Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.46.0-wmf.24 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 19. studenoga 0 298 7431016 7264107 2026-04-16T18:47:24Z Croxyz 205325 7431016 wikitext text/x-wiki '''19. studenoga''' (19. 11.) 323. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (324. u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). Do kraja godine imaju još 42 dana. == Događaji == * [[1493.]] – Na drugom putovanju za [[Amerika|Ameriku]], na koje je pošao sa sedmadest brodova i 1.500 ljudi, [[Kristofor Kolumbo]] otkrio je [[Portoriko]]. * [[1608.]] – [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matija II. Habsburški]] okrunjen za [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarskog]] kralja. * [[1816.]] – Utemeljeno sveučilište u [[Varšava|Varšavi]]. * [[1881.]] – Meteorit pao blizu sela Großliebenthal, jugozapadno od grada Odese u [[Ukrajina|Ukrajini]]. * [[1916.]] – [[Samuel Goldwyn]] i [[Edgar Selwyn]] su osnovali kompaniju Goldwyn, danas jednu od najuspješnijih filmskih kompanija na svijetu. * [[1942.]] – [[Bitka za Staljingrad]] – General [[Georgij Žukov]] i [[crvena armija|sovjetske snage]] pokreću "Operaciju Uran" - protunapade na Staljingrad - time se kolo sreće okreće u korist [[SSSR]]-a . * [[1946.]] – [[Afganistan]], [[Island]] i [[Švedska]] pristupaju [[UN|Ujedinjenim Narodima]]. * [[1961.]] – [[Michael Rockefeller]], sin newyorškog guvernera Nelsona Rockefellera, nestaje u džunglama [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]] * [[1969.]] – astronauti [[Apollo 12|Apolla 12]], [[Charles Conrad]] i [[Alan Bean]], spustili su se na [[Oceanus Procellarum]] ("Ocean Oluja") te time postali 3. i 4. čovjek na Mjesecu * [[1977.]] – [[egipat]]ski predsjednik [[Anwar el-Sadat]] postao prvi vođa arapskog svijeta koji je službeno posjetio [[Izrael]] gdje se susreo s tamošnjim premijerom [[Menachem Begin|Menachemom Beginom]] te održao govor o trajnom miru u regiji * [[1977.]] – [[portugal]]ski [[Boeing 727]] se srušio na [[Madeira|Madeiri]] gdje, poginulo je 130 ljudi * [[1979.]] – [[talačka kriza]] u [[Iranu]]: [[Ruholah Homeini]] zapovijeda oslobođenje 13 talaca - žena i crnaca - zatočenih u američkom veleposlanstvu u [[Teheranu]] * [[1985.]] – [[Hladni rat]]: u [[Ženeva|Ženevi]] se po prvi put susreli američki predsjednik [[Ronald Reagan]] i vođa Sovjetskog saveza [[Mihail Gorbačov]] * [[1990.]] – pop sastavu [[Milli Vanilli]] oduzet je [[Grammy]] jer uopće nisu rabili vlastite vokale na albumu “[[Girl You Know It’s True]]” * [[1991.]] – Snage [[JNA]] počinile [[pokolj u Nadinu]], ubivši 14 hrvatskih civila, spalivši i opljačkavši selo [[Nadin]] kod Benkovca. * [[1997.]] – u mjestu Des Moines, [[SAD]], Bobbi McCaughey rodila sedmorke * [[1998.]] – [[skandal Lewinsky]]: započinje saslušanje predsjednika [[Bill Clinton|Billa Clintona]] * [[1998.]] – slika [[Vincent van Gogh|Vincenta van Gogha]] "Portret umjetnika bez brade" prodana na aukciji za 71.5 milijuna [[USD|dolara]] {| | valign=top width=50% align=left | == Rođenja 19. studenoga == * [[1464.]] – japanski car [[Go-Kashiwabara]] († [[1526.]]) * [[1600.]] – engleski kralj [[Karlo I., kralj Engleske|Karlo I.]] († [[1649.]]) * [[1617.]] – [[Eustache Le Sueur]], francuski slikar († [[1655.]]) * [[1711.]] – [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]], ruski znanstvenik i pjesnik († [[1765.]]) * [[1831.]] – [[James A. Garfield]], 20. predsjednik SAD-a († [[1881.]]) * [[1833.]] – [[Wilhelm Dilthey]], njemački filozof († [[1911.]]) * [[1843.]] – [[Richard Avenarius]], njemački filozof († [[1896.]]) * [[1859.]] – [[Mikhail Ippolitov-Ivanov]], ruski skladatelj († [[1935.]]) * [[1883.]] – [[Fran Bubanović]], hrvatski kemičar († [[1956.]]) * [[1887.]] – [[James B. Sumner]], američki kemičar ( [[1955.]]) * [[1888.]] – [[José Raúl Capablanca]], kubanski šahist († [[1942.]]) * [[1899.]] – [[Allen Tate]], američki pjesnik i kritičar († [[1979.]]) * [[1900.]] – [[Mihail Lavrentjev]], ruski znanstvenik († [[1980.]]) * [[1900.]] – [[Anna Seghers]], njemačka spisateljica († [[1983.]]) * [[1917.]] – [[Indira Gandhi]], indijska političarka († [[1984.]]) * [[1923.]] – [[Monica Lovinescu]], rumunjska novinarka († [[2008.]]) * [[1930.]] – [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački političar († [[2026.]]) * [[1933.]] – [[Larry King]], američki TV-voditelj * [[1935.]] – [[Bob Gibson]], igrač baseballa * [[1935.]] – [[Rashad Khalifa]], egipatski imam († [[1990.]]) * [[1938.]] – [[Ted Turner]], američki biznismen * [[1942.]] – [[Calvin Klein]], američki modni kreator * [[1942.]] – [[Sharon Olds]], američka pjesnikinja * [[1943.]] – [[Branko Roglić]], hrvatski poduzetnik * [[1953.]] – [[Robert Beltran]], američki glumac * [[1957.]] – [[Ofra Haza]], izraelska pjevačica († [[2000.]]) * [[1960.]] – [[Allison Janney]], američka glumica * [[1961.]] – [[Meg Ryan]], američka glumica * [[1962.]] – [[Jodie Foster]], američka glumica * [[1965.]] – [[Laurent Blanc]], francuski nogometaš i trener * [[1966.]] – [[Gail Devers]], američka atletičarka * [[1966.]] – [[Jason Scott Lee]], američki glumac * [[1975.]] – [[Sushmita Sen]], indijska missica i glumica * [[1976.]] – [[Jun Shibata]], japanski pjevač i tekstopisac * [[1977.]] – [[Oliver Đorđević]], hrvatski violončelist * [[1978.]] – [[Igor Kralevski]], makedonski nogometaš * [[1979.]] – [[Mario Lukajić]], hrvatski glumac * [[1997.]] – [[Grant Holloway]], američki atletičar * [[1999.]] – [[Jevgenija Medvjedeva]], ruska klizačica | valign=top width=50% align=left | == Smrti 19. studenoga == * [[496.]] – [[Gelazije I.]], papa * [[1492.]] – [[Jami]], perzijski pjesnik (* [[1414.]]) * [[1630.]] – [[Johann Schein]], njemački skladatelj (* [[1586.]]) * [[1665.]] – [[Nicolas Poussin]], francuski slikar (* [[1594.]]) * [[1692.]] – [[Thomas Shadwell]], engleski pjesnik i dramatičar * [[1785.]] – [[Bernard de Bury]], francuski skladatelj (* [[1720.]]) * [[1827.]] – [[Franz Schubert]], austrijski skladatelj (* [[1797.]]) * [[1855.]] – [[Brno Kabužić]], plemić [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i austrijski general (* [[1785.]]) * [[1887.]] – [[Emma Lazarus]], američka pjesnikinja (* [[1859.]]) * [[1938.]] – [[Lev Shestov]], ruski filozof (* [[1866.]]) * [[1942.]] – [[Bruno Schulz]], poljski pisac i slikar (* [[1892.]]) * [[2004.]] – [[Piet Esser]], nizozemski kipar (* [[1914.]]) * [[2004.]] – [[John Robert Vane]], britanski farmakolog (* [[1927.]]) * [[2018.]] – [[Igor Večerina]], pjesnik (* [[1966.]]) * [[2021.]] – [[Lili Legenstein]], hrvatska kazališna umjetnica (* [[1923.]]) |} == Blagdani i spomendani == * [[Međunarodni dan muškaraca]] * [[Svjetski dan prevencije zlostavljanja djece]] * [[Francuska]] – Beaujolais Nouveau * [[Mali]] – Dan oslobođenja * [[Monako]] – Monegaški nacionalni dan * [[Oman]] – rođendan Sultana Qaboos bin Saida * [[Portoriko]] – Otkriće Portorika (1493) * [[SAD]] – Dan jednakih mogućnosti * [[Europa]] – Europski dan svjesnosti o [[antibiotici]]ma == Imendani == * {{Mjeseci i dani u godini}} [[Kategorija:Dani u studenom| 019]] plkqnyp99voy3wu46cxdg040g1fu6wj 2. siječnja 0 405 7431024 7264083 2026-04-16T18:52:55Z Croxyz 205325 7431024 wikitext text/x-wiki '''2. siječnja''' (2. 1.) 2. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine imaju još 363 dana (364 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). ==Događaji== * [[366.]] – [[Alemani]] prešli zaleđenu [[Rajna|Rajnu]] i ušli u [[Rimsko Carstvo]] * [[533.]] – Za papu izabran [[Ivan II., papa|Ivan II.]] * [[1492.]] – Dovršena je [[španjolska]] [[Rekonkvista]] osvajanjem [[Granada|Granade]] i izbacivanjem posljednjih [[Mauri|Maura]] s [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]]. * [[1757.]] – [[Velika Britanija]] osvojila [[Kalkuta|Kalkutu]] ([[Indija]]). * [[1788.]] – [[Georgia]] ratificirala [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustav SAD-a]] te tako postala četvrta savezna država. * [[1942.]] – [[Drugi svjetski rat]]: [[Japan]]ci osvojili [[Manila|Manilu]]. * [[1944.]] – Zaključena [[Bujanska konferencija]] Rezolucijom kojom se Kosovu priznaje pravo na samoopredeljenje do otcjepljenja i Albancima ostvarivanje njihove vjekovne želje za ujedinjenje s Albanijom. * [[1959.]] – [[Sovjetski Savez|Sovjeti]] [[Lansiranje|lansirali]] "[[Luna 1|Lunu 1]]", prvi [[umjetni satelit]] koji je okružio [[Sunce]]. * [[1963.]] – [[Vietkong]] pobijedio vojsku Južnog Vijetnama u [[Bitka kod Ap Bace|bitci kod Ap Bace]] * [[1992.]] – u [[Sarajevo|Sarajevu]] potpisano [[Sarajevsko primirje]], kojim je okončana prva faza Domovinskog rata {| | valign=top width=50% align=left | ==Rođenja 2. siječnja== * [[1642.]] – [[Mehmed IV.]], turski sultan († [[1693.]]) * [[1699.]] – [[Osman III.]], turski sultan († [[1757.]]) * [[1752.]] – [[Philip Morin Freneau]], američki književnik († [[1832.]]) * [[1777.]] – [[Christian Daniel Rauch]], njemački kipar († [[1857.]]) * [[1817]]. – François Chabas, francuski egiptolog. * [[1822.]] – [[Rudolf Clausius]], njemački teorijski fizičar († [[1888.]]) * [[1836.]] – [[Ema Havajska]], kraljica Havaja († [[1885.]]) * [[1837.]] – [[Milij Aleksejevič Balakirev]], ruski skladatelj i dirigent († [[1910.]]) * [[1870.]] – [[Ernst Barlach]], njemački kipar i književnik († [[1938.]]) * [[1873.]] – [[Sveta Mala Terezija]], katolička svetica († [[1897.]]) * [[1877.]] – [[Slava Raškaj]], hrvatska slikarica, čiji [[akvarel]]i predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] († [[1906.]]) * [[1895.]] – [[Folke Bernadotte]], švedski diplomat († [[1948.]]) * [[1896.]] – [[Dziga Vertov]], sovjetski redatelj († [[1954.]]) * [[1920.]] – [[Isaac Asimov]], američki pisac fantastike i biokemičar († [[1992.]]) * [[1922.]] – [[Renata Tebaldi]], talijanska operna pjevačica († [[2004.]]) * [[1930.]] – [[Anka Petričević]], hrvatska redovnica i književnica († [[2023.]]) * [[1938.]] – [[Hans Herbjørnsrud]], norveški pisac * [[1945.]] – [[Slobodan Praljak]], hrvatski general, filmski i kazališni redatelj i publicist († [[2017.]]) * [[1968]]. – [[Cuba Gooding, Jr.]], američki glumac * [[1969]]. – [[Christy Turlington]], američka manekenka * [[1971.]] – [[Anthony Iob]], talijanski hokejaš na ledu * [[1980.]] – [[Vladimir Grebenar]], hrvatski ekonomist * [[1985.]] – [[Carla Juri]], švicarska glumica * [[1992.]] – [[Martina Radić]], hrvatska pjevačica | valign=top width=50% align=left | ==Smrti 2. siječnja== * [[1184.]] – [[Teodora Komnena, vojvotkinja Austrije|Teodora Komnena]], vojvotkinja Austrije * [[1557.]] – [[Pontormo]], talijanski slikar (* [[1494.]]) * [[1833.]] – [[Serafim Sarovski]], ruski svetac (* [[1759.]]) * [[1849.]] – [[Ivan Nepomuk Labaš]], hrvatski heraldičar, kolekcionar, prevoditelj (* [[1785.]]) * [[1861.]] – [[Fridrik Vilim IV.]], pruski car (* [[1795.]]) * [[1892.]] – [[George Biddell Airy]], engleski astronom (* [[1801.]]) * [[1903.]] – [[Bono Dobroslav Nedić]], hrvatski književnik iz BiH (* [[1841.]]) * [[1904.]] – [[James Longstreet]], američki vojni časnik (* [[1821.]]) * [[1939.]] – [[Roman Dmowski]], poljski političar (* [[1864.]]) * [[1973.]] – [[Ivo Žic-Klačić]], hrvatski književnik (* [[1903.]]) * [[1982.]] – [[Ivana Lang]], hrvatska skladateljica (* [[1912.]]) * [[1988.]] – [[Edmund Brisco Ford]], britanski biolog (* [[1901.]]) * [[1993.]] – [[Rudi Supek]], hrvatski filozof, sociolog i pedagog, urednik [[časopis]]a ''[[Praxis]]'' od [[1967.]] do [[1973.]] (* [[1913.]]) * [[1995.]] – [[Mohammed Siad Barre]], somalijski političar, vojnik i predsjednik (* [[1919.]]) * [[2005.]] – [[Edo Murtić]], hrvatski slikar, grafički dizajner, kazališni scenograf i akademik, koji je ostvario 150 samostalnih i oko 300 skupnih izložbi na svim kontinentima (* [[1921.]]) * [[2005.]] – [[Maclyn McCarty]], [[SAD|američki]] [[genetika|genetičar]] (* [[1911.]]) * [[2011.]] – [[Anne Francis]], američka glumica (* [[1930.]]) * [[2016.]] – [[Nimr al-Nimr]], muslimanski religijski vođa (* [[1959.]]) * [[2019.]] – [[Bob Einstein]], američki glumac (* [[1942.]]) |} == Blagdani i spomendani == * Dan grada [[Cres (grad)|Cresa]] * Dan [[Bazilije Veliki|sv. Bazilija Velikog]] ([[katoličanstvo]]) * Dan [[Grgur Nazijanski|sv. Grgura Nazijanskog]] (katoličanstvo) == Imendani == * Bazilije * Grgur * Grgo {{Mjeseci i dani u godini}} [[Kategorija:Dani u siječnju| 002]] j70sbi7cqk01ojs055sgs3o3kungiza 15. ožujka 0 780 7431023 7155772 2026-04-16T18:52:12Z Croxyz 205325 /* Rođenja 15. ožujka */ 7431023 wikitext text/x-wiki '''15. ožujka''' (15. 3.) 74. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (75. u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 291 dan. == Događaji == * [[44. pr. Kr.]] – [[Kronologija starog Rima|Rimskog]] vojskovođu [[Gaj Julije Cezar|Julija Cezara]] izboli su na smrt [[Marko Junije Brut]] i nekoliko drugih [[Rimski senator|rimskih senatora]] na [[Martovske ide]] * [[1493.]] – [[Kristofor Kolumbo]] vratio se u [[Španjolska|Španjolsku]] nakon prvog putovanja u [[Amerika|Ameriku]]. * [[1848.]] – U [[Pešta|Pešti]] je izbila [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|Mađarska revolucija]] * [[1877.]] – [[Povijest kriketa]]: [[kriketaš]]i koji su predstavljali [[Engleska|Englesku]] i [[Australija|Australiju]] igrali su prvi [[Test cricket|probni meč]] na [[Melbourne Cricket Ground]]u. * [[1906.]] – [[Charles Rolls]] i [[Henry Royce]] osnovali su [[automobil]]sku industrijsku kompaniju [[Rolls-Royce]] * [[1917.]] – [[Carska Rusija|Ruski]] [[car]] [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]] prisiljen je [[abdikacija|abdicirati]] u [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]], čime je završena tristoljetna vlast loze [[Romanov]]. * [[1967.]] – nastala [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]. * [[1991.]] – Osnovana [[Narodna zaštita (RH)|Narodna zaštita]] Republike Hrvatske, preteča Hrvatske vojske. Skupa s HV sudjelovala u borbenim aktivnostima s HV na osječkom području. U Domovinskom ratu ondje je poginulo 17 pripadnika NZ, 49 ranjeno i dvoje je nestalih. * [[2011.]] – započinje građanski rat u Siriji. * [[2019.]] – U terorističkom napadu na dvije [[džamija|džamije]] u [[Christchurch]]u ubijeno je 49 i ranjeno 48 [[islam|muslimana]], što predstavlja masovnu pucnjavu s najvećim brojem žrtava u povijesti [[Novi Zeland|Novog Zelanda]].<ref>[https://vijesti.hrt.hr/496065/vise-osoba-ubijeno-u-napadu-na-dzamije-na-novom-zelandu vijesti.hrt.hr], "Teroristički napad na Novom Zelandu - svijet potresen", objavljeno 15. ožujka 2019., pristupljeno 16. ožujka 2019.</ref> {| | valign=top width=50% align=left | == Rođenja 15. ožujka == * [[1767.]] – [[Andrew Jackson]], američki političar i predsjednik († [[1845.]]) * [[1830.]] – [[Paul von Heyse]], njemački književnik († [[1914.]]) * [[1854.]] – [[Emil Adolf von Behring]], njemački liječnik i nobelovac († [[1917.]]) * [[1894.]] – [[Vilmos Aba-Novák]], mađarski slikar i grafičar († [[1941.]]) * [[1907.]] – [[Zarah Leander]], švedska glumica i pjevačica († [[1981.]]) * [[1914.]] – [[Mladen Stahuljak]], hrvatski skladatelj i dirigent († [[1996.]]) * [[1928.]] – [[Marcel Nguyễn Tân Văn]], vijetnamski redemptorist († [[1959.]]) * [[1930.]] – [[Žores Ivanovič Alfjorov]], ruski fizičar, nobelovac († [[2019.]]) * [[1834.]] – [[Giacomo Cusmano]], talijanski blaženik († [[1888.]]) * [[1944.]] – [[Ulrich Beck]], njemački sociolog i filozof († [[2015.]]) * [[1947.]] – [[Boris Bućan]], hrvatski likovni umjetnik i akademik († [[2023.]]) * [[1948.]] – [[Sérgio Vieira de Mello]], brazilski diplomat († [[2003.]]) * [[1955.]] – [[Jasna Zlokić]], hrvatska pjevačica * [[1962.]] – [[Ljiljana Bogojević]], hrvatska glumica * [[1971.]] – [[Zdeslav Vrdoljak]], hrvatski vaterpolist * [[1972.]] – [[Nina Violić]], hrvatska glumica * [[1974.]] – [[Dmitrij Sautin]], ruski skakač u vodu * [[1975.]] – [[Eva Longoria]], američka glumica * [[1975.]] – [[Branislava Vičar]], slovenska jezikoslovka, feministica i aktivistkinja * [[1981.]] – [[Monika Leskovar]], hrvatska violončelistica * [[2005.]] – [[Nika Prevc]], slovenska skijašica skakačica | valign=top width=50% align=left | == Smrti 15. ožujka == * [[44. pr. Kr.]] – [[Gaj Julije Cezar]], rimski vojskovođa, pisac i diktator * [[220.]] – [[Cao Cao]], kineski kancelar * [[497.]] – [[Odoakar]], kralj Italije (* oko [[433.]]) * [[752.]] – [[Zaharija, papa|Zaharija]], papa (* oko [[679.]]) * [[963.]] – [[Roman II.]], bozantski car (* oko [[937.]]) * [[1563.]] – [[Ibrahim-paša Paržanin]], veliki vezir Osmanskog Carstva (* [[1493.]]) * [[1842.]] – [[Luigi Cherubini]], talijanski skladatelj (* [[1760.]]) * [[1849.]] – [[Giuseppe Gasparo Mezzofanti]], talijanski kardinal (* [[1774.]]) * [[1937.]] – [[Howard Phillips Lovecraft]], američki pisac (* [[1890.]]) * [[1941.]] – [[Alexej von Jawlensky]], rusko-njemački slikar (* [[1867.]]) * [[1944.]] – [[Otto von Below]], njemački general (* [[1857.]]) * [[1962.]] – [[Arthur Holly Compton]], američki fizičar (* [[1892.]]) * [[1975.]] – [[Aristoteles Onassis]], grčki brodovlasnik (* [[1906.]]) * [[1981.]] – [[René Clair]], francuski filmski redatelj (* [[1898.]]) * [[1997.]] – [[Victor Vasarely]], francuski slikar i grafičar mađarskog porijekla (* [[1908.]]) * [[2005.]] – [[Otar Korkia]], gruzijski košarkaš (* [[1923.]]) * [[2011.]] – [[Nate Dogg]], američki pjevač i reper (* [[1969.]]) * [[2022.]] – [[Nikola Štedul]], hrvatski politički emigrant (* [[1937.]]) * [[2023.]] – [[Antun Boris Švaljek]], hrvatski slikar i grafičar (* [[1951.]]) |} == Blagdani i spomendani == * [[Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj]] * [[Svjetski dan prava potrošača]] == Imendani == * Longin * Mengin * Zaharija * Veljko * Vjekoslava == Izvori == {{izvori}} {{Mjeseci i dani u godini}} [[Kategorija:Dani u ožujku| 015]] sw6klpkoz7ybymhv7eef4urbu77x8uc 4. lipnja 0 1409 7431014 7228051 2026-04-16T18:42:21Z Croxyz 205325 /* Rođenja 4. lipnja */ 7431014 wikitext text/x-wiki '''4. lipnja''' (4. 6.) 155. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (156. u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 210 dana. ==Događaji== * [[907.]] – Kraj [[Dinastija T'ang|dinastije T'ang]] u [[Kina|Kini]]. * [[1133.]] – Njemački kralj Lotar II. okrunjen za rimskog cara tijekom pohoda na [[Rim]]. * [[1831.]] – Belgijski kongres proglasio princa Leopolda iz dinastije Sax-Koburgh za prvog monarha nezavisne Belgije. * [[1896.]] – [[:Kategorija:Američki izumitelji|Američki izumitelj]] i industrijalac [[Henry Ford]] provozao se na "kvadriciklu". * [[1920.]] – U [[Pariz]]u je sklopljena [[Trianonska pogodba]], kojom je [[Mađarska]] izgubila dvije trećine područja i stanovništva. * [[1942.]] – Počela četverodnevna bitka za pacifičko otočje [[Midway]], u kojoj su Amerikanci nanijeli prvi ozbiljan poraz Japancima u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. * [[1943.]] – Vojnim pučem zbačen s vlasti predsjednik Argentine [[Ramon Castillo]]. * [[1944.]] – [[Amerikanci]] oslobađaju [[Rim]]. * [[1970.]] – [[Tonga]] dobila nezavisnost od Velike Britanije . * [[1986.]] – Pred američkim sudom osuđen [[Jonathan Polard]] radi špijunaže u korist Izraela. Radio je za izraelski Mosad. * [[1989.]] – Na izborima u [[Poljska|Poljskoj]] pobijedila je [[Solidarnost]], čime je počelo rušenje [[Komunizam|komunizma]] u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]]. * [[1989.]] – [[Kina|Kineske]] su snage krvavo ugušile višetjedne demonstracije studenata na ''[[Tiananmenski trg|Trgu nebeskog mira]]'' u [[Peking]]u. {| | valign=top width=50% align=left | == Rođenja 4. lipnja == * [[1738.]] – [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro III.]], kralj Ujedinjenog Kraljevstva († [[1820.]]) * [[1870.]] – [[Elisabeth Hesselblad]], švedska redovnica († [[1957.]]) * [[1870.]] – [[Kvirin Klement Bonefačić]], hrvatski biskup († [[1957.]]) * [[1903.]] – [[Vlado Antolić]], hrvatski arhitekt i urbanist († [[1981.]]) * [[1907.]] – [[Marjan Kozina]], slovenski skladatelj († [[1966.]]) * [[1908.]] – [[Geli Raubal]], Hitlerova polunećakinja († [[1931.]]) * [[1908.]] – [[Ivo Lendić]], hrvatski emigrantski književnik († [[1982.]]) * [[1911.]] – [[Milovan Đilas]], crnogorski političar († [[1995.]]) * [[1915.]] – [[Modibo Keita]], prvi predsjednik afričke države Mali († [[1977.]]) * [[1916.]] – [[Robert F. Furchgott]], američki biokemičar († [[2009.]]) * [[1925.]] – [[Antonio Puchades]], španjolski nogometaš * [[1936.]] – [[Pero Jurković]], hrvatski bankar († [[2011.]]) * [[1937.]] – [[Robert Lee Fulghum]], američki spisatelj * [[1940.]] – [[Ivo Senjanović]], hrvatski akademik * [[1947.]] – [[Viktor Klima]], austrijski političar * [[1949.]] – [[Adnan Palangić]], crnogorski glumac * [[1949.]] – [[Branimir Vidić]], hrvatski glumac * [[1952.]] – [[Branislav Komorowski]], poljski predsjednik * [[1956.]] – [[Anto Zirdum]], hrvatski književnik * [[1957.]] – [[Raquel Turner]], lik iz serije Mućke * [[1960.]] – [[Ivica Čuljak]], hrvatski punk pjevač († [[1992.]]) * [[1961.]] – [[Ferenc Gyurcsány]], mađarski političar * [[1965.]] – [[Michael Doohan]], [[Australija|australski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih utrka]] * [[1966.]] – [[Renato Jurčec]], hrvatski nogometaš * [[1968.]] – [[Silvijo Čabraja]], hrvatski nogometaš i trener * [[1970.]] – [[Ekrem İmamoğlu]], turski političar * [[1970.]] – [[Leo Pavela]], hrvatski televizijski novinar i voditelj * [[1970.]] – [[Josip Zovko]], hrvatski glumac († [[2019.]]) * [[1971.]] – [[Joseph Kabila]], predsjednik DR Konga * [[1972.]] – [[Stojanka Novaković]], srpska folk pjevačica * [[1973.]] – [[Nie Yali]], kineska hokejašica na travi * [[1975.]] – [[Angelina Jolie]], američka filmska glumica * [[1976.]] – [[Aleksej Navaljni]], ruski političar († [[2024.]]) * [[1976.]] – [[Nenad Zimonjić]], srpski tenisač * [[1977.]] – [[Alexander Manninger]], austrijski nogometaš († [[2026.]]) * [[1984.]] – [[Rosario Luchetti]], argentinska hokejašica na travi * [[1984.]] – [[Giourkas Seitaridis]], grčki nogometaš * [[1985.]] – [[Lukas Podolski]], njemački nogometaš * [[1988.]] – [[Ante Režić]], hrvatski nogometaš * [[1990.]] – [[Greg Monroe]], američki košarkaš * [[1991.]] – [[Ante Vukušić]], hrvatski nogometaš * [[1992.]] – [[Dino Jelusić]], hrvatski pjevač * [[1996.]] – [[Maria Bakalova]], bugarska glumica | valign=top width=50% align=left | == Smrti 4. lipnja == * [[303.]] – [[Sveti Kvirin Sisački]], katolički svetac, biskup Siscije * [[1039.]] – [[Konrad II., njemačko-rimski car|Konrad II.]], car Svetog Rimskog Carstva (* [[990.]]) * [[1798.]] – [[Giacomo Casanova]], talijanski književnik, glazbenik i slobodni zidar (* [[1725.]]) * [[1876.]] – [[Abdul Aziz]], turski sultan (* [[1830.]]) * [[1902.]] – [[Nikola Mašić]], hrvatski slikar (* [[1852.]]) * [[1941.]] – [[Vilim II., njemački car|Vilim II.]], posljednji njemački car i pruski kralj (* [[1859.]]) * [[1967.]] – [[André Cluytens]], belgijski dirigent (* [[1905.]]) * [[2004.]] – [[Stanko Banić (1917. – 2004.)|Stanko Banić]], hrvatski katolički svećenik (* [[1917.]]) * [[2004.]] – [[Marko Majstorović (svećenik)|Marko Majstorović]], hrvatski katolički svećenik, monsinjor (* [[1928.]]) * [[2025.]] – [[Neven Šimac]], hrvatski pravnik i prevoditelj (* [[1943.]]) |} == Blagdani i spomendani == * [[Sveti Kvirin Sisački]] * Dan grada [[Krk (grad)|Krka]] * Dan grada [[Sisak|Siska]] * [[Dan državnosti]] u [[Tonga|Tongi]] == Imendani == * Optat * Spomenka * Predrag {{Mjeseci i dani u godini}} [[Kategorija:Dani u lipnju| 004]] c2p2k9n8z0j144hv5fntyexf84rz8i3 22. srpnja 0 1488 7431021 7264079 2026-04-16T18:50:26Z Croxyz 205325 /* Rođenja 22. srpnja */ 7431021 wikitext text/x-wiki '''22. srpnja''' (22. 7.) 203. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (204. u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). Do kraja godine imaju još 162 dana. == Događaji == * [[1099.]] – [[Prvi križarski rat]]: [[Godefroy de Bouillon]] izabran za prvog "Zaštitnika Svetoga Groba Gospodnjeg" ([[Latinski jezik|lat.]] ''advocatus sancti sepulchri'') [[Jeruzalemsko Kraljevstvo|Jeruzalemskog kraljevstva]]. * [[1456.]] – [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Ugarski]] vojskovođa [[Janko Hunjadi]] i [[Sveti Ivan Kapistran|sv. Ivan Kapistran]] nanijeli [[Osmansko Carstvo|Turcima]] težak poraz u [[bitka kod Beograda 22. srpnja 1456.|bitci]] kod [[Beograd]]a. * [[1812.]] – [[Napoleon Bonaparte#Bitke|Napoleonski ratovi]]: [[Španjolski rat za neovisnost]] – [[Bitka za Salamancu]] – [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanske]] snage pod vodstvom [[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|Arthura Wellesleya]] (''kasnije imenovan Vojvodom od Wellingtona'') nanijele poraz [[Francuska|Francuskim]] snagama pored grada [[Salamanca|Salamance]], [[Španjolska]]. * [[1942.]] – [[Nacisti]] započinju masovne deportacije iz [[Varšavski geto|Varšavskog geta]] u [[logor smrti|logore smrti]]. * [[1943.]] – [[Pokolj u Lovreću 22. srpnja 1943.|Pokolj u Lovreću]]; talijanski fašisti ([[divizija Bergamo|divizija "Bergamo"]]), [[Momčilo Đujić|Đujićevi]] [[četnici]] i pripadnici [[SS]]-divizije pobili 110 Hrvata, 22 je živo zapaljeno. * [[1943.]] – [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Savezničke snage]] zauzimaju [[Italija|talijanski]] grad [[Palermo]]. * [[1995.]] – Hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] i predsjednik Bosne i Hercegovine [[Alija Izetbegović]] potpisali su [[Splitska deklaracija|Splitsku deklaraciju]]. * [[2008.]] – Hrvatski maratonac [[Veljko Rogošić]] prvi je plivač u povijesti koji je preplivao [[Sredozemno more]] između [[Sicilija|Sicilije]] i rta Bon u [[Tunis]]u. Trebalo mu je 50 sati i 25 minuta. {| | valign=top width=50% align=left | == Rođenja 22. srpnja == * [[356. pr. Kr.]] – [[Aleksandar Makedonski]], makedonski kralj i veliki [[antika|antički]] vojskovođa * [[1478.]] – [[Filip I. Lijepi]], kralj [[Kraljevina Kastilja|Kastilje]] i [[Kraljevina Leon|Leona]] († [[1506.]]) * [[1510.]] – [[Alessandro de' Medici]], vojvoda od [[Toskana|Toskane]] († [[1537.]]) * [[1559.]] – [[Lovro Brindisijski]], talijanski svetac († [[1619.]]). * [[1596.]] – [[Mihajlo I., ruski car|Mihajlo I.]], prvi ruski car iz dinastije Romanov († [[1645.]]) * [[1784.]] – [[Friedrich Bessel]], njemački astronom i matematičar († [[1846.]]) * [[1799.]] – [[Paulina Jaricot]], francuska misionarka († [[1862.]]) * [[1887.]] – [[Gustav Ludwig Hertz]], njemački fizičar i nobelovac († [[1975.]]) * [[1908.]] – [[Ljerko Spiller]], hrvatsko-argentinski violinist i glazbeni pedagog († [[2008.]]) * [[1930.]] – [[Josip Frkin]], hrvatski katolički svećenik († [[2010.]]) * [[1939.]] – [[Pajo Kanižaj]], hrvatski književnik († [[2015.]]) * [[1949.]] – [[Muhamed bin Rašid Al Maktum]], šeik od [[Dubai]]ja, predsjednik Vlade [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] * [[1955.]] – [[Willem Dafoe]], američki filmski i kazališni glumac * [[1970.]] – [[Robert Plemić]], hrvatski glumac * [[1980.]] – [[Dirk Kuijt]], nizozemski nogometaš * [[1987.]] – [[Charlotte Kalla]], švedska skijašica trkačica * [[1992.]] – [[Selena Gomez]], američka glumica i pjevačica * [[1998.]] – [[Marc Cucurella]], španjolski nogometaš | valign=top width=50% align=left | == Smrti 22. srpnja == * [[1272.]] – [[Henrik I., kralj Navare|Henrik I.]], navarski kralj (* [[1244.]]) * [[1461.]] – [[Karlo VII., kralj Francuske|Karlo VII.]] kralj Francuske (* [[1403.]]) * [[1540.]] – [[Ivan Zapolja]], kralj [[Mađarska|Mađarske]] (* [[1487.]]) * [[1603.]] — [[Łukasz Górnicki]], poljski humanist, pjesnik i državnik (* [[1527.]]) * [[1619.]] – [[Lovro Brindisijski]], talijanski svetac (* [[1559.]]) * [[1676.]] – [[papa]] [[Klement X.]] (* [[1590.]]) * [[1802.]] – [[Xavier Bichat]], francuski astronom (* [[1771.]]) * [[1826.]] – [[Giuseppe Piazzi]], [[Italija|talijanski]] [[Astronomija|astronom]] (* [[1746.]]) * [[1832.]] – [[Napoleon II. Bonaparte, car Francuske]] (* [[1811.]]) * [[1929.]] – [[Dragutin Laksar]], hrvatski političar i šumarski stručnjak (* [[1853.]]) * [[1932.]] – [[Errico Malatesta]], [[Italija|talijanski]] anarhist, teoretičar i revolucionar (* [[1853.]]) * 1932. – [[Reginald Fessenden]], američki znanstvenik (* [[1866.]]) * [[1934.]] – [[John Dillinger]], američki pljačkaš banaka (* [[1903.]]) * [[1979.]] – [[Sándor Kocsis]], mađarski nogometaš i trener (* [[1929.]]) * [[2008.]] – [[Estelle Getty]], američka glumica (* [[1923.]]) * [[2012.]] – [[Fern Persons]], američka glumica (* [[1910.]]) |} == Blagdani i spomendani == * Dan grada [[Čazma|Čazme]] * Dan grada [[Gospić]]a * [[Marija Magdalena]] == Imendani == * {{Mjeseci i dani u godini}} [[Kategorija:Dani u srpnju| 022]] dhkc2qa0qlk129e8lvxjcrjpzqeba8d 13. kolovoza 0 1541 7431020 7269756 2026-04-16T18:48:50Z Croxyz 205325 /* Rođenja 13. kolovoza */ 7431020 wikitext text/x-wiki '''13. kolovoza''' (13. 8.) 225. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (226. u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 140 dana. == Događaji == * [[3113. pr. Kr.]] – [[Majanski kalendar]] započinje ovim datumom * [[1521.]] – Nakon višemjesečne opsade i razaranja španjolskih [[konkvistadori|konkvistadora]] pao [[Tenochtitlan]], glavni grad carstva [[Asteci|Asteka]] * [[1878.]] – [[Rumunjska]] proglasila neovisnost * [[1914.]] – Kod [[Rovinj]]a potonuo brod "Baron Gautsch", povukavši sa sobom na dno 400 ljudi. * [[1920.]] – počela [[Bitka kod Varšave]], završena nakon dvanaest dana porazom [[boljševizam|boljševičke]] [[Crvena armija|Crvene armije]]. * [[1928.]] – [[Vladko Maček]] izabran za novog predsjednika [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]]. * [[1937.]] – [[Japan]]skim napadom započela je [[Bitka za Šangaj]]. <!-- IZVOR?* [[1942.]] – [[Švicarska]] je zatvorila granice za izbjeglice te odbijala i [[Židovi|židovske]] emigrante unatoč tome što je dobro znala što im se događa u [[Njemačka|Njemačkoj]] i zemljama koje je Njemačka okupirala. --> * [[1961.]] – Započela je izgradnja [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] <!-- IZVOR?* [[1978.]] – U [[Francuska|Francuskoj]] se vladinom odlukom, nakon 187 godina, cijena [[kruh]]a opet mogla slobodno formirati. --> * [[2004.]] – Otvorene 28. [[olimpijske igre]] u [[Atena (grad)|Ateni]] {| | valign=top width=50% align=left | == Rođenja 13. kolovoza == * [[1871.]] – [[Karl Liebknecht]], njemački političar († [[1919.]]) * [[1889.]] – [[Alfred Hitchcock]], engleski filmski redatelj († [[1980.]]) * [[1912.]] – [[Salvador E. Luria]], američki mikrobiolog talijanskog podrijetla († [[1991.]]) * [[1918.]] – [[Frederick Sanger]], engleski biokemičar († [[2013.]]) * [[1927.]] – [[Fidel Castro]], kubanski političar († [[2016.]]) * [[1930.]] – [[Lena Politeo]], hrvatska glumica († [[2014.]]) * [[1968.]] – [[Zlatan Stipišić Gibonni]], hrvatski glazbenik * [[1980.]] – [[Anica Tomić]], hrvatska kazališna redateljica i glumica * [[1970.]] – [[Alan Shearer]], engleski nogometaš i trener * [[1984.]] – [[Niko Kranjčar]], hrvatski nogometaš * [[2007.]] – [[Vita Barbić]], hrvatska atletičarka | valign=top width=50% align=left | == Smrti 13. kolovoza == * [[662.]] – [[Maksim Ispovijednik]], bizantski svetac (* oko [[580.]]) * [[1820.]] – [[Antun Vranić]], [[Hrvati|hrvatski]] pisac i prevoditelj (* [[1764.]]) * [[1863.]] – [[Eugène Delacroix]], francuski slikar (* [[1798.]]) * [[1900.]] – [[Vladimir Solovjov]], ruski filozof i pjesnik (* [[1853.]]) * [[1910.]] – [[Florence Nightingale]], engleska bolničarka (* [[1820.]]) * [[1913.]] – [[August Bebel]], njemački socijalist (* [[1840.]]) * [[1984.]] – [[Tigran Petrosjan]], armenski šahist (* [[1929.]]) * [[1999.]] – [[Ignatz Bubis]], njemački političar (* [[1927.]]) * [[2012.]] – [[Nellie Jane Gray]], američka ekonomistica, pravnica i pro-life aktivistica (* [[1924.]]) |} == Blagdani i spomendani == * [[Svetac|Sveti]] [[Hipolit Rimski]], [[Kasijan Imolski]], [[Poncijan]], [[Irmã Dulce]] * Međunarodni dan ljevaka == Imendani == * {{Mjeseci i dani u godini}} [[Kategorija:Dani u kolovozu| 013]] f90843szlpvbx3gq50l98qaui26g7eq 1930. 0 1749 7431025 7087172 2026-04-16T18:53:34Z Croxyz 205325 7431025 wikitext text/x-wiki {{Godina|1930}} == Događaji == * [[26. siječnja]] – U olujnom nevremenu potonuo parobrod [[Daksa (parobrod)|Daksa]], pri čemu je poginulo svih 38 pomoraca na brodu. * [[18. veljače]] – [[Clyde Tombaugh]] otkrio [[Pluton]]. * [[13. srpnja]]. – U [[Urugvaj]]u počelo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|prvo svjetsko nogometno prvenstvo]]. * [[1. listopada]] – U [[London]]u je otvorena britanska Empire-konferencija. Središnja tema bila je težnja za užim povezivanjem Empire-država. * [[5. listopada]] – U [[Atena (grad)|Ateni]] je počeo ''prvi Balkanski kongres'' koji je trebao pridonijeti gospodarskoj suradnji balkanskih naroda i rješavanju pitanja manjina. * [[31. prosinca]] – U [[Rim]]u je objavljena [[enciklika Casti Connubii]] [[papa|pape]] [[Pio XI.|Pija XI.]] na temu [[brak]]a, [[kontracepcija|kontracepcije]] i [[pobačaj]]a. == Rođenja == === Siječanj – ožujak === * [[2. siječnja]] – [[Anka Petričević]], hrvatska redovnica i književnica († [[2023.]]) * [[20. siječnja]] – [[Buzz Aldrin]], američki pilot i astronaut * [[30. siječnja]] – [[Gene Hackman]], američki glumac († [[2025.]]) * [[1. veljače]] – [[Ante Pažanin]], hrvatski filozof i politolog († [[2015.]]) * [[5. veljače]] – [[Mihail Ostrovidov]], hrvatski novinar ruskog porijekla († [[2016.]]) * [[14. veljače]] – [[Relja Bašić]], hrvatski glumac († [[2017.]]) * [[14. veljače]] – [[Gita Šerman-Kopljar]], hrvatska glumica († [[2009.]]) * [[27. veljače]] ** [[Joanne Woodward]], američka glumica ** [[Petar Bergamo]], hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog († [[2022.]]) * [[6. ožujka]] – [[Lorin Maazel]], američki dirigent, violinist i skladatelj († [[2014.]]) * [[7. ožujka]] – [[Stanley Miller]], američki kemičar († [[2007.]]) * [[12. ožujka]] – [[Stanko Horvat]], hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog († [[2006.]]) * [[15. ožujka]] – [[Žores Ivanovič Alfjorov]], ruski fizičar, nobelovac († [[2019.]]) * [[22. ožujka]] – [[Stefano Gobbi]], talijanski katolički svećenik († [[2011.]]) * [[24. ožujka]] – [[Steve McQueen]], američki glumac († [[1980.]]) * [[29. ožujka]] – [[Vanča Kljaković]], hrvatski redatelj i dramski pisac († [[2010.]]) * [[30. ožujka]] – [[Yolanda Varela]], meksička glumica († [[2009.]]) === Travanj – lipanj === * [[24. travnja]] – [[Richard Donner]], amrički filmski redatelj († [[2021.]]) * [[25. travnja]] – [[Branko Souček]], hrvatski znanstvenik († [[2014.]]) * [[12. svibnja]] – [[Srećko Badurina]], hrvatski biskup († [[1996.]]) * [[19. svibnja]] – [[Nikica Kalogjera]], hrvatski skladatelj zabavne glazbe, dirigent, aranžer i producent († [[2006.]]) * [[25. svibnja]] – [[Stanislava Čarapina Ćulanić]], hrvatska književnica († [[2003.]]) * [[31. svibnja]] – [[Clint Eastwood]], američki glumac, redatelj i producent * [[8. lipnja]] – [[Dubravka Gall]], hrvatska glumica († [[2008.]]) * [[17. lipnja]] – [[Pavle Blažek]], svestrani hrv. kult. djelatnik († [[1988.]]) * [[24. lipnja]] – [[Claude Chabrol]], francuski filmski redatelj († [[2010.]]) * [[28. lipnja]] – [[Krešimir Šipuš]], hrvatski skladatelj i dirigent († [[2014.]]) === Srpanj – rujan === * [[14. srpnja]] – [[Abel Fernandez]], američki glumac († [[2016.]]) * [[18. srpnja]] – [[Sabrija Biser]], hrvatski glumac († [[1989.]]) * [[22. srpnja]] – [[Josip Frkin]], hrvatski katolički svećenik († [[2010.]]) * [[22. srpnja]] – [[Branko Hribar]], hrvatski književnik († [[2022.]]) * [[23. srpnja]] – [[Slavica Fila]], hrvatska kazališna glumica († [[2014.]]) * [[5. kolovoza]] – [[Neil Armstrong]], američki astronaut († [[2012.]]) * [[6. kolovoza]] – [[Abbey Lincoln]], američka glumica i pjevačica († [[2010.]]) * [[7. kolovoza]] – [[Josip Gabrić]], jugoslavenski stolnotenisački velikan († [[2014.]]) * [[13. kolovoza]] – [[Lena Politeo]], hrvatska glumica († [[2014.]]) * [[25. kolovoza]] – [[Sean Connery]], britanski glumac († [[2020.]]) * [[23. kolovoza]] – [[Luís Morais]], [[brazil]]ski nogometaš († [[2020.]]) * [[7. rujna]] – [[Baudouin od Belgije]], belgijski kralj († [[1993.]]) * [[7. rujna]] – [[Lucilla Udovich]], američka operna pjevačica († [[1999.]]) * [[14. rujna]] – [[Zvonimir Torjanac]], hrvatski glumac († [[2014.]]) * [[16. rujna]] – [[Anne Francis]], američka glumica († [[2011.]]) * [[18. rujna]] – [[Vlado Gotovac]], hrvatski književnik, filozof, govornik i političar († [[2000.]]) * [[25. rujna]] – [[Ivica Čandrlić]], hrvatski liječnik († [[1993.]]) * [[28. rujna]] – [[Boris Festini]], hrvatski glumac († [[2013.]]) * [[30. rujna]] – [[Ivan Aralica]], hrvatski književnik === Listopad – prosinac === * [[19. studenog]] – [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački političar († [[2026.]]) * [[2. prosinca]] – [[Vlatko Pavletić]], hrvatski akademik († [[2007.]]) * [[2. prosinca]] – [[Zlatko Tomičić]], hrvatski književnik i publicist († [[2008.]]) *[[8. prosinca]] – [[Maximilian Schell]], austrijsko-švicarski glumac, scenarist, filmski redatelj i producent († [[2014.]]) * [[9. prosinca]] – [[Buck Henry]], američki glumac, scenarist i TV producent († [[2020.]]) * [[15. prosinca]] – [[Antonietta Meo]], talijanska službenica Božja († [[1937.]]) * [[23. prosinca]] – [[Zorko Rajčić]], hrvatski glumac († [[2011.]]) == Smrti == === Siječanj – ožujak === * [[8. ožujka]] – [[William Howard Taft]], 27. predsjednik SAD-a (* [[1857.]]) * [[18. ožujka]] – [[Matko Laginja]], hrvatski pravnik i političar (* [[1852.]]) === Travanj – lipanj === * [[14. travnja]] – [[Vladimir Vladimirovič Majakovski]], ruski književnik (* [[1893.]]) === Srpanj – rujan === * [[1. srpnja]] – [[Maximilian Njegovan]], austro-ugarski admiral (* [[1858.]]) * [[7. srpnja]] – [[Arthur Conan Doyle]], engleski književnik (* [[1859.]]) * [[31. kolovoza]] – [[Ivan Mušković]], [[Gradišćanski Hrvati|gradišćanskohrvatski]] [[pisac]] i [[pjesnik]] (* [[1848.]]) === Listopad – prosinac === * [[5. studenog]] – [[Christiaan Eijkman]], [[nizozemska|nizozemski]] liječnik, [[Nobelova nagrada|nobelovac]] (* [[1858.]]) * [[9. studenog]] – [[Menci Klement Crnčić]], hrvatski slikar i grafičar (* [[1865.]]) == Nobelova nagrada za 1930. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Chandrasekhara Venkata Raman]] * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Hans Fischer]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Karl Landsteiner]] * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Sinclair Lewis]] * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Lars Olof Jonathan Söderblom]] == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = 1930 |commonscathr = 1930. }} b93tzzlv3ejwzk553i0et15s06qmbcb 1746. 0 1933 7431332 5790460 2026-04-17T09:13:58Z Croxyz 205325 [[Suradnik:Silverije|Silverije]]/[[Suradnik:Walter9|Walter9]], naletio sam na postojanje ovog događaja. Ne znam je li ima članak na Wikipediji, pa ga tu navodim 7431332 wikitext text/x-wiki {{Godina|1746}} == Događaji == * [[Brinjsko-lički ustanak 1746.]] == Rođenja == * [[4. veljače]] – [[Tadeuš Košćuško]], poljsko-litavski vojskovođa († [[1817.]]) * [[30. ožujka]] – [[Francisco Goya]], španjolski slikar († [[1828.]]) == Smrti == * == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = 1746 |commonscathr = 1746. }} 4a5jct66rtv8kbecxdvjfos7v3lxhoi 2026. 0 3160 7431029 7430543 2026-04-16T18:59:33Z Croxyz 205325 /* Travanj */ 7431029 wikitext text/x-wiki {{Godina|2026}} {{aktualno}} '''2026.''' ([[Rimski brojevi|rim.]] '''MMXXVI''') trenutna je i neprijestupna godina koja je počela u četvrtak. Po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] je 26. godina u [[3. tisućljeće|3. tisućljeću]] i [[21. stoljeće|21. stoljeću]] te sedma godina [[2020-ih]]. Trenutno je obilježena većom eskalacijom sukoba u Amerikama i Bliskom Istoku. Na početku siječnja je SAD izveo vojnu operaciju u Venezueli u kojoj je zarobljen predsjednik [[Nicolás Maduro]]. Operacija je dovela do blokade izvoza nafte iz Venezuele što je doprinjelo krizi na Kubi. U veljači je Pakistan izveo zračne napade na Afganistan što je dovelo do otvorenog sukoba izveđu dvije države. U Iranu je vlast nasilno gušila prosvjede koji su započeli prošle godine, što je dovelo do desetaka tisuća ubijenih. Krajem veljače su SAD i Izrael, pod vodstvom [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] i [[Benjamin Netanjahu|Benjamina Netanjahua]], započele [[Rat u Iranu 2026.|rat protiv Irana]]. Ubijen je [[ajatolah]] [[Ali Hamenei]] uz desetak drugih iranskih vladara. Iran je potom lansirao tisuće dronova i projektila na više država u regiji, dok su SAD i Izreal nastavili sa zračnim napadima. Rat je doveo do blokade [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]], raseljenog stanovništva, velike ekonomske krize i proširanje sukoba na [[Libanon]]. [[NASA]] je početkom travnja lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od 1972. godine. == Događaji == ===Siječanj=== * [[1. siječnja]] **[[Hrvatski radio]] pokrenuo je maraton „100 glasova u 100 sati za 100 godina” na Drugom programu s ciljem rušenja [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovog rekorda]] za najveći broj voditelja u radijskom maratonu. Rekord je postignut na [[Nova godina|Novu godinu]] u sklopu obilježavanja stote obljetnice [[HRT|HRT-a]].<ref> [https://www.index.hr/magazin/clanak/hrvatski-radio-srusio-guinnessov-rekord-u-radijskom-maratonu/2745816.aspx Hrvatski radio srušio Guinnessov rekord u radijskom maratonu] index.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Bugarska]] je usvojila [[euro]], postajući 21. članica [[eurozona|eurozone]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/bugarska-uvela-euro-postala-21-clanica-eurozone-15658001 Bugarska uvela euro, ima i onih koji stanovništvo plaše - Hrvatskom: „Vidite što se njima dogodilo”] jutarnji.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Cipar]] je započeo svoju ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]].<ref>[https://www.ukrinform.net/rubric-ato/4075519-cyprus-promises-new-approach-during-eu-council-presidency.html Cyprus promises „new approach” during EU Council presidency] ukrinform.net Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** U požaru u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] 47 ljudi je poginulo, a 115 je ozlijeđeno.<ref>[https://news.sky.com/story/what-we-know-about-deadly-new-years-fire-at-swiss-ski-resort-13489204 What we know about deadly New Year's fire at Swiss ski resort] news.sky.com Preuzeto 2. siječnja 2026.</ref> * [[2. siječnja]] – Odlukom predsjednika [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] [[Teodoro Obiang Nguema Mbasogo|Teodora Obianga Ngueme Mbasoga]] novi glavni grad države je [[Ciudad de la Paz]] koji je zamijenio [[Malabo]].<ref>[https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ Equatorial Guinea proclaims new capital] apanews.net Preuzeto 6. siječnja 2026.</ref> * [[3. siječnja]] – [[Američki napadi u Venezueli 2026.|Američki napadi u Venezueli]] pod kodnim nazivom ''Operacija potpuna odlučnost'' koji su bili usmjereni na više lokacija na sjeveru Venezuele, uključujući glavni grad [[Caracas]]. U sklopu operacije zarobljen je predsjednik [[Nicolás Maduro]].<ref>[https://abcnews.go.com/International/live-updates/venezuela-live-updates-trump-give-details-after-us/?id=127792811&entryId=128870790 Zračni napadi SAD-a na Venezuelu pod nazivom Operacija Absolute Resolve] ABC News. Preuzeto 3. siječnja 2026.</ref> * [[5. siječnja]] – [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila prisegu kao privremena [[Predsjednik Venezuele|predsjednica Venezuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].<ref>{{Citiranje weba|date=5. siječnja 2026.|title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim president|url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/|url-status=live|access-date=4. travnja 2026.|website=Reuters}}</ref> * [[6. siječnja]] **Zatvaranjem Svetih vrata [[Bazilika sv. Petra|bazilike sv. Petra u Vatikanu]] [[papa]] [[lav XIV.]] zaključio [[Jubilejska godina 2025.|Jubilej nade]].<ref>[https://hkm.hr/vijesti/vatikan/papa-zatvorio-sveta-vrata-milijuni-ljudi-presli-su-prag-crkve-sto-su-pronasli/ Papa zatvorio Sveta vrata: Milijuni ljudi prešli su prag crkve. Što su pronašli?] hkm.hr, [[Hrvatska katolička mreža]], objavljeno 6. siječnja 2025.</ref> **Borbe između snaga sirijske vlade i kurdskih [[Sirijske demokratske snage|Sirijskih demokratskih snaga]], početak ofenzive u sjeveroistočnoj Siriji.<ref>{{Citiranje weba| title=SYRIA Displacement resulting from conflict escalation in Aleppo | url=https://www.acaps.org/fileadmin/Data_Product/Main_media/20260115_ACAPS_Syria_-_escalation_of_conflict.pdf | access-date=2026-02-02}}</ref> *[[9. siječnja]] ** Kvalificirana većina država članica Europske unije odobrila je [[Sporazum o slobodnoj trgovini Europska unija – Mercosur]].<ref>[https://www.politico.eu/article/eu-countries-approve-mercosur-trade-deal-for-signature/ EU countries approve Mercosur trade deal after 25 years of talks] politico.eu Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> ** [[Prosvjedi u Iranu 2025.-2026.|Prosvjedi u Iranu]] zahvatili su sve pokrajine zemlje.<ref>[https://www.theguardian.com/global-development/2026/jan/09/iran-supreme-leader-harsher-crackdown-protest-movement-swells New protests erupt in Iran as supreme leader signals upcoming crackdown] theguardian.com Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> * [[10. siječnja]] – U [[franjevci|franjevačkom redu]] otvorena je jubilejska [[Godina svetog Franje]].<ref name=GSF>[https://ofm.hr/izvanredna-jubilarna-godina-u-franjevackim-samostanskim-crkvama/ Izvanredna jubilarna godina u franjevačkim samostanskim crkvama] ofm.hr, [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]], objavljeno 10. siječnja 2026., sadrži i prijevod [https://ofm.hr/wp-content/uploads/2026/01/Decreto_Giubileo_Francescono-IT.pdf Proglasa]</ref> * [[17. siječnja]] – Zemni ostaci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[19. siječnja]] – Desetci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova u Španjolskoj.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/teska-nesreca-u-spanjolskoj-u-sudar-dva-vlaka-poginula-21-osoba-1925729 Užas u Španjolskoj: Deseci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova. Prizori su strašni] vecernji.hr/ 24. siječnja 2026.</ref> ===Veljača=== * [[18. veljače]] – Na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]] provedena završna identifikacija devetero ekshumiranih žrtava [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], od kojih su četvorica [[hrvatski branitelj]]i (Stjepan Boni, Ivan Senčić, Zvonimir Miljak i Josip Šoštarić), a petero civili (Ljubica Čonda, Pavao Škrinjarić, Stjepan Lončar i Antun Ordanić).<ref>[https://branitelji.gov.hr/vijesti/identificirano-devet-zrtava-iz-domovinskog-rata/5144 Identificirano devet žrtava iz Domovinskog rata] ''branitelji.gov.hr'', Ministarstvo hrvatskih branitelja. Objavljeno 18. veljače 2026.</ref> * [[21. veljače]] ** Više tisuća prosvjednika na [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trgu kralja Tomislava]] i [[Zrinjevac|Zrinjevcu]] prosvjedovalo protiv izgradnje klaonice i farmi pilića kod [[Sisak|Siska]].<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-prosvjed-protiv-klaonica-i-farmi-pilica-kod-siska-takav-projekt-je-neprihvatljiv-foto-20260221 U Zagrebu prosvjed protiv klaonica i farmi pilića kod Siska: Takav projekt je neprihvatljiv] tportal.hr, objavljeno 21. veljače 2026.</ref> ** [[Afganistansko–pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski sukob]]<ref>[https://amu.tv/227611/ Victims of Pakistani airstrike buried as others remain under rubble] amu.tv. Preuzeto 22. veljače 2026.</ref> * [[28. veljače]] – [[Izrael]] i [[SAD]] napali su [[Iran]] čime je počeo [[Rat u Iranu 2026.]]<ref>{{Cite web|date=28 February 2026|title=Israel launches surprise attack on Iran|url=https://www.jpost.com/israel-news/article-888248|access-date=28 February 2026|website=The Jerusalem Post|language=en}}</ref> ===Ožujak=== ===Travanj=== * [[1. travnja]] – [[NASA]] je lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od misije [[Apollo 17]] u prosincu 1972. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2. travnja 2026.|title=Prvi let s posadom prema Mjesecu u više od 50 godina|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/nasa-lansirala-artemis-ii-prvi-let-s-posadom-prema-mjesecu-u-vise-od-50-godina-12650618|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[6. travnja]] – Posada [[Artemis II|Artemisa II]] srušila je rekord za najudaljeniju točku od Zemlje na kojoj se nalazio čovjek ({{Broj|406778}} km), putujući preko tamne strane Mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|date=6. travnja 2026.|title=Čovjek je otišao najdalje od Zemlje u povijesti, srušen rekord Apolla 13|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/artemis-2-usao-u-gravitacijsku-sferu-mjeseca-12656293|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[7. travnja]] – [[Nacionalna skupština Vijetnama]] izabrala je [[Tô Lâm|Tôa Lâma]] za novog [[Predsjednik Vijetnama|predsjednika Vijetnama]].<ref>{{Citiranje weba| url=https://english.news.cn/20260407/ed18537e45de4a1dabae914f80d5a145/c.html | title=Vietnamese party chief elected state president | publisher=Xinhua | work=english.news.cn | date=7 April 2026 | accessdate=7 April 2026}}</ref> * [[8. travnja]] ** [[Rat u Iranu 2026.|Rat u Iranu]]: SAD i Iran su dogovorili dvotjedno primirje nakon Trumpova ultimatuma vezanog za Hormuški tjesnac.<ref>{{Citiranje weba|date=8. travnja 2026.|title=Trump pristao na primirje s Iranom, zasad odustao od "uništenja civilizacije"|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/trump-pristao-na-primirje-s-iranom-zasad-odustao-od-unistenja-civilizacije--12659364|url-status=live|access-date=12. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> ** [[Izrael]] je izveo zračne napade na infrastrukturu [[Hezbollah]]a u [[Libanon]]u. Više od 300 ljudi je ubijeno, dok je {{broj|1000}} ozlijeđeno.<ref>{{Citiranje novina |title=Israeli military launches largest strikes against Hezbollah in Lebanon |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israeli-military-launches-largest-strikes-against-hezbollah-lebanon-2026-04-08/ |date=2026-04-08 |access-date=2026-04-09 |work=Reuters}}</ref> * [[10. travnja]] – [[Predsjednički izbori u Džibutiju 2026.|Predsjednički izbori u Džibutiju]]: Aktualni predsjednik [[Ismaïl Omar Guelleh]] je s uvjerljivom pobjedom ponovno izabran za šesti mandat.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Izbori u Džibutiju: predsjednik Ismail Omar Guelleh osvojio šesti mandat |url=https://stijena.info/izbori-u-dzibutiju/ |access-date=2026-04-13 |website=stijena.info |language=hr}}</ref> * [[11. travnja]] – Posada Artemisa II uspješno se vratila na Zemlju.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Astronauti Artemisa II sletjeli na Zemlju i zaključili lunarnu misiju |url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/astronauti-misije-artemis-2-sletjeli-na-zemlju-i-zakljucili-10-dnevnu-lunarnu-misiju-12664870 |access-date=2026-04-13 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> * [[12. travnja]] **[[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|Parlamentarni izbori u Mađarskoj]]: Oporbena stanka [[Tisza]], s [[Peter Magyar|Péterom Magyarom]] na čelu, premoćno je pobjedila premijera [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] čime je završena 16-godišnja vladavina [[Fidesz]]a.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-12 |naslov=Mađarska slavi pad Viktora Orbana |url=https://vijesti.hrt.hr/eu/madari-na-biralistima-orbanu-peti-mandat-ili-kraj-vladavine--12666120 |access-date=2026-04-15 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> **Održani su [[Predsjednički izbori u Beninu 2026.|predsjednički izbori u Beninu]]. Pobjedio je aktualni predsjednik [[Romuald Wadagni]].<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-14 |naslov=Presidential election in Benin: Wadagni wins by a landslide (94.05%) with a turnout of 58.75% (CENA). |url=https://beninwebtv.bj/en/presidential-election-in-benin-wadagni-wins-by-a-landslide-94-05-with-a-turnout-of-58-75-cena/ |access-date=2026-04-15 |website=Benin Web TV |language=en}}</ref> * [[14. ožujka]] – U izraelskim napadima na pojas Gaze ubijeno devetero ljudi, među njima i dvojica dječaka.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/gaza-u-izraelskim-napadima-ubijeno-devetero-ljudi-12670140 Gaza: U izraelskim napadima ubijeno devetero ljudi] ''HRT Vijesti'', objavljeno 14. travnja 2026.</ref> ===Budući događaji=== * [[16. svibnja]] – [[Pjesma Eurovizije 2026.]] * Predviđen završetak gradnje [[Sagrada Família|crkve bazilike i eksprijatorija sv. Obitelji u Barceloni]], čija je gradnja počela 1882. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |naslov=La Sagrada Familia|website=barcelona.vivelaciudad.es |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229032826/http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |archive-date=29. prosinca 2008. |access-date=4. svibnja 2015.}}</ref> * XIII. [[Susret hrvatske katoličke mladeži]] u [[Požega|Požegi]].<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/pozeska-biskupija-bit-ce-domacin-13-susreta-hrvatske-katolicke-mladezi/ Požeška biskupija bit će domaćin 13. susreta hrvatske katoličke mladeži] ika.hkm.hr. Informativna katolička agencija. Objavljeno 4. svibnja 2024.</ref> ==Šport== {{glavni|Šport u 2026.}} * [[10. siječnja|10.]] – [[25. siječnja]] – [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.]] * [[15. siječnja]] – [[1. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]] * [[21. siječnja]] – [[7. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.]] * [[6. veljače|6.]] – [[22. veljače]] – [[XXV. Zimske olimpijske igre – Milano Cortina 2026.]] * [[9. travnja|9.]] – [[12. travnja]] – [[Reli Hrvatska]] 2026. * [[30. svibnja]] – [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.]] * [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[10. kolovoza|10.]] – [[16. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.]] * [[3. prosinca|3.]] – [[16. prosinca]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Češka, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Turska 2026.]] == Rođenja == * == Smrti == === Siječanj === * [[2. siječnja]] **[[Nikša Stančić]], hrvatski povjesničar (* [[1938.]]) **[[Tomislav Sabljak]], hrvatski književnik (* [[1934.]]) *[[8. siječnja]] – [[Uljana Semjonova]], latvijska košarkašica (* [[1952.]]) * [[9. siječnja]] ** [[Hans Herrmann]], njemački vozač automobilističkih utrka (* [[1928.]]) ** [[Josip Oslić]], hrvatski filozof, teolog i svećenik (* [[1953.]]) ** [[Miroslav Sinčić]], hrvatski književnik, novinar i publicist (* [[1937.]]) * [[10. siječnja]] – [[Erich von Däniken]], švicarski pisac (* [[1935.]]) * [[15. siječnja]] – [[Ante Grgurević]], hrvatski košarkaš i trener (* [[1975.]]) * [[19. siječnja]] ** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometaš i trener (* [[1977.]]) ** [[Valentino (modni dizajner)|Valentino]], talijanski modni dizajner (* [[1932.]]) * [[22. siječnja]] ** [[John L. Allen]], američki publicist (* [[1965.]]) ** [[Đani Kovač]], hrvatski atletičar (* [[1939.]]) * [[26. siječnja]] – [[Sly Dunbar]], jamajčanski glazbenik (* [[1952.]]) * [[30. siječnja]] – [[Catherine O'Hara]], američka glumica (* [[1954.]]) === Veljača === * [[7. veljače]] – [[Brad Arnold]], američki pjevač (* [[1978.]]) * [[11. veljače]] ** [[Cees Nooteboom]], nizozemski pisac (* [[1933.]]) ** [[James Van Der Beek]], američki glumac (* [[1977.]]) * [[15. veljače]] ** [[Robert Duvall]], američki glumac i redatelj (* [[1931.]]) ** [[Goran Sukno]], hrvatski vaterpolist (* [[1959.]]) * [[17. veljače]] – [[Jesse Jackson]], američki političar, aktivist za ljudska prava i baptistički svećenik (* [[1941.]]) * [[18. veljače]] ** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački političar (* [[1943.]]) ** [[Jan Timman]], nizozemski šahist (* [[1951.]]) * [[19. veljače]] ** [[Eric Dane]], američki glumac (* [[1972.]]) ** [[Polycarp Pengo]], tanzanski kardinal i nadbiskup (* [[1944.]]) * [[23. veljače]] – [[Zilko Žolja]], bosanskohercegovački teolog i kaligraf (* [[1931.]]) * [[25. veljače]] – [[Ludwig Scotty]], nauruanski političar (* [[1948.]]) * [[28. veljače]] **[[Sandro Munari]], talijanski vozač relija (* [[1940.]]) **[[Ali Hamenei]], iranski svećenik i političar, vrhovni vođa Irana (* [[1939.]]) === Ožujak === * [[4. ožujka]] ** [[Luis del Castillo Estrada]], urugvajski biskup (* [[1931.]]) ** [[Georg Koch]], njemački nogometaš (* [[1972.]]) * [[5. ožujka]] – [[C. A. R. Hoare]], britanski računalni znanstvenik (* [[1934.]]) * [[8. ožujka]] – [[Anthony James Leggett]], britansko-američki fizičar (* [[1938.]]) * [[14. ožujka]] ** [[Lovorka Čoralić]], hrvatska povjesničarka (* [[1968.]]) ** [[Jürgen Habermas]], njemački sociolog i filozof (* [[1929.]]) * [[16. ožujka]] – [[Zrinka Kolak Fabijan]], hrvatska glumica (* [[1949.]]) * [[17. ožujka]] ** [[Ilija II.]], patrijarh Gruzijske pravoslavne Crkve (* [[1933.]]) ** [[Zlatko Šimenc]], hrvatski vaterpolist i rukometaš (* [[1938.]]) * [[19. ožujka]] – [[Chuck Norris]], američki glumac i majstor borilačkih vještina (* [[1940.]]) * [[20. ožujka]] ** [[J. Michael Bishop]], američki imunolog i mikrobiolog (* [[1936.]]) ** [[Robert Mueller]], ravnatelj FBI-ja (* [[1944.]]) * [[22. ožujka]] – [[Jean-Baptiste Phạm Minh Mẫn]], vijetnamski kardinal (* [[1934.]]) * [[23. ožujka]] – [[Chip Taylor]], američki tekstopisac i pjevač (* [[1940.]]) * [[24. ožujka]] – [[Gino Paoli]], talijanski kantautor (* [[1934.]]) * [[30. ožujka]] – [[Carlos Westendorp]], španjolski političar i diplomat (* [[1937.]]) === Travanj === * [[1. travnja]] – [[Suki Lahav]], izraelska glazbenica (* [[1951.]]) * [[5. travnja]] – [[Vlatko Cvrtila]], hrvatski akademik i geopolitički analitičar (* [[1965.]]) * [[6. travnja]] ** [[Marija Krpan]], hrvatska glumica (* [[1954.]]) ** [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački političar (* [[1930.]]) * [[7. travnja]] – [[Mircea Lucescu]], rumunjski nogometaš i trener (* [[1945.]]) * [[8. travnja]] ** [[Srećko Bogdan]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1957.]]) ** [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener (* [[1959.]]) * [[13. travnja]] – [[Moya Brennan]], irska glazbenica (* [[1952.]]) * [[16. travnja]] – [[Alexander Manninger]], austrijski nogometaš (* [[1977.]]) == Obljetnice i godišnjice == * 25. godišnjica globalne [[Wikipedija|Wikipedije]] (15. siječnja) * 50. godišnjica smrti [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičke]] * 100. godišnjica rođenja [[Marilyn Monroe]] * 150. godišnjica rođenja [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] i [[Milan Begović|Milana Begovića]] * 200. godišnjica rođenja [[Matija Mesić|Matije Mesića]] * 200. godišnjica [[Samoborski fašnik|Samoborskog fašnika]] * 250. godišnjica [[Američka deklaracija o neovisnosti|Američke deklaracije o neovisnosti]] * 270. godišnjica osnutka [[Bjelovar]]a * 400. godišnjica rođenja [[Klara Žižić|Klare Žižić]] * 400. godišnjica smrti [[Marin Getaldić|Marina Getaldića]] * 500. godišnjica [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] i [[Cetinski sabor|Cetinskog sabora]] * 500. godišnjica rođenja [[Franjo Tahy|Franje Tahija]] * 800. godišnjica smrti [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje Asiškoga]] ([[Godina svetog Franje]])<ref name=GSF/> == Izvori == {{izvori}} la3aevrw4vp0cjy2624654u6rpxdykb Popis političkih stranaka u Hrvatskoj 0 7091 7431009 7430788 2026-04-16T18:15:15Z Setenzatsu.2 230423 /* Izvanparlamentarne stranke */ 7431009 wikitext text/x-wiki {{politikahrvatske}} '''Registrirane [[politička stranka|političke stranke]]''' su neprofitne organizacije čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana, a koje su upisane u Registar političkih stranaka Republike Hrvatske<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.appluprava.hr/RegistarPolitickihStranaka/ |title=Registar političkih stranaka Republike Hrvatske |archive-url=https://web.archive.org/web/20130928101516/http://www.appluprava.hr/RegistarPolitickihStranaka/ |archive-date=28. rujna 2013. |access-date=13. listopada 2011.}}</ref> koji vodi [[Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske|Ministarstvo pravosuđa i uprave]]. U Registar se upisuju političke stranke koje ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o političkim strankama (jedan od uvjeta je da političku stranku mogu osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske). Danom upisa u Registar, politička stranka stječe svojstvo [[pravna osoba|pravne osobe]] i može djelovati na području [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u skladu sa svojim statutom i pravnim poretkom. U Republici Hrvatskoj djeluje ukupno 174 aktivnih političkih stranaka prema podatcima od 31. ožujka 2025. godine, a do danas ih je ukupno registrirano 428.<ref>{{Citiranje weba|title=Registar političkih stranaka Republike Hrvatske|url=https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke|url-status=live|access-date=24. listopada 2024.|website=Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske}}</ref> Zbog njihova jednostavnog osnivanja i raspuštanja njihov broj konstantno oscilira, a bitno je naglasiti kako Republika Hrvatska (100 osnivača), nakon Republike Mađarske (10 osnivača) i Federacije Bosne i Hercegovine (50 osnivača – ne vrijedi za RS), ima najliberalnije zakonodavstvo koje propisuje osnivanje i djelovanje političkih stranaka. Stranke se iz registra brišu po službenoj dužnosti, na zahtjev stranke, ili zbog stečaja na temelju rješenja nadležnog trgovačkog suda. Zakonom o političkim strankama nije propisana mogućnost statusnih promjena političkih stranaka (podjela, spajanje i pripajanje), već samo upis, odnosno upis promjena u registar te je slijedom toga uređen sadržaj registra.<ref>https://www.dnevno.hr/vijesti/ajme-koliko-ih-je-zavirili-smo-u-registar-politickih-stranaka-trebalo-nam-je-vremena-da-ih-pobrojimo-a-koliko-nas-kostaju-1484189/</ref> == Parlamentarne stranke == '''Parlamentarne političke stranke''' su registrirane političke stranke koje su zastupljene u parlamentu ([[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]]) putem izabranih zastupnika na parlamentarnim izborima s njihovih izbornih lista. === Aktualni saziv Hrvatskog sabora === {{glavni|Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora}} <small>(stanje: 31. ožujka 2025. godine<ref>[https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/parlamentarne-stranke XI. saziv Hrvatskog sabora] sabor.</ref>)</small> {| class="wikitable" |'''Naziv''' |'''Skraćeni naziv''' |- |[[Pametno|Centar]] | Centar |- |[[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom]] |DO i SIP |- |[[Dario Zurovec]] – Nezavisna lista |Dario Zurovec – NL |- |[[Dom i nacionalno okupljanje]] |DOMINO |- |[[Domovinski pokret]] |Domovinski pokret |- |[[Građansko-liberalni savez]] |GLAS |- |[[Hrvatska demokratska zajednica]] |HDZ |- |[[Hrvatska demokršćanska stranka]] |HDS |- |[[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati]] |HNS |- |[[Hrvatska seljačka stranka]] |HSS |- |[[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]] |HSLS |- |[[Hrvatska stranka umirovljenika]] |HSU |- |[[Hrvatski suverenisti]] |Hrvatski suverenisti |- |[[Istarski demokratski sabor]] |IDS |- |[[Most nezavisnih lista|Most]] |Most |- |[[Možemo!|Možemo! – politička platforma]] |Možemo! |- |[[Nezavisna Platforma Sjevera – NPS|Nezavisna Platforma Sjevera]] |NPS |- |Nezavisna lista – Željko Lacković |Nezavisni |- |[[Samostalna demokratska srpska stranka]] |SDSS |- |[[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] |SDP |} == Izvanparlamentarne stranke == ''Popis ne sadrži [[Politički pomladak|političke pomladke]] stranaka.''<br> ''Popis je aktualan s 30.03.2026.'' {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !Reg. br. !Stranka !Kratica !Prijašnji nazivi !{{Tooltip|L/C/D/S|Lijeva/Centar/Desna/Sinkretiziran}}<!-- Sinkretiziran - članak 9. saziva HS-a --> !Poseban fokus !{{Tooltip|Osn.|Osnovana}} !{{Tooltip|Ugaš.|Ugašena}} !data-sort-type=number|Ulazak u Sabor !data-sort-type=number|Ulazak u EU-{{Tooltip|parlam.|parlament}} (EU stranka) !Geografsko područje djelovanja !class="unsortable" |Napomena !class="unsortable" |URL <!-- |- | || || || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[] --> |- |99 ||[[Abeceda demokracije]] ||ABECEDA ||Hrvatska građansko seljačka stranka (HGSS; 1995.-2004.)<ref>https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/2776/79352/www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Pernar-i-Abeceda-demokracije-Stranka-pod-povecalom-drzavne-revizije-i-s-pokrenutim-i-obustavljenim-stecajem.html</ref><br>Abeceda demokracije - Hrvatska građansko seljačka stranka (2004.-2007.) | || |1995. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20220124234400/https://abeceda.hr/] |- |139 ||AG Zagrebačka stranka ||ZGS || | || |2001. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |223 ||Agenda mladih demokrata ||AMD || | ||mladi |2011. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |369 ||Agrameri – nezavisna lista || || | || |2020. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20220317175458/https://agramerinezavisnalista.hr/] |- |402 ||Agrarna stranka – pokret za hrvatsku poljoprivredu ||AS – PHP || | ||poljoprivreda |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://as-php.hr/] |- |256 ||Akcija bjelovarsko – bilogorska ||ABB || | || |2013. ||2022.?? |''ne'' ||''ne'' |Bjelovarsko-bilogorska županija | |[https://web.archive.org/web/20221007035845/http://akcijabb.com/] |- |185 ||Akcija Hrvatske republikanske seljačke stranke ||Akcija HRSS || | ||seljaci |2005. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |176 ||[[Akcija mladih]]||AM || | ||mladi |2005. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20250120143114/http://akcijamladih.org/] |- |243 ||Akcija slavonsko baranjskih umirovljenika ||ASBU || | ||umirovljenici |2012. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |- |96 ||[[Akcija socijaldemokrata Hrvatske]] ||ASH ||Socijalistička stranka Hrvatske (1990.-1994.) | || |1990. ||2016. |1<ref group=Sabor>1995.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080315110116/http://www.ash.com.hr/hrv/] |- |247 ||Akcija umirovljenici zajedno ||AUZ || | ||umirovljenici |2012.ili2013. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://www.auz.hr/] |- |224 ||[[Akcija za bolju Hrvatsku]] ||ABH || | || |2011. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20150713062711/http://abh.com.hr/] |- |292 ||Aktivni branitelji i umirovljenici Hrvatske ||ABU Hrvatske || | ||umirovljenici, branitelji |2015. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20190110203720/http://www.abu-hrvatske.hr/] |- |312 ||Aktivni nezavisni umirovljenici ||ANU || | ||umirovljenici |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://anu.hr/] |- |52 ||Albanska demokršćanska stranka Hrvatske ||ADMSH || | ||manjine (Albanci), kršćani |1990. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |- |69 ||Albanska islamska demokratska unija ||- || | ||manjine (Albanci), muslimani |1991. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |162 ||Alijansa za pravnu državu ||ALIJANSA || | || |2003. ||2011. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20100926112430/http://alijansa.hr/index.html] |- |155 ||Alijansa za treću Hrvatsku ||ATH || | || |2003. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |- |182 ||Alternativa 101 ||ALTERNATIVA ||Mladi Hrvatske (2005.-2009.)<br>Zeleni Istre (2009.-2017.)<br>Alternativa (2017.-2020.??)<ref>https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?page=2&id=174036</ref><ref>https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2020-12-28/132702/IZVJ_FINANC_REVIZIJA_POL_STRANKE_NEZ_ZASTUPNICI_2019.pdf</ref> | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://alternativa101.hr/] |- |428 ||Alternativa nezavisni – Jasenko Krovinović ||ALTERNATIVA NEZAVISNI || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |434 ||Alternativa za Hrvatsku ||AZH || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://azhr.hr/] |- |412 ||Ante Vičević – Lista za Kostrenu ||A.V. – Lista za Kostrenu || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Kostrena]]<ref>https://nasakostrena.hr/izbori/ante-vicevic-lista-za-kostrenu-av-lista-za-kostrenu/</ref> | |- |71 ||Antiprohibicionistička slobodarska stranka ||ASS || | || |1992. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |333 ||Autohtona – Hrvatska seljačka stranka ||A – HSS ||Autohtona - hrvatska seljačka stranka 1904 (A ‒ HSS 1904; 2017.-2019.) | ||seljaci |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220126072851/https://www.a-hss.com/][https://web.archive.org/web/20080205053600/http://www.a-hss.hr/] |- |154 ||[[Autohtona – Hrvatska stranka prava|Autohtona – Hrvatska stranka prava – Dražen Keleminec]]||A – HSP – Dražen Keleminec || | || |2005. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hrvatskipravasi.hr/wp/] |- |229 ||Autohtona slavonsko posavska stranka ||ASPS || | || |2011. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Posavina | |{{Tooltip|url|http://www.asps.hr}} |- |153 ||Autonomna regionalna stranka Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, otoka i Rijeke ||ARS || | || |2003. ||2019. |''ne'' ||''ne'' |Hrvatsko primorje i Gorski kotar | |[https://web.archive.org/web/20190111003432/http://ars.hr/web/index.html] |- |22 ||Autonomni demokratski savez Hrvatske ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |283 ||[[Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti]] ||365 STRANKA RADA I SOLIDARNOSTI || | || |2015. ||''da''?? |2<ref group=Sabor>2015., 2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220118011955/https://www.365ris.hr/] |- |210 ||Banijska demokratska stranka ||BDS || | || |2009. ||2017.ili2018. |''ne'' ||''ne'' |[[Banovina]] | |- |427 ||Bernardić Davor – Nezavisna lista Servus Zagreb / Gradska platforma Servus Zagreb ||SERVUS ZAGREB || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb?? | |[https://servuszagreb.hr/] |- |331 ||Biraj bolje ||- || | || |2017. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://www.biraj-bolje.hr/}} |- |193 ||Blok poljoprivrednika Hrvatske ||BPH || | ||poljoprivreda |2007. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |217 ||[[Blok umirovljenici zajedno]]||BUZ || | ||umirovljenici |2010. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://www.buz.hr/] |- |361 ||[[Blok za Hrvatsku]]||BLOK || | || |2019. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://blokzahrvatsku.hr/] |- |307 ||Blokirani – Deblokirajmo Hrvatsku ||BLOKIRANI || | ||stečajnici |2016. ||2021.?? |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190901215531/http://www.blokirani.hr/] |- |411 ||BM365 Idemo delat! ||BM365 || | || |2024. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |<ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/osniva-se-stranka-bm365-idemo-delat-bm-vise-ne-znaci-bandic-milan/2605516.aspx</ref> |- |424 ||Bolje sutra – nezavisna lista ||BSNL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.bsnl.hr/] |- |364 ||Bolji Solin ||BS || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Solin | |- |31 ||Bosanska demokratska stranka ||BDS || | ||manjine (Bosanci) |1990. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |201 ||[[Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske]] ||BDSH || | ||manjine (Bošnjaci) |2008. ||2020. |1<ref group=Sabor>2011.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220120105855/http://www.bdsh.hr/] |- |273 ||[[Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske (BDSH)|Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske]]||BDSH || | ||branitelji |2014. ||2023.?? |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180310184424/http://bdshr.hr/] |- |272 ||Budnica Hrvatska – Zajednica bosanskih Hrvata ||BH – ZBH || | ||manjine (Bosanci) |2014. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://www.bh-zbh.hr/bh}} |- |340 ||Bura ||- ||Nezavisna lista Bura (2017.-2021.) | || |2017. ||2022.?? |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20200919191524/https://bura.hr/] |- |290 ||[[Centar (stranka)|Centar]] ||- ||Pametno (2015.-2021.) | || |2015. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) | | |[https://www.strankacentar.hr/][https://web.archive.org/web/20210122035918/https://www.hrvatskaucentru.hr/][https://web.archive.org/web/20151007014601/http://www.pametno.org/] |- |258 ||Čabarski pokret mladih ||ČPM || | || |2013. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |[[Čabar]] | |{{Tooltip|url|http://www.cabarskipokretmladih.hr}} |- |347 ||[[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|"Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom"]] ||"DO i SIP" / SIP ||Stranka borbe protiv korupcije, razvoja i transparentnosti (START; 2018.-2020.)<br>Stranka s imenom i prezimenom (IP / SIP / STRIP / SsIP; 2020.) | ||antikorupcija |2018./2023. ||2020./''ne'' |1<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||''ne'' | | |[https://dosip.hr/][https://dalijaoreskovic.hr/][https://web.archive.org/web/20190524235332/http://startzahrvatsku.hr/] |- |54 ||[[Dalmatinska akcija (1990.)|Dalmatinska akcija]]||DA || | || |1990. ||2003. |1<ref group=Sabor>1992.</ref> ||''ne'' |Dalmacija | |- |391 ||[[Dalmatinska akcija (2021.)|Dalmatinska akcija]]||DA || | || |2021.ili2022. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |[https://dalmatinska-akcija.webnode.hr/] |- |183 ||Dalmatinska liberalna stranka ||DLS || | || |2005. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |- |240 ||Dalmatinski demokrati ||DD || | || |2012. ||2019. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |[https://web.archive.org/web/20160424062552/http://www.dalmatinski-demokrati.hr/] |- |330 ||Damir Bajs nezavisna lista ||DAMIR BAJS NL || | || |2017. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20210615090456/http://damirbajs-nezavisnalista.com/] |- |413 ||Dario Zurovec – Nezavisna lista ||DARIO ZUROVEC – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dariozurovec.hr/] |- |346 ||[[Demokrati (hrvatska politička stranka)|Demokrati]] || - || | || |2018.?? ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://demokrati.hr/] |- |149 ||Demokratska kneginečka stranka ||DKS || | || |2002. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Varaždinska županija i [[Gornji Kneginec]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2002_04_39_864.html</ref> | |[https://web.archive.org/web/20220625083933/https://dks-kneginec.hr/] |- |32 ||Demokratska kršćanska stranka ||- || | || kršćani |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |322 ||Demokratska lokalna stranka ||DLS || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Novska | |[https://web.archive.org/web/20200130204740/http://dls-novska.hr/hr/dls/] |- |207 ||Demokratska partija Srba ||DPS || | ||manjine (Srbi) |2009. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |125 ||Demokratska prigorsko-zagrebačka stranka ||DPS || | || |1999. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb i [[Prigorje]] | |[https://www.dps-hr.com/] |- |161 ||Demokratska socijalna unija – Snaga naroda ||DSU – SN || | || |2003. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |- |341 ||Demokratska stranka lipa ||DSL ||Zagorska stranka za Zagreb (ZSZ; 2018.-2023.)<ref>https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/2020/Sije%C4%8Danj/202%20sjednica%20VRH/Novo//202%20-%2012%20b.pdf?lang=lv</ref><ref>https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2024/Odjel_za_nazdor_financiranja/Izvjesce_za_2022..pdf</ref> | || |2018. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191114072421/https://www.zsz.hr/] |- |120 ||Demokratska stranka slavonske ravnice ||SLAVONSKA RAVNICA ||Stranka hrvatske ravnice (1998.-2004.) | || |1998. ||2016. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija | |- |135 ||Demokratska stranka umirovljenika ||DSU || | ||umirovljenici |2001. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dsu.hr/] |- |171 ||Demokratska stranka žena ||DSŽ || | ||žene |2004. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dszena.wordpress.com/][https://web.archive.org/web/20160505082048/http://www.dsz.stvaram.info/] |- |49 ||Demokratska zajednica muslimana Hrvatske ||DZMH || | ||muslimani |1990. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |129 ||[[Demokratski centar]]||DC || | || |2000. ||2016. |3<ref group=Sabor>2000., 2003., 2011.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20070316130315/http://www.demokratski-centar.hr/] |- |378 ||[[Demokratski HSS]]||DHSS || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://demokratskihss.org/] |- |26 ||Demokratski savez Albanaca Hrvatske ||DSAH || | ||manjine (Albanci) |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |251 ||[[Demokratski savez nacionalne obnove]] ||DESNO || | || |2013.ili2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.desno.hr/] |- |306 ||Demokratski savez Srba ||DSS || | ||manjine (Srbi) |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220119160800/demokratskisavezsrba.hr/] |- |317 ||Demokratsko socijalna stranka Hrvatske ||DSSH || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |407 ||Demokršćani ||- || | || kršćani |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |416 ||Dina Dogan – nezavisna lista ||Dina Dogan – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |375 ||[[Direkt (hrvatska stranka)|Direkt]]|| - ||Pametno za Split i Dalmaciju (-)<ref>https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/direkt-na-politickoj-sceni-stranka-pametno-za-split-i-dalmaciju-promijenila-ime/184379</ref> | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://direkt.hr/] |- |409 ||[[Dom i nacionalno okupljanje]]||DOMINO || | || |. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2024.</ref> ||([[Stranka europskih konzervativaca i reformista|ECR]]) | | |[https://strankadomino.hr/] |- |267 ||Domovina ||- || | || |2014. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |- |77 ||[[Domovinska građanska stranka]]||DGS || | || |1992. ||2007.ili2011. |''ne'' ||''ne'' | | |- |362 ||[[Domovinski pokret]]||DP ||Domovinski pokret Miroslava Škore (2020.-2021.) | || |2020. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||1<ref group=EU>2024.</ref> | | |[https://dp.hr/][https://web.archive.org/web/20200425155208/https://www.domovinskipokret.hr/] |- |415 ||Dr. Nenad Panian – nezavisna lista ||DR. NENAD PANIAN – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://npnl.hr/] |- |334 ||Dubrovačka bošnjačka stranka ||DBS || | ||manjine (Bošnjaci) |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://web.archive.org/web/20190611091605/http://du-bs.com/] |- |287 ||Dubrovačka stranka ||DUSTRA || | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://www.dustra.hr/] |- |244 ||Dubrovački demokratski sabor ||DDS || | || |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://www.dubrovackidemokratskisabor.hr/] |- |310 ||Duspara Mirko – nezavisna lista ||DUSPARA MIRKO – NL || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dusparamirkonl.hr/] |- |28 ||Ekološki pokret "Zelena Akcija" Šibenik ||- || | ||ekologija |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |365 ||[[Fokus (stranka)|Fokus]]|| - || | || |2020. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) | | |[https://fokusnabitno.hr/] |- |328 ||Generacija obnove ||GO || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20171028131653/http://generacijaobnove.hr/] |- |225 ||Glas razuma ||- || | || |2011. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://blog.dnevnik.hr/glaasrazuma/] |- |254 ||Glas Zaprešića – nezavisna lista ||GZ || | || |2013. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190117020959/http://www.glas-zapresica.com.hr/] |- |187 ||Gospodarska stranka ||GS || | || |2006. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20201021122531/http://gospodarska-stranka.hr/] |- |253 ||Građanska akcija Lumbarda ||G.A.L. || | || |2013. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |[[Lumbarda]] | |[https://web.archive.org/web/20151120050106/http://gal.hr/] |- |349 ||Građanska inicijativa – MOŽEMO! ||MOŽEMO! ||Građanska inicijativa za Osijek – Možemo! ???<ref>https://osijeknews.hr/udruga-mozemo-24-sata-za-24-projekta-gradani-se-trebaju-druziti-na-ulicama/</ref> | || |2019. ||2020. |''ne'' ||''ne'' |Osijek | |- |274 ||Građanska opcija grada Osijeka ||GOGO || | || |2014. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Osijek | |[https://web.archive.org/web/20151017082034/http://gogo.hr/] |- |29 ||Građanska stranka ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |?? | |- |111 ||Građanska stranka Sisak ||GSS ||Sisačka građanska stranka (1997.-2004.) | || |1997. ||2020. |''ne'' ||''ne'' |Sisak | |- |339 ||[[Građansko-liberalni savez]] ||GLAS || | || |2017. ||''ne'' |3<ref group=Sabor>2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) | | |[https://glas.com.hr/] |- |390 ||Grobnička stranka ||GS || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Grobnik]] | |- |392 ||Hoćemo pravedno ||HOĆEMO || | ||umirovljenici?? |2022. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hocemo.eu/] |- |246 ||[[Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku]]||- || | || |2012.ili2013. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220120050649/https://www.h-rast.hr/] |- |228 ||Hrvatska 21. stoljeća ||HRVATSKA 21. || | ||antikorupcija |2011. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.facebook.com/Hrvatska21.stoljeca.Croatia21stCentury] |- |304 ||Hrvatska braniteljska pučka stranka ||HBPS || | ||branitelji |2016. ||2022. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191209223611/https://hrvatskabraniteljskapuckastranka.weebly.com/] |- |314 ||Hrvatska bunjevačka stranka ||HBS || | ||[[bunjevci]] |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://hrvatskabunjevacka.wixsite.com/hbs2016] |- |83 ||[[Hrvatska čista stranka prava]]||HČSP || | || |1992.ili1993. ||2024. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20160111050327/http://hcsp.hr/] |- |233 ||Hrvatska demokratska regionalna stranka ||HDRS || | || |2012. ||2022. |''ne'' ||''ne'' |?? | |[https://web.archive.org/web/20220123124525/http://www.hdrs.hr/] |- |132 ||[[Hrvatska demokratska republikanska stranka]]||HDRS || | || |2000. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |- |95 ||[[Hrvatska demokratska seljačka stranka]]||HDSS || | ||seljaci |1994. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20260105151735/https://www.hdss.hr/wpss/] |- |7 ||[[Hrvatska demokratska stranka]]||HDS || | || |1989. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |294 ||Hrvatska demokratska stranka ||HDS || | || |2015. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |236 ||Hrvatska demokratska stranka Dalmacije ||HDSD || | || |2012. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |{{Tooltip|url|http://hdsd.hr/}} |- |8 ||[[Hrvatska demokratska zajednica]]||HDZ || | || |1989.ili1990. ||''ne'' |11<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Europska pučka stranka|EPP]]) |RH | |[https://www.hdz.hr/] |- |6 ||Hrvatska demokršćanska stranka||HDS ||Hrvatska kršćanska demokratska stranka (1990.-2009.) | || kršćani |1990. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220111155045/http://www.demokrscanihds.hr/] |- | ||[[Hrvatska demokršćanska stranka]]||HDS || | || kršćani |. ||''ne'' |''ne'' ||([[Europska pučka stranka|EPP]]) |RH | |[https://www.demokrscani.hr/] |- |79 ||Hrvatska domovinska stranka ||HDMS || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |160 ||Hrvatska europska stranka ||HES || | || |2003. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20111219143321/http://hrvatska-europska-stranka.hr/] |- |295 ||Hrvatska inicijativa za dijalog ||HRID || | || |2015. ||2019. |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160110205636/http://www.hrid.hr/] |- |98 ||[[Hrvatska konzervativna stranka]]||HKS || | || |1995. ||1999. |''ne'' ||''ne'' | | |- |277 ||[[Hrvatska konzervativna stranka (2014.)|Hrvatska konzervativna stranka]]||HKS || | || |2014. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150127022329/http://konzervativci.hr/] |- | ||[[Hrvatska kršćanska demokratska stranka]] ||HKDS || | || kršćani |1990. ||1992./2009. |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |85 ||[[Hrvatska kršćanska demokratska unija]]||HKDU || | || kršćani |1992.ili1993. ||2007. |2<ref group=Sabor>1995., 2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20091225102127/http://www.hkdu.hr/] |- |196 ||[[Hrvatska kršćanska demokratska unija]]||HKDU || | || kršćani |2007. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |- |213 ||[[Hrvatska kršćanska demokratska unija]]||HKDU ||Nacionalni demokrati (ND; 2009.-2016.)<br>Hrvatska kršćanska demokratska unija - Dr. Marko Veselica (2016.-2017.) | || kršćani |2009. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20101031173826/http://www.nacionalni-demokrati.hr/] |- |366 ||Hrvatska liberalna demokratska stranka ||HLDS || | || |2020. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|https://hlds.hr/}} |- |47 ||Hrvatska muslimanska demokratska stranka ||HMDS || | ||muslimani |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |87 ||Hrvatska nacional-demokratska liga ||HNDL || | || |1993. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |- |357 ||Hrvatska narodna lista ||HNL || | || |2019. ||2025. |''ne'' ||''ne'' | | |- |45 ||[[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati]]||HNS ||Hrvatska narodna stranka (1990.-2005.) | || |. ||''ne'' |10<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) |RH | |[https://hns.hr/] |- | ||[[Hrvatska neutralna stranka za općinu Rogoznica – HNSOR]]||HNSOR || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Rogoznica]] | |- |281 ||Hrvatska obrtnička stranka ||HOS || | ||obrtnici |2015. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |- |89 ||Hrvatska poduzetnička stranka ||HPS || | ||poduzetnici |1993. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |104 ||[[Hrvatska proljeća]]||HP || | || |1996. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |36 ||[[Hrvatska pučka seljačka stranka (1990.)|Hrvatska pučka seljačka stranka]]||- || | ||seljaci |1990. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |410 ||Hrvatska pučka seljačka stranka ||HPSS || | ||seljaci |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hpss-hr.hr/] |- |163 ||Hrvatska pučka seljačka stranka – 1904 ||HPSS – 1904 || | ||seljaci |2003. ||2012. |''ne'' ||''ne'' | | |- |113 ||[[Hrvatska pučka stranka (1997.)|Hrvatska pučka stranka]]||HPS || | || |1997.ili1998. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |389 ||Hrvatska radićevska stranka ||HRS || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |159 ||[[Hrvatska radnička stranka (1999.)|Hrvatska radnička stranka]]||HRS || | || |1999.ili2003. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20110721100042/http://hrs.com.hr/] |- |25 ||[[Hrvatska republikanska seljačka stranka]]||- || | ||seljaci |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |30 ||[[Hrvatska republikanska stranka]]||HRS || | || |1990. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |- |64 ||[[Hrvatska republikanska zajednica]]||HRZ || | || |1991. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20000115133611/https://www.hrz.hr/] |- |191 ||Hrvatska romska demokratska stranka ||HRDS || | ||manjine (Romi) |2006. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |- |80 ||Hrvatska seljačka narodna stranka ||HSNS || | ||seljaci |1992.ili1999. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |9 ||[[Hrvatska seljačka stranka#Djelovanje u Republici Hrvatskoj (od 1989.)|Hrvatska seljačka stranka]]||HSS || | ||seljaci |1989.ili1990. ||''ne'' |11<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://hss.hr/] |- |303 ||Hrvatska seljačka stranka – Stjepan Radić ||HSS – SR || | ||seljaci |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160829155119/https://www.hss-stjepan-radic.hr/] |- |51 ||Hrvatska seljačka stranka braće Radić ||- || | ||seljaci |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |192 ||Hrvatska seljačka stranka braće Radić ||HSS BRAĆE RADIĆ ||Autohtona - hrvatska seljačka stranka (2007.-2016.) | ||seljaci |2007. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hssbraceradic.wordpress.com/] |- |108 ||Hrvatska seljačko radnička stranka (Stranka istine i pravde) ||HSRS || | ||seljaci |1997. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |- |3 ||[[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]]||HSLS || | || |1989.ili1990. ||''ne'' |10<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) |RH | |[https://hsls.hr/web/] |- |12 ||[[Hrvatska stranka]]||HS || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |315 ||Hrvatska stranka branitelja i domoljuba ||HSBID || | ||branitelji |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://www.stranka-branitelja-i-domoljuba-hrvatske.yolasite.com/] |- |348 ||Hrvatska stranka budućnosti ||HSB || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |300 ||Hrvatska stranka demokrata ||HSD || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |342 ||Hrvatska stranka građanskog otpora ||HSGO || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hrvatska-stranka-gradanskog-otpora3.webnode.hr/][https://web.archive.org/web/20200710170228/http://hsgo.hr/] |- |167 ||[[Hrvatska stranka mladih]]||HSM || | ||mladi |2004. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20071231023831/http://www.hrvatskastrankamladih.hr/] |- |76 ||[[Hrvatska stranka naravnog zakona]]||HSNZ || | || |1992. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20010205014900/http://natural-law-party.org/] |- |158 ||Hrvatska stranka nezaposlenih ||HSN ||Demokratska akcija naroda Hrvatske (2003.-2006.) | ||nezaposleni |2003. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160128204414/http://hsn.com.hr/] |- |279 ||Hrvatska stranka ovršenika ||HSO || | ||ovršenici |2015. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180110015311/http://hrvatska-stranka-ovrsenika.hr/] |- |19 ||[[Hrvatska stranka prava]]||HSP || | || |1990. ||''ne'' |5<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000., 2003., 2008.</ref> ||''ne'' | |Žele ukinuti ostale ‘pravaše’.<ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/hsp-zeli-ukinuti-ostale-pravase-podnijeli-smo-zahtjev-za-njihovim-ukidanjem-0/</ref> |[https://www.hsp.hr/] |- |97 ||[[Hrvatska stranka prava 1861|Hrvatska stranka prava – 1861]]||HSP – 1861 || | || |1995. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://www.hsp1861.hr/] |- |75 ||[[Hrvatska demokratska stranka prava]] ||HDSP ||Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (1992.)<br>Hrvatski pravaški pokret - Slobodna Hrvatska (HPP-SH; )<br>Hrvatski pravaški pokret ()<br>Hrvatski pravaši – Hrvatski pravaški pokret / Hrvatski nacionalni blok (HP-HPP; 2005.-2007.ili2009.) | || |1992. ||1999. |''ne'' ||''ne'' | |u Registru se vodi kao Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević |- |211 ||[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević]] ||HSP AS || | || |2009. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2011., 2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20120127120201/https://www.hsp-ante-starcevic.hr/][https://web.archive.org/web/20150208024519/http://www.hspas.hr/][https://web.archive.org/web/20180418225259/http://www.hspas.eu/] |- |269 ||Hrvatska stranka pravaškog bratstva ||HSPB || | || |2014. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |194 ||Hrvatska stranka pravne države ||HSPD || | || |2007. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20251116160411/https://hspd.hr/] |- |363 ||Hrvatska stranka pravne države ||HSPD || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hspd.hr/] |- |202 ||Hrvatska stranka rada ||HSR || | || |2008. ||2013. |''ne'' ||''ne'' | | |- |262 ||Hrvatska stranka reda ||HSR || | || |2013. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20161001160635/http://hrvatska-stranka-reda.hr/] |- |301 ||Hrvatska stranka svih čakavaca kajkavaca i štokavaca ||HSSČKŠ ||Hrvatska stranka svih kajkavaca (HSSK; 2016.-2017.) | || |2016. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20211207215801/http://hsscks.hr/][https://web.archive.org/web/20161208052310/http://hssk.hr/] |- |101 ||[[Hrvatska stranka umirovljenika]]||HSU || | ||umirovljenici |1996. ||''ne'' |7<ref group=Sabor>2003., 2008., 2011. 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||''ne'' |RH | |[http://www.hsu.hr/] |- |105 ||Hrvatska stranka zelenih – Eko savez ||ZELENI ||Hrvatska stranka zelenih (HSZ; 1996.-2001.)<br>Hrvatski ekološki savez (2001.-2002.) | ||ekologija |1996. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170923095828/http://hrvatskizeleni.hr/] |- |222 ||[[Hrvatska straža (stranka)|"Hrvatska straža" Nacionalna stranka]]||HS NS || | || |2011. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |- |260 ||[[Hrvatska zora stranka naroda]]||HZ || | || |2013. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20130826105557/http://www.hrvatska-zora.hr/] |- |151 ||[[Hrvatski blok (2002.)|Hrvatski blok – pokret za modernu Hrvatsku]]||HB / HRVATSKI BLOK || | || |2002. ||2009. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20090803101419/http://www.hrvatski-blok.hr/] |- |102 ||Hrvatski dalmatinski dom ||HDD || | || |1996. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |- |123 ||Hrvatski demokratski centar ||HDC ||Primorski demokratski centar (PDC; 1999.-2000.) | || |1999. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |- |189 ||[[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]]||HDSSB || | || |2006. ||''ne'' |4<ref group=Sabor>2008., 2011., 2015., 2016.</ref> ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |[https://www.hdssb.hr/] |- |238 ||[[Hrvatski demokratski slobodarski savez Dalmacije]]||HDSSD || | || |2012. ||2017.ili2018. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |[https://web.archive.org/web/20140419043108/http://hdssd.hr/] |- |133 ||[[Hrvatski demokršćani]]||DEMOKRŠĆANI || | || kršćani |2000. ||2009. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20070106230208/http://www.demokrscani.hr/str/274] |- |66 ||[[Hrvatski državotvorni pokret]]||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |148 ||[[Hrvatski istinski preporod]]||HIP || | || |2002. ||2011. |1<ref group=Sabor>2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20070304083345/http://www.hipnet.hr/][https://web.archive.org/web/20070116044324/http://www.uhip.hr/] |- |215 ||[[Hrvatski laburisti – Stranka rada]]||LABURISTI || | || |2010. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2011., 2015.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20110106080537/https://laburisti.com/] |- |50 ||Hrvatski liberalni pokret ||- || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |10 ||Hrvatski mirotvorni pokret ||HMP || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- | ||[[Hrvatski narodni pokret – Slobodna Hrvatska]] ||HNP-SH || | || |1994. ||1999. |''ne'' ||''ne'' | | |- |399 ||Hrvatski narodni zastupnici ||HNZ || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |169 ||Hrvatski narodnjaci ||HN || | || |2004. ||2013. |''ne'' ||''ne'' | | |- |92 ||[[Hrvatski nezavisni demokrati]]||HND || | || |1994. ||2011. |2<ref group=Sabor>1995., 2000.</ref> ||''ne'' | | |- |73 ||Hrvatski obranbeni red ||HOR || | || |1992. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20031018080240/http://hor.hr/] |- |68 ||[[Hrvatski oslobodilački pokret (1956.)|Hrvatski oslobodilački pokret]]||HOP || | || |1991.ili1992. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- | ||[[Hrvatski pravaši]]|| || | || |2003. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | | |- |90 ||[[Hrvatski pravaški pokret]]||HPP || | || |2000. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |150 ||[[Hrvatski proljećari]]||HP || | || |2002. ||2009. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20040611161451/http://www.hrvatski-proljecari.hr/] |- |218 ||[[Hrvatski rast]]||HRAST || | || |2011. ||2021. |2<ref group=Sabor>2015., 2016.</ref> ||''ne'' | | |- |121 ||Hrvatski republikanci ||HR || | || |1998. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20010722195857/http://www.republikanci.hr/] |- |172 ||[[Hrvatski socijaldemokrati]]||HSD || | || |2004. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20060220045523/http://www.hsd.com.hr/] |- |359 ||[[Hrvatski suverenisti]]||- || | || |2019. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Stranka europskih konzervativaca i reformista|ECR]]) | | |[https://suverenisti.hr/] |- |370 ||Hrvatski umirovljenici zajedno ||HUZ || | ||umirovljenici |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |197 ||Hrvatski zbor ||ZBOR || | || |2007. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |- |170 ||[[Hrvatsko pravaško bratstvo]]||HPBratstvo || | || |2004. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080421022158/http://www.hpb-makarska.com/] |- |173 ||Hrvatsko zvono ||- ||Samostalnost i napredak (SIN; 2004.-2006.) | || |2004. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20090120072319/http://www.hrvatsko-zvono.hr/] |- |86 ||Istarska pučka stranka ||IPS || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' |Istra |HDS Pazin – Hrvatska demokratska stranka i IPS – Istarska pučka stranka ujedinile su se 19. 11. 1990.<ref>https://bonton.hr/vremeplov-prva-demokratska-stranka-prije-35-godina-hds-u-pazinu/</ref> |- |44 ||[[Istarska socijaldemokratska nezavisna stranka]]||ISDNS ||Istarska nezavisna stranka (INS; 1990.-2004.) | || |1990. ||2013. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |91 ||Istarska stranka ||- || | || |1992. ||2003. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |235 ||Istarska stranka umirovljenika – Partito Istriano Dei Pensionati ||ISU – PIP || | ||umirovljenici |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |[https://web.archive.org/web/20250317201929/https://www.isu-pip.org/] |- |270 ||Istarski demokrati – Democratici istriani ||ID – DI || | || |2014. ||2022. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |[https://web.archive.org/web/20171002192131/http://www.istarski-demokrati.hr/] |- |430 ||Istarski demokrati – Democratici istriani – ID – DI ||ID – DI || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |14 ||[[Istarski demokratski sabor]] - Dieta democratica istriana ||IDS / IDS-DDI || | || |1990. ||''ne'' |10<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) |Istra | |[https://ids-ddi.com/] |- |296 ||Istarski laburisti - Laburisti istriani ||IL - LI || | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |106 ||[[Istarski socijaldemokratski forum]] – Foro social democratico istriano ||ISDF-FSDI ||Istarski demokratski forum - Foro democratico Istriano (1996.-2006.) | || |1996. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |[https://web.archive.org/web/20130609005643/http://isdf-fsdi.hr/] |- |373 ||[[Ivan Penava]] nezavisna lista ||IP – NL || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |130 ||Izvorna hrvatska seljačka stranka ||IHSS || | ||seljaci |2000. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |140 ||Jadranska socijaldemokratska stranka Hrvatske ||Jadranski socijaldemokrati (JSD) || | || |2001. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Jadranska obala | |[https://jsdsh.wordpress.com/] |- |165 ||[[Jadranski sabor]]||JS || | || |2003. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |Jadranska obala | |- |400 ||Javno dobro ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://javnodobro.hr/site/] |- |316 ||Jedina opcija ||- || | || |2016. ||2020.ili2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |195 ||[[Jedino Hrvatska – Pokret za Hrvatsku]]||JEDINO HRVATSKA || | || |2007. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20120420164929/http://www.jedinohrvatska.hr/] |- |17 ||Jugoslavenska samostalna demokratska stranka ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |143 ||Južnohrvatska stranka ||JHS || | || |2001. ||2010. |''ne'' ||''ne'' |Južna Hrvatska | |- |180 ||Karlovačka stranka ||KS || | || |2005. ||2011. |''ne'' ||''ne'' |Karlovac | |- |226 ||[[Ključ Hrvatske (politička stranka)|Ključ Hrvatske]] ||KLJUČ ||[[Savez za promjene (politička stranka)|Savez za promjene]] (SP; 2011.-2014.)<br>Živi zid (2014.-2022.) | || |2011. ||''da'' |2<ref group=Sabor>2015., 2016.</ref> ||1<ref group=EU>2019.</ref> | | |[https://web.archive.org/web/20240222110255/https://kljuchrvatske.hr/][https://web.archive.org/web/20160221214504/http://www.zivizid.hr/] |- |261 ||[[Komunistička partija Hrvatske (2013.)|Komunistička partija Hrvatske]]||KPH || | ||komunisti |. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190908041949/http://kph.com.hr/] |- |309 ||Krila slobode hrvatska nacionalistička stranka ||KRILA SLOBODE || | || |2013.ili2016. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://krilaslobode.wordpress.com/] |- |67 ||Kršćanska narodna stranka ||KNS || | || kršćani |1991. ||1996. |''ne'' ||''ne'' | | |- |124 ||[[Kršćanska socijalna unija]]||KSU || | || kršćani |1999. ||2011. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20200206054352/http://free-st.htnet.hr/KSU/] |- |84 ||[[Kršćanski demokrati Međimurja]]||KDM || | || kršćani |1992. ||2001. |''ne'' ||''ne'' |Međimurje | |[https://web.archive.org/web/20010419143014/http://www.kdm.hr/] |- |181 ||Krug 21 ||- || | || |2005. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20091130153222/http://www.krug21.hr/] |- |371 ||Kvarnerska inicijativa – regionalna platforma ||KVARNERSKA || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Kvarner | |- |220 ||Ladonja ||- || | || |2011. ||2013. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20110726123603/http://ladonja.org/] |- |114 ||[[Liberalna stranka]]||LS || | || |1998. ||2006. |1<ref group=Sabor>2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20040610055431/http://liberali.hr/] |- |152 ||[[LIBRA – Stranka liberalnih demokrata]]||LIBRA || | || |2002. ||2005. |1<ref group=Sabor>2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20050209015746/https://www.libra.hr/] |- |237 ||Liburnijska stranka ||LIST || | || |2012. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |[[Liburnija]]<ref>https://istra.lzmk.hr/clanak/liburnija</ref> | |[https://web.archive.org/web/20200124191444/http://liburnijska-stranka.net/] |- |38 ||Liga socijalnih demokrata ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |206 ||Liga za Brod – stranka za poticanje svekolikog razvoja grada Slavonskog Broda ||LIGA ZA BROD || | || |2009. ||2013. |''ne'' ||''ne'' |Slavonski Brod | |[https://web.archive.org/web/20080912051228/http://za-brod.com/] |- |374 ||LiPO ||- || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Ličko-senjska županija | |[https://www.strankalipo.hr/] |- |81 ||Lista Savonije i Baranje ||- || | || |1990. ||1995. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |- | ||[[Lista Velog Mista]] ||LVM || | || |2005. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Split | |- |431 ||Lista za dobro mista ||LZDM || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Murter | |- |190 ||[[Lista za Rijeku]]||RI / LISTA - RI || | || |2006. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Rijeka | |[https://listazarijeku.com/] |- |248 ||Loza nezavisna lista ||LOZA || | || |2013. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |- |145 ||[[Ljevica Hrvatske]] ||LJEVICA ||Bebić Vladimir - Treći hrvatski blok (2001.-2007.) | || |2001. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080605135527/http://www.ljevica.hr/] |- |40 ||Mađarska narodna stranka Hrvatske ||MNSH || | ||manjine (Mađari) |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |255 ||Maksimirska građanska inicijativa – Zajedno ||MGI – ZAJEDNO || | || |2013. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |426 ||[[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] || ||[[Marija Selak Raspudić]] – nezavisna lista (MARIJA SELAK RASPUDIĆ – NL; 2025.-2026.) | || |2025. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.drito.hr/] |- |429 ||Marko Magdić – nezavisna lista ||MARKO MAGDIĆ NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |156 ||[[Maslina – Dalmatinska autonomaška stranka]]||MASLINA ||Neovisna lista Maslina (2003.-2004.) | || |2003. ||2007.ili2011. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |- |414 ||Matija Teur – nezavisna lista ||Matija TEUR NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://mtnl.hr/] |- |134 ||Međimurska stranka ||MS || | || |2001. ||2025. |''ne'' ||''ne'' |Međimurje | |[https://web.archive.org/web/20210514214427/http://medimurska-stranka.hr/] |- |179 ||Međimurski demokratski savez ||MDS || | || |2005. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2003.</ref> ||''ne'' |Međimurje | |[https://web.archive.org/web/20241204143058/http://www.m-d-s.hr/] |- |380 ||Mladi za Brezovicu ||MZB || | ||mladi |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Brezovica | |- |368 ||Mladi za Đakovo ||- || | ||mladi |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Đakovo | |[https://web.archive.org/web/20260124103216/https://mladidjakovo.wixsite.com/pozitivnepromjene] |- |288 ||Modeli altruizma u politici ||MAP || | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |311 ||Moderna demokratska snaga ||MODES || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20171111141744/modeshrvatska.hr/] |- |345 ||Moja voljena Hrvatska ||MVH || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20230206033236/http://www.mvh.hr/] |- |198 ||Moje malo Međimurje ||3 M || | || |2007. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Međimurje | |- |245 ||[[Most (hrvatska politička stranka)|MOST]]||- ||Most nezavisnih lista (2012.ili2013.-2020.) | || |2012.ili2013. ||''ne'' |4<ref group=Sabor>2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Stranka europskih konzervativaca i reformista|ECR]]) | | |[https://most-hrvatska.hr/][https://web.archive.org/web/20170509135825/http://most-nl.com/] |- |350 ||[[Možemo!|Možemo! – politička platforma]]||Možemo! || | || |2019. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Europska zelena stranka|EGP]]) | | |[https://mozemo.hr/] |- |326 ||Mreža nezavisnih lista ||MREŽA || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://mreža.hr/][https://web.archive.org/web/20190918074030/xn--mrea-nbb.hr/] |- |117 ||[[Nacionalna demokratska stranka]]||NDS || | || |1998. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |265 ||Nacionalni forum ||NF || | || |2014. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20140118212439/http://www.nacionalni-forum.hr/] |- |323 ||NADA ||- || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |Predstavlja se kao ''prva hrvatska virtualna politička stranka''. |[https://www.facebook.com/stranka.NADA/] |- |286 ||[[Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez]]||NAPRIJED HRVATSKA! ||Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez Ive Josipovića (2015.-2016.) | || |2015. ||2020. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190512044242/http://www.naprijedhrvatska.hr/] |- |275 ||[[Narodna stranka – Reformisti|Narodna stranka – reformisti]]||REFORMISTI || | || |2014. ||''ne'' |3<ref group=Sabor>2015., 2016., 2020.</ref> ||([[Europska demokratska stranka|EDP]]) |RH | |[https://www.reformisti.hr/] |- |219 ||[[Naša stranka (Hrvatska)|Naša stranka]]||NS || | ||manjine (Bosanci ili?? Srbi)<!-- izbori 2015. --> |2011. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |?? | |[https://web.archive.org/web/20170912104830/http://nasa-stranka.hr/] |- |337 ||[[Neovisni za Hrvatsku]]||NHR ||Bruna Esih - Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku (2017.-2019.) | || |2017. ||2024. |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191213110231/https://www.neovisni.hr/] |- |422 ||Nezavisna lista – mi je! ||VRIME JE! || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Seget]] | |- |385 ||Nezavisna lista [[Anto Đapić|Ante Đapića]]||NL ANTE ĐAPIĆA || | || |2013. ||2014.?? |''ne'' ||''ne'' | | |- |332 ||Nezavisna lista boljih ||NLB || | || |2017. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |- |398 ||Nezavisna lista Gorana Aladića ||NL GORANA ALADIĆA || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |417 ||Nezavisna lista Ivanić-Grad ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Ivanić-Grad | |[https://klgbzp.wixsite.com/nlivg] |- |257 ||Nezavisna lista Milana Bitunjca ||- || | || |2013. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |- |298 ||[[Nezavisna lista mladih]]||NLM || | ||mladi |2016. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20260105080323/https://nlm.hr/][https://web.archive.org/web/20190516051059/http://nlm-vrgorac.com/] |- |335 ||Nezavisna lista mladih za Imotski i Imotsku krajinu – Mi za Im ||MI ZA IM || | ||mladi |2017. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |[[Imotska krajina]] | |{{Tooltip|url|mizaimotski.net/}} |- |376 ||Nezavisna lista Osejava ||NLO || | ||ekologija<ref>https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ekoloski-aktivisti-osnovali-novu-stranku-u-makarskoj-nlo-nezavisna-lista-osejava-15045558</ref> |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Makarska | |- |386 ||Nezavisna lista Podbablje sutra ||PODBABLJE SUTRA || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Podbablje]] | |- |249 ||Nezavisna lista Stipe Petrina ||NLSP || | || |2013. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160219230141/http://stipepetrina.com/] |- |388 ||Nezavisna lista Tomislav Stojak ||NLTS || | || |2021. ||2022. |''ne'' ||''ne'' | | |- |425 ||Nezavisna lista [[Tomislav Jonjić|Tomislava Jonjića]] – Jedino Hrvatska! ||NEZAVISNA LISTA TOMISLAVA JONJIĆA || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://jedinohrvatska.hr/] |- |421 ||Nezavisna lista Tomislava Mišetića ||NL TOMISLAVA MIŠETIĆA || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |318 ||Nezavisna lista Višnjan ||NLV || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Višnjan]] | |[https://nlv.hr/] |- |329 ||Nezavisna lista Zagreb ||NLZG ||Nezavisna lista Sandre Švaljek (NLSŠ; 2017.-2018.) | || |2017. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20201022001650/https://nezavisnalistazagreb.hr/] |- |377 ||[[Nezavisna platforma sjevera]]||NPS || | || |. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2024.</ref> ||''ne'' |Sjeverna Hrvatska | |[https://platformasjever.hr/] |- |93 ||[[Nezavisna stranka prava]]||NSP || | || |1994. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |418 ||Nezavisna stranka samo tim ||SAMOTIM || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Samobor | |[https://www.samotim.hr/hr/stranica/jaci-smo-nego-ikada] |- |338 ||Nezavisni ||- ||Željko Lacković - Nezavisne liste (2017.-2021.) | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://nezavisni.hr/][https://zanezavisne.hr/][https://zeljkolackovic.hr/] |- |178 ||Nezavisni seljaci Hrvatske ||NSH || | ||seljaci |2005. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |- |242 ||Nezavisni seljaci Hrvatske ||NSH || | ||seljaci |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.seljaci.hr/] |- |351 ||Nezavisni za Zaprešić ||NZ || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zaprešić | |{{Tooltip|url|http://nezavisnizazapresic.hr/}} |- |128 ||[[Nova Hrvatska (politička stranka)|Nova Hrvatska]]||NH || | || |1999. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |321 ||[[Nova ljevica (Hrvatska)|Nova ljevica]]||NL || | || |2017. ||2025. |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190610200655/http://novaljevica.hr/] |- |353 ||Nova politika ||NP || | || |2019. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191122070633/https://novapolitika.hr/] |- |204 ||Nova srpska stranka ||NSS || | ||manjine (Srbi) |2009. ||2020.ili2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |43 ||Nova stranka ||- || | || |1990. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |268 ||[[Novi val – Stranka razvoja]]||NOVI VAL || | || |2014. ||2016. |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150225150143/http://novi-val.eu/] |- |209 ||[[Obiteljska stranka]]||OS || | ||obitelj |2009. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180809130910/http://www.obiteljskastranka.hr/] |- |395 ||[[Odlučnost i pravednost]]||OIP || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.oip.hr/] |- |263 ||[[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH|Održivi razvoj Hrvatske]]||ORaH || | || |2013. ||2020. |1<ref group=Sabor>2011.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150523084853/http://www.orah.hr/] |- | ||[[Otočki demokratski forum]] || || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |otoci | |- |118 ||Otočna demokratska stranka ||ODS || | || |1998. ||2003. |''ne'' ||''ne'' |otoci | |- |46 ||Partija demokratskog prosperiteta – Ogranak za Hrvatsku ||- || | || |1990. ||''da'' |''ne'' | | — | |- |115 ||Partija podunavskih Srba ||PPS || | ||manjine (Srbi) |1998. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |[[Podunavlje]] | |- |208 ||Paška stranka – Pag ||PSP || | || |2009. ||2018. |''ne'' ||''ne'' |Pag | |[https://web.archive.org/web/20180808203543/http://pspag.hr/] |- |381 ||"Pavao Grom – nezavisna lista" ||"PGnl" || | || |2021. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |423 ||[[Pavle Kalinić]] – nezavisna lista ||PAVLE KALINIĆ – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://zajednozazagreb.hr/] |- |230 ||[[Piratska stranka]]||PS ||Mladi Hrvatske (2011.-2012.) | || |2011. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160128131250/http://pirati.hr/] |- |355 ||Plavo zelena stranka ||PZS || | ||ekologija |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |234 ||Pločanska stranka ||PLS || | || |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Ploče]] | |[https://www.plocanskastranka.com/] |- |122 ||Podravska stranka ||PS || | || |1998. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |[[Podravina]] | |- |126 ||Pokret za ljudska prava – stranka ekološki svjesnih građana ||POL ||Pokret oštećenika – stranka ekološki svjesnih građana (POL; 1999.-?) | ||ekologija |1999. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20020328223421/http://www.pol.hr/] |- |232 ||Pokret za modernu Hrvatsku ||- || | || |2011. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://pokret.hr/] |- |403 ||Pokret za životinje ||- || | ||životinje |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://pokretzazivotinje.com/] |- |276 ||Pokret zajedno ||PZ || | || |2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170611141604/https://www.pokret-zajedno.hr/] |- |408 ||Politička stranka – plavi grad ||PLAVI GRAD || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb<ref>https://plavigrad.hr/zagreb-je-dobio-novu-stranku-plavi-grad-novi-smjer-za-bolju-buducnost-zagreba/</ref> | |[https://plavigrad.hr/] |- |203 ||Popravi grad ||PG ||Nova generacija (2009.-2017.)<br>Popravi grad - nova generacija (PG - NG; 2017.-2021.) | || |2009. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Split | |[https://www.popravigrad.com/] |- |177 ||Posavsko slavonska stranka ||PSS || | || |2005. ||2018. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Posavina | |- |393 ||[[Pravedna Hrvatska]] ||PH || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.pravedna.hr/] |- |432 ||Pravi socijaldemokratski pokret ||Pravi SDP || | || |2025. ||2025.<ref>https://glas-slavonije.hr/novosti/hrvatska/2025/06/07/anto-nobilo-je-raspustio-pravi-sdp-699444/</ref> |''ne'' ||''ne'' | | |- |404 ||[[Pravo i pravda (Hrvatska)|Pravo i pravda]]||PiP || | || |. ||''ne'' |1*<ref group=Sabor>2024.(ostala bez mandata)</ref> ||''ne'' | | |[https://pravoipravda.hr/] |- |116 ||Primorsko goranska stranka umirovljenika ||PGSU || | ||umirovljenici |1998. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Primorsko-goranska županija | |- |18 ||[[Primorsko-goranski savez|Primorsko goranski savez]]||PGS ||Riječki demokratski savez - Alleanza democratica fiumana (1990.-1996.) | || |1990. ||''ne'' |3<ref group=Sabor>1992., 2000., 2003.</ref> ||''ne'' |Primorsko-goranska županija | |[https://pgs.hr/] |- |387 ||Probudi ||- || | || |2021. ||2024. |''ne'' ||''ne'' |Karlovac?? | |- |291 ||Projekt domovina ||- ||U ime obitelji - projekt domovina (2015.-2016.) | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://projektdomovina.hr/] |- |305 ||[[Promijenimo Hrvatsku]]||PH || | || |2016. ||2024. |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160310072923/https://promijenimohrvatsku.hr/] |- |5 ||[[Radikalno udruženje za Sjedinjene Europske Države]] ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |280 ||[[Radnička fronta]]||RF || | || |2015. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||([[Stranka europske ljevice|PEL]]) | | |[https://www.radnickafronta.hr/hr/] |- |107 ||Rapski pučki sabor ||RPS || | || |1996.ili1997. ||2018.ili2019. |''ne'' ||''ne'' |Rab | |[https://web.archive.org/web/20120217193059/http://www.rps.hr/] |- |358 ||Rapski pučki sabor ||RPS || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Rab | |[https://sites.google.com/view/www-rps-hr/naslovna] |- |433 ||Renato Petek – nova snaga ||RENATO PETEK – NS || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |401 ||[[Republika (stranka)|Republika]] ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://republika.hr/] |- |405 ||Ričard nezavisni ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |221 ||Sabor hrvatskih Roma ||- || | ||manjine (Romi) |2011. ||2020. |''ne'' ||''ne'' | | |- |100 ||[[Samostalna demokratska srpska stranka]]||SDSS || | ||manjine (Srbi) |1995. ||''ne'' |7<ref group=Sabor>2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||''ne'' | | |[https://sdss.hr/] |- |308 ||Sasvim mala stranka ||SMS || | || |2016. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |184 ||Savez Hrvatskih umirovljenika i seniora ||SHUS || | ||umirovljenici |2005. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |- |282 ||[[Savez komunista Hrvatske (2015.)|Savez komunista Hrvatske]]||SKH || | ||komunisti |2015. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |60 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije Primorsko goranske regije ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Primorsko-goranska regija | |- |58 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije za Hrvatsku – Općinska organizacija Split ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Split | |- |57 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije za Istru ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |56 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije – Zagreb ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |82 ||[[Slavonsko-baranjska hrvatska stranka]]||S-BHS || | || |1992. ||2008. |3<ref group=Sabor>1995., 2000., 2003.</ref> ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |[https://web.archive.org/web/20090213014854/http://www.freewebs.com/sbhs1/index.htm] |- |147 ||Slobodarska stranka Hrvatske ||SSH || | || |2001. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |- |343 ||Slobodarska stranka Hrvatske ||SSH || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |299 ||Slobodna Hrvatska ||SH || | || |2016. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160326123253/slobodnahrvatska.hr/] |- |313 ||Snaga – Stranka narodnog i građanskog aktivizma ||SNAGA || | || |2016. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://snaga.hr/] |- |259 ||Snaga Roma Hrvatske ||SRH || | ||manjine (Romi) |2013. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |- |356 ||Snaga Slavonije i Baranje ||Snaga SiB || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |[https://web.archive.org/web/20240501192350/http://snagasib.hr/] |- |394 ||[[Socijaldemokrati (Hrvatska)|Socijaldemokrati]]||- || | || |2021./2022. ||''ne'' |1*<ref group=Sabor>2020. (izdvojili se iz SDP-a i uzeli im 11 mandata)</ref> ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20230331041627/https://socijaldemokrati.hr/] |- |88 ||[[Socijaldemokratska partija Hrvatske]]||SDP || | || |1990. ||''ne'' |11<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Stranka europskih socijalista|PES]]) |RH | |[https://www.sdp.hr/] |- |4 ||[[Socijaldemokratska stranka Hrvatske]] / Socijaldemokrati Hrvatske||SDSH / SDH || | || |1989.ili1990. ||1995. |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |174 ||Socijalistička partija Hrvatske ||SPH ||Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa (2004.-2007.ili2008.) | || |2004. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |- |41 ||Socijalistička partija Hrvatske – Partija jugoslavenske orijentacije ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |112 ||[[Socijalistička radnička partija Hrvatske]]||SRP || | || |1997.ili1998. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.srp.hr/] |- | ||[[Socijalistička stranka Hrvatske]] / Socijalistički savez Hrvatske - Savez socijalista Hrvatske ||SSH / SS-SSH || | || |1990. ||''da'' |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |74 ||[[Socijalna demokratska unija|Socijalno-demokratska unija]] Hrvatske / Socijaldemokratska unija ||SDU || | || |1992. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://sdu-1990.hr}} |- |435 ||Split je naš! ||SJN || | || |2026. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Split | | |- | ||[[Stranka pravednosti i sigurnosti Republike Hrvatske|SPIS-Stranka Pravednosti I Sigurnosti Republike Hrvatske]] || || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |324 ||Splitska stranka ||STS || | || |2017. ||2022. |''ne'' ||''ne'' |Split | |[https://web.archive.org/web/20170521134923/http://splitskastranka.hr/] |- |200 ||[[Splitska stranka umirovljenika]]||SSU || | ||umirovljenici |2008. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Split | |[https://web.archive.org/web/20221122172607/https://sites.google.com/site/splitskastrankaumirovljenika/] |- |372 ||[[Srđ je Grad]]||SJG || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://web.archive.org/web/20210506201801/https://www.srdjegrad.hr/] |- |78 ||Srednjoeuropska akcija – Pokret za Srednju Europu ||SEA – PZS ||Demokratska akcija Hrvatske (DAH; 1990.-1992.)<br>Srednjoeuropska akcija (SEA; 1992.-2006.) | || |1990. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|https://sea.com.hr/}} |- |119 ||[[Srpska demokratska baranjska stranka]]||SDBS || | ||manjine (Srbi) |1998. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |[[Baranja]] | |- |21 ||[[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]]||- || | ||manjine (Srbi) |. ||''da'' |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |62 ||[[Srpska narodna stranka]]||SNS || | ||manjine (Srbi) |1991. ||2022. |3<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20130625015658/http://sns.hr/] |- |271 ||Srpska pravedna stranka ||SPS || | ||manjine (Srbi) |2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170924212523/http://nvsh.hr/] |- |344 ||Stjepan Kožić – nezavisna lista ||SKNL || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://stjepankozic.com/tag/stjepan-kozic-nezavisna-lista/}}[https://web.archive.org/web/20180329074524/stjepankozic.com/] |- |284 ||Stranka Bošnjaka Hrvatske ||SBH || | ||manjine (Bošnjaci) |2015. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |42 ||[[Stranka demokratske akcije Hrvatske]]||SDA HRVATSKE / SDAH ||Stranka demokratske akcije Hrvatske – ogranak za Hrvatsku (1990.-1992.) | ||manjine (Bošnjaci) |1990. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2003., 2008.</ref> ||''ne'' | | |[http://sdah.hr/] |- |94 ||Stranka društvenog razvoja ||SDR || | || |1994. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |250 ||Stranka Dubrovnik regija ||SDR || | || |2013. ||2018.ili2019. |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://web.archive.org/web/20130516033518/http://dubrovnikregija.hr/] |- |297 ||Stranka hrvatski vidik ||SHV || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170409141456/https://www.shv.hr/] |- | ||[[Stranka hrvatskih branitelja]] ||SHB || | || branitelji |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |289 ||Stranka hrvatskih umirovljenika – umirovljenici ||UMIROVLJENICI || | ||umirovljenici |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170516182949/https://umirovljenici.hr/] |- |63 ||[[Stranka hrvatskog državnog prava]]||SHDP || | || |1991. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://shp.ueuo.com/Strankaprava.html] |- |127 ||Stranka hrvatskog preporoda ||SHP || | || |1999. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |214 ||Stranka hrvatskog zajedništva ||SHZ || | || |2009. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |354 ||[[Stranka Ivana Pernara]]||SIP || | || |2019. ||2025. |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220118221950/https://sip.hr/] |- |20 ||Stranka jugoslavena ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |320 ||Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske ||SMSH || | ||?? |2016.ili2017. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180213210620/http://www.smsh.hr/] |- |11 ||Stranka nezavisne demokracije ||- || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |241 ||Stranka običnih ljudi ||SOLJ || | || |2012. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20130116063929/http://solj.hr/] |- |231 ||Stranka penzionera ||SP || | ||umirovljenici |2011. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |- |138 ||Stranka pravične demokracije ||SPD || | || |2001. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |- |285 ||Stranka razvoja i napretka ||SRNA || | || |2015. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Čabar | |[https://srna.hr/] |- |39 ||Stranka Roma Hrvatske ||SRH || | ||manjine (Romi) |1991. ||2012. |''ne'' ||''ne'' | | |- |131 ||Stranka umirovljenika ||SU || | ||umirovljenici |2000. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.stranka-umirovljenika.hr/] |- |216 ||Stranka umirovljenika Hrvatske – [[Blok umirovljenici zajedno]]||SUH || | ||umirovljenici |2010. ||2020. |''ne'' ||''ne'' | | |- |420 ||Stranka umirovljenika Sjever ||SUS || | ||umirovljenici |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Sjeverna Hrvatska | |- |352 ||Stranka za narod ||SZN || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220501222845/http://strankazanarod.com/] |- |384 ||Stranka za Zadar! ||ZZ! || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zadar | |[https://strankazazadar.hr/] |- |142 ||Stranka zajedno ||ZAJEDNO ||Stranka hrvatskih branitelja (SHB; 2001.-2013.) | ||branitelji?? |2001. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20051101224545/http://www.shb.hr/] |- |419 ||Sve se može ||SSM || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Jastrebarsko | |[https://www.svesemoze.eu/] |- |109 ||Talijanska demokratska zajednica – Unione democratica Italiana ||TDZ-UDI || | ||manjine (Talijani) |1997. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |- |59 ||Transnacionalna radikalna stranka ||TRS || | || |1991. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |144 ||Turopoljska demokratska stranka ||TDS || | || |2001. ||2005. |''ne'' ||''ne'' |Turopolje | |[https://web.archive.org/web/20040420213137/http://www.tds.hr/] |- |186 ||Turopoljska demokratska stranka ||TDS || | || |2006. ||2007.ili2010. |''ne'' ||''ne'' |Turopolje | |- |266 ||Ujedinjena stranka prava ||USP || | || |2014. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |319 ||[[Ujedinjeni hrvatski domoljubi]]||UHD || | || |2016.ili2017. ||2023.ili2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |302 ||Umirovljenici Slavonije i Baranje ||USIB || | ||umirovljenici |2016. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |- |396 ||Umirovljenici zajedno – politička platforma ||UMIROVLJENICI ZAJEDNO || | ||umirovljenici |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |<ref>https://www.stranka-umirovljenika.hr/clanci/1495</ref> |- |264 ||Umirovljenička demokratska unija ||UDU || | ||umirovljenici |2013.ili2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20140927162531/https://udu.hr/] |- |336 ||Unija Kvarnera ||UNIJA || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Kvarner | |[https://unija.hr/index.php/hr/] |- |379 ||[[Vesna Škare-Ožbolt|Vesna Škare Ožbolt]] – nezavisna lista ||VESNAŠKARE OŽBOLT-NL || | || |2021. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |199 ||[[Hrvatska pravaška zajednica|Volim Hrvatsku]] ||VH ||Hrvatska pravaška zajednica (HPZ; 2007.-2011.) | || |2007. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20120416030238/http://www.volim-hrvatsku.hr/] |- |252 ||[[Za grad]] ||- || | || |2013. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20160207044411/http://za-grad.com/novosti/] |- |110 ||[[Zagorska demokratska stranka]] ||ZDS ||Hrvatska kajkavska stranka (2016.-2017.)<ref>https://zagorje-international.hr/2017/02/27/hrvatska-kajkavska-stranka-opet-postala-zagorska-demokratska-stranka/</ref> | || |1997. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Zagorje]] | |[http://www.zds.hr/] |- |166 ||Zagorska stranka ||ZS || | || |2004. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagorje | |[https://web.archive.org/web/20150508202050/https://zagorskastranka.hr/] |- |325 ||[[Zagreb je NAŠ!|Zagreb je naš!]]||- || | || |2017. ||2025. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20170803210115/zagrebjenas.hr/] |- |188 ||[[Zagrebačka nezavisna lista]]||ZNL ||Sjedinjene nezavisne liste (2006.-2011.) | || |2006. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20100330212459/http://www.snl.hr/] |- |205 ||Zagrebačka stranka umirovljenika ||ZSU ||Akcija hrvatskih umirovljenika (2009.-2015.) | ||umirovljenici |2009. ||2018. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |61 ||Zajednica radnika progresista jugoslavije – Ogranak Republike Hrvatske ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |406 ||Zajedno Hrvatska ||ZH || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |367 ||Zajedno za Murter ||ZM || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Murter]] | |- |397 ||Zajedno za Trogir ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Trogir | |[https://zajednozatrogir.wordpress.com/] |- |383 ||Zaokret – nezavisna lista ||Zaokret || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.facebook.com/zaokret.org/] |- |239 ||[[Zavjet za Hrvatsku]]||ZZH || | || |2012. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | |Prva hrvatska stranka koju su osnovali hrvatski branitelji.<ref>https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenuta-prva-politicka-stranka-hrvatskih-branitelja.html</ref> |[https://web.archive.org/web/20150816135454/http://www.zzh.hr/] |- |16 ||[[Zelena akcija Split]] ||ZAS || | ||ekologija |1990. ||1995. |''ne'' ||''ne'' |Split | |- |15 ||Zelena akcija Zagreb ||- || | ||ekologija |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |382 ||Zelena alternativa – Održivi razvoj Hrvatske ||Zelena alternativa – ORaH || | ||ekologija |2021. ||''ne'' |''ne'' ||([[Europska zelena stranka|EGP]]) | | |[https://za-orah.hr/] |- |168 ||Zelena alternativa – Stranka potrošača ||ZA – SPOT ||Stranka potrošača (SPOT; 2004.-2007.) | ||ekologija |2004. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20050312214353/http://www.stranka-potrosaca.hr/] |- |175 ||[[Zelena lista]]||- ||Zeleni za Zagreb (2004ili2005.-2007.) | ||ekologija |2004.ili2005. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080207224047/http://zelena-lista.hr/] |- |327 ||Zelena lista ||- || | ||ekologija |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.zeleni.hr/] |- |146 ||[[Zelena ljevica Hrvatske]]||ZEL || | ||ekologija |2001. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20050316103930/http://www.zelena-ljevica.hr/] |- |103 ||[[Zelena stranka (Hrvatska)|Zelena stranka]]||ZS || | ||ekologija |1996. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |137 ||Zelena stranka ||ZS ||Stranka nove alternative - pokret zelenih (SNA Pokret zelenih; 2001.-2007.) | ||ekologija |2001. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20111123100815/http://www.zelenastranka.hr/] |- |33 ||Zelena stranka Rijeka ||- || | ||ekologija |1990. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Rijeka | |- |164||Zeleni demokrati ||ZD ||Zeleni 2003 ili?? Zeleni (2003.-2004.) | ||ekologija |2003. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20041203101740/http://zeleni.info/] |- |293 ||Zeleni forum ||ZF || | ||ekologija |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |Ukrala ime Zelenog foruma, mreže nevladinih udruga<ref>https://zelena-akcija.hr/hr/vijesti/lazna-zelena-stranka-ukrala-ime-zelenog-foruma-mreze-nevladinih-udruga</ref> |- |136 ||Zeleni Hrvatske ||ZELENI HR ||Zeleni pokret Hrvatske (2001.-2002.) | ||ekologija |2001. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170912072007/http://zelenihr.hr/] |- |157 ||[[Zeleni savez]]||ZELENI ||Demokratski savez zelenih (2003.-2007.)<br>Zelena stranka - Zelena alternativa (2007.-2012.) | ||ekologija |2003. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150510141236/http://www.zelenisavez.hr/] |- |227 ||Zeleni zajedno ||- || | ||ekologija |2011. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20141223071135/http://www.zelenizajedno.hr/] |- |141 ||Zeleni – Stranka novog doba ||ZELENI-SND || | ||ekologija |2001. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |278 ||Zelinski laburisti – stranka Prigorja ||ZL || | || |2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Prigorje]] | |- |212 ||[[Željko Kerum]] – [[Hrvatska građanska stranka]]||HGS ||Hrvatska građanska stranka (2009.-2015.) | || |2009. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2011.</ref> ||''ne'' | | |[https://hgs.com.hr/] |- | ||Ženska lista Medveščak || || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |360 ||Župska stranka ||ŽUPKA || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovačko-neretvanska županija | |[https://www.zupka.org/] |- class="sortbottom" | colspan="13" |Izvori: [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke Registar političkih stranaka Republike Hrvatske], [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/2793/42063/hidra.srce.hr/arhiva/18/437/www.hidra.hr/arhiva/PolStranke2002.pdf Publikacija HIDRA-e - Političke stranke u Republici Hrvatskoj] |} ===Ulazak u Sabor === {{reflist|group=Sabor}} ===Ulazak u EU parlament === {{reflist|group=EU}} == Popis političkih koalicija == ''One koje su si same nadjenule ime ili kojima su novinari nadjenuli ime. Često koalicije nemaju poseban naziv, već se samo nabroje stranke sastavnice, "Stranka1–Stranka2–...".'' {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !rowspan="2"|Koalicija (kratica) !rowspan="2"|{{Tooltip|L/C/D/S|Lijeva/Centar/Desna/Sinkretiziran}}<!-- Sinkretiziran - članak 9. saziva HS-a --> !rowspan="2"|{{Tooltip|Osn.|Osnovana}} !rowspan="2"|{{Tooltip|Rasp.|Raspuštena}} !rowspan="2"|Lokalni /<br>{{Tooltip|Parlam.|Parlamentarni}} /<br>{{nowrap|EU-{{Tooltip|parlam.|parlamentarni}}}}<br>izbori !rowspan="2" data-sort-type=number|Ulazak<br>u<br>Sabor !rowspan="2" data-sort-type=number|Ulazak<br>u<br>{{nowrap|EU {{Tooltip|parlam.|parlament}}}} !colspan="2"|Stranke & {{Tooltip|Nezavisne liste|one koje NISU registrirane kao stranka}} & Udruge<br>(sve koje su bile u koaliciji)<!-- stranke povremeno istupaju iz koalicija --> !rowspan="2" class="unsortable" |Napomena !rowspan="2" class="unsortable" |URL |- !style="height:12px;"| !!class="unsortable"| <!-- |[[]] || ||. || | || || | || | | |- --> |- |[[Amsterdamska koalicija]] || ||. || |EU-parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Biraj odgovorno]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||Demokrati, Laburisti, ListaRI, ZELENI<ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/demokrati-i-laburisti-skupa-na-izbore-1404473</ref> | |[https://web.archive.org/web/20210516235120/https://birajodgovorno.hr/] |- |[[Desna liga]] || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||NHR, HSP, GO | | |- |[[Domoljubna koalicija]] || ||2015. ||2016.<ref>https://emedjimurje.net.hr/vijesti/politika/115797/zaokret-u-hdz-u-napusta-se-koncept-domoljubne-koalicije/</ref> |parlam. ||''da'' || |8 ||HDZ, HSP AS, HSLS, HSS, HRAST, HDS, BUZ, ZDS | |[https://web.archive.org/web/20151003204722/http://domoljubna.hr/] |- |[[Domovinska koalicija]] || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |5 ||HSP-AS, HKDU, USP, DESNO, HDS<ref>https://transparency.hr/hr/novost/koalicije-stranaka-za-prijevremene-parlamentarne-izbore-522/</ref> | | |- |[[Dosta pljačke]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |HDZ i partneri || ||2011. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Hrvatska raste]] || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |5 ||SDP, HNS, AHSS, ZS, Laburisti | |[https://web.archive.org/web/20160120010815/https://hrvatskaraste.org/] |- |[[Hrvatski demokratski blok]] (HDB) || ||. || |parlam. ||''da'' || | || | | |- |[[Hrvatski regionalni blok]] (HRB) || ||. || | ||''da'' || |6 ||PGS, DA, HDD, IDF, SBHS, ZDS<ref>https://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/2793/42063/hidra.srce.hr/arhiva/18/437/www.hidra.hr/arhiva/PolStranke2002.pdf</ref> | | |- |[[Hrvatski suverenisti (koalicija)|Hrvatski suverenisti]] || ||2019. ||2019. |EU-parlam. ||''da'' || |6 ||HRAST, HKS, HSP AS, UHD, Istina o Istanbulskoj, Hrvatski bedem | | |- |Jedina opcija || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||ŽZ, PH, AM, ABECEDA, Udruga Franak(?)<ref>https://www.nsz.hr/novosti-i-obavijesti/sindikalne-vijesti-i-socijalno-partnerstvo/konzultacije-s-koalicijom-jedina-opcija/</ref><ref>https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2016/7/27/hrvatska-formirana-nova-stranacka-koalicija</ref> | | |- |[[Jedino Hrvatska]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |Koalicija centra || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||SIP, Pametno, Fokus<ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/koalicija-centra-predala-liste-dalija-oreskovic-nositeljica-prve-izborne-jedinice/2190950.aspx</ref><ref>https://www.jutarnji.hr/izbori/vijesti/koalicija-centra-slavoniju-vidimo-kao-jednu-regiju-ujedinjenu-i-snaznu-15003794</ref><ref>https://www.telegram.hr/politika-kriminal/koalicija-centra-bori-se-za-ulazak-u-sabor-dalija-oreskovic-prica-o-tome-sto-ih-je-spojilo-i-kamo-ce-dalje/</ref> | | |- |Koalicija ljevice || ||2007. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Koalicija narodnog sporazuma]] (KNS) || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |Koalicija rada i solidarnosti || ||2015. || |parlam. ||''ne'' || |14 ||BM365, NV, ID - DI, DPS, DSŽ, HES, HRS, MS, NSH, SU, UDU, EKO Savez, ZS, ZELENI<ref>https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/parlamentarni-izbori-2015-milan-bandic-365-i-koalicija-rada-i-solidarnosti---415523.html</ref><ref>https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/predstavljen-program-koalicije-rada-solidarnosti-845712/</ref> | | |- |Koalicija za narod || ||2013. || |lokalni || — || |3 ||HSP AS, NL Milana Bitunjca, BUZ<ref>https://www.novagra.hr/koalicija-hsp-as-nezavisna-lista-i-buz-2/</ref> | | |- |Koalicija za premijera || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||BM365, NS-R, HSS SR, BUZ | | |- |[[Kukuriku koalicija]] || ||2011. || |parlam. ||''ne'' || | || | |[https://web.archive.org/web/20111204203446/http://www.kukuriku.org/] |- |[[Narodna koalicija]] || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||SDP, HNS, HSS, HSU | |[https://web.archive.org/web/20170106211443/https://narodnakoalicija.hr/] |- |[[Naša Hrvatska]] || ||. || | ||''ne'' || | || | | |- |Nema prodaje || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||NLSP, SH, ORAH, PZ | | |- |Odgovor sjevera i juga || ||2024. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||Akcija za promjene, Agrarna stranka, Nezavisna platforma Sjever<ref>https://www.nacional.hr/marko-jelic-mi-u-akciji-za-promjene-inzistiramo-da-narod-bira-glavnog-drzavnog-odvjetnika-i-ustavne-suce-na-izborima/</ref><ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/koalicija-odgovor-sjevera-i-juga-predstavila-svoj-program/2551660.aspx</ref> | | |- |Pomak || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||HSP, HČSP, OS, ABH<ref>https://www.iusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/koalicija-pomak-trazi-ocjenu-ustavnosti-programskih-pravila-hrt-a-o-pracenju-izbora-27317</ref><ref>https://www.ferata.hr/koalicija-pomak-nama-je-na-prvom-mjestu-domovina-a-ostalima-imovina/</ref> | | |- |Pravo na svoje || ||2015. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||IDS, PGS, ListaRI<ref>https://pgs.hr/koalicija-ids-pgs-ri-otvorila-stand-na-korzu-uz-potporu-nezavisnih-kulturnjaka/</ref><ref>https://www.arhiva.ids-ddi.com/vijesti/aktualno/2809/koalicija-ids-pgs-predstavila-programsku-turneju-pravo-na-svoje/index.html</ref> | |[https://web.archive.org/web/20151030222812/https://pravonasvoje.org/] |- |[[Restart koalicija]] || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || | ||<ref>https://istrain.hr/politika/vijesti/239351/ids-i-pgs-i-sluzbeno-se-pridruzili-restart-koaliciji-okupili-smo-se-s-ciljem-da-zaustavimo-val-nacionalizma-i-mrznju/vijest</ref> | | |- |[[Rijeke pravde (koalicija)|Rijeke pravde]] || ||2024. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Savez za Hrvatsku]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Savez za Hrvatsku (2014.)]] || ||2014. || |parlam. i EU-parlam. ||''ne'' || | || | |[https://web.archive.org/web/20141218001411/http://savezzahrvatsku.hr/] |- |Slobodno || ||. || |lokalni || — || |3 ||SDP, Srđ je Grad, Možemo!<ref>https://www.srdjegrad.hr/sdp-i-srd-je-grad-mozemo-izlaze-zajedno-na-izbore-u-dubrovniku-u-koaliciji-slobodno/</ref><ref>https://www.dubrovniknet.hr/koalicija-slobodno-predstavila-program-i-listu-za-pet-godina-kvaliteta-zivota-bit-ce-glavni-pokazatelj-uspjesnosti-gradskih-politika/</ref> | |[https://www.slobodno.hr/] |- |Spremni || ||2015. || |parlam. || || |3 ||HKS, HSP, OS<ref>https://lat.sputnikportal.rs/20151011/Spremni-koalicija-asocijacija-antisrpski-1100210386.html</ref><ref>https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/koalicija-spremni-decentralizirajmo-hrvatsku-3693364</ref> | | |- |[[Udružena ljevica (koalicija)|Udružena ljevica]] || ||. || | ||''ne'' || | || | |[https://web.archive.org/web/20070119234639/http://www.udruzenaljevica.com/] |- |[[Uspješna Hrvatska]] || ||2015. || |parlam. ||''ne'' || |2 ||NH-PSIJ, NS-R<ref>https://www.telegram.hr/politika-kriminal/ivo-josipovic-i-radimir-cacic-potpisali-koalicijski-sporazum-za-parlamentarne-izbore-zvat-ce-se-uspjesna-hrvatska/</ref> | | |- |Vukovarska koalicija || ||. || | ||''ne'' || | ||DOMiNO, Hrvatski suverenisti, Jedino Hrvatska, Blok za Hrvatsku, HSP<ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/domino-okuplja-novu-desnu-politicku-platformu-12461969</ref><ref>https://www.nacional.hr/u-vukovaru-cetiri-desne-stranke-potpisale-suradnju-bez-nas-nece-biti-moguce-sastaviti-vladu/</ref><ref>https://www.nacional.hr/desna-platforma-radic-najavio-okupljanje-slicnih-stranaka-jedino-tako-cemo-odgovoriti-na-izazove/</ref> | | |- |Za bolju Hrvatsku || ||2023. || |parlam. i EU-parlam. ||''ne'' || | ||IDS, Fokus(?), Reformisti, PGS, SDP, RF, SIP, GLAS, HSS, CENTAR<ref>https://istarski.hr/node/95983-koalicija-za-bolju-hrvatsku-zna-kako-podici-kvalitetu-zivota-gradjana-to-smo-vec-pokazali</ref><ref>https://regionalni.hr/koalicija-za-bolju-hrvatsku-buduca-hrvatska-vlada-nece-moci-biti-sastavljena-bez-nas/</ref><ref>https://www.istra24.hr/politika-i-drustvo/ids-pgs-fokus-i-reformisti-potpisali-koalicijski-sporazum-za-zajednicki-izlazak-na-parlamentarne-i-europske-izbore</ref><ref>https://euractiv.hr/politika/a6768/SDP-i-9-stranaka-ljevice-i-centra-stvorilo-koaliciju-Za-bolju-Hrvatsku.html</ref><ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/ids-pgs-fokus-i-reformisti-u-koaliciji-mogli-bismo-osvojiti-i-dvocifren-broj-mandata/</ref><ref>https://istrain.hr/politika/vijesti/196555/zajednicka-koalicija-ljevice-i-centra-koja-je-pozicija-ids-a-ako-na-izbore-u-8-izbornoj-jedinici-nece-zajedno-sa-sdp-om/vijest</ref><ref>https://evarazdin.hr/politika/foto-potpisana-koalicija-izmedu-fokusa-istarskog-demokratskog-sabora-narodne-stranke-reformista-i-primorsko-goranskog-saveza-406895/</ref> UK(?), ISU-PIP(?), Socijaldemokrati(?), Demokrati(?), Laburisti(?)<ref>https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/predstavljena-koalicija-pgs-a-ids-a-uk-a-reformista-i-isu-a-za-7-jedinicu-20240404</ref><ref>https://istrain.hr/index/politika-arhiva/51028-ids-potpisao-koaliciju-s-jos-pet-stranaka-za-viii-izbornu-jedinicu</ref><ref>https://n1info.hr/vijesti/ids-objavio-s-kim-ce-ici-u-koaliciju/</ref><ref>https://riportal.net.hr/rijeka/s-pgs-om-i-ids-om-na-parlamentarne-izbore-ide-i-unija-kvarnera/446117/</ref><ref>https://ids-ddi.com/2024/03/28/predsjednik-ids-a-dalibor-paus-predao-listu-koalicije-za-parlamentarne-izbore-idemo-naprijed-svojim-putem-per-la-nostra-gente/</ref><ref>https://tris.com.hr/2024/03/sdp-ova-koalicija-se-osipa-nakon-radnicke-fronte-iz-koalicije-otisli-fokus-i-ids/</ref><ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/oporbena-koalicija-za-bolju-hrvatsku-povecala-se-za-jos-sest-stranaka-zele-srusiti-hdz-s-vlasti-0/</ref><ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/prve-pukotine-u-novoj-koaliciji-kako-bismo-prevladali-animozitete-ne-idemo-s-sdp-om-0/</ref><ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/idu-u-borbu-protiv-hdz-a-sprema-li-se-siroka-koalicija-na-ljevici-ovo-je-plan-oporbe-za-nadolazece-izbore-0/</ref> | | |- |Za domovinu || ||2024. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||HSP, HDSS, HRB<ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/hrvatska-stranka-prava-hrvatsko-bilo-i-hrvatska-demokratska-seljacka-stranka-predale-liste-11440350</ref> | | |- |Za građansku i modernu Hrvatsku || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |2 ||Pametno, Za grad<ref>https://www.pametno.org/vijesti/pametno-i-za-grad-u-svim-izbornim-jedinicama</ref> |Na stranicama izbora na engl. wiki koalicija se naziva "Zaokreni Hrvatsku", ali za sada nema izvora koji to potvrđuju. | |- |Za još jaču Istru || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||IDS, PGS, ListaRI<ref>https://poduckun.net/koalicija-ids-pgs-ri-dobila-podrsku-istarske-stranke-umirovljenika</ref><ref>https://www.hina.hr/OTS/9297771</ref><ref>https://net.hr/danas/vijesti/koalicija-za-jos-jacu-istru-predstavila-program-hrvatskoj-treba-decentralizacija-a-istra-treba-sama-raspolagati-svojim-resursima-70bee2a8-8e6e-11ec-a1ca-0242ac120016</ref> | | |- |Za Rijeku i županiju koje rastu || ||. || |lokalni || — || |6 ||SDP, PGS, IDS, HSS, SDSS, ListaRI<ref>https://www.teklic.hr/aktualno/aktualno-hrvatska/koalicija-predala-liste-i-kandidature-za-rijeku-i-zupaniju-koje-rastu/301249/</ref><ref>https://riportal.net.hr/rijeka/sdp-u-rijeci-sklopio-koaliciju-s-pgs-om-ids-om-hss-om-sdss-om-i-listom-za-rijeku/493170/</ref><ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/sdp-u-rijeci-i-pgz-u-aktivirao-veliku-koaliciju-stranaka-za-podrsku-ivici-lukanovicu-i-sandri-krpan-gl/</ref><ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/koalicija-lijevog-centra-i-regionalnih-stranaka-za-rijeku-i-pgz-12113289</ref> | | |- |[[Zadarski blok]] || ||. || |lokalni || — || | || | |[https://web.archive.org/web/20181219230424/https://zadarskiblok.info/] |- |Zagreb – grad za sve generacije || ||. || |lokalni || — || | ||HOĆEMO, Pokret za modernu Hrvatsku<ref>https://www.tjedno.hr/koalicija-hocemo-pravedno-i-pokreta-za-modernu-hrvatsku/</ref> | | |- |[[Zagreb United]] || ||. || |lokalni || — || |10 ||NL Servus Zagreb, NL Dine Dogan, NL Renato Petek, HSLS, HNS, Fokus, Socijaldemokrati, HSS braće Radić, NL Trpimira Goluže, NL Ujedinjena Dubrava | | |- |Zajedno za Zagorje || ||2025. || |lokalni || — || |2 ||ZDS, ZS<ref>https://radio-stubica.hr/zds-i-zs-potpisali-koaliciju-zajedno-za-zagorje-u-zaboku-zajednicki-kandidat-za-gradonacelnika/</ref> | | |- |[[Zeleno-lijeva koalicija]] || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || | ||<ref>https://www.portalnovosti.com/zeleno-lijeva-koalicija-zajedno-na-izborima-u-zagrebu/</ref> | | |} == Političke udruge građana == * [[Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću|Documenta]] * [[Gong (udruga)|Gong]] * Hoćemo! * [[Ladonja (politička građanska udruga)|Ladonja]] * Liberal.hr * [[Lista Velog Mista]] * [[Udruga David]] * [[Udruga Franak]] * Udruga nezavisnih gradonačelnika i načelnika<ref>https://www.tounj.hr/osnovana-udruga-nezavisnih-gradonacelnika-vjecnika-nacelnika-za-rh-u-opcini-tounj-30-09-2017-god-u-lovackom-domu-srnjak-tounj/</ref><ref>https://www.nacional.hr/udruga-nezavisnih-gradonacelnika-i-nacelnika-nije-konkurencija-mostu/</ref><ref>https://www.telegram.hr/politika-kriminal/zadnjih-dana-prica-se-o-udruzi-nezavisnih-novom-projektu-nekadasnjeg-stratega-mosta-izvukli-smo-tko-su-zapravo-oni-i-sto-zele/</ref><ref> https://www.jutarnji.hr/naslovnica/sto-zeli-relkovic-s-udrugom-nezavisnih-7101849</ref><ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/postali-su-nezavisni-jer-su-pobijedili-hdz-jesu-li-realniji-most-1229491</ref><ref> https://www.vecernji.hr/vijesti/nezavisni-kod-plenkovica-udar-na-most-1229504</ref> * Udruga "Okupljanje za Hrvatsku" * Udruga Studio B * Udruga “U ime obitelji” == Povezani članci == * [[Politička stranka]] * [[Hrvatski politički sustav]] *[[Izbori u Republici Hrvatskoj]] == Literatura == * Horvat, Danica <small>(gl. ur.)</small>, ''Političke stranke u Republici Hrvatskoj'', 13/2009., Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, listopad 2009., [http://hidra.srce.hr/arhiva/18/5093/polstranke2009.pdf str. 205–207.,] {{pdf}} {{ISSN|1334-0247}} * Erceg, Neda; Pekorari, Renata <small>(ur.)</small>, ''<u>Političke stranke u Republici Hrvatskoj : od 1995. do 1999. godine</u>'', Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, 1999., str. 56–59., {{ISBN|953-6430-06-1}}. * Milardović, Anđelko. ''Političke stranke u Republici Hrvatskoj : politologija stranaka, programi političkih stranaka'', 1. izd., Pan liber, Osijek – Zagreb – Split, 1997., {{ISBN|953-6285-18-5}}. == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== *[https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije – Registar političkih stranaka Republike Hrvatske] *[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka Središnji katalog službenih dokumenata RH - Adresar političkih stranaka] *[https://p-data.gov.hr/ckan/dataset/imenik-politickih-stranaka/resource/c35c8056-ad16-49cb-b936-51a6003bc0bf Portal otvorenih podataka - Imenik političkih stranaka] *[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/sredisnji-katalog/dokumenti-i-publikacije/detalji?searchTerm=filterfi%255B11822%255D%3D273926&id=2768869&st=1 Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija (HIDRA) – Političke stranke] **[https://dizbi.hazu.hr/?pr=i&id=261475 DiZbi.HAZU] *[https://www.revizija.hr/politicke-stranke-1168/1168 Državni ured za reviziju – Političke stranke] *[https://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-polit.html#hr Zastave političkih stranaka] * [https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/6/18/stranke-cudnih-imena-i-prezimena Stranke čudnih imena i prezimena, AlJazeera.net] * [https://dugoselo.info/dugoselo/politi%C4%8Dke-stranke-u-ruhu-nezavisnih-lista-igra-imena-i-prezimena Političke stranke u ruhu nezavisnih lista: Igra imena i prezimena, DugoSelo.info] {{Hrvatska}} [[Kategorija:Hrvatske političke stranke|#]] [[Kategorija:Politički popisi|Stranke, Hrvatska]] [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Političke stranke]] 1ks89o0ccnyex0ng0h9dxdf8dq0nv74 Genocid 0 11038 7430946 7347339 2026-04-16T14:00:07Z Panasko 203327 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430946 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Genocid''' je pravni pojam koji označava djela počinjena sa specifičnom namjerom cjelovitog ili djelomičnog razaranja [[Nacionalnost|nacionalne]], [[Narod|etničke]], [[Rasa|rasne]] ili vjerske skupine.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=What is Genocide?|url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/what-is-genocide|url-status=live|access-date=2024-10-13|website=Holocaust Encyclopedia|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-25|title=Genocide {{!}} Definition, Examples, & Facts|url=https://www.britannica.com/topic/genocide|url-status=live|access-date=2024-10-13|website=Britannica|language=en}}</ref> Termin je skovao poljsko-američki pravnik [[Raphael Lemkin]] 1942. godine u djelu ''Axis Rule in Occupied Europe'' (»Vladavina [[Sile Osovine|sila Osovine]] u okupiranoj Europi«), opisujući [[Treći Reich|nacistički]] pokolj [[Židovi|Židova]].<ref>{{Citiranje weba|title=genocide|url=https://www.etymonline.com/word/genocide|url-status=live|access-date=2024-10-13|website=Etymonline|language=en}}</ref><ref name=":0" /> Definiran je u ''Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida'' koju je Opća skupština [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] prihvatila [[9. prosinca]] [[1948.]] godine. Preuzet je u hrvatsko zakonodavstvo nakon osamostaljenja potvrđivanjem ratifikacije Konvencije [[SFRJ]]. Zločin genocida unesen je u ''Kazneni zakon RH'' (1997). Za zločine genocida nadležan je danas [[Međunarodni kazneni sud]] (ICC). Hrvatska je u lipnju 2001. godine ratificirala ''Rimski statut'' ICC-a, u kojem je definicija genocida prenesena iz Konvencije. == Međunarodnopravna definicija genocida == === Statut međunarodnog kaznenog suda === članak 6. ''Za svrhe ovoga Statuta, izraz "genocid" znači bilo koje od niže opisanih djela, počinjeno u namjeri da se u cijelosti ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina kao što je: (a) ubijanje pripadnika skupine; (b) nanošenje teške ozljede ili duševne boli pripadnicima skupine; (c) namjerno podvrgavanje skupine životnim uvjetima kojima je cilj njezino potpuno ili djelomično fizičko uništenje; (d) nametanje mjera s namjerom sprečavanja rađanja unutar skupine; (e) prisilno premještanje djece iz jedne skupine u drugu.'' === Kazneni zakon RH === Prema [[s:Kazneni zakon|Kaznenom zakonu]] Republike Hrvatske Genocid kao kazneno djelo spada u kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. [[s:Kazneni zakon#Genocid|NN br. 110, 1997, Članak 156]] '''Genocid''' ''Tko s ciljem da potpuno ili djelomice uništi neku nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku skupinu zapovijedi da se članovi skupine ubijaju ili da im se nanose teške tjelesne ozljede ili da im se teško narušava tjelesno ili duševno zdravlje, ili da se pučanstvo prisilno raseljava, ili da se skupina stavi u takve životne uvjete koji bi doveli do njezina potpuna ili djelomična istrebljenja, ili da se primijene mjere kojima se sprječava rađanje između pripadnika skupine, ili da se vrši prisilno preseljavanje djece u drugu skupinu, ili tko s istim ciljem počini neko od navedenih djela, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.'' == Razjašnjenja i problemi definicije == === Postojanje posebne vrste namjere === Da bi se neka radnja podvela pod pojam genocida, nije dovoljno utvrditi da se radnja (recimo ubojstvo, pa i masovno) dogodilo. Definicija genocida (kao i svakog drugog kaznenog djela) podrazumijeva dokazivanje namjere ([[mens rea]]) koja u slučaju genocida ima posebnu kvalifikaciju. Za genocid nije dovoljna namjera potrebna za počinjenje bilo kojeg od akata (namjera za ubijanje, nanošenje ozljeda, itd.) već ti akti moraju biti praćeni posebnom namjerom za uništenjem dijela ili cijele jedne od četiri zaštićene grupe: nacionalne, etničke, vjerske ili rasne skupine. S obzirom na to da je zaštićeni objekt genocida grupa, a ne pojedinac, ubojstvo pojedinaca samo po sebi ne podrazumijeva genocid. Primjerice, u slučaju masovnog ubojstva stanovnika koji pripadaju nekoj skupini učinjenog s namjerom etničkog čišćenja (ali ne i uništenja grupe) radit će se pravno o "običnom" zločinu protiv čovječnosti, a ne o genocidu. Takav je slučaj bio npr. kada su njemački okupacijski režimi na zaposjednutim područjima za Drugog svjetskog rata strijeljali 50 ili 100 talaca kao odmazdu za jednog ubijenog njemačkog vojnika. Često je teško dokazati je li u nekom štetnom djelu na račun neke skupine postojala namjera uništenja, no o genocidu se može govoriti samo ako se postojanje namjere uništenja dokaže van razumne sumnje. Namjeru je moguće dokazati svjedočkim iskazom, dokumentima (npr. Karadžićeva smjernica br. 7), razumno deducirati iz mnoštva činjenica (likvidacije svih muškaraca u Srebrenici), itd. === Zaštićene grupe === Žrtve genocida su grupe, a ne pojedinci. Četiri zaštićene grupe su nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina. Skupine koje ne čine ove četiri (političke grupe, invalidi, seksualne manjine) nisu zaštićene i teoretski mogu biti istrebljene bez da se pravno radi o genocidu. To je npr. slučaj sa sustavnom likvidacijom duševnih bolesnika u [[nacizam|nacističkoj njemačkoj]]. Politički motivirani progoni, čak i kada se radi o totalitarnim državama, čak i ako obuhvaćaju milijune žrtava, ne smatraju se genocidom. To je npr. slučaj pogoroma nad "kulacima" u [[SSSR]]-u krajem 1920-ih i početkom 1930-ih godina. === Broj žrtava === Definicija genocida ne govori o tome koliko masovno moraju biti počinjena djela »u namjeri da se u cijelosti ili djelomično uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina« no sudska praksa ICTY i ICTR odredila je da u slučaju namjere uništenja dijela grupe taj dio mora tvoriti kvalitativno bitan dio. Jedno ubojstvo nikada ne može tvoriti genocid jer je predmet napada uvijek grupa, a ne pojedinac. U izvanstručnim diskusijama o tome je li u nekom konkretnom slučaju počinjen genocid ili nije, masovnost zločinačkih postupaka obično se podrazumijeva kao snažan argument. Zato će zastupnici jednog ili drugog mišljenja u situacijama kad ne postoje egzaktni pokazatelji forsirati izrazito visoke odnosno izrazito niske procjene broja žrtava. Npr. između 1000 i 1,1 milijun za [[Sabirni logor Jasenovac]], između 20.000 i 600.000 za [[Bleiburški pokolj]] i [[Križni put (1945)|Križni put]]. === Etničko čišćenje === Pojam [[etničko čišćenje]], koji je ušao u politički pa i pravni jezik 1990-ih godna, zločin je protiv čovječnosti i nije sinonim za genocid jer za dokazivanje etničkog čišćenja nije potrebno dokazati namjeru uništenja nego diskriminatornu namjeru. == Popularna upotreba pojma == Riječ '''genocid''' ušla je u svakodnevnu upotrebu. Pri tome se često koristi znatno ekstenzivnije nego što je to u međunarodnom pravu definirano. Njena popularnost uvelike proizlazi iz izrazito snažnog emotivnog naboja kojeg nosi. Ona postaje kategorija '''moralne''', a ne '''pravne''' osude: nazvati neku radnju "genocidnom" znači izreći osobito snažnu moralnu osudu i gnušanje. (Slično je s pojmom [[holokaust]]). Mnogi pretjeranu upotrebu pojma genocid smatraju problematičnom, jer to može predstavljati banalizaciju i trivijalizaciju tog pojma.[http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/rwanda/reports/dsetexhe.html] === Polemike oko Jasenovca, Bleiburga i sl. === Problemi s definicijom genocida i emotivni naboj koji ta karakterizacija nosi stvaraju često žučne diskusije. Tako se recimo postavljaju pitanja: *Može li se ustaški pogrom Srba u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] (i uopće na području [[NDH]]) nazvati genocidom? *Mogu li se četnički pokolji Hrvata i muslimana u isto doba smatrati genocidom? *Može li se ubijanje zarobljenih vojnika [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]] nakon rata ([[Bleiburški pokolj]] i [[Križni put (1945)|Križni put]]) nazvati genocidom? *Jesu li masovni pokolji (primjerice na Ovčari) za vrijeme Domovinskog rata bili genocidnog karaktera? O tome postoje drastično različiti stavovi. Nije sporno da su se u svakom od navedenih slučajeva događale gore navedne radnje; ali pitanje je je li postojala namjera »da se u cijelosti ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina«? <!--''Pogledajte [[Razgovor:Genocid|stranicu za razgovor]]''--> Izvan sumnje je, međutim, da je i u Jasenovcu i općenito na području pod kontrolom NDH provođen genocid [[Srbi|Srba]], [[Židovi|Židovâ]] i [[Romi|Româ]]. == Tužbe BiH i Hrvatske protiv Srbije za genocid == Bosna i Hercegovina je još [[1993.]] podnijela [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] (ICJ) tužbu protiv Srbije za povredu obveza iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida u svezi s događajima u BiH. ICJ, za razliku od gore navedenog ICC, rješava sporove između država. U veljači 2007. donesena je presuda da država Srbija nije odgovorna za genocid odnosno da se djela bosanskih Srba ne mogu imputirati Srbiji jer nije dokazano da je ostvarivala efikasnu kontrolu kako je ona definirana u slučaju Nikaragva v. SAD. Sud je također zaključio kako je genocid ograničen na područje Srebrenice, suprotno tvrdnjama zastupnika BiH koji su tražili utvrđenje genocida na širem teritoriju te da je Srbija ipak odgovorna za nesprečavanje i nekažnjavanje odgovornih. Presuda je izazvala šok i gorak okus u BiH i u hrvatskoj javnosti koja je proces doživljavala kao pravorijek o prirodi rata umjesto postupka o povredi obveze iz specifične konvencije.<!-- Razočaranje u Hrvatskoj je bilo tim veće jer je Hrvatska podnijela istovjetnu tužbu [[1999.]] s daleko manje utemeljenja pa je postalo izgledno da će Hrvatska spor izgubiti.--> Za razliku od BiH, u kojoj je MKSBJ svojim presudama (npr. [[Radislav Krstić]]) utvrdio genocid, u Hrvatskoj pravno genocid nije utvrđen. <!--Također, ako BiH nije uspjela dokazati razinu kontrole Srbije nad bosanskim Srbima potrebnu za imputiranje njihovih djela državi Srbiji, vjerojatnost da će Hrvatska moći učiniti isto za hrvatske Srbe vrlo je mala.--> == Pokazatelji == Najveći genocid u povijesti čovječanstva{{Nedostaje izvor}} počinili su [[UK|britanski]] kolonijalisti nad domorocima osvojenih zemalja. Pobili su najviše [[Indijanci|američkih]] i [[Aboridžini|australskih]] domorodaca, slijede [[Maori]] i stanovnici predkolonijalne [[Indija|Indije]]. Kolonijalističke pokolje u većoj mjeri činili su i [[Španjolska|Španjolci]] i [[Francuska|Francuzi]]. Genocid domorodaca u Sjevernoj Americi nastavile su u pretprošlom stoljeću i [[Sjedinjene Američke Države]], a elemente genocida ima i ekonomski motivirano potiskivanje i istrebljivanje domorodaca u Latinskoj Americi u prošlom i ovom stoljeću, na primjer u [[Brazil]]u. == Vidite još i: == *[[holokaust]] *[[holokaust u NDH]] *[[sabirni logor Jasenovac|sabirni logori]] *[[Srbi u NDH: Broj žrtava]] *[[bleiburški pokolj]] *[[Križni put (1945)|Križni put (1945.)]] *[[armenski genocid]] *[[pontski grčki genocid]] *[[asirski genocid]] (''seyfo'') *[[genocid u Ruandi]] *[[krumpirova glad u Irskoj]] *[[holodomor]] *[[čerkeski genocid]] *[[Hamidijski masakri|Hamidovi pokolji]] (armenski genocid 1894. – 1896.) *[[genocid nad narodima Herero i Namaqua]] *[[pokolj u Katynskoj šumi]] *[[karačajski genocid]] *[[pokolj u Nankingu]] *[[genocid u Srebrenici]] *[[Tužba za genocid protiv Jugoslavije]] *[[Tasmanski Aboridžini]] *[[osvajanje pustinje]] (Conquista del desierto) *[[genocid nad Selknamima]] *Turski genocid nad Armenima == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * ''[https://www.enciklopedija.hr/clanak/genocid genocid]'', Hrvatska enciklopedija *[https://web.archive.org/web/20070618100356/http://www.genocidewatch.org/eightstages.htm Osam stupnjeva genocida] *[http://www.slobodnaevropa.org/article/2006/04/10/c6bae432-3ccd-4ce0-b4e0-bc5c0091df74.html Je li u Jasenovcu izvršen genocid nad Srbima?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060623234138/http://www.slobodnaevropa.org/article/2006/04/10/c6bae432-3ccd-4ce0-b4e0-bc5c0091df74.html |date=23. lipnja 2006. }} :Diskusija u emisiji ''Radio Europe'' između povjesničara Koste Nikolića (Srbija) i Josipa Jurčevića (Hrvatska). [[Kategorija:Društvene znanosti]] [[Kategorija:Kazneno pravo]] [[Kategorija:Mržnja prema nacijama]] [[Kategorija:Genocidi]] [[Kategorija:Rasizam]] 2h2xixe6ieapd38vfll0d0xdhsi2kx3 Vatroslav Lisinski 0 11066 7430982 7427814 2026-04-16T16:03:36Z Croxyz 205325 /* Spomen */ 7430982 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|studeni 2019.}} {{Infookvir skladatelj |ime = Vatroslav Lisinski |opis_slike = Vatroslav Lisinski |veličina = 220px |puno_ime = Ignac Fuchs |slika = Vatroslav_Lisinski.jpg<!--ako se izbriše stavite ovu Vatroslav Lisinski2.jpg--> |datum_rođenja = [[8. srpnja]] [[1819.]] |mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |datum_smrti = [[31. svibnja]] [[1854.]] |mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |djela = ''[[Porin (opera)|Porin]]''<br>''[[Ljubav i zloba]]''<br>''[[Miruj, miruj, srce moje]]'' |period = [[Hrvatski narodni preporod|Ilirizam]] ([[romantizam]]) |utjecaj = |suradnici = [[Ivan Zajc]]<br>[[Ferdo Livadić]] |nagrade = |poveznica = }} {{dz|[[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog]]}} '''Vatroslav Lisinski''' ([[Zagreb]], [[8. srpnja]] [[1819.]]{{fusg|1}} – [[Zagreb]], [[31. svibnja]] [[1854.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[skladatelj]]. Osnivač je hrvatske orkestralne glazbe.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11854 Lisinski, Vatroslav], Koraljka Kos (2013.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 19. travnja 2018.</ref> == Životopis == Vatroslav Lisinski rođen je u Zagrebu 1819. godine. Rođen je u obitelji njemačko-[[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla.<ref>{{Citiranje www |naslov=Hrvatski bog german |url=http://www.matica.hr/HRRevija/revija032.nsf/AllWebDocs/beus |autor=Goran Beus-Richembergh |izdavač=[[Matica hrvatska]] |preuzeto=5. svibnja 2013. |citat=Vatroslav Lisinski, pravim imenom Ignaz Fuchs, bio je njemačko-židovskog podrijetla,... |archive-date=12. srpnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100712123147/http://www.matica.hr/HRRevija/revija032.nsf/AllWebDocs/beus |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Titula izdanja godine za blistavo restaurirani film |url=http://www.jutarnji.hr/titula-izdanja-godine-za-blistavo-restaurirani-film/424881/ |autor=Nenad Polimac |izdavač=[[Jutarnji list]] |godina=23. prosinca 2009. |preuzeto=10. srpnja 2012. |citat=Prvi hrvatski operni skladatelj Vatroslav Lisinski, zapravo zvao Ignac Fuchs i bio je podrijetlom Židov. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120322023615/http://www.jutarnji.hr/titula-izdanja-godine-za-blistavo-restaurirani-film/424881/ |archivedate=22. ožujka 2012.}}</ref> Otac mu je bio Andrija Fuchs koji se je doselio početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] iz [[Novo Mesto|Novoga Mesta]] u [[Kranjska|Kranjskoj]] u Zagreb gdje se je bavio mesarskim zanatom i trgovinom, a majka mu je bila Anka (rođ. Kovačić), kći zagrebačkoga trgovca, udova [[Varaždin]]ca Pečnika. Andrija Fuchs iz prvoga braka imao je sina Josipa. Andrija i Anka u drugome braku imali su osim Vatroslava još i kćer Mariju. Obitelj je u vrijeme Lisinskova rođenja živjela u donjogradskoj Ilici, u dvokatnici na sadašnjem broju 37. Kršten je 8. srpnja 1819. godine u tamošnjoj župnoj crkvi sv. Marka.<ref name="Marijan Steiner">[[Marijan Steiner]], ''200. obljetnica rođenja skladatelja Vatroslava Lisinskoga: Religiozno–duhovne crte'', // ''Obnovljeni život: časopis za filozofiju i religijske znanosti'', sv. 74, br. 3, (2019.), str. 291. - 294. {{Hrčak|id=323782}}, str. 291., pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Osnovnu školu pohađao je u rodnome gradu, u školi smještenoj između Popova tornja i samostana klarisa.<ref name="Marijan Steiner"/> Vatroslav Lisinski pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu koju je počeo polaziti [[1831.]] godine, a koju je završio [[1837.]] godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, ''Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.)'', Zagreb, 2007., str. 912., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Studij filozofije počeo je pohađati [[1837.]] godine i prvu je godinu opetovao. Završio je dvogodišnji studij filozofije ([[1840.]] godine), te potom i dvogodišnji studij prava ([[1842.]] godine) na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu. Glazbu je počeo učiti u trećem ili četvrtom razredu gimnazije kod Rešla. Potom je nastavio kod učitelja zagrebačke učiteljske škole Jurja Sojke, te je nastavio učiti kod [[Juraj Karlo Wisner-Morgenstern|Jurja Karla pl. Wisnera-Morgensterna]] kod kojega je učio harmoniju i kontrapunkt.<ref name="he">{{Citiranje weba |title=Lisinski, Vatroslav |url=https://enciklopedija.hr/clanak/lisinski-vatroslav |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=19. travnja 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Wisner-Morgenstern, Juraj Karlo |url=https://enciklopedija.hr/clanak/wisner-morgenstern-juraj-karlo |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=10. listopada 2019.}}</ref><ref>[[Franjo Šram]], [https://archive.org/details/crtice_iz_hrvatske_glazbene_kulture-franjo_sram/page/n22 ''Crtice iz hrvatske glazbene kulture''], Tiskara i knjigovežnica Ivan Rast, Zagreb, 1940., str. 42., archive.org, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> Prve poticaje za skladanje daje mu prijatelj, amaterski pjevač [[Alberto Ognjan Štriga|Alberto Ognjan pl. Štriga]], pristaša ilirskog pokreta koji je [[1841.]] godine osnovao prvo ilirsko pjevačko društvo i pridobio Lisinskog za dirigenta. Iste godine sklada svoje prvo djelo - solo pjesmu ''Iz Zagorja od prastara'' na tekst [[Pavao Štoos|Pavla Štoosa]] (kasnije zamijenjen novim tekstom [[Dimitrija Demeter|Dimitrija Demetra]] ''Prosto zrakom ptica leti''). U razdoblju od [[1842.]] do [[1847.]] godine zaposlen je kao bilježnik banskog stola i tada stvara više zborova, solo-pjesama, nekoliko klavirskih kompozicija (''Slavonsko kolo'') te prvu hrvatsku operu ''[[Ljubav i zloba]]''. Libreto ove opere po zamisli Alberta Štrige napisao je [[Josip Car]], a zatim preradio Dimitrija Demeter dok je instrumentalizaciju dotjerao Wisner-Morgenstern. [[Praizvedba]] opere, [[28. ožujka]] [[1846.]] godine,<ref name="hrt">{{Citiranje www |naslov=Na današnj dan: Vatroslav Lisinski |url=http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0531%20Lisinski.html |izdavač=[[Hrvatska radiotelevizija |HRT]] |stranice=http://www.hrt.hr/ |preuzeto=3. kolovoza 2015. |citat=Ljubav i zloba. Praizvedba je održana 28. ožujka 1846. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090221140744/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0531%20Lisinski.html |archivedate=21. veljače 2009.}}</ref> protekla je u znaku slavlja ilirskih ideja i taj nadnevak označen je kao povijesno važan u stvaranju hrvatskog umjetničkog izražaja. Lisinski je 1846. godine nakon praizvedbe njegove prve opere ''Ljubav i zloba'', zbog napornoga rada oko skladanja i izvođenja iste, otišao u [[Marija Bistrica|Mariju Bistricu]] na odmor, gdje je bio gostom tamošnjega [[župnik]]a [[Ivan Krizmanić|Ivana Krizmanića]] koji je bio istaknuti rodoljub i rado je primao domoljube i intelektualce iz ilirskoga kruga.<ref name="Marijan Steiner-292">Marijan Steiner, ''200. obljetnica rođenja skladatelja Vatroslava Lisinskoga: Religiozno–duhovne crte'', // ''Obnovljeni život: časopis za filozofiju i religijske znanosti'', sv. 74, br. 3, (2019.), str. 291. - 294. {{Hrčak|id= 323782}}, str. 292., pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Tijekom boravka u Mariji Bistrici susreo se je sa slovačkim rodoljubom [[Gustáv Zechenter|Gustávom Zechenterom]] koji je nadahnut ljepotama [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskoga zagorja]] napisao stihove na slovačkom jeziku, a Lisinski ih je uglazbio. Tako je [[10. studenoga]] 1846. godine nastala njegova solopopijevka ''Pěsan Slovačka'' (Slovačka pjesma), koja je u ožujku sljedeće godine tiskana u [[Graz]]u. [[Datoteka:Vatroslav Lisinski (bista).jpg|mini|220px|lijevo|Poprsje Vatroslava Lisinskog, ispred [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog]]]] U kolovozu [[1847.]] godine Lisinski je s Albertom Štrigom, [[Ferdo Livadić|Ferdom Livadićem]], [[Ljudevit Pichler|Ljudevitom Pichlerom]] i Franjom Stazićem krenuo na koncertnu turneju po [[Srbija|Srbiji]] i Vojvodini ([[Beograd]], [[Pančevo]] i [[Novi Sad]])<ref>Franjo Šram, [https://archive.org/details/crtice_iz_hrvatske_glazbene_kulture-franjo_sram/page/n22 ''Crtice iz hrvatske glazbene kulture''], Tiskara i knjigovežnica Ivan Rast, Zagreb, 1940., str. 46., archive.org, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> izvodeći hrvatske i srpske skladbe.<ref name="he"/><ref name="Milan Grlović">[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=559953 ''Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća: sto i pedeset životopisa, slika i vlastoručnih podpisa: A-L''] / sakupio, popunio i napisao [[Milan Grlović]] ; slike crtao [[Stjepan Kovačević]], 1900., str. 316., pristupljeno 13. listopada 2019.</ref> U povratku su se zadržali u [[Srijemska Mitrovica|Mitrovici]] gdje su također priredili koncert. Iste godine na jesen, u listopadu, odlazi na usavršavanje u [[Prag]]. Došavši u Prag smjestio se u stan u kojemu je prije njega odsjeo i [[Stanko Vraz]], u ulici Obstgasse (današnja ulica nosi naziv 28. října{{fusg|2}}).<ref name="Marijan Lipovac">[[Marijan Lipovac]], [http://www.hcdzg.hr/susreti/PDF/Susreti_33.pdf Vatroslav Lisinski i njegovo školovanje u Pragu. ''Vltavu'' i ''Moju domovinu'' skladao prije Smetane], ''Susreti: glasilo hrvatsko-češkog društva'', Zagreb, svibanj 2015., godina XXIII., broj 33, str. 58., pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> U Pragu je htio nastaviti glazbeno školovanje na tamošnjem znamenitom Konzervatoriju, no nije mogao zbog toga što je tada imao 28 godina a što je bilo više od propisane dobi koja je bila 20 godina starosti. Nakon što se nije uspio upisati na Konzervatorij nije prihvatio prijedlog ravnatelja Konzervatorija [[Jan Bedřich Kittl|Jana Bedřicha Kittla]] da se upiše u tamošnju Orguljsku školu, nego je samo jedan semestar polazio predavanja iz tonskoga sloga kod ravnatelja te škole [[Karel František Pitsch|Karela Františeka Pitscha]], a privatno je učio kompoziciju i instrumentaciju kod ravnatelja Konzervatorija Jana Bedřicha Kittla.<ref name="hbl"/> Živio je skromno i u oskudici, pisavši obitelji kako mora plaćati stan, učitelja i karte za kazalište:{{citat2|Ujutro pojedem žemlju i za pet krajcera mlijeka, u podne juhu, meso i običan kolač – na pečenje sam zaboravio – pa onda do drugog dana ništa. Tako idem tu i tamo s praznim želucem u kazalište koje nisam mogao dobiti besplatno, a koje je za moju naobrazbu u dramskoj glazbi potrebnije nego ustima nužan zalogaj}}.<ref name="Marijan Lipovac"/> Za vrijeme boravka u Pragu Vatroslav Lisinski bio je svjedokom [[Revolucija 1848. – 1849.|revolucije]] [[1848.]] godine. Tada bio je i članom hrvatskog izaslanstva na Slavenskom kongresu što se vidi u novinama ''Slavenski jug'' gdje je spomenut kao ''"Lisinski, Vatroslav, Hrvat iz Zagreba, gudbenik umietni"'').<ref name="Marijan Lipovac"/> Tijekom godina školovanja naučio je nekoliko stranih jezika, te je osim [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] govorio odlično [[Njemački jezik|njemački]], vrlo dobro [[Latinski jezik|latinski]] i vješto [[Francuski jezik|francuski]], a [[Češki jezik|češki]] kao i hrvatski, te nešto [[ruski jezik]].<ref>Franjo Šram, [https://archive.org/details/crtice_iz_hrvatske_glazbene_kulture-franjo_sram/page/n22 ''Crtice iz hrvatske glazbene kulture''], Tiskara i knjigovežnica Ivan Rast, Zagreb, 1940., str. 44., archive.org, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> Prva njegova skladba iz praškoga razdoblja glazbenoga školovanja bila je ''Novo hrvatsko kolo''.<ref>Franjo Šram, [https://archive.org/details/crtice_iz_hrvatske_glazbene_kulture-franjo_sram/page/n22 ''Crtice iz hrvatske glazbene kulture''], Tiskara i knjigovežnica Ivan Rast, Zagreb, 1940., str. 47., archive.org, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> Godine [[1849.]] vratio se je u Zagreb na školske praznike gdje je ostao listopada iste godine kada se vratio u Prag. No u Pragu je obolio i po želji Štriginoj vratio se je oko [[Božić]]a u Zagreb. U Zagrebu je ostao do svibnja [[1850.]] godine i u tome razdoblju promijenio je svoje obiteljsko ime '''''Ignatius Fuchs''''' (Fux) u Vatroslav Lisinski. Dopuštenje za promjenu imena od hrvatske vlade dobio je [[7. siječnja]] [[1850.]] godine.<ref name="Milan Grlović"/> Koncem svibnja 1850. godine vratio se u Prag. Za boravka u [[Prag]]u skladao je i orkestralnu idilu ''Večer'' ([[1850.]]), niz [[uvertira]] (najuspjelija je revolucionarna ''Bellona'' iz [[1849.]] godine) i najveći dio opere ''[[Porin (opera)|Porin]]'' (libreto je za ovo djelo napisao [[Dimitrija Demeter]]) koju je dovršio [[1851.]] godine, nakon povratka u [[Zagreb]]. Praizvedbu ove opere, koja je bila [[2. listopada]] [[1897.]] godine na pozornici [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu]], pod [[dirigent]]skim vodstvom [[Nikola Faller|Nikole Fallera]], Lisinski nije doživio.<ref name="porin">{{Citiranje www |naslov=Praizvedba opere ''Porin'' |url=http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1002%20Porin.html |izdavač=[[Hrvatska radiotelevizija |HRT]] |stranice=http://www.hrt.hr/ |preuzeto=3. kolovoza 2015. |citat=Lisinski je već odavno bio mrtav kad je intendant Stjepan pl. Miletić uvrstio to djelo u program. Praizvedba je održana na pozornici Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu pod dirigentskim vodstvom Nikole Fallera 2. listopada 1897. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924041742/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1002%20Porin.html |archivedate=24. rujna 2015.}}</ref> [[Datoteka:Stanko_Vraz_nagrobnik.jpg|mini|220px|desno|Arkada preporoditelja na [[Mirogoj]]u.]] Vrativši se u domovinu, početkom rujna 1850. godine, proživljavao je svoje posljednje godine života kreativno sputan materijalnom bijedom. Jedno vrijeme morao je privatno podučavati sviranje [[glasovir]]a od čega je imao skromne prihode. Zbog slaboga tjelesnoga ustrojstva sve je više pobolijevao. U razdoblju od [[1851.]] do [[1853.]] godine bio je besplatni nadzornik školskih učionica [[Hrvatski glazbeni zavod|''Glazbenog zavoda'']], a nakon što je otpušten iz te službe prihvaća činovničko mjesto, sudbenog auskultanta (sudski pripravnik). Razočaran, osamljen, u oskudici i gotovo posve zaboravljen, u doba početka [[Bachov apsolutizam|Bachova apsolutizma]], skladao je malo. Po drugi puta bio je na odmoru u Mariji Bistrici nekoliko mjeseci 1851. godine.<ref name="Marijan Steiner-292"/> Vatroslav Lisinki bio je najdarovitiji među skladateljima [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]] i prvi hrvatski profesionalni glazbenik koji je ujedno postavio temelje nacionalnom smjeru u Hrvatskoj, a posebice [[Opera|operi]], solo-pjesmi, orkestralnoj i zborskoj glazbi. Iako nije analitički proučavao izvornu narodnu glazbu uspio se više od ostalih suvremenika približiti ideji Iliraca - stvaranju umjetničke glazbe zasnovane na narodnoj. Lisinski, u biti romantički lirik, svoje je najbolje dao u 70-ak solo pjesama, melodijski inventivnih, formalno raznolikih, a po ugođaju pretežito elegičkih. Hrvatski pjesnici koje je najviše uglazbljivao bili su [[Petar Preradović]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Ivan Trnski]], [[Dragutin Rakovac]], [[Dimitrija Demeter]] i ini, a od čeških pjesnika bili su to [[Jaromír Václav Picek]] i [[Bedřich Václav Jablonsky]]. Njegovo posljednje glazbeno djelo, nadgrobnica, četveropjev ''Jeder Mensch muss sterben'' (Svaki čovjek mora umrijeti), koje je skladao pred smrt i koje je zaželio neka mu se otpjeva na pokopu, izgubljeno je.<ref>Franjo Šram, [https://archive.org/details/crtice_iz_hrvatske_glazbene_kulture-franjo_sram/page/n22 ''Crtice iz hrvatske glazbene kulture''], Tiskara i knjigovežnica Ivan Rast, Zagreb, 1940., str. 51., archive.org, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> Umro je u Zagrebu od vodene bolesti{{fusg|3}}, 31. svibnja 1854. godine, ne navršivši 35 godina života.<ref>Marijan Lipovac, [http://www.hcdzg.hr/susreti/PDF/Susreti_33.pdf Vatroslav Lisinski i njegovo školovanje u Pragu. ''Vltavu'' i ''Moju domovinu'' skladao prije Smetane], ''Susreti: glasilo hrvatsko-češkog društva'', Zagreb, svibanj 2015., godina XXIII., broj 33, str. 58., 59., pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Umro je u kući u Jurjevskoj ulici (danas br. 30{{fusg|4}}).<ref name="Marijan Steiner-292"/><ref name="licegrada.hr">Ivan Klindic, [http://licegrada.hr/kuce-u-jurjevskoj-ulici-na-gornjem-gradu-koje-su-bitne-za-zagrebacku-povijest/ Kuće u Jurjevskoj ulici na Gornjem gradu koje su bitne za zagrebačku povijest], licegrada.hr, 1. listopada 2019., pristupljeno 14. listopada 2019.</ref> Prvotno bio je pokopan na Rokovu groblju, [[1. lipnja]] 1854. godine. Dne [[15. listopada]] [[1885.]] godine, nakon dovršetka gradnje arkada na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u, njegovi posmrtni ostatci preneseni su u arkadu preporoditelja.<ref>[http://www.hismus.hr/hr/izlozbe/virtualne-izlozbe/mirogoj-galerija-spomenika-preminulima/ Mirogoj - Galerija spomenika preminulima], hismus.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref><ref>[https://www.gradskagroblja.hr/pocetak-gradnje-arkada-758/758 Gradska groblja Zagreb - Početak gradnje arkada], gradskagroblja.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> == Djela == === Izbor iz djela === {| |valign="top"| * ''Iz Zagorja od prastara'', 1841. (od 1847. ''Prosto zrakom ptica leti''){{fusg|5}} * ''Oj talasi mili ajte'', 1841. * ''Slavonsko kolo'', 1841. * ''Hrvatsko kolo'', 1841. * ''Putnik'', 1844. * ''Tam gdje stoji'', 1844. * ''Bělana'', 1845. * ''Pěsan Slovačka'' (Slovačka pjesma), 1846. * ''Prosjak'', 1846. |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * ''Miruj, miruj srce moje'', 1846. * ''Liebe und Ferne'' (Ljubav i daljina), 1846. * ''An die Mädchen'' (Djevojkama), 1846. * ''Die Botschaft'' (Poruka), 1846. * ''Der blinde Fischer'' (Slijepi ribar), 1846. * ''Na vjetar'', 1847. * ''Nad Berounkoum pod Tetínem'' (Nad Berounkom pod Tetinom), 1848. * ''Ribar'', 1848. * ''Bellona'', 1849. |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * ''Vltava'', 1849. * ''Vojenska píseň'', (Vojnička pjesma), 1849. * ''Večer'', 1850. * ''Moja lađa'', 1850. * ''Tuga djevojke'', 1850. * ''Tuga'', 1851. * ''Car Dušan'', 1851. * ''Dvie ptice'', 1852. * ''Cum invocarem'' (Kad te zazovem), 1852. |} === Opere === * ''[[Ljubav i zloba]]'', 1846. * ''[[Porin (opera)|Porin]]'', 1851. == Spomen == * Ulica u Zagrebu [[1878.]] godine dobila je ime po njemu, te je time Vatroslav Lisinski postao prvim skladateljem po kojemu je jedna zagrebačka ulica dobila ime.<ref name="dubrovacki.slobodnadalmacija.hr">[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/vijesti/kultura/clanak/id/605858/nada-bezic-uistinu-se-moramo-zapitati-koliko-poznajemo-vatroslava-lisinskog ''Nada Bezić. Uistinu se moramo zapitati koliko poznajemo Vatroslava Lisinskog''], dubrovacki.slobodnadalmacija.hr, 27. svibnja 2019., pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> * Godine [[1889.]] osnovano je u [[Našice|Našicama]] Hrvatsko kulturno društvo "Lisinski", kao pjevačko društvo.<ref>[https://www.uspomena.net/baza-spomenika/grad-nasice/14-bista-vatroslava-lisinskog-kod-dvorca Bista Vatroslava Lisinskog kod Dvorca], uspomena.net, pristupljeno 11. listopada 2019.</ref> * Godine [[1895.]] [[Robert Frangeš-Mihanović]] uradio je u bronci poprsje Vatroslava Lisinskoga, ''Glava Lisinskog''.<ref>[http://www.mdc.hr/UserFiles/File/InformaticaMuseologica/null/0%20MG_%20Franges-%20Mihanovic.pdf ''Robert Frangeš-Mihanović (1872 – 1940). U povodu 75. obljetnice kipareve smrti. Marking the 75th anniversary of the death of the sculptor''], str. 3., Autorica izložbe i kataloga. Exhibition devised and catalogue written by Tatijana Gareljić, 15. siječnja – 1. veljače 2015. January 15 – February 1, 2015., Zagreb, Studio Moderne galerije „Josip Račić“ / The Josip Račić Studio of Modern Gallery, mdc.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> * Godine [[1910.]] osnovano je Hrvatsko pjevačko društvo "Lisinski" iz Zagreba (od [[1966.]] godine Vokalni ansambl "Vatroslav Lisinski").<ref>[http://www.vatroslav-lisinski.hr/?page_id=9 O Ansamblu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150710013315/http://www.vatroslav-lisinski.hr/?page_id=9 |date=10. srpnja 2015. }}, vatroslav-lisinski.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> * Lisinskom je posvećen ''[[Lisinski (1944.)|Lisinski]]'', igrano-dokumentarni film [[Oktavijan Miletić|Oktavijana Miletića]] koji je godine [[1944.]] snimljen u tadašnjoj NDH, a koji se smatra prvim hrvatskim dugometražnim filmom. * Trg u osječkoj Tvrđi od [[1952.]] godine nosi njegovo ime.<ref>Sanja Lončar-Vicković, Željka Jurković i Dina Stober, [http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-12-07-22-clanak-5-loncar-vickovic-jurkovic-stober.pdf ''Trg Vatroslava Lisinskog u osječkoj Tvrđi – Povijesni i prostorni razvoj'', str. 54.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180601224242/http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-12-07-22-clanak-5-loncar-vickovic-jurkovic-stober.pdf |date=1. lipnja 2018. }}, e-GFOS - elektronički časopis Građevinskog fakulteta Osijek, broj 6, 2013., stranice 47–56., e-gfos.gfos.hr, pristupljeno 12. listopada 2019,</ref> * Jedna ulica u [[Zadar|Zadru]] nosi njegovo ime. Nalazi se pored [[Perivoj Vrulje|parka Vruljica]]. U [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]] također i grad [[Pag (grad)|Pag]] ima ulicu s njegovim imenom.<ref>{{Citiranje knjige|last=Popović|first=Ana|title=Glazba, umjetnosti i politika: revolucije i restauracije u Europi i Hrvatskoj 1815.-1860.|publisher=Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|year=2021|isbn=978-953-347-439-7|editor-last=Tuksar|editor-first=Stanislav|location=Zagreb|pages=297-309|chapter=Vatroslav Lisinski in the Urban Toponymy of Towns in the Republic of Croatia|chapter-url=https://www.bib.irb.hr:8443/1177925/download/1177925.Popovic.pdf}}</ref> * U [[Beograd]]u od [[1953.]] godine postoji glazbena škola koja nosi njegovo ime. * Godine [[1959.]] Hrvatsko kulturno društvo "Lisinski" postavilo je u Našicama kod dvorca obitelji Pejačević poprsje Vatroslava Lisinskoga, rad akademskog kipara [[Belizar Bahorić|Belizara Bahorića]]. * Glazbena škola u Gundulićevoj 4 u Zagrebu od [[1962.]] godine nosi njegovo ime.<ref name="glazbena-lisinski.hr">[http://glazbena-lisinski.hr/povijest-skole Povijest škole], glazbena-lisinski.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> * [[Matica hrvatska]] postavila je [[1966.]] godine, prigodom proslave 130. obljetnice hrvatskoga narodnoga preporoda, spomen-ploču na kući u Opatičkoj 21 u Zagrebu, u kojoj su se sastajali hrvatski preporoditelji i u kojoj je Lisinski 1846. godine skladao operu ''Ljubav i zloba''.<ref>[https://www.profil-klett.hr/system/files/repozitorij/pdf/ulicama_iliraca_tekst_i_fotografije_s._badic_19_10_0.pdf ''Šetnja Zagrebom – ulicama i trgovima iliraca'', str. 6.], pripr. Senija Badić, prof. OŠ Jabukovac, Zagreb, profil-klett.hr, pristupljeno 14. listopada 2019.</ref> * Njegovo poprsje, rad kipara [[Vanja Radauš|Vanje Radauša]], postavljeno je [[1969.]] godine na križanju Jurjevske i Mlinarske ulice u Zagrebu.<ref name="dubrovacki.slobodnadalmacija.hr"/> * Hrvatsko društvo skladatelja utemeljilo je [[1970.]] godine nagradu "Vatroslav Lisinski" za skladateljski, muzikološki i organizacijski rad. * Po njemu ime nosi i zagrebačka [[Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski]], izgrađena [[1973.]] godine. * Hrvatsko društvo skladatelja utemeljilo je [[1994.]] godine, s Hrvatskom radiotelevizijom, Hrvatskom diskografskom udrugom i Hrvatskom glazbenom unijom, diskografsku nagradu "Porin". * [[Hrvatska pošta]] 1994. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom u seriji poštanskih maraka Povijest hrvatske glazbe.<ref>[https://www.posta.hr/pregled-postanskih-maraka/195?m=109 Broj: 109 Povijest hrvatske glazbe - Vatroslav Lisinski], posta.hr, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> * Hrvatska pošta [[2019.]] godine izdala je poštansku marku s njegovim likom u seriji poštanskih maraka Znameniti Hrvati.<ref>[https://www.epostshop.hr/znameniti-hrvati-vatroslav-lisinski/pid/2896 Znameniti Hrvati - Vatroslav Lisinski], posta.hr, pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> * U 2019. godini, povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga diljem Hrvatske održavaju se manifestacije, koncerti i događanja njemu u spomen. == Galerija == <gallery> Datoteka:Vatroslav Lisinski Robert Frangeš Mihanović.jpg|Brončano poprsje Vatroslava Lisinskoga, rad Roberta Frangeš-Mihanovića Datoteka:Lisinski Miletic (1944).jpg|''Lisinski'' Oktavijana Miletića, 1944. Datoteka:Vatroslav Lisinski, Našice.JPG|Poprsje Vatroslava Lisinskoga u Našicama Datoteka:Spomen ploča Ljubav i zloba.JPG|Spomen-ploča na kući u Opatičkoj 21 u Zagrebu, u kojoj su se sastajali hrvatski preporoditelji i u kojoj je Lisinski skladao operu ''Ljubav i zloba'' Datoteka:Vatroslav Lisinski Jurjevska-Mlinarska ZG.jpg|Poprsje Lisinskoga na križanju Jurjevske i Mlinarske ulice u Zagrebu, rad kipara Vanje Radauša </gallery> == Poveznice == * [[Hrvatski skladatelji klasične i folklorne glazbe]] * [[Lisinski (1944.)]] == Bilješke == #{{fusd|1}}Nadnevak [[Krštenje|krštenja]].<ref name="hbl"/> #{{fusd|2}}[[Hrvatski jezik|Hrv.]] [[28. listopada]]. #{{fusd|3}}''"vodena bolest, zastarjeli pučki naziv za niz bolesti kod kojih se u tkivima ili tjelesnim šupljinama, iz različitih razloga, nakuplja tekućina."''<ref>{{Citiranje weba |title=vodena bolest |url=https://enciklopedija.hr/clanak/65111 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=13. listopada 2019.}}</ref> #{{fusd|4}}''"(...) na broju 30, nalazi se mjesto gdje se nalazila kuća u kojoj je, 31. svibnja 1854. godine, umro Vatroslav Lisinski (...)"''.<ref name="licegrada.hr"/> #{{fusd|5}}S novim tekstom iz dijela [[Poema|poeme]] ''Grobničko polje'', Dimitrija Demetra. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat= Vatroslav Lisinski |commonscathr= Vatroslav Lisinski }} * [https://digitalnezbirke.kgz.hr/?object=linked&c2o=17136 Lisinski, Vatroslav (8. 07. 1819.–31. 05. 1854.)], elektronička izdanja nekih Lisinskovih djela - Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba, digitalnezbirke.kgz.hr * [https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=linked&c2o=113697 Lisinski, Vatroslav (8. 7. 1819.–31. 5. 1854.)], na portalu digitalna.nsk.hr, Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu * [[Franjo Ksaver Kuhač]], [https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-7YMCJLOD ''Vatroslav Lisinski i njegova doba. Prilog za poviest hrvatskog preporoda''], Matica hrvatska, Zagreb, 1887., dlib.si * Petra Škoda, [https://drma.muza.unizg.hr/islandora/object/muza%3A1607/datastream/PDF/view ''Rodoljubni motivi u glazbi Vatroslava Lisinskog: diplomski rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191011092509/https://drma.muza.unizg.hr/islandora/object/muza:1607/datastream/PDF/view |date=11. listopada 2019. }}, Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija, VIII. odsjek, mentorica: dr. sc. Sanja Kiš Žuvela, doc., Zagreb, 2018. {{Ilirski pokret}} {{Romantizam}} {{GLAVNIRASPORED:Lisinski, Vatroslav}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Skladatelji glazbe romantizma]] [[Kategorija:Operni skladatelji]] [[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]] hg7fnzwaxhddzi7qb9y199t8ktsde71 Nacionalsocijalizam 0 12198 7430951 7195025 2026-04-16T14:00:31Z Panasko 203327 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430951 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:NSDAP-Logo.svg|mini|Oznaka [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|Nacionalsocijalističke stranke]]]] '''Nacionalsocijalizam''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Nationalsozialismus''), češće samo '''nacizam''', politički je pokret u [[Njemačka|Njemačkoj]] koji je iniciran [[1920.]] činom organizacije [[NSDAP|Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke]] (''Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei''). Pokret je kulminirao stvaranjem [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], totalitarne države koju je od [[1933.]] do [[1945.]] vodio [[diktator]] [[Adolf Hitler]]. == Nastanak i uspon nacizma == Nacizam je u mnogim aspektima bio sličan [[Italija|talijanskom]] [[fašizam|fašizmu]]. No, korijeni nacizma bili su Njemački, osnovani, recimo, na [[Prusija|Pruskoj]] vojnoj tradiciji autoritarizma i povećanja i na njemačkoj romantičnoj tradiciji ugostiteljstva pa sve do [[racionalizam|racionalizma]], [[liberalizam|liberalizma]] i [[demokracija|demokracije]]. Također se temeljio i na mnogim rasnim [[doktrina]]ma prema kojima su [[nordijska rasa|nordijski]] ljudi, takozvani [[Arijska rasa|arijci]], bili ne samo fizički superiorni drugim rasama, nego su bili i nositelji višeg morala i kulture. U nekim filozofskim tradicijama, to je idealiziralo državu ili uzvisilo superiornog individualca i oslobodilo takvu osobu od tradicionalnih restrikcija. Teoretičari i planeri nacizma uključivali su i generala [[Karl Ernst Haushofer|Haushofera]], njemačkog geografa koji je imao jako velik utjecaj u njemačkoj vanjskoj politici, njemačkog urednika i vođu stranke [[Alfred Rosenberg|Alfreda Rosenberga]] koji je formulirao nacističke rasne teorije prema djelima pisca [[Houston Stewart Chamberlain|Houstona Stewarta Chamberlaina]]. Zadatak da formulira i izvede mnoge nove ekonomske i financijske politike pao je na njemačkog financijera [[Hjalmar Schacht|Hjalmara Schachta]], a njemački arhitekt i stranački vođa [[Albert Speer]] imao je veliku ulogu u nadgledanju ekonomije tik prije kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ([[1939.]] – [[1945.]]). == Politika nacizma == [[Datoteka:Adolf Hitler.png|okvir|lijevo|[[Adolf Hitler]] - vođa [[NSDAP]]-a i jedan od najvećih zločinaca na svijetu.]] Nacisti su zastupali stajalište da se čovječanstvo dijeli na više i niže rase, [[Nijemci|Nijemce]] su proglašavali višom, arijskom rasom. Pripisivali su im izvanredne sposobnosti i zato pozvane da vode svijet. Za [[Židovi|Židove]] su imali stajalište da su sposobni samo za izrabljivanje drugih i za razaranje, pa ih treba uništiti ([[antisemitizam]]). [[Slaveni|Slavene]] su smatrali kao nesposobne za bilo kakvo stvaralaštvo i koristili ih kao radnu snagu. Za parlamentarnu demokraciju su tvrdili da je loš sustav jer omogućava djelovanje onih koji razaraju društvo i državu. Nacisti su u državi htjeli uspostaviti čvrstu vlast koju će predvoditi i o svemu odlučivati vođa (njem.Führer). Svoj nacistički program [[Hitler]] je iznio u knjizi [[Mein Kampf]] (Moja borba). Tvrdio je da Njemačkoj treba osigurati veći "životni prostor", a njega će steći na europskom istoku. Odbacivao je [[Versailleski mirovni ugovor]] i najavljivao da će Njemačka zavladati Europom, a zatim i cijelim svijetom. Nacisti su za teško stanje u državi okrivili [[Židovi|Židove]] i ljevičare, komuniste. == Posljedice Prvog svjetskog rata == Trenutni uzroci nacizma mogu se naći u posljedicama njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] ([[1914.]] – [[1918.]]). Po odredbama [[Versajski ugovor|Versajskog ugovora]], [[Njemačka]] je proglašena jedinim krivcem za rat, te su joj oduzete sve kolonije i bila je prisiljena plaćati visoke reparacije. Njemački politički i ekonomski život ozbiljno je poremećen potpisivanjem ugovora. Velika inflacija, koja je došla do vrhunca [[1923.]], uništila je njemačku srednju klasu i nanijela velike štete njemačkom ekonomskom i socijalnom životu. Nakon nekoliko godina Njemačka je dosegla neku točku ekonomske stabilnosti i sigurnosti, no [[Velika depresija|Velika ekonomska kriza]] koja se proširila [[1929.]], Njemačku je ponovno bacila u ekonomsku nestabilnost i u takvu depresiju iz koje, po mnogim gledištima, nije bilo izlaza. U tom periodu, demokratska [[Weimarska Republika]] je bila izložena napadima i s lijeva i s desna. Republika se pokazala nesposobnom da riješi problem ekonomske krize. Do [[1933.]] njemački narod podržavao je ili jednu ili drugu [[totalitarizam|totalitarističku]] stranku, [[DKP|Komunističku]] ili [[NSDAP|Nacionalsocijalističku]]. == Nacistička stranka == {{Glavni|NSDAP}} [[Datoteka:ParteiabzeichenGold.jpeg|mini|lijevo|200px|Značka koja je označavala člana [[NSDAP]]-a.]] Nacistička stranka proizašla je iz [[DAP|Njemačke radničke stranke]], osnovane u [[München]]u [[1919.]] Kada se [[Adolf Hitler|Hitler]] [[1919.]] pridružio DAP-u, ona je imala samo 25 članova, od kojih su samo 6 aktivno sudjelovali na sastanicma stranke. Ubrzo nakon učlanjenja, Hitler je postao vođa grupe. Na prvom masovnom sastanku DAP-a u [[München]]u [[24. veljače]] [[1920.]], Hitler je pročitao stranački program, koji je djelomično sastavio. Program se sastojao od 25 točaka koje su sadržavale mješavinu [[nacionalizam|nacionalističkih]] zahtjeva, [[korupcija]] i [[socijalizam|socijalističkih]] ideja, te [[rasizam|rasističkih]] i [[antisemitizam|antisemitskih]] [[doktrina]]. Kao jedan od esencijalnih uvjeta za realizaciju svojih ciljeva, stranka je u programu objavila: ''"Za moderno društvo, div sa stopalima od gline, stvorit ćemo besprimjernu centralizaciju koja će ujediniti sve svoje moći u rukama vlade. Stvorit ćemo hijerarhijsku konstituciju, koja će mehanički vladati svim pokretima individualaca."'' == Hitler preuzima potpuno vodstvo == Ubrzo nakon sastanka u [[veljača|veljači]] [[1920.]], Hitlerova stranka promijenila je ime u [[NSDAP|Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka]] (''Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei''). Nova stranka je rasla polaki i principijelno u [[Bavarska|Bavarskoj]]. Uvjerena u potrebu i važnost nasilja za ostvarenje svojih ciljeva, stranka je osnovala ''[[SA|Sturmabteilungen]]'' (ili skraćeno SA). Zadatak SA-a je bio osiguravanje sastanaka NSDAP-a od nevolja, ometanje sastanaka [[Liberalna demokracija|liberalnih demokrata]], [[socijalizam|socijalista]], [[komunizam|komunista]] i trgovačkih saveza, te progon [[Židovi|Židova]], pogotovo Židovskih trgovca. Tome svemu pripomagali su i nezadovoljni vojnici i vojni časnici, a jedan od istaknutijih bio je [[Ernst Röhm]]. Godine [[1921.]] Hitler je izabran za „neograničenog predsjednika“ stranke, i iste te godine stranka je za svoj službeni znak izabrala crvenu zastavu, koja je u sredini imala bijelo polje u kojem je bila crna [[svastika]]. Godine [[1923.]] Hitler je osnovao novine ''[[Völkischer Beobachter]]'' (Narodni promatrač), kao službeni dnevni glasnik stranke. Kako je [[DKP]], osnovan [[1919.]] rastao, tako je NSDAP koncentrirala većinu svoje [[propaganda|propagande]] na optuživanje [[boljševizam|boljševizma]], kojeg su okarakterizirali kao urotu međunarodnih židovskih financijera. Također su objavili svoj [[prijezir]] prema [[parlamentarna demokracija|parlamentarnoj demokraciji]] i [[agitacija|agitirali]] su za [[diktatura|diktaturu]]. == Pivnički puč == {{Glavni|Hitlerov puč}} Dana [[8. studenog]] [[1923.]], zajedno sa 600 [[SA|SA-ovaca]], [[Hitler]] je krenuo u jednu [[München]]sku pivnicu, gdje je Gustav von Kahr, vođa [[Bavarska|Bavarske]] provincijske vlade držao javni govor. Hitler je von Kahra i njegove pomoćnike zarobio, te ih povjerio [[Erich Ludendorff|generalu Ludendorffu]], i objavio je, navodno, u von Kahrovo ime da će se formirati nova nacionalna vlada. Odmah nakon toga von Kahr je pušten i okrenuo se protiv Hitlera i Ludendorffa. Nakon završnog okršaja s münchenskom policijom [[9. studenog]], Hitler i njegovi suradnici su pobjegli i takozvani ''"[[Hitlerov puč|Pivnički puč]]"'' nije uspio. Hitler i Ludendorff su kasnije uhićeni. Ludendorff se izvukao bez kazne, no Hitleru je suđeno i dobio je kaznu od 5 godina zatvora, a djelovanje NSDAP-a je zakonom zabranjeno. U zatvoru Hitler je napisao knjigu ''[[Mein Kampf]]'', koju je za vrijeme boravka u zatvoru diktirao [[Rudolf Hess|Rudolfu Hessu]]. Ta knjiga kasnije je poslužila kao korijen svih nacističkih doktrina, propagandnih tehnika i planova za osvajanje Njemačke i Europe. Što je vrijeme prolazilo ''[[Mein Kampf]]'' je u jednom trenutku postala "[[biblija]]" nacizma. [[Datoteka:FrMeinKampf20050214.jpg|mini|180px|lijevo|Naslovnica ''Mein Kampfa''.]] Hitler je pušten iz zatvora za manje od godinu dana. NSDAP je tada bio u stanju virtualnog nestanka, velikim djelom zbog poboljšanja državne ekonomske situacije koja je omogućila lakše nadgledanje svih političkih organizacija. Tijekom sljedećih godina, uz malu pomoć lojalnih pomoćnika, Hitler je polako obnovio stranku. Godine [[1926.]] Hitler je sebe proglasio ''[[Führer (pozicija)|Führerom]]'' (vođom) stranke i osnovao je vojni i crnokošuljni ''[[Schutzstaffel]]'' (zaštitni odred), ili SS kako bi pružala zaštitu Hitleru i stranci i kako bi nadzirala [[SA]]. Nakon početka [[Velika depresija|Velike ekonomske krize]] [[1929.]] dolazak stranog kapitala u Njemačku je stao, državna vanjska trgovina je stala, korijeni njemačke industrije su stali, povećala s nezaposlenost i pale su agrikulturne cijene. Kada se kriza sve više povećavala, pojavila se idealna situacija za izbijanje revolucije. [[Fritz Thyssen]], bogati njemački industrijalac je zajedno s još nekolicinom imućnih industrijalaca pružio NSDAP-u veliku novčanu pomoć. No, unatoč krizi, mnogi njemački industrijalci i kapitalisti su se uvelike protivili nacizmu. == Stranka u Reichstagu == Pokret je strelovito rastao, regrutirajući tisuće civilnih službenika, propalih trgovaca i manjih biznismena, farmera, radnika zavaranih od strane [[socijalizam|socijalističkih]] i [[komunizam|komunistčkih]] stranki, te šakom mladih ljudi iz svih klasa, odgojenih u [[Europa i svijet između dva svjetska rata|međuratnom razdoblju]] s nadom za određenu ekonomsku sigurnost. Na izborima za [[Reichstag (Treći Reich)|Reichstag]] [[1930.]] nacisti su dobili skoro 6,5 milijuna glasova (više od 18% od ukupnog broja glasova), u usporedi s nešto više od 800,000 glasova (oko 2,5%) koje su dobili [[1928.]] Njihovih 107 dobivenih mjesta u Reichstagu učinilo ih je drugom najjačkom strankom u Reichstagu, odmah iza [[SPD]]-a koji je imao 143 mjesta. Komunisti, koji su dobili oko 4,6 milijuna glasova, dobili su 77 mjesta u Reichstagu. NSDAP je uzeo sve moguće prednosti [[Velika depresija|Velike depresije]] od [[1929.]] do [[1932.]] Očajnički pokušaji [[Njemački kancelar|kancelara]] [[Heinrich Brüning|Brüninga]] da sačuva [[Weimarska Republika|demokratsku državu]] hitnim dekretima nisu uspjeli smanjiti veliki val nezaposlenosti. Njegova neefikasna vlada samo je pojačala nevjeru njemačkog naroda u parlamentarnu demokraciju. Kao posljedica toga, [[Adolf Hitler]] je na predsjedničkim izborima [[1932.]] dobio mnogo glasova, no unatoč svim glasovima pobijedio ga je bivši general [[Paul von Hindenburg]]. Na izborima za Reichstag u srpnju [[1932.]], nacisti su sakupili nevjerojatnih 13,7 milijuna glasova i dobili su 230 od ukupnih 670 mjesta u Reichstagu. Kao tada najjačoj stranci, iako još bez većine, predsjednik Hindenburg ponudio je nacistima mjesto u koalicijskoj vladi. Hitler je odbio tražeći samo potpunu vlast. Reichstag je raspušten, i na izborima za njegova nasljednika u [[studeni|studenom]], stranka je pala i dobila oko 11,7 milijuna glasova što joj je donijelo samo, u usporedbi s prošlim glasovanjem, 196 mjesta u parlamentu. Kombinirani zbroj glasova komunista i socijaldemokrata bio je preko 13 milijuna, te su te dvije stranke skupa dobile 221 mjesto u parlamentu. No, kako su te dvije stranke bili ljuti neprijatelji, nacisti su još uvijek zadržali mjesto najjače stranke u Reichstagu. Hitler je ponovo odbio koalicijsku vladu i Reichstag je ponovo raspušten. Na savjet bivšeg kancelara [[Franz von Papen|Franza von Papena]], predsjednik Hindenburg je [[30. siječnja]] [[1933.]] imenovao Hitlera kancelarom, te je stranka započela stvaranje [[Treći Reich|nacističke države]]. Pri kraju veljače, tik do početka nove izborne kampanje za Reichstag, zgrada Reichstaga uništena je u vatri nepoznatog porijekla. Nacisti su okrivili komuniste i iskoristili taj događaj i to okrivljavanje kako bi na nasilan način suzbili komunističku partiju Njemačke. Kasnije je i SPD suzbijen na nasilan način. Nijedna stranka nije pružila organiziran otpor. Sve ostale stranke su naknadno zakonom zabranjene, pokušaj stvaranja nove stranke smatran je zločinom i NSDAP je postala jedina legalna stranka u Njemačkoj. U Aktu od [[23. ožujka]] [[1933.]], zakonodavne moći Reichstaga prebačene su na stranku. Akt je Hitleru dao [[diktator]]ske moći i označio kraj [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]]. Po zakonu od [[1. prosinca]] [[1933.]], NSDAP je ''"nepovratno stopljen s državom"''. == Organizacija stranke nakon 1933.== Od tada je [[NSDAP|stranka]] bila načelni instrument za provođenje [[Totalitarizam|totalitarističke]] kontrole [[Treći Reich|države]] i [[Nijemci|njemačkog društva]], provodeći ju kroz stranačku vojsku. Članovi stranke koji su bili [[Arijevska rasa|"čiste" krvi]], a napunili su 18 godina, morali su iskazati vjernost ''[[Führer]]u'' i prema [[Treći Reich|državnom]] zakonu to su mogli napraviti samo na posebnim stranačkim sudovima. Načelno je članstvo u stranci bili po izboru: milijuni ljudi su se učlanili dobrovoljno, ali i mnogi ljudi su prisiljeni na članstvo protiv njihove volje. Mnogi civilni službenici su bili primorani na članstvo. Na svom vrhuncu, stranka je imala oko 7 milijuna članova. [[Datoteka:SA-Logo.svg|100px|mini|lijevo|Simbol [[SA]]-a]] Načelna zaštitna organizacija stranke bila je [[SA]], službeno uspostavljena kao ''"garanter nacionalsocijalističke revolucije"'' i ''"zaštitnik nacizma"''. Iznuđivala je velike svote novca od njemačkih radnika i farmera kroz njihove godišnje "zimske pomoći" za siromašne, vodila je treniranje nacizma sve njemačke mladeži sa 17 godina, organizirala temeljit [[pogrom]] protiv [[Židovi|Židova]] [[1938.]], a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] je opskrbljivala vjerne časnike pripojene kopnenim snagama [[Wehrmacht]]a i vodila je domovinsku obranu Reicha. [[SLika:Flag Schutzstaffel.svg|100px|mini|lijevo|Zastava [[SS]]-a]] Još jedno važno stranačko tijelo bio je [[SS]], koji je tijekom II. svjetskog rata organizirao posebne borbene jedinice koje su pomagale regularnoj vojsci u kritičnim trenucima. Zajedno sa ''[[Sicherheitsdienst]]om'' ([[SD]]-om), obavještajnom službom stranke i Reicha, SS je kontrolirao stranku u posljednjim ratnim godinama. SD je kontrolirao [[sabirni logor|sabirne logore]] za žrtve nacističkog terora, i tijekom rata je igrao veliku ulogu u omogućavanju [[Hitler]]u da dobije kontrolu nad oružanim snagama od generalnog stožera. Još jedno važno stranačko tijelo bila je ''[[Hitlerova mladež]]'' (''[[Hitlerjugend]]'' ili [[HJ]]), koja je pripremala dječake u dobi od 14 do 17 godina za članstvo u [[SS]]-u, [[SA]]-u i [[NSDAP]]-u. Stranačka ''[[Auslandsorganisation]]'' odrađivala je nacističku propagandu i stvorila, financirala i vodila nacističke organizacije među [[Nijemci]]ma i ljudima njemačkog porijekla van Reicha. == Reorganizacija njemačkog društva == Hitler je započeo organizaciju nacističke države tako što je eliminirao svu radničku i liberalno demokratsku oporbu. Suđenje za paljbu [[Reichstag (zgrada)|Reichstaga]] služilo je kao uvod za ne samo uništavanje svih komunističkih i socijaldemokratskih stranaka, nego i za ukidanje svih konstitucionalnih i civilnih prava i osnivanje [[Koncentracijski logor|koncentracijskih logora]] za žrtve nacizma. === Gestapo === {{Glavni|Gestapo}} ''Geheime Staatspolizei'' ([[Tajna policija|Tajna državna policija]]), poznatija kao [[Gestapo]] je organizacija osnovana da bi rješavala probleme [[Adolf Hitler|Hitlerovih]] neistomišljenika. Godine [[1936.]], kada je Gestapo uključen u sastav države, objavljeno je da Gestapo nije restriktiran javnim zakonima, nego da samo odgovara svojim šefovima, [[Heinrich Himmler|Heinirchu Himmleru]] i [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]]. === Centralizacija i koordinacija === Od [[1933.]] do [[1935.]] demokratska struktura Njemačke zamijenjena je s potpuno centraliziranom državom. Autonomija prije testirana u mnogo navrata od strane provizionalne vlade je eliminirana, i te regionalne vlade pretvorene su u striktno kontrolirane organe središnje vlade. Reichstag je zadržao samo ceremonijalnu, a ne i zakonodavnu funkciju. Pomoću procesa privatizacije (''[[Gleichschaltung]]''), sve tvrtke za rad, biznis i agrikulturu, kao i za edukaciju i kulturu, stavljene su pod kontrolu i vodstvo stranke. Čak je i [[Protestantizam|protestantska crkva]] prodrta od strane nacističkih doktrina. Posebni zakon je donesen koji je [[Židovi|Židove]] isključio iz zaštite njemačkog zakona. === Ekonomija i početak 1934.=== Najveći problem s kojim se vodstvo stranke suočilo po dolasku na vlast je nezaposlenost. Njemačka industrija je tada radila s otprilike 58% ukupnog kapaciteta. Aproksimativni broj nezaposlenih u Njemačkoj tada bio je između 6 i 7 milijuna ljudi. Među njima je bilo i na desetke tisuća članova stranke koji su se nadali da će Hitler izvršiti obećanja nacističke propagande o [[antikapitalizam|antikapitalizmu]], prekidu [[monopol]]a većih tvrtki i oživljavanju industrije stvarajući više malih biznisa. Stranački poredak i podaci zahtijevali su ''"drugu revoluciju"''. [[SA]], kojeg je predvodio [[Ernst Röhm]], uključio je kontrolu nad ''[[Reichswehr]]om'' u program ''"druge revolucije"''. Hitler je trebao odlučiti između [[Plebejci|plebejskog]] nacističkog režima i saveza s industrijalcima u zemlji i generalnim štabom ''[[Reichswehr]]a''. Hitler se odlučio za drugi od dva mu ponuđena izbora. Navečer [[30. lipnja]] [[1934.]] Hitler je naredio izvršenje tzv. ''"[[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]]"'': naredio je [[SS]]-ovcima da ubiju članove [[SA]]-a, organizacije za koju se Hitler bojao da će agitirati ''[[Reichswehr]]''. Ubijen je velik broj vođa [[SA]]-a (uključujući i Röhma), te između 400 i 1000 njihovih sljedbenika, od kojih su dosta njih bili nedužni za bilo kakav otpor Hitleru. U toj noći ubijeni su i još neki neprijatelji režima kao general [[Kurt von Schleicher]] i još neki monarhisti koji su željeli obnavljanje [[Hohenzollern|dinastije Hohenzollern]]. == Katolička Crkva osudila nacizam == Nacistički poredak je imao na zubu i kršćanstvo. Katolička Crkva je osudila nacizam, te je papa [[Pio XI.]] u svojoj [[enciklika|enciklici]] [[Mit brennender Sorge]] (rijetka papinska enciklika napisana na njemačkom jeziku, koja je u njemačkoj potajice od vlasti tiskana i raspačana diljem zemlje) iz [[1937.]] osudio nacionalsocijalizam i rasne teorije - nakon što je u već u ranije objavljenoj enciklici [[Non abbiamo bisogno]] iz [[1931.]] bio osudio talijanski [[fašizam]]. Papina reakcija je pobudila kršćanski svijet neka se pojačano zanima za ove probleme, a to je osobito bio slučaj u državama u kojima je bilo na vidiku da će se sraziti totalitarne ideologije. U rasprave o osudi nacizma uključili i hrvatski bogoslovi, katolički laici, sveučilišni profesori te redovnici iz velikih redova kao što su dominikanci, franjevci i isusovci ([[Hijacint Bošković]]: ''Filozofski izvori fašizma i nacionalnog socijalizma'', 1939.).<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/69882 Hrčak] [[Bogoslovska smotra]] 79 (2009.) 4] Alojz Ćubelić: Tri hrvatska dominikanca ([[Hijacint Bošković]], [[Dominik Barač]] i [[Jordan Kuničić]]) o totalitarnim ideologijama 20. stoljeća, str. 847., 849.</ref> U Hrvatskoj je osobito [[Stjepan Tomislav Poglajen|o. Stjepan Poglajen]] protiv nacizma mnogo pisao u isusovačkom časopis "Život", kojega je bio urednik,<ref>{{Citiranje weba |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=95466 |title="Stjepan Tomislav Poglajen o nacionalsocijalizmu u časopisu Život (1937.–1941.)" |author=Josip Kajinić |year=2010 |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol.42 No.2 Listopad 2010.}}</ref> a nešto prije objave enciklike "Mit brennender Sorge" protiv rasističkih politika nacizma javno progovara i zagrebački nadbiskup [[Blaženi Alojzije Stepinac|Alojzije Stepinac]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=121100 |title=NADBISKUP STEPINAC I NACIONALSOCIJALIZAM U SVJETLU IZVJEŠĆA GESTAPOA |author=Frano Glavina |date=Prosinac 1997. |publisher=Croatica Christiana periodica, Vol.21 No.40}}</ref> ==“Novi poredak“== Suzbijanje oporbenih stranaka i krvavi pokolji nisu riješili problem [[nezaposlenost]]i. Kako bi eliminirao oporbu, [[Hitler]] je trebao oživiti njemačku industriju. Njegovo rješenje bilo je stvaranje ''"[[novi poredak|novog poretka]]"'', čije su osnove trebale biti: da se potpuna i profitabilna utilizacija kapaciteta njemačke [[industrija|industrije]] može postići samo ako se Njemačka uzdigne na razinu vodeće u svjetskoj trgovini, industriji i financijama, da se nužni izvori sirovina koji su Njemačkoj zabranjeni počnu iskorištavati, da se uspostavi kontrola nad ostalim nužnim izvorima, da se izgradi adekvatna trgovačka flota i modernizirani željeznički, [[Zračni promet|zračni]] i [[cestovni promet]] i naposljetku da se industrija organizira tako da iskorištava sve svoje mogućnosti. Iz tih osnova izvedena su dvije skupine zaključaka. Prva skupina prepoznala je da provođenje cijelog plana zahtjeva eliminaciju političkih i ekonomskih restrikcija koje je Njemačkoj nametnuo [[Versajski sporazum]] i da bi taj korak ulitimativno rezultirao rat. Prema tome, ekonomija se trebala organizirati o oblik nezvan [[ratna ekonomija]]. Njemačka je trebala postati potpuno neovisna o drugima u strateškim sirovinama tako što bi razvila sintetičke zamjene za one materijale koji nisu bili dostupni u zemlji i koje nisu mogli uvesti. Dovoljna količina hrane trebala je biti osigurana kontroliranom agrikulturom. Druga skupina zaključaka brinula se o eliminaciji prepreka za realiziranje plana, izdižući se iz radničkih sukoba da im poboljša stanje. == Trgovački savezi == Konkretno, ''"novi poredak"'' je uključivao i ukidanje trgovačkih saveza i udruženja, zapljenu njihovih financijskih i ostalih prednosti, eliminiranje kolektivnih nagodbi među radnicima, zabrane štrajkova i lokauta, te nabavu zakonskog članstva u ''[[Deutsche Arbeitsfront]]u'' ili [[DAF]]-u. Plaće su određivane od strane ministarstva nacionalne ekonomije. Vladini dužnosnici, koje je postavljao sam ministar nacionalne ekonomije, su se bavili pitanjima plaća, radnih sati i uvjeta rada. Trgovački savezi biznismena i industrijalaca sklopljeni tijekom [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]] su pretvoreni u organe državnog vijeća. Članstvo zaposlenika bilo je prisilno. Moć nadgledanja rada ovih organizacija data je Ministarsvu nacionalne ekonomije, koje je imalo moć priznati trgovačke unije kao samostalne predstavnike njihovih grana industrije, organizirati nove unije, ukinuti ili spojiti postojeće unije i postaviti i dati otkaz vođama tih unija. Vježbanjem ovih moći i dobivanjem zakonskih ovlasti, ministarstvo ekonomije je uvelike povećalo postojeće kartele i karteliziralo čitave industrije. Banke su slično ''"koridnirane"''. Prava o privatnom vlasništvu su očuvana, a već nacionalizirana poduzeća su ''"reprivatizirana"'', tj. vraćena su pod privatna vlasništva, no vlasnci su bili pod strogom državnom kontrolom. Preko svih ovih i sličnih metoda, Hitlerov režim je skorz eliminirao konkurenciju. Ultimativno, ''"novi poredak"'' je ekonomski dominiran od strane četiriju banaka i relativno malim brojem konglomerata, uključujući i carstvo [[Krupp|obitelji Krup]] i ozloglašene ''Interessengemeinschaft Farbenindustrie'', znane i kao ''I.G.'' ''I.G.'', koja je proizvodila sredstva za bojenje, sinetičku gumu, ulja i ostale proizvode, sudjelovala je u ili dominirala s oko 400 poduzeća. Neka od tih poduzeća su iskoristile milijune ratnih zarobljenika ili mještana teritorija koje je Reich osvojio kao prisilu radnu snagu u njemačkoj industriji. Kartele su također bile i opskrba za sistematično i znanstveno ispebljenje milijuna [[Židov]]a, [[Poljaci|Poljaka]], [[Rusi|Rusa]] i drugih koje je počinila Hitlerova vlada. == Opasni efekti nacizma == :''Vidi glavne članke:[[Neonacizam]], [[Antisemitizam]]'' Stvaranje ''"novog poretka"'' omogućilo je nacistima da eliminiraju nezaposlenost, osiguraju njemačkim radnicima dobar [[standard]] života, obogate političko vodstvo, industriju i financije i da razviju izvanredan ratni stroj. Kada su konstruirali njihov ''"novi poredak"'' u Njemačkoj, nacisti su razvili politiku i diplomaciju kako bi bili bliži stvaranju [[Velika Njemačka|Velike Njemačke]]. Hitlerova vanjska politika obilježava jednu mračnu stranu povijesti i detaljno je opisana u enciklopedijama iz Njemačke, Europe, Austrije, Čehoslovačke, Španjolske, Italije i Sovjetskog Saveza. Najvažniji događaji nacističkog režima su remilitarizacija [[Porajnje|Porajnja]] ([[1936.]]), osnivanje [[Sile Osovine|Sila Osovine]] ([[1936.]]), intervencija u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] ([[1936.]] – [[1939.]]) na strani [[Francisco Franco|Francisca Franca]], ''[[Anschluss]]'' ([[1938.]]), uništenje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] ([[1939.]]), [[Pakt Ribbentrop-Molotov]] ([[1939.]]) i [[Njemačka invazija na Poljsku|invazija na Poljsku]] [[1. rujna]] [[1939.]] koja je rezultirala [[Drugi svjetski rat|Drugim svjetskim ratom]]. Najtragičniji potez nacionalsocijalističke vlade u njemačkoj je dakako [[holokaust]], koji je rezultirao smrću 6 milijuna [[Židov]]a i pripadnika drugih naroda i rasa ([[Romi]], [[Česi]], [[Poljaci]]) i ljudi nepodobnih po nacističkim doktrinama (politička oporba, [[homoseksualnost|homoseksualci]]). Nakon rata, nacizam je za sobom ostavio sljedbenike koji se nazivaju [[neonacizam|neonacisti]], koji teže obnavljanju nacističkog pokreta. Odlikuju se [[rasizam|rasizmom]], [[antisemitizam|antisemitizmom]] i [[homofobija|homofobijom]]. ==Izvori== *''Microsoft Encarta 2006'', članak ''National Socialism'' {{izvori}} == Poveznice == {{Commonscat|National Socialism}} * [[Istaknuti Nacisti]] * [[SS]] * [[SA]] * [[Adolf Hitler]] * [[OKW]] * [[Gestapo]] * [[Fašizam]] * [[Benito Mussolini]] * [[Joseph Goebbels]] * [[Heinrich Himmler]] * [[Hermann Göring]] * [[Holokaust]] {{Nacizam}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] [[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]] [[Kategorija:Političke ideologije]] [[Kategorija:Fašizam i nacizam| ]] [[Kategorija:Protumasonstvo]] [[Kategorija:Rasizam]] 8hjiafot8ogtexbn6erhqz21yoqrxzt Rimski ugovori (1941.) 0 13898 7431004 7354730 2026-04-16T17:44:17Z Silverije 23459 7431004 wikitext text/x-wiki {{Infookvir ugovor | ime = Rimski ugovori | puno ime = | slika = Mussolini Pavelic Patti di Roma 1941.jpg | veličina = 180px | opis slike = Pavelić i Mussolini u Rimu 18. svibnja 1941. | vrsta = | datum izrade = | datum potpisa = [[18. svibnja]] [[1941.]] | mjesto potpisa = [[Rim]], [[Italija]] | datum valjanosti = | uvjet valjanosti = | kraj valjanosti = [[10. rujna]] [[1943.]] | potpisnici = | stranke = | ratificirali = | depozitar = | jezik = | jezici = }} [[Datoteka:Croatia 41 45 en.gif|mini|200px|desno|Politička karta [[NDH]] nakon Rimskih ugovora]] '''Rimski ugovori''' su naziv za tri ugovora potpisana [[18. svibnja]] [[1941.]] u 12:30 između [[NDH]] i [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] u Palazzo Venezia u [[Rim]]u. Potpisivanju ugovora prisustvovali su predsjednici vlada dviju država, talijanski ministar vanjskih poslova, grof [[Galeazzo Ciano]], te svi ministri vlade [[NDH]]. Iako je imao više stavaka, u povijesti je najviše ostao upamćen dio vezan za razgraničenje dviju država te je bio po mnogima jedna od najvećih tragedija u povijesti hrvatskog naroda. Prema tom ugovoru, što su ga potpisali [[Ante Pavelić|Pavelić]] i [[Mussolini]], Italija je dobila dijelove Dalmacije i to: područje [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik]]a, [[Split]]a, otoke [[Vis]], [[Korčula|Korčulu]], [[Mljet]] i mnoge druge manje, zatim [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te dijelove [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] (otoke Krk i Rab) i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]].<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0518%20RimskiUgovor.html Hrvatska radio televizija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306020902/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0518%20RimskiUgovor.html |date=6. ožujka 2016. }}, TV kalendar, 18. svibnja</ref> Odredbe Rimskih ("Ugovora o jamstvu i suradnji") proizvodile bi učinak da bi "Kraljevina Hrvatska" bila talijanski protektorat, što u stvarnosti ona nije bila jer je utjecaj nacističke Njemačke na vlast u Zagrebu uvijek bio jači od utjecaja Italije. Preuzete ugovorne obveze nijedna od strana nije izvršavala u dobroj vjeri: vlast u Zagrebu uspijevala je da većinu svojih neravnopravnih obveza izigra, ili da učini da one ostanu mrtvo slovo na papiru; a talijanske vojne i civilne vlasti u drugoj i trećoj zoni ponašale zapravo kao okupacijska sila koja se malo ili nimalo nije osvrtala na lokalne organe vlasti države pod svojim navodnim protektoratom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.pravst.unist.hr/dokumenti/zbornik/200888/zb200802_265.pdf |title=Pravni aspekti i političke posljedice rimskih ugovora od 18. svibnja 1941. godine, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 2/2008., str. 265.-278. |author=Vladimir Đuro Degan |year=2008 |publisher=Pravni fakultet u Splitu |accessdate=2018-07-07}}</ref> == Prije ugovora== Još [[1927.]] Pavelić je [[Mussolini]]ju izrazio spremnost na prepuštanje velikih dijelova istočnojadranske obale Italiji.<ref name="gim"/> U bilješci o Ljubljanskim pregovorima od [[25. travnja]] [[1941.]] navodi se kako [[Ante Pavelić|Pavelić]] tvrdi da bi ga ostvarivanje zahtjeva [[Galeazzo Ciano|grofa Ciana]] (prepuštanje teritorija od [[Rijeka|Rijeke]] do [[Boka kotorska|Boke kotorske]]) dovelo do pada. No, premda je Pavelićeva pratnja nepopustljiva u bilo kakvom predavanju teritorija naseljenog [[Hrvati]]ma Italiji, sam Pavelić je već tad bio spreman na teritorijalne ustupke i [[Personalna unija|personalnu uniju]] ili monarhiju sa [[Savojska dinastija|savojskim princom]] na čelu. == Sadržaj ugovora== [[Datoteka:Ndh 1941-hr.png|mini|200px|NDH 1941. – 1943. Na liniju koja se nastavlja na sjevernu granicu dijela Slovenije priključenoga Italiji nastavlja se linija demarkacije zone pod talijanskom upravom (gdje su tijela NDH morala slušati naloge talijanskih civilnih i vojnih vlasti), koja teče do sjeverne granice [[Kraljevina Crna Gora (1941.)|Kraljevine Crne Gore]] pod talijanskom dominacijom. Glavnina hrvatske jadranske obale i skoro svi otoci su izravno pripojeni Italiji, a na preostalom dijelu NDH ne smije držati mornaricu niti graditi bilo kakve vojne objekte.]] Rimski ugovori su zapravo tri zasebna dokumenta:<ref name="gim">Goran Miljan, Ivica Miškulin: Povijest 4, udžbenik povijesti za 4. razred gimnazije, Zagreb, 2009., {{ISBN|978-953-12-1096-6}}</ref> *prvim dokumentom ("Ugovor o određivanju granice između Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Italije") je utvrđena granica između dviju država. Pored etničkog hrvatskog područja koje je Italiji već bilo pripalo ugovorima sklopljenima s [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinom Jugoslavijom]] nakon I. svjetskog rata, Italija je anektirala daljnji teritorij - okolicu Zadra, Šibenik, Split, otoke Rab, Krk, Vis, Lastovo, Korčula, Mljet i mnoštvo drugih manjih otoka, kao i Boku kotorsku te dijelove Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, ukupno 5.380 km<sup>2</sup> teritorija naseljenog s približno 400.000 Hrvata i posve neznatnim brojem Talijana. Od morske obale Hrvatskoj su ostavljena uglavnom područja s nepristupačnom obalom i bez većih luka, s izuzetkom Dubrovnika;<ref name="gim"/> *drugim istodobno sklopljenim ugovorom ("Sporazum o pitanjima vojničkoga značaja"), [[NDH]] se obvezala da će otoci i morska obala biti pod potpunom talijanskom vojnom kontrolom (tzv. Prva zona), a da u širem području u zaleđu (tzv. Druga, demilitarizirana zona) neće podizati nikakve vojne objekte, ni držati ratnu mornaricu. Uspostava prve i druge zone je u pregovorima predstavljena kao talijansko popuštanje - naime, oni su ispočetka zahtijevali da cijelo to područje te još šire područje zaleđa - sve do Karlovca - budu izravno pripojeni Italiji, pri čemu NDH ne bi ostao nikakav izlaz na more; *trećim dokumentom ("Ugovor o jamstvu i suradnji između Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Italije") [[Kraljevina Italija|Italija]] je postala jamcem političke nezavisnosti hrvatske države, s talijanskim pokroviteljstvom u vanjskopolitičkim i vojnim pitanjima, a bilo je predviđeno također valutno i carinsko povezivanje.<ref name="gim"/> Treći ugovor nikad nije bio proveden u cijelosti iako je dogovoren, posebno odrednica vezana za krunjenje [[Savojska dinastija|savojskog]] princa [[Aimone, vojvoda od Spoleta|Aimonea Roberta Margherita Maria Giuseppea di Torino]] za hrvatskog kralja pod imenom [[Tomislav II.]]Hrvatsko izaslanstvo je uspjelo odbiti stvaranje zajedničke vojske [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] i NDH; svoje će oružane snage NDH do kapitulacije Italije 1943. godine tek sporo razviti. No, najteže je bilo pitanje razgraničenja. Jedan od hrvatskih časnika iz izaslanstva piše: {{citat|Smještaju nas u veliku dvoranu s izgledom na trg. [[Ante Pavelić|Dra Pavelića]], međutim, uvode u jednu pokrajnju sobu, tik do naše. Započinje sumorno čekanje... Najednom se otvore ogromna vrata. Na njima se pomoli omanji krivonogi Talijančić. Gotovo svečano nas pozva, da izvolimo ući. Pred nama puca slika, koju zacijelo nitko nije predviđao, niti bio u stanju predvidjeti. Potomstvo bi je trebalo zapamtiti na vječno upozorenje na opasnost i smrt. Dvorana je velika, vrlo visoka. Prvo što mi je upalo u oči je jedna ogromna karta, obješena visoko, sučelice nama koji smo ulazili. Karta je predstavljala buduću Hrvatsku. Iako fizička, na njoj su bile širokom crvenom bojom označene granice hrvatske države. Tik od [[Karlovac|Karlovca]] na jug, pa gotovo u ravnoj crti pred [[Mostar]] i u blagom zavoju na sjeverozapad [[Crna Gora|Crne Gore]]. Čudni torzo, kojemu fali sve od trbuha naviše. Učinilo mi se u tom času da će me bol shrvati. Cijelu polovinu Hrvatske s [[Dalmacija|Dalmacijom]] kane odvojiti od hrvatske države! Ništa od Dalmacije i našeg mora ne bi pripalo Hrvatskoj. Pa čak bi i same granice Hrvatske bile tako daleko od Dalmacije!...<ref>Hitrec, Hrvoje: Hrvatska povjesnica, Zagreb, 1999.</ref>|}} Na sličan način razvoj događaja prikazao je i [[Ante Pavelić]] u intervjuu koji je dao u emigraciji 1949. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sloboda.hr/intervju-s-dr-antom-pavelicem-o-potpisivanju-rimskih-ugovora/ |title=Intervju s Dr. Antom Pavelićem o potpisivanju Rimskih ugovora |author=Marko Sinovčić |date=2014-09-24 |publisher=sloboda.hr |accessdate=2018-07-07 |url-status=dead |archive-date=7. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180707172338/http://www.sloboda.hr/intervju-s-dr-antom-pavelicem-o-potpisivanju-rimskih-ugovora/ }}</ref> [[Datoteka:GovernatoratoDalmazia.jpg|mini|Zadarska, Splitska i Kotorska provincija sačinjavale su [[Guvernatorat Dalmacija]].]] Italija je dobila gotovo cijelu Dalmaciju i to: područje [[zadar|Zadra]], [[Šibenik]]a, [[Split]]a, otoke [[Rab]], [[Krk]], [[Vis]], [[Lastovo]], [[Korčula|Korčulu]], [[Mljet]] i mnoge druge manje, zatim [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te dijelove [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]]. Odmah nakon sklapanja sporazuma Italija je napravila novu administrativnu podjelu ustupljenih područja. Dijelove Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, s otocima Krkom i Rabom, priključila je Riječkoj provinciji, a anektirani dijelovi Dalmacije i Boke kotorske s otocima, zajedno s bivšom Zadarskom provincijom, ušli su u sastav [[Guvernatorat Dalmacija|Guvernatorata Dalmacija]], tako da je Dalmacija opet bila administrativno podijeljena na tri pokrajine: Zadarsku, Splitsku i [[Kotor]]sku. Visoki troškovi talijanskih okupacijskih trupa - oko 200.000 vojnika, tj. daleko više od vlastitih oružanih snaga NDH - kao i troškovi talijanskih policijskih snaga i civilnih činovnika koji su nadzirali domaću civilnu upravu naplaćivali su se iz proračuna NDH.<ref>[https://www.znaci.org/00003/528.pdf "NDH između Hitlera i Mussolinija"], Bogdan Krizman, Globus, Zagreb 1983., str. 378 i 414</ref> Teritorijalni ustupci sveli su se na predavanje većeg dijela [[Dalmacija|Dalmacije]] s pojedinim većim gradovima, dok NDH dobiva izlaz na more u bivšim kotarevima [[Novi]], [[Senj]], [[Crikvenica]] te općinama [[Karlobag]] i [[Kraljevica]] (u podvelebitskom primorju) i na slabo razvijenom području od [[Omiš]]a do [[Dubrovnik]]a. U sklopu NDH ostali su i otoci [[Brač]], [[Hvar]], [[Pag]], [[Šipan]], [[Šćedro]], [[Maun (otok)|Maun]], [[Lokrum]], [[Lopud]] i [[Koločep]]. Posebna konvencija se trebala zaključiti u vezi s upravnim uređenjem grada [[Split]]a, predgrađa [[Kaštela]] i otoka [[Korčula|Korčule]]. NDH je zahtijevala autonomiju za ta područja, što Italija nije bila voljna pružiti. == Posljedice== S ovim ugovorima teritorijalni sporovi između [[NDH]] i [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] nisu završeni. Posljedice ugovora su bile katastrofalne - nestajanje početnog oduševljenja novonastalom hrvatskom državom i gnjev na ustašku vlast u cijeloj [[NDH]]. U javnosti je postala izražena mržnja prema Talijanima. Dolazi i do javnih prosvjeda, usprkos redarstvenom satu i vojnoj okupaciji. Ugovori su također pridonijeli i jačanju [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkog pokreta]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]] - hrvatski krajevi pod talijanskom vlašću (koji su skoro isključivo bili naseljeni etničkim Hrvatima) za vrijeme [[Drugi svjetski rat|2. svj. rata]] su dali do 100.000 partizanskih boraca. Na terenu su Talijani poštivali ugovore s NDH onoliko, koliko im je to odgovaralo. Tako je u Splitu - za kojega je ugovorom propisano da će imati nekakav poseban status - gdje su talijanske okupacijske vlasti posve razvlastile ustaše već 21. travnja 1941. godine, u prvom broju časopisa "San Marco" (koji se izdavao u Splitu) od 29. travnja 1941. godine bila objavljena odluka da se u gradu smiju isticati jedino talijanske zastave, a da u javnim prostorima moraju biti izvješene slike talijanskog kralja i Mussolinija; ubrzo su u Split doveli veliki broj talijanskih činovnika da odatle upravljaju širim područjem NDH okupiranim od Talijana u kojem su namjeravali uspostaviti talijansku civilnu upravu.<ref>[https://www.znaci.org/00003/569.pdf Ljubo Drndić: "Oružje i sloboda Istre 1941.-1943."], "Školska knjiga", Zagreb - Pula 1978., str. 15-17</ref> Dana [[18. svibnja]] [[1941.]] [[Tomislav II.]] postaje službeno kralj [[NDH|Hrvatske]], na ceremoniji u [[Kvirinalska palača|Kvirinalskoj palači]] u Rimu, gdje je [[Ante Pavelić]] s nekoliko hrvatskih izaslanika tražio od [[Kraljevina Italija|talijanskoga]] kralja [[Viktor Emanuel III.|Viktora Emanuela III.]] da Amiona od Savoye imenuje hrvatskim kraljem. [[Tomislav II.|Amionea]] je kraljem imenovao njegov rođak, [[Viktor Emanuel III.]]<ref>{{cite book |last=Packard |first=Reynolds |title=Balcony Empire: Fascist Italy at War |publisher=Kessinger Publishing |year=2005 |pages=190 |isbn=1417985283}}</ref> Pri primanju [[Zvonimirova kruna|Zvonimirove krune]] uzeo je ime Tomislav II., kao spomen na prvoga hrvatskog [[Tomislav|kralja Tomislava]].<ref name="one">[http://www.worldstatesmen.org/Croatia.html Worldstatesmen]</ref> Krunidba je predviđena u [[Tomislavgrad]]u, ali je Aimone odbio otići u Hrvatsku zbog krize oko "Dalmatinskoga pitanja". Tomislav II. osjećao je da Dalmacija nikada ne može biti talijanska zemlja i da su Rimski ugovori neprijatelj hrvatsko-talijanskom izmirenju.<ref>{{cite book |last=Rodogno |first=Davide |title=Fascism's European Empire: Italian Occupation During the Second World War |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |pages=95 |isbn=0521845157}}</ref> Jedan od ostalih razloga zašto nije došao u Hrvatsku bila je ugroženost njegove osobne sigurnosti.<ref name="Tomasevich">{{cite book |last=Tomasevich |first=Jozo |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration |publisher=Stanford University Press |year=2001 |pages=138 |isbn=0804736154}}</ref> Nikada nije imao stvarnu vlast za vladavine [[Ustaše|ustaške]] Vlade (čak ni na dijelu NDH kojega su kontrolirale talijanske okupacijske snage), koja je njegovu titulu kralja pretvorila samo u neznatan simbol nekadašnjega slavnog kraljevstva. U dobro planiranom nastojanju da onemoguće uspostavu funkcionalne hrvatske države"<ref>"NDH i Italija, Političke veze i diplomatski odnosi", Nada Kisić Kolanović, Naklada Ljevak, Zagreb 2001., str. 218</ref> koja bi mogla osujetiti talijansku politiku ovladavanja Jadranom kao svojim unutrašnjim morem (takve planove je Italija imala zapravo s cijelim istočnim Mediteranom; odatle i talijanska invazija na Albaniju 1939. i Grčku 1940., te formiranje "vazalne" [[Kraljevina Crna Gora (1941.)|Kraljevine Crne Gore]] s talijanskim kraljem kao suverenom) i stateško ovladavanju izlazom srednje i istočne Europe na [[Sredozemno more|Sredozemlje]], Talijani sabotiraju uspostavu vlasti NDH na području svoje okupacijske zone i podupiru formiranje četničkih postrojbi: takvo u suštini neprijateljsko nastojanje Italije prema NDH je već sredinom 1941. god. posve očito i ustaškom vrhu, i njemačkim predstavnicima u Zagrebu - Njemačkoj je pritom bilo važnije savezništvo s Talijanima, od onoga s NDH.<ref>[https://www.znaci.org/00003/528.pdf "NDH između Hitlera i Mussolinija"], Bogdan Krizman, Globus, Zagreb 1983., str. 11 i 310</ref> Nakon [[Dan ustanka naroda Hrvatske|četničko-partizanskih ustanaka 1941. godine]] (etnički Srbi koji su sudjelovali u ustancima su se tek kasnije međusobno podijelili na [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizane]] i [[Četnici u NDH|četnike]]), kojega su u stanovitoj mjeri organizirali i talijanski agenti (tako u autobiografskoj knjizi iznosi sam vođa ustanka u Srbu Gojko Polovina<ref>Gojko Polovina, op. cit, prema [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114003 "Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine"], Mario Jareb, ČSP, br. 3., 751.-771. (2011)</ref>), Talijani su za nezadovoljstvo lokalnog stanovništva optužili ustaše - što i nije bilo bez temelja, osobito kada je posrijedi nezadovoljstvo Srba. Na području svoje okupacijske zone (tzv. ''Druga Zona)'' - tj. približno na polovici NDH - s listopadom 1941. godine Talijani u suštini zamjenjuju vlast NDH svojom okupacijskom vlašću, koja uključuje također i komponentu civilne vlasti.<ref>"Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945", Jozo Tomasevich, Sveučilišna naklada Liber 1979, pogl. [https://www.znaci.org/00001/40_26.htm "Talijanski sistemi upravljanja"], [https://www.znaci.org/00001/40_48.htm "Kolaboracija s Talijanima u NDH"], [https://www.znaci.org/00001/40_66.htm "Britanski prekid s četnicima"], [https://www.znaci.org/00001/40_25.htm "Njemački sistemi upravljanja"] i [https://www.znaci.org/00001/40_27.htm "Nezavisna država Hrvatska"] </ref> Hrvatski činovnici potčinjeni su talijanskima, a hrvatski veliki župani postojali su samo na papiru.<ref name="gim" /> == Pavelićev jednostrani raskid ugovora 10. rujna 1943. i odluke ZAVNOH-a == Nakon [[Kapitulacija Italije|Kapitulacije Italije 8. rujna 1943. god.]], poglavnik NDH [[Ante Pavelić]] je 10. rujna 1943. godine objavio Državnopravnu izjavu o razrješenju Rimskih ugovora, u kojoj se navodi: "''...Ni jedne obveze iz ovih Rimskih ugovora nije talijanska vlada sa svoje strane izvršila, napose ne u pitanju granica, jamstva za političku nezavisnost i teritorijalnu cjelovitost te upravnog uređenja obćine Split i otoka Korčule, pa usliied toga ovi ugovori nikada nisu stupili u život. Naprotiv svi oni probitci Nezavisne Države Hrvatske, koji su gornjim ugovorima imali biti zaštićeni, bili su sa strane Kraljevine Italije trajno povrjeđivani.'' ''Ovi su ugovori bili sklopljeni uz izričitu napomenu o članstvu ugovarajućih stranaka u novom europskom poredku.'' ''Nakon što je Kraljevina Italija bez znanja i pristanka svojih saveznika utanačila primirje s neprijateljskom ratujućom strankom, i time sa izdvojila od dotadašnjih saveznika, nema nikakve stvarne ni pravne mogućnosti da bi i unaprijed sa strane Kraljevine Italije ti ugovori bili u život provedeni.'' ''S tih razloga kao podpisnik tih ugovora izjavljujem, da oni nemaju nikakve obvezatnosti ni za Nezavisnu Državu Hrvatsku.''"<ref>[http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=22&s=127 "Pravni aspekti i političke posljedice rimskih ugovora od 18. svibnja 1941. godine"], Vladimir Đuro Degan, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45 (2008), Broj 2 (88)</ref> Nijemci su se suglasili s ovakvim potezom, te su pomogli uspostavu vlasti NDH u područjima (usim u Konavlima) u kojima su partizani bili pohitali uspostaviti svoju kontrolu nad gradovima i kojima se predao veliki broj talijanskih postrojbi. Zapravo je podrška Nijemaca bila mnogo važnija od Pavelićeve želje za sjedinjenjem tih područja s NDH: Nijemci moraju s partizanima voditi ozbiljne [[Bitka za Split 1943.|borbe na širem području Splita]] koje traju od 11. rujna do 2. listopada 1943. Nijemci za kontrolu nad tim dijelom Jadrana na kojem su se u svakom času mogli iskrcati Britanci i Amerikanci uključuju čak 30.000 svojih vojnika, kojima Pavelić u tom času može pomoći slanjem tek jedne jedine bojne ustaša. Međutim je povjerenje u [[NDH]], barem u krajevima koje su dotad kontrolirali Talijani, bilo nepovratno izgubljeno: NDH se u onim krajevima koji su do 1943. godine službeno bili dio Italije čak libila provoditi novačenje vojnih obveznika. U isto vrijeme (20. rujna 1943. godine), nakon što su ustanici u Istri donijeli 13. rujna 1943. god. prvu od [[Pazinske odluke|Pazinskih odluka]] o priključenju Hrvatskoj, donijeta je [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Odluka ZAVNOH-a o priključenju Istre, Zadra i svih spomenutih okupiranih dijelova matici Hrvatsko]]<nowiki/>j. == Vidi još == * [[Rapallski ugovor]] == Literatura == *''NDH i Italija'', Nada Kisić Kolanović *[[TV kalendar]] ([[HRT]]) [http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0518%20RimskiUgovor.html Rimski ugovor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306020902/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0518%20RimskiUgovor.html |date=6. ožujka 2016. }} *''Pravni aspekti i političke posljedice Rimskih ugovora od 18. svibnja 1941. godine'', dr. sc. Vladimir-Đuro Degan, profesor emeritus Pravnog fakulteta [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]] == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Međunarodni ugovori NDH]] [[Kategorija:Sporazumi o granicama]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Jadransko pitanje]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] [[Kategorija:Granice Hrvatske]] [[Kategorija:Granice Italije]] 1k3om7b1cy9fjb32bein6ot3wq5h6r6 KK Zadar 0 14156 7430973 7408035 2026-04-16T15:27:27Z LukaAzd 355025 7430973 wikitext text/x-wiki {{izvor}} {{košarkaški klub |ime = KK Zadar |puno ime = Košarkaški klub Zadar |slika = [[File:KK Zadar (official, no outline).png|250px]] |nadimak =''Plavo-bijeli '' |boje kluba = {{colorbox|white}} {{colorbox|blue}} |osnovan = [[1945.]] |dvorana = [[Dvorana Krešimira Ćosića]] |kapacitet = 9000 |predsjednik = |trener = {{Z|HRV}} [[Danijel Jusup]] |liga = [[ABA liga]]<br>[[1. HKL|Premijer liga]] |sezona = |plasman = |igrači = |uzorak_m1=_basketball |majica1=ffffff|hlačice1=ffffff|čarape1= |uzorak_m2=_basketball |majica2=000099|hlačice2=000099|čarape2= |web stranica =[http://www.kkzadar.hr/ www.kkzadar.hr] }} '''KK Zadar''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarka]]ški klub iz [[Zadar|Zadra]]. Trenutačno se natječe u [[Prva hrvatska košarkaška liga|Premijer ligi]] i [[ABA liga|ABA ligi]]. Zadar se često naziva gradom košarke, a uz to je poznat po svojoj navijačkoj skupini [[Tornado (navijačka skupina)|Tornado]]. KK Zadar je osnovan 1945. godine, postavši dom mnogih velikana poput [[Krešimir Ćosić|Krešimira Ćosića]] i [[Giuseppe Gjergja|Pina Gjergje]]. Današnja [[Dvorana Krešimira Ćosića|dvorana Krešimira Ćosića]] je dom KK Zadra, kao znak na njegovo sjećanje. == Povijest == [[Košarka]] je dovedena u [[Zadar]] preko [[Italija|talijanskih]] studenata. Zahvaljujići njima igra se razvijala bez obzira na skromna igrališta i opremu u gradu, da bi [[1. listopada]] [[1930.]] napokon bila osnovana službena košarkaška organizacija u Zadru. === Poslije Drugog svjetskog rata === Dana [[6. srpnja]] [[1945.]] osnovano je fiskulturno društvo Zadar i košarka je bila jedna od sekcija. Osnovali su ju Tullio Rochlitzer, Berto Nadoveza (stric [[Pero Nadoveza|Pere Nadoveze]]) i Enzo Sovitti.<ref name="Marić">[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000612/prilozi-sp4.htm Rochlitzer i Sovitti] Drago Marić: Pino i Krešo - dvojac za sva vremena, Slobodna Dalmacija, 12. lipnja 2000.</ref> Već u [[kolovoz]]u iste godine Zadar sudjeluje na fiskulturnom natjecanju u [[Zagreb]]u i osvaja drugo mjesto u muškoj i ženskoj konkurenciji. Na tom neslužbenom prvenstvu Hrvatske prva je bila Rijeka, a Zadar je bio drugi. Igrali su: [[Berto Nadoveza]], [[Tullio Rochlitzer]], [[Teo Bernardi]], [[Ermano Vazzoler]], [[Ante Zeraušek]], [[Gojko Mirković]], [[Enzo Sovitti]], [[Gianni Lazzari]] i [[Norino Scirocchini]].<ref name="Marić"/>A u rujnu je održan turnir u Zadru u kojem su sudjelovale četiri gradske ekipe: Arbanasi, Valdeghisi, Voštarnica i Zadar. Tu je prvi put igrano i doigravanje, prvoplasirana i drugoplasirana momčad igrale su za prvo mjesto. To se u Europi uvelo tek 40 godina kasnije. Zadar [[1946.]] osvaja prvo mjesto na hrvatskom prvenstvu i drugo mjesto na saveznom natjecanju. Zadarski igrači [[Guido Pitoni]] i [[Mader Kalmeta|Madera Kalmeta]] nastupali su za [[Jugoslavenska košarkaška reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]]. [[prvenstvo Hrvatske u košarci 1946.|Hrvatsko se prvenstvo]] se te 1946. igralo u Zadru. Za Zadar su igrali: [[August Zenne]], [[Tullio Rochlitzer]], [[Ante Zeraušek]], [[Ermano Vazzoler]], [[Gvido Pittoni]], [[Enzo Sovitti]], [[Nade Domin]], [[Izidor Maršan|Izidor-Iži Maršan]] i [[Ratko Alunni]]. Potom su išli na prvenstvo Jugoslavije koje se igralo u Beogradu. Sastavu su se pridružili [[Gojko Mirković]] i [[Ante Relja]]. Trenirao ih je [[Đuro Vujanić]]. Postali su doprvaci. Uspjeh su ponovili u Zagrebu naredne godine.<ref name="Marić"/> Godine [[1947.]] Zadar osvaja prvenstvo Dalmacije i hrvatsko prvenstvo, dok se 1948. osnivaju selekcije juniorskih i pionirskih momčadi. Dana [[15. rujna]] [[1951.]] u [[Slobodna Dalmacija|Slobodnoj Dalmaciji]] izlazi članak u o atmosferi navijača na utakmicama u Zadru. Na nekim značajnijim utakmicama znalo se okupiti i do 4000 ljudi. U to vrijeme Grad Zadar je imao oko 25.000 stanovnika. Veliki se sastav prvaka osuo [[talijanski optanti|iseljavanjem]] pojedinih prvotimaca u Italiju. Ponajbolji igrač i veliki trener Tullio Rochlitzer je 1951. otišao u Crvenu zvezdu, a poslije u Italiju. To osipanje igračko kadra rezultiralo je ispadanjem iz prve lige, jedini put u povijesti KK Zadra.<ref name="Marić"/> === Novo igralište i početak zlatnih godina === Dana [[31. svibnja]] [[1952.]] godine utakmicom protiv [[zagreb]]ačke [[KK Mladost|Mladosti]] otvoreno je novo igralište. Vec sljedeće godine zadarski igrači pocčinju emigrirati zbog političkih i ekonomskih razloga, tako da se Zadar ne uspijeva održati u saveznom natjecanju par godina. Godine [[1958.]] Zadar se vraća u savezno natjecanje i osvaja 4. mjesto. To je bio početak zlatnih godina zadarske košarke koji kulminira s tri osvojena prvenstva [[1965.]], [[1967.]] i [[1968.]] Zadar je tih godina bio jedna od najpopularnijih momčadi ne samo u Jugoslaviji nego i Europi, gdje su se uspjeli plasirati vrlo visoko. U to vrijeme su u Zadru igrale i do danas dvije najveće legende kluba, [[Giuseppe Giergia|Giuseppe Gjergja]] i [[Krešimir Ćosić]]. [[Dvorana Jazine]] izgrađena je [[1967.]] u roku od samo 2 mjeseca.{{ni}} === Kup i još dva prvenstva (1970. – 1975.) === Nakon trećeg osvojenog prvenstva [[Krešimir Ćosić]] odlazi u [[SAD]] na [[Sveučilište Brigham Young|Brigham Young]], a Giergia odlazi u Italiju gdje je bio igrač/trener. Giergia se uskoro vraća natrag i 1970. Zadar osvaja jugoslavenski kup. Finale kupa igralo se u [[Split]]u protiv [[KK Split|Jugoplastike]], a u finalu se pojavljuje Ćosić koji se vratio iz Amerike. Zadar je pobijedio rezultatom 64-60, a najbolji igrači utakmice bili su Gjergja (23) i Ćosić (19). Pred kraj utakmice kod izjednačenog rezultata 57-57, Giergia je preuzeo stvari u svoje ruke. U tri napada postiže 6 koševa i dovodi Zadar do nedostižnih 63-57, nakon čega je utakmica bila gotova.{{ni}} Zadar ponovo osvaja dva prvenstva zaredom [[1974.]] i [[1975.]] Ovo zadnje prvenstvo osvojeno je nizom od 25 pobjeda. Jedini poraz doživljen je u prvom kolu od Jugoplastike u [[Split]]u. Nakon toga Zadar niže 25 pobjeda do kraja sezone u tada najjacoj ligi Europe. U napadu Zadar je imao prosjek suta od 53 %, skoro 90 koševa po utakmici, dok je u obrani primao samo 78 koševa po utakmici. Nažalost, to je bio kraj zlatnih godina zadarske košarke, Giuseppe Giergia se u 38. godini života oprostio od košarke, a Krešimir Ćosić ponovo odlazi iz Zadra.{{ni}} === Razdoblje od 1975. do 1986. === Od 1[[975.]] do [[1980.]] Zadar nastavlja igrati u saveznom natjecanju i uglavnom završava sezone u sredini tablice. Od igrača, tih godina se značajno ističe [[Branko Skroče]], tri puta najbolji strijelac jugoslavenskog prvenstva, koji i dan danas stoji na vrhu kao igrač s najviše postignutih koševa u Zadru, i koji je kao jugoslavenski reprezentativac osvojio zlatne medalje na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Filipini 1978.|Svjetskom prvenstvu u Manili 1978.]] i na [[XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.|Olimpijskim igrama u Moskvi 1980.]]{{ni}} U sezoni 1980./81. Giuseppe Giergia postaje trenerom Zadra i dovodi [[Stojko Vranković|Stojka Vrankovića]], koji će 10 godina kasnije zaigrati u [[NBA]] kao jedini igrača Zadra koji je nastupio u najjačoj svjetskoj košarkaškoj ligi. Zbog obveza vojnog roka, Branko Skroce nije igrao za Zadar, ali klub ipak i bez njega uspijeva završiti treći u saveznom natjecanju i probija se do polufinala [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]]. To su nakon [[1975.]] i dužeg vremena bile najuspješnije godine zadarske košarke. U momčad stižu mladi igrači, [[Darko Pahlić]] i [[Petar Popović]]. Sljedeće dvije sezone Giergia slaže momčad koja će [[1986.]] napokon donijeti Zadru šesti naslov prvaka. Te godine Giergia se premješta u upravu kluba, a trenerom Zadra postaje [[Vlade Đurović]].{{ni}} === Razdoblje 1980-ih === Sredinom 1980-ih [[KK Cibona|Cibona]] je bila predvođena [[Dražen Petrović|Draženom Petrovićem]], te je bila jedna od najjačih europskih momčadi. Ipak 1986. Zadar je napravio nešto što je malo tko očekivao.{{ni}} Zadar dolazi do finala prvenstva i nakon prve izgubljene utakmice u [[Zagreb]]u, dobiva drugu u Zadru, u toj utakmici za Cibonu nije nastupao Dražen Petrović zbog navodne ozljede gležnja. Treća i odlučujuća igrala se Zagrebu i svi su očekivali pobjedu Cibone. Ali Petar Popović, nakon prvog poluvremena bez koševa, daje 6 trica i postiže 36 poena u drugom poluvremenu, zajedno s 2 produžetka. Zadar je slavio 111:110 i uzeo 6. naslov prvaka. 1989. godine klub preuzimaju [[Krešimir Ćosić]] i [[Giuseppe Gjergja]].{{ni}} === Zadar u počecima samostalne Hrvatske (1990. – 2000.) === [[Krešimir Ćosić]] napustio je klub u kolovozu [[1990.]] godine zbog nesuglasica s klupskim vodstvom. U klub se više nije vraćao, a ubrzo mu je dijagnosticirana teška bolest od koje je preminuo [[1995.|1995]]. godine.{{ni}} U prvom izdanju novoutemeljenog [[Premijer liga (košarka)|Prvenstva Hrvatske]] (1991./92.) Zadar je igrao u finalu doigravanja, a iste je sezone nastupio i u Euroligi. U sezoni 1992./93. bio je finalist [[Kup Krešimir Ćosić|Hrvatskog kupa]].{{ni}} U sljedećim godinama klub stagnira u domaćem prvenstvu i europskim natjecanjima. Godine 1996., pod vodstvom trenera [[Danijel Jusup|Danijela Jusupa]], Zadar dolazi do doigravanja [[Premijer liga (košarka)|Prvenstva Hrvatske]], gdje je poražen od [[KK Cibona|Cibone]]. Isti je uspjeh ponovljen i sljedeće sezone, uz [[Emilio Kovačić|Emilija Kovačića]] kao ključnog igrača, no naslov je ponovno pripao [[KK Cibona|Ciboni]].{{ni}} Godine 1998. Zadar osvaja [[Kup Krešimir Ćosić|Kup Krešimira Ćosića]]. Te je godine za prvu momčad debitirao 16-godišnji [[Marko Popović]], sin legendarnog [[Petar Popović (hrvatski košarkaš)|Petra Popovića]]. U ljeto 1999. [[Arijan Komazec]] vratio se u Zadar iz [[K.A.E. Olympiakos|Olympiakosa]], a klub je potpisao i [[Dino Rađa|Dina Rađu]], koji je stigao iz [[K.A.E. Panathinaikos|Panathinaikosa]]. U sezoni 1999./2000. Zadar osvaja svoj drugi [[Kup Krešimir Ćosić|Kup Krešimira Ćosića]] te ponovno igra polufinale [[Premijer liga (košarka)|Prvenstva Hrvatske]] i Kupa Saporta, pri čemu su [[Dino Rađa|Rađa]] i [[Arijan Komazec|Komazec]] bili nositelji igre.{{ni}} === Početak 21. stoljeća === U sezonama 2000./01. i 2001./02. Zadar je dvaput igrao doigravanje [[Premijer liga (košarka)|Prvenstva Hrvatske]] te jednom finale [[Kup Krešimir Ćosić|Kupa Krešimira Ćosića]], ali bez osvojenog naslova. U sezoni 2002./03. [[Danijel Jusup]] vraća se na mjesto glavnog trenera. Te sezone, s [[Marko Popović|Markom Popovićem]] kao predvodnikom, Zadar osvaja svoj treći [[Kup Krešimir Ćosić|Kup Krešimira Ćosića]] te regionalnu [[Goodyear liga 2001./02.|Goodyear ligu]], novoosnovano natjecanje klubova s područja bivše Jugoslavije. U finalu je svladan [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]].{{ni}} U ljeto 2003. [[Marko Popović]] napušta klub, dok se [[Emilio Kovačić]] vraća u momčad. U sezoni 2004./05. Zadar je treći put nastupio u [[ULEB Eurokup|ULEB kupu]], ali je ponovno ostao bez doigravanja za jednu pobjedu. Iste sezone klub osvaja [[Premijer liga (košarka)|Prvenstvo Hrvatske]], prvi put nakon 19 godina, kao i četvrti [[Kup Krešimir Ćosić|Kup Krešimira Ćosića]], čime je ostvarena jedna od najuspješnijih sezona u klupskoj povijesti. Godine 2006. Zadar osvaja i peti [[Kup Krešimir Ćosić|Kup Krešimira Ćosića]]. U sljedeće dvije sezone ponovno igra finale prvenstva, no naslov osvaja [[KK Cibona|Cibona]].{{ni}} Godine 2008. Zadar po drugi put postaje prvak Hrvatske, svladavši [[KK Split|Split]] s 3:2 u finalnoj seriji. Posljednja utakmica, pobjeda 89:65, bila je ujedno i posljednji susret odigran u dvorani Jazine, koju su navijači često nazivali „hramom hrvatske košarke“.{{ni}} U sezoni 2008./09., Zadar se plasirao na Final Eight Eurokupa gdje je u četvrtfinalu poražen od momčadi Bilbaa.<ref>{{Citiranje weba|date=2009-04-04|title=Sportske novosti - Zapeli na prvom koraku: Zadar poražen u četvrtfinalu Eurocupa!|url=https://www.jutarnji.hr/sportske/zapeli-na-prvom-koraku-zadar-porazen-u-cetvrtfinalu-eurocupa-4349250|access-date=2026-03-04|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> === Desetljeće bez uspjeha (2010. – 2020.) === U razdoblju od 2009. do 2020. klub prolazi kroz financijski i organizacijski nestabilno razdoblje, uz česte promjene uprava i trenera. Zadar redovito nastupa u domaćem prvenstvu i ABA ligi, ali bez većih rezultatskih iskoraka, uglavnom se boreći za ostanak u regionalnom natjecanju i plasman u doigravanje hrvatskog prvenstva.{{ni}} === Razdoblje stabilizacije (2020 – 2022.) === U sezoni 2019./20. Zadar osvaja [[Kup Krešimir Ćosić|Kup Krešimira Ćosića]], svoj prvi trofej nakon 2008. godine, natjecanje koje ima posebno mjesto u klupskoj i gradskoj tradiciji. U finalu je svladana Cibona pred ispunjenim tribinama [[Dvorana Krešimira Ćosića|Dvorane Krešimira Ćosića]] na Višnjiku.{{ni}} U sezoni 2020./21., obilježenoj epidemiološkim mjerama i utakmicama bez gledatelja, Zadar pod vodstvom [[Veljko Mršić|Veljka Mršića]] osvaja dvostruku krunu. Najprije je obranjen [[Kup Krešimir Ćosić|Kup Krešimira Ćosića]] pobjedom na gostućujem terenu na Gripama,<ref>{{Citiranje weba|title=Zadar obranio naslov pobjednika Kupa Krešimira Ćosića i tako postao najtrofejnija momčad u ovom natjecanju|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/zadar-obranio-naslov-pobjednika-kupa-kresimira-cosica-i-tako-postao-najtrofejnija-momcad-u-ovom-natjecanju-foto-20210213|access-date=2026-03-04|website=tportal.hr}}</ref> a potom je u finalu prvenstva Hrvatske ponovno svladan Split. Momčad je predvodio [[Dominik Mavra]], a posebno se pamti peta utakmica finalne serije, kada su navijači unatoč ograničenjima snažno podržali momčad i bili važan čimbenik u osvajanju naslova prvaka Hrvatske. === '''Dominacija domaćim natjecanjima (2022 – danas)''' === Godine 2022. na klupu se vraća legendarni zadarski trener Danijel Jusup, čime započinje novo poglavlje kluba.<ref>{{Citiranje weba|title=KK Zadar vratio svoju trenersku legendu s kojom je osvojio ABA ligu|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2378257|access-date=2026-03-04|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Klub je iste sezone potpisao Luku Božića, što se pokazalo ključnim potezom. Božić u naredne dvije sezone uz iskusna imena poput [[Marko Ramljak|Marka Ramljaka]], [[Dario Drežnjak|Darija Drežnjaka]] te [[Karlo Žganec|Karla Žganeca]] predvodi Zadrane do dva naslova prvaka Hrvatske i osvajanja [[Kup Krešimir Ćosić|Kupa Krešimira Ćosića]] 2024.<ref>{{Citiranje weba|title=Zadar u Splitu pobijedio Cibonu i osvojio Kup|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2539537|access-date=2026-03-04|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Klub je nakon godina borbe za opstanak u [[ABA liga|ABA ligi]], vezao tri uzastupna plasmana u playoff fazu pri čemu su redovito upisivali pobjede protiv financijski nadmoćnijih euroligaša poput [[KK Partizan Beograd|Partizana]], [[KK Crvena zvezda Beograd|Crvene zvezde]] te [[BC Dubai|Dubaija]].{{ni}} U sezoni 2024./25. Zadar je svladavši [[KK Split|Split]] po prvi put u svojoj povijesti osvojio treći uzastopni naslov prvaka Hrvatske, čime je potvrdio svoju dominaciju u hrvatskoj košarci.<ref>{{Citiranje weba|title=Košarkaši Zadra osvojili treći uzastopni naslov prvaka Hrvatske|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2680995|access-date=2026-03-04|website=www.index.hr|language=hr}}</ref>[[Datoteka:Dvorana Visnjik Zadar.jpg|300px|mini|[[Dvorana Krešimira Ćosića]]]] == Dvorana == Klub je do [[2008.]] igrao svoje utakmice u dvorani u [[Dvorana Jazine|Jazinama]], a početkom sezone 2008./09. prelazi u novu dvoranu na [[Dvorana Krešimira Ćosića|Višnjiku]], koja je ime dobila po legendi zadarske i svjetske košarke, pokojnom [[Krešimir Ćosić|Krešimiru Ćosiću]]. Dvorana može primiti 9.500 posjetitelja. == Tornado == Tornado je košarkaška navijačka skupina, osnovana [[1965.]] godine. Ona je druga najstarija navijačka skupina na ovim prostorima, odmah nakon splitske [[Torcida|Torcide]]. Od tada pa do danas ostali su uz svoj klub i pokazali svijetu ono što se je uvijek govorilo, da Zadar ima najbolje i najstrastvenije košarkaške navijače u [[Europa|Europi]]. Poznata je njihova navijačka pjesma: "Zadar je najbolji, Zadar je slavan, nitko u Europi, njemu nije ravan". == Klupski trofeji i ostali uspjesi == === Domaći === '''[[Prva hrvatska košarkaška liga|Prvenstvo Hrvatske]] (A-1 liga / Premijer liga):''' * prvak '''(6):''' {{sezona wp|1. HKL|2004./05.}}, {{sezona wp|A-1 HKL|2007./08.}}, {{sezona wp|Premijer košarkaška liga|2020./21.}}, {{sezona wp|Premijer košarkaška liga|2022./23.}}, {{sezona wp|Premijer košarkaška liga|2023./24.}}, {{sezona wp|Premijer košarkaška liga|2024./25.}} * doprvak (12): {{sezona wp|1. HKL|1992.}}, {{sezona wp|1. HKL|1997./98.}}, {{sezona wp|1. HKL|1998./99.}}, {{sezona wp|1. HKL|1999./00.}}, {{sezona wp|1. HKL|2001./02.}}, {{sezona wp|1. HKL|2003./04.}}, {{sezona wp|A-1 HKL|2005./06.}}, {{sezona wp|A-1 HKL|2006./07.}}, {{sezona wp|A-1 HKL|2008./09.}}, {{sezona wp|A-1 HKL|2009./10.}}, {{sezona wp|A-1 HKL|2012./13.}}, {{sezona wp|Premijer košarkaška liga|2021./22.}} * prvak ligaškog dijela (4): {{sezona wp|1. HKL|1998./99.}}, {{sezona wp|1. HKL|2003./04.}}, {{sezona wp|A-1 HKL|2007./08.}}, {{sezona wp|Premijer košarkaška liga|2018./19.}}, {{sezona wp|Premijer košarkaška liga|2020./21.}} '''[[Kup Krešimira Ćosića]]:''' * pobjednik '''(9):''' [[Kup Krešimira Ćosića 1997./98.|1997./98.]], [[Kup Krešimira Ćosića 1999./2000.|1999./00.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2002./03.|2002./03.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2004./05.|2004./05.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2005./06.|2005./06.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2006./07.|2006./07.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2019./20.|2019./20.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2020./21.|2020./21.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2023./24.|2023./24.]] * finalist (8): {{sezona wp|Košarkaški Kup Hrvatske|1992./93.}}, {{sezona wp|Kup Krešimira Ćosića|2000./01.}}, {{sezona wp|Kup Krešimira Ćosića|2001./02.}}, {{sezona wp|Kup Krešimira Ćosića|2003./04.}}, {{sezona wp|Kup Krešimira Ćosića|2010./11.}}, {{sezona wp|Kup Krešimira Ćosića|2014./15.}}, {{sezona wp|Kup Krešimira Ćosića|2015./16.}}, 2025./26. '''[[Prvenstvo Jugoslavije u košarci|Prvenstvo Jugoslavije]]:''' * prvak '''(6):''' [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1965.|1965.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1967.|1967.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1967./68.|1967./68.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1973./74.|1973./74.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1974./75.|1974./75.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1985./86.|1985./86.]] * doprvaci (3): {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1946.}}, {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1947.}}, {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1964.}} * treći (7): {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1960.}}, {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1962.}}, {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1966.}}, {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1980./81.}}, {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1983./84.}}, {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1984./85.}}, {{sezona wp|Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1989./90.}} '''[[Kup Jugoslavije u košarci|Kup Jugoslavije]]:''' * prvak '''(1):''' {{sezona wp|Kup Jugoslavije u košarci|1969./70.}} * finalist (1): {{sezona wp|Kup Jugoslavije u košarci|1979.}} '''Prvenstvo NR Hrvatske:''' * prvak: {{sezona wp|Prvenstvo NR Hrvatske u košarci|1946.}}, {{sezona wp|Prvenstvo NR Hrvatske u košarci|1947.}} * doprvak: {{sezona wp|Prvenstvo NR Hrvatske u košarci|1945.}} (neslužbeno prvenstvo) === Inozemni === '''[[ABA liga|Jadranska liga]]''' * prvak '''(1):''' {{sezona wp|Goodyear liga|2002./03.}} '''[[Euroliga|Kup prvaka]]:''' * polufinale: [[Kup europskih prvaka 1967./68. (košarka)|1967./68.]], [[Kup europskih prvaka 1967./68. (košarka)|1967./68.]], [[Kup europskih prvaka 1967./68. (košarka)|1967./68.]] '''[[Kup Raymonda Saporte]]:''' * polufinale: {{sezona wp|Kup Raymonda Saporte|1999./2000.}} '''[[Kup Radivoja Koraća|Kup Radivoja Koraća]]:''' * polufinale {{sezona wp|Kup Radivoja Koraća|1981./82.}}, {{sezona wp|Kup Radivoja Koraća|1982./83.}},<ref> ispali od [[KK Šibenik|Šibenke]] Dražena Petrovića. Prva utakmica: 78:70, uzvrat 89:69 za Šibenku (+20 na poluvremenu) </ref> {{sezona wp|Kup Radivoja Koraća|1988./89.}} === Sastavi prvaka, doprvaka i trećih === * 1945.: [[Berto Nadoveza]], [[Tullio Rochlitzer]], [[Teo Bernardi]], [[Ermano Vazzoler]], [[Ante Zeraušek]], [[Gojko Mirković]], [[Enzo Sovitti]], [[Gianni Lazzari]], [[Norino Scirocchini]] (doprvaci)<ref name="Marić"/> * 1946.: [[August Zenne]], Tullio Rochlitzer, Ante Zeraušek, Ermano Vazzoler, [[Gvido Pittoni]], Enzo Sovitti, [[Nade Domin]], [[Izidor Maršan|Izidor-Iži Maršan]], [[Ratko Alunni]] (prvaci Hrvatske)<ref name="Marić"/> * 1946.: [[August Zenne]], Tullio Rochlitzer, Ante Zeraušek, Ermano Vazzoler, [[Gvido Pittoni]], Enzo Sovitti, [[Nade Domin]], [[Izidor Maršan|Izidor-Iži Maršan]], [[Ratko Alunni]], Gojko Mirković, [[Ante Relja]]. Trener: [[Đuro Vujanić]] (doprvaci Jugoslavije)<ref name="Marić"/> * 1946.: August Zenne, Tullio Rochlitzer, Ante Zeraušek, Ermano Vazzoler, Gvido Pittoni, Enzo Sovitti, Nade Domin, Izidor-Iži Maršan, Ratko Alunni, Gojko Mirković, Ante Relja. Trener: Đuro Vujanić (doprvaci Jugoslavije)<ref name="Marić"/> * 1947.: August Zenne, Tullio Rochlitzer, Ante Zeraušek, Ermano Vazzoler, Gvido Pittoni, Enzo Sovitti, Nade Domin, Izidor-Iži Maršan, Ratko Alunni, Gojko Mirković, Ante Relja. Trener: Đuro Vujanić (doprvaci Jugoslavije)<ref name="Marić"/> * 1960.: (treći) * 1962.: (treći) * 1964.: (doprvaci Jugoslavije) * 1964./65.: [[Vladimir Ćubrić]], [[Đuro Stipčević]], [[Miljenko Valčić]], [[Marko Ostarčević]], [[Bruno Marcelić]], [[Jure Košta]], [[Josip Đerđa]], [[Petar Anić]], [[Petar Jelić]], [[Mile Marcelić]], [[Krešimir Ćosić]], [[Željko Troskot]], [[Milan Komazec]],<ref name="Marić"/> Zanki, Brajković. Trener: Enzo Sovitti (prvaci Jugoslavije) * 1966.: (treći) * 1966./67.: Josip Ðerda, Krešimir Ćosić, Miljenko Valčić, Petar Jelić, Đuro Stipčević, Željko Troskot, Brajković, Milan Komazec, Petar Anić, Laura, Jure Košta, Bruno Marcelić, Mile Marcelić, I. Troskot, Ortika. Trener: [[Đorđo Zdrilić]] (prvaci Jugoslavije) * 1967./68.: Miljenko Valčić, Đuro Stipčević, Laura, Milan Komazec, Troskot, Jure Košta, Josip Đerđa, Krešimir Ćosić, [[Goran Brajković]], Bruno Marcelić, Mile Marcelić. Trener: Đorđo Zdrilić (prvaci Jugoslavije)<ref name="Marić"/> * 1969./70.: [[Vlado Vanjak]], Đuro Stipčević, Goran Brajković, Bruno Marcelić, Milan Komazec, Josip Đerđa, [[Vlado Gruškovnjak]], Krešimir Ćosić, [[Nedjeljko-Mišo Ostarčević]], [[Nikola Olujić]], Petar Jelić. Trener: [[Trpimir Lokin]] (osvajači kupa)<ref name="Marić"/> * 1973./74.: Perinčić, Fabijan, Bruno Marcelić, Petani, Josip Ðerda, Krešimir Ćosić, Jerak, Ostarčević, Matulović, Skroče, Bakija, Bjedov. Trener: Valčić (prvaci Jugoslavije) * 1974./75.: Perinčić, Fabijanić, Bakija, Bjedov, B. Marcelić, [[Doug Richards]], Petani, Šuljak, Čosić, Jerak, Ostarčević, Matulović, Skroče, Fabulić, Grdović, Ðerda. Trener: Valčić (prvaci Jugoslavije) * 1980./81.: (treći) * 1983./84.: (treći) * 1984./85.: (treći) * 1985./86.: [[Darko Pahlić]], [[Petar Popović (hrvatski košarkaš)|Petar Popović]], [[Milan Mlađan]], [[Ante Matulović]], [[Zdenko Babić]], [[Draženko Blažević]], [[Stojko Vranković]], [[Veljko Petranović]], [[Ivica Obad]], [[Boris Hrabrov]],. Tijekom prvenstva nastupili su i [[Dragomir Čiklić]], [[Arijan Komazec]] i [[Stipe Šarlija]]. Trener: [[Vladimir Đurović]], pomoćni trener: Branko Šuljak.<ref>Pero Livajić: [http://www.narodni-list.hr/posts/199905001 ''Povijesni 26.4.1986.: Prije 30 godina pao je europski prvak!''], Narodni list, 26. travnja 2016. Pristupljeno 6. studenoga 2016.</ref> * 1989./90.: (treći) * 1997./98.: osvajači kupa Krešimira Ćosića (1) * 1999./00.: osvajači kupa Krešimira Ćosića (2) * 2002./03.: osvajači kupa Krešimira Ćosića (3), osvajači ABA lige * 2004./05.: prvaci Hrvatske (1), osvajači kupa Krešimira Ćosića (4) * 2005./06.: osvajači kupa Krešimira Ćosića (5) * 2006./07.: osvajači kupa Krešimira Ćosića (6) * 2007./08.: prvaci Hrvatske (2) *2019./20.: osvajači kupa Krešimira Ćosića (7) *2020./21.: prvaci Hrvatske (3), osvajači kupa Krešimira Ćosića (8)<ref>{{Citiranje www |url=https://zadar.tv/2022/04/05/ht-premijer-liga-za-prvaka-zadrani-lako-s-cedevitom-junior// |naslov=Zadar TV |web_stranica=[[Zadar TV|zadar.tv]] |access-date=18. srpnja 2022. |archive-date=18. srpnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220718012613/https://zadar.tv/2022/04/05/ht-premijer-liga-za-prvaka-zadrani-lako-s-cedevitom-junior/ |url-status=dead }}</ref> *2022./23.: prvaci Hrvatske (4) *2023./24.: prvaci Hrvatske (5), osvajači kupa Krešimira Ćosića (9) == Poznati igrači == {| |- style="vertical-align: top;" | *{{Z|HRV}} [[Krešimir Ćosić]] *{{Z|HRV}} [[Josip Đerđa]] *{{Z|HRV}} [[Stojko Vranković]] *{{Z|HRV}} [[Tomislav Knežević (košarkaš)|Tomislav Knežević]] *{{Z|HRV}} [[Hrvoje Perinčić]] *{{Z|HRV}} [[Emilio Kovačić]] || *{{Z|HRV}} [[Stipe Šarlija]] *{{Z|HRV}} [[Arijan Komazec]] *{{Z|HRV}} [[Branko Skroče]] *{{Z|HRV}} [[Veljko Petranović]] *{{Z|HRV}} [[Petar Popović]] *{{Z|HRV}} [[Marko Popović]] || *{{Z|SRB}} [[Dejan Bodiroga]] *{{Z|HRV}} [[Dino Rađa]] *{{Z|HRV}} [[Josip Sesar]] *{{Z|HRV}} [[Ivica Obad]] *{{Z|HRV}} [[Tulio Roklicer]] {{Z|HRV}} Luka Božić |} == Poznati treneri == {| |- style="vertical-align: top;" | *{{Z|HRV}} [[Izidor Maršan]]<ref>[http://www.jutarnji.hr/zadar-i-real-odali-pocast-kresi-cosicu-i-giussepeu-giergiji/314965/ Jutarnji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101224041228/http://www.jutarnji.hr/zadar-i-real-odali-pocast-kresi-cosicu-i-giussepeu-giergiji/314965/ |date=24. prosinca 2010. }} Dražen Žura: Zadar i Real odali počast Kreši Ćosiću i Giergiji, 24. listopada 2009.<br>"''Na klupi Zadra Izidor Maršan utemeljitelj moderne zadarske košarke do njega Giuseppe Giergija izdanak te škole...''"</ref> *{{Z|HRV}} [[Enzo Sovitti]] *{{Z|HRV}} [[Luciano Valčić]] *{{Z|SRB}} [[Vlade Đurović]] *{{Z|HRV}} [[Vladimir Vanjak]] || *{{Z|SLO}} [[Zmago Sagadin]] *{{Z|HRV}} [[Ivica Burić]] *{{Z|HRV}} [[Danijel Jusup]] *{{Z|HRV}} [[Aleksandar Petrović]] *{{Z|HRV}} [[Veljko Mršić]] |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.kkzadar.net Službene stranice KK Zadar] *[https://web.archive.org/web/20071021040810/http://www.tornado-zadar.hr/ Stranice navijača KK Zadar] {{Bb start}} {{Basketball box inner start}} {{KK Zadar}} {{Sastav KK Zadar}} {{A1 Liga}} {{Basketball box inner end}} {{ABA liga}} {{Bb kraj}} [[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] [[Kategorija:Košarka u Zadru]] [[Kategorija:KK Zadar| ]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi u Zadarskoj županiji|Zadar]] {{ČT?|košarka}} neek1o4rhlw4yysrydempdsp4lr0q70 Karlovac 0 14304 7431429 7375600 2026-04-17T11:26:58Z Bukovacka 285235 /* Gradovi prijatelji */ 7431429 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Karlovac |vrsta = naselje i grad |grb = Grb_slob._i_kralj._Grada_Karlovca.svg |članak o grbu = [[Grb Karlovca|Grb grada Karlovca]] |zastava = Zastava_Grada_Karlovca.svg |članak o zastavi = Zastava grada Karlovca |slika = Karlovac Star- Source- Digitalni Tisak.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|KAŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Damir Mandić ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|52 gradska naselja]] |površina = 401,1 |površina uža = 95,3 |visina = |z. širina = 45.50 |z. dužina = 15.54 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 49377 |stanovništvo uže = 41869 |svetac = [[Sveti Josip]] |dan = [[13. srpnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 47000 Karlovac |pozivni broj = +385 (0)47 |autooznaka = KA |web = {{URL|https://karlovac.hr/}} |bilješke = }} '''Karlovac''' je grad u [[Središnja Hrvatska|središnjoj Hrvatskoj]], upravno središte [[Karlovačka županija|Karlovačke županije]]. Poznat je kao „grad na četiri rijeke” – [[Kupa|Kupi]], [[Korana|Korani]], [[Dobra|Dobri]] i [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnici]] – i „grad parkova”.<ref name="Vrbanićev perivoj"/> Nalazi se raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz [[Zagreb]]a prema [[Rijeka|Rijeci]] i [[Split]]u. ==Zemljopis== [[Datoteka:Renaissance star-shaped fortress in Karlovac, Croatia (designed in 1774).jpg|mini|Tlocrt utvrde – današnja "Zvijezda"|297x297px]] Karlovac je grad u [[Središnja Hrvatska|središnjoj Hrvatskoj]], 56&nbsp;km jugozapadno od [[Zagreb]]a i 130&nbsp;km sjeveroistočno od [[Rijeka|Rijeke]]. Smješten je na dinarskom rubu [[Panonska nizina|Panonske nizine]], a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Uz brojne [[park]]ove i zelene površine, zbog čega nosi epitet "grada parkova",<ref name="Vrbanićev perivoj">{{Citiranje časopisa |url=http://karlovac-touristinfo.hr/hr/znamenitosti/vrbanicev-perivoj |title=Vrbanićev perivoj |archive-url=https://web.archive.org/web/20140406000711/http://karlovac-touristinfo.hr/hr/znamenitosti/vrbanicev-perivoj |archive-date=6. travnja 2014. |access-date=11. svibnja 2014.}}</ref> osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad − [[Korana]], [[Kupa]], [[Dobra]] i [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnica]] po kojima je poznat kao grad na četiri rijeke. == Klima == Karlovac ima [[Umjerena kontinentalna klima|umjereno kontinentalnu klimu]]. Ljetni mjeseci su topli s prosječnim temperaturama od {{Br|20|°C}} do {{Br|25|°C}}, dok zimski mjeseci donose hladno vrijeme s temperaturama oko {{Br|0|°C}}, koje mogu pasti ispod {{Br|–10|°C}}. Grad prima oko 1000 mm oborina godišnje, ravnomjerno raspoređenih, s najviše kiše u proljeće i jesen te snijegom zimi. Rijeke Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra značajno utječu na mikroklimu grada. Najviša maksimalna dnevna temperatura izmjerena je [[5. srpnja]] [[1950.]] i iznosi {{Br|42,4|°C}}, dok je najmanja izmjerena [[16. veljače]] [[1956.]] i iznosi je {{Br|–25,2|°C}}.<ref>{{Citiranje weba|title=Klimatski podaci za grad Karlovac|url=https://novovrijeme.com/klima/karlovac|access-date=2024-06-15|website=novovrijeme.com}}</ref> ==Povijest== [[Datoteka:Stari grad Dubovac- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|mini|300x300px|Stari grad Dubovac.]] [[Datoteka:Panorama Karlovca s vlakom.jpg|mini|220x220px|Panorama Karlovca s vlakom slikara Jakova Šašela.]] Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka – [[13. srpnja]] [[1579.]] godine. Po naredbi [[Karlo II. Štajerski|Karla II. Štajerskog]], osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku [[Korana|Korane]] u [[Kupa|Kupu]], podno stare gradine Dubovac. Franz Vaniček navodi podatak da je tvrđava izgrađena na 900 turskih lubanja.<ref>{{Cite book|last=Vaniček|first=Franz|authorlink=Franz Vaniček|title=Specialgeschichte der Militärgrenze, aus Originalquellen und Quellenwerken geschöpft|year=1875|url=https://vojnakrajina.ffzg.unizg.hr/franz-vanicek-povijest-vojne-krajine/|publisher=|pages=49|location=|isbn=}}</ref> Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog [[Renesansa|renesansnog]] grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom. Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine. Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. U Karlovcu je [[Stranka prava]] 13. travnja 1896. osnovala svoj ogranak.<ref name="kaportal">[http://kaportal.hr/hsp-ovci-118 Karlovački HSP-ovci obilježili 118 godina pravaštva u Karlovcu ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140619121034/http://kaportal.hr/hsp-ovci-118 |date=19. lipnja 2014. }}, KAportal, 13. travnja 2014.</ref> Pokazala se uspješnom, jer od 1896. do 1920. godine, dala je Karlovcu četvoricu gradonačelnika (Josip Vrbanić, [[Ivan Banjavčić]], [[Božidar Vinković]] i [[Gustav Modrušan]]).<ref name="kaportal"/><ref>[http://www.pravasi.com.hr/ka-godisnjica.html Pravaštvo u Karlovcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140710012101/http://www.pravasi.com.hr/ka-godisnjica.html |date=10. srpnja 2014. }}, Pravaši, nacionalni pravaški glasnik</ref> U tom je razdoblju po industriji i izdavačkoj djelatnosti Karlovac bio među najznačajnijim gradovima u Hrvatskoj.<ref name="kaportal"/> Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 19 vojnih objekata s raspoređenim vojnim snagama. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada, no taj proces nije prošao mirno. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. Osobito težak trodnevni napad s pokušajem osvajanja grada bio je [[napad na Karlovac 4. listopada 1991.|4. listopada]], a grad je opet bio u velikoj neizvjesnosti kad je neprijateljska JNA uz pomoć pobunjenih Srba [[Operacija Logorište|izvukla]] teško oružje i mehanizaciju iz vojarne u Logorištu. U razdoblju do siječnja 1992. poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno. Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., u srpnju i rujnu 1993., te u svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica potpuno su oslobođeni završetkom [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]] 7. kolovoza 1995. godine. ==Stanovništvo== Područje Grada Karlovca ima {{n|49 377}} stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih {{n|41 869}} ([[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|popis 2021.]]).<ref>[https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 Konačni rezultati popisa 2021.] dzs.hr</ref> U sastavu stanovništva prema narodnosti 88,21 % je [[Hrvati|Hrvata]], a najbrojnija nacionalna manjina su [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] s 8,01 %. Po brojnosti zatim slijede [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] s 0,45 % i [[Albanci u Hrvatskoj|Albanci]] s 0,43 %. Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša '''velika općina Karlovac''', koja je imala sljedeći etnički sastav: {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" ! godina popisa !! ukupno !! [[Hrvati]] !! [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali |- | [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.|1991.]] || 81 319 || 51 880 (63,79 %) || 21 732 (26,72 %) || 2764 (3,39 %) || 4943 (6,07 %) |- | [[1981.]] || 78 363 || 48 129 (61,41 %) || 18 181 (23,20 %) || 9768 (12,46 %) || 2285 (2,91 %) |- | [[1971.]] || 73 863 || 50 064 (67,77 %) || 19 671 (26,63 %) || 1833 (2,48 %) || 2295 (3,10 %) |} ===Karlovac (naseljeno mjesto)=== * [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|2011.]] – 46 833 * [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2001.|2001.]] – 49 082 * [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.|1991.]] – 59 999 (Hrvati – 38 533, Srbi – 14 529, Jugoslaveni – 2583, ostali – 4354) * [[1981.]] – 55 031 (Hrvati – 33 931, Srbi – 10 250, Jugoslaveni – 8805, ostali – 2045) * [[1971.]] – 47 543 (Hrvati – 34 020, Srbi – 9681, Jugoslaveni – 1707, ostali – 2135) Stara općina karlovačka imala je [[1880.]] 5824 žitelja, [[1890.]] – 5559, a [[1900.]] 5991 žitelja.<ref name="Vrbetić">Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko (fotografije) : ''Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914'', Školska knjiga, Zagreb, 1989., [http://books.google.com/books?hl=en&id=kGhXAAAAMAAJ&q=3175 str. 8.]</ref> Karlovcu su [[1902.]] pridružene [[Švarča]]nska i [[Banija (Karlovac)|Banijanska]] [[općina|upravna općina]]. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+ Žiteljstvo karlovačkih općina<ref>CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.</ref> !Upravna općina !1880. !1890. !1900. !1910. |- |Karlovac (novi) |– |– |– |{{n|14 992}} |- |Banija |2887 |3191 |3595 |– |- |Švarča |3175 |3717 |3868 |– |- |Karlovac (stari) |5824 |5559 |5991 |– |- |Svega |11 886 |12 467 |13 454 |14 992 |- |Vojno žiteljstvo |7 |1678 |1487 |1120 |- |'''Ukupno''' |11 893 |14 145 |14 941 |16 112 |} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Karlovac |p1857=24865 |p1869=26964 |p1880=26947 |p1890=30339 |p1900=32608 |p1910=34713 |p1921=35171 |p1931=41120 |p1948=44974 |p1953=50342 |p1961=58013 |p1971=63887 |p1981=69622 |p1991=73426 |p2001=59395 |p2011=55705 |p2021=49377 |napomena=Nastala iz stare općine Karlovac. U 1869. i 1880. dio podataka sadržan u općini Lasinja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Karlovac |p1857=9968 |p1869=11175 |p1880=12198 |p1890=12912 |p1900=15442 |p1910=16667 |p1921=17448 |p1931=21877 |p1948=26690 |p1953=31842 |p1961=40180 |p1971=47543 |p1981=55031 |p1991=59999 |p2001=49082 |p2011=46833 |p2021=41869 |napomena=U 1869. i 1880. dio podataka sadržan je u naselju Gornje Stative. Od 1857. do 1900. te u 1931. i 1948. sadrži podatke za bivša naselja Banija, Mostanje, Rakovac, Selce i Udbinja. Sadrži podatke i za bivša naselja Donja Švarča, Drežnik, Gornja Švarča, Gradac, Hrnetić, Mala Švarča, Novaki, Turan i Zagrad koja su do 1900. iskazivana kao naselja, Brdo Karlovačko, Brodarci, Donje Pokupje, Donje Zastinje, Gornje Mekušje, Kamensko i Velika Jelsa koja su do 1900. te u 1948. iskazivana kao naselja te Bridići, Mala Jelsa i Vučjak koja su do 1948. iskazivana kao naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Uprava== === Gradska naselja === Grad Karlovac se sastoji od 52 naselja, to su:<ref>{{Citiranje weba|date=|year=2022|title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2021|url=https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx|url-status=live|accessdate=23. lipnja 2020.|work=dzs.hr}}</ref> {{Div col|cols=3}} * [[Banski Kovačevac]], 90 stan. * [[Banski Moravci]], 37 stan. * [[Blatnica Pokupska]], 32 stan. * [[Brezova Glava]], 142 stan. * [[Brežani (Karlovac)|Brežani]], 107 stan. * [[Brođani]], 38 stan. * [[Cerovac Vukmanićki]], 787 stan. * [[Donja Trebinja]], 10 stan. * [[Donje Mekušje]], 193 stan. * [[Donji Sjeničak]], 52 stan. * [[Gornja Trebinja]], 145 stan. * [[Gornje Stative]], 393 stan. * [[Gornji Sjeničak]], 79 stan. * [[Goršćaki]], 121 stan. * [[Husje]], 153 stan. * [[Ivančići Pokupski]], 11 stan. * [[Ivanković Selo]], 3 stan. * [[Ivošević Selo]], 4 stan. * [[Kablar]], 82 stan. * [[Karasi]], 54 stan. * '''Karlovac''', 41.869 stan. * [[Klipino Brdo]], 6 stan. * [[Kljaić Brdo]], 13 stan. * [[Knez Gorica]], 106 stan. * [[Kobilić Pokupski]], 35 stan. * [[Konjkovsko]], 6 stan. * [[Koritinja]], 82 stan. * [[Ladvenjak]], 402 stan. * [[Lipje (Karlovac)|Lipje]], 39 stan. * [[Luka Pokupska]], 328 stan. * [[Mahićno]], 456 stan. * [[Manjerovići]], 8 stan. * [[Okić (Karlovac)|Okić]], 43 stan. * [[Popović Brdo]], 200 stan. * [[Priselci]], 95 stan. * [[Rečica (Karlovac)|Rečica]], 489 stan. * [[Ribari (Karlovac)|Ribari]], 77 stan. * [[Skakavac (Karlovac)|Skakavac]], 227 stan. * [[Slunjska Selnica]], 65 stan. * [[Slunjski Moravci]], 55 stan. * [[Šebreki]], nenaseljeno * [[Šišljavić]], 358 stan. * [[Tušilović]], 532 stan. * [[Tuškani]], 239 stan. * [[Udbinja]], 41 stan. * [[Utinja]], 5 stan. * [[Vodostaj (Karlovac)|Vodostaj]], 298 stan. * [[Vukmanić]], 194 stan. * [[Vukoder]], 88 stan. * [[Zadobarje]], 315 stan. * [[Zagraj]], 59 stan. * [[Zamršje]], 144 stan. {{Div col end}} ===Gradske četvrti i mjesni odbori=== [[Datoteka:Zračni pogled na Karlovca- Autor- Igor Čepurkovskii.jpg|mini|Pogled Karlovca|270x270px]] Na području Grada Karlovca je osnovano 12 [[Gradska četvrt|gradskih četvrti]] i 26 [[Mjesni odbor|mjesnih odbora]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.karlovac.hr//gradske-cetvrti-mjesni-odbori/54 |title=Gradske četvrti / Mjesni odbori |work=karlovac.hr |accessdate=23. lipnja 2020.}}</ref> {{Div col|cols=3}} Gradske četvrti su: * [[Banija (Karlovac)|Banija]] * [[Drežnik-Hrnetić]] * [[Dubovac (Karlovac)|Dubovac]] * [[Gaza (Karlovac)|Gaza]] * [[Grabrik]] * [[Luščić-Jamadol]] * [[Mostanje]] * [[Novi centar]] * [[Rakovac (Karlovac)|Rakovac]] * [[Švarča]] * [[Turanj (Karlovac)|Turanj]] * [[Zvijezda (Karlovac)|Zvijezda]] Mjesni odbori su: * [[Popović Brdo]] * [[Borlin]] * [[Cerovac Vukmanićki]] * [[Donje Pokupje]] * [[Gornje Mekušje]] * [[Gornje Stative]] * [[Gradac (Karlovac)|Gradac]] * [[Kablar]] * [[Kamensko (Karlovac)|Kamensko]] * [[Knez Gorica]] * [[Ladvenjak|Ladvenjak-Selišće]] * [[Logorište]] * [[Mahićno|Mahično]]-[[Tuškani]] * [[Mala Jelsa]] * [[Mala Švarča]] * [[Orlovac (Karlovac)|Orlovac]] * [[Pokupska dolina]] * [[Rečica (Karlovac)|Rečica]] * [[Sjeničak]]-[[Utinja]] * [[Skakavac (Karlovac)|Skakavac]] * [[Šišljavić]] * [[Tušilović]] * [[Velika Jelsa]] * [[Vukmanić]] * [[Zadobarje]] * [[Zagrad – Kalvarija – Vučjak]] {{Div col end}} === Obilježja === Službena obilježja grada Karlovca su [[Grb Karlovca|grb]], zastava, povijesni pečat i lanac gradonačelnika. Zastava grada Karlovca je modro zelene boje, a na njenoj sredini, na obje strane, nalazi se povijesni grb grada Karlovca. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Gradski lanac ili gradonačelnički lanac ustanovljen je prvim Statutom grada Karlovca nakon demokratskih promjena 1990. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/digitalizacija/Karlovacki_tjednik/PDF/91_95/GKKA_N_ID16_1994-07-21_41_29.pdf |title=Povodom 13. srpnja održana svečana sjednica Gradskog vijeća Karlovca |accessdate=27. prosinca 2020. |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220120725/http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/digitalizacija/Karlovacki_tjednik/PDF/91_95/GKKA_N_ID16_1994-07-21_41_29.pdf |url-status=dead }}</ref> Lanac se sastoji se od 23 male i jedne velike kovinske pločice u obliku šesterokrake zvijezde. U središnjem dijelu malih pločica nalaze se okrugli emajlirani medaljoni koji sadrže motive s grba grada kao što su hrvatski šahirani grb, utvrđeni grad, sunce, mjesec, prekrižena sidra, štit s inicijalima cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] i pučka kruna. Na središnjoj velikoj kovinskoj pločici nalazi se emajliran, hrastovim vijencem obrubljen, povijesni grb grada Karlovca. Na naličju ove kovinske pločice urezane su riječi: Grad Karlovac A. D. 1579. Lanac je prvi puta nošen 13. srpnja 1994. godine na svečanoj sjednici gradskog vijeća. Tada ga je nosio gradonačelnik Ivan Benić. Idejno rješenje za lanac napravio je karlovački grafičar Zoran Živković,<ref>{{Citiranje weba |url=https://crwflags.com/FoTW/flags/hr-ka-ka.html |title=Karlovac (Town, Karlovac County, Croatia) |accessdate=28. prosinca 2020.}}</ref> a izradila ga je IKOM kovnica. Logo grada Karlovca "„Karlovac – Grad susreta“ predstavlja objedinjavanje Karlovačke Zvijezde zajedno s povijesnom komponentom i geopolitičkim položajem grada, gospodarstvom s razvojnim potencijalima i bogatim kulturnim naslijeđem, a sve u cilju poticanja turista na upoznavanje ljepota grada Karlovca. Logotip simbolizira oblik građenja povijesne gradske jezgre u obliku šesto krake zvijezde. [[Datoteka:Logo grada Karlovca.png|mini|Logo Karlovca]] ==Gospodarstvo== {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Centar Karlovca- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|mini|Središte grada|280x280px]] Karlovac je od davnina poznat kao trgovački grad. Razvoj trgovine omogućio je povoljan prometni i geografski položaj, ali i potreba, jer je grad bio velika vojarna tadašnje [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. [[Karlovačka pivovara]] osnovana je 1854. godine. Pravi razvoj gospodarstva slijedi industrijalizacijom nakon II. svjetskog rata, kada se u gradu i okolici osnivaju tvornice i industrijska postrojenja. Najvažnije su svakako "Karlovačka industrija mlijeka" (KIM), "Tvornica obuće Josip Kraš", "Žitoproizvod", Jugoturbina. Najznačajnije gospodarske djelatnosti po ukupnim prihodima su [[prehrambena industrija]], proizvodnja metalnih proizvoda, proizvodnja pića, proizvodnja strojeva i uređaja. Najveća poduzeća u tim djelatnostima su: * '''[[prehrambena industrija|proizvodnja hrane i pića]]:''' PPK Karlovačka mesna industrija d.d., Heineken Hrvatska d.o.o., KIM Mljekara Karlovac d.o.o., Žitoproizvod d.d. * '''proizvodnja metala i gotovih metalnih proizvoda:''' [[HS Produkt|HS Produkt d.o.o.]], Kordun grupa, Žeče Novi d.o.o., Energoremont d. d. * '''proizvodnja strojeva i uređaja:''' General Electric d.o.o., Tvornica turbina d.o.o., Adriadiesel d.d., Croatia Pumpe Nova d.o.o., AB Montaža d.o.o. * '''proizvodnja proizvoda od gume i plastike:''' DS Smith Plastics Karlovac d.o.o., Strijelac d.o.o. * '''[[tekstilna industrija|proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda]]:''' Kelteks d.o.o., IV ER KVC d.o.o., Rosanna d.o.o. * '''[[tiskarstvo]]:''' Lana – Karlovačka tiskara d.d., Tiskara Pečarić – Radočaj d.o.o. * '''proizvodnja ostalih mineralnih nemetalnih proizvoda:'''Wienerberger Ilovac d.o.o. * '''[[drvna industrija|prerada drva i proizvoda od drva]]:''' Proizvodnja drvenih stupova d.o.o. Najvažniji poslovni subjekti u gradu Karlovcu su 6 velikih poduzetnika. To su: PPK d.d.; HS Produkt d.o.o.; HEINEKEN Hrvatska d.o.o.; Kim d.o.o.; General Electric Hrvatska d.o.o. i Lana – Karlovačka tiskara d.d. Najveću dobit ostvaruju HS Produkt te PPK. Šest velikih poduzetnika ukupno zapošljava preko 3000 radnika, što je oko 30 % svih zaposlenih u gradu Karlovcu.{{ni}} ===Turizam=== Grad Karlovac promovira se kao 'grad susreta', mjesto susreta četiriju rijeka i najvažnijih [[Promet Hrvatske|prometnih pravaca u Hrvatskoj]]. [[Datoteka:Muzej Aquatike i rijeka Korana.jpg|mini|Muzej Aquatike i rijeka Korana|250x250px]] Osnova za razvoj turizma su [[spomenik kulture|spomenici kulture]] nacionalnog značaja (povijesno urbanistička cjelina Zvijezda, Stari Grad Dubovac, crkva Majke Božje Snježne, pavlinski samostan u Kamenskom, vojni kompleks Turanj, galerija Vjekoslav Karas, Zilik i Ulak, Gradski muzej Karlovac, Muzej Domovinskog rata, slatkovodni akvarij Aquatika, Nikola Tesla Experience Center, Kino Edison i ine atrakcije. [[Datoteka:Karlovačka promenada.jpg|alt=Karlovačka promenada|mini|Karlovačka promenada]] U gradu Karlovcu razvijena je [[hidrografska mreža]] i postoji velik broj rijeka, rječica i potoka, među kojima se ističu rijeke Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica. Na Korani se nalazi i gradsko kupalište, gdje je uređeno Foginovo kupalište registrirano kao prvo riječno kupalište u Hrvatskoj. U neposrednoj blizini grada, u naselju Rečica udaljenom 8 km sjeveroistočno od Karlovca, nalazi se izvorište geotermalne vode. ===Šumarstvo i lovstvo=== Od ukupne upravne površine grada Karlovca 34,05 % su površine pod [[šuma]]ma.{{ni}} Grad je bogat zelenim površinama, parkovima i šetnicama. Na ruralnim prostorima nalazi se i 14 područja u ekološkoj mreži [[NATURA 2000]], koja obuhvaća i 12 rijetkih i ugroženih staništa. Na ruralnim područjima grada nalazi se i 13 zaštićenih kulturno-povijesnih i 2 arheološka lokaliteta te 94 evidentirana kulturna dobra.{{ni}} Na području grada Karlovca nalazi se 11 lovišta čije površine prelaze gradske granice i imaju ukupno {{n|49 187}} ha. Glavne vrste divljači u ovim lovištima su [[srna]], [[obični zec]], [[divlja svinja]], fazan-gnjetao, [[divlja patka]] i [[trčka skvržulja]]. Osim divljači, za lov su značajni i lovački objekti te je evidentirano 6 lovačkih kuća ili domova. Na području grada Karlovca nalazi se i novopodignuto uzgajalište divljači. Fazanerija „Dajnica“. Ribolovna područja karlovačke regije čine dionica rijeke Korane od [[Malići|Malića]] do Karlovca, dionica rijeke Dobre od [[Bukovje|Bukovja]] do [[Gornje Pokupje|Gornjeg Pokupja]] i dionica rijeke Kupe od Gornjeg Pokupja pa sve do [[Pisarovina|Pisarovine]], jezero [[Šumbar]] i draganićki Ribnjaci. == Obrazovanje, kultura i sport == [[Datoteka:OŠ Dragojle Jarnević Karlovac.jpg|mini|Osnovna škola Dragojle Jarnević|200x200px]] [[Datoteka:Osnovna škola Braća Seljan, Karlovac - pročelje.jpg|mini|Osnovna škola "Braća Seljan"|200x200px]] U gradu Karlovcu odgojno-obrazovni rad pruža 10 osnovnih škola i Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Karlovac te pet područnih škola. === Osnovne škole === * Osnovna škola Banija * Osnovna škola "Braća Seljan" * Osnovna škola Dragojle Jarnević * Osnovna škola Dubovac * Osnovna škola Grabrik * Osnovna škola Mahično * Osnovna škola Rečica * Osnovna škola Švarča * Osnovna škola Turanj * Osnovna škola Krnjak-Katarina Zrinski * Osnovna škola Skakavac === Srednje škole === * [[Ekonomsko-turistička škola Karlovac]] * Gimnazija Karlovac<ref>[https://www.gimnazija-karlovac.hr Gimnazija Karlovac], www.gimnazija-karlovac.hr</ref> Osim obrazovne funkcije, Gimnazija Karlovac (hrvatski: Gimnazija Karlovac), srednja je škola (gimnazija) koja je osnovana pod pokroviteljstvom Marije Terezije iz Austrije 1766. godine i ima vrlo važnu ulogu i u kulturnom životu Karlovca; pod poznatim bivšim studentima ove škole izumitelj, inženjer elektrotehnike i strojarstva '''[[Nikola Tesla]]''', pohađao je školu od 1870. do 1873. godine, a zanimanje za električnu energiju pripisuje onome što je naučio u Karlovcu. * Glazbena škola Karlovac<ref>[https://www.glazbena-ka.hr Glazbena škola Karlovac], www.glazbena-ka.hr</ref> Glazbena Škola Karlovac jedna je od najstarijih glazbeno-edukativnih institucija u ovom dijelu Europe (osnovana 1.prosinca 1804. godine), domaćin je Karlovac Piano Festivala.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://glazbena-ka.hr/kako_je_pocelo.html |title=Glazbena Škola Karlovac |access-date=2. veljače 2015. |archive-date=2. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150202174433/http://glazbena-ka.hr/kako_je_pocelo.html |url-status=dead}}</ref> Karlovac Piano Festival datira is 2013. godine, a sadržava stručne satove s renomiranim klavirskim pedagozima te Internacionalno Klavirsko Natjecanje.<ref>[http://www.karlovacpianofestival.com/pocetna.html Karlovac Piano Festival]</ref> * Medicinska škola Karlovac<ref>[http://ss-medicinska-ka.skole.hr Medicinska škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220144834/http://ss-medicinska-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, ss-medicinska-ka.skole.hr</ref> * Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac<ref>[http://ss-mios-ka.skole.hr Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220144951/http://ss-mios-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, ss-mios-ka.skole.hr</ref> * Prirodoslovna škola Karlovac<ref>[http://www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr Prirodoslovna škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220145529/http://www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr</ref> * Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac<ref>[http://www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220141819/http://www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr</ref> * [[Tehnička škola Karlovac]] * Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac<ref>[http://ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220142135/http://ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr</ref> === Visokoškolske ustanove === * [[Veleučilište u Karlovcu]] je jedina visokoškolska ustanova na području Karlovačke županije i od akademske godine 2008/09. visoko obrazovanje u Karlovačkoj županiji provodi i Ekonomski fakultet Sveučilišta dislocirani preddiplomski sveučilišni studij poslovna ekonomija, smjer Poduzetništvo.<ref>{{Citiranje weba|title=Baza projekata|url=https://www.vuka.hr/index.php?id=718|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221228121453/https://www.vuka.hr/index.php?id=718|archive-date=28. prosinca 2022|access-date=2023-10-29}}</ref> * kampus međunarodnog sveučilišta Alma Mater Europaea ==Kultura== [[Datoteka:Ivanski krijesovi - vatromet na Kupi.jpg|mini|[[Ivanjski krijesovi|Ivanski krijesovi]] – vatromet na [[Kupa|Kupi]]|250x250px]] [[Datoteka:Koncert na promenadi.jpg|mini|Koncert na promenadi|250x250px]] Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora, te jedna od najstarijih hrvatskih čitaonica. Među spomenicima kulture nacionalnog značaja istaknutu važnost u Karlovcu ima povijesna urbanistička cjelina Zvijezda, odnosno uža povijesna gradska jezgra, unutar koje se nalazi veći broj očuvanih građevina. Valja spomenuti i stari grad Dubovac koji se nalazi u blizini nacionalnog svetišta sv. Josipa koje posjeduje bogatu sakralnu zbirku, kao i Vojni kompleks Turanj, galerije, Gradski muzej i Muzej franjevačkog samostana te Muzej domovinskog rata na Turnju… Grad sve više pažnje posvećuje manifestaciji "[[Karlovački dani piva]]" poznata kao „peta rijeka Karlovca“ koja se održava krajem kolovoza svake godine. Sve više pažnje dobivaju manifestacije kao što su [[Ivanjski krijesovi|ivanjski krijesovi]] (24. lipnja), Proljetne promenade, Karlovačka Gastro priča te Advent u Karlovcu, Zvjezdano ljeto, Međunarodni festival folklora Karlovac, Four River Film Festival, [[Hrvatska flautistička akademija|Hrvatska flautistička akademija]] – i mnoge druge sa kojima upotpunjava kulturnu ponudu grada. Grad Karlovac ima niz događanja koji povećavaju stupanj atraktivnosti Grada te obogaćuju sadržaj boravka i stvaraju mogućnost veće potrošnje turista. Najpoznatija događanja su: Dani piva, Zvjezdano ljeto, Advent, Ivanjski krijes, Josipovo, Okusi svijeta, Međunarodni festival folklora, Karlovački cener U gradu je izrazito aktivan kulturni amaterizam na području tradicijske kulture i očuvanja nematerijalne kulturne baštine organiziran kroz Zajednicu organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti grada Karlovca, osnovanu davne 1948. godine, koja ima brojne članice: KUD REČICA , KUD TURANJ, KUD MOSTANJE, KUD „Sv. ANA- VUČJAK“, Centar kulture MAHIČNO,KUD “Sv. Margareta“ V. JELSA, KUD ZADOBARJE, KUD “Sv. Antun“ Pokupska dolina, KUD “Sv. Antun“ ZADOBARJE, KUD STATIVE, KUD “Sv. Rok“ BREŽANI, KUD Župe “Sv. Rok“ SKAKAVAC, HKUD “Sv. Ante-Herceg Bosna“ Tušilović, FA “I. Mažuranić“, UO LEPEZA, ULAK, Vokalna grupa “Karlovčanke“, Karlovački vokalni oktet, Folklorna družina „VUGA“, Klapa “Furešti“, Klapa „CAROLO“, Chorus Carolostadien, Mješoviti pjevački zbor umirovljenika „Vid Rukavina“ , Matica umirovljenika Karlovca, Dječji zbor „CICIBANI“, Centar za ples. i izvedb. umjenost “FREE DANCE“ , STUDIO DVADESETTRI, Karlovačke mažoretkinje, Udruga karlovačkih bubnjara Carolosboom. :Među najposjećene '''kulturne atrakcije''' grada su: :# Aquatika- jedini potpuni slatkovodni akvarij u Hrvatskoj, Aquatika – Freshwater aquarium :# Muzej Domovinskog rata :# Žitnja lađa po rijeci Kupi :# Novo uređena atrakcija  otvorena u svibnju 2023. i vrlo posjećena je  Nikola Tesla [http://ntec.hr Experience] Centar (NTEC), Interpretacijsko-motivacijski centar inspiriran prema životu i djelu svjetskog poznatog izumitelja. : ---- : : '''Karlovačka građanska [https://karlovackagarda.hr/ Garda]''' je jedna od naj istaknutih institucija, garda je povijesno protokolarna postrojba grada Karlovca koja promiče vojnu i povijesnu tradiciju te kulturnu baštinu grada Karlovca i Karlovačke županije osnovana 1765/66. godini. :: [[Datoteka:Karlovačka građanska Garda.jpg|središte|mini|250x250px|Karlovačka građanska Garda]] Glavne kulturne ustanove u Karlovcu su: * '''Gradsko kazalište Zorin dom''' [[Datoteka:Zorin dom Karlovac.jpg|mini|Zorin dom]] ::Središnja kulturna institucija u gradu danas je [[Gradsko kazalište Zorin dom]], s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine, ujedno domaćin 'Croatia Flute Academy' vodećeg ljetnog masterclassa iz klasične flaute u Europi<ref>[https://www.culturenet.hr/10-hrvatska-flautisticka-akademija-u-karlovcu/196236 CulturenetHR] C.N.: ''10. Hrvatska flautistička akademija u Karlovcu'', 2023. (pristupljeno 20. veljače 2025.)</ref> * '''Gradski muzej Karlovac''' ::[[Datoteka:Gradski muzej Karlovac.jpg|mini|Gradski muzej Karlovac]]U sklopu [[Gradski muzej Karlovac|Gradskog muzeja Karlovac]] djeluju prirodoslovni, arheološki, etnološki, kulturno-povijesni i povijesni odjel, te [[Galerija Vjekoslav Karas]], Branič kula [[Stari grad Dubovac|Starog grada Dubovca]], [[Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata|Muzej Domovisnkog rata]] i Spomen-zbirka obitelji Ribar u Vukmaniću. * '''Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić''' ::Pri [[Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić Karlovac|Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić]] djeluje i [[Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj]].<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=200 Ministarstvo kulture RH] Središnje knjižnice nacionalnih manjina</ref> * '''Nacionalno svetište sv. Josipa''' [[Nacionalno svetište sv. Josipa]] nalazi se na [[Dubovac (Karlovac)|Dubovcu]], podno istoimenog [[Stari grad Dubovac|starog grada]] iz 13. stoljeća. [[Svetište]] su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem [[Sveti Josip|svetog Josipa]] Crkve u Hrvata, [[15. travnja]] [[1987.]] godine.[[Datoteka:Nacionalno svetište Sv. Josipa.jpg|mini|Nacionalno svetište Sv. Josipa]] : : : : :U Karlovcu je sjedište Gornjokarlovačke [[Eparhija|eparhije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. :Aktivna je i islamska vjerska zajednica. : * '''Kino Edison''' kao multimedijski centar koji spaja kulturnu baštinu, audiovizualnu i scensku umjetnost te modernu tehnologiju. Raspolaže s dvije dvorane (202 i 42 mjesta), multifunkcionalnim prostorom, izložbenim prostorom te edukacijskim audiovizualnim studijem. [[Datoteka:Kino Edison.jpg|mini|Novouređeni Kino Edison]] :: :: :: ==Spomenici i znamenitosti== [[Datoteka:Povijesni pečat Grada Karlovca.svg|mini|Povijesni pečat Grada Karlovca|200x200px]] * [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu|Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva]] * [[Nacionalno svetilište Svetog Josipa]] * [[Pavlinski samostan u Kamenskom]] * [[Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole]] * [[Crkva sv. Ćirila i Metoda u Karlovcu|Crkva sv. Ćirila i Metoda]] (1910. – 1950.) * [[Zvijezda-povijesni centar Karlovca]] * [[Školska športska dvorana Mladost u Karlovcu|Školska športska dvorana Mladost]], zaštićeni spomenik arhitekture<ref name="Krmpotić">[http://aktivirajkarlovac.net/2017/04/5648/ Aktiviraj Karlovac] Luka Krmpotić: ''Školska sportska dvorana “Mladost” – arhitektura koja zaslužuje brigu'' 3. travnja 2017., pristupljeno 26. travnja 2020.</ref> * [[Vrbanićev perivoj]].<ref name="Vrbanićev perivoj"/> * Karlovačko [[kulturno dobro]] je [[Žitna kuća]],<ref>Iz dana u dan: Četvrtak 24. siječnja. str. 2, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 1. veljače 2008.</ref> arhitektonski spomenik kratkog razdoblja [[Ilirske provincije|francuske vladavine]] u Karlovcu. == Šport == Začetci organiziranog djelovanja kroz udruženje sežu u godinu 1937. kada je 11. lipnja osnovana Zajednica športskih društava koja je preteča današnje Karlovačke športske zajednice koja je imenovana 12. siječnja 1998. godine i kroz koju je danas u gradu organizirana sportska djelatnost.<ref>[https://www.ksz.hr/images/2022/Clanice_Karlovacke_sportske_zajednice_2022._g._.pdf Popis klubova] ksz.hr</ref> Iako veličinom relativno malen, Karlovac je bio sudomaćin/suorganizator nekoliko velikih međunarodnih športskih događaja: * [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1970.|Svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine]] * [[Košarkaško EP 1975.|Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine]] * [[Ljetna univerzijada 1987.|Univerzijada 1987. godine]] * [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003.|Svjetsko žensko rukometno prvenstvo 2003. godine]] U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao „grad košarke”. U gradu je lipnja 1964. gostovala i odabrana selekcija [[NBA|NBA-ove lige]], s tadašnjim zvijezdama poput [[Bill Russell|Billa Russella]], [[Oscar Robertson|Oscara Robertsona]], [[Bob Cousy|Boba Cousyja]], [[Jerry Lucas|Jerryja Lucasa]] i dr.<ref name="karetrovizor">Ivka, Tihomir. [http://m.kaportal.hr/article/?category-id=1&page=2&article-id=1990 KAretrovizor. Kad su NBA zvijezde haklale u Šancu, a u Draganiću gradili naftnu bušotinu] KAportal, 10. lipnja 2012. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150604032342/http://m.kaportal.hr/article/?category-id=1&page=2&article-id=1990 |date=4. lipnja 2015. }} </ref> Nastupili su kao najbolja momčad lige (''All stars''), a igrali su protiv [[hrvatska košarkaška reprezentacija|hrvatske košarkaške reprezentacije]], pobijedivši 110:65 (50:31).<ref name="karetrovizor"/> 1971. je [[KK Karlovac 67|košarkaški klub Karlovac 67]] u juniorskoj konkurenciji 1971. bio prvakom Hrvatske, igrajući u sastavu: Bjelivuk, Šulentić, Češković, Vukašinović, Ilić, Štahan, Lovrić, Medek, Bašović, Kosovac i Čačić, trener Ivica Peris.<ref>[http://kas.kaportal.hr/2011/07/generacija-juniora-iz-1971-obiljezila-40-godisnjicu-naslova-prvaka-hrvatske-u-kosarci/ KAŠ online: Generacija juniora iz 1971. obilježila 40-godišnjicu naslova prvaka Hrvatske u košarci] KAportal, 3. srpnja 2011. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110905132415/http://kas.kaportal.hr/2011/07/generacija-juniora-iz-1971-obiljezila-40-godisnjicu-naslova-prvaka-hrvatske-u-kosarci/ |date=5. rujna 2011. }}</ref> [[Međunarodni šahovski turnir Karlovac 1912.|Prvi međunarodni šahovski turnir u Hrvatskoj]] organizirao je Izidor Gross 1912. godine u Karlovcu.<ref name="zmg">Zagreb moj grad (Časopis za promicanje zagrebačke povijesti i kulture); Milka Babović; ''Kralj, kraljica, kula, teklić, konjić i kmetić''; stranica 50; broj 43, svibanj / lipanj 2013.</ref><ref>Hans Schäfer, 1930.</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Židovi u Karlovcu |url=http://paviljon-katzler.hr/vijesti/zidovi-u-karlovcu |izdavač=Paviljon Katzler |preuzeto=16. prosinca 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131216191344/http://paviljon-katzler.hr/vijesti/zidovi-u-karlovcu |archivedate=16. prosinca 2013.}}</ref> ===== Športski događaji ===== {{izvor}} {{stilska dorada}} * Europski kup Karlovac Open –  kickboxing – KBK Tigar * Međunarodni taekwondo turnir Karlovac open – TKD Karlovac * Međunarodni karate turnir Karlovac open – KK Karlovac 1969 [[Datoteka:Karlovački cener 2.jpg|mini|Karlovački cener]] * Team cup Karlovac – TKD Banija Pandas * Tradicionalni mačevalački turnir – MK Karlovac * Seniorsko prvenstvo Hrvatske – TKD Prana * Međunarodni atletski miting Karlovac 2022. – AK Karlovac * Prvenstvo Hrvatske za mlađe juniore – atletika – AK Karlovac * Prvenstvo Hrvatske za seniore i seniorke – atletika – AK Karlovac * [[Karlovački cener]] – AK Maraton 2000 dobila IAAF-ov status »Bronze Label« čime je postala prva utrka u Hrvatskoj s tim statusom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/539352/ostali-sportovi-atletika/karlovacki-cener-odrzava-se-i-ove-godine-na-prostoru-srednjovjekovne-zvijezde/ |title=Karlovački cener održava se i ove godine|website=sportnet.rtl.hr |access-date=9. lipnja 2020. |archive-date=9. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200609171453/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/539352/ostali-sportovi-atletika/karlovacki-cener-odrzava-se-i-ove-godine-na-prostoru-srednjovjekovne-zvijezde/ |url-status=dead }}</ref> * Otvoreno prvenstvo Hrvatske u super mini i mini rukometu – RK Š.R. Karlovac * Karlovački festival sportske rekreacije – Karlovački savez sportske rekreacije * Karlovačka veslačka regata – VK Korana, od 1954. * Prvenstvo Hrvatske u košarci 3×3 – KK KA Baseketball * Tradicionalni nogometni turnir u spomen na poginule branitelje – NK Korana * Memorijalni pionirski turnir „Marijan Milčić“ – NK Mostanje * Inline turnir „Karlovac 2022“ – IHK Karlovac * Tenisko ljeto u Karlovcu – TK Karlovac * Međunarodni nogometni klub U–16 Brani Čavlović – Čavlek – NK Karlovac 1919 * Međunarodna atletska utraka Crtom bojišnice – AK KA TIM * Karlovac open – Izidor Gross – Karlovački šahovski klub * Amaterska hakl liga – KK Šanac * Tradicionalni nogometni turnir mladeži Drago Stojković – Jole – NK Ilovac * Memorijalni turnir Nebojša Parežanin Pržo – RK Dubovac – Gaza * Zimski malonogometni turnir Karlovac, održava se od 1970. godine ==Gradovi prijatelji== Karlovac ima uspostavljenu [[Bratimljenje gradova|prijateljsku suradnju]] sa sljedećim gradovima:<ref>{{Citiranje weba|title=Gradovi prijatelji|url=https://www.karlovac.hr/grad/gradovi-prijatelji/18|access-date=2023-10-29|website=karlovac.hr}}</ref> * {{Z|ITA}} Alessandria, Italija, prvo prijateljstvo sklopljeno je 1964. godine a održava se putem gospodarske i kulturne suradnje i razmjene u sklopu programa "twinninga" * {{Z|SAD}} [[Kansas City]], program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih) *{{Z|MAĐ}} Erzsébetváros (Budapest), Mađarska, Grad Karlovac i samouprava VII. okruga – Erzsebetvaros pobratimili su se 2008. godine i redovito organiziraju zajedničke aktivnosti, posebno aktivna je organizacija ljetnih kampova za djecu. * {{Z|LIT}} Tauragė, Litva, Grad Karlovac je potpisao povelju o suradnji 2012. godine u sklopu projekta Comenius sa gradom Taurage. * Vukovar – Grad Vukovar i Grad Karlovac službeno su postali gradovi prijatelji u studenom 2018. godine *{{Zastava|cz|24x16px}} [https://humpolec.cz/ Humpolec], Češka Republika; Grad Karlovac i Grad Humpolec sklopili su Sporazum o suradnji u travnju 2026. godine. == Poznate osobe == {{catmore|:Kategorija:Životopisi, Karlovac}} {{div col|cols=2}} * [[Nikolina Brnjac]], hrvatska političarka * [[Goran Bunjevčević]], srpski nogometaš * [[Borislav Cvetković]], hrvatski nogometaš i trener * [[Antun Čorić de Monte Creto]], hrvatski general * [[Davor Gobac]], hrvatski pjevač * [[Slavko Goldstein]], hrvatski političar, scenarist, knjižar, leksikograf i povjesničar * [[Većeslav Holjevac]], hrvatski političar * [[Dušan Jakšić]], srpski pjevač i glumac * [[Marija Jambrišak]], hrvatska pedagoginja i učiteljica * [[Dragojla Jarnević]], hrvatska književnica * [[Vlado Kalember]], hrvatski pjevač * [[Vjekoslav Karas]], hrvatski slikar * [[Branko Kokir]], srpski odbojkaš * [[Gustav Krklec]], hrvatski književnik * [[Radoslav Lopašić]], hrvatski povjesničar * [[Dejan Lovren]], hrvatski nogometaš * [[Danko Ljuština]], hrvatski glumac * [[Boris Magaš]], hrvatski arhitekt * [[Vladimir Mažuranić (leksikograf)|Vladimir Mažuranić]], hrvatski pravnik * [[Slavko Mihalić]], hrvatski pjesnik * [[Nada Murganić]], hrvatska političarka * [[Jelica Pavličić-Štefančić]], hrvatska sprinterica * [[Gajo Petrović]], hrvatski filozof * [[Vladimir Pogačić]], srpski filmski redatelj i scenarist * [[Ladislav Polić]], hrvatski pravnik * [[Krešimir Račić]], hrvatski atletičar * [[Ivan Salis Seewis]], hrvatski general * [[Mirko i Stjepan Seljan]], hrvatski istraživači * [[Dejan Šorak]], hrvatski filmski redatelj * [[Slavko Štancer]], hrvatski general * [[Maksimilijan Vrhovac]], zagrebački biskup * [[Branko Vukelić (ministar)|Branko Vukelić]], hrvatski političar * [[Karl Felix Wolff]], južnotirolski novinar, pisac i folklorist {{div col end}} ==Popularna kultura== U Karlovcu je sniman dio spota za pjesmu [[Earth Song]] američkog pjevača [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]] 1995. godine. ==Bibliografija== * Ivan Ott (glavni urednik), ''Karlovački leksikon'', Naklada Leksikon : Gradska knjižnica "I.G. Kovačić" : [[Gradski muzej Karlovac|Gradski muzej]] : [[Školska knjiga]], Karlovac : Zagreb, 2008. (677 str.), ISBN 9789530614772 * Josip Tomačić (glavni urednik)''Stodeseta brigada ZNG-HV u obrani jedine domovine'', Udruga pripadnika 110. brigade ZNG-HV, Karlovac, 2007.-2009., ISBN 9789535501114 (cjelina) :* I. svezak: ''Od prve mobilizacije 28. 06. 1991. do prve demobilizacije 31. 10. 1992.'', 2007. (399 str.), ISBN 9789535501107 :* II. svezak: ''Od 1. siječnja 1993. do 30. lipnja 1996.'', 2009. (436 str.), ISBN 9789535501121 * Krunoslav Perković (glavni urednik), ''13. domobranska pukovnija u obrani Karlovca'', Udruga pripadnika 110. brigade ZNG/HV Karlovac – Klub 13. dp Karlovac, Karlovac, 2022. (316 str.); ISBN 9789535501138 == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|commonscat=Karlovac}} ;Mrežna mjesta * [http://www.karlovac.hr/ Grad Karlovac], službeno mrežno mjesto * [https://visitkarlovac.hr/ Turistička zajednica grada Karlovca], službeno mrežno mjesto * {{HTE|josip-kras-tvornica-koze-obuce-i-gumenih-proizvoda|Josip Kraš}} {{GiO KŽ}} {{Gradska naselja grada Karlovca}} [[Kategorija:Karlovac| ]] [[Kategorija:Gradovi u Karlovačkoj županiji]] [[Kategorija:Karlovačka županija]] 7cy0m95mdmkcjptwdexwsfp8cxfhx59 7431432 7431429 2026-04-17T11:31:03Z Bukovacka 285235 /* Gradovi prijatelji */ 7431432 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Karlovac |vrsta = naselje i grad |grb = Grb_slob._i_kralj._Grada_Karlovca.svg |članak o grbu = [[Grb Karlovca|Grb grada Karlovca]] |zastava = Zastava_Grada_Karlovca.svg |članak o zastavi = Zastava grada Karlovca |slika = Karlovac Star- Source- Digitalni Tisak.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|KAŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Damir Mandić ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|52 gradska naselja]] |površina = 401,1 |površina uža = 95,3 |visina = |z. širina = 45.50 |z. dužina = 15.54 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 49377 |stanovništvo uže = 41869 |svetac = [[Sveti Josip]] |dan = [[13. srpnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 47000 Karlovac |pozivni broj = +385 (0)47 |autooznaka = KA |web = {{URL|https://karlovac.hr/}} |bilješke = }} '''Karlovac''' je grad u [[Središnja Hrvatska|središnjoj Hrvatskoj]], upravno središte [[Karlovačka županija|Karlovačke županije]]. Poznat je kao „grad na četiri rijeke” – [[Kupa|Kupi]], [[Korana|Korani]], [[Dobra|Dobri]] i [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnici]] – i „grad parkova”.<ref name="Vrbanićev perivoj"/> Nalazi se raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz [[Zagreb]]a prema [[Rijeka|Rijeci]] i [[Split]]u. ==Zemljopis== [[Datoteka:Renaissance star-shaped fortress in Karlovac, Croatia (designed in 1774).jpg|mini|Tlocrt utvrde – današnja "Zvijezda"|297x297px]] Karlovac je grad u [[Središnja Hrvatska|središnjoj Hrvatskoj]], 56&nbsp;km jugozapadno od [[Zagreb]]a i 130&nbsp;km sjeveroistočno od [[Rijeka|Rijeke]]. Smješten je na dinarskom rubu [[Panonska nizina|Panonske nizine]], a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Uz brojne [[park]]ove i zelene površine, zbog čega nosi epitet "grada parkova",<ref name="Vrbanićev perivoj">{{Citiranje časopisa |url=http://karlovac-touristinfo.hr/hr/znamenitosti/vrbanicev-perivoj |title=Vrbanićev perivoj |archive-url=https://web.archive.org/web/20140406000711/http://karlovac-touristinfo.hr/hr/znamenitosti/vrbanicev-perivoj |archive-date=6. travnja 2014. |access-date=11. svibnja 2014.}}</ref> osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad − [[Korana]], [[Kupa]], [[Dobra]] i [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnica]] po kojima je poznat kao grad na četiri rijeke. == Klima == Karlovac ima [[Umjerena kontinentalna klima|umjereno kontinentalnu klimu]]. Ljetni mjeseci su topli s prosječnim temperaturama od {{Br|20|°C}} do {{Br|25|°C}}, dok zimski mjeseci donose hladno vrijeme s temperaturama oko {{Br|0|°C}}, koje mogu pasti ispod {{Br|–10|°C}}. Grad prima oko 1000 mm oborina godišnje, ravnomjerno raspoređenih, s najviše kiše u proljeće i jesen te snijegom zimi. Rijeke Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra značajno utječu na mikroklimu grada. Najviša maksimalna dnevna temperatura izmjerena je [[5. srpnja]] [[1950.]] i iznosi {{Br|42,4|°C}}, dok je najmanja izmjerena [[16. veljače]] [[1956.]] i iznosi je {{Br|–25,2|°C}}.<ref>{{Citiranje weba|title=Klimatski podaci za grad Karlovac|url=https://novovrijeme.com/klima/karlovac|access-date=2024-06-15|website=novovrijeme.com}}</ref> ==Povijest== [[Datoteka:Stari grad Dubovac- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|mini|300x300px|Stari grad Dubovac.]] [[Datoteka:Panorama Karlovca s vlakom.jpg|mini|220x220px|Panorama Karlovca s vlakom slikara Jakova Šašela.]] Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka – [[13. srpnja]] [[1579.]] godine. Po naredbi [[Karlo II. Štajerski|Karla II. Štajerskog]], osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku [[Korana|Korane]] u [[Kupa|Kupu]], podno stare gradine Dubovac. Franz Vaniček navodi podatak da je tvrđava izgrađena na 900 turskih lubanja.<ref>{{Cite book|last=Vaniček|first=Franz|authorlink=Franz Vaniček|title=Specialgeschichte der Militärgrenze, aus Originalquellen und Quellenwerken geschöpft|year=1875|url=https://vojnakrajina.ffzg.unizg.hr/franz-vanicek-povijest-vojne-krajine/|publisher=|pages=49|location=|isbn=}}</ref> Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog [[Renesansa|renesansnog]] grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom. Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine. Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. U Karlovcu je [[Stranka prava]] 13. travnja 1896. osnovala svoj ogranak.<ref name="kaportal">[http://kaportal.hr/hsp-ovci-118 Karlovački HSP-ovci obilježili 118 godina pravaštva u Karlovcu ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140619121034/http://kaportal.hr/hsp-ovci-118 |date=19. lipnja 2014. }}, KAportal, 13. travnja 2014.</ref> Pokazala se uspješnom, jer od 1896. do 1920. godine, dala je Karlovcu četvoricu gradonačelnika (Josip Vrbanić, [[Ivan Banjavčić]], [[Božidar Vinković]] i [[Gustav Modrušan]]).<ref name="kaportal"/><ref>[http://www.pravasi.com.hr/ka-godisnjica.html Pravaštvo u Karlovcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140710012101/http://www.pravasi.com.hr/ka-godisnjica.html |date=10. srpnja 2014. }}, Pravaši, nacionalni pravaški glasnik</ref> U tom je razdoblju po industriji i izdavačkoj djelatnosti Karlovac bio među najznačajnijim gradovima u Hrvatskoj.<ref name="kaportal"/> Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 19 vojnih objekata s raspoređenim vojnim snagama. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada, no taj proces nije prošao mirno. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. Osobito težak trodnevni napad s pokušajem osvajanja grada bio je [[napad na Karlovac 4. listopada 1991.|4. listopada]], a grad je opet bio u velikoj neizvjesnosti kad je neprijateljska JNA uz pomoć pobunjenih Srba [[Operacija Logorište|izvukla]] teško oružje i mehanizaciju iz vojarne u Logorištu. U razdoblju do siječnja 1992. poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno. Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., u srpnju i rujnu 1993., te u svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica potpuno su oslobođeni završetkom [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]] 7. kolovoza 1995. godine. ==Stanovništvo== Područje Grada Karlovca ima {{n|49 377}} stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih {{n|41 869}} ([[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|popis 2021.]]).<ref>[https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 Konačni rezultati popisa 2021.] dzs.hr</ref> U sastavu stanovništva prema narodnosti 88,21 % je [[Hrvati|Hrvata]], a najbrojnija nacionalna manjina su [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] s 8,01 %. Po brojnosti zatim slijede [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] s 0,45 % i [[Albanci u Hrvatskoj|Albanci]] s 0,43 %. Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša '''velika općina Karlovac''', koja je imala sljedeći etnički sastav: {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" ! godina popisa !! ukupno !! [[Hrvati]] !! [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali |- | [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.|1991.]] || 81 319 || 51 880 (63,79 %) || 21 732 (26,72 %) || 2764 (3,39 %) || 4943 (6,07 %) |- | [[1981.]] || 78 363 || 48 129 (61,41 %) || 18 181 (23,20 %) || 9768 (12,46 %) || 2285 (2,91 %) |- | [[1971.]] || 73 863 || 50 064 (67,77 %) || 19 671 (26,63 %) || 1833 (2,48 %) || 2295 (3,10 %) |} ===Karlovac (naseljeno mjesto)=== * [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|2011.]] – 46 833 * [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2001.|2001.]] – 49 082 * [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.|1991.]] – 59 999 (Hrvati – 38 533, Srbi – 14 529, Jugoslaveni – 2583, ostali – 4354) * [[1981.]] – 55 031 (Hrvati – 33 931, Srbi – 10 250, Jugoslaveni – 8805, ostali – 2045) * [[1971.]] – 47 543 (Hrvati – 34 020, Srbi – 9681, Jugoslaveni – 1707, ostali – 2135) Stara općina karlovačka imala je [[1880.]] 5824 žitelja, [[1890.]] – 5559, a [[1900.]] 5991 žitelja.<ref name="Vrbetić">Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko (fotografije) : ''Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914'', Školska knjiga, Zagreb, 1989., [http://books.google.com/books?hl=en&id=kGhXAAAAMAAJ&q=3175 str. 8.]</ref> Karlovcu su [[1902.]] pridružene [[Švarča]]nska i [[Banija (Karlovac)|Banijanska]] [[općina|upravna općina]]. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+ Žiteljstvo karlovačkih općina<ref>CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.</ref> !Upravna općina !1880. !1890. !1900. !1910. |- |Karlovac (novi) |– |– |– |{{n|14 992}} |- |Banija |2887 |3191 |3595 |– |- |Švarča |3175 |3717 |3868 |– |- |Karlovac (stari) |5824 |5559 |5991 |– |- |Svega |11 886 |12 467 |13 454 |14 992 |- |Vojno žiteljstvo |7 |1678 |1487 |1120 |- |'''Ukupno''' |11 893 |14 145 |14 941 |16 112 |} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Karlovac |p1857=24865 |p1869=26964 |p1880=26947 |p1890=30339 |p1900=32608 |p1910=34713 |p1921=35171 |p1931=41120 |p1948=44974 |p1953=50342 |p1961=58013 |p1971=63887 |p1981=69622 |p1991=73426 |p2001=59395 |p2011=55705 |p2021=49377 |napomena=Nastala iz stare općine Karlovac. U 1869. i 1880. dio podataka sadržan u općini Lasinja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Karlovac |p1857=9968 |p1869=11175 |p1880=12198 |p1890=12912 |p1900=15442 |p1910=16667 |p1921=17448 |p1931=21877 |p1948=26690 |p1953=31842 |p1961=40180 |p1971=47543 |p1981=55031 |p1991=59999 |p2001=49082 |p2011=46833 |p2021=41869 |napomena=U 1869. i 1880. dio podataka sadržan je u naselju Gornje Stative. Od 1857. do 1900. te u 1931. i 1948. sadrži podatke za bivša naselja Banija, Mostanje, Rakovac, Selce i Udbinja. Sadrži podatke i za bivša naselja Donja Švarča, Drežnik, Gornja Švarča, Gradac, Hrnetić, Mala Švarča, Novaki, Turan i Zagrad koja su do 1900. iskazivana kao naselja, Brdo Karlovačko, Brodarci, Donje Pokupje, Donje Zastinje, Gornje Mekušje, Kamensko i Velika Jelsa koja su do 1900. te u 1948. iskazivana kao naselja te Bridići, Mala Jelsa i Vučjak koja su do 1948. iskazivana kao naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Uprava== === Gradska naselja === Grad Karlovac se sastoji od 52 naselja, to su:<ref>{{Citiranje weba|date=|year=2022|title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2021|url=https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx|url-status=live|accessdate=23. lipnja 2020.|work=dzs.hr}}</ref> {{Div col|cols=3}} * [[Banski Kovačevac]], 90 stan. * [[Banski Moravci]], 37 stan. * [[Blatnica Pokupska]], 32 stan. * [[Brezova Glava]], 142 stan. * [[Brežani (Karlovac)|Brežani]], 107 stan. * [[Brođani]], 38 stan. * [[Cerovac Vukmanićki]], 787 stan. * [[Donja Trebinja]], 10 stan. * [[Donje Mekušje]], 193 stan. * [[Donji Sjeničak]], 52 stan. * [[Gornja Trebinja]], 145 stan. * [[Gornje Stative]], 393 stan. * [[Gornji Sjeničak]], 79 stan. * [[Goršćaki]], 121 stan. * [[Husje]], 153 stan. * [[Ivančići Pokupski]], 11 stan. * [[Ivanković Selo]], 3 stan. * [[Ivošević Selo]], 4 stan. * [[Kablar]], 82 stan. * [[Karasi]], 54 stan. * '''Karlovac''', 41.869 stan. * [[Klipino Brdo]], 6 stan. * [[Kljaić Brdo]], 13 stan. * [[Knez Gorica]], 106 stan. * [[Kobilić Pokupski]], 35 stan. * [[Konjkovsko]], 6 stan. * [[Koritinja]], 82 stan. * [[Ladvenjak]], 402 stan. * [[Lipje (Karlovac)|Lipje]], 39 stan. * [[Luka Pokupska]], 328 stan. * [[Mahićno]], 456 stan. * [[Manjerovići]], 8 stan. * [[Okić (Karlovac)|Okić]], 43 stan. * [[Popović Brdo]], 200 stan. * [[Priselci]], 95 stan. * [[Rečica (Karlovac)|Rečica]], 489 stan. * [[Ribari (Karlovac)|Ribari]], 77 stan. * [[Skakavac (Karlovac)|Skakavac]], 227 stan. * [[Slunjska Selnica]], 65 stan. * [[Slunjski Moravci]], 55 stan. * [[Šebreki]], nenaseljeno * [[Šišljavić]], 358 stan. * [[Tušilović]], 532 stan. * [[Tuškani]], 239 stan. * [[Udbinja]], 41 stan. * [[Utinja]], 5 stan. * [[Vodostaj (Karlovac)|Vodostaj]], 298 stan. * [[Vukmanić]], 194 stan. * [[Vukoder]], 88 stan. * [[Zadobarje]], 315 stan. * [[Zagraj]], 59 stan. * [[Zamršje]], 144 stan. {{Div col end}} ===Gradske četvrti i mjesni odbori=== [[Datoteka:Zračni pogled na Karlovca- Autor- Igor Čepurkovskii.jpg|mini|Pogled Karlovca|270x270px]] Na području Grada Karlovca je osnovano 12 [[Gradska četvrt|gradskih četvrti]] i 26 [[Mjesni odbor|mjesnih odbora]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.karlovac.hr//gradske-cetvrti-mjesni-odbori/54 |title=Gradske četvrti / Mjesni odbori |work=karlovac.hr |accessdate=23. lipnja 2020.}}</ref> {{Div col|cols=3}} Gradske četvrti su: * [[Banija (Karlovac)|Banija]] * [[Drežnik-Hrnetić]] * [[Dubovac (Karlovac)|Dubovac]] * [[Gaza (Karlovac)|Gaza]] * [[Grabrik]] * [[Luščić-Jamadol]] * [[Mostanje]] * [[Novi centar]] * [[Rakovac (Karlovac)|Rakovac]] * [[Švarča]] * [[Turanj (Karlovac)|Turanj]] * [[Zvijezda (Karlovac)|Zvijezda]] Mjesni odbori su: * [[Popović Brdo]] * [[Borlin]] * [[Cerovac Vukmanićki]] * [[Donje Pokupje]] * [[Gornje Mekušje]] * [[Gornje Stative]] * [[Gradac (Karlovac)|Gradac]] * [[Kablar]] * [[Kamensko (Karlovac)|Kamensko]] * [[Knez Gorica]] * [[Ladvenjak|Ladvenjak-Selišće]] * [[Logorište]] * [[Mahićno|Mahično]]-[[Tuškani]] * [[Mala Jelsa]] * [[Mala Švarča]] * [[Orlovac (Karlovac)|Orlovac]] * [[Pokupska dolina]] * [[Rečica (Karlovac)|Rečica]] * [[Sjeničak]]-[[Utinja]] * [[Skakavac (Karlovac)|Skakavac]] * [[Šišljavić]] * [[Tušilović]] * [[Velika Jelsa]] * [[Vukmanić]] * [[Zadobarje]] * [[Zagrad – Kalvarija – Vučjak]] {{Div col end}} === Obilježja === Službena obilježja grada Karlovca su [[Grb Karlovca|grb]], zastava, povijesni pečat i lanac gradonačelnika. Zastava grada Karlovca je modro zelene boje, a na njenoj sredini, na obje strane, nalazi se povijesni grb grada Karlovca. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Gradski lanac ili gradonačelnički lanac ustanovljen je prvim Statutom grada Karlovca nakon demokratskih promjena 1990. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/digitalizacija/Karlovacki_tjednik/PDF/91_95/GKKA_N_ID16_1994-07-21_41_29.pdf |title=Povodom 13. srpnja održana svečana sjednica Gradskog vijeća Karlovca |accessdate=27. prosinca 2020. |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220120725/http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/digitalizacija/Karlovacki_tjednik/PDF/91_95/GKKA_N_ID16_1994-07-21_41_29.pdf |url-status=dead }}</ref> Lanac se sastoji se od 23 male i jedne velike kovinske pločice u obliku šesterokrake zvijezde. U središnjem dijelu malih pločica nalaze se okrugli emajlirani medaljoni koji sadrže motive s grba grada kao što su hrvatski šahirani grb, utvrđeni grad, sunce, mjesec, prekrižena sidra, štit s inicijalima cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] i pučka kruna. Na središnjoj velikoj kovinskoj pločici nalazi se emajliran, hrastovim vijencem obrubljen, povijesni grb grada Karlovca. Na naličju ove kovinske pločice urezane su riječi: Grad Karlovac A. D. 1579. Lanac je prvi puta nošen 13. srpnja 1994. godine na svečanoj sjednici gradskog vijeća. Tada ga je nosio gradonačelnik Ivan Benić. Idejno rješenje za lanac napravio je karlovački grafičar Zoran Živković,<ref>{{Citiranje weba |url=https://crwflags.com/FoTW/flags/hr-ka-ka.html |title=Karlovac (Town, Karlovac County, Croatia) |accessdate=28. prosinca 2020.}}</ref> a izradila ga je IKOM kovnica. Logo grada Karlovca "„Karlovac – Grad susreta“ predstavlja objedinjavanje Karlovačke Zvijezde zajedno s povijesnom komponentom i geopolitičkim položajem grada, gospodarstvom s razvojnim potencijalima i bogatim kulturnim naslijeđem, a sve u cilju poticanja turista na upoznavanje ljepota grada Karlovca. Logotip simbolizira oblik građenja povijesne gradske jezgre u obliku šesto krake zvijezde. [[Datoteka:Logo grada Karlovca.png|mini|Logo Karlovca]] ==Gospodarstvo== {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Centar Karlovca- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|mini|Središte grada|280x280px]] Karlovac je od davnina poznat kao trgovački grad. Razvoj trgovine omogućio je povoljan prometni i geografski položaj, ali i potreba, jer je grad bio velika vojarna tadašnje [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. [[Karlovačka pivovara]] osnovana je 1854. godine. Pravi razvoj gospodarstva slijedi industrijalizacijom nakon II. svjetskog rata, kada se u gradu i okolici osnivaju tvornice i industrijska postrojenja. Najvažnije su svakako "Karlovačka industrija mlijeka" (KIM), "Tvornica obuće Josip Kraš", "Žitoproizvod", Jugoturbina. Najznačajnije gospodarske djelatnosti po ukupnim prihodima su [[prehrambena industrija]], proizvodnja metalnih proizvoda, proizvodnja pića, proizvodnja strojeva i uređaja. Najveća poduzeća u tim djelatnostima su: * '''[[prehrambena industrija|proizvodnja hrane i pića]]:''' PPK Karlovačka mesna industrija d.d., Heineken Hrvatska d.o.o., KIM Mljekara Karlovac d.o.o., Žitoproizvod d.d. * '''proizvodnja metala i gotovih metalnih proizvoda:''' [[HS Produkt|HS Produkt d.o.o.]], Kordun grupa, Žeče Novi d.o.o., Energoremont d. d. * '''proizvodnja strojeva i uređaja:''' General Electric d.o.o., Tvornica turbina d.o.o., Adriadiesel d.d., Croatia Pumpe Nova d.o.o., AB Montaža d.o.o. * '''proizvodnja proizvoda od gume i plastike:''' DS Smith Plastics Karlovac d.o.o., Strijelac d.o.o. * '''[[tekstilna industrija|proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda]]:''' Kelteks d.o.o., IV ER KVC d.o.o., Rosanna d.o.o. * '''[[tiskarstvo]]:''' Lana – Karlovačka tiskara d.d., Tiskara Pečarić – Radočaj d.o.o. * '''proizvodnja ostalih mineralnih nemetalnih proizvoda:'''Wienerberger Ilovac d.o.o. * '''[[drvna industrija|prerada drva i proizvoda od drva]]:''' Proizvodnja drvenih stupova d.o.o. Najvažniji poslovni subjekti u gradu Karlovcu su 6 velikih poduzetnika. To su: PPK d.d.; HS Produkt d.o.o.; HEINEKEN Hrvatska d.o.o.; Kim d.o.o.; General Electric Hrvatska d.o.o. i Lana – Karlovačka tiskara d.d. Najveću dobit ostvaruju HS Produkt te PPK. Šest velikih poduzetnika ukupno zapošljava preko 3000 radnika, što je oko 30 % svih zaposlenih u gradu Karlovcu.{{ni}} ===Turizam=== Grad Karlovac promovira se kao 'grad susreta', mjesto susreta četiriju rijeka i najvažnijih [[Promet Hrvatske|prometnih pravaca u Hrvatskoj]]. [[Datoteka:Muzej Aquatike i rijeka Korana.jpg|mini|Muzej Aquatike i rijeka Korana|250x250px]] Osnova za razvoj turizma su [[spomenik kulture|spomenici kulture]] nacionalnog značaja (povijesno urbanistička cjelina Zvijezda, Stari Grad Dubovac, crkva Majke Božje Snježne, pavlinski samostan u Kamenskom, vojni kompleks Turanj, galerija Vjekoslav Karas, Zilik i Ulak, Gradski muzej Karlovac, Muzej Domovinskog rata, slatkovodni akvarij Aquatika, Nikola Tesla Experience Center, Kino Edison i ine atrakcije. [[Datoteka:Karlovačka promenada.jpg|alt=Karlovačka promenada|mini|Karlovačka promenada]] U gradu Karlovcu razvijena je [[hidrografska mreža]] i postoji velik broj rijeka, rječica i potoka, među kojima se ističu rijeke Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica. Na Korani se nalazi i gradsko kupalište, gdje je uređeno Foginovo kupalište registrirano kao prvo riječno kupalište u Hrvatskoj. U neposrednoj blizini grada, u naselju Rečica udaljenom 8 km sjeveroistočno od Karlovca, nalazi se izvorište geotermalne vode. ===Šumarstvo i lovstvo=== Od ukupne upravne površine grada Karlovca 34,05 % su površine pod [[šuma]]ma.{{ni}} Grad je bogat zelenim površinama, parkovima i šetnicama. Na ruralnim prostorima nalazi se i 14 područja u ekološkoj mreži [[NATURA 2000]], koja obuhvaća i 12 rijetkih i ugroženih staništa. Na ruralnim područjima grada nalazi se i 13 zaštićenih kulturno-povijesnih i 2 arheološka lokaliteta te 94 evidentirana kulturna dobra.{{ni}} Na području grada Karlovca nalazi se 11 lovišta čije površine prelaze gradske granice i imaju ukupno {{n|49 187}} ha. Glavne vrste divljači u ovim lovištima su [[srna]], [[obični zec]], [[divlja svinja]], fazan-gnjetao, [[divlja patka]] i [[trčka skvržulja]]. Osim divljači, za lov su značajni i lovački objekti te je evidentirano 6 lovačkih kuća ili domova. Na području grada Karlovca nalazi se i novopodignuto uzgajalište divljači. Fazanerija „Dajnica“. Ribolovna područja karlovačke regije čine dionica rijeke Korane od [[Malići|Malića]] do Karlovca, dionica rijeke Dobre od [[Bukovje|Bukovja]] do [[Gornje Pokupje|Gornjeg Pokupja]] i dionica rijeke Kupe od Gornjeg Pokupja pa sve do [[Pisarovina|Pisarovine]], jezero [[Šumbar]] i draganićki Ribnjaci. == Obrazovanje, kultura i sport == [[Datoteka:OŠ Dragojle Jarnević Karlovac.jpg|mini|Osnovna škola Dragojle Jarnević|200x200px]] [[Datoteka:Osnovna škola Braća Seljan, Karlovac - pročelje.jpg|mini|Osnovna škola "Braća Seljan"|200x200px]] U gradu Karlovcu odgojno-obrazovni rad pruža 10 osnovnih škola i Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Karlovac te pet područnih škola. === Osnovne škole === * Osnovna škola Banija * Osnovna škola "Braća Seljan" * Osnovna škola Dragojle Jarnević * Osnovna škola Dubovac * Osnovna škola Grabrik * Osnovna škola Mahično * Osnovna škola Rečica * Osnovna škola Švarča * Osnovna škola Turanj * Osnovna škola Krnjak-Katarina Zrinski * Osnovna škola Skakavac === Srednje škole === * [[Ekonomsko-turistička škola Karlovac]] * Gimnazija Karlovac<ref>[https://www.gimnazija-karlovac.hr Gimnazija Karlovac], www.gimnazija-karlovac.hr</ref> Osim obrazovne funkcije, Gimnazija Karlovac (hrvatski: Gimnazija Karlovac), srednja je škola (gimnazija) koja je osnovana pod pokroviteljstvom Marije Terezije iz Austrije 1766. godine i ima vrlo važnu ulogu i u kulturnom životu Karlovca; pod poznatim bivšim studentima ove škole izumitelj, inženjer elektrotehnike i strojarstva '''[[Nikola Tesla]]''', pohađao je školu od 1870. do 1873. godine, a zanimanje za električnu energiju pripisuje onome što je naučio u Karlovcu. * Glazbena škola Karlovac<ref>[https://www.glazbena-ka.hr Glazbena škola Karlovac], www.glazbena-ka.hr</ref> Glazbena Škola Karlovac jedna je od najstarijih glazbeno-edukativnih institucija u ovom dijelu Europe (osnovana 1.prosinca 1804. godine), domaćin je Karlovac Piano Festivala.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://glazbena-ka.hr/kako_je_pocelo.html |title=Glazbena Škola Karlovac |access-date=2. veljače 2015. |archive-date=2. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150202174433/http://glazbena-ka.hr/kako_je_pocelo.html |url-status=dead}}</ref> Karlovac Piano Festival datira is 2013. godine, a sadržava stručne satove s renomiranim klavirskim pedagozima te Internacionalno Klavirsko Natjecanje.<ref>[http://www.karlovacpianofestival.com/pocetna.html Karlovac Piano Festival]</ref> * Medicinska škola Karlovac<ref>[http://ss-medicinska-ka.skole.hr Medicinska škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220144834/http://ss-medicinska-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, ss-medicinska-ka.skole.hr</ref> * Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac<ref>[http://ss-mios-ka.skole.hr Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220144951/http://ss-mios-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, ss-mios-ka.skole.hr</ref> * Prirodoslovna škola Karlovac<ref>[http://www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr Prirodoslovna škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220145529/http://www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr</ref> * Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac<ref>[http://www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220141819/http://www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr</ref> * [[Tehnička škola Karlovac]] * Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac<ref>[http://ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220142135/http://ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr</ref> === Visokoškolske ustanove === * [[Veleučilište u Karlovcu]] je jedina visokoškolska ustanova na području Karlovačke županije i od akademske godine 2008/09. visoko obrazovanje u Karlovačkoj županiji provodi i Ekonomski fakultet Sveučilišta dislocirani preddiplomski sveučilišni studij poslovna ekonomija, smjer Poduzetništvo.<ref>{{Citiranje weba|title=Baza projekata|url=https://www.vuka.hr/index.php?id=718|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221228121453/https://www.vuka.hr/index.php?id=718|archive-date=28. prosinca 2022|access-date=2023-10-29}}</ref> * kampus međunarodnog sveučilišta Alma Mater Europaea ==Kultura== [[Datoteka:Ivanski krijesovi - vatromet na Kupi.jpg|mini|[[Ivanjski krijesovi|Ivanski krijesovi]] – vatromet na [[Kupa|Kupi]]|250x250px]] [[Datoteka:Koncert na promenadi.jpg|mini|Koncert na promenadi|250x250px]] Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora, te jedna od najstarijih hrvatskih čitaonica. Među spomenicima kulture nacionalnog značaja istaknutu važnost u Karlovcu ima povijesna urbanistička cjelina Zvijezda, odnosno uža povijesna gradska jezgra, unutar koje se nalazi veći broj očuvanih građevina. Valja spomenuti i stari grad Dubovac koji se nalazi u blizini nacionalnog svetišta sv. Josipa koje posjeduje bogatu sakralnu zbirku, kao i Vojni kompleks Turanj, galerije, Gradski muzej i Muzej franjevačkog samostana te Muzej domovinskog rata na Turnju… Grad sve više pažnje posvećuje manifestaciji "[[Karlovački dani piva]]" poznata kao „peta rijeka Karlovca“ koja se održava krajem kolovoza svake godine. Sve više pažnje dobivaju manifestacije kao što su [[Ivanjski krijesovi|ivanjski krijesovi]] (24. lipnja), Proljetne promenade, Karlovačka Gastro priča te Advent u Karlovcu, Zvjezdano ljeto, Međunarodni festival folklora Karlovac, Four River Film Festival, [[Hrvatska flautistička akademija|Hrvatska flautistička akademija]] – i mnoge druge sa kojima upotpunjava kulturnu ponudu grada. Grad Karlovac ima niz događanja koji povećavaju stupanj atraktivnosti Grada te obogaćuju sadržaj boravka i stvaraju mogućnost veće potrošnje turista. Najpoznatija događanja su: Dani piva, Zvjezdano ljeto, Advent, Ivanjski krijes, Josipovo, Okusi svijeta, Međunarodni festival folklora, Karlovački cener U gradu je izrazito aktivan kulturni amaterizam na području tradicijske kulture i očuvanja nematerijalne kulturne baštine organiziran kroz Zajednicu organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti grada Karlovca, osnovanu davne 1948. godine, koja ima brojne članice: KUD REČICA , KUD TURANJ, KUD MOSTANJE, KUD „Sv. ANA- VUČJAK“, Centar kulture MAHIČNO,KUD “Sv. Margareta“ V. JELSA, KUD ZADOBARJE, KUD “Sv. Antun“ Pokupska dolina, KUD “Sv. Antun“ ZADOBARJE, KUD STATIVE, KUD “Sv. Rok“ BREŽANI, KUD Župe “Sv. Rok“ SKAKAVAC, HKUD “Sv. Ante-Herceg Bosna“ Tušilović, FA “I. Mažuranić“, UO LEPEZA, ULAK, Vokalna grupa “Karlovčanke“, Karlovački vokalni oktet, Folklorna družina „VUGA“, Klapa “Furešti“, Klapa „CAROLO“, Chorus Carolostadien, Mješoviti pjevački zbor umirovljenika „Vid Rukavina“ , Matica umirovljenika Karlovca, Dječji zbor „CICIBANI“, Centar za ples. i izvedb. umjenost “FREE DANCE“ , STUDIO DVADESETTRI, Karlovačke mažoretkinje, Udruga karlovačkih bubnjara Carolosboom. :Među najposjećene '''kulturne atrakcije''' grada su: :# Aquatika- jedini potpuni slatkovodni akvarij u Hrvatskoj, Aquatika – Freshwater aquarium :# Muzej Domovinskog rata :# Žitnja lađa po rijeci Kupi :# Novo uređena atrakcija  otvorena u svibnju 2023. i vrlo posjećena je  Nikola Tesla [http://ntec.hr Experience] Centar (NTEC), Interpretacijsko-motivacijski centar inspiriran prema životu i djelu svjetskog poznatog izumitelja. : ---- : : '''Karlovačka građanska [https://karlovackagarda.hr/ Garda]''' je jedna od naj istaknutih institucija, garda je povijesno protokolarna postrojba grada Karlovca koja promiče vojnu i povijesnu tradiciju te kulturnu baštinu grada Karlovca i Karlovačke županije osnovana 1765/66. godini. :: [[Datoteka:Karlovačka građanska Garda.jpg|središte|mini|250x250px|Karlovačka građanska Garda]] Glavne kulturne ustanove u Karlovcu su: * '''Gradsko kazalište Zorin dom''' [[Datoteka:Zorin dom Karlovac.jpg|mini|Zorin dom]] ::Središnja kulturna institucija u gradu danas je [[Gradsko kazalište Zorin dom]], s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine, ujedno domaćin 'Croatia Flute Academy' vodećeg ljetnog masterclassa iz klasične flaute u Europi<ref>[https://www.culturenet.hr/10-hrvatska-flautisticka-akademija-u-karlovcu/196236 CulturenetHR] C.N.: ''10. Hrvatska flautistička akademija u Karlovcu'', 2023. (pristupljeno 20. veljače 2025.)</ref> * '''Gradski muzej Karlovac''' ::[[Datoteka:Gradski muzej Karlovac.jpg|mini|Gradski muzej Karlovac]]U sklopu [[Gradski muzej Karlovac|Gradskog muzeja Karlovac]] djeluju prirodoslovni, arheološki, etnološki, kulturno-povijesni i povijesni odjel, te [[Galerija Vjekoslav Karas]], Branič kula [[Stari grad Dubovac|Starog grada Dubovca]], [[Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata|Muzej Domovisnkog rata]] i Spomen-zbirka obitelji Ribar u Vukmaniću. * '''Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić''' ::Pri [[Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić Karlovac|Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić]] djeluje i [[Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj]].<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=200 Ministarstvo kulture RH] Središnje knjižnice nacionalnih manjina</ref> * '''Nacionalno svetište sv. Josipa''' [[Nacionalno svetište sv. Josipa]] nalazi se na [[Dubovac (Karlovac)|Dubovcu]], podno istoimenog [[Stari grad Dubovac|starog grada]] iz 13. stoljeća. [[Svetište]] su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem [[Sveti Josip|svetog Josipa]] Crkve u Hrvata, [[15. travnja]] [[1987.]] godine.[[Datoteka:Nacionalno svetište Sv. Josipa.jpg|mini|Nacionalno svetište Sv. Josipa]] : : : : :U Karlovcu je sjedište Gornjokarlovačke [[Eparhija|eparhije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. :Aktivna je i islamska vjerska zajednica. : * '''Kino Edison''' kao multimedijski centar koji spaja kulturnu baštinu, audiovizualnu i scensku umjetnost te modernu tehnologiju. Raspolaže s dvije dvorane (202 i 42 mjesta), multifunkcionalnim prostorom, izložbenim prostorom te edukacijskim audiovizualnim studijem. [[Datoteka:Kino Edison.jpg|mini|Novouređeni Kino Edison]] :: :: :: ==Spomenici i znamenitosti== [[Datoteka:Povijesni pečat Grada Karlovca.svg|mini|Povijesni pečat Grada Karlovca|200x200px]] * [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu|Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva]] * [[Nacionalno svetilište Svetog Josipa]] * [[Pavlinski samostan u Kamenskom]] * [[Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole]] * [[Crkva sv. Ćirila i Metoda u Karlovcu|Crkva sv. Ćirila i Metoda]] (1910. – 1950.) * [[Zvijezda-povijesni centar Karlovca]] * [[Školska športska dvorana Mladost u Karlovcu|Školska športska dvorana Mladost]], zaštićeni spomenik arhitekture<ref name="Krmpotić">[http://aktivirajkarlovac.net/2017/04/5648/ Aktiviraj Karlovac] Luka Krmpotić: ''Školska sportska dvorana “Mladost” – arhitektura koja zaslužuje brigu'' 3. travnja 2017., pristupljeno 26. travnja 2020.</ref> * [[Vrbanićev perivoj]].<ref name="Vrbanićev perivoj"/> * Karlovačko [[kulturno dobro]] je [[Žitna kuća]],<ref>Iz dana u dan: Četvrtak 24. siječnja. str. 2, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 1. veljače 2008.</ref> arhitektonski spomenik kratkog razdoblja [[Ilirske provincije|francuske vladavine]] u Karlovcu. == Šport == Začetci organiziranog djelovanja kroz udruženje sežu u godinu 1937. kada je 11. lipnja osnovana Zajednica športskih društava koja je preteča današnje Karlovačke športske zajednice koja je imenovana 12. siječnja 1998. godine i kroz koju je danas u gradu organizirana sportska djelatnost.<ref>[https://www.ksz.hr/images/2022/Clanice_Karlovacke_sportske_zajednice_2022._g._.pdf Popis klubova] ksz.hr</ref> Iako veličinom relativno malen, Karlovac je bio sudomaćin/suorganizator nekoliko velikih međunarodnih športskih događaja: * [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1970.|Svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine]] * [[Košarkaško EP 1975.|Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine]] * [[Ljetna univerzijada 1987.|Univerzijada 1987. godine]] * [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003.|Svjetsko žensko rukometno prvenstvo 2003. godine]] U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao „grad košarke”. U gradu je lipnja 1964. gostovala i odabrana selekcija [[NBA|NBA-ove lige]], s tadašnjim zvijezdama poput [[Bill Russell|Billa Russella]], [[Oscar Robertson|Oscara Robertsona]], [[Bob Cousy|Boba Cousyja]], [[Jerry Lucas|Jerryja Lucasa]] i dr.<ref name="karetrovizor">Ivka, Tihomir. [http://m.kaportal.hr/article/?category-id=1&page=2&article-id=1990 KAretrovizor. Kad su NBA zvijezde haklale u Šancu, a u Draganiću gradili naftnu bušotinu] KAportal, 10. lipnja 2012. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150604032342/http://m.kaportal.hr/article/?category-id=1&page=2&article-id=1990 |date=4. lipnja 2015. }} </ref> Nastupili su kao najbolja momčad lige (''All stars''), a igrali su protiv [[hrvatska košarkaška reprezentacija|hrvatske košarkaške reprezentacije]], pobijedivši 110:65 (50:31).<ref name="karetrovizor"/> 1971. je [[KK Karlovac 67|košarkaški klub Karlovac 67]] u juniorskoj konkurenciji 1971. bio prvakom Hrvatske, igrajući u sastavu: Bjelivuk, Šulentić, Češković, Vukašinović, Ilić, Štahan, Lovrić, Medek, Bašović, Kosovac i Čačić, trener Ivica Peris.<ref>[http://kas.kaportal.hr/2011/07/generacija-juniora-iz-1971-obiljezila-40-godisnjicu-naslova-prvaka-hrvatske-u-kosarci/ KAŠ online: Generacija juniora iz 1971. obilježila 40-godišnjicu naslova prvaka Hrvatske u košarci] KAportal, 3. srpnja 2011. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110905132415/http://kas.kaportal.hr/2011/07/generacija-juniora-iz-1971-obiljezila-40-godisnjicu-naslova-prvaka-hrvatske-u-kosarci/ |date=5. rujna 2011. }}</ref> [[Međunarodni šahovski turnir Karlovac 1912.|Prvi međunarodni šahovski turnir u Hrvatskoj]] organizirao je Izidor Gross 1912. godine u Karlovcu.<ref name="zmg">Zagreb moj grad (Časopis za promicanje zagrebačke povijesti i kulture); Milka Babović; ''Kralj, kraljica, kula, teklić, konjić i kmetić''; stranica 50; broj 43, svibanj / lipanj 2013.</ref><ref>Hans Schäfer, 1930.</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Židovi u Karlovcu |url=http://paviljon-katzler.hr/vijesti/zidovi-u-karlovcu |izdavač=Paviljon Katzler |preuzeto=16. prosinca 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131216191344/http://paviljon-katzler.hr/vijesti/zidovi-u-karlovcu |archivedate=16. prosinca 2013.}}</ref> ===== Športski događaji ===== {{izvor}} {{stilska dorada}} * Europski kup Karlovac Open –  kickboxing – KBK Tigar * Međunarodni taekwondo turnir Karlovac open – TKD Karlovac * Međunarodni karate turnir Karlovac open – KK Karlovac 1969 [[Datoteka:Karlovački cener 2.jpg|mini|Karlovački cener]] * Team cup Karlovac – TKD Banija Pandas * Tradicionalni mačevalački turnir – MK Karlovac * Seniorsko prvenstvo Hrvatske – TKD Prana * Međunarodni atletski miting Karlovac 2022. – AK Karlovac * Prvenstvo Hrvatske za mlađe juniore – atletika – AK Karlovac * Prvenstvo Hrvatske za seniore i seniorke – atletika – AK Karlovac * [[Karlovački cener]] – AK Maraton 2000 dobila IAAF-ov status »Bronze Label« čime je postala prva utrka u Hrvatskoj s tim statusom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/539352/ostali-sportovi-atletika/karlovacki-cener-odrzava-se-i-ove-godine-na-prostoru-srednjovjekovne-zvijezde/ |title=Karlovački cener održava se i ove godine|website=sportnet.rtl.hr |access-date=9. lipnja 2020. |archive-date=9. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200609171453/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/539352/ostali-sportovi-atletika/karlovacki-cener-odrzava-se-i-ove-godine-na-prostoru-srednjovjekovne-zvijezde/ |url-status=dead }}</ref> * Otvoreno prvenstvo Hrvatske u super mini i mini rukometu – RK Š.R. Karlovac * Karlovački festival sportske rekreacije – Karlovački savez sportske rekreacije * Karlovačka veslačka regata – VK Korana, od 1954. * Prvenstvo Hrvatske u košarci 3×3 – KK KA Baseketball * Tradicionalni nogometni turnir u spomen na poginule branitelje – NK Korana * Memorijalni pionirski turnir „Marijan Milčić“ – NK Mostanje * Inline turnir „Karlovac 2022“ – IHK Karlovac * Tenisko ljeto u Karlovcu – TK Karlovac * Međunarodni nogometni klub U–16 Brani Čavlović – Čavlek – NK Karlovac 1919 * Međunarodna atletska utraka Crtom bojišnice – AK KA TIM * Karlovac open – Izidor Gross – Karlovački šahovski klub * Amaterska hakl liga – KK Šanac * Tradicionalni nogometni turnir mladeži Drago Stojković – Jole – NK Ilovac * Memorijalni turnir Nebojša Parežanin Pržo – RK Dubovac – Gaza * Zimski malonogometni turnir Karlovac, održava se od 1970. godine ==Gradovi prijatelji== Karlovac ima uspostavljenu [[Bratimljenje gradova|prijateljsku suradnju]] sa sljedećim gradovima:<ref>{{Citiranje weba|title=Gradovi prijatelji|url=https://www.karlovac.hr/grad/gradovi-prijatelji/18|access-date=2023-10-29|website=karlovac.hr}}</ref> * {{Z|ITA}} Alessandria, Italija, prvo prijateljstvo sklopljeno je 1964. godine a održava se putem gospodarske i kulturne suradnje i razmjene u sklopu programa "twinninga" * {{Z|SAD}} [[Kansas City]], program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih) *{{Z|MAĐ}} Erzsébetváros (Budapest), Mađarska, Grad Karlovac i samouprava VII. okruga – Erzsebetvaros pobratimili su se 2008. godine i redovito organiziraju zajedničke aktivnosti, posebno aktivna je organizacija ljetnih kampova za djecu. * {{Z|LIT}} Tauragė, Litva, Grad Karlovac je potpisao povelju o suradnji 2012. godine u sklopu projekta Comenius sa gradom Taurage. * Vukovar – Grad Vukovar i Grad Karlovac službeno su postali gradovi prijatelji u studenom 2018. godine *{{Zastava|CZE|24x16px}} [https://humpolec.cz/ Humpolec], Češka Republika; Grad Karlovac i Grad Humpolec sklopili su Sporazum o suradnji u travnju 2026. godine. == Poznate osobe == {{catmore|:Kategorija:Životopisi, Karlovac}} {{div col|cols=2}} * [[Nikolina Brnjac]], hrvatska političarka * [[Goran Bunjevčević]], srpski nogometaš * [[Borislav Cvetković]], hrvatski nogometaš i trener * [[Antun Čorić de Monte Creto]], hrvatski general * [[Davor Gobac]], hrvatski pjevač * [[Slavko Goldstein]], hrvatski političar, scenarist, knjižar, leksikograf i povjesničar * [[Većeslav Holjevac]], hrvatski političar * [[Dušan Jakšić]], srpski pjevač i glumac * [[Marija Jambrišak]], hrvatska pedagoginja i učiteljica * [[Dragojla Jarnević]], hrvatska književnica * [[Vlado Kalember]], hrvatski pjevač * [[Vjekoslav Karas]], hrvatski slikar * [[Branko Kokir]], srpski odbojkaš * [[Gustav Krklec]], hrvatski književnik * [[Radoslav Lopašić]], hrvatski povjesničar * [[Dejan Lovren]], hrvatski nogometaš * [[Danko Ljuština]], hrvatski glumac * [[Boris Magaš]], hrvatski arhitekt * [[Vladimir Mažuranić (leksikograf)|Vladimir Mažuranić]], hrvatski pravnik * [[Slavko Mihalić]], hrvatski pjesnik * [[Nada Murganić]], hrvatska političarka * [[Jelica Pavličić-Štefančić]], hrvatska sprinterica * [[Gajo Petrović]], hrvatski filozof * [[Vladimir Pogačić]], srpski filmski redatelj i scenarist * [[Ladislav Polić]], hrvatski pravnik * [[Krešimir Račić]], hrvatski atletičar * [[Ivan Salis Seewis]], hrvatski general * [[Mirko i Stjepan Seljan]], hrvatski istraživači * [[Dejan Šorak]], hrvatski filmski redatelj * [[Slavko Štancer]], hrvatski general * [[Maksimilijan Vrhovac]], zagrebački biskup * [[Branko Vukelić (ministar)|Branko Vukelić]], hrvatski političar * [[Karl Felix Wolff]], južnotirolski novinar, pisac i folklorist {{div col end}} ==Popularna kultura== U Karlovcu je sniman dio spota za pjesmu [[Earth Song]] američkog pjevača [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]] 1995. godine. ==Bibliografija== * Ivan Ott (glavni urednik), ''Karlovački leksikon'', Naklada Leksikon : Gradska knjižnica "I.G. Kovačić" : [[Gradski muzej Karlovac|Gradski muzej]] : [[Školska knjiga]], Karlovac : Zagreb, 2008. (677 str.), ISBN 9789530614772 * Josip Tomačić (glavni urednik)''Stodeseta brigada ZNG-HV u obrani jedine domovine'', Udruga pripadnika 110. brigade ZNG-HV, Karlovac, 2007.-2009., ISBN 9789535501114 (cjelina) :* I. svezak: ''Od prve mobilizacije 28. 06. 1991. do prve demobilizacije 31. 10. 1992.'', 2007. (399 str.), ISBN 9789535501107 :* II. svezak: ''Od 1. siječnja 1993. do 30. lipnja 1996.'', 2009. (436 str.), ISBN 9789535501121 * Krunoslav Perković (glavni urednik), ''13. domobranska pukovnija u obrani Karlovca'', Udruga pripadnika 110. brigade ZNG/HV Karlovac – Klub 13. dp Karlovac, Karlovac, 2022. (316 str.); ISBN 9789535501138 == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|commonscat=Karlovac}} ;Mrežna mjesta * [http://www.karlovac.hr/ Grad Karlovac], službeno mrežno mjesto * [https://visitkarlovac.hr/ Turistička zajednica grada Karlovca], službeno mrežno mjesto * {{HTE|josip-kras-tvornica-koze-obuce-i-gumenih-proizvoda|Josip Kraš}} {{GiO KŽ}} {{Gradska naselja grada Karlovca}} [[Kategorija:Karlovac| ]] [[Kategorija:Gradovi u Karlovačkoj županiji]] [[Kategorija:Karlovačka županija]] e6dfnqv2rwvwi4g9grqnk6zgmint4bp Volga 0 14999 7431351 7279430 2026-04-17T09:23:24Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Vodene mase u Čuvašiji|Vodene mase u Čuvašiji]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rijeke u Čuvašiji|Rijeke u Čuvašiji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431351 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Volga | izvorno ime = | slika = Вид на Кинешемский мост из села Воздвиженье.JPG | slika_opis = Pogled na most Kineshma iz sela Vozdviženje | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Volgarivermap.png | zemljovid_opis = Porječje Volge | dz = RUS | naselja = [[Astrahan]], [[Volgograd]], [[Samara]], [[Kazan]], [[Uljanovsk]], [[Nižnji Novgorod]], [[Jaroslavlj]] | duljina = 3692 | površina porječja = 1.380.000 | najmanji istjek = | prosječni istjek = 8060 kod [[Volgograd]]a | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | smrznuta = | izvor = [[Volgoverhovje]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|57.251331|32.467966|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 228 | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|45.695|47.8975|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = -28 | slijev = Kaspijski | ulijeva se u = [[Kaspijsko more]] | pritoci = [[Kama (rijeka)|Kama]], [[Oka (rijeka)|Oka]], [[Sura (rijeka)|Sura]], [[Vetluga (rijeka)|Vetluga]]. | lijevi pritoci = | desni pritoci = | lokacijska_karta_zemljovid = | lokacijska_karta_zemljovid_opis = | pushpin_map = Europska Rusija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Volga''' ([[ruski jezik|ruski]]: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Europa|Europi]]. U [[stari vijek|starom vijeku]] je bila poznata pod imenom ''Atil'' odnosno [[Stara Grčka|stari Grci]] su je poznavali pod imenom ''Rha''. Čitav tok rijeke nalazi se na području [[Rusija|Rusije]]. Izvire u [[Valdajsko visočje|Valdajskom visočju]] pokraj sela [[Volgoverhovje]] [[Tverska oblast]] na 228 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]], a utječe u [[Kaspijsko more]] koje je na –28 m nadmorske visine. Ona, dakle, na cijeloj svojoj dužini ima ukupni pad od samo 256 m. U Volgu utječe oko 200 rijeka, a čitavo [[porječje]] ima oko 151.000 rijeka, potoka i drugih vodotoka, dok njeno ukupno slivno područje obuhvaća površinu od 1,36 milijuna km². Kao vodeni put povezuje sjever i zapad Europe s Kaspijskim morem i [[Središnja Azija|Središnjom Azijom]]. Srednja godišnja količina vode iznosi 258 milijardi [[metar kubni|kubnih metara]]. == Riječni tok == Čitav tok rijeke se obično dijeli na tri dijela: * gornji tok – od izvora do ušća [[Oka (rijeka)|Oke]] * srednjí tok – od ušća [[Oka (rijeka)|Oke]] do ušća [[Kama (rijeka)|Kame]] * donjí tok – od ušća [[Kama (rijeka)|Kame]] do ušća u [[Kaspijsko more]] === Gornji tok === [[Datoteka:Tver winter01.jpg|mini|250px|lijevo|Zaleđena Volga kod [[Tver]]a]] Nakon što napusti [[Valdajsko visočje]], Volga stiže do [[Ržev]]a i od tu skreće na sjeveroistok. Od tog mjesta na dalje rijekom mogu ploviti manji teretni brodovi. Nizvodno je smješten grad [[Tver]] (ranije ''Kalinjin'') osnovan [[1135.]] na cesti koja povezuje [[Moskva|Moskvu]] i [[Petrograd]]. Volga dalje teče kroz [[umjetno jezero Ivankovo]] prema [[Dubna|Dubni]] gdje u Volgu utječe [[Moskovski kanal|kanal Moskva – Volga]]. Rezervoar kod Dubne je napravljen da bi se iz njega snabdijevalo vodom Moskvu. Nedugo zatim rijeka stiže do [[Ugličko umjetno jezero|Ugličkog umjetnog jezera]] koje je napravljeno gradnjom [[brana|brane]] kod [[Uglič]]a. Nastavljajući prema sjeveru, ona protiče kroz još jedno jezero, ovaj put je to [[Rybinsko umjetno jezero]] koje je istovremeno i najstarije takvo jezero na Volgi. U njega utječu [[Mologa]], [[Šeksna]] i [[Volgo-baltički plovni put]]. === Srednji tok === [[Datoteka:Nizhny-Novgorod-Volga-Bor-1460.jpg|mini|250px|lijevo|Volga u [[Nižnji Novgorod|Nižnjem Novgorodu]].]] Nakon brane leži [[Rybinsk]] (ranije ''Andropov''), koji je najveća prekrcajna luka na gornjem dijelu Volge. Tu Volga skreće na jugoistok i dolazi do [[Jaroslavlj]]a, jednog od najstarijih ([[11. stoljeće]]) gradova središnje [[Rusija|Rusije]]. Najveći dio otpadnih voda industrije koja ovdje radi, odlazi u rijeku nepročišćeno. Oko 70 km nizvodno je [[Kostroma (grad)|Kostroma]], grad koji je osnovan [[1152.]] na ušću [[Kostroma (rijeka)|istoimene rijeke]] (lijeva pritoka Volge). Iza [[Kinešma|Kinešme]] je ponovo na Volgi izgrađena brana za [[umjetno jezero Nižnji Novgorod]] koje je dugačko 80 km. U [[Nižnji Novgorod|Nižnjem Novgorodu]] u Volgu s desne strane utječe [[Oka (rijeka)|Oka]]. Nakon spajanja s Okom, Volga skreće na istok, a u [[Marij El]]u napravljeno je još jedno, [[Čeboksarsko umjetno jezero]]. Kako bi se oslobodio prostor za ovo jezero, 1980-tih godina su s tog područja preseljene desetine tisuća pripadnika naroda [[Marijci|Mari]]. 150 km dalje na istoku Volga stiže u [[Kazan]], glavni grad [[Tatarstan]]a, gdje skreće na jug. Kazan leži na početku čitavih 580 km dugačkog [[umjetno jezero Samara|umjetnog jezera Samara]] koje je, sa 6450 km², najveće umjetno jezero na Volgi ali i u [[Europa|Europi]] (treće u svijetu). Tu i [[Kama (rijeka)|Kama]] utječe u Volgu. Uz obalu su smješteni gradovi [[Simbirsk]] (ranije Uljanovsk) i [[Toljati]]. U petlji koju ovdje Volga ima, leži milijunski grad [[Samara]] (ranije ''Kuibišev''). Volga mu prilazi s lijeve strane a na kraju te "petlje" leži [[Sjzran]]. === Donji tok === [[Datoteka:Volga_Ulyanovsk-oliv.jpg|mini|250px|lijevo|Volga pokraj [[Uljanovsk]]a.]] [[Saratovsko umjetno jezero]] počinje ovdje, a nastalo je gradnjom kod [[Balakovo|Balakova]]. Nizvodno od tog industrijskog grada u Volgu utječe [[Veliki Irgis]]. Između Balakova i [[Saratov]]a su do [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] živjeli [[povolški Nijemci]]. S početkom rata deportirani su u [[Sibir]] i [[Kazahstan]]. Volga još samo u tom svom dijelu izgleda onako kakva je oduvijek bila. Od Kazana do volgograda desna, zapadna obala Volge oivičena je brežuljcima od kojih naviša točka seže do 375 m, dok se uz suprotnu, lijevu obalu pružaju nepregledne livade, osim na mjestima gdje su umjetnim jezerima poplavljeni dijelovi obalnih područja. [[Saratov]] kroz koji dalje protječe Volga, je industrijski i univerzitetski grad s oko 880.000 stanovnika. Tu počinje 600 km dugačko [[Volgogradsko umjetno jezero|Volgogradski vodospremnik]] na čijoj obali leži grad [[Kamišin]]. Ispod brane su gradovi [[Volgograd]] (ranije ''Caricin'', pa [[Staljingrad]]) i [[Volžskij]]. Volgograd se pruža zapadnom obalom Volge u dužini većoj od 80 km. Kod Svetlog Jara se prema zapadu odvaja [[kanal Volga – Don]]. On je veza s [[Crno more|Crnim morem]] a iskopan je između 1950. i 1957. najvećim dijelom prisilnim radom. Kod Volžskija se od Volge odvaja [[Ahtjuba]]. Tu se Volga okreće svojim t.zv. "koljenom" prema jugoistoku i nastavlja prema [[Kaspijsko more|Kaspijskom moru]]. === Delta === [[Datoteka:Astrachan_Volgadelta.jpg|mini|250px|desno|Volga oko ušća]] Na početku [[Delta Volge|Delte Volge]] smjestio se grad [[Astrahan (grad)|Astrahan]] (ranije ''Itil''). Dijelovi delte su zaštićeni kao važna međustanica [[Ptice selice|ptica selica]]. Dva najveća rukava Volge u delti su Bahtemir i Tabola, a [[Ahtjuba]] utječe u najveće jezero na svijetu nešto istočnije. === Važni pritoci Volge === * [[Mologa]] * [[Šeksna]] * [[Kostroma (rijeka)|Kostroma]] * [[Unša]] * [[Oka (rijeka)|Oka]] * [[Sura (rijeka)|Sura]] * [[Vetluga (rijeka)|Vetluga]] * [[Kama (rijeka)|Kama]] * [[Samara (Volga)|Samara]] * [[Veliki Irgis]] == Arheologija == [[Datoteka:Astrakhan-Razin throws persian princess.jpg|mini|desno|300px|[[Stjenka Razin]] baca perzijsku princezu u Volgu. Gravira iz knjige objavljene u Amsterdamu, 1681. godine.]] [[Arheologija|Arheološki]] nalazi dokazuju da su na obalama Volge ljudi živjeli od pradavnih vremena. U različitim razdobljima su se na obalama rijeke nalazili različiti upravni i trgovački gradovi, kao [[Veliki Bulgar]] (u blizini grada [[Bolgari]] u Tatarstanu), [[Saraj (grad)|Saraj]] (nedaleko [[Volgograd]]a) i [[Itil]] (danas [[Astrahan]]). Plodno tlo delte mnogi povjesničari smatraju koljevkom [[indogermanski narodi|indogermanskih naroda]], među njima [[Kelti]], koji su s tog područja krenuli u širenje prema [[Europa|Europi]]. Volga je služila i kao trgovački put od [[Skandinavija|Skandinavije]] pa sve do [[Perzija|Perzije]]. == Vodeni sustav == Osnovni izvori vode su snježne padaline (60 %), podzemne vode (30 %) i kišne padaline (10 %). Prirodni sustav karakterizira dužina proljeća (od travnja do lipnja), malom količinom vode u ljeto i zimu, te kišom uzrokovane poplave u jesen (listopad). Godišnje fluktuacije u razini na poziciji prije kaskada od brana doseže u [[Tver]]u 11 m, ispod ušća [[Kama (rijeka)|Kame]] 15 – 17 m a u [[Astrahan]]u 3 m. Nakon regulacije toka fluktuacije se naglo smanjuju. {| class="wikitable" |+ Povećanje istijeka do Volgograda ! bgcolor="#99CCFF" width="33%" align=left | mjesto ! bgcolor="#99CCFF" width="22%" | udaljenost od ušća ! bgcolor="#99CCFF" width="22%" | veličina slijeva rijeke ! bgcolor="#99CCFF" width="22%" | prosječni godišnji istjek |- valign=top align=right | align=left | [[Gornjovolška brana]] | | | 29 m³/s |- valign=top align=right | align=left | [[Tver]] | | | 182 m³/s |- valign=top align=right | align=left | [[Jaroslavlj]] | | | 1110 m³/s |- valign=top align=right | align=left | [[Nižnji Novgorod]] | | | 2970 m³/s |- valign=top align=right | align=left | [[Samara]] | | | 7720 m³/s |- valign=top align=right | align=left | [[Volgograd]] | | | 8060 m³/s |} Ispod Volgograda gubici su oko 2 % kao rezultat isparavanja. Maksimalni istjek vode ispod ušća Kame u prošlosti je dostizao 67 000 m³/s, a u Volgogradu kao rezultat razlijevanja u dolinu ne prelazi 52 000 m³/s. Nakon reguliracije toka najviša stopa istjeka se oštro smanjila te najniža uvelike narasla. Vodena ravnotežu rijeke tijekom dugog razdoblja Volgograd bilježi u tablici: {| class="wikitable" |- valign=top align=right ! bgcolor="#99CCFF" width="33%" align=left | Proces ! bgcolor="#99CCFF" width="22%" | [[milimetar|mm]] ! bgcolor="#99CCFF" width="22%" | [[Kubični metar|km³]] |- valign=top align=right | align=left | [[padalina]] | 662 | 900 |- valign=top align=right | align=left | [[istjek (hidrologija)|istjek]] | 187 | 254 |- valign=top align=right | align=left | [[isparavanje]] | 475 | 646 |} Prije postavljanja [[brana]], rijeka je donosila na ušće godišnje oko 25 Mt [[nanos]]a i 40 do 50 Mt otopljenih [[mineral]]a. Temperatura vode u sred ljeta u srpnju je doseže 20 do 25°С. U [[Astrahan]]u se otapa sredinom ožujka, više do [[Kamišin]]a u prvoj polovici travnja i sredinom travnja u preostalom toku. Na gornjem i srednjem toku zamrzava se krajem studenog te na donjem toku početkom prosinca. Bez leda ostaje približno 200 dana te 260 dana u Astrahanu. Nakon što su postavljene brane, promijenio se temperaturni režim rijeke, na gornjem toku se vrijeme zaleđenosti produžilo, a na donjem se naprotiv taj period skratio. <gallery mode="packed" heights="150px"> Rzhev.jpg|Volga u [[Ržev]]u, Prvom gradu od izvora. Foto s početka XX stoljeća. Saratov bridge in July 2020.jpg|Most preko Volge u [[Saratov]]u, najdulji u Rusiji.]] Astrakhan quay.jpg||Volga u [[Astrahan]]u, posljednjem gradu na Volgi. U Astrahanu se Volga sužava zbog mnogobrojnih rukavaca, formirajući deltu. </gallery> == Gospodarstvo == === Energetika – Umjetna jezera na Volgi === Na Volgi su sagrađena [[umjetno jezero|umjetna jezera]] kao dio [[Volško-kamska kaskada|Volško-kamske kaskade]], od kojih su – gledano nizvodno – najveće sljedeće: * [[Umjetno jezero Ivankovo]] (poznato i kao ''Moskovsko more'')(327 km², 1,12 mlrd. m³) * [[Ugličko umjetno jezero]] (249 km², 1,2 mlrd. m³) * [[Rybinsko umjetno jezero]] (4580 km², 25,4 mlrd. m³) * [[Umjetno jezero Nižnji Novgorod]] (ranije ''Umjetno jezero Gorki'')(1590 km², 8,7 mlrd. m³) * [[Čeboksarsko umjetno jezero]] (2274 km², 13,8 mlrd. m³) * [[Umjetno jezero Samara]] (ranije ''Kuibiševsko umjetno jezero'')(6450 km², 58 mlrd. m³) * [[Saratovsko umjetno jezero]] (1831 km², 12,9 mlrd. m³) * [[Volgogradsko umjetno jezero]] (3117 km², 31,5 mlrd. m³) === Plovni kanali === [[Datoteka:Nizhny-Novgorod-Volga-Barge-1459.jpg|mini|300px|[[Vodni promet]].]] Rijeka je povezana s okolnim riječnim sustavima kroz vodne kanale. * s [[Baltičko more|Baltičkim morem]] ** [[Volško-baltički vodení put]] ** [[Gornjovolhovski kanal]] ** [[Tihvinski kanal]] * s [[Bijelo more|Bijelim morem]] ** [[Sjevernodvinski kanal]] ** [[Bjelomorsko-baltički kanal]] * s [[Azovsko more|Azovskim]] i s [[Crno more|Crnim morem]] ** [[Volško-donski kanal]] * s rijekom [[Moskva (rijeka)|Moskvom]] ** [[Moskovski kanal]] Planirano spajanje s rijekom [[Ural (rijeka)|Ural]] ([[Volško-uralski kanal]]) nije realizirano. === Mjesta na Volgi === Volga sa svojim pritokama i kanalima, bila je u prošlosti i danas važna prometna arterija, koja prolazi sljedećim gradovima (nizvodno): {| width="100%" | width="30%" valign="top" | * [[Ržev]] * [[Tver]] * [[Dubna]] * [[Kimry]] * [[Rybinsk]] * [[Jaroslavlj]] * [[Kostroma (grad)|Kostroma]] * [[Kinešma]] * [[Nižnji Novgorod]] * [[Bor (Nižnjenovgorodska oblast, Rusija)|Bor]] * [[Kstovo]] * [[Čeboksari]] * [[Zelenodolsk]] | width="30%" valign="top" | * [[Kazan]] * [[Uljanovsk]] (Simbirsk) * [[Toljati]] * [[Samara]] * [[Sizran]] * [[Balakovo]] * [[Saratov]] * [[Marks]] * [[Engels (Rusija)|Engels]] * [[Kamišin]] * [[Volgograd]] * [[Volžskij]] * [[Astrahan]] | width="40%" valign="top" | [[Datoteka:Russia River Volga.jpg|mini|300px|Volga u [[Jaroslavlj]]u, jesensko jutro.]] |} {{Rusija}} [[Kategorija:Porječje Volge| ]] [[Kategorija:Rijeke u europskom dijelu Rusije]] [[Kategorija:Volga| ]] [[Kategorija:Vodene mase u Kostromskoj oblasti]] [[Kategorija:Rijeke u Moskovskoj oblasti]] [[Kategorija:Rijeke u Nižnjenovgorodskoj oblasti]] [[Kategorija:Zemljopis Astrahanske oblasti]] [[Kategorija:Rijeke u Čuvašiji]] [[Kategorija:Zemljopis Kalmikije]] [[Kategorija:Rijeke u Samarskoj oblasti]] [[Kategorija:Vodene mase u Saratovskoj oblasti]] [[Kategorija:Rijeke u Tatarstanu]] [[Kategorija:Rijeke u Tverskoj oblasti]] [[Kategorija:Rijeke u Volgogradskoj oblasti]] [[Kategorija:Vodene mase u Jaroslavskoj oblasti]] [[Kategorija:Pritoci Kaspijskog jezera (Europa)]] pr5106fipfhdwanbr8b9uzj1v4fybei Hrvatska Republika Herceg-Bosna 0 16088 7431139 7268956 2026-04-16T21:58:17Z ~2026-23537-98 358110 Karte nisu bile ispravne. 7431139 wikitext text/x-wiki '''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''' bila je hrvatska upravna jedinica unutar [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], koja je 28. kolovoza 1993. izrasla iz '''Hrvatske zajednice Herceg-Bosne''' utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |title=Odluka o uspostavi HZ HB i pismo Mate Bobana predsjedniku Tuđmanu |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archive-date=15. kolovoza 2018. |access-date=29. listopada 2008.}}</ref> Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na [[Domovinski rat|srpsku agresiju u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|BiH]], da bi se u kolovozu 1993., slijedeći [[Owen-Stoltenbergov plan|Owen-Stoltenbergov mirovni plan]], preoblikovala u Republiku.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_1995/150.pdf |title=Temeljna odluka o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne |archive-url=https://web.archive.org/web/20140430001845/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_1995/150.pdf |archive-date=30. travnja 2014. |access-date=29. listopada 2008.}}</ref> Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje [[Federacija Bosna i Hercegovina|Federacije BiH]] kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf |title=Washingtonski sporazum |access-date=9. srpnja 2014. |archive-date=15. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415205136/https://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf |url-status=dead }}</ref> Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije BiH]] 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti [[Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Vlade Herceg-Bosne]] prenesene na [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vladu Federacije BiH]]. Većinska presuda [[ICTY|Međunarodnog suda u Haagu]] šestorici visokih dužnosnika Herceg-Bosne iz 2013. godine ukazala je na postojanje zločinačkog udruženog pothvata u dogovoru s vodstvom [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] s ciljem stvaranja dominacije Hrvata na većinski hrvatskim prostorima u BiH i mogućeg združivanja s Hrvatskom. U to su bili uključeni čelnici i vlast Herceg-Bosne, [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], [[HDZ]]-a i [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]] te pripadnika raznih oružanih snaga i obavještajnih službi Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.autograf.hr/udruzeni-zlocinacki-poduhvat-uzp-2-krivnja-franje-tudmana/|first=Ivo|last=Komšić|date=24. veljače 2020.|title=Udruženi zločinački poduhvat (UZP) – Krivnja Franje Tuđmana|website=autograf.hr|access-date=29. kolovoza 2023.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.icty.org/en/press/six-senior-herceg-bosna-officials-convicted|title=Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|type=press release|language=en|date=29. svibnja 2013.|access-date=29. kolovoza 2023.}}</ref> == Etimologija == [[Datoteka:HERCEG-BOSNA-Ferdo-Šišić.jpg|mini|130px|Knjiga Ferde Šišića s imenom Herceg-Bosna]] Pojam Herceg-Bosna je složenica koja je nastala krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]<ref>[[Dragutin Pavličević]], ''Stjepan Radić i Ferdo Šišić o pripadnosti Bosne i Hercegovine u doba aneksijske krize 1908. godine'', u: ''Zbornik u čast Hrvoja Matkovića: u povodu 80. godine života'', Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-6682-54-0}}, [[fusnota]] 50, str. 286.{{citat2|Naziv Herceg-Bosna nije iz novijeg doba, nego s kraja 19. st.}} </ref> u određenim [[hrvat]]skim intelektualnim krugovima koja je zamjenjivala sam pojam [[Bosna i Hercegovina]]. Neki hrvatski povjesničari poput [[Ferdo Šišić|Ferde Šišića]] za područje [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] koristili su isključivo naziv Herceg-Bosna,<ref name="HDPZ">[http://www.ljportal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1251:zato-herceg-bosna&catid=8:kolumne&Itemid=32 LJportal.com] Zašto Herceg-Bosna?</ref> a taj su naziv još koristili [[Hamdija Kreševljaković]], [[Vladko Maček]] i [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]].<ref name="HDPZ"/> [[Mladen Lorković]] i [[Dominik Mandić]] su koristili oba naziva (Herceg-Bosna, Bosna i Hercegovina) kao istoznačnice.<ref name="HDPZ"/> Naziv Herceg-Bosna prihvatila je početkom [[1990-ih|'90-ih]] godina [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] politika [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini]] koja je također pod tim pojmom smatrala kompletno ovozemlje Bosne i Hercegovine.<ref name="HDPZ"/> Poslije [[18. studenog]] [[1991.]] godine, taj se pojam vezao za Hrvatsku zajednicu poslije Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu sa sjedištem u [[Grude|Grudama]]. Nakon [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] i uspostavljanja [[Federacija BiH|Federacije BiH]] koja je sastavljena od [[županija]], nesuglasje političara oko nazivlja većinske hrvatske županije sa sjedištem u [[Livno|Livnu]] (Prijedlozi su bili: Dinarska, Tropoljska, Livanjska itd.) usvojen je kompromisan naziv [[Hercegbosanska županija]] koji je kao takav pred Ustavnim sudom [[Federacija BiH|Federacije BiH]] proglašen neustavnim, pa je uveden i naziv [[Županija br. 10]]. == Povijest == {{glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|mini|Hrvatska demokratska zajednica postala je sveopći narodni pokret početkom 1990-ih]] === Stvaranje === Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]], kao vrhovna politička i društvena institucija [[Hrvati u BiH|Hrvata u BiH]], zalagala se za njezino ustrojstvo kao složene federativne države konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih, teritorijalnih jedinica. Dotad su postojale regionalne zajednice, organizacije HDZ-a pojedinu regiju (kotar). To su bile Hercegovačka, Travnička, i Posavska regionalna zajednica HDZ-a BiH. Na sjednici [[Travnik|Travničke]] regionalne zajednice, 21. srpnja 1991., navodi se da [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], svojim neodređenim stavovima i Vlada BiH svojim konkretnim mjerama ništa nije kvalitetnije poduzela za rješavanje nastale sitacije; polarizacija na nacionalnoj osnovi u potpunosti je paralizirala Skupštinu BiH, a HDZ-ovi zastupnici su postali marionete politike [[Stranka demokratske akcije|SDA]]; Ministarstvo narodne obrane BiH nijemo gleda mobiliziranje rezervista u BiH, dok naoružane četničke bande šire paniku i nered, a gospodarstvo je u potpunom kolapsu. Na osnovu ovih zaključaka, preporučuje se hrvatskom pučanstvu [[Srednja Bosna|Travničke regije]] i hercegovačkih općina da se udruže u ''Hrvatsku regionalnu zajednicu Bosne i Hercegovine''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf |title=Sastanak Travničke regionalne zajednice HDZ-a BiH, u Busovači, 21. srpnja 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145613/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}</ref> To je pozdravljeno na II. redovitoj sjednici Glavnog odbora HDZ-a, 6. kolovoza 1991.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf |title=II. redovita sjednica Glavnog odbora HDZ-a BiH u Prozor-Rami, 6. kolovoza 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145525/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}</ref> Prijedlog regionalizacije s ciljem što tješnjeg povezivanja općinskih odbora HDZ-a BiH upućen je 23. kolovoza 1991. godine. To su, osim postojeće tri, bile: [[Sarajevo|Sarajevska]], [[Doboj]]sko-[[Zenica|zenička]], [[Banja Luka|Banjalučka]], [[Bihać]]ko-[[Velika Kladuša|kladuška]], i [[Tuzla]]nska regionalna zajednica HDZ-a BiH.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf |title=Prijedlog regionalizacije općinskih odbora HDZ-a BiH, 23. kolovoza 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145642/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}</ref> Vrlo vjerojatno je da nijedna od spomenutih regionalnih zajednica nije prerasla u hrvatsku zajednicu, iako će se poslije Hrvati na područjima Sarajeva, Zenice, i Tuzle vojno organizirati u brigade [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], povezane s Glavnim stožerom HVO-a. Na Savjetu sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991., dotadašnje Sigurnosno vijeće postaje Krizni stožer, koji rukovodi sa sustavom obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i osigurava nabavu oružja. Krizni stožeri se hitno formiraju za Travničku, Hercegovačku i [[Bosanska Posavina|Posavsku regionalnu zajednicu]], dok će Sarajevskom neposredno koordinirati glavni Krizni stožer HDZ-a BiH.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf |title=Zaključci Savjeta sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227171539/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf |archive-date=27. veljače 2014. |access-date=3. listopada 2012.}}</ref> Na prekretnici, takvo se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica. Hrvatske zajednice su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomnih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|središnja vlast u Sarajevu]] nije bila dorasla. Prva takva zajednica bila je [[Hrvatska zajednica Bosanska Posavina]], koja je osnovana 12. studenog 1991. U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: [[Bosanski Brod]], [[Modriča]], [[Bosanski Šamac]], [[Brčko]], [[Derventa]], [[Odžak]], [[Orašje]] i [[Gradačac]], a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana, u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku, koja treba dovesti do [[Hrvatsko državno pravo|zajedničke hrvatske države]]. Treba pristupiti formiranju ''[[Banovina Hrvatska|Hrvatske banovine]] u BiH'', kao prve faze do konačnog rješenja pitanja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf |title=Sastanak HRZ i TRZ u Grudama, 18 studenog 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145650/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}</ref> U Grudama, 18. studenog 1991. godine, uspostavljena je '''Hrvatska zajednica Herceg-Bosna''', sa sjedištem u Grudama, a potom u [[Mostar]]u. U njen sastav ušlo je 30 općina: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].<ref name="Uspostava">{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |title=Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, 18. studenog 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archive-date=15. kolovoza 2018. |access-date=29. listopada 2008.}}</ref> U ''Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne'' je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast [[Rat u BiH#Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.<ref name="Uspostava" /> Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. [[Bitka za Vukovar#Konačni pad Vukovara|Taj dan pao je Vukovar]] i došlo je do [[Bitka za Vukovar#Posljedice bitke|teškog stradanja hrvatskog naroda]] u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati bili u većini]] ili su barem činili značajan udio stanovništva. Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne [[Mate Boban]] je na pitanje: "Zašto Herceg Bosna u ovom trenutku?", odgovorio:<ref>"Bosna više nije ponosna, Hrvati će to ostati", Slobodna Bosna, 28. 11. 1991., 5.</ref> {{citat2|Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi.}} U siječnju 1992., osnovane su hrvatske zajednice u ostalom dijelu Bosne, [[Hrvatska zajednica Usora]], 14. siječnja i [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna]], 27. siječnja. Hrvatsku zajednicu Usora sačinjavali su prostori naseljeni Hrvatima od najsjevernijih sela u [[Usora|usorskoj dolini]] ([[Prisade]], [[Makljenovac]]) preko [[Teslić]]a, [[Studenci (Teslić, BiH)|Studenaca]] i [[Slatina (Teslić, BiH)|Slatine]] do [[Rajševa|Rajševe]]. Hrvatska područja u kraju Teslić–[[Komušina Donja|Komušina]], bila su uvezana u Hrvatsku zajednicu Usora sve do prekida komunikacije (grad [[Teslić]]) sa sjevernim dijelom zajednice, tj. današnjom općinom [[Usora]]. Teritorij Hrvatske zajednice Srednja Bosna odgovara teritoriju današnje općine [[Žepče]] i zapadnom djelu današnje općine [[Maglaj]]. {{Dvostruka slika|right|Flag of Croatia (1990).svg|220|Croatian chequy.svg|100|Zastava i grb, koje su koristile hrvatske zajednice}} Na sjednici Predsjedništva [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]], 16. siječnja 1992., hitno traži se [[Sarajevo|Sarajevske]] hrvatske zajednice, u općinama, koje gravitiraju gradu Sarajevu, a nisu uključene u Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf |title=Sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH, 16. siječnja 1992. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227175017/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf |archive-date=27. veljače 2014. |access-date=3. listopada 2012.}}</ref> Iako će poslije biti proglašeno ujedinjenje hrvatskih zajednica na području [[Tuzla|Tuzle]] ([[Hrvatska zajednica Soli|Soli]]) i [[Sarajevo|Sarajeva]] (Vrhbosna) s Herceg-Bosnom, velika je vjerojatnost da su te zajednice ostale samo ''mrtvo slovo na papiru''. Ipak, njihovi vojni odjeli [[HVO brigada Kralj Tvrtko|Brigada Kralj Tvrtko]] [[HVO Sarajevo]] i 115. [[knezovi Zrinski|Zrinski]] HVO Tuzla su bili povezani s Hrvatskim vijećem obrane Herceg-Bosne i podčinjeni Glavnom stožeru HVO-a do kraja 1993., odnosno početka 1994. kada će ih nasilno ukinuti Muslimani. S obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko [[Dubrave (Teslić, BiH)|Dubrava]] područja od Studenaca do Rajševa kao zaseban dio uvežu u [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna|Hrvatsku zajednicu Srednja Bosna]], odnosno s [[Žepče]]m, što je i učinjeno 24. svibnja 1992. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u predjelu [[Komušina Gornja|Gornje Komušine]], koja se u narednim tjednima proširuje i s teslićke strane napadom na Studence. Sve regionalne zajednice su zajednički povezane u travnju 1992. godine, osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban]]a je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Tako su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna ([[Žepče]]), [[Usora]] (sjeverni, slobodni dio) i Bosanska Posavina (jedini slobodni dio [[Orašje]]). Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]]. === Rat u BiH === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini}} {{Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Posavina.gif|mini|desno|250 px|Pad Bosanske Posavine]] [[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|desno|250px|Operacija Lipanjske zore]] [[Datoteka:End_of_Bosniak-Croat_war.png|mini|250px|Stanje na bojišnicama nakon završetka Bošnjačko-hrvatskog sukoba]] [[Datoteka:Western bosnia fronts.png|mini|desno|250px|Oslobađanje zapadne Bosne]] U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]], Hrvati su zahvaljujući svojem samoorganiziranju putem Hrvatske zajednice, a poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne i njezinih oružanih snaga [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini. [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod]] u Bosni i Hercegovini prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temelj nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]]. [[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] osniva se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u BiH]] i zaštite drugih naroda u toj zemlji od bilo kojeg agresora. U osnivačkim aktima [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]] ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako hrvatskog tako i bošnjačkog naroda tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu]]. HVO je od velikosrpske agresije obranio zapadnu i središnju [[Hercegovina|Hercegovinu]] te velik dio srednje [[Bosna (regija)|Bosne]] (sve osim [[Jajce|Jajca]]). Jedini veći gubitak, za [[Hrvat]]e, bio je pad većine [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] (nije palo samo [[Orašje]]) jer je ta povijesna i zemljopisna mikroregija bila jedno od najbogatijih područja u BiH. Na tom području, [[Hrvati]] su bili većina i prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] godine bilo ih je 131.542. Dana [[14. rujna]] 1992. godine, [[Ustavni sud BiH|Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine]], sastavljen većinom od Bošnjaka, proglašava Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu nelegalnom.<ref>[http://www.bim.ba/bh/10/10/898/?tpl=30 ICTY] Tuta i Štela 38 godina u zatvoru</ref> Krajem listopada [[1992.]] godine izbija [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], u kojem [[Bošnjaci]] otvoreno napadaju svoje dojučerašnje saveznike Hrvate. [[Armija BiH|Bošnjačka vojska]] u pet ofenziva zauzela je velik dio prostora koji su bili pod kontrolom [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], gotovo cijelu sjevernu i srednju [[Bosna (regija)|Bosnu]] (osim [[Novi Travnik|Novog Travnika]], [[Vitez (BiH)|Viteza]], [[Busovača|Busovače]], [[Kiseljak]]a, [[Kreševo|Kreševa]], [[Žepče|Žepča]] i šireg područja oko tih gradova, [[Usora|Usore]], dijela [[Travnik|travničke]] općine, dijela [[Zavidovići|zavidovićke]] općine, i dijela [[vareš]]ke općine) i dio [[Hercegovina|Hercegovine]]: [[Konjic]], [[Jablanica|Jablanicu]] te istočne i sjeverne dijelove [[mostar]]ske općine. Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.<ref name="Livno">[http://www.livno-online.com/bih/8092-sue-prli Livno Online.com] Herceg-Bosna utemeljena na Owenovom planu</ref> [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] je eskalirao tijekom [[1993.]] godine, a slabi početkom 1994. godine, kada političko-diplomatski pregovori između dvije zaraćene strane postaju sve jači i značajniji. U ožujku [[1994.]] godine, u [[Washington]]u je potpisano primirje između Hrvata i Bošnjaka, a njihovi teritoriji su ujedinjeni u [[Federacija BiH|Federaciju BiH]]. Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] [[HVO]] je zajedno s [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] počeo nizati ratne pobjede protiv srpskog neprijatelja. U 7 uspješnih pobjedničkih operacija, HVO zajedno s HV-om, a u nekim akcijama i s Armijom BiH je oslobodio čitavu zapadnu Bosnu. Kruna uspješnih operacija je bila operacija Južni potez u kojoj su združene hrvatske snage izbile na 23 kilometra od Banje Luke, što je bilo u dosegu hrvatskog dalekometnog topništva. Srpske snage su razbijene i u kaosu se povlače prema Banjoj Luci, a zajedno s njima i nova kolona srpskih izbjeglica. Akcija Južni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice [[15. listopada]] [[1995.]] godine. Uspješne vojne operacije Hrvata, ali i intervencija NATO-a operacijom Namjerna sila natjerali su Srbe da sjednu za pregovarački stol. [[Daytonski sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] završio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio zasnovan je bila podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] po ključu 51-49 (51% teritorija [[BiH]] Federaciji BiH i 49% [[RS|Republici Srpskoj]]) koji je usuglasila tzv. kontakt grupa. Daytonski sporazum je djelovao da usuglasi dogovor o problematičnim pitanjima neke od kojih su bile: pravne, državne i teritorijalne nagodbe. [[Daytonski sporazum]] je efektivno završio rat, ali je ostavio mnoge stvari neriješene. Pored toga konačni dogovor ostvaren u Daytonu danas se smatra jednim od najkontroverznijih političkih rješenja proizašlih iz cjelokupne [[Raspad SFRJ|Jugoslavenske krize]]. Prema podacima koje je objavio Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini je tijekom rata poginulo ili nestalo 7.762 [[Hrvat]]a.<ref>[http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 Javno.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090115194844/http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 |date=15. siječnja 2009. }} Podaci o žrtvama rata u Bosni i Hercegovini</ref> Tijekom rata, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] za manje od dvije godine rata je prognala 128.343, dok je [[Vojska Republike Srpske]] za 4 godine rata prognala 155.040 Hrvata. Zbog ratnog stanja sa slobodnih prostora Bosne i Hercegovine, izbjeglo je 104.000 Hrvata.<ref>[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm HIC.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100225131513/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm |date=25. veljače 2010. }} Ratni zločini u BiH</ref> == Zemljopis == [[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|mini|lijevo|360 px|Satelitska snimka Bosne i Hercegovine i Hrvatske]] === Zemljopisne cjeline === Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], od kojih je sastavljena država [[Bosna i Hercegovina]]. Drukčije gledano u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: [[Bosanska Posavina]], [[Zapadna Hercegovina]], dijelovi [[Istočna Hercegovina|Istočne Hercegovine]] ([[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]]), dijelovi [[Završje, BiH|Završja]] ([[Livno]], [[Tomislavgrad]] i [[Kupres]]), [[Srednja Bosna]], dijelovi [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]] ([[Kotor-Varoš]] i dijelovi općine [[Skender-Vakuf]] – današnja općina [[Dobretići]]) i dijelovi Sjeverne [[Bosna (regija)|Bosne]] ([[Žepče]], dijelovi općine [[Tešanj]] – današnja općina [[Usora]], dijelovi općine [[Teslić]], [[Vareš]] i dijelovi općine [[Kakanj]]). === Planine i nizine === Područje koje je proglašeno dijelom Herceg-Bosne većinom je planinsko s karakterističnim visoravnima i krškim poljima ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Glamočko polje|Glamočko]] i [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], prostor poznat kao [[Završje, BiH|Tropolje]] ili [[Završje, BiH|Završje]]) te trenutak užim, trenutak širim riječnim dolinama i kotlinama. Na jugozapadu se nalazi visoko Dinarsko gorje, prirodna granica između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Najviši vrh Herceg-Bosne bila je planina [[Čvrsnica]] (vrh Pločno 2222 m), dok je najniži dio pored mora. Na sjeveru se planinski prostor spušta s mnogim brežuljcima postupno se pretvarajući u prostranu nizinu, plodnu i gospodarski značajnu [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]] koja je dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Hercegovina|Hercegovinu]] čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluotoka [[Klek]] izbija na [[Jadransko more]] u dužini od 20&nbsp;km. === Najviše planine === [[Datoteka:Planina Čvrsnica, pogled sa ceste uz Neretvu 20070603 114.jpg|mini|desno|400px|Planina [[Čvrsnica]], pogled s ceste uz [[Neretva|Neretvu]]]] {| |'''Vrh''' |'''Planina''' |'''Visina''' |- |''Pločno'' |'''[[Čvrsnica]]''' |2222 m |- |''Nadkrstac'' '''[[Vranica]]''' |2112 m |- |''Zelena Glava'' |'''[[Prenj]]''' |2103 m |- |''Veliki Vran'' |'''[[Vran]]''' |2074 m |- |''Cincar'' |'''[[Cincar]]''' |2005 m |} === Rijeke i jezera === Glavne rijeke su bile [[Sava]], [[Neretva]], [[Lašva (rijeka)|Lašva]] i [[Usora (rijeka)|Usora]]. Najveća jezera Buško i Jablaničko su umjetna (akumulacijska). Buško jezero je nastalo potapanjem jednog dijela [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]], a Ramsko i Jablaničko jezero su nastali gradnjom hidroelektrane na rijeci [[Rama (rijeka)|Rami]] odnosno [[Neretva|Neretvi]]. === Klima === Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i hladnim zimama koja je ponegdje ublažena utjecajem mora. Područja s velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge oštre zime. Primorje u području [[Neum]]a i niska [[Hercegovina]] ima blage kišovite zime i vruća ljeta. === Naselja === Glavni grad, ''de iure'', je bio [[Mostar]] (općina Mostar 126.628 stanovnika), a veći gradovi su bili: [[Brčko]] (općina Brčko 87.627 stanovnika), [[Travnik]] (općina Travnik 70.747 stanovnika), [[Derventa]] (općina Derventa 56.489 stanovnika), [[Bugojno]] (općina Bugojno 46.889 stanovnika), [[Jajce]] (općina Jajce 45.007 stanovnika), [[Konjic]] (općina Konjic 43.878 stanovnika) i [[Livno]] (općina Livno 40.600 stanovnika). <small>Podatci o broju stanovnika u općinama prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini]] [[1991.]] godine.</small> == Politika == === Raspodjela vlasti === [[Slika:Mate-boban-Grude01278.JPG|mini|Spomen ploča u Grudama posvećena Mati Bobanu i HDZ-u u svrhu uspostavljanja Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, podignuta na četvrtu godišnjicu utemeljenja HZ Herceg-Bosne, 18. studenog 1995.]] [[Datoteka:54-43fe6596e8.jpg|mini|Predsjednik Jadranko Prlić, odjeli društvenih znanosti, gospodarstva, unutarnjih poslova, financija, pravosuđa i obrane; općinska vijeća i povjerenstva HVO.]] Vlast u [[Sarajevo|Sarajevu]] oglušila na zahtjeve [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] da se zaustavi korištenje teritorija BiH za agresiju na Hrvatsku. [[BiH]] je izgubila element neutralnosti i postala je akter u toj agresiji. U tom ratu su sudjelovale jedinice Teritorijalne obrane iz većinskih srpskih oblasti. [[BiH]] je postala baza za napad na [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Uvidjevši da sarajevske vlasti ništa ne poduzimaju, bosanskohercegovački Hrvati su se politički i vojno samoorganizirali preko [[HVO]]-a i Herceg-Bosne. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljena je [[18. studenog]] [[1991.]] godine, u Grudama, što je bilo u skladu s tadašnjim ustavnim rješenjima o osnivanju zajednica općina. U osnivačkim aktima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe hrvatskog naroda ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako [[hrvat]]skog tako i [[Bošnjaci|bošnjačkog]] naroda tijekom srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska zajednica Herceg Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. [[Predsjednik]] Hrvatske zajednice, poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne je predstavljao i zastupao Herceg-Bosnu u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i inozemstvu. Bio je nadležan za teritorijalnu cjelovitost i opstanak Herceg-Bosne. [[Predsjednik]] se nije birao nego su ga birali članovi Predsjedničkog vijeća. Predsjedničko vijeće Hrvatske Republike Herceg-Bosne uz predsjednika imalo je glavnu izvršnu vlast u Hrvatskoj zajednici, poslije Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni. Prvi predsjednik je bio [[Mate Boban]], a drugi i posljednji [[Krešimir Zubak]]. Vladu HZ Herceg-Bosne je predstavljala civilna sastavnica HVO-a, koja je bila zamišljena kao najviša izvršna i upravna vlast, ali kao potrebna privremena mjera dok vlada [[RBiH]] ne preuzme odgovornost za zaštitu svih građana. Kada je proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, civilna sastavnica HVO-a je prerasla u [[Vlada|Vladu]] HR Herceg-Bosne, koja je konstituiranim Zastupničkim domom HR Herceg-Bosne, donosila zakone i druge akte. Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine,u Grudama, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini. Odluka o utemeljenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u potpunosti, je konzistentna s navedenim planom, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.<ref name="Livno" /> Na temelju članka 7. Temeljne odluke o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne i članku 4. Zakona o Vladi HR H-B, Zastupnički dom HR H-B na trećem zasjedanju, 20. studenoga 1993., donio je odluku o izboru Vlade HR H-B.<ref>Mostar: Ljudi, kultura civilizacija, Anto Augustinović, Mostar, 1999., str. 80-86.</ref> {| class="wikitable" !Dužnost !Ministar !Početak mandata !Napomena |- |Predsjednik Vlade||[[Jadranko Prlić]]||20. studenoga 1993.|| |- |rowspan="5"|Dopredsjednik Vlade||Ivan Čuljak||20. studenoga 1993.|| |- |Drago Bilandžija||13. siječnja 1995.|| |- |Mile Akmadžić||13. siječnja 1995.|| |- |Valentin Ćorić|| || |- |Pero Marković||28. lipnja 1995.|| |- |rowspan="2"|Ministar obrane||Perica Jukić||20. studenoga 1993.||Ujedno i dopredsjednik Vlade |- |Vladimir Šoljić||23. veljače 1994.||Ujedno i dopredsjednik Vlade |- |rowspan="3"|Ministar financija||mr. Jozo Martinović||20. studenoga 1993.||Ujedno i dopredsjednik Vlade |- |Drago Bilandžija||14. listopada 1994.|| |- |Neven Tomić||13. siječnja 1995.|| |- |rowspan="2"|Ministar unutarnjih poslova||Valentin Ćorić||20. studenoga 1993.|| |- |Ivan Vrankić|| || |- |rowspan="3"|Ministar pravosuđa i uprave||Krešimir Zubak||20. studenoga 1993.|| |- |Stjepo Pranjić|| || |- |Mato Tadić||13. siječnja 1995.|| |- |Ministar prometa i veza||Ilija Kožulj||20. studenoga 1993.|| |- |rowspan="2"|Ministar energetike, rudarstva i industrije||mr. Vladimir Šoljić||20. studenoga 1993.|| |- |Marinko Bošnjak||7. travnja 1994.|| |- |rowspan="2"|Ministar trgovine, turizma i poduzetništva||Ile Krezo||20. studenoga 1993.|| |- |dr. Nikola Grabovac||13. siječnja 1995.|| |- |Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede||Marko Božanović||20. studenoga 1993.|| |- |rowspan="2"|Ministar zdravstva||dr. Ivan Šarac||20. studenoga 1993.|| |- |dr. Božo Ljubić||13. siječnja 1995.|| |- |Ministar rada, socijalne skrbi i obitelji||Ilija Žuljević||20. studenoga 1993.|| |- |Ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa||Jozo Marić||20. studenoga 1993.|| |- |rowspan="2"|Ministar obnove i razvoja||Zulfo Robović||20. studenoga 1993.|| |- |Božo Rajić||28. lipnja 1995.|| |- |rowspan="2"|Ministar za međurepubličku suradnju i međunarodne odnose||Mile Akmadžić||20. studenoga 1993.|| |- |mr. Vladislav Pogarčić||13. siječnja 1995.|| |- |rowspan="2"|Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša||Željko Obradović||23. veljače 1993.|| |- |Zulfo Robović||28. lipnja 1995.|| |- |} [[Datoteka:Aerial photograph of Mostar, 1997.JPEG|thumb|desno|400px|Pogled iz zraka na Trg hrvatskih velikana (Rondo) u Mostaru i zgradu (prva između dvaju gornjih ulica) u kojoj je tijekom rata i poslijeraća bila smještena Vlada Herceg-Bosne, a danas rektorat Sveučilišta u Mostaru (25. 2. 1997.)]] Odluku o razrješenju Vlade donijelo je Predsjedničko vijeće HR H-B, 15. lipnja 1996., te istovremeno imenovalo novu, suženu Vladu sa sljedećim članovima: * Pero Marković, predsjednik * mr. Vladimir Šoljić, ministar obrane * Ivan Vrankić, ministar unutarnjih poslova * Frano Franić, ministar financija * Valentin Ćorić, ministar društvenih djelatnosti * Nikola Antunović, ministar gospodarstva. Državne dužnosti ove vlade prestale su krajem 1996. godine Herceg-Bosna je imala ogroman značaj u osiguranju svih segmenata života u ratnim uvjetima, u vremenu kada iz [[Sarajevo|Sarajeva]] nije bilo ni telefonskog poziva, a niti pomoći i taj posao je uspješno obavljen. U kratkom vremenu, bile su osposobljene porušene prometnice, uspostavljen [[elektroenergetski sustav|energetski]] te [[pošta|PTT]] [[telekomunikacija|sustav]], sustav [[zdravstvo|zdravstva]], [[škola|školstva]] i [[socijalna zaštita|socijalne skrbi]]. U najsloženijim ratnim uvjetima gdje se pomoć nije mogla osigurati redovito, organizirana je čak i jesenska [[sjetva]] u enklavama u središnjoj Bosni (Lašvanska i Lepenička dolina, Žepče, Usora) i tako su osigurane osnovne namirnice za život. Ostavljen je dojam da je taj sustav u cijelosti funkcionirao, iako to u ratnim okolnostima nije ni približno odgovaralo stvarnom stanju. U takvoj situaciji dojam da vlast funkcionira makar to i ne bilo tako, unosilo je [[sigurnost]].<ref>[http://www.livno-online.com/bih/21640-herceg-bosna-je-bila-kljuc-opstanka-bih Livno Online.com] Herceg-Bosna je bila ključ opstanka BiH</ref> Dana [[9. ožujka]] [[1996.]] Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prijenosa funkcije civilne vlasti Hrvatske Republike Herceg-Bosne na tijela vlasti [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Održavaju se utemeljiteljske skupštine županija u [[Federacija BiH|Federaciji BiH]]. U svibnju [[1996.]] godine, na sjednici Predsjedničkog vijeća reorganizirana je [[Vlada]] Hrvatske Republike Herceg-Bosne u prijelaznom razdoblju, te ju je činila šest ministarstva. Hrvatska Republika Herceg-Bosna formalno je ukinuta [[14. kolovoza]] [[1996.]] godine. === Oružane snage === [[Datoteka:Logo_of_Croatian_Defence_Council 2.svg|mini|desno|100 px|Grb HVO-a]] {{glavni|Hrvatsko vijeće obrane}} [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini]] prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temelj nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]]. [[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] formira se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i zaštite drugih naroda u Herceg-Bosni od bilo kojeg agresora. Godine [[1995.]], pri završetku rata u Bosni i Hercegovini, HVO je imao 50.000 vojnika. [[HVO]] je nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane [[2005.]] godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. === Upravna podjela === Dana [[18. studenog]] [[1991.]], kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav ušlo je 30 [[općina]]: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]]. Osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], 8. travnja 1992. godine, Herceg-Bosna je povezana s ostalim [[Herceg-Bosna#Stvaranje|hrvatskim zajednicama]]: Bosanska Posavina, [[Hrvatska zajednica Usora|Usora]], [[Hrvatska zajednica Soli|Soli]], Srednja Bosna i Vrhbosna. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban]]a je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Zapravo su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna (današnje [[Žepče]]), sjeverni, [[Usora|slobodni dio Usore]] i jedini slobodni dio Bosanske Posavine [[Orašje]] jer su Srbi zauzeli južni, komušanski dio Usore i gotovo čitavu Bosansku Posavinu, drugu značajniju hrvatsku zajednicu. Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]]. Srpsko zauzimanje [[Jajce|Jajca]] i [[Dobretići|Dobretića]] postat će jedan od uzroka bošnjačko-hrvatskog sukoba. Općine su imale Općinsko vijeće, Načelnika općine i svoje službe. U općine su ulazila naselja koncentrirana uglavnom oko najznačajnijeg [[grad]]a ili mjesta u području. Općine su bile podijeljene na mjesne zajednice. Pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], pod kontrolom [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] nalazilo se više teritorija [[BiH|Bosne i Hercegovine]] nego što je bio postotak [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Područja koja su bila pod kontrolom [[HVO]]-a pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]: manji dijelovi općina [[Bosanski Novi]], [[Bosanska Kostajnica]], [[Bosanska Dubica]], [[Bosanski Šamac]], općina [[Orašje]], dijelovi općine [[Brčko]], dijelovi općine [[Tešanj]] (današnja općina [[Usora]]), dijelovi općina [[Maglaj]], [[Žepče]] i [[Zavidovići]] (današnja općina [[Žepče]], u koju su promjenom granica ušli većinski [[hrvat]]ski dijelovi općina [[Maglaj]] i [[Zavidovići]]), manji dio općine [[Vareš]], veći dijelovi općina [[Novi Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] oko istoimenih gradova, dijelovi općine [[Travnik]], istočni dio općine [[Fojnica]], općina [[Jajce]], općina [[Dobretići]], manji dio općine [[Donji Vakuf]], južni dio općine [[Uskoplje]] zajedno s južnim dijelom grada [[Uskoplje|Uskoplja]], veći dio općine [[Prozor-Rama]], sjeverozapadni dio općine [[Jablanica]], općina [[Tomislavgrad]], općina [[Livno]], općina [[Kupres]], općina [[Glamoč]], općina [[Bosansko Grahovo]], općina [[Drvar]], manji dio općine [[Bihać]], južni dio općine [[Bosanski Petrovac]], veći dio općine [[Ključ (BiH)|Ključ]] (danas općina [[Ribnik (BiH)|Ribnik]]), općina [[Mrkonjić Grad]], općina [[Šipovo]], manji (južni) dio općine [[Banja Luka]], općina [[Posušje]], općina [[Grude]], općina [[Široki Brijeg]], sjeverozapadni, zapadni i jugozapadni dijelovi općine [[Mostar]] zajedno sa zapadnim (većim) dijelom grada [[Mostar]]a, općina [[Ljubuški]], općina [[Čitluk]], općina [[Čapljina]], općina [[Stolac (BiH)|Stolac]], općina [[Neum]] i općina [[Ravno]]. == Stanovništvo == Na području koje je proglašeno dijelom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, [[18. studenog]] [[1991.]] godine prema popisu stanovništva izvršenom u ožujku [[1991.]] godine, živjelo je 1.238.512 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: * [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] – 556.274 ili 44,91 % * [[Bošnjaci]] – 398.092 ili 32,14 % * [[Srbi]] – 203.612 ili 16,44 % * [[Jugoslaveni]] – 56.092 ili 4,53 % * Ostali – 24.505 ili 1,98 %<ref>[http://www.hercegbosna.org/preuzimanja/povijest--politika/hrvatska-politika-unutar-bih-u-kontekstu-deklarativnog-i-realnoga-opsega-hzhr-hb-1032.html HercegBosna.org] Hrvatska politika unutar BiH u kontekstu deklarativnog i realnoga opsega HZ/HR HB</ref> [[Rat u Bosni i Hercegovini]] je učinio svoje i utjecao je na etničku kartu Bosne i Hercegovine koja je do tada zbog velike izmiješanosti naroda često nazivana "leopardovo krzno". Tako su brojnim [[etničko čišćenje|etničkim čišćenjima]] i progonima se dogodila velika preseljena naroda na područja koja je držala njihova vojska. [[Hrvati]] su se selili na područja koja je držao [[HVO]], [[Bošnjaci]] na područja koja je držala [[Armija BiH]] te [[Srbi]] na područja koja je držala [[VRS|Vojska RS-a]]. Na popisu stanovništva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[1996.]] godine, koji je proveo [[UNHCR]] (popis nije službeno priznat), [[Bosna i Hercegovina]] je imala 3.919.953 stanovnika. Od toga broja, Hrvata je bilo 571.317 ili 14.57 % ukupnog stanovništva te zemlje. [[Hrvati]] su zahvaljujući samoorganiziranju izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u toj zemlji]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/kolumne/demografija/ima-nas-ima-!-1440.html HercegBosna.org] Ima nas ima!</ref> == Gospodarstvo == Krajem [[1980-ih]] i početkom [[1990-ih]], [[Bosna i Hercegovina]] je bila četvrta republika po razvijenosti u sastavu [[SFRJ]]. Infrastruktura unutar države kao i industrijske grane su bile loše razvijene. Gospodarski život na području cijele [[BiH]] u tri ratne godine praktički je zamro. Mnoge, prije rata, uspješne tvrtke već za srpske agresije su opljačkane, a na njima je prouzročena veća materijalna šteta. Nije bilo značajnije gospodarske aktivnosti, dok se o pokretanju novih pogona nije ni razmišljalo zbog [[rat]]nih događanja. Poljodjelstvo je bilo na niskoj razini, prometna infrastruktura je propadala, građevinska je djelatnost bila skoro nepostojeća, stopa nezaposlenosti je bila velika. Kao direktan rezultat rata između [[1992.]] i [[1995.]] već niska industrijska proizvodnja unutar zemlje je opala za oko 80%. [[Rat u BiH|Ratna događanja]] su također dovela do uništavanje loše infrastrukture u zemlji. Sve ovo je dovelo do velikog porasta nezaposlenosti i opada životnog standarda stanovništva. [[Bruto domaći proizvod]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] danas se približava BDP-u zemlje iz [[1991.]] Ipak, [[Hrvati]] su iz rata izašli kao najprosperitetniji narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Na području Herceg-Bosne nije bilo sjedišta niti jedne prijeratne velike [[SFRJ|jugoslavenske]] banke. Sva sjedišta banaka u Bosni i Hercegovini do tada su bila u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Predsjedničko vijeće Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nakon njenog osnutka od sarajevskih vlasti dobiva zahtjev da se na području Hrvatske zajednice Herceg-Bosne osnuje banka radi financiranja novoosnovane zajednice [[općina]]. U studenom [[1992.]] godine osnovana je Hrvatska banka Mostar preko koje je financirana Hrvatska zajednica, poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna i [[Hrvatsko vijeće obrane]]. Kao i na području čitave Bosne i Hercegovine, službena valuta Herceg-Bosne je bio [[bosanski dinar]], ali je u uporabi bio [[hrvatski dinar]], a poslije [[hrvatska kuna|kuna]] i [[njemačka marka|marka]]. == Promet == === Ceste === [[UNPROFOR]] je kodnim imenima označio glavne pravce u uporabi tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Najvažniji su bili: # Circle (hrv. Krug) [[Split]] – [[Brnaze]] – [[Kamensko (Trilj)|Kamensko]] – [[Tomislavgrad]] – [[Mandino Selo]], # Triangle (hrv. Trokut) Mandino Selo – Omrčanica – [[Prozor-Rama|Prozor]], # Square (hrv. Kvadrat) Mandino Selo – [[Jablanica]] – Prozor, # Diamond (hrv. Dijamant) Prozor – [[Uskoplje]] – [[Novi Travnik]] – [[Putićevo]], # Salmon (hrv. Losos) Prozor – Uskoplje – [[Fojnica]] – [[Gromiljak]], # Pacman Jablanica – [[Konjic]] – [[Tarčin]] – [[Kreševo (BiH)|Kreševo]] – [[Kiseljak]] – [[Busovača]] – [[Kaonik]] – Putićevo, # Lada [[Doboj]] – [[Maglaj]] – [[Žepče]] – [[Zenica]], # Gannet [[Split]] – [[Metković]] – [[Mostar]] – Jablanica, # Dove (hrv. Golubica) [[Kiseljak]] – [[Breza (BiH)|Breza]], # Finch (hrv. Zeba) [[Sarajevo]] – [[Ilijaš]] – [[Vareš]] # Trout (hrv. Pastrmka) Kiseljak – Fojnica – Blodnica. === Željeznice === [[Datoteka:HŽ 1141 series locomotive drawing.png|mini|[[HŽ serija 1141|JŽ 441]], glavna električna lokomotiva.]] [[Datoteka:HŽ 1141 series locomotive drawing original livery.PNG|mini|lijevo|Željeznice Herceg-Bosne su zadržale boje Jugoslavenskih željeznica. Natpis "Jugoslavenske željeznice" zamijenjen je natpisom "Željeznice Herceg-Bosne".]] Oko tristo zaposlenih u [[Hrvatske željeznice|Hrvatskim željeznicama]] u [[Ploče|Pločama]] bili su u [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskom vijeću obrane]] Herceg Bosne, to su većinom Hrvati iz doline [[Neretva|Neretve]], iz [[zapadna Hercegovina|zapadne]] i [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]]. Ostali zaposlenici iz Hercegovine bili su u postrojbama [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] u Pločama i Metkoviću. Oni su dragovoljno branili istočnu i zapadnu Hercegovinu u [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Domovinskom ratu]]. Dobra je suradnja bila između [[HVO#Ustroj 1993.|čapljinske brigade HVO-a Knez Domagoj]] i hrvatskih željezničara u Pločama.<ref name="Garevac">[http://www.garevac.info/suradnici-gipa/boris-avar/1608-u-knjizi-lhrvatske-eljeznice-u-domovinskom-ratur-govori-se-i-o-ratu-u-bih.html Garevac.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222060307/http://www.garevac.info/suradnici-gipa/boris-avar/1608-u-knjizi-lhrvatske-eljeznice-u-domovinskom-ratur-govori-se-i-o-ratu-u-bih.html|date=22. veljače 2014.}} Hrvatske željeznice u Domovinskom ratu – o ratu u BiH</ref> Zanimljivo je kako su željezničari iz Ploča ujesen 1991. na pruzi [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|Ploče – Čapljina – Mostar]], dolaskom srpskih rezervista započeli [[Operacija Lipanjske zore|pripreme za obranu doline Neretve]]. No, službeno je HŽ od ŽTO-a Sarajevo preuzeo prugu tek početkom 1992. Za vrijeme [[domovinski rat|rata 1991. u Hrvatskoj]], ondašnja željeznička uprava u Sarajevu ponašala se kao da to nije njihov rat. Štoviše, rukovoditelji, većinom Srbi, pokušavali su što više dizel i elektro lokomotiva iz Ploča staviti pod svoj nadzor, no nije im uspjelo. Željezničari iz Ploča, među kojima su bili i zaposlenici iz okolice Mostara i Čapljine, uspjeli su održati željeznički promet od Ploča do Čapljine, te do [[Baćevići|Baćevića kod Mostara]].<ref name="Garevac" /> Od 1992. djelovale su i '''Željeznice Herceg-Bosne''', sa sjedištem u Mostaru, koje su veoma dobro surađivale s [[Hrvatske željeznice|Hrvatskim željeznicama]]. Uspjeli su očuvati promet od mostarskih predgrađa do Čapljine i Metkovića. Očuvali su i prugu oko [[Žepče|Žepča]]. Zanimljivo je kako su Željeznice BiH 1996. godine pokušale preuzeti prugu u dolini Neretve. Čak je sarajevska direkcija ultimativno tražila da njihovo osoblje vozi od Mostara do Ploča, te da radi manevru u [[Luka Ploče|Luci Ploče]]. Cilj je bio jasan, mirnim putem, nakon rata, ovladati Lukom Ploče i prugom Ploče – Mostar. Pokušaj nije uspio jer je narod u dolini Neretve rekao svoje. Pruga je obranjena i u ratu i u miru.<ref name="Garevac" /> Godine 2001., [[Federacija BiH]] osniva [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], čiji kapital čini željeznička imovina Željeznica BiH i Željeznica Herceg-Bosne. Danom početka primjene novog zakona prestaju s radom Željeznice BIH i Željeznice Herceg-Bosne, a uspostavlja se rad Željeznica Federacije BiH.<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2001/zakoni/20%20hrv.htm Vlada FBiH] Zakon o Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine</ref> Danas su HŽ i ŽFBiH partneri na europskom kolosijeku.<ref name="Garevac" /> == Kultura == {{Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine}} [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|Kulturne]] aktivnosti tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] i poslijeraća na području čitave [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] su zamrle. Ostat će upamćeno da su [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] stvorili jake elektroničke medije za tadašnje bosanskohercegovačke prilike, koji su poslije ukinuti odlukama [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] i Međunarodne zajednice. U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]]. Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. Rane [[1990-ih|devedesete]] [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] ostat će upamćene po buđenju nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tako je nakon 41 godine zabrane rada, obnovljeno [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]], nositelj očuvanja i jačanja [[Hrvati|hrvatske]] nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. === Mediji === U [[Radiotelevizija Herceg-Bosne|Radioteleviziju Herceg-Bosne]], tijekom zadnje dvije godine [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] uloženo je 10 milijuna [[Njemačka marka|njemačkih maraka]]. [[Radio Herceg-Bosne]] je zaživio te on i danas postoji, a od [[1. srpnja]] [[2019.]] s emitiranjem započinje i Televizija Herceg-Bosne. Kao nasljednik Televizije Herceg-Bosne, [[1996.]] nastaje [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma#Erotel, javna televizija na hrvatskom jeziku|Erotel, javna televizija na hrvatskom jeziku]], iz [[Mostar]]a, čiji se program mogao gledati na svim područjima koja su bila dio Herceg-Bosne. Osim programa Erotela i programi [[HRT]]-a mogli su se pratiti na čitavom području bivše Herceg-Bosne sve do [[1999.]] [[Neovisno povjerenstvo za medije BiH|Neovisno povjerenstvo za medije]], [[15. studenog]] [[1999.]] godine, zabranilo je rad [[Erotel]]u, da bi Erotelovi odašiljači nekoliko mjeseci kasnije bili nasilno oduzeti i predani [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]]. Preko tih "hrvatskih" odašiljača danas se sustavno ugrožava [[hrvatski jezik]], [[Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine|tradicija]] i [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|kultura]], blati se [[Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatska povijest]] i zaslužni ljudi, zaobilazi se [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini|hrvatska narodna baština]] i sve što bi doprinosilo afirmaciji hrvatskoga nacionalnog i kulturnog bića. [[Datoteka:Sveuciliste u Mostaru-logo.JPG|mini|desno|Grb hrvatskog sveučilišta u Mostaru]] === Obrazovanje === {{glavni|Sveučilište u Mostaru}} U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]]. Nastava se odvija na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. [[Sveučilište u Mostaru]] ima dugu prošlost. Njegova je prethodnica franjevačka teologija, prva visoka škola u [[Mostar]]u i [[Hercegovina|Hercegovini]], utemeljena [[1895.]] godine. Sredinom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] u Mostaru je osnovana Viša pedagoška škola, a potom i Visoka tehnička škola strojarske struke. On su bile zametci današnjega sveučilišta. Mostar je [[1977.]] postao samostalno sveučilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište "Džemal Bijedić". Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. === HKD Napredak === {{glavni|HKD Napredak}} Dana [[14. rujna]] [[1902.]] u [[Mostar]]u, i nešto kasnije, [[11. studenog]] [[1902.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana je utemeljiteljska sjednica "Hrvatskog društva za namještanje djece na zanate i u trgovinu". Društvo je osnovano kao "Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike". [[10. rujna]] [[1904.]] godine, sarajevsko društvo mijenja ime u "Napredak". [[19. studenog]] [[1905.]] godine, sarajevsko društvo u svoj program uvodi i pomaganje đaka, a naziv društvu je [[HKD Napredak|"Hrvatsko društvo Napredak za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata – katolika"]]. [[9. lipnja]] [[1907.]] godine, mostarsko i sarajevsko društvo su se ujedinili. Sjedište HKD Napretka je bilo u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je ova ustanova izgradila impresivnu "Napretkovu" palaču [[1923.]] godine. Napredak je nastavilo s radom sve do [[1949.]] godine, kada su ga raspustile [[protuhrvatstvo|protuhrvatski]] nastrojene [[SFRJ|jugoslavenske]] vlasti. Napretkovo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti pa [[1. travnja]] [[1949.]] godine, dolazi do njegova ukidanja, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Obnoviteljska skupština održana je [[29. rujna]] [[1990.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]]. == Šport == [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovački Hrvati]] su prvi u ratu i tijekom poslijeraća u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] osnovali svoje [[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini|vlastite lige u brojnim športovima]]. === Nogomet === {{glavni|Prva nogometna liga Herceg-Bosne}} [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[nogomet]]no [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Bila je to prva nogometna liga nastala za za vrijeme [[Rat u BiH|rata]] i poslijeraća u Bosni i Hercegovini, a ligu je organizirao Nogometni savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Za to vrijeme, nogometna natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. Nogometni savez Bosne i Hercegovine, koji je bio pod [[Bošnjaci|bošnjačkim]] vodstvom, je priznavao isključivo bošnjačku [[nogomet]]nu ligu. Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne je formirana [[1993.]] godine. U sezoni [[1997.]]/[[1998.]], najbolji nogometni klubovi [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] su se počeli suočavati s najboljim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] za ulazak u [[UEFA]]-ina europska klupska natjecanja. Ovi odnosi su postojali sve do sezone [[2000.]]/[[2001.]], kada su se dvije lige spojile u jednu, stvorivši [[Premijer liga BiH (nogomet)|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]]. [[Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne]] je odigrala svoju jedinu [[Paragvaj – Herceg-Bosna, prijateljska utakmica (1996.)|utakmicu protiv neke druge reprezentacije]] s najboljom vrstom [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]], [[21. travnja]] [[1996.]] godine u glavnom gradu [[Paragvaj]]a, [[Asunción]]u. Tu utakmicu Nogometni savez Paragvaja priznaje kao službenu, a i [[FIFA]] je vodi takvom, samo je ne priznaje [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]]. Utakmicu je Paragvaj dobio s 3:0 (1:0), a za Herceg-Bosnu su nastupili: [[Goran Dukić (nogometaš)|Dukić]], [[Tihomir Skoko|Skoko]], [[Jure Kordić|Kordić]], [[Mirko Babić|Babić]], [[Zoran Bubalo|Bubalo]], [[Boro Matan|Matan]], [[Ivica Ravlić|Ravlić]], [[Slaven Musa|Musa]], [[Tihomir Bogdan|Bogdan]], [[Ante Marinović (nogometaš)|Marinović]], [[Anđelko Marušić (nogometaš iz Širokog Brijega)|Marušić]] (još su igrali [[Andrija Sušac|Sušac]], [[Mladen Bartolović|Bartolović]]). Izbornik: [[Branko Međugorac]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/vijesti/sport/herceg-bosna-navija-za-paragvaj!-1511.html ''Herceg-Bosna navija za Paragvaj!''], HercegBosna.org, 3. srpnja 2010.</ref> === Košarka === {{glavni|Košarkaška liga Herceg-Bosne}} [[Košarkaška liga Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[košarka]]ško [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Osnovana je [[1993.]] godine, a ligu je organizirao Košarkaški savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Za to vrijeme, košarkaška natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. [[Međunarodna košarkaška federacija]] je priznavala samo rezultate iz bošnjačke košarkaške lige. Godine [[2002.]] stvoreno je Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine, a nacionalne lige su nastavile postojati, ali kao druge lige. Tako pobjednik Košarkaške lige Herceg-Bosne ulazi u Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine zajedno s jednim [[Srbi|srpskim]] i [[Bošnjaci|bošnjačkim]] [[košarka]]škim klubom. === Ostali športovi === Osim nogometa i košarke, dva najpopularnija športa, postojala su, a i danas postoje, ligaška natjecanja Herceg-Bosne i u ostalim športovima. Tu treba istaknuti Prvu [[rukomet]]nu ligu Herceg-Bosne, Prvu [[šah]]ovsku ligu Herceg-Bosne, Prvenstvo Herceg-Bosne u [[boćanje|boćanju]], Prvenstvo Herceg-Bosne u [[kuglanje|kuglanju]] i druge. == Simboli == === Zastava === {{glavni|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne}} [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|desno|mini|280px|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] [[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] se sastoji od tri boje: crvene, bijele i plave, s [[Grb Herceg-Bosne|grbom Herceg-Bosne]] u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: [[crvena]], [[bijela]] i [[plava]]. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. [[Grb Herceg-Bosne]] je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba ([[pleter]]) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba (u visini jednog kvadratnog polja) zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave. [[Zastava]] je usvojena za zastavu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Kada je [[28. kolovoza]] [[1993.]] proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, zastava je potvrđena. Nakon ukidanja Herceg-Bosne [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskim sporazumom]] iz [[1994.]], zastava je prihvaćena kao [[zastava]] [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Zastava se još za vrijeme [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] počela koristiti na svadbama, a postala je nezaobilazna i na ostalim društvenim događajima [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. === Grb === [[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|mini|desno|180 px|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] {{glavni|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne}} [[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je povijesni [[Grb Hrvatske|hrvatski grb]] u obliku stiliziranog štita, podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet [[crvena|crvenih]] i [[bijela|bijelih]] kvadrata, tako da je prvo polje u lijevom gornjem kutu stiliziranog štita crvene boje. Iznad stiliziranog štita nalazi se [[pleter]] vodoravno položen na štit iznad tri središnja polja. Omjer visine tropleta i visine kvadratnog polja je 1:1, a omjer dužine tropleta i dužine kvadratnog polja je 3:1. Grb je obrubljen zlatnom crtom. Grb Herceg-Bosne se rabio za vrijeme postojanja Herceg-Bosne i nekoliko godina nakon završetka [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Ukidanjem Herceg-Bosne i osnivanjem [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] grb se prestao rabiti, a danas je samo u uporabi u učionicama škola u [[BiH]] koje svoju nastavu izvode po [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|hrvatskom nastavnom planu i programu]] te u [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačkoj]] i [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanskoj županiji]] gdje se koristi kao tih dviju županija. Hrvatska Republika Herceg-Bosna je imala i svoje registarske pločice za automobile. Tablice su bile slične tablicama Republike Hrvatske, samo se umjesto [[Grb Republike Hrvatske|grba Republike Hrvatske]] na pločicama nalazio [[grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i slovne oznake gradova (MO – Mostar, ŠB – Široki Brijeg, GR – Grude, PO – Posušje, LJ – Ljubuški, ČA – Čapljina, TG – Tomislavgrad, LI – Livno, RA – Rama, KI – Kiseljak, JA – Jajce, TR – Travnik, DR – Derventa, OR – Orašje itd.). Tablice su ukinute [[1998.]] godine, kada je tadašnji visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu [[Carlos Westendorp]] donio odluku o aktualnom dizajnu [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i uveo jedinstvene registarske tablice za čitavu [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]]. == Galerija == {{Hrvati Bosne i Hercegovine}} == Srodni članci == * [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] * [[Hrvatsko vijeće obrane]] * [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] * [[Mate Boban]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] * [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (udruženje)]] == Unutarnje poveznice == * [[Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije|Demografske promjene Hrvata u drugoj Jugoslaviji]] * [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati u Bosni i Hercegovini 1991. godine]] * [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini]] * [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] * [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine]] == Literatura == * Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne 1'', Široki Brijeg, Grafotisak, 1997. * Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne 2'', Široki Brijeg, Ziral, 1998. * [[Ferdo Šišić]], [https://archive.org/details/herceg_bosna_prigodom_aneksije_1905-ferdo_sisic/mode/1up ''Herceg-Bosna: Prigodom aneksije''] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * Saša Mrduljaš, [https://hrcak.srce.hr/clanak/66622 ''Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnog i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991. – 1994.)''], [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]] – Centar Split, 2008. * Službena stranica Hrvatske zajednice Herceg-Bosne: [http://www.HercegBosna.ba HercegBosna.ba] [[Kategorija:Hrvatska Republika Herceg-Bosna| ]] pzlw4i9kfblyszlpm2giy1b6quojp5o 7431141 7431139 2026-04-16T21:58:56Z Quinlan83 234947 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-23537-98|~2026-23537-98]] ([[User talk:~2026-23537-98|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:89.164.183.27|89.164.183.27]] 7268956 wikitext text/x-wiki {{redirect|Herceg-Bosna}} {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Hrvatska Republika Herceg-Bosna |hr_ime = Hrvatska Republika Herceg-Bosna |izvorno_ime = |genitiv = Hrvatske Republike<br>Herceg-Bosne |kontinent = Europa |status = Bivši [[Hrvatska|hrvatski]] entitet u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] |era = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] |godina_start = [[1991.]] |godina_kraj = [[1996.]] |datum_start = 25. lipnja 1991. |datum_kraj = 14. kolovoza 1996. |događaj_start = [[Raspad SFRJ]] |događaj_kraj = ukinuće |p1 = Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina |flag_p1 = Flag of Bosnia and Herzegovina (1943–1992).svg |s1 = Federacija Bosne i Hercegovine |flag_s1 = Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg |zastava = Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg |zastava_i = Zastava |grb = Coat of Arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg |grb_i = Grb |mapa = HZ Herceg-Bosna.PNG |mapa_veličina = 330px |mapa_opis = [[Općina|Općine]] proglašene dijelom Herceg-Bosne [[18. studenog]] [[1991.]] |jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] |glavni_grad = [[Mostar]] |vlada_tip = republika |titula_vođa = predsjednici |vođa1 = [[Mate Boban]] |godina_vođa1 = 1991. – 1994. |vođa2 = [[Krešimir Zubak]] |godina_vođa2 = 1994. – 1996. |događaj1 = Proglašenje zajednice općina |datum_događaj1 = 18. studenog 1991. |događaj2 = Osnivanje Hrvatskog vijeća obrane |datum_događaj2 = 8. travnja 1992. |događaj3 = Proglašenje i uspostava republike |datum_događaj3 = 28. kolovoza 1993. |događaj4 = [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonski sporazum]] |datum_događaj4 = 18. ožujka 1994. |vremenska_zona = +1 |danas = {{Z+X|BIH}} |valuta = službeno [[bosanski dinar]]; u uporabi [[hrvatski dinar]], kasnije [[hrvatska kuna]]; [[njemačka marka]] }} '''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''' bila je hrvatska upravna jedinica unutar [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], koja je 28. kolovoza 1993. izrasla iz '''Hrvatske zajednice Herceg-Bosne''' utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |title=Odluka o uspostavi HZ HB i pismo Mate Bobana predsjedniku Tuđmanu |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archive-date=15. kolovoza 2018. |access-date=29. listopada 2008.}}</ref> Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na [[Domovinski rat|srpsku agresiju u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|BiH]], da bi se u kolovozu 1993., slijedeći [[Owen-Stoltenbergov plan|Owen-Stoltenbergov mirovni plan]], preoblikovala u Republiku.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_1995/150.pdf |title=Temeljna odluka o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne |archive-url=https://web.archive.org/web/20140430001845/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_1995/150.pdf |archive-date=30. travnja 2014. |access-date=29. listopada 2008.}}</ref> Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje [[Federacija Bosna i Hercegovina|Federacije BiH]] kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf |title=Washingtonski sporazum |access-date=9. srpnja 2014. |archive-date=15. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415205136/https://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf |url-status=dead }}</ref> Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije BiH]] 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti [[Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Vlade Herceg-Bosne]] prenesene na [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vladu Federacije BiH]]. Iznosila je ukupno 10.950&nbsp;km<sup>2</sup> (21,4 % [[BiH]]). Većinska presuda [[ICTY|Međunarodnog suda u Haagu]] šestorici visokih dužnosnika Herceg-Bosne iz 2013. godine ukazala je na postojanje zločinačkog udruženog pothvata u dogovoru s vodstvom [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] s ciljem stvaranja dominacije Hrvata na većinski hrvatskim prostorima u BiH i mogućeg združivanja s Hrvatskom. U to su bili uključeni čelnici i vlast Herceg-Bosne, [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], [[HDZ]]-a i [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]] te pripadnika raznih oružanih snaga i obavještajnih službi Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.autograf.hr/udruzeni-zlocinacki-poduhvat-uzp-2-krivnja-franje-tudmana/|first=Ivo|last=Komšić|date=24. veljače 2020.|title=Udruženi zločinački poduhvat (UZP) – Krivnja Franje Tuđmana|website=autograf.hr|access-date=29. kolovoza 2023.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.icty.org/en/press/six-senior-herceg-bosna-officials-convicted|title=Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|type=press release|language=en|date=29. svibnja 2013.|access-date=29. kolovoza 2023.}}</ref> == Etimologija == [[Datoteka:HERCEG-BOSNA-Ferdo-Šišić.jpg|mini|130px|Knjiga Ferde Šišića s imenom Herceg-Bosna]] Pojam Herceg-Bosna je složenica koja je nastala krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]<ref>[[Dragutin Pavličević]], ''Stjepan Radić i Ferdo Šišić o pripadnosti Bosne i Hercegovine u doba aneksijske krize 1908. godine'', u: ''Zbornik u čast Hrvoja Matkovića: u povodu 80. godine života'', Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-6682-54-0}}, [[fusnota]] 50, str. 286.{{citat2|Naziv Herceg-Bosna nije iz novijeg doba, nego s kraja 19. st.}} </ref> u određenim [[hrvat]]skim intelektualnim krugovima koja je zamjenjivala sam pojam [[Bosna i Hercegovina]]. Neki hrvatski povjesničari poput [[Ferdo Šišić|Ferde Šišića]] za područje [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] koristili su isključivo naziv Herceg-Bosna,<ref name="HDPZ">[http://www.ljportal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1251:zato-herceg-bosna&catid=8:kolumne&Itemid=32 LJportal.com] Zašto Herceg-Bosna?</ref> a taj su naziv još koristili [[Hamdija Kreševljaković]], [[Vladko Maček]] i [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]].<ref name="HDPZ"/> [[Mladen Lorković]] i [[Dominik Mandić]] su koristili oba naziva (Herceg-Bosna, Bosna i Hercegovina) kao istoznačnice.<ref name="HDPZ"/> Naziv Herceg-Bosna prihvatila je početkom [[1990-ih|'90-ih]] godina [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] politika [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini]] koja je također pod tim pojmom smatrala kompletno ovozemlje Bosne i Hercegovine.<ref name="HDPZ"/> Poslije [[18. studenog]] [[1991.]] godine, taj se pojam vezao za Hrvatsku zajednicu poslije Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu sa sjedištem u [[Grude|Grudama]]. Nakon [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] i uspostavljanja [[Federacija BiH|Federacije BiH]] koja je sastavljena od [[županija]], nesuglasje političara oko nazivlja većinske hrvatske županije sa sjedištem u [[Livno|Livnu]] (Prijedlozi su bili: Dinarska, Tropoljska, Livanjska itd.) usvojen je kompromisan naziv [[Hercegbosanska županija]] koji je kao takav pred Ustavnim sudom [[Federacija BiH|Federacije BiH]] proglašen neustavnim, pa je uveden i naziv [[Županija br. 10]]. == Povijest == {{glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|mini|Hrvatska demokratska zajednica postala je sveopći narodni pokret početkom 1990-ih]] === Stvaranje === Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]], kao vrhovna politička i društvena institucija [[Hrvati u BiH|Hrvata u BiH]], zalagala se za njezino ustrojstvo kao složene federativne države konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih, teritorijalnih jedinica. Dotad su postojale regionalne zajednice, organizacije HDZ-a pojedinu regiju (kotar). To su bile Hercegovačka, Travnička, i Posavska regionalna zajednica HDZ-a BiH. Na sjednici [[Travnik|Travničke]] regionalne zajednice, 21. srpnja 1991., navodi se da [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], svojim neodređenim stavovima i Vlada BiH svojim konkretnim mjerama ništa nije kvalitetnije poduzela za rješavanje nastale sitacije; polarizacija na nacionalnoj osnovi u potpunosti je paralizirala Skupštinu BiH, a HDZ-ovi zastupnici su postali marionete politike [[Stranka demokratske akcije|SDA]]; Ministarstvo narodne obrane BiH nijemo gleda mobiliziranje rezervista u BiH, dok naoružane četničke bande šire paniku i nered, a gospodarstvo je u potpunom kolapsu. Na osnovu ovih zaključaka, preporučuje se hrvatskom pučanstvu [[Srednja Bosna|Travničke regije]] i hercegovačkih općina da se udruže u ''Hrvatsku regionalnu zajednicu Bosne i Hercegovine''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf |title=Sastanak Travničke regionalne zajednice HDZ-a BiH, u Busovači, 21. srpnja 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145613/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}</ref> To je pozdravljeno na II. redovitoj sjednici Glavnog odbora HDZ-a, 6. kolovoza 1991.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf |title=II. redovita sjednica Glavnog odbora HDZ-a BiH u Prozor-Rami, 6. kolovoza 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145525/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}</ref> Prijedlog regionalizacije s ciljem što tješnjeg povezivanja općinskih odbora HDZ-a BiH upućen je 23. kolovoza 1991. godine. To su, osim postojeće tri, bile: [[Sarajevo|Sarajevska]], [[Doboj]]sko-[[Zenica|zenička]], [[Banja Luka|Banjalučka]], [[Bihać]]ko-[[Velika Kladuša|kladuška]], i [[Tuzla]]nska regionalna zajednica HDZ-a BiH.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf |title=Prijedlog regionalizacije općinskih odbora HDZ-a BiH, 23. kolovoza 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145642/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}</ref> Vrlo vjerojatno je da nijedna od spomenutih regionalnih zajednica nije prerasla u hrvatsku zajednicu, iako će se poslije Hrvati na područjima Sarajeva, Zenice, i Tuzle vojno organizirati u brigade [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], povezane s Glavnim stožerom HVO-a. Na Savjetu sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991., dotadašnje Sigurnosno vijeće postaje Krizni stožer, koji rukovodi sa sustavom obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i osigurava nabavu oružja. Krizni stožeri se hitno formiraju za Travničku, Hercegovačku i [[Bosanska Posavina|Posavsku regionalnu zajednicu]], dok će Sarajevskom neposredno koordinirati glavni Krizni stožer HDZ-a BiH.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf |title=Zaključci Savjeta sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227171539/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf |archive-date=27. veljače 2014. |access-date=3. listopada 2012.}}</ref> Na prekretnici, takvo se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica. Hrvatske zajednice su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomnih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|središnja vlast u Sarajevu]] nije bila dorasla. [[Datoteka:Hrvatske zajednice.PNG|mini|Hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini]] Prva takva zajednica bila je [[Hrvatska zajednica Bosanska Posavina]], koja je osnovana 12. studenog 1991. U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: [[Bosanski Brod]], [[Modriča]], [[Bosanski Šamac]], [[Brčko]], [[Derventa]], [[Odžak]], [[Orašje]] i [[Gradačac]], a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana, u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku, koja treba dovesti do [[Hrvatsko državno pravo|zajedničke hrvatske države]]. Treba pristupiti formiranju ''[[Banovina Hrvatska|Hrvatske banovine]] u BiH'', kao prve faze do konačnog rješenja pitanja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf |title=Sastanak HRZ i TRZ u Grudama, 18 studenog 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145650/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}</ref> U Grudama, 18. studenog 1991. godine, uspostavljena je '''Hrvatska zajednica Herceg-Bosna''', sa sjedištem u Grudama, a potom u [[Mostar]]u. U njen sastav ušlo je 30 općina: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].<ref name="Uspostava">{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |title=Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, 18. studenog 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archive-date=15. kolovoza 2018. |access-date=29. listopada 2008.}}</ref> U ''Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne'' je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast [[Rat u BiH#Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.<ref name="Uspostava" /> Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. [[Bitka za Vukovar#Konačni pad Vukovara|Taj dan pao je Vukovar]] i došlo je do [[Bitka za Vukovar#Posljedice bitke|teškog stradanja hrvatskog naroda]] u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati bili u većini]] ili su barem činili značajan udio stanovništva. Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne [[Mate Boban]] je na pitanje: "Zašto Herceg Bosna u ovom trenutku?", odgovorio:<ref>"Bosna više nije ponosna, Hrvati će to ostati", Slobodna Bosna, 28. 11. 1991., 5.</ref> {{citat2|Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi.}} U siječnju 1992., osnovane su hrvatske zajednice u ostalom dijelu Bosne, [[Hrvatska zajednica Usora]], 14. siječnja i [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna]], 27. siječnja. Hrvatsku zajednicu Usora sačinjavali su prostori naseljeni Hrvatima od najsjevernijih sela u [[Usora|usorskoj dolini]] ([[Prisade]], [[Makljenovac]]) preko [[Teslić]]a, [[Studenci (Teslić, BiH)|Studenaca]] i [[Slatina (Teslić, BiH)|Slatine]] do [[Rajševa|Rajševe]]. Hrvatska područja u kraju Teslić–[[Komušina Donja|Komušina]], bila su uvezana u Hrvatsku zajednicu Usora sve do prekida komunikacije (grad [[Teslić]]) sa sjevernim dijelom zajednice, tj. današnjom općinom [[Usora]]. Teritorij Hrvatske zajednice Srednja Bosna odgovara teritoriju današnje općine [[Žepče]] i zapadnom djelu današnje općine [[Maglaj]]. {{Dvostruka slika|right|Flag of Croatia (1990).svg|220|Croatian chequy.svg|100|Zastava i grb, koje su koristile hrvatske zajednice}} Na sjednici Predsjedništva [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]], 16. siječnja 1992., hitno traži se [[Sarajevo|Sarajevske]] hrvatske zajednice, u općinama, koje gravitiraju gradu Sarajevu, a nisu uključene u Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf |title=Sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH, 16. siječnja 1992. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227175017/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf |archive-date=27. veljače 2014. |access-date=3. listopada 2012.}}</ref> Iako će poslije biti proglašeno ujedinjenje hrvatskih zajednica na području [[Tuzla|Tuzle]] ([[Hrvatska zajednica Soli|Soli]]) i [[Sarajevo|Sarajeva]] (Vrhbosna) s Herceg-Bosnom, velika je vjerojatnost da su te zajednice ostale samo ''mrtvo slovo na papiru''. Ipak, njihovi vojni odjeli [[HVO brigada Kralj Tvrtko|Brigada Kralj Tvrtko]] [[HVO Sarajevo]] i 115. [[knezovi Zrinski|Zrinski]] HVO Tuzla su bili povezani s Hrvatskim vijećem obrane Herceg-Bosne i podčinjeni Glavnom stožeru HVO-a do kraja 1993., odnosno početka 1994. kada će ih nasilno ukinuti Muslimani. S obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko [[Dubrave (Teslić, BiH)|Dubrava]] područja od Studenaca do Rajševa kao zaseban dio uvežu u [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna|Hrvatsku zajednicu Srednja Bosna]], odnosno s [[Žepče]]m, što je i učinjeno 24. svibnja 1992. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u predjelu [[Komušina Gornja|Gornje Komušine]], koja se u narednim tjednima proširuje i s teslićke strane napadom na Studence. Sve regionalne zajednice su zajednički povezane u travnju 1992. godine, osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban]]a je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Tako su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna ([[Žepče]]), [[Usora]] (sjeverni, slobodni dio) i Bosanska Posavina (jedini slobodni dio [[Orašje]]). Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]]. === Rat u BiH === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini}} {{Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Posavina.gif|mini|desno|250 px|Pad Bosanske Posavine]] [[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|desno|250px|Operacija Lipanjske zore]] [[Datoteka:End_of_Bosniak-Croat_war.png|mini|250px|Stanje na bojišnicama nakon završetka Bošnjačko-hrvatskog sukoba]] [[Datoteka:Western bosnia fronts.png|mini|desno|250px|Oslobađanje zapadne Bosne]] U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]], Hrvati su zahvaljujući svojem samoorganiziranju putem Hrvatske zajednice, a poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne i njezinih oružanih snaga [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini. [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod]] u Bosni i Hercegovini prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temelj nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]]. [[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] osniva se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u BiH]] i zaštite drugih naroda u toj zemlji od bilo kojeg agresora. U osnivačkim aktima [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]] ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako hrvatskog tako i bošnjačkog naroda tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu]]. HVO je od velikosrpske agresije obranio zapadnu i središnju [[Hercegovina|Hercegovinu]] te velik dio srednje [[Bosna (regija)|Bosne]] (sve osim [[Jajce|Jajca]]). Jedini veći gubitak, za [[Hrvat]]e, bio je pad većine [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] (nije palo samo [[Orašje]]) jer je ta povijesna i zemljopisna mikroregija bila jedno od najbogatijih područja u BiH. Na tom području, [[Hrvati]] su bili većina i prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] godine bilo ih je 131.542. Dana [[14. rujna]] 1992. godine, [[Ustavni sud BiH|Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine]], sastavljen većinom od Bošnjaka, proglašava Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu nelegalnom.<ref>[http://www.bim.ba/bh/10/10/898/?tpl=30 ICTY] Tuta i Štela 38 godina u zatvoru</ref> Krajem listopada [[1992.]] godine izbija [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], u kojem [[Bošnjaci]] otvoreno napadaju svoje dojučerašnje saveznike Hrvate. [[Armija BiH|Bošnjačka vojska]] u pet ofenziva zauzela je velik dio prostora koji su bili pod kontrolom [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], gotovo cijelu sjevernu i srednju [[Bosna (regija)|Bosnu]] (osim [[Novi Travnik|Novog Travnika]], [[Vitez (BiH)|Viteza]], [[Busovača|Busovače]], [[Kiseljak]]a, [[Kreševo|Kreševa]], [[Žepče|Žepča]] i šireg područja oko tih gradova, [[Usora|Usore]], dijela [[Travnik|travničke]] općine, dijela [[Zavidovići|zavidovićke]] općine, i dijela [[vareš]]ke općine) i dio [[Hercegovina|Hercegovine]]: [[Konjic]], [[Jablanica|Jablanicu]] te istočne i sjeverne dijelove [[mostar]]ske općine. Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.<ref name="Livno">[http://www.livno-online.com/bih/8092-sue-prli Livno Online.com] Herceg-Bosna utemeljena na Owenovom planu</ref> [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] je eskalirao tijekom [[1993.]] godine, a slabi početkom 1994. godine, kada političko-diplomatski pregovori između dvije zaraćene strane postaju sve jači i značajniji. U ožujku [[1994.]] godine, u [[Washington]]u je potpisano primirje između Hrvata i Bošnjaka, a njihovi teritoriji su ujedinjeni u [[Federacija BiH|Federaciju BiH]]. Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] [[HVO]] je zajedno s [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] počeo nizati ratne pobjede protiv srpskog neprijatelja. U 7 uspješnih pobjedničkih operacija, HVO zajedno s HV-om, a u nekim akcijama i s Armijom BiH je oslobodio čitavu zapadnu Bosnu. Kruna uspješnih operacija je bila operacija Južni potez u kojoj su združene hrvatske snage izbile na 23 kilometra od Banje Luke, što je bilo u dosegu hrvatskog dalekometnog topništva. Srpske snage su razbijene i u kaosu se povlače prema Banjoj Luci, a zajedno s njima i nova kolona srpskih izbjeglica. Akcija Južni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice [[15. listopada]] [[1995.]] godine. Uspješne vojne operacije Hrvata, ali i intervencija NATO-a operacijom Namjerna sila natjerali su Srbe da sjednu za pregovarački stol. [[Daytonski sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] završio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio zasnovan je bila podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] po ključu 51-49 (51% teritorija [[BiH]] Federaciji BiH i 49% [[RS|Republici Srpskoj]]) koji je usuglasila tzv. kontakt grupa. Daytonski sporazum je djelovao da usuglasi dogovor o problematičnim pitanjima neke od kojih su bile: pravne, državne i teritorijalne nagodbe. [[Daytonski sporazum]] je efektivno završio rat, ali je ostavio mnoge stvari neriješene. Pored toga konačni dogovor ostvaren u Daytonu danas se smatra jednim od najkontroverznijih političkih rješenja proizašlih iz cjelokupne [[Raspad SFRJ|Jugoslavenske krize]]. Prema podacima koje je objavio Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini je tijekom rata poginulo ili nestalo 7.762 [[Hrvat]]a.<ref>[http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 Javno.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090115194844/http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 |date=15. siječnja 2009. }} Podaci o žrtvama rata u Bosni i Hercegovini</ref> Tijekom rata, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] za manje od dvije godine rata je prognala 128.343, dok je [[Vojska Republike Srpske]] za 4 godine rata prognala 155.040 Hrvata. Zbog ratnog stanja sa slobodnih prostora Bosne i Hercegovine, izbjeglo je 104.000 Hrvata.<ref>[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm HIC.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100225131513/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm |date=25. veljače 2010. }} Ratni zločini u BiH</ref> == Zemljopis == [[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|mini|lijevo|360 px|Satelitska snimka Bosne i Hercegovine i Hrvatske]] === Zemljopisne cjeline === Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], od kojih je sastavljena država [[Bosna i Hercegovina]]. Drukčije gledano u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: [[Bosanska Posavina]], [[Zapadna Hercegovina]], dijelovi [[Istočna Hercegovina|Istočne Hercegovine]] ([[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]]), dijelovi [[Završje, BiH|Završja]] ([[Livno]], [[Tomislavgrad]] i [[Kupres]]), [[Srednja Bosna]], dijelovi [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]] ([[Kotor-Varoš]] i dijelovi općine [[Skender-Vakuf]] – današnja općina [[Dobretići]]) i dijelovi Sjeverne [[Bosna (regija)|Bosne]] ([[Žepče]], dijelovi općine [[Tešanj]] – današnja općina [[Usora]], dijelovi općine [[Teslić]], [[Vareš]] i dijelovi općine [[Kakanj]]). === Planine i nizine === Područje koje je proglašeno dijelom Herceg-Bosne većinom je planinsko s karakterističnim visoravnima i krškim poljima ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Glamočko polje|Glamočko]] i [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], prostor poznat kao [[Završje, BiH|Tropolje]] ili [[Završje, BiH|Završje]]) te trenutak užim, trenutak širim riječnim dolinama i kotlinama. Na jugozapadu se nalazi visoko Dinarsko gorje, prirodna granica između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Najviši vrh Herceg-Bosne bila je planina [[Čvrsnica]] (vrh Pločno 2222 m), dok je najniži dio pored mora. Na sjeveru se planinski prostor spušta s mnogim brežuljcima postupno se pretvarajući u prostranu nizinu, plodnu i gospodarski značajnu [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]] koja je dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Hercegovina|Hercegovinu]] čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluotoka [[Klek]] izbija na [[Jadransko more]] u dužini od 20&nbsp;km. === Najviše planine === [[Datoteka:Planina Čvrsnica, pogled sa ceste uz Neretvu 20070603 114.jpg|mini|desno|400px|Planina [[Čvrsnica]], pogled s ceste uz [[Neretva|Neretvu]]]] {| |'''Vrh''' |'''Planina''' |'''Visina''' |- |''Pločno'' |'''[[Čvrsnica]]''' |2222 m |- |''Nadkrstac'' '''[[Vranica]]''' |2112 m |- |''Zelena Glava'' |'''[[Prenj]]''' |2103 m |- |''Veliki Vran'' |'''[[Vran]]''' |2074 m |- |''Cincar'' |'''[[Cincar]]''' |2005 m |} === Rijeke i jezera === Glavne rijeke su bile [[Sava]], [[Neretva]], [[Lašva (rijeka)|Lašva]] i [[Usora (rijeka)|Usora]]. Najveća jezera Buško i Jablaničko su umjetna (akumulacijska). Buško jezero je nastalo potapanjem jednog dijela [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]], a Ramsko i Jablaničko jezero su nastali gradnjom hidroelektrane na rijeci [[Rama (rijeka)|Rami]] odnosno [[Neretva|Neretvi]]. === Klima === Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i hladnim zimama koja je ponegdje ublažena utjecajem mora. Područja s velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge oštre zime. Primorje u području [[Neum]]a i niska [[Hercegovina]] ima blage kišovite zime i vruća ljeta. === Naselja === Glavni grad, ''de iure'', je bio [[Mostar]] (općina Mostar 126.628 stanovnika), a veći gradovi su bili: [[Brčko]] (općina Brčko 87.627 stanovnika), [[Travnik]] (općina Travnik 70.747 stanovnika), [[Derventa]] (općina Derventa 56.489 stanovnika), [[Bugojno]] (općina Bugojno 46.889 stanovnika), [[Jajce]] (općina Jajce 45.007 stanovnika), [[Konjic]] (općina Konjic 43.878 stanovnika) i [[Livno]] (općina Livno 40.600 stanovnika). <small>Podatci o broju stanovnika u općinama prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini]] [[1991.]] godine.</small> == Politika == === Raspodjela vlasti === [[Slika:Mate-boban-Grude01278.JPG|mini|Spomen ploča u Grudama posvećena Mati Bobanu i HDZ-u u svrhu uspostavljanja Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, podignuta na četvrtu godišnjicu utemeljenja HZ Herceg-Bosne, 18. studenog 1995.]] [[Datoteka:54-43fe6596e8.jpg|mini|Predsjednik Jadranko Prlić, odjeli društvenih znanosti, gospodarstva, unutarnjih poslova, financija, pravosuđa i obrane; općinska vijeća i povjerenstva HVO.]] Vlast u [[Sarajevo|Sarajevu]] oglušila na zahtjeve [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] da se zaustavi korištenje teritorija BiH za agresiju na Hrvatsku. [[BiH]] je izgubila element neutralnosti i postala je akter u toj agresiji. U tom ratu su sudjelovale jedinice Teritorijalne obrane iz većinskih srpskih oblasti. [[BiH]] je postala baza za napad na [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Uvidjevši da sarajevske vlasti ništa ne poduzimaju, bosanskohercegovački Hrvati su se politički i vojno samoorganizirali preko [[HVO]]-a i Herceg-Bosne. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljena je [[18. studenog]] [[1991.]] godine, u Grudama, što je bilo u skladu s tadašnjim ustavnim rješenjima o osnivanju zajednica općina. U osnivačkim aktima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe hrvatskog naroda ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako [[hrvat]]skog tako i [[Bošnjaci|bošnjačkog]] naroda tijekom srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska zajednica Herceg Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. [[Predsjednik]] Hrvatske zajednice, poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne je predstavljao i zastupao Herceg-Bosnu u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i inozemstvu. Bio je nadležan za teritorijalnu cjelovitost i opstanak Herceg-Bosne. [[Predsjednik]] se nije birao nego su ga birali članovi Predsjedničkog vijeća. Predsjedničko vijeće Hrvatske Republike Herceg-Bosne uz predsjednika imalo je glavnu izvršnu vlast u Hrvatskoj zajednici, poslije Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni. Prvi predsjednik je bio [[Mate Boban]], a drugi i posljednji [[Krešimir Zubak]]. Vladu HZ Herceg-Bosne je predstavljala civilna sastavnica HVO-a, koja je bila zamišljena kao najviša izvršna i upravna vlast, ali kao potrebna privremena mjera dok vlada [[RBiH]] ne preuzme odgovornost za zaštitu svih građana. Kada je proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, civilna sastavnica HVO-a je prerasla u [[Vlada|Vladu]] HR Herceg-Bosne, koja je konstituiranim Zastupničkim domom HR Herceg-Bosne, donosila zakone i druge akte. Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine,u Grudama, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini. Odluka o utemeljenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u potpunosti, je konzistentna s navedenim planom, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.<ref name="Livno" /> Na temelju članka 7. Temeljne odluke o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne i članku 4. Zakona o Vladi HR H-B, Zastupnički dom HR H-B na trećem zasjedanju, 20. studenoga 1993., donio je odluku o izboru Vlade HR H-B.<ref>Mostar: Ljudi, kultura civilizacija, Anto Augustinović, Mostar, 1999., str. 80-86.</ref> {| class="wikitable" !Dužnost !Ministar !Početak mandata !Napomena |- |Predsjednik Vlade||[[Jadranko Prlić]]||20. studenoga 1993.|| |- |rowspan="5"|Dopredsjednik Vlade||Ivan Čuljak||20. studenoga 1993.|| |- |Drago Bilandžija||13. siječnja 1995.|| |- |Mile Akmadžić||13. siječnja 1995.|| |- |Valentin Ćorić|| || |- |Pero Marković||28. lipnja 1995.|| |- |rowspan="2"|Ministar obrane||Perica Jukić||20. studenoga 1993.||Ujedno i dopredsjednik Vlade |- |Vladimir Šoljić||23. veljače 1994.||Ujedno i dopredsjednik Vlade |- |rowspan="3"|Ministar financija||mr. Jozo Martinović||20. studenoga 1993.||Ujedno i dopredsjednik Vlade |- |Drago Bilandžija||14. listopada 1994.|| |- |Neven Tomić||13. siječnja 1995.|| |- |rowspan="2"|Ministar unutarnjih poslova||Valentin Ćorić||20. studenoga 1993.|| |- |Ivan Vrankić|| || |- |rowspan="3"|Ministar pravosuđa i uprave||Krešimir Zubak||20. studenoga 1993.|| |- |Stjepo Pranjić|| || |- |Mato Tadić||13. siječnja 1995.|| |- |Ministar prometa i veza||Ilija Kožulj||20. studenoga 1993.|| |- |rowspan="2"|Ministar energetike, rudarstva i industrije||mr. Vladimir Šoljić||20. studenoga 1993.|| |- |Marinko Bošnjak||7. travnja 1994.|| |- |rowspan="2"|Ministar trgovine, turizma i poduzetništva||Ile Krezo||20. studenoga 1993.|| |- |dr. Nikola Grabovac||13. siječnja 1995.|| |- |Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede||Marko Božanović||20. studenoga 1993.|| |- |rowspan="2"|Ministar zdravstva||dr. Ivan Šarac||20. studenoga 1993.|| |- |dr. Božo Ljubić||13. siječnja 1995.|| |- |Ministar rada, socijalne skrbi i obitelji||Ilija Žuljević||20. studenoga 1993.|| |- |Ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa||Jozo Marić||20. studenoga 1993.|| |- |rowspan="2"|Ministar obnove i razvoja||Zulfo Robović||20. studenoga 1993.|| |- |Božo Rajić||28. lipnja 1995.|| |- |rowspan="2"|Ministar za međurepubličku suradnju i međunarodne odnose||Mile Akmadžić||20. studenoga 1993.|| |- |mr. Vladislav Pogarčić||13. siječnja 1995.|| |- |rowspan="2"|Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša||Željko Obradović||23. veljače 1993.|| |- |Zulfo Robović||28. lipnja 1995.|| |- |} [[Datoteka:Aerial photograph of Mostar, 1997.JPEG|thumb|desno|400px|Pogled iz zraka na Trg hrvatskih velikana (Rondo) u Mostaru i zgradu (prva između dvaju gornjih ulica) u kojoj je tijekom rata i poslijeraća bila smještena Vlada Herceg-Bosne, a danas rektorat Sveučilišta u Mostaru (25. 2. 1997.)]] Odluku o razrješenju Vlade donijelo je Predsjedničko vijeće HR H-B, 15. lipnja 1996., te istovremeno imenovalo novu, suženu Vladu sa sljedećim članovima: * Pero Marković, predsjednik * mr. Vladimir Šoljić, ministar obrane * Ivan Vrankić, ministar unutarnjih poslova * Frano Franić, ministar financija * Valentin Ćorić, ministar društvenih djelatnosti * Nikola Antunović, ministar gospodarstva. Državne dužnosti ove vlade prestale su krajem 1996. godine Herceg-Bosna je imala ogroman značaj u osiguranju svih segmenata života u ratnim uvjetima, u vremenu kada iz [[Sarajevo|Sarajeva]] nije bilo ni telefonskog poziva, a niti pomoći i taj posao je uspješno obavljen. U kratkom vremenu, bile su osposobljene porušene prometnice, uspostavljen [[elektroenergetski sustav|energetski]] te [[pošta|PTT]] [[telekomunikacija|sustav]], sustav [[zdravstvo|zdravstva]], [[škola|školstva]] i [[socijalna zaštita|socijalne skrbi]]. U najsloženijim ratnim uvjetima gdje se pomoć nije mogla osigurati redovito, organizirana je čak i jesenska [[sjetva]] u enklavama u središnjoj Bosni (Lašvanska i Lepenička dolina, Žepče, Usora) i tako su osigurane osnovne namirnice za život. Ostavljen je dojam da je taj sustav u cijelosti funkcionirao, iako to u ratnim okolnostima nije ni približno odgovaralo stvarnom stanju. U takvoj situaciji dojam da vlast funkcionira makar to i ne bilo tako, unosilo je [[sigurnost]].<ref>[http://www.livno-online.com/bih/21640-herceg-bosna-je-bila-kljuc-opstanka-bih Livno Online.com] Herceg-Bosna je bila ključ opstanka BiH</ref> Dana [[9. ožujka]] [[1996.]] Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prijenosa funkcije civilne vlasti Hrvatske Republike Herceg-Bosne na tijela vlasti [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Održavaju se utemeljiteljske skupštine županija u [[Federacija BiH|Federaciji BiH]]. U svibnju [[1996.]] godine, na sjednici Predsjedničkog vijeća reorganizirana je [[Vlada]] Hrvatske Republike Herceg-Bosne u prijelaznom razdoblju, te ju je činila šest ministarstva. Hrvatska Republika Herceg-Bosna formalno je ukinuta [[14. kolovoza]] [[1996.]] godine. === Oružane snage === [[Datoteka:Logo_of_Croatian_Defence_Council 2.svg|mini|desno|100 px|Grb HVO-a]] {{glavni|Hrvatsko vijeće obrane}} [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini]] prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temelj nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]]. [[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] formira se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i zaštite drugih naroda u Herceg-Bosni od bilo kojeg agresora. Godine [[1995.]], pri završetku rata u Bosni i Hercegovini, HVO je imao 50.000 vojnika. [[HVO]] je nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane [[2005.]] godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. === Upravna podjela === [[Datoteka:BeforeDayton.png|mini|300px|Stanje na bojišnicama pri potpisivanju Daytonskog sporazuma (HVO – plava).]] Dana [[18. studenog]] [[1991.]], kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav ušlo je 30 [[općina]]: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]]. Osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], 8. travnja 1992. godine, Herceg-Bosna je povezana s ostalim [[Herceg-Bosna#Stvaranje|hrvatskim zajednicama]]: Bosanska Posavina, [[Hrvatska zajednica Usora|Usora]], [[Hrvatska zajednica Soli|Soli]], Srednja Bosna i Vrhbosna. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban]]a je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Zapravo su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna (današnje [[Žepče]]), sjeverni, [[Usora|slobodni dio Usore]] i jedini slobodni dio Bosanske Posavine [[Orašje]] jer su Srbi zauzeli južni, komušanski dio Usore i gotovo čitavu Bosansku Posavinu, drugu značajniju hrvatsku zajednicu. Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]]. Srpsko zauzimanje [[Jajce|Jajca]] i [[Dobretići|Dobretića]] postat će jedan od uzroka bošnjačko-hrvatskog sukoba. Općine su imale Općinsko vijeće, Načelnika općine i svoje službe. U općine su ulazila naselja koncentrirana uglavnom oko najznačajnijeg [[grad]]a ili mjesta u području. Općine su bile podijeljene na mjesne zajednice. Pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], pod kontrolom [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] nalazilo se više teritorija [[BiH|Bosne i Hercegovine]] nego što je bio postotak [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Područja koja su bila pod kontrolom [[HVO]]-a pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]: manji dijelovi općina [[Bosanski Novi]], [[Bosanska Kostajnica]], [[Bosanska Dubica]], [[Bosanski Šamac]], općina [[Orašje]], dijelovi općine [[Brčko]], dijelovi općine [[Tešanj]] (današnja općina [[Usora]]), dijelovi općina [[Maglaj]], [[Žepče]] i [[Zavidovići]] (današnja općina [[Žepče]], u koju su promjenom granica ušli većinski [[hrvat]]ski dijelovi općina [[Maglaj]] i [[Zavidovići]]), manji dio općine [[Vareš]], veći dijelovi općina [[Novi Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] oko istoimenih gradova, dijelovi općine [[Travnik]], istočni dio općine [[Fojnica]], općina [[Jajce]], općina [[Dobretići]], manji dio općine [[Donji Vakuf]], južni dio općine [[Uskoplje]] zajedno s južnim dijelom grada [[Uskoplje|Uskoplja]], veći dio općine [[Prozor-Rama]], sjeverozapadni dio općine [[Jablanica]], općina [[Tomislavgrad]], općina [[Livno]], općina [[Kupres]], općina [[Glamoč]], općina [[Bosansko Grahovo]], općina [[Drvar]], manji dio općine [[Bihać]], južni dio općine [[Bosanski Petrovac]], veći dio općine [[Ključ (BiH)|Ključ]] (danas općina [[Ribnik (BiH)|Ribnik]]), općina [[Mrkonjić Grad]], općina [[Šipovo]], manji (južni) dio općine [[Banja Luka]], općina [[Posušje]], općina [[Grude]], općina [[Široki Brijeg]], sjeverozapadni, zapadni i jugozapadni dijelovi općine [[Mostar]] zajedno sa zapadnim (većim) dijelom grada [[Mostar]]a, općina [[Ljubuški]], općina [[Čitluk]], općina [[Čapljina]], općina [[Stolac (BiH)|Stolac]], općina [[Neum]] i općina [[Ravno]]. == Stanovništvo == [[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|300px|desno|Stanovništvo Bosne i Hercegovine po naseljima prema popisu iz 1991. godine; Srbi – plava, Muslimani – zelena, Hrvati – narančasta.]] Na području koje je proglašeno dijelom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, [[18. studenog]] [[1991.]] godine prema popisu stanovništva izvršenom u ožujku [[1991.]] godine, živjelo je 1.238.512 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: * [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] – 556.274 ili 44,91 % * [[Bošnjaci]] – 398.092 ili 32,14 % * [[Srbi]] – 203.612 ili 16,44 % * [[Jugoslaveni]] – 56.092 ili 4,53 % * Ostali – 24.505 ili 1,98 %<ref>[http://www.hercegbosna.org/preuzimanja/povijest--politika/hrvatska-politika-unutar-bih-u-kontekstu-deklarativnog-i-realnoga-opsega-hzhr-hb-1032.html HercegBosna.org] Hrvatska politika unutar BiH u kontekstu deklarativnog i realnoga opsega HZ/HR HB</ref> [[Rat u Bosni i Hercegovini]] je učinio svoje i utjecao je na etničku kartu Bosne i Hercegovine koja je do tada zbog velike izmiješanosti naroda često nazivana "leopardovo krzno". Tako su brojnim [[etničko čišćenje|etničkim čišćenjima]] i progonima se dogodila velika preseljena naroda na područja koja je držala njihova vojska. [[Hrvati]] su se selili na područja koja je držao [[HVO]], [[Bošnjaci]] na područja koja je držala [[Armija BiH]] te [[Srbi]] na područja koja je držala [[VRS|Vojska RS-a]]. Na popisu stanovništva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[1996.]] godine, koji je proveo [[UNHCR]] (popis nije službeno priznat), [[Bosna i Hercegovina]] je imala 3.919.953 stanovnika. Od toga broja, Hrvata je bilo 571.317 ili 14.57 % ukupnog stanovništva te zemlje. [[Hrvati]] su zahvaljujući samoorganiziranju izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u toj zemlji]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/kolumne/demografija/ima-nas-ima-!-1440.html HercegBosna.org] Ima nas ima!</ref> == Gospodarstvo == Krajem [[1980-ih]] i početkom [[1990-ih]], [[Bosna i Hercegovina]] je bila četvrta republika po razvijenosti u sastavu [[SFRJ]]. Infrastruktura unutar države kao i industrijske grane su bile loše razvijene. Gospodarski život na području cijele [[BiH]] u tri ratne godine praktički je zamro. Mnoge, prije rata, uspješne tvrtke već za srpske agresije su opljačkane, a na njima je prouzročena veća materijalna šteta. Nije bilo značajnije gospodarske aktivnosti, dok se o pokretanju novih pogona nije ni razmišljalo zbog [[rat]]nih događanja. Poljodjelstvo je bilo na niskoj razini, prometna infrastruktura je propadala, građevinska je djelatnost bila skoro nepostojeća, stopa nezaposlenosti je bila velika. Kao direktan rezultat rata između [[1992.]] i [[1995.]] već niska industrijska proizvodnja unutar zemlje je opala za oko 80%. [[Rat u BiH|Ratna događanja]] su također dovela do uništavanje loše infrastrukture u zemlji. Sve ovo je dovelo do velikog porasta nezaposlenosti i opada životnog standarda stanovništva. [[Bruto domaći proizvod]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] danas se približava BDP-u zemlje iz [[1991.]] Ipak, [[Hrvati]] su iz rata izašli kao najprosperitetniji narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Na području Herceg-Bosne nije bilo sjedišta niti jedne prijeratne velike [[SFRJ|jugoslavenske]] banke. Sva sjedišta banaka u Bosni i Hercegovini do tada su bila u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Predsjedničko vijeće Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nakon njenog osnutka od sarajevskih vlasti dobiva zahtjev da se na području Hrvatske zajednice Herceg-Bosne osnuje banka radi financiranja novoosnovane zajednice [[općina]]. U studenom [[1992.]] godine osnovana je Hrvatska banka Mostar preko koje je financirana Hrvatska zajednica, poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna i [[Hrvatsko vijeće obrane]]. Kao i na području čitave Bosne i Hercegovine, službena valuta Herceg-Bosne je bio [[bosanski dinar]], ali je u uporabi bio [[hrvatski dinar]], a poslije [[hrvatska kuna|kuna]] i [[njemačka marka|marka]]. == Promet == === Ceste === [[UNPROFOR]] je kodnim imenima označio glavne pravce u uporabi tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Najvažniji su bili: # Circle (hrv. Krug) [[Split]] – [[Brnaze]] – [[Kamensko (Trilj)|Kamensko]] – [[Tomislavgrad]] – [[Mandino Selo]], # Triangle (hrv. Trokut) Mandino Selo – Omrčanica – [[Prozor-Rama|Prozor]], # Square (hrv. Kvadrat) Mandino Selo – [[Jablanica]] – Prozor, # Diamond (hrv. Dijamant) Prozor – [[Uskoplje]] – [[Novi Travnik]] – [[Putićevo]], # Salmon (hrv. Losos) Prozor – Uskoplje – [[Fojnica]] – [[Gromiljak]], # Pacman Jablanica – [[Konjic]] – [[Tarčin]] – [[Kreševo (BiH)|Kreševo]] – [[Kiseljak]] – [[Busovača]] – [[Kaonik]] – Putićevo, # Lada [[Doboj]] – [[Maglaj]] – [[Žepče]] – [[Zenica]], # Gannet [[Split]] – [[Metković]] – [[Mostar]] – Jablanica, # Dove (hrv. Golubica) [[Kiseljak]] – [[Breza (BiH)|Breza]], # Finch (hrv. Zeba) [[Sarajevo]] – [[Ilijaš]] – [[Vareš]] # Trout (hrv. Pastrmka) Kiseljak – Fojnica – Blodnica. === Željeznice === [[Datoteka:HŽ 1141 series locomotive drawing.png|mini|[[HŽ serija 1141|JŽ 441]], glavna električna lokomotiva.]] [[Datoteka:HŽ 1141 series locomotive drawing original livery.PNG|mini|lijevo|Željeznice Herceg-Bosne su zadržale boje Jugoslavenskih željeznica. Natpis "Jugoslavenske željeznice" zamijenjen je natpisom "Željeznice Herceg-Bosne".]] Oko tristo zaposlenih u [[Hrvatske željeznice|Hrvatskim željeznicama]] u [[Ploče|Pločama]] bili su u [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskom vijeću obrane]] Herceg Bosne, to su većinom Hrvati iz doline [[Neretva|Neretve]], iz [[zapadna Hercegovina|zapadne]] i [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]]. Ostali zaposlenici iz Hercegovine bili su u postrojbama [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] u Pločama i Metkoviću. Oni su dragovoljno branili istočnu i zapadnu Hercegovinu u [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Domovinskom ratu]]. Dobra je suradnja bila između [[HVO#Ustroj 1993.|čapljinske brigade HVO-a Knez Domagoj]] i hrvatskih željezničara u Pločama.<ref name="Garevac">[http://www.garevac.info/suradnici-gipa/boris-avar/1608-u-knjizi-lhrvatske-eljeznice-u-domovinskom-ratur-govori-se-i-o-ratu-u-bih.html Garevac.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222060307/http://www.garevac.info/suradnici-gipa/boris-avar/1608-u-knjizi-lhrvatske-eljeznice-u-domovinskom-ratur-govori-se-i-o-ratu-u-bih.html|date=22. veljače 2014.}} Hrvatske željeznice u Domovinskom ratu – o ratu u BiH</ref> Zanimljivo je kako su željezničari iz Ploča ujesen 1991. na pruzi [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|Ploče – Čapljina – Mostar]], dolaskom srpskih rezervista započeli [[Operacija Lipanjske zore|pripreme za obranu doline Neretve]]. No, službeno je HŽ od ŽTO-a Sarajevo preuzeo prugu tek početkom 1992. Za vrijeme [[domovinski rat|rata 1991. u Hrvatskoj]], ondašnja željeznička uprava u Sarajevu ponašala se kao da to nije njihov rat. Štoviše, rukovoditelji, većinom Srbi, pokušavali su što više dizel i elektro lokomotiva iz Ploča staviti pod svoj nadzor, no nije im uspjelo. Željezničari iz Ploča, među kojima su bili i zaposlenici iz okolice Mostara i Čapljine, uspjeli su održati željeznički promet od Ploča do Čapljine, te do [[Baćevići|Baćevića kod Mostara]].<ref name="Garevac" /> Od 1992. djelovale su i '''Željeznice Herceg-Bosne''', sa sjedištem u Mostaru, koje su veoma dobro surađivale s [[Hrvatske željeznice|Hrvatskim željeznicama]]. Uspjeli su očuvati promet od mostarskih predgrađa do Čapljine i Metkovića. Očuvali su i prugu oko [[Žepče|Žepča]]. Zanimljivo je kako su Željeznice BiH 1996. godine pokušale preuzeti prugu u dolini Neretve. Čak je sarajevska direkcija ultimativno tražila da njihovo osoblje vozi od Mostara do Ploča, te da radi manevru u [[Luka Ploče|Luci Ploče]]. Cilj je bio jasan, mirnim putem, nakon rata, ovladati Lukom Ploče i prugom Ploče – Mostar. Pokušaj nije uspio jer je narod u dolini Neretve rekao svoje. Pruga je obranjena i u ratu i u miru.<ref name="Garevac" /> Godine 2001., [[Federacija BiH]] osniva [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], čiji kapital čini željeznička imovina Željeznica BiH i Željeznica Herceg-Bosne. Danom početka primjene novog zakona prestaju s radom Željeznice BIH i Željeznice Herceg-Bosne, a uspostavlja se rad Željeznica Federacije BiH.<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2001/zakoni/20%20hrv.htm Vlada FBiH] Zakon o Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine</ref> Danas su HŽ i ŽFBiH partneri na europskom kolosijeku.<ref name="Garevac" /> == Kultura == {{Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine}} [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|Kulturne]] aktivnosti tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] i poslijeraća na području čitave [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] su zamrle. Ostat će upamćeno da su [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] stvorili jake elektroničke medije za tadašnje bosanskohercegovačke prilike, koji su poslije ukinuti odlukama [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] i Međunarodne zajednice. U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]]. Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. Rane [[1990-ih|devedesete]] [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] ostat će upamćene po buđenju nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tako je nakon 41 godine zabrane rada, obnovljeno [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]], nositelj očuvanja i jačanja [[Hrvati|hrvatske]] nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. === Mediji === U [[Radiotelevizija Herceg-Bosne|Radioteleviziju Herceg-Bosne]], tijekom zadnje dvije godine [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] uloženo je 10 milijuna [[Njemačka marka|njemačkih maraka]]. [[Radio Herceg-Bosne]] je zaživio te on i danas postoji, a od [[1. srpnja]] [[2019.]] s emitiranjem započinje i Televizija Herceg-Bosne. Kao nasljednik Televizije Herceg-Bosne, [[1996.]] nastaje [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma#Erotel, javna televizija na hrvatskom jeziku|Erotel, javna televizija na hrvatskom jeziku]], iz [[Mostar]]a, čiji se program mogao gledati na svim područjima koja su bila dio Herceg-Bosne. Osim programa Erotela i programi [[HRT]]-a mogli su se pratiti na čitavom području bivše Herceg-Bosne sve do [[1999.]] [[Neovisno povjerenstvo za medije BiH|Neovisno povjerenstvo za medije]], [[15. studenog]] [[1999.]] godine, zabranilo je rad [[Erotel]]u, da bi Erotelovi odašiljači nekoliko mjeseci kasnije bili nasilno oduzeti i predani [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]]. Preko tih "hrvatskih" odašiljača danas se sustavno ugrožava [[hrvatski jezik]], [[Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine|tradicija]] i [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|kultura]], blati se [[Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatska povijest]] i zaslužni ljudi, zaobilazi se [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini|hrvatska narodna baština]] i sve što bi doprinosilo afirmaciji hrvatskoga nacionalnog i kulturnog bića. [[Datoteka:Sveuciliste u Mostaru-logo.JPG|mini|desno|Grb hrvatskog sveučilišta u Mostaru]] === Obrazovanje === {{glavni|Sveučilište u Mostaru}} U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]]. Nastava se odvija na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. [[Sveučilište u Mostaru]] ima dugu prošlost. Njegova je prethodnica franjevačka teologija, prva visoka škola u [[Mostar]]u i [[Hercegovina|Hercegovini]], utemeljena [[1895.]] godine. Sredinom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] u Mostaru je osnovana Viša pedagoška škola, a potom i Visoka tehnička škola strojarske struke. On su bile zametci današnjega sveučilišta. Mostar je [[1977.]] postao samostalno sveučilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište "Džemal Bijedić". Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. === HKD Napredak === {{glavni|HKD Napredak}} Dana [[14. rujna]] [[1902.]] u [[Mostar]]u, i nešto kasnije, [[11. studenog]] [[1902.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana je utemeljiteljska sjednica "Hrvatskog društva za namještanje djece na zanate i u trgovinu". Društvo je osnovano kao "Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike". [[10. rujna]] [[1904.]] godine, sarajevsko društvo mijenja ime u "Napredak". [[19. studenog]] [[1905.]] godine, sarajevsko društvo u svoj program uvodi i pomaganje đaka, a naziv društvu je [[HKD Napredak|"Hrvatsko društvo Napredak za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata – katolika"]]. [[9. lipnja]] [[1907.]] godine, mostarsko i sarajevsko društvo su se ujedinili. Sjedište HKD Napretka je bilo u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je ova ustanova izgradila impresivnu "Napretkovu" palaču [[1923.]] godine. Napredak je nastavilo s radom sve do [[1949.]] godine, kada su ga raspustile [[protuhrvatstvo|protuhrvatski]] nastrojene [[SFRJ|jugoslavenske]] vlasti. Napretkovo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti pa [[1. travnja]] [[1949.]] godine, dolazi do njegova ukidanja, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Obnoviteljska skupština održana je [[29. rujna]] [[1990.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]]. == Šport == [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovački Hrvati]] su prvi u ratu i tijekom poslijeraća u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] osnovali svoje [[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini|vlastite lige u brojnim športovima]]. {{Nogometna reprezentacija | ime = Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne | grb = | nadimak = | savez = | izbornik = | kapetan = | najviše nastupa = | najbolji strijelac = | FIFA = | ažurirano = | pattern_la1=_cro10h|pattern_b1=_cro10h|pattern_ra1=_cro10h| leftarm1=F8F8FF|body1=FFFFFF|rightarm1=F8F8FF|shorts1=FFFFFF|socks1=0000CD| pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=| leftarm2=ffffff|body2=ffffff|rightarm2=ffffff|shorts2=ffffff|socks2=ffffff|=| | prva utakmica =[[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|30px]] [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]] 3 : 0 [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|30px]] [[Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne|Herceg-Bosna]]<br/> [[Estadio Defensores del Chaco]], 10.988 gledatelja<br> [[Asunción]], [[21. travnja]] [[1996.]] godine<br>Carlos Gamarra [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 21'<br>Edgar Báez [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 53'<br>Virgilio Ferreira [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 60' | najveća pobjeda = | najveći poraz = | Nastupi na SP = | Prvi put na SP = | Najbolji rezultat na SP = | Naziv kontinentalnog prvenstva = | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = | medalje = }} === Nogomet === {{glavni|Prva nogometna liga Herceg-Bosne}} [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[nogomet]]no [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Bila je to prva nogometna liga nastala za za vrijeme [[Rat u BiH|rata]] i poslijeraća u Bosni i Hercegovini, a ligu je organizirao Nogometni savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Za to vrijeme, nogometna natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. Nogometni savez Bosne i Hercegovine, koji je bio pod [[Bošnjaci|bošnjačkim]] vodstvom, je priznavao isključivo bošnjačku [[nogomet]]nu ligu. Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne je formirana [[1993.]] godine. U sezoni [[1997.]]/[[1998.]], najbolji nogometni klubovi [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] su se počeli suočavati s najboljim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] za ulazak u [[UEFA]]-ina europska klupska natjecanja. Ovi odnosi su postojali sve do sezone [[2000.]]/[[2001.]], kada su se dvije lige spojile u jednu, stvorivši [[Premijer liga BiH (nogomet)|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]]. [[Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne]] je odigrala svoju jedinu [[Paragvaj – Herceg-Bosna, prijateljska utakmica (1996.)|utakmicu protiv neke druge reprezentacije]] s najboljom vrstom [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]], [[21. travnja]] [[1996.]] godine u glavnom gradu [[Paragvaj]]a, [[Asunción]]u. Tu utakmicu Nogometni savez Paragvaja priznaje kao službenu, a i [[FIFA]] je vodi takvom, samo je ne priznaje [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]]. Utakmicu je Paragvaj dobio s 3:0 (1:0), a za Herceg-Bosnu su nastupili: [[Goran Dukić (nogometaš)|Dukić]], [[Tihomir Skoko|Skoko]], [[Jure Kordić|Kordić]], [[Mirko Babić|Babić]], [[Zoran Bubalo|Bubalo]], [[Boro Matan|Matan]], [[Ivica Ravlić|Ravlić]], [[Slaven Musa|Musa]], [[Tihomir Bogdan|Bogdan]], [[Ante Marinović (nogometaš)|Marinović]], [[Anđelko Marušić (nogometaš iz Širokog Brijega)|Marušić]] (još su igrali [[Andrija Sušac|Sušac]], [[Mladen Bartolović|Bartolović]]). Izbornik: [[Branko Međugorac]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/vijesti/sport/herceg-bosna-navija-za-paragvaj!-1511.html ''Herceg-Bosna navija za Paragvaj!''], HercegBosna.org, 3. srpnja 2010.</ref> === Košarka === {{glavni|Košarkaška liga Herceg-Bosne}} [[Košarkaška liga Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[košarka]]ško [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Osnovana je [[1993.]] godine, a ligu je organizirao Košarkaški savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Za to vrijeme, košarkaška natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. [[Međunarodna košarkaška federacija]] je priznavala samo rezultate iz bošnjačke košarkaške lige. Godine [[2002.]] stvoreno je Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine, a nacionalne lige su nastavile postojati, ali kao druge lige. Tako pobjednik Košarkaške lige Herceg-Bosne ulazi u Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine zajedno s jednim [[Srbi|srpskim]] i [[Bošnjaci|bošnjačkim]] [[košarka]]škim klubom. === Ostali športovi === Osim nogometa i košarke, dva najpopularnija športa, postojala su, a i danas postoje, ligaška natjecanja Herceg-Bosne i u ostalim športovima. Tu treba istaknuti Prvu [[rukomet]]nu ligu Herceg-Bosne, Prvu [[šah]]ovsku ligu Herceg-Bosne, Prvenstvo Herceg-Bosne u [[boćanje|boćanju]], Prvenstvo Herceg-Bosne u [[kuglanje|kuglanju]] i druge. == Simboli == === Zastava === {{glavni|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne}} [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|desno|mini|280px|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] [[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] se sastoji od tri boje: crvene, bijele i plave, s [[Grb Herceg-Bosne|grbom Herceg-Bosne]] u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: [[crvena]], [[bijela]] i [[plava]]. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. [[Grb Herceg-Bosne]] je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba ([[pleter]]) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba (u visini jednog kvadratnog polja) zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave. [[Zastava]] je usvojena za zastavu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Kada je [[28. kolovoza]] [[1993.]] proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, zastava je potvrđena. Nakon ukidanja Herceg-Bosne [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskim sporazumom]] iz [[1994.]], zastava je prihvaćena kao [[zastava]] [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Zastava se još za vrijeme [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] počela koristiti na svadbama, a postala je nezaobilazna i na ostalim društvenim događajima [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. === Grb === [[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|mini|desno|180 px|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] {{glavni|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne}} [[Datoteka:Croatian Republic of Herzeg-Bosnia - OR 560-DA.jpg|mini|Registarska pločica iz Orašja]] [[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je povijesni [[Grb Hrvatske|hrvatski grb]] u obliku stiliziranog štita, podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet [[crvena|crvenih]] i [[bijela|bijelih]] kvadrata, tako da je prvo polje u lijevom gornjem kutu stiliziranog štita crvene boje. Iznad stiliziranog štita nalazi se [[pleter]] vodoravno položen na štit iznad tri središnja polja. Omjer visine tropleta i visine kvadratnog polja je 1:1, a omjer dužine tropleta i dužine kvadratnog polja je 3:1. Grb je obrubljen zlatnom crtom. Grb Herceg-Bosne se rabio za vrijeme postojanja Herceg-Bosne i nekoliko godina nakon završetka [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Ukidanjem Herceg-Bosne i osnivanjem [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] grb se prestao rabiti, a danas je samo u uporabi u učionicama škola u [[BiH]] koje svoju nastavu izvode po [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|hrvatskom nastavnom planu i programu]] te u [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačkoj]] i [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanskoj županiji]] gdje se koristi kao tih dviju županija. Hrvatska Republika Herceg-Bosna je imala i svoje registarske pločice za automobile. Tablice su bile slične tablicama Republike Hrvatske, samo se umjesto [[Grb Republike Hrvatske|grba Republike Hrvatske]] na pločicama nalazio [[grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i slovne oznake gradova (MO – Mostar, ŠB – Široki Brijeg, GR – Grude, PO – Posušje, LJ – Ljubuški, ČA – Čapljina, TG – Tomislavgrad, LI – Livno, RA – Rama, KI – Kiseljak, JA – Jajce, TR – Travnik, DR – Derventa, OR – Orašje itd.). Tablice su ukinute [[1998.]] godine, kada je tadašnji visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu [[Carlos Westendorp]] donio odluku o aktualnom dizajnu [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i uveo jedinstvene registarske tablice za čitavu [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]]. == Galerija == {{Hrvati Bosne i Hercegovine}} <gallery> Slika:Bosanska_Posavina.png|Hrvatska zajednica Bosanska Posavina Slika:Posavina_beginig_of_the_spring_1992.png|Bosanska Posavina prije srpskih ofenziva Slika:Posavina.gif|Pad Bosanske Posavine Slika:Operacija Lipanjske zore.png|Operacija Lipanjske zore Slika:Stanje u Hercegovini prije Bošnjačko-hrvatskog sukoba.PNG|Hercegovina nakon Lipanjskih zora Slika:End of Bosniak-Croat war.png|Herceg-Bosna (plava) u ožujku 1994. Slika:Western bosnia fronts.png|Oslobođenje Zapadne Bosne Slika:FBiH - etnički sastav stanovništva.PNG|Etnički sastav stanovništva županija Federacije BiH </gallery> == Srodni članci == * [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] * [[Hrvatsko vijeće obrane]] * [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] * [[Mate Boban]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] * [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (udruženje)]] == Unutarnje poveznice == * [[Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije|Demografske promjene Hrvata u drugoj Jugoslaviji]] * [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati u Bosni i Hercegovini 1991. godine]] * [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini]] * [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] * [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine]] == Literatura == * Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne 1'', Široki Brijeg, Grafotisak, 1997. * Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne 2'', Široki Brijeg, Ziral, 1998. * [[Ferdo Šišić]], [https://archive.org/details/herceg_bosna_prigodom_aneksije_1905-ferdo_sisic/mode/1up ''Herceg-Bosna: Prigodom aneksije''] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * Saša Mrduljaš, [https://hrcak.srce.hr/clanak/66622 ''Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnog i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991. – 1994.)''], [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]] – Centar Split, 2008. * Službena stranica Hrvatske zajednice Herceg-Bosne: [http://www.HercegBosna.ba HercegBosna.ba] [[Kategorija:Hrvatska Republika Herceg-Bosna| ]] l359e5e5df1zq6qwyker3b66lgcv5gf Predložak:Infookvir rijeka 10 18315 7430918 7430524 2026-04-16T12:58:41Z Argo Navis 852 test 7430918 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{Infookvir reljefni oblik | ime predloška = Infookvir rijeka | pokaži koordinate=no | iznadstil = background-color: #e8e8ff; | ime = {{{ime|}}} | izvorno ime = {{{izvorno ime|}}} | drugo ime = {{{drugo ime|}}} | vrsta = [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] {{If then show|{{{vrsta|}}}|| • |}} | slika = {{{slika|}}} | slika_opis = {{{slika_opis|}}} | slika2 = {{{slika2|}}}<!-- novi parametar --> | slika2_opis = {{{slika2_opis|}}}<!-- novi parametar --> | zemljovid = {{{zemljovid|{{{karta|}}}}}} | zemljovid_opis = {{{zemljovid_opis|{{{karta_opis|}}}}}} | zaglavljestil = background-color:powderblue | param3 = Etimologija | vrijednost3 = {{{etimologija|<noinclude>Etimologija</noinclude>}}} <!-- Položaj --> | P625 = | koordinateA = {{{izvor_koordinate|{{{Izvor koordinate|}}}}}} | koordinateB = {{{ušće_koordinate|{{{Ušće koordinate|}}}}}} | interaktivna karta_koordinate = {{{ušće_koordinate|{{{Ušće koordinate|}}}}}} | param7 = [[Popis država|Države]] | vrijednost7 = {{#if:{{{dz|<noinclude>-</noinclude>}}}|{{DZ+X/plainlist|{{{dz|<noinclude>HRV</noinclude>}}}}}|{{if empty|{{{država|}}}|{{{Države kroz koje protječe|}}}}}}} | param8 = Naselja | vrijednost8 = {{{naselja|{{{Gradovi kroz koje protječe|}}}}}} <!-- Fizikalne osobine --> | param22 = Duljina | vrijednost22 = {{If then show|{{{duljina|{{{Duljina|}}}}}}||| [[kilometar|km]]}} | param23 = Površina&nbsp;[[Porječje|porječja]] | vrijednost23 = {{If then show|{{{površina porječja|{{{Površina porječja|}}}}}}||| [[četvorni kilometar|km<sup>2</sup>]]}} | vrijednost24 = {{#if:{{{Najmanji istjek|}}}{{{Prosječni istjek|}}}{{{Najveći istjek|}}}{{{najmanji istjek|}}}{{{prosječni istjek|}}}{{{najveći istjek|}}}|{{infookvir | child = yes | label1 = Istjek | data1 = &nbsp; | label2 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Lokacija mjerenja</span> | rowstyle2 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data2 = {{{lokacija istjeka|}}} | label3 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Najmanji</span> | rowstyle3 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data3 = {{If then show|{{{najmanji istjek|{{{Najmanji istjek|}}}}}}||| {{m3/s|link=yes}}}} | label4 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Prosječni</span> | rowstyle4 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data4 = {{If then show|{{{prosječni istjek|{{{Prosječni istjek|}}}}}}||| {{m3/s|link=yes}}}} | label5 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Najveći</span> | rowstyle5 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data5 = {{If then show|{{{najveći istjek|{{{Najveći istjek|}}}}}}||| {{m3/s|link=yes}}}} }}}} | param25 = Plovna od – do | vrijednost25 = {{{plovna od - do|{{{Plovna od - do|}}}}}} | param26 = Smrznuta | vrijednost26 = {{{smrznuta|}}} | param27 = [[Brana|Brane]] | vrijednost27 = {{{brane|{{{Brane|}}}}}} <!-- Sekcija 3 --> | sekcija3 = Tok rijeke | vrijednost42 = {{#if:{{{Izvor|}}}{{{izvor|}}}{{{sutok|}}}{{{izvor_nadmorska_visina|}}}{{{Nadmorska visina izvora|}}}{{{Izvor koordinate|}}}{{{izvor_koordinate|}}}{{#invoke:Wd|property|P625|P518=Q7376362}}|{{infookvir|child = yes | label1 = Izvor | data1 = {{#if:{{{Izvor|{{{izvor|}}}}}}<!-- IF Izvor -->|{{{izvor|{{{Izvor|}}}}}}<!-- ELSE Izvor -->|{{#if:{{{sutok|}}}{{{izvor_nadmorska_visina|}}}{{{Nadmorska visina izvora|}}}{{{Izvor koordinate|}}}{{{izvor_koordinate|}}}{{#invoke:Wd|property|P625|P518=Q7376362}}|&nbsp;}}<!-- END IF Izvor -->}} | label2 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Sutok</span> | rowstyle2 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data2 = {{{sutok|}}} | label3 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Nadmorska visina|Nad.&nbsp;vis.]]</span> | rowstyle3 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data3 = {{If then show|{{{izvor_nadmorska_visina|{{{Nadmorska visina izvora|}}}}}}||| [[metar|m]]}} | label4 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Koord.</span> | rowstyle4 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data4 = {{if empty<!-- -->|{{{izvor_koordinate|{{{Izvor koordinate|}}}}}}<!-- -->|{{#invoke:Wd|property|linked|edit@end|P625|P518=Q7376362}}<!-- -->}} }}}} | vrijednost43 = {{#if:{{{ušće|}}}{{{Ušće|}}}{{{ušće_nadmorska_visina|}}}{{{Nadmorska visina ušća|}}}{{{ušće_koordinate|}}}{{{Ušće koordinate|}}}{{#invoke:Wd|property|P625|P518=Q1233637}}|{{infookvir|child = yes | label1 = Ušće | data1 = {{#if:{{{Ušće|}}}{{{ušće|}}}<!-- IF Ušće -->|{{{ušće|{{{Ušće|}}}}}}<!-- -->{{If then show|{{{tip ušća|{{{Tip ušća|}}}}}}||&nbsp;(|)}}<!-- ELSE Ušće -->|{{#if:{{{ušće_nadmorska_visina|}}}{{{Nadmorska visina ušća|}}}{{{ušće_koordinate|}}}{{{Ušće koordinate|}}}{{#invoke:Wd|property|P625|P518=Q1233637}}|&nbsp;}}<!-- END IF Ušće -->}} | label2 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Nadmorska visina|Nad.&nbsp;vis.]]</span> | rowstyle2 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data2 = {{If then show|{{{ušće_nadmorska_visina|{{{Nadmorska visina ušća|}}}}}}||| [[metar|m]]}} | label3 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Koord.</span> | rowstyle3 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data3 = {{if empty<!-- -->|{{{ušće_koordinate|{{{Ušće koordinate|}}}}}}<!-- -->|{{#invoke:Wd|property|linked|edit@end|P625|P518=Q1233637}}<!-- -->}} }}}} | param44 = Slijev | vrijednost44 = {{if empty|{{{slijev|}}}|{{{Slijev|}}}|{{{Sliv|}}}}} | param45 = Ulijeva&nbsp;se&nbsp;u | vrijednost45 = {{if empty|{{pritok1|{{PAGENAME}}}}|{{pritok|ulijeva={{{ulijeva se u|{{{Ulijeva se u|}}}}}}}}}} | vrijednost46 = {{#if:{{{pritoci|}}}{{{lijevi pritoci|}}}{{{desni pritoci|}}}{{{Pritoci|}}}{{{Lijevi pritoci|}}}{{{Desni pritoci|}}}{{{Pritoke|}}}{{{Lijeve pritoke|}}}{{{Desne pritoke|}}}|{{infookvir|child = yes | label1 = [[Pritok|Pritoci]] | rowstyle1 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data1 = {{#if:{{ifempty|{{{pritoci|}}}|{{{Pritoci|}}}|{{{Pritoke|}}}}}|{{ifempty|{{{pritoci|}}}|{{{Pritoci|}}}|{{{Pritoke|}}}}}|{{#if:{{{lijevi pritoci|}}}{{{desni pritoci|}}}{{{Lijevi pritoci|}}}{{{Desni pritoci|}}}{{{Lijeve pritoke|}}}{{{Desne pritoke|}}}|&nbsp;}}}} | label2 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Lijevi</span> | rowstyle2 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data2 = {{ifempty|{{{lijevi pritoci|}}}|{{{Lijevi pritoci|}}}|{{{Lijeve pritoke|}}}}} | label3 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Desni</span> | rowstyle3 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data3 = {{ifempty|{{{desni pritoci|}}}|{{{Desni pritoci|}}}|{{{Desne pritoke|}}}}} }}}} | lokacijska_karta_zemljovid = {{{zemljovid_lok|{{{lokacijska_karta_zemljovid|}}}}}} | lokacijska_karta_zemljovid_opis = {{{zemljovid_lok_opis|{{{lokacijska_karta_zemljovid_opis|}}}}}} | pushpin_map = {{{pushpin_map|}}} | relief = yes | markA = Red Arrow Up.svg | marksizeA = 7 | labelA = {{#if:{{{sutok|}}}|sutok|izvor}} | markB = Red Arrow Down.svg | marksizeB = 7 | labelB = ušće | label_position_A = {{{pushpin_label_position_A|}}} | label_position_B = {{{pushpin_label_position_B|}}} | zaštita = {{{zaštita|}}} }}<!-- -->{{#invoke:Infookvir tracking|tracking|okvir=Infookvir rijeka|ušće_koordinate@Ušće koordinate|slika|pushpin_map}}<!-- -->{{#if:{{{dz|}}}||{{#invoke:Infookvir tracking|tracking|okvir=Infookvir rijeka|država@Države kroz koje protječe}}}}<!-- -->{{#if:{{pritok1|{{PAGENAME}}}}||[[Kategorija:Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} <templatedata> { "params": { "ime": { "suggested": true }, "izvorno ime": { "suggested": true }, "drugo ime": { "suggested": true }, "slika": { "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "slika_opis": { "suggested": true }, "slika2": { "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "slika2_opis": { "suggested": true }, "zemljovid": { "aliases": [ "karta" ], "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "zemljovid_opis": { "aliases": [ "karta_opis" ], "suggested": true }, "država": { "aliases": [ "Države kroz koje protječe" ], "suggested": true }, "naselja": { "aliases": [ "Gradovi kroz koje protječe" ], "suggested": true }, "duljina": { "aliases": [ "Duljina" ], "suggested": true }, "površina porječja": { "aliases": [ "Površina porječja" ], "suggested": true }, "lokacija istjeka": { "aliases": [ "Lokacija mjerenja istjeka" ], "suggested": true }, "najmanji istjek": { "aliases": [ "Najmanji istjek", "Minimalni istjek" ], "suggested": true }, "prosječni istjek": { "aliases": [ "Prosječni istjek" ], "suggested": true }, "najveći istjek": { "aliases": [ "Najveći istjek", "Maksimalni istjek" ], "suggested": true }, "plovna od - do": { "aliases": [ "Plovna od - do" ], "suggested": true }, "brane": { "aliases": [ "Brane" ], "suggested": true }, "izvor": { "aliases": [ "Izvor" ], "suggested": true }, "sutok": { "suggested": true }, "izvor_nadmorska_visina": { "aliases": [ "Nadmorska visina izvora" ], "suggested": true }, "izvor_koordinate": { "aliases": [ "Izvor koordinate" ], "suggested": true }, "ušće": { "aliases": [ "Ušće" ], "suggested": true }, "tip ušća": { "aliases": [ "Tip ušća" ], "suggested": true }, "ušće_nadmorska_visina": { "aliases": [ "Nadmorska visina ušća" ], "suggested": true }, "ušće_koordinate": { "aliases": [ "Ušće koordinate" ], "suggested": true }, "slijev": { "aliases": [ "Slijev", "Sliv" ], "suggested": true }, "ulijeva se u": { "aliases": [ "Ulijeva se u" ], "suggested": true }, "pritoci": { "aliases": [ "Pritoci", "Pritoke" ] }, "lijevi pritoci": { "aliases": [ "Lijevi pritoci", "Lijeve pritoke" ], "suggested": true }, "desni pritoci": { "aliases": [ "Desni pritoci", "Desne pritoke" ], "suggested": true }, "lokacijska_karta_zemljovid": { "suggested": true }, "lokacijska_karta_zemljovid_opis": { "suggested": true }, "pushpin_map": { "suggested": true }, "pushpin_label_position_A": { "suggested": true }, "pushpin_label_position_B": { "suggested": true }, "zaštita": { "suggested": true } }, "format": "block", "paramOrder": [ "ime", "izvorno ime", "drugo ime", "slika", "slika_opis", "slika2", "slika2_opis", "zemljovid", "zemljovid_opis", "država", "naselja", "duljina", "površina porječja", "lokacija istjeka", "najmanji istjek", "prosječni istjek", "najveći istjek", "plovna od - do", "brane", "izvor", "sutok", "izvor_nadmorska_visina", "izvor_koordinate", "ušće", "tip ušća", "ušće_nadmorska_visina", "ušće_koordinate", "slijev", "ulijeva se u", "pritoci", "lijevi pritoci", "desni pritoci", "lokacijska_karta_zemljovid", "lokacijska_karta_zemljovid_opis", "pushpin_map", "pushpin_label_position_A", "pushpin_label_position_B", "zaštita" ], "description": "Infookvir za rijeke, NE pisati mjerne jedinice" } </templatedata> [[Kategorija:Infookviri za reljefne oblike‎|Rijeka]]</noinclude> 1mgz54nkn8pileunglqg0lwzt3f0lec Zlatna palma 0 18395 7431362 7428893 2026-04-17T09:37:09Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Francuske nagrade|Francuske nagrade]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Francuske umjetničke nagrade|Francuske umjetničke nagrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431362 wikitext text/x-wiki '''Zlatna palma''' ([[Francuski jezik|fra]]. ''Palme d'Or'') ime je najprestižnije nagrade koja se dodjeljuje jednom godišnje na Filmskom festivalu u [[Cannes]]u u [[Francuska|Francuskoj]]. == Pravila == [[Datoteka:Bandeau cannes.JPG|desno|mini|250px|Logo Zlatne palme]] Svake godine u [[svibanj|svibnju]] održava se festival na kojem se prezentira 20-ak nominiranih filmova. Žiri, sastavljen svake godine od različitih filmskih ličnosti, odlučuje o dodjeli nagrada za najbolje glumice, glumca, režije, scenarija, velike nagrade žirija te glavne nagrade, Zlatne palme. Do sada dvaput su Zlatnu palmu osvojili samo [[Alf Sjöberg]], [[Francis Ford Coppola]], [[Shohei Imamura]], [[Emir Kusturica]], [[Bille August]] te braća [[Luc i Jean-Pierre Dardenne]]. [[Jane Campion]] je za sada jedina žena koja je ikada osvojila tu nagradu. Hrvatski kratki film [[Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)|Čovjek koji nije mogao šutjeti]] redatelja [[Nebojša Slijepčević|Nebojše Slijepčevića]] osvojio je Zlatnu palmu za najbolji kratki film 2024. kao prvi hrvatski film kojemu je to uspjelo. == Povijest == Prvi festival održan je [[1939.]] kao protuteža [[Venecija]]nskom filmskom festivalu koji je bio previše naklonjen [[Benito Mussolini|Benitu Mussoliniju]], a drugi tek 7 godina kasnije, [[1946.]] Nagradu je vijeće organizatora festivala uvelo [[1955.]] godine, preimenovanjem dotadašnje nagrade ''Grand Prix du Festival international du film'' (''Grand Prix'' kanskog festivala danas se dodjeljuje kao zasebna nagrada, manjeg značaja od Zlatne palme). Danas se Zlatna palma smatra jednom od najcjenjenijih filmskih nagrada filmske industrije. == Dobitnici nagrade == === Grand Prix Međunarodnog filmskog festivala (1939. – 1954.) === {| class="wikitable" |- bgcolor="#ececec" ! Godina !! Film !! Redatelj !! Nacionalnost redatelja |- | 1939. || ''[[Union Pacific (1939)|Union Pacific]]'' || [[Cecil B. DeMille]] || {{Z+X|SAD}} |- | rowspan="11" | 1946. || ''[[Mučenje (1944)|Mučenje]]'' (''Hets'') || [[Alf Sjöberg]] || {{Z+X|ŠVE}} |- | ''[[Izgubljeni vikend (1945)|Izgubljeni vikend]]'' (''The Lost Weekend'') || [[Billy Wilder]] || {{Z+X|SAD}} |- | ''[[Crvene nizine]]'' (''De røde enge'') || [[Bodil Ipsen]] i [[Lau Lauritzen Jr.]] || {{Z+X|DAN}} |- | ''[[Crni grad]]'' (''नीचा नगर'') || [[Chetan Anand]] || {{Z+X|IND}} |- | ''[[Kratki susret]]'' (''Brief Encounter'') || [[David Lean]] || {{Z+X|UK}} |- | ''[[Portret Marije]]'' (''Maria Candelaria'') || [[Emilio Fernández]] || {{Z+X|MEX}} |- | ''[[Velika prekretnica]]'' (''Великий перелом, Velikiy perelom'') || [[Fridrik Markovič Ermler]] || {{Z+X|SSSR}} |- | ''[[Pastoralna simfonija]]'' (''La symphonie pastorale'') || [[Jean Delannoy]] || {{Z+X|FRA}} |- | ''[[Posljednja prilika]]'' (''Die Letzte Chance'') || [[Leopold Lintberg]] || {{Z+X|ŠVI}} |- | ''[[Ljudi bez krila]]'' (''Muži bez křídel'') || [[František Čáp]] || {{Z+X|ČSSR}} |- | ''[[Rim, otvoreni grad]]'' (''Roma, città aperta'') || [[Roberto Rossellini]] || {{Z+X|ITA}} |- | 1947. || ''nagrada nije dodijeljena'' |- | 1948. || ''festival nije održan'' |- | 1949. || ''[[Treći čovjek]]'' (''The Third Man'') || [[Carol Reed]] || {{Z+X|UK}} |- | 1950. || ''festival nije održan'' |- | rowspan="2" | 1951. || ''[[Gospođica Julie (1951)|Gospođica Julie]]'' (''Fröken Julie'') || [[Alf Sjöberg]] || {{Z+X|ŠVE}} |- | ''[[Čudo u Milanu]]'' (''Miracolo a Milano'') || [[Vittorio De Sica]] || {{Z+X|ITA}} |- | rowspan="2" | 1952. || ''[[Othello (1952)|Othello]]'' (''The Tragedy of Othello: The Moor of Venice'') || [[Orson Welles]] || {{Z+X|SAD}} |- | ''[[Malo nade]]'' (''Due soldi di speranza'') || [[Renato Castellani]] || {{Z+X|ITA}} |- | 1953. || ''[[Nadnica za strah]]'' (''Le salaire de la peur'') || [[Henri-Georges Clouzot]] || {{Z+X|FRA}} |- | 1954. || ''[[Vrata Pakla (1953)|Vrata Pakla]]'' (''地獄門, Jigokumon'') || [[Teinosuke Kinugasa]] || {{Z+X|JAP}} |} === Zlatna palma (1955. – 1963.) === {| class="wikitable" |- bgcolor="#ececec" ! Godina !! Film !! Redatelj !! Nacionalnost redatelja |- | 1955. || ''[[Marty]]'' || [[Delbert Mann]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1956. || ''[[Svijet tišine]]'' (''Le monde du silence'') || [[Jacques-Yves Cousteau]] i [[Louis Malle]] || {{Z+X|FRA}} |- | 1957. || ''[[Prijateljsko uvjeravanje (1956)|Prijateljsko uvjeravanje]]'' (''Friendly Persuasion'') || [[William Wyler]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1958. || ''[[Ždralovi lete]]'' (''Летят журавли, Letyat zhuravli'') || [[Mihail Kalatozišvilij]] || {{Z+X|SSSR}} |- | 1959. || ''[[Crni Orfej]]'' (''Orfeu Negro'') || [[Marcel Camus]] || {{Z+X|FRA}} |- | 1960. || ''[[Slatki život]]'' (''La dolce vita'') || [[Federico Fellini]] || {{Z+X|ITA}} |- | rowspan="2" | 1961. || ''[[Dugo odsutstvo]]'' (''Une aussi longue absence'') || [[Henri Colpi]] || {{Z+X|FRA}} |- | ''[[Viridiana]]'' || [[Luis Buñuel]] || {{Z+X|ŠPA}} |- | 1962. || ''[[Održana obećanja]]'' (''O Pagador de Promessas'') || [[Anselmo Duarte]] || {{Z+X|BRA}} |- | 1963. || ''[[Gepard (1963)|Gepard]]'' (''Il gattopardo'') || [[Luchino Visconti]] || {{Z+X|ITA}} |} === Grand Prix Međunarodnog filmskog festivala (1964. – 1974.) === {| class="wikitable" |- bgcolor="#ececec" ! Godina !! Film !! Redatelj !! Nacionalnost redatelja |- | 1964. || ''Kišobrani Cherbourga'' (''Les parapluies de Cherbourg'') || [[Jacques Demy]] || {{Z+X|FRA}} |- | 1965. || ''[[The Knack …and How to Get It]]'' || [[Richard Lester]] || {{Z+X|UK}} |- | rowspan="2" | 1966. || ''[[Jedan muškarac i jedna žena]]'' (''Un homme et une femme'') || [[Claude Lelouch]] || {{Z+X|FRA}} |- | ''[[Dame i gospoda]]'' (''Signore e signori'') || [[Pietro Germi]] || {{Z+X|ITA}} |- | 1967. || ''[[Uvećanje (1966)|Uvećanje]]'' (''Blow-Up'') || [[Michelangelo Antonioni]] || {{Z+X|ITA}} |- | 1968. || ''festival nije održan'' |- | 1969. || ''[[Ako...]]'' (''If...'') || [[Lindsay Anderson]] || {{Z+X|UK}} |- | 1970. || ''[[M*A*S*H (1970)|M*A*S*H]]'' || [[Robert Altman]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1971. || ''[[Ljubavni glasnik (1970)|Ljubavni glasnik]]'' (''The Go-Between'') || [[Joseph Losey]] || {{Z+X|SAD}} |- | rowspan="2" | 1972. || ''Radnička klasa ide u Raj'' (''La classe operaia va in paradiso'') || [[Elio Petri]] || {{Z+X|ITA}} |- | ''[[Slučaj Mattei]]'' (''Il caso Mattei'') || [[Francesco Rosi]] || {{Z+X|ITA}} |- | rowspan="2" | 1973. || ''[[Podređeni]]'' (''The Hireling'') || [[Alan Bridges]] || {{Z+X|UK}} |- | ''[[Strašilo (1973)|Strašilo]]'' (''Scarecrow'')'' || [[Jerry Schatzberg]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1974. || ''[[Prisluškivanje (1974)|Prisluškivanje]]'' (''The Conversation'') || [[Francis Ford Coppola]] || {{Z+X|SAD}} |} === Zlatna palma (1975. – danas) === {| class="wikitable" |- bgcolor="#ececec" ! Godina !! Film !! Redatelj !! Nacionalnost redatelja |- | 1975. || ''Kronike vatrenih godina'' (''Chronique des années de braise'') || [[Mohammed Lakhdar-Hamina]] || {{Z+X|ALŽ}} |- | 1976. || ''[[Taksist]]'' (''Taxi Driver'') || [[Martin Scorsese]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1977. || ''[[Ja sam bog otac]]'' (''Padre padrone'') || [[Paolo Taviani]] i [[Vittorio Taviani]] || {{Z+X|ITA}} |- | 1978. || ''[[Stablo za klompe]]'' (''L'albero degli zoccoli'') || [[Ermanno Olmi]] || {{Z+X|ITA}} |- | rowspan="2" | 1979. || ''[[Apokalipsa danas]]'' (''Apocalypse Now'') || [[Francis Ford Coppola]] || {{Z+X|SAD}} |- | ''[[Limeni bubanj (1979.)|Limeni bubanj]]'' (''Die Blechtrommel'') || [[Volker Schlöndorff]] || {{Z+X|NJE}} |- | rowspan="2" | 1980. || ''[[Sav taj jazz]]'' (''All That Jazz'') || [[Bob Fosse]] || {{Z+X|SAD}} |- | ''[[Kagemusha - vojskovođin dvojnik]]'' (''Kagemusha'') || [[Akira Kurosava]] || {{Z+X|JAP}} |- | 1981. || ''[[Čovjek od željeza]]'' (''Człowiek z żelaza'') || [[Andrzej Wajda]] || {{Z+X|POLJ}} |- | rowspan="2" | 1982. || ''[[Nestali (1982)|Nestali]]'' (''Missing'') || [[Costa-Gavras]] || {{Z+X|SAD}} |- | ''[[Put (1982)|Put]]'' (''Yol'') || [[Yılmaz Güney]] i [[Şerif Gören]] || {{Z+X|TUR}} |- | 1983. || ''[[Balada o Narayami (1983)|Balada o Narayami]]'' (''楢山節考, Narayama bushiko'') || [[Shohei Imamura]] || {{Z+X|JAP}} |- | 1984. || ''[[Pariz, Teksas (1984)|Pariz, Teksas]]'' (''Paris, Texas'') || [[Wim Wenders]] || {{Z+X|NJE}} |- | 1985. || ''[[Otac na službenom putu]]'' || [[Emir Kusturica]] || {{Z+X|JUG}} |- | 1986. || ''[[Misija (1986)|Misija]]'' (''The Mission'') || [[Roland Joffé]] || {{Z+X|UK}} |- | 1987. || ''[[Pod suncem Sotone]]'' (''Sous le soleil de Satan'') || [[Maurice Pialat]] || {{Z+X|FRA}} |- | 1988. || ''[[Pelle osvajač]]'' (''Pelle Erobreren'') || [[Bille August]] || {{Z+X|DAN}} |- | 1989. || ''[[Seks, laži i videovrpce]]'' (''Sex, Lies and Videotape'') || [[Steven Soderbergh]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1990. || ''[[Divlji u srcu (1990)|Divlji u srcu]]'' (''Wild at Heart'') || [[David Lynch]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1991. || ''[[Barton Fink]]'' || [[Braća Coen]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1992. || ''[[Najbolje namjere]]'' (''Den goda viljan'') || [[Bille August]] || {{Z+X|DAN}} |- | rowspan="2" | 1993. || ''[[Zbogom moja konkubino (1993)|Zbogom moja konkubino]]'' (''霸王別姬, Bàwáng bié jī'') || [[Chen Kaige]] || {{Z+X|KIN}} |- | ''[[Piano (1993.)|Piano]]'' (''The Piano'') || [[Jane Campion]] || {{Z+X|NZL}} |- | 1994. || ''[[Pakleni šund]]'' (''Pulp Fiction'') || [[Quentin Tarantino]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1995. || ''[[Podzemlje (1995)|Podzemlje]]'' || [[Emir Kusturica]] || {{Z+X|JUG}} |- | 1996. || ''[[Tajne i laži]]'' (''Secrets & Lies'') || [[Mike Leigh]] || {{Z+X|UK}} |- | rowspan="2" | 1997. || ''[[Okus trešnje]]'' (''طعم گيلاس, Ta'm-e gīlās'') || [[Abbas Kiarostami]] || {{Z+X|IRN}} |- | ''[[Jegulja (1997)|Jegulja]]'' (''Unagi'') || [[Shohei Imamura]] || {{Z+X|JAP}} |- | 1998. || ''[[Vječnost i dan]]'' (''Μια αιωνιότητα και μια μέρα, Mia aioniotita kai mia mera'') || [[Theo Angelopoulos]] || {{Z+X|GRČ}} |- | 1999. || ''[[Rosetta (1999)|Rosetta]]'' || [[Luc Dardenne]] i [[Jean-Pierre Dardenne]] || {{Z+X|BEL}} |- | 2000. || ''[[Ples u tami]]'' (''Dancer in the Dark'') || [[Lars von Trier]] || {{Z+X|DAN}} |- | 2001. || ''[[Sinova soba]]'' (''La stanza del figlio'') || [[Nanni Moretti]] || {{Z+X|ITA}} |- | 2002. || ''[[Pijanist (2002)|Pijanist]]'' (''The Pianist'') || [[Roman Polanski]] || {{Z+X|FRA}} |- | 2003. || ''[[Slon (2003)|Slon]]'' (''Elephant'') || [[Gus Van Sant]] || {{Z+X|SAD}} |- | 2004. || ''[[Fahrenheit 9/11]]'' || [[Michael Moore]] || {{Z+X|SAD}} |- | 2005. || ''[[Dijete (2005)|Dijete]]'' (''L'Enfant'') || [[Luc Dardenne]] i [[Jean-Pierre Dardenne]] || {{Z+X|BEL}} |- | 2006. || ''[[Vjetar koji povija ječam (2006)|Vjetar koji povija ječam]]'' (''The Wind That Shakes the Barley'') || [[Ken Loach]] || {{Z+X|UK}} |- | 2007. || ''[[4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana]]'' (''(4 luni, 3 săptămâni şi 2 zile)'') || [[Cristian Mungiu]] || {{Z+X|RUM}} |- | 2008. || ''[[Razred (2008)|Razred]]'' (''Entre les murs'') || [[Laurent Cantet]] || {{Z+X|FRA}} |- | 2009. || ''[[Bijela vrpca]]'' (''Das weiße Band'') || [[Michael Haneke]] || {{Z+X|NJE}} |- | 2010. || ''[[Ujak Boonmee koji se sjeća prošlih života]]'' (''ลุงบุญมีระลึกชาติ, Lung Bunmi Raluek Chat'') || [[Apichatpong Weerasethakul]] || {{Z+X|TAJ}} |- | 2011. || ''[[Drvo života (2011)|Drvo života]]'' (''The Tree of Life'') || [[Terrence Malick]] || {{Z+X|SAD}} |- | 2012. || ''[[Ljubav (2012.)|Ljubav]]'' (''Amour'') || [[Michael Haneke]] || {{Z+X|FRA}} |- | 2013. || ''[[Život Adèle]]'' (''La Vie d'Adèle'') || [[Abdellatif Kechiche]] || {{Z+X|FRA}} |- | 2014. || ''[[Zimski san (2014.)|Zimski san]]'' (''Winter Sleep'') || [[Nuri Bilge Ceylan]] || {{Z+X|TUR}} |- | 2015. || ''[[Dheepan]]'' || [[Jacques Audiard]] || {{Z+X|FRA}} |- | 2016. || ''[[Ja, Daniel Blake]]'' (''I, Daniel Blake'') || [[Ken Loach]] || {{Z+X|UK}} |- | 2017. || ''[[The Square]]'' || [[Ruben Östlund]] || {{Z+X|ŠVE}} |- | 2018. || ''[[Shoplifters]]'' || [[Hirokazu Kore-eda]] || {{Z+X|JAP}} |- | 2019. || ''[[Parazit (2019.)|Parazit]]'' || [[Joon-ho Bong]] || {{Z+X|JKO}} |- | 2021. || ''[[Titane]]'' || [[Julia Ducournau]] || {{Z+X|FRA}} |- |2024. |''[[Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)|Čovjek koji nije mogao šutjeti]]'' (''The Man Who Could Not Remain Silent'') |[[Nebojša Slijepčević]] |{{Zastava|HRV}} [[Hrvatska]] |} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Cannes Film Festival}} *[http://www.festival-cannes.com/index.php/choose_lang Festival-Cannes.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927204148/http://www.festival-cannes.com/index.php/choose_lang |date=27. rujna 2007. }} *[http://www.imdb.com/Sections/Awards/Cannes_Film_Festival/ IMDb - popis svih pobjednika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100411022839/http://www.imdb.com/Sections/Awards/Cannes_Film_Festival/ |date=11. travnja 2010. }} [[Kategorija:Filmske nagrade]] [[Kategorija:Francuske umjetničke nagrade]] [[Kategorija:Francuska filmska umjetnost]] ae280lci2svyojm1aimlyp9he7dgrzm 7431363 7431362 2026-04-17T09:37:40Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Francuske nagrade|Francuske nagrade]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Francuske umjetničke nagrade|Francuske umjetničke nagrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431363 wikitext text/x-wiki '''Zlatna palma''' ({{fra.|Palme d'Or}}) ime je najprestižnije nagrade koja se dodjeljuje jednom godišnje na Filmskom festivalu u [[Cannes]]u u [[Francuska|Francuskoj]]. == Pravila == [[Datoteka:Bandeau cannes.JPG|desno|mini|250px|Logo Zlatne palme]] Svake godine u [[svibanj|svibnju]] održava se festival na kojem se prezentira 20-ak nominiranih filmova. Žiri, sastavljen svake godine od različitih filmskih ličnosti, odlučuje o dodjeli nagrada za najbolje glumice, glumca, režije, scenarija, velike nagrade žirija te glavne nagrade, Zlatne palme. Do sada dvaput su Zlatnu palmu osvojili samo [[Alf Sjöberg]], [[Francis Ford Coppola]], [[Shohei Imamura]], [[Emir Kusturica]], [[Bille August]] te braća [[Luc i Jean-Pierre Dardenne]]. [[Jane Campion]] je za sada jedina žena koja je ikada osvojila tu nagradu. Hrvatski kratki film [[Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)|Čovjek koji nije mogao šutjeti]] redatelja [[Nebojša Slijepčević|Nebojše Slijepčevića]] osvojio je Zlatnu palmu za najbolji kratki film 2024. kao prvi hrvatski film kojemu je to uspjelo. == Povijest == Prvi festival održan je [[1939.]] kao protuteža [[Venecija]]nskom filmskom festivalu koji je bio previše naklonjen [[Benito Mussolini|Benitu Mussoliniju]], a drugi tek 7 godina kasnije, [[1946.]] Nagradu je vijeće organizatora festivala uvelo [[1955.]] godine, preimenovanjem dotadašnje nagrade ''Grand Prix du Festival international du film'' (''Grand Prix'' kanskog festivala danas se dodjeljuje kao zasebna nagrada, manjeg značaja od Zlatne palme). Danas se Zlatna palma smatra jednom od najcjenjenijih filmskih nagrada filmske industrije. == Dobitnici nagrade == === Grand Prix Međunarodnog filmskog festivala (1939. – 1954.) === {| class="wikitable" |- bgcolor="#ececec" ! Godina !! Film !! Redatelj !! Nacionalnost redatelja |- | 1939. || ''[[Union Pacific (1939)|Union Pacific]]'' || [[Cecil B. DeMille]] || {{Z+X|SAD}} |- | rowspan="11" | 1946. || ''[[Mučenje (1944)|Mučenje]]'' (''Hets'') || [[Alf Sjöberg]] || {{Z+X|ŠVE}} |- | ''[[Izgubljeni vikend (1945)|Izgubljeni vikend]]'' (''The Lost Weekend'') || [[Billy Wilder]] || {{Z+X|SAD}} |- | ''[[Crvene nizine]]'' (''De røde enge'') || [[Bodil Ipsen]] i [[Lau Lauritzen Jr.]] || {{Z+X|DAN}} |- | ''[[Crni grad]]'' (''नीचा नगर'') || [[Chetan Anand]] || {{Z+X|IND}} |- | ''[[Kratki susret]]'' (''Brief Encounter'') || [[David Lean]] || {{Z+X|UK}} |- | ''[[Portret Marije]]'' (''Maria Candelaria'') || [[Emilio Fernández]] || {{Z+X|MEX}} |- | ''[[Velika prekretnica]]'' (''Великий перелом, Velikiy perelom'') || [[Fridrik Markovič Ermler]] || {{Z+X|SSSR}} |- | ''[[Pastoralna simfonija]]'' (''La symphonie pastorale'') || [[Jean Delannoy]] || {{Z+X|FRA}} |- | ''[[Posljednja prilika]]'' (''Die Letzte Chance'') || [[Leopold Lintberg]] || {{Z+X|ŠVI}} |- | ''[[Ljudi bez krila]]'' (''Muži bez křídel'') || [[František Čáp]] || {{Z+X|ČSSR}} |- | ''[[Rim, otvoreni grad]]'' (''Roma, città aperta'') || [[Roberto Rossellini]] || {{Z+X|ITA}} |- | 1947. || ''nagrada nije dodijeljena'' |- | 1948. || ''festival nije održan'' |- | 1949. || ''[[Treći čovjek]]'' (''The Third Man'') || [[Carol Reed]] || {{Z+X|UK}} |- | 1950. || ''festival nije održan'' |- | rowspan="2" | 1951. || ''[[Gospođica Julie (1951)|Gospođica Julie]]'' (''Fröken Julie'') || [[Alf Sjöberg]] || {{Z+X|ŠVE}} |- | ''[[Čudo u Milanu]]'' (''Miracolo a Milano'') || [[Vittorio De Sica]] || {{Z+X|ITA}} |- | rowspan="2" | 1952. || ''[[Othello (1952)|Othello]]'' (''The Tragedy of Othello: The Moor of Venice'') || [[Orson Welles]] || {{Z+X|SAD}} |- | ''[[Malo nade]]'' (''Due soldi di speranza'') || [[Renato Castellani]] || {{Z+X|ITA}} |- | 1953. || ''[[Nadnica za strah]]'' (''Le salaire de la peur'') || [[Henri-Georges Clouzot]] || {{Z+X|FRA}} |- | 1954. || ''[[Vrata Pakla (1953)|Vrata Pakla]]'' (''地獄門, Jigokumon'') || [[Teinosuke Kinugasa]] || {{Z+X|JAP}} |} === Zlatna palma (1955. – 1963.) === {| class="wikitable" |- bgcolor="#ececec" ! Godina !! Film !! Redatelj !! Nacionalnost redatelja |- | 1955. || ''[[Marty]]'' || [[Delbert Mann]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1956. || ''[[Svijet tišine]]'' (''Le monde du silence'') || [[Jacques-Yves Cousteau]] i [[Louis Malle]] || {{Z+X|FRA}} |- | 1957. || ''[[Prijateljsko uvjeravanje (1956)|Prijateljsko uvjeravanje]]'' (''Friendly Persuasion'') || [[William Wyler]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1958. || ''[[Ždralovi lete]]'' (''Летят журавли, Letyat zhuravli'') || [[Mihail Kalatozišvilij]] || {{Z+X|SSSR}} |- | 1959. || ''[[Crni Orfej]]'' (''Orfeu Negro'') || [[Marcel Camus]] || {{Z+X|FRA}} |- | 1960. || ''[[Slatki život]]'' (''La dolce vita'') || [[Federico Fellini]] || {{Z+X|ITA}} |- | rowspan="2" | 1961. || ''[[Dugo odsutstvo]]'' (''Une aussi longue absence'') || [[Henri Colpi]] || {{Z+X|FRA}} |- | ''[[Viridiana]]'' || [[Luis Buñuel]] || {{Z+X|ŠPA}} |- | 1962. || ''[[Održana obećanja]]'' (''O Pagador de Promessas'') || [[Anselmo Duarte]] || {{Z+X|BRA}} |- | 1963. || ''[[Gepard (1963)|Gepard]]'' (''Il gattopardo'') || [[Luchino Visconti]] || {{Z+X|ITA}} |} === Grand Prix Međunarodnog filmskog festivala (1964. – 1974.) === {| class="wikitable" |- bgcolor="#ececec" ! Godina !! Film !! Redatelj !! Nacionalnost redatelja |- | 1964. || ''Kišobrani Cherbourga'' (''Les parapluies de Cherbourg'') || [[Jacques Demy]] || {{Z+X|FRA}} |- | 1965. || ''[[The Knack …and How to Get It]]'' || [[Richard Lester]] || {{Z+X|UK}} |- | rowspan="2" | 1966. || ''[[Jedan muškarac i jedna žena]]'' (''Un homme et une femme'') || [[Claude Lelouch]] || {{Z+X|FRA}} |- | ''[[Dame i gospoda]]'' (''Signore e signori'') || [[Pietro Germi]] || {{Z+X|ITA}} |- | 1967. || ''[[Uvećanje (1966)|Uvećanje]]'' (''Blow-Up'') || [[Michelangelo Antonioni]] || {{Z+X|ITA}} |- | 1968. || ''festival nije održan'' |- | 1969. || ''[[Ako...]]'' (''If...'') || [[Lindsay Anderson]] || {{Z+X|UK}} |- | 1970. || ''[[M*A*S*H (1970)|M*A*S*H]]'' || [[Robert Altman]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1971. || ''[[Ljubavni glasnik (1970)|Ljubavni glasnik]]'' (''The Go-Between'') || [[Joseph Losey]] || {{Z+X|SAD}} |- | rowspan="2" | 1972. || ''Radnička klasa ide u Raj'' (''La classe operaia va in paradiso'') || [[Elio Petri]] || {{Z+X|ITA}} |- | ''[[Slučaj Mattei]]'' (''Il caso Mattei'') || [[Francesco Rosi]] || {{Z+X|ITA}} |- | rowspan="2" | 1973. || ''[[Podređeni]]'' (''The Hireling'') || [[Alan Bridges]] || {{Z+X|UK}} |- | ''[[Strašilo (1973)|Strašilo]]'' (''Scarecrow'')'' || [[Jerry Schatzberg]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1974. || ''[[Prisluškivanje (1974)|Prisluškivanje]]'' (''The Conversation'') || [[Francis Ford Coppola]] || {{Z+X|SAD}} |} === Zlatna palma (1975. – danas) === {| class="wikitable" |- bgcolor="#ececec" ! Godina !! Film !! Redatelj !! Nacionalnost redatelja |- | 1975. || ''Kronike vatrenih godina'' (''Chronique des années de braise'') || [[Mohammed Lakhdar-Hamina]] || {{Z+X|ALŽ}} |- | 1976. || ''[[Taksist]]'' (''Taxi Driver'') || [[Martin Scorsese]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1977. || ''[[Ja sam bog otac]]'' (''Padre padrone'') || [[Paolo Taviani]] i [[Vittorio Taviani]] || {{Z+X|ITA}} |- | 1978. || ''[[Stablo za klompe]]'' (''L'albero degli zoccoli'') || [[Ermanno Olmi]] || {{Z+X|ITA}} |- | rowspan="2" | 1979. || ''[[Apokalipsa danas]]'' (''Apocalypse Now'') || [[Francis Ford Coppola]] || {{Z+X|SAD}} |- | ''[[Limeni bubanj (1979.)|Limeni bubanj]]'' (''Die Blechtrommel'') || [[Volker Schlöndorff]] || {{Z+X|NJE}} |- | rowspan="2" | 1980. || ''[[Sav taj jazz]]'' (''All That Jazz'') || [[Bob Fosse]] || {{Z+X|SAD}} |- | ''[[Kagemusha - vojskovođin dvojnik]]'' (''Kagemusha'') || [[Akira Kurosava]] || {{Z+X|JAP}} |- | 1981. || ''[[Čovjek od željeza]]'' (''Człowiek z żelaza'') || [[Andrzej Wajda]] || {{Z+X|POLJ}} |- | rowspan="2" | 1982. || ''[[Nestali (1982)|Nestali]]'' (''Missing'') || [[Costa-Gavras]] || {{Z+X|SAD}} |- | ''[[Put (1982)|Put]]'' (''Yol'') || [[Yılmaz Güney]] i [[Şerif Gören]] || {{Z+X|TUR}} |- | 1983. || ''[[Balada o Narayami (1983)|Balada o Narayami]]'' (''楢山節考, Narayama bushiko'') || [[Shohei Imamura]] || {{Z+X|JAP}} |- | 1984. || ''[[Pariz, Teksas (1984)|Pariz, Teksas]]'' (''Paris, Texas'') || [[Wim Wenders]] || {{Z+X|NJE}} |- | 1985. || ''[[Otac na službenom putu]]'' || [[Emir Kusturica]] || {{Z+X|JUG}} |- | 1986. || ''[[Misija (1986)|Misija]]'' (''The Mission'') || [[Roland Joffé]] || {{Z+X|UK}} |- | 1987. || ''[[Pod suncem Sotone]]'' (''Sous le soleil de Satan'') || [[Maurice Pialat]] || {{Z+X|FRA}} |- | 1988. || ''[[Pelle osvajač]]'' (''Pelle Erobreren'') || [[Bille August]] || {{Z+X|DAN}} |- | 1989. || ''[[Seks, laži i videovrpce]]'' (''Sex, Lies and Videotape'') || [[Steven Soderbergh]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1990. || ''[[Divlji u srcu (1990)|Divlji u srcu]]'' (''Wild at Heart'') || [[David Lynch]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1991. || ''[[Barton Fink]]'' || [[Braća Coen]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1992. || ''[[Najbolje namjere]]'' (''Den goda viljan'') || [[Bille August]] || {{Z+X|DAN}} |- | rowspan="2" | 1993. || ''[[Zbogom moja konkubino (1993)|Zbogom moja konkubino]]'' (''霸王別姬, Bàwáng bié jī'') || [[Chen Kaige]] || {{Z+X|KIN}} |- | ''[[Piano (1993.)|Piano]]'' (''The Piano'') || [[Jane Campion]] || {{Z+X|NZL}} |- | 1994. || ''[[Pakleni šund]]'' (''Pulp Fiction'') || [[Quentin Tarantino]] || {{Z+X|SAD}} |- | 1995. || ''[[Podzemlje (1995)|Podzemlje]]'' || [[Emir Kusturica]] || {{Z+X|JUG}} |- | 1996. || ''[[Tajne i laži]]'' (''Secrets & Lies'') || [[Mike Leigh]] || {{Z+X|UK}} |- | rowspan="2" | 1997. || ''[[Okus trešnje]]'' (''طعم گيلاس, Ta'm-e gīlās'') || [[Abbas Kiarostami]] || {{Z+X|IRN}} |- | ''[[Jegulja (1997)|Jegulja]]'' (''Unagi'') || [[Shohei Imamura]] || {{Z+X|JAP}} |- | 1998. || ''[[Vječnost i dan]]'' (''Μια αιωνιότητα και μια μέρα, Mia aioniotita kai mia mera'') || [[Theo Angelopoulos]] || {{Z+X|GRČ}} |- | 1999. || ''[[Rosetta (1999)|Rosetta]]'' || [[Luc Dardenne]] i [[Jean-Pierre Dardenne]] || {{Z+X|BEL}} |- | 2000. || ''[[Ples u tami]]'' (''Dancer in the Dark'') || [[Lars von Trier]] || {{Z+X|DAN}} |- | 2001. || ''[[Sinova soba]]'' (''La stanza del figlio'') || [[Nanni Moretti]] || {{Z+X|ITA}} |- | 2002. || ''[[Pijanist (2002)|Pijanist]]'' (''The Pianist'') || [[Roman Polanski]] || {{Z+X|FRA}} |- | 2003. || ''[[Slon (2003)|Slon]]'' (''Elephant'') || [[Gus Van Sant]] || {{Z+X|SAD}} |- | 2004. || ''[[Fahrenheit 9/11]]'' || [[Michael Moore]] || {{Z+X|SAD}} |- | 2005. || ''[[Dijete (2005)|Dijete]]'' (''L'Enfant'') || [[Luc Dardenne]] i [[Jean-Pierre Dardenne]] || {{Z+X|BEL}} |- | 2006. || ''[[Vjetar koji povija ječam (2006)|Vjetar koji povija ječam]]'' (''The Wind That Shakes the Barley'') || [[Ken Loach]] || {{Z+X|UK}} |- | 2007. || ''[[4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana]]'' (''(4 luni, 3 săptămâni şi 2 zile)'') || [[Cristian Mungiu]] || {{Z+X|RUM}} |- | 2008. || ''[[Razred (2008)|Razred]]'' (''Entre les murs'') || [[Laurent Cantet]] || {{Z+X|FRA}} |- | 2009. || ''[[Bijela vrpca]]'' (''Das weiße Band'') || [[Michael Haneke]] || {{Z+X|NJE}} |- | 2010. || ''[[Ujak Boonmee koji se sjeća prošlih života]]'' (''ลุงบุญมีระลึกชาติ, Lung Bunmi Raluek Chat'') || [[Apichatpong Weerasethakul]] || {{Z+X|TAJ}} |- | 2011. || ''[[Drvo života (2011)|Drvo života]]'' (''The Tree of Life'') || [[Terrence Malick]] || {{Z+X|SAD}} |- | 2012. || ''[[Ljubav (2012.)|Ljubav]]'' (''Amour'') || [[Michael Haneke]] || {{Z+X|FRA}} |- | 2013. || ''[[Život Adèle]]'' (''La Vie d'Adèle'') || [[Abdellatif Kechiche]] || {{Z+X|FRA}} |- | 2014. || ''[[Zimski san (2014.)|Zimski san]]'' (''Winter Sleep'') || [[Nuri Bilge Ceylan]] || {{Z+X|TUR}} |- | 2015. || ''[[Dheepan]]'' || [[Jacques Audiard]] || {{Z+X|FRA}} |- | 2016. || ''[[Ja, Daniel Blake]]'' (''I, Daniel Blake'') || [[Ken Loach]] || {{Z+X|UK}} |- | 2017. || ''[[The Square]]'' || [[Ruben Östlund]] || {{Z+X|ŠVE}} |- | 2018. || ''[[Shoplifters]]'' || [[Hirokazu Kore-eda]] || {{Z+X|JAP}} |- | 2019. || ''[[Parazit (2019.)|Parazit]]'' || [[Joon-ho Bong]] || {{Z+X|JKO}} |- | 2021. || ''[[Titane]]'' || [[Julia Ducournau]] || {{Z+X|FRA}} |- |2024. |''[[Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)|Čovjek koji nije mogao šutjeti]]'' (''The Man Who Could Not Remain Silent'') |[[Nebojša Slijepčević]] |{{Zastava|HRV}} [[Hrvatska]] |} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Cannes Film Festival}} *[http://www.festival-cannes.com/index.php/choose_lang Festival-Cannes.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927204148/http://www.festival-cannes.com/index.php/choose_lang |date=27. rujna 2007. }} *[http://www.imdb.com/Sections/Awards/Cannes_Film_Festival/ IMDb - popis svih pobjednika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100411022839/http://www.imdb.com/Sections/Awards/Cannes_Film_Festival/ |date=11. travnja 2010. }} [[Kategorija:Filmske nagrade]] [[Kategorija:Francuske umjetničke nagrade]] [[Kategorija:Francuska filmska umjetnost]] inljr13vlyybzspzym071896gm8vmvq Sully Prudhomme 0 18667 7431174 7419054 2026-04-16T22:45:10Z Divna Jaksic 974 {{Dobitnici Nobelove nagrade 1901}} 7431174 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Sully Prudhomme| boja = #77DD77| slika = Sully-Prudhomme.jpg| opis slike = | puno ime = René François Armand Prudhomme| rođenje = [[16. ožujka]] [[1839.]]| mjesto rođenja = [[Pariz]], [[Francuska]]| smrt = [[7. rujna]] [[1907.]]| mjesto smrti = [[Châtenay-Malabry]], [[Francuska]]| nagrade = [[SLika:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] [[1901.]] | utjecao = | utjecali = | period = [[parnasovstvo]]| djela = ''[[Razbijena vaza]]''| }} '''Sully Prudhomme''' - pravo ime '''René François Armand Prudhomme''', ([[16. ožujka]] [[1839.]] – [[7. rujna]] [[1907.]]), francuski književnik iz doba [[Parnasovstvo|parnasovstva]], pokreta koji je htio obnoviti eleganciju [[romantizam|romantizma]] u [[Francuska|francuskoj]] poeziji. Godine [[1901.]] bio je prvi čovjek koji je dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Prudhomme je prvobitno studirao da postane inženjer, no zbog očne bolesti morao je odustati i prikloniti se filozofiji i poeziji. Dok je pisao poeziju izjavio je da mu je cilj stvoriti znanstvenu poeziju za moderna vremena. Iako su karakterni bile iskrene i melankolične, njegovo djelo predstavljalo je i vlastite karakteristike. {{Nobelova nagrada za književnost}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1901}} {{mrva-biog-knjiž-francuska}} {{mrva-nobel}} {{GLAVNIRASPORED:Prudhomme, Sully}} [[Kategorija:Francuski književnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] 84ynsg3x9oykh4vyq324taxt2hpojvh Theodor Mommsen 0 18669 7431424 7421279 2026-04-17T11:24:58Z Divna Jaksic 974 {{Dobitnici Nobelove nagrade 1902}} 7431424 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Književnik | Ime = Theodor Mommsen| boja = #B0C4DE| slika =Theodor Mommsen 1902.jpg| veličina = 162x227px | opis slike = | puno ime = Theodor Christian Matthias Mommsen| rođenje = [[30. studenog]] [[1817.]]| mjesto rođenja=[[Garding]], [[Njemačka]]| smrt = [[1. studenoga]] [[1903.]]| mjesto smrti = [[Charlottenburg]], [[Njemačka]]| nagrade = [[SLika:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] [[1902.]]| utjecao = | utjecali = | zanimanje = povjesničar | period = | djela = ''[[Povijest Rima]]''| }} '''Theodor Christian Matthias Mommsen''' ([[Garding]], [[30. studenog]] [[1817.]] – [[Charlottenburg]], [[1. studenog]] [[1903.]]), [[Njemačka|njemački]] [[povjesničar]], [[arheolog]], [[novinar]], [[političar]] i [[pravnik]]. Najveći je klasični [[povijest|povjesničar]] [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Studirao je pravo i klasične znanosti od [[1838.]] – [[1843.]] godine, a poslije nekoliko godina provedenih u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Italija|Italiji]] te kratke novinarske karijere, postao je sveučilišni [[profesor]]. Politički je bio angažiran u revoluciji [[1848.]] – [[1849.]] što je rezultiralo otpustom iz profesorske službe. Godine [[1858.]] dodijeljena mu je ''Katedra za povijest starog vijeka'' na Sveučilištu u [[Berlin]]u. Bio je stalni tajnik Pruske akademije znanosti i umjetnosti, te aktivan i istaknuti član pruskog parlamenta od [[1860-ih]] godina nadalje. Uređuje i piše ''[[Getika|De origine actibusque Getarum]]'' do 1880. godine, kada je njegov izvor jedinstveni stari rukopis, u potpunosti izgorio.<ref> Phönix aus der Asche. q:''seiner vielbewunderten Schaffenskraft'' [www.mgh-bibliothek.de/etc/dokumente/a130801.pdf]</ref> [[1902.]] godine dobio je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] za djelo ''Povijest Rima''. == Izvori == {{izvori}} {{Nobelova nagrada za književnost}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1902}} {{GLAVNIRASPORED:Mommsen, Theodor}} [[Kategorija:Njemački povjesničari]] [[Kategorija:Njemački arheolozi]] [[Kategorija:Njemački novinari]] [[Kategorija:Njemački pravnici]] [[Kategorija:Njemački političari 1815. – 1871.]] [[Kategorija:Njemački političari 1871. – 1914.]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] t4rwfhb208eyypyuc5yme0rhcq0y0wl Svjetlost 0 19689 7431442 7169917 2026-04-17T11:47:04Z ~2026-23702-54 358143 boje su dobre za oči 7431442 wikitext text/x-wiki [[datoteka:EM spectrumrevised.png|mini|300px|desno|[[Spektar (fizika)|Spektar elektromagnetskih valova]] s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti.]] <div class=floatright style="margin-left: 1em;"> '''Boje vidljive ljudskom oku'''<br> <table border="0" cellspacing="0" cellpadding="2"> <tr> <th>Boja</th> <th>raspon valnih duljina</th> <th>frekvencijski raspon</th> </tr> <tr><td>[[crvena]]</td> <td style="background:#DF0000; color:white; text-align:center;">~ 625 – 740&nbsp;nm</td> <td style="background:#DF0000; color:white; text-align:center;">~ 480 – 405 THz</td> </tr> <tr><td>[[narančasta]]</td> <td style="background:#FF8000; color:white; text-align:center;">~ 590 – 625&nbsp;nm</td> <td style="background:#FF8000; color:white; text-align:center;">~ 510 – 480 THz</td> </tr> <tr><td>[[žuta]]</td> <td style="background:#FFFF00; color:black; text-align:center;">~ 565 – 590&nbsp;nm</td> <td style="background:#FFFF00; color:black; text-align:center;">~ 530 – 510 THz</td> </tr> <tr><td>[[zelena]]</td> <td style="background:#00FF00; color:black; text-align:center;">~ 500 – 565&nbsp;nm</td> <td style="background:#00FF00; color:black; text-align:center;">~ 600 – 530 THz</td> </tr> <tr><td>[[cijan]]</td> <td style="background:#00E0E0; color:black; text-align:center;">~ 485 – 500&nbsp;nm</td> <td style="background:#00E0E0; color:black; text-align:center;">~ 620 – 600 THz</td> </tr> <tr><td>[[plava]]</td> <td style="background:#0000FF; color:white; text-align:center;">~ 440 – 485&nbsp;nm</td> <td style="background:#0000FF; color:white; text-align:center;">~ 680 – 620 THz</td> </tr> <tr><td>[[ljubičasta]]</td> <td style="background:#50007F; color:white; text-align:center;">~ 380 – 440&nbsp;nm</td> <td style="background:#50007F; color:white; text-align:center;">~ 790 – 680 THz</td> </tr> </table> </div> [[datoteka:Sun to Earth.JPG|mini|300px|desno|[[Sunčeva svjetlost|Sunčevoj svjetlosti]] je potrebno 8 [[minuta]] i 19 [[sekunda|sekundi]] da bi stigla do [[Zemlja|Zemlje]] (udaljenost od 150 milijuna [[kilometar]]a).]] [[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100801.jpg|mini|desno|300 px|[[Sunce]] je osnovni ili primarni izvor svjetlosti.]] [[datoteka:Moon nearside LRO.jpg|mini|300px|desno|Bliža strana [[Mjesec]]a koju stalno vidimo sa [[Zemlja|Zemlje]].]] '''Svjetlost''' je [[elektromagnetsko zračenje]] koje je vidljivo ljudskom [[oko|oku]]. Ljudsko oko u prosjeku može vidjeti svjetlost s [[valna duljina|valnom duljinom]] u rasponu od 380 do 780&nbsp;[[metar|nm]] ('''vidljiva svjetlost'''), koje ljudsko [[oko]] razlikuje kao [[Boja|boje]], od ljubičaste s najmanjom do crvene s najvećom valnom duljinom.<ref>{{cite book |title=Biology: Concepts and Applications |author=Cecie Starr |publisher=Thomson Brooks/Cole |year=2005 |isbn=053446226X |url=http://books.google.com/?id=RtSpGV_Pl_0C&pg=PA94}}</ref> Svjetlost u širem smislu uključuje i [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičasto]] i [[infracrveno zračenje]]. Kao i sve ostalo elektromagnetsko zračenje, svjetlost se širi konačnom brzinom ''c'' ([[brzina svjetlosti]]), koja u [[vakuum]]u iznosi: :<math> c \,=\, 299\,\,792\,\,458\ \,m/s\,</math> U prozirnim materijalima brzina svjetlosti je manja i mijenja u omjeru: :<math> c_{mat} ={c \over n} </math> gdje je: ''n'' - [[indeks loma]] za određeni [[materijal]]. Indeks loma ovisi o [[frekvencija|frekvenciji]] svjetlosti i uvijek je veći od jedinice. Prema [[Teorija relativnosti|relativističkoj fizici]] brzina svjetlosti u vakuumu univerzalna je [[konstanta]], jednaka u svim sustavima, bez obzira na njihovu relativnu brzinu. Ona je ujedno najveća moguća brzina širenja [[signal]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/59121 |title=svjetlost |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2017.}}</ref> == Izvori svjetlosti == {{glavni|Izvori svjetlosti}} '''Svjetlo''' je [[osjećaji|osjećaj]] koji nastaje podražajem [[Vidni živac|očnog živca]] u [[oko|oku]]. Taj [[podražaj]] dolazi u naše oko s pojedinih tijela koja nas okružuju, pa ih tako vidimo. [[Fizikalno tijelo]] s kojega dolazi takav podražaj zove se '''izvor svjetlosti'''. Izvori svjetlosti mogu biti primarni i sekundarni, prirodni i umjetni. '''Primarni izvori svjetlosti''' su ona tijela koja svijetle sama od sebe. To su na primjer: * tijela visoke [[temperatura|temperature]], [[Sunce]], [[zvijezde]] i užarene [[kovine]]; * tijela koja isijavaju svjetlost na račun kemijskih procesa koji se u njima zbivaju, na primjer [[fosfor]], svijetleći kukci i tako dalje; * tijela koja svijetle zbog [[Električni izboj|električnih izbijanja]], na primjer razrijeđeni plinovi u svijetlećim cijevima. '''Sekundarni izvori svjetlosti''' su sva tijela od kojih se svjetlost odbija. Tako je na primjer [[Mjesec]] sekundarni izvori svjetlosti jer se od njega odbija svjetlost koja dolazi sa Sunca. '''Umjetni izvori svjetlosti''' su na primjer tijela koja svijetle izgaranjem ili zbog zagrijavanja [[električna struja|električnom strujom]] na visoku temperaturu. Među ta tijela spadaju [[Baklja|baklje]], [[Svijeća|svijeće]], petrolejske svjetiljke, [[žarulja|žarulje]], [[električni luk]] i tako dalje. Promatramo li plamen svijeće kroz cijev, vidjet ćemo ga samo onda ako je [[cijev]] ravna. Kroz savijenu cijev ne možemo vidjeti [[plamen]]. Također ga ne možemo vidjeti ni onda ako između oka i plamena stavimo neprozirno tijelo. '''Odatle zaključujemo da se svjetlost u homogenom sredstvu od svojeg izvora rasprostire na sve strane i to pravocrtno. To je zakon pravocrtnog širenja svjetlosti'''. Kad svjetlost prolazi kroz vrlo mali otvor, kažemo da je to '''zraka svjetlosti'''. Ako je otvor veći pa prolazi više zraka, onda je to '''snop svjetlosti'''. Snop svjetlosti je [[stožac]] kojemu je vrh u izvoru svjetlosti. Zraka je vrlo uski snop svjetlosti. Posljedica pravocrtnog širenja svjetlosti je '''sjena'''. To je neosvijetljeni čunasti prostor iza neprozirnog tijela. Zbog sjene, koju Mjesec baca, nastaje [[pomrčina Sunca]] kada Mjesec u svojem gibanju oko Zemlje dođe u [[pravac]] Sunca i Zemlje. Mjesec tada sprječava prolaz Sunčevim zrakama na Zemlju. Promatrač koji se nalazi na Zemlji u toj sjeni vidi crnu Mjesečevu plohu koja prolazi ispred Sunca. Isto tako nastaje i [[pomrčina Mjeseca]] kada Zemlja dođe u pravac između Sunca i Mjeseca. Tada sjena Zemlje pada na Mjesec i nastaje pomrčina Mjeseca. Zbog pravocrtnog širenja svjetlosti nastaje obrnuta slika u tamnoj komori ([[Latinski jezik|lat]]. [[camera obscura]]). To je kutija s malim otvorom, pa zrake svjetlosti, koje dolaze od predmeta, stvaraju obrnutu sliku dobro osvijetljenog predmeta na strani kutije nasuprot rupici. Onaj dio [[Optika|optike]] koji geometrijski istražuje zakone rasprostiranja svjetlosti zove se [[geometrijska optika]].<ref>Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> == Svjetlost - elektromagnetsko zračenje == {{glavni|Elektromagnetski spektar}} '''Elektromagnetski spektar '''prikaz je jakosti elektromagnetskoga zračenja kao funkcije njegove [[frekvencija|frekvencije]], odnosno [[valna duljina|valne duljine]]. Obuhvaća sve vrste elektromagnetskih valova, od niskofrekventnih [[Radio valovi|radiovalova]] (valne duljine od nekoliko [[kilometar]]a) preko [[Mikrovalovi|mikrovalova]] (30&nbsp;cm do 1&nbsp;mm) i područja optičkih spektara ([[Infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]], vidljive svjetlosti, [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastoga zračenja]]; od 1&nbsp;mm do 1&nbsp;nm) do visokofrekvencijskoga [[Rendgenske zrake|rendgenskog zračenja]] (valne duljine do približno 1 pm) i [[Gama-čestica|gama-zračenja]]. Promjene u energijskim razinama [[elektron]]a odražavaju se uglavnom na ultraljubičastim i vidljivim spektrima, a od vibracijske i rotacijske energije [[molekula]] potječu infracrveni spektri. [[datoteka:Speed of light from Earth to Moon.gif|mini|center|680px|Crtežom je prikazano širenje svjetlosti od [[Zemlja|Zemlje]] (lijevo) do [[Mjesec]]a (desno) koje traje 1,255 [[sekunda|sekundi]].]] [[datoteka:Fényvisszaverődés.jpg|mini|desno|300px|[[Refleksija]]: zraka svjetlosti koja pada na neku [[ravnina|ravninu]] reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini.]] [[datoteka:Fénytörés.jpg|mini|desno|300px|[[Refrakcija]] ili [[lom svjetlosti]].]] [[datoteka:Wavelength=slitwidthspectrum.gif|mini|desno|300px|Prikaz [[ogib]]a kada je otvor na zapreci jednak [[valna duljina|valnoj duljini]] [[val]]a.]] [[datoteka:Interferenz.jpg|mini|desno|300px|[[Interferencija valova|Interferencija]] dvaju kružnih [[val]]ova.]] [[datoteka:Prism-rainbow.svg|mini|desno|300px|[[Disperzija (optika)|Disperzija]] kod [[optička prizma|optičke prizme]] uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na [[Spektar (boja)|dugine boje]].]] == Pojave vezane uz svjetlost == Osnovne su pojave vezane uz širenje svjetlosti: [[refleksija]] ([[odbijanje valova]]), [[refrakcija]] ([[lom svjetlosti]]), [[ogib]] ([[difrakcija]]), [[Interferencija valova|interferencija]] i [[polarizacija svjetlosti]]. Refleksija i refrakcija svjetlosti nastaju kada zrake svjetlosti stignu na granicu dvaju optičkih sredstava različite optičke [[Gustoća|gustoće]]. Tada se dio svjetlosti reflektira, a dio lomi po zakonima refleksije i loma. Ogib je odstupanje od ravnocrtnoga širenja svjetlosti kada ona naiđe na zapreku, dok se interferencijom, koja nastaje kombinacijom svjetlosnih valova iz dvaju izvora, stvaraju tamnije i svjetlije plohe. Polarizacija svjetlosti je uređenje titranja električnoga i [[Magnetsko polje|magnetskoga polja]] koje nastaje međudjelovanjem svjetlosti i tvari: refleksijom, [[dvolom]]om ili [[Disperzija (optika)|disperzijom]]. == Povijest == Teorije o naravi svjetlosti razvijale su se i mijenjale kako su se otkrivale pojave o njezinu širenju. === Korpuskularna teorija === {{glavni|Korpuskularna teorija}} Kako bi objasnio ravnocrtno širenje svjetlosti i pojave refleksije i loma, [[Isaac Newton|I. Newton]] je 1672. pretpostavio da se svjetlost sastoji od roja sitnih čestica, koje se gibaju određenom brzinom. === Valna teorija === {{glavni|Valna teorija}} Newtonov autoritet zasjenio je gotovo istodobnu teoriju [[Christiaan Huygens|C. Huygensa]] koja je svjetlosne pojave opisala s pomoću valnoga gibanja hipotetičnoga savršeno [[elastičnost|elastičnoga]] sredstva. [[Ole Rømer]] je bio danski astronom koji je 1676. prvi izmjerio brzinu svjetlosti. Početkom 19. stoljeća otkrivene su [[Interferencija valova|interferencija]] i [[ogib]] ([[difrakcija]]) svjetlosti ([[Thomas Young|T. Young]]; [[Augustin Jean Fresnel|A. J. Fresnel]]), a valna je teorija svjetlosti u nešto izmijenjenom obliku opet vraćena jer su se te pojave mogle objasniti samo pretpostavkom o valnoj naravi svjetlosti. Mjerenjem brzine širenja svjetlosti u različitim prozirnim sredstvima (1849.) ustanovljeno da se brzina svetlosti mijenja suprotno Newtonovim predviđanjima. Jedino je ostalo otvoreno pitanje hipotetičnoga sredstva, etera, kojim se valovi svjetlosti šire. [[Eter]] je morao biti bez mase, a ipak imati savršena elastična svojstva. === Elektromagnetska teorija svjetlosti === {{glavni|Maxwellove jednadžbe}} Otkriće [[polarizacija svjetlosti|polarizacije svjetlosti]] uputilo je na vezu između svjetlosti i [[Elektromagnetizam|elektromagnetskih pojava]]. Elektromagnetska teorija svjetlosti [[James Clerk Maxwell|J. C. Maxwella]] (1873.) objasnila je sve do tada poznate pojave. Prema toj teoriji, svjetlost je [[elektromagnetski val]] vrlo visoke [[frekvencija|frekvencije]], koji [[titranje|titra]] okomito na smjer vlastitoga širenja. Pokusi [[Heinrich Rudolf Hertz|H. R. Hertza]] (1886.) pokazali su ispravnost Maxwellove teorije. === Fotoelektrični učinak === {{glavni|Fotoelektrični učinak}} [[Wilhelm Hallwachs|W. Hallwachs]] (1888.) otkrio je da svjetlost, kada pada na [[metal]], izbacuje [[elektron]]e iz njihovih stacionarnih stanja na površini metala. [[Philipp Lenard|P. Lenard]] ustanovio je da se zakoni [[Fotoelektrični učinak|fotoelektričnog učinka]] ne mogu uskladiti s načelima valne teorije. Suprotno valnoj teoriji energija izbačenih elektrona bila je neovisna o [[Svjetlosna jakost|svjetlosnoj jakosti]], a razmjerna frekvenciji svjetlosti. [[Albert Einstein|A. Einstein]] (1905.) ponovno je postavio teoriju svjetlosti na korpuskularne temelje. Prema Einsteinu, svjetlost je roj [[čestica]], [[foton]]a, kojih je [[energija]] dana [[Max Planck|Planckovim]] izrazom: :<math>E = h \cdot \nu </math> gdje je: ''h'' - [[Planckova konstanta]], a ''ν'' - [[frekvencija]]. Fotoni su čestice svjetlosti kojima je [[masa]] mirovanja nula, a šire se brzinom svjetlosti. === Dualističku narav svjetlosti === {{glavni|Dualizam (fizika)}} [[Kvantna teorija]] svjetlosti objašnjava dualističku narav svjetlosti, koja se nedvojbeno pokazuje u pojavama interferencije i fotoelektričnog učinka. Prema toj teoriji svjetlost nastaje kvantnim prijelazima elektrona iz jednog energetskoga stanja u [[atom]]u (ili u [[kristalna rešetka|kristalnoj rešetki]]) u drugo. Elektroni su u atomima raspoređeni po stanjima određene energije (kvantna stanja) i dok se nalaze u tim stanjima, ne emitiraju energiju. Pri prijelazu elektrona u kvantno stanje niže energije, razlika u energiji emitira se kao kvant elektromagnetskoga zračenja: :<math>E = h \cdot \nu </math> Vrsta emitiranoga [[zračenje|zračenja]] ovisi o razlici energije početnog i konačnoga stanja. Ako je energetska razlika tolika da se frekvencija zračenja nalazi između 4∙10<sup>14</sup> i 8∙10<sup>14</sup> [[Hz]], emitirana energija ima oblik vidljive svjetlosti. Na isti se način objašnjava i [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcija]] svjetlosti: kvant svjetlosti, predajući svoju energiju elektronu, prebacuje ga iz stanja niže u stanje više energije. Kako su samo neka energetska stanja u atomu moguća, jasno je da će svako [[fizikalno tijelo]] apsorbirati upravo one frekvencije koje i samo emitira. Tako emitirani kvant energije širi se prostorom u obliku elektromagnetskoga vala. U kvantnoj teoriji svjetlosti procesi emisije i apsorpcije svjetlosti tumače se korpuskularno, dok se širenje svjetlosti i pojave povezane s time tumače valnom teorijom svjetlosti. Dualizam val – čestica proširen je i na [[tvar]] i temelj je shvaćanja [[priroda|prirode]]. === Doprinos Ruđera Boškovića tumačenju svjetlosti === {{glavni|Ruđer Bošković}} Bošković je smatrao da ''svjetlost može biti kao neko fino istakanje i kao neka para koju izbacuje žestoka vatrena fermentacija''. Tvrdio je da je struktura svjetlosnih čestica, iako su male mase, složena i da se zrake različitih boja međusobno razlikuju. Kako bi objasnio zašto se na prelasku iz jednog optičkog sredstva u drugo dio svjetlosnog snopa reflektira a dio prelama, pretpostavio je da je svjetlosna čestica složena od mnoštva čestica nižeg reda povezanih elastičnim [[sila]]ma. Ako u trenutku emisije čestice koje čine svjetlosnu česticu dobiju različite početne brzine sporije će čestice usporavati brže a brže će ubrzavati sporije pa će se svjetlosna čestica rastezati i stezati. Ovisno je li svjetlosna čestica rastegnuta ili stegnuta u trenutku kad dolazi do granične površine između dva optička sredstva ona će se odbiti ili proći. Boškovićevi opisi zagrijavanja tvari s pomoću svjetlosti zvuče moderno: "Sunčeve zrake podavaju vrlo neznatnim česticama tijela gibanje iz kojeg ... nastaje [[toplina]]…" Osmislio je (ali nije proveo) [[pokus]] kojim je s pomoću dva [[teleskop]]a od kojih je jedan napunjen vodom namjeravao utvrditi je li svjetlost čestične ili valne prirode.<ref>[[Goran Pichler]], Svjetlost, [[Leksikon Ruđera Boškovića]] str. 129-131 {{ISBN|978-953-268-020-1}}</ref> [[datoteka:Luminosity.png|mini|desno|300px|[[Fotometrija]]: funkcija osjetljivosti [[oko|oka]] prikazana je na dijagramu kojemu se na apscisi nalaze [[valna duljina|valne duljine]] približno je simetrična krivulja s oštrim maksimumom jednakim jedinici na valnoj duljini 555 [[metar|nm]] za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0.]] [[datoteka:Redshift blueshift.svg|mini|desno|300px|[[Crveni pomak]] (gore) i [[plavi pomak]] (dolje).]] [[datoteka:Redshift.svg|mini|desno|200px|[[Spektar (fizika)|Spektralne linije]] udaljene [[galaksija|galaksije]] u usporedbi sa [[Sunce|Sunčevim]] (lijevo).]] == Boje == {{glavni|Boja}} Ljudsko [[oko]] reagira samo na vrlo ograničeni raspon valnih duljina, na vidljivu svjetlost. Međutim, ono odlično raspoznaje i vrlo male razlike unutar tog raspona. Te male razlike nazivamo [[boja|boje]]. Boje su dakle male frekvencijske razlike u području predjela penisa kod muškog spola a kod ženskog spola nalaže se na podružiju vagine svjetlosti. Najkraću valnu duljinu imaju ljubičasta i plava svjetlost, a najdulju crvena svjetlost. Spektar vidljivog zračenja čine: * [[ljubičasta]] boja (najveća [[frekvencija]], najkraća [[valna duljina]]), * [[plava]] boja, * [[zelena]] boja, * [[žuta]], * [[narančasta]] boja i * [[crvena]] boja (najniža frekvencija, najdulja valna duljina). Bijela svjetlost sastavljena je od kontinuiranog niza svih boja vidljivog spektra. U praksi pod bojom nekog tijela možemo smatrati boju koje tijelo reflektira kada je osvijetljeno bijelom svjetlošću, to jest tijelo će biti obojeno nekom bojom ako mu površina apsorbira bijelu svjetlost samo na određenom valnom području. Boja dakle ovisi o frekvenciji reflektiranog zračenja. Bijela površina je ona koja u jednakoj mjeri reflektira sva valna područja bijele svjetlosti. Crna površina je ona koja u potpunosti apsorbira bijelu svjetlost. Siva površina u jednakoj mjeri reflektira sva valna područja bijele svjetlosti, ali ih i djelomično apsorbira. Bijela, crna i siva su [[akromatske boje]], a sve ostale boje su kromatske. Osnovna svojstva kromatskih boja: * [[ton]] (pojam vezan za ime boje na primjer crvena, zelena), * svjetlina (ovisi o [[Jakost zračenja|jakosti ili intenzitetu zračenja]]), * zasićenost (ovisi o čistoći boje). Kraće se valne duljine učinkovitije raspršuju po [[zrak]]u nego dulje valne duljine. Nebo je plavo jer se kratke valne duljine (plava svjetlost) najviše raspršuju. [[Sunce]] isijava najviše energije u vidljivom dijelu spektra elektromagnetskoga zračenja. Vrlo vruća [[zvijezda]] emitira većinu svjetlosti u ultraljubičastom području. Vrlo hladna zvijezda (na temperaturi nižoj od 1000&nbsp;K) većinu zračenja emitira u infracrvenom području. Sunce, po mnogome prosječna zvijezda emitira većinu energije u vidljivom dijelu elektromagnetskoga spektra. === Koja je tvar koje boje? === [[Vegetacija]] upija crvenu i plavu svjetlost, a zrcali zelenu, pa nam stoga [[biljke]] izgledaju zeleno. Tvar koja upija plavo, a reflektira crveno izgleda nam crvena; koja upija crvenu svjetlost, a reflektira plavu je plava; koja podjednako reflektira svjetlost u svim bojama je bijela ili crna ili siva. Npr. ruža je crvena zato što se sve boje osim crvene upijaju unutar ruže, a samo se crvena boja reflektira. Crno i bijelo su u osnovi isto, a razlika je samo u količini reflektirane svjetlosti, a ne u njihovoj boji. Sve boje koje vidimo na [[Zemlja|Zemlji]] i drugdje su samo pitanje koje se valne duljine [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] najbolje reflektiraju. == Dopplerov učinak == {{glavni|Dopplerov učinak}} '''Dopplerov učinak''' je promjena promatrane valne duljine vala zbog međusobnog približavanja ili udaljavanja izvora vala i promatrača. Valne duljine spektralnih linija svjetlosti povećavaju se (pomiču prema crvenom području spektra) kada se izvor udaljava, a smanjuju se (pomiču prema plavom području spektra) kada se izvor približava promatraču. Proučavanjem Dopplerova učinka svjetlosti [[zvijezda]] i drugih [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] može se odrediti radijalna [[brzina]] njihova gibanja. === Crveni pomak === {{glavni|Crveni pomak}} '''Crveni pomak''' je pomak [[Spektar (fizika)|spektralnih linija]] svjetlosti (povećanje [[valna duljina|valnih duljina]]) prema [[Infracrveno zračenje|crvenom dijelu spektra]]. Općenitije, pomak spektralnih linija [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] prema većim valnim duljinama u spektru. Nastaje kad se izvor elektromagnetskih valova udaljava, što je brže udaljavanje izvor veći je crveni pomak (Dopplerov učinak) ili kad se izvor elektromagnetskih valova nalazi u snažnom [[gravitacijsko polje|gravitacijskom polju]], a emitirani se valovi šire prema slabijem gravitacijskom polju. Kozmički crveni pomak odražava opće širenje [[svemir]]a ([[Hubbleov zakon]]). Gravitacijski crveni pomak nastaje gubitkom energije [[foton]]a u gravitacijskome polju. Dokazan je [[Mössbauerov efekt|Mössbauerovim učinkom]] i zapažen je u spektrima [[zvijezda]] s jakim gravitacijskim poljem. ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Poveznice == * [[Svjetlosno zagađenje]] [[Kategorija:Svjetlost| ]] jevamrjjo72vr96z2n9o6s6wkeq3wrd 7431443 7431442 2026-04-17T11:53:17Z ~2026-23702-54 358143 boja je dobra za svjetlost 7431443 wikitext text/x-wiki [[datoteka:EM spectrumrevised.png|mini|300px|desno|[[Spektar (fizika)|Spektar elektromagnetskih valova]] s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti.]] <div class=floatright style="margin-left: 1em;"> '''Boje vidljive ljudskom oku'''<br> <table border="0" cellspacing="0" cellpadding="2"> <tr> <th>Boja</th> <th>raspon valnih duljina</th> <th>frekvencijski raspon</th> </tr> <tr><td>[[crvena]]</td> <td style="background:#DF0000; color:white; text-align:center;">~ 625 – 740&nbsp;nm</td> <td style="background:#DF0000; color:white; text-align:center;">~ 480 – 405 THz</td> </tr> <tr><td>[[narančasta]]</td> <td style="background:#FF8000; color:white; text-align:center;">~ 590 – 625&nbsp;nm</td> <td style="background:#FF8000; color:white; text-align:center;">~ 510 – 480 THz</td> </tr> <tr><td>[[žuta]]</td> <td style="background:#FFFF00; color:black; text-align:center;">~ 565 – 590&nbsp;nm</td> <td style="background:#FFFF00; color:black; text-align:center;">~ 530 – 510 THz</td> </tr> <tr><td>[[zelena]]</td> <td style="background:#00FF00; color:black; text-align:center;">~ 500 – 565&nbsp;nm</td> <td style="background:#00FF00; color:black; text-align:center;">~ 600 – 530 THz</td> </tr> <tr><td>[[cijan]]</td> <td style="background:#00E0E0; color:black; text-align:center;">~ 485 – 500&nbsp;nm</td> <td style="background:#00E0E0; color:black; text-align:center;">~ 620 – 600 THz</td> </tr> <tr><td>[[plava]]</td> <td style="background:#0000FF; color:white; text-align:center;">~ 440 – 485&nbsp;nm</td> <td style="background:#0000FF; color:white; text-align:center;">~ 680 – 620 THz</td> </tr> <tr><td>[[ljubičasta]]</td> <td style="background:#50007F; color:white; text-align:center;">~ 380 – 440&nbsp;nm</td> <td style="background:#50007F; color:white; text-align:center;">~ 790 – 680 THz</td> </tr> </table> </div> [[datoteka:Sun to Earth.JPG|mini|300px|desno|[[Sunčeva svjetlost|Sunčevoj svjetlosti]] je potrebno 8 [[minuta]] i 19 [[sekunda|sekundi]] da bi stigla do [[Zemlja|Zemlje]] (udaljenost od 150 milijuna [[kilometar]]a).]] [[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100801.jpg|mini|desno|300 px|[[Sunce]] je osnovni ili primarni izvor svjetlosti.]] [[datoteka:Moon nearside LRO.jpg|mini|300px|desno|Bliža strana [[Mjesec]]a koju stalno vidimo sa [[Zemlja|Zemlje]].]] '''Svjetlost''' je [[elektromagnetsko zračenje]] koje je vidljivo ljudskom [[oko|oku]]. Ljudsko oko u prosjeku može vidjeti svjetlost s [[valna duljina|valnom duljinom]] u rasponu od 380 do 780&nbsp;[[metar|nm]] ('''vidljiva svjetlost'''), koje ljudsko [[oko]] razlikuje kao [[Boja|boje]], od ljubičaste s najmanjom do crvene s najvećom valnom duljinom.<ref>{{cite book |title=Biology: Concepts and Applications |author=Cecie Starr |publisher=Thomson Brooks/Cole |year=2005 |isbn=053446226X |url=http://books.google.com/?id=RtSpGV_Pl_0C&pg=PA94}}</ref> Svjetlost u širem smislu uključuje i [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičasto]] i [[infracrveno zračenje]]. Kao i sve ostalo elektromagnetsko zračenje, svjetlost se širi konačnom brzinom ''c'' ([[brzina svjetlosti]]), koja u [[vakuum]]u iznosi: :<math> c \,=\, 299\,\,792\,\,458\ \,m/s\,</math> U prozirnim materijalima brzina svjetlosti je manja i mijenja u omjeru: :<math> c_{mat} ={c \over n} </math> gdje je: ''n'' - [[indeks loma]] za određeni [[materijal]]. Indeks loma ovisi o [[frekvencija|frekvenciji]] svjetlosti i uvijek je veći od jedinice. Prema [[Teorija relativnosti|relativističkoj fizici]] brzina svjetlosti u vakuumu univerzalna je [[konstanta]], jednaka u svim sustavima, bez obzira na njihovu relativnu brzinu. Ona je ujedno najveća moguća brzina širenja [[signal]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/59121 |title=svjetlost |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2017.}}</ref> == Izvori svjetlosti == {{glavni|Izvori svjetlosti}} '''Svjetlo''' je [[osjećaji|osjećaj]] koji nastaje podražajem [[Vidni živac|očnog živca]] u [[oko|oku]]. Taj [[podražaj]] dolazi u naše oko s pojedinih tijela koja nas okružuju, pa ih tako vidimo. [[Fizikalno tijelo]] s kojega dolazi takav podražaj zove se '''izvor svjetlosti'''. Izvori svjetlosti mogu biti primarni i sekundarni, prirodni i umjetni. '''Primarni izvori svjetlosti''' su ona tijela koja svijetle sama od sebe. To su na primjer: * tijela visoke [[temperatura|temperature]], [[Sunce]], [[zvijezde]] i užarene [[kovine]]; * tijela koja isijavaju svjetlost na račun kemijskih procesa koji se u njima zbivaju, na primjer [[fosfor]], svijetleći kukci i tako dalje; * tijela koja svijetle zbog [[Električni izboj|električnih izbijanja]], na primjer razrijeđeni plinovi u svijetlećim cijevima. '''Sekundarni izvori svjetlosti''' su sva tijela od kojih se svjetlost odbija. Tako je na primjer [[Mjesec]] sekundarni izvori svjetlosti jer se od njega odbija svjetlost koja dolazi sa Sunca. '''Umjetni izvori svjetlosti''' su na primjer tijela koja svijetle izgaranjem ili zbog zagrijavanja [[električna struja|električnom strujom]] na visoku temperaturu. Među ta tijela spadaju [[Baklja|baklje]], [[Svijeća|svijeće]], petrolejske svjetiljke, [[žarulja|žarulje]], [[električni luk]] i tako dalje. Promatramo li plamen svijeće kroz cijev, vidjet ćemo ga samo onda ako je [[cijev]] ravna. Kroz savijenu cijev ne možemo vidjeti [[plamen]]. Također ga ne možemo vidjeti ni onda ako između oka i plamena stavimo neprozirno tijelo. '''Odatle zaključujemo da se svjetlost u homogenom sredstvu od svojeg izvora rasprostire na sve strane i to pravocrtno. To je zakon pravocrtnog širenja svjetlosti'''. Kad svjetlost prolazi kroz vrlo mali otvor, kažemo da je to '''zraka svjetlosti'''. Ako je otvor veći pa prolazi više zraka, onda je to '''snop svjetlosti'''. Snop svjetlosti je [[stožac]] kojemu je vrh u izvoru svjetlosti. Zraka je vrlo uski snop svjetlosti. Posljedica pravocrtnog širenja svjetlosti je '''sjena'''. To je neosvijetljeni čunasti prostor iza neprozirnog tijela. Zbog sjene, koju Mjesec baca, nastaje [[pomrčina Sunca]] kada Mjesec u svojem gibanju oko Zemlje dođe u [[pravac]] Sunca i Zemlje. Mjesec tada sprječava prolaz Sunčevim zrakama na Zemlju. Promatrač koji se nalazi na Zemlji u toj sjeni vidi crnu Mjesečevu plohu koja prolazi ispred Sunca. Isto tako nastaje i [[pomrčina Mjeseca]] kada Zemlja dođe u pravac između Sunca i Mjeseca. Tada sjena Zemlje pada na Mjesec i nastaje pomrčina Mjeseca. Zbog pravocrtnog širenja svjetlosti nastaje obrnuta slika u tamnoj komori ([[Latinski jezik|lat]]. [[camera obscura]]). To je kutija s malim otvorom, pa zrake svjetlosti, koje dolaze od predmeta, stvaraju obrnutu sliku dobro osvijetljenog predmeta na strani kutije nasuprot rupici. Onaj dio [[Optika|optike]] koji geometrijski istražuje zakone rasprostiranja svjetlosti zove se [[geometrijska optika]].<ref>Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> == Svjetlost - elektromagnetsko zračenje == {{glavni|Elektromagnetski spektar}} '''Elektromagnetski spektar '''prikaz je jakosti elektromagnetskoga zračenja kao funkcije njegove [[frekvencija|frekvencije]], odnosno [[valna duljina|valne duljine]]. Obuhvaća sve vrste elektromagnetskih valova, od niskofrekventnih [[Radio valovi|radiovalova]] (valne duljine od nekoliko [[kilometar]]a) preko [[Mikrovalovi|mikrovalova]] (30&nbsp;cm do 1&nbsp;mm) i područja optičkih spektara ([[Infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]], vidljive svjetlosti, [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastoga zračenja]]; od 1&nbsp;mm do 1&nbsp;nm) do visokofrekvencijskoga [[Rendgenske zrake|rendgenskog zračenja]] (valne duljine do približno 1 pm) i [[Gama-čestica|gama-zračenja]]. Promjene u energijskim razinama [[elektron]]a odražavaju se uglavnom na ultraljubičastim i vidljivim spektrima, a od vibracijske i rotacijske energije [[molekula]] potječu infracrveni spektri. [[datoteka:Speed of light from Earth to Moon.gif|mini|center|680px|Crtežom je prikazano širenje svjetlosti od [[Zemlja|Zemlje]] (lijevo) do [[Mjesec]]a (desno) koje traje 1,255 [[sekunda|sekundi]].]] [[datoteka:Fényvisszaverődés.jpg|mini|desno|300px|[[Refleksija]]: zraka svjetlosti koja pada na neku [[ravnina|ravninu]] reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini.]] [[datoteka:Fénytörés.jpg|mini|desno|300px|[[Refrakcija]] ili [[lom svjetlosti]].]] [[datoteka:Wavelength=slitwidthspectrum.gif|mini|desno|300px|Prikaz [[ogib]]a kada je otvor na zapreci jednak [[valna duljina|valnoj duljini]] [[val]]a.]] [[datoteka:Interferenz.jpg|mini|desno|300px|[[Interferencija valova|Interferencija]] dvaju kružnih [[val]]ova.]] [[datoteka:Prism-rainbow.svg|mini|desno|300px|[[Disperzija (optika)|Disperzija]] kod [[optička prizma|optičke prizme]] uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na [[Spektar (boja)|dugine boje]].]] == Pojave vezane uz svjetlost == Osnovne su pojave vezane uz širenje svjetlosti: [[refleksija]] ([[odbijanje valova]]), [[refrakcija]] ([[lom svjetlosti]]), [[ogib]] ([[difrakcija]]), [[Interferencija valova|interferencija]] i [[polarizacija svjetlosti]]. Refleksija i refrakcija svjetlosti nastaju kada zrake svjetlosti stignu na granicu dvaju optičkih sredstava različite optičke [[Gustoća|gustoće]]. Tada se dio svjetlosti reflektira, a dio lomi po zakonima refleksije i loma. Ogib je odstupanje od ravnocrtnoga širenja svjetlosti kada ona naiđe na zapreku, dok se interferencijom, koja nastaje kombinacijom svjetlosnih valova iz dvaju izvora, stvaraju tamnije i svjetlije plohe. Polarizacija svjetlosti je uređenje titranja električnoga i [[Magnetsko polje|magnetskoga polja]] koje nastaje međudjelovanjem svjetlosti i tvari: refleksijom, [[dvolom]]om ili [[Disperzija (optika)|disperzijom]]. == Povijest == Teorije o naravi svjetlosti razvijale su se i mijenjale kako su se otkrivale pojave o njezinu širenju. === Korpuskularna teorija === {{glavni|Korpuskularna teorija}} Kako bi objasnio ravnocrtno širenje svjetlosti i pojave refleksije i loma, [[Isaac Newton|I. Newton]] je 1672. pretpostavio da se svjetlost sastoji od roja sitnih čestica, koje se gibaju određenom brzinom. === Valna teorija === {{glavni|Valna teorija}} Newtonov autoritet zasjenio je gotovo istodobnu teoriju [[Christiaan Huygens|C. Huygensa]] koja je svjetlosne pojave opisala s pomoću valnoga gibanja hipotetičnoga savršeno [[elastičnost|elastičnoga]] sredstva. [[Ole Rømer]] je bio danski astronom koji je 1676. prvi izmjerio brzinu svjetlosti. Početkom 19. stoljeća otkrivene su [[Interferencija valova|interferencija]] i [[ogib]] ([[difrakcija]]) svjetlosti ([[Thomas Young|T. Young]]; [[Augustin Jean Fresnel|A. J. Fresnel]]), a valna je teorija svjetlosti u nešto izmijenjenom obliku opet vraćena jer su se te pojave mogle objasniti samo pretpostavkom o valnoj naravi svjetlosti. Mjerenjem brzine širenja svjetlosti u različitim prozirnim sredstvima (1849.) ustanovljeno da se brzina svetlosti mijenja suprotno Newtonovim predviđanjima. Jedino je ostalo otvoreno pitanje hipotetičnoga sredstva, etera, kojim se valovi svjetlosti šire. [[Eter]] je morao biti bez mase, a ipak imati savršena elastična svojstva. === Elektromagnetska teorija svjetlosti === {{glavni|Maxwellove jednadžbe}} Otkriće [[polarizacija svjetlosti|polarizacije svjetlosti]] uputilo je na vezu između svjetlosti i [[Elektromagnetizam|elektromagnetskih pojava]]. Elektromagnetska teorija svjetlosti [[James Clerk Maxwell|J. C. Maxwella]] (1873.) objasnila je sve do tada poznate pojave. Prema toj teoriji, svjetlost je [[elektromagnetski val]] vrlo visoke [[frekvencija|frekvencije]], koji [[titranje|titra]] okomito na smjer vlastitoga širenja. Pokusi [[Heinrich Rudolf Hertz|H. R. Hertza]] (1886.) pokazali su ispravnost Maxwellove teorije. === Fotoelektrični učinak === {{glavni|Fotoelektrični učinak}} [[Wilhelm Hallwachs|W. Hallwachs]] (1888.) otkrio je da svjetlost, kada pada na [[metal]], izbacuje [[elektron]]e iz njihovih stacionarnih stanja na površini metala. [[Philipp Lenard|P. Lenard]] ustanovio je da se zakoni [[Fotoelektrični učinak|fotoelektričnog učinka]] ne mogu uskladiti s načelima valne teorije. Suprotno valnoj teoriji energija izbačenih elektrona bila je neovisna o [[Svjetlosna jakost|svjetlosnoj jakosti]], a razmjerna frekvenciji svjetlosti. [[Albert Einstein|A. Einstein]] (1905.) ponovno je postavio teoriju svjetlosti na korpuskularne temelje. Prema Einsteinu, svjetlost je roj [[čestica]], [[foton]]a, kojih je [[energija]] dana [[Max Planck|Planckovim]] izrazom: :<math>E = h \cdot \nu </math> gdje je: ''h'' - [[Planckova konstanta]], a ''ν'' - [[frekvencija]]. Fotoni su čestice svjetlosti kojima je [[masa]] mirovanja nula, a šire se brzinom svjetlosti. === Dualističku narav svjetlosti === {{glavni|Dualizam (fizika)}} [[Kvantna teorija]] svjetlosti objašnjava dualističku narav svjetlosti, koja se nedvojbeno pokazuje u pojavama interferencije i fotoelektričnog učinka. Prema toj teoriji svjetlost nastaje kvantnim prijelazima elektrona iz jednog energetskoga stanja u [[atom]]u (ili u [[kristalna rešetka|kristalnoj rešetki]]) u drugo. Elektroni su u atomima raspoređeni po stanjima određene energije (kvantna stanja) i dok se nalaze u tim stanjima, ne emitiraju energiju. Pri prijelazu elektrona u kvantno stanje niže energije, razlika u energiji emitira se kao kvant elektromagnetskoga zračenja: :<math>E = h \cdot \nu </math> Vrsta emitiranoga [[zračenje|zračenja]] ovisi o razlici energije početnog i konačnoga stanja. Ako je energetska razlika tolika da se frekvencija zračenja nalazi između 4∙10<sup>14</sup> i 8∙10<sup>14</sup> [[Hz]], emitirana energija ima oblik vidljive svjetlosti. Na isti se način objašnjava i [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcija]] svjetlosti: kvant svjetlosti, predajući svoju energiju elektronu, prebacuje ga iz stanja niže u stanje više energije. Kako su samo neka energetska stanja u atomu moguća, jasno je da će svako [[fizikalno tijelo]] apsorbirati upravo one frekvencije koje i samo emitira. Tako emitirani kvant energije širi se prostorom u obliku elektromagnetskoga vala. U kvantnoj teoriji svjetlosti procesi emisije i apsorpcije svjetlosti tumače se korpuskularno, dok se širenje svjetlosti i pojave povezane s time tumače valnom teorijom svjetlosti. Dualizam val – čestica proširen je i na [[tvar]] i temelj je shvaćanja [[priroda|prirode]]. === Doprinos Ruđera Boškovića tumačenju svjetlosti === {{glavni|Ruđer Bošković}} Bošković je smatrao da ''svjetlost može biti kao neko fino istakanje i kao neka para koju izbacuje žestoka vatrena fermentacija''. Tvrdio je da je struktura svjetlosnih čestica, iako su male mase, složena i da se zrake različitih boja međusobno razlikuju. Kako bi objasnio zašto se na prelasku iz jednog optičkog sredstva u drugo dio svjetlosnog snopa reflektira a dio prelama, pretpostavio je da je svjetlosna čestica složena od mnoštva čestica nižeg reda povezanih elastičnim [[sila]]ma. Ako u trenutku emisije čestice koje čine svjetlosnu česticu dobiju različite početne brzine sporije će čestice usporavati brže a brže će ubrzavati sporije pa će se svjetlosna čestica rastezati i stezati. Ovisno je li svjetlosna čestica rastegnuta ili stegnuta u trenutku kad dolazi do granične površine između dva optička sredstva ona će se odbiti ili proći. Boškovićevi opisi zagrijavanja tvari s pomoću svjetlosti zvuče moderno: "Sunčeve zrake podavaju vrlo neznatnim česticama tijela gibanje iz kojeg ... nastaje [[toplina]]…" Osmislio je (ali nije proveo) [[pokus]] kojim je s pomoću dva [[teleskop]]a od kojih je jedan napunjen vodom namjeravao utvrditi je li svjetlost čestične ili valne prirode.<ref>[[Goran Pichler]], Svjetlost, [[Leksikon Ruđera Boškovića]] str. 129-131 {{ISBN|978-953-268-020-1}}</ref> [[datoteka:Luminosity.png|mini|desno|300px|[[Fotometrija]]: funkcija osjetljivosti [[oko|oka]] prikazana je na dijagramu kojemu se na apscisi nalaze [[valna duljina|valne duljine]] približno je simetrična krivulja s oštrim maksimumom jednakim jedinici na valnoj duljini 555 [[metar|nm]] za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0.]] [[datoteka:Redshift blueshift.svg|mini|desno|300px|[[Crveni pomak]] (gore) i [[plavi pomak]] (dolje).]] [[datoteka:Redshift.svg|mini|desno|200px|[[Spektar (fizika)|Spektralne linije]] udaljene [[galaksija|galaksije]] u usporedbi sa [[Sunce|Sunčevim]] (lijevo).]] == Boje == {{glavni|Boja}} Žensko spolovila je jako ugodna stvar za muškarce i muškarci vole ženska spolovilo koje se naziva (vaginalni otvor). A za žene vrijedi isto Žene vole muško spolovilo koje je prosječne duljine 13 cm do 15cm i one vole kad im muški spol uđe u ženski vaginalni otvor. * [[ljubičasta]] boja (najveća [[frekvencija]], najkraća [[valna duljina]]), * [[plava]] boja, * [[zelena]] boja, * [[žuta]], * [[narančasta]] boja i * [[crvena]] boja (najniža frekvencija, najdulja valna duljina). Bijela svjetlost sastavljena je od kontinuiranog niza svih boja vidljivog spektra. U praksi pod bojom nekog tijela možemo smatrati boju koje tijelo reflektira kada je osvijetljeno bijelom svjetlošću, to jest tijelo će biti obojeno nekom bojom ako mu površina apsorbira bijelu svjetlost samo na određenom valnom području. Boja dakle ovisi o frekvenciji reflektiranog zračenja. Bijela površina je ona koja u jednakoj mjeri reflektira sva valna područja bijele svjetlosti. Crna površina je ona koja u potpunosti apsorbira bijelu svjetlost. Siva površina u jednakoj mjeri reflektira sva valna područja bijele svjetlosti, ali ih i djelomično apsorbira. Bijela, crna i siva su [[akromatske boje]], a sve ostale boje su kromatske. Osnovna svojstva kromatskih boja: * [[ton]] (pojam vezan za ime boje na primjer crvena, zelena), * svjetlina (ovisi o [[Jakost zračenja|jakosti ili intenzitetu zračenja]]), * zasićenost (ovisi o čistoći boje). Kraće se valne duljine učinkovitije raspršuju po [[zrak]]u nego dulje valne duljine. Nebo je plavo jer se kratke valne duljine (plava svjetlost) najviše raspršuju. [[Sunce]] isijava najviše energije u vidljivom dijelu spektra elektromagnetskoga zračenja. Vrlo vruća [[zvijezda]] emitira većinu svjetlosti u ultraljubičastom području. Vrlo hladna zvijezda (na temperaturi nižoj od 1000&nbsp;K) većinu zračenja emitira u infracrvenom području. Sunce, po mnogome prosječna zvijezda emitira većinu energije u vidljivom dijelu elektromagnetskoga spektra. === Koja je tvar koje boje? === [[Vegetacija]] upija crvenu i plavu svjetlost, a zrcali zelenu, pa nam stoga [[biljke]] izgledaju zeleno. Tvar koja upija plavo, a reflektira crveno izgleda nam crvena; koja upija crvenu svjetlost, a reflektira plavu je plava; koja podjednako reflektira svjetlost u svim bojama je bijela ili crna ili siva. Npr. ruža je crvena zato što se sve boje osim crvene upijaju unutar ruže, a samo se crvena boja reflektira. Crno i bijelo su u osnovi isto, a razlika je samo u količini reflektirane svjetlosti, a ne u njihovoj boji. Sve boje koje vidimo na [[Zemlja|Zemlji]] i drugdje su samo pitanje koje se valne duljine [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] najbolje reflektiraju. == Dopplerov učinak == {{glavni|Dopplerov učinak}} '''Dopplerov učinak''' je promjena promatrane valne duljine vala zbog međusobnog približavanja ili udaljavanja izvora vala i promatrača. Valne duljine spektralnih linija svjetlosti povećavaju se (pomiču prema crvenom području spektra) kada se izvor udaljava, a smanjuju se (pomiču prema plavom području spektra) kada se izvor približava promatraču. Proučavanjem Dopplerova učinka svjetlosti [[zvijezda]] i drugih [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] može se odrediti radijalna [[brzina]] njihova gibanja. === Crveni pomak === {{glavni|Crveni pomak}} '''Crveni pomak''' je pomak [[Spektar (fizika)|spektralnih linija]] svjetlosti (povećanje [[valna duljina|valnih duljina]]) prema [[Infracrveno zračenje|crvenom dijelu spektra]]. Općenitije, pomak spektralnih linija [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] prema većim valnim duljinama u spektru. Nastaje kad se izvor elektromagnetskih valova udaljava, što je brže udaljavanje izvor veći je crveni pomak (Dopplerov učinak) ili kad se izvor elektromagnetskih valova nalazi u snažnom [[gravitacijsko polje|gravitacijskom polju]], a emitirani se valovi šire prema slabijem gravitacijskom polju. Kozmički crveni pomak odražava opće širenje [[svemir]]a ([[Hubbleov zakon]]). Gravitacijski crveni pomak nastaje gubitkom energije [[foton]]a u gravitacijskome polju. Dokazan je [[Mössbauerov efekt|Mössbauerovim učinkom]] i zapažen je u spektrima [[zvijezda]] s jakim gravitacijskim poljem. ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Poveznice == * [[Svjetlosno zagađenje]] [[Kategorija:Svjetlost| ]] c1gqmibi814sb80zf2t653svfm96r1i Politička stranka 0 19781 7430980 7430655 2026-04-16T16:02:08Z Setenzatsu.2 230423 /* Interna struktura */ https://glas.com.hr/tijela-stranke/ 7430980 wikitext text/x-wiki '''Politička stranka''' je politička organizacija koja se udružuje s ciljem stvaranja [[Društvo|društvenih]] promjena. Političke stranke obično se razlikuju po socijalnim i ekonomskim stajalištima i to na ovaj način: [[Krajnja ljevica|krajnje lijeve]], [[Politička ljevica|lijeve]], [[Lijevi centar|lijevi-centar]], [[Politički centar|centar]], [[Desni centar|desni-centar]], [[Politička desnica|desne]] te [[Krajnja desnica|krajnje desne]]. Mnoge stranke nastale su kao odgovor na društvena zbivanja kroz povijesni razvoj neke [[zemlja|zemlje]]. [[Datoteka:Max Weber 1894.jpg|mini|150px|[[Max Weber]]]] Pojam političkih stranaka obuhvaća interesne političke organizacije koje u [[Demokracija|demokratskom sustavu]] imaju zadaću reprezentacije, konkurencije i integracije. To znači da su one predstavnici programa i interesa različitih [[Politike identiteta|identitetskih]] i [[Društvena klasa|klasnih]] skupina. U svojoj konkurentskoj ulozi omogućuju nadmetanje nositelja određenih programa, a u integracijskoj djeluju radi postizanja ravnoteže u funkcioniranju [[Politički sustav|političkog sustava]]. Prvi put se pojavljuju u [[Engleska|Engleskoj]] potkraj [[17. stoljeće|17. stoljeća]] (s pojavom građanskog staleža), ali smisao stranačkog djelovanja dolazi tek u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] povećanjem broja sudionika u obnašanju vlasti (širenje izbornog prava). Svaka politička stranka u Hrvatskoj mora imati program i statut.<ref>https://www.zakon.hr/z/549/zakon-o-politickim-strankama</ref> == Ideološki tipovi == === Konzervativne stranke === ''Konzervativne stranke'' predstavljaju određeni način razumijevanja čovjeka u povijesti i čovjekova djelovanja u obliku protukretanja. Temelje se na ideologiji [[Konzervativizam|konzervativizma]] kojoj su glavne karakteristike protivljenje modernizaciji i revolucijama te zagovaranje stabilnosti poretka i oslonac na tradiciju. Njihovi se programi ne zadržavaju samo na području politike nego su čak i važniji u području kulture, gdje zastupaju tradicionalističko mišljenje. To je, zapravo, ideologija kojoj je cilj očuvanje reda i mira na račun društvene jednakosti i osobnih sloboda. Danas su to najčešće desničarske stranke. Kako je ''konzervativizam'' nastajao kao reakcija na revolucionarna događanja, osnovna su mu obilježja: *Poziv na ispunjenje legitimnoga postojećeg [[Socijalizam|socijalnog poretka]]. *Poziv na priznavanje postojećih ustanova kao poziv na prihvaćanje mudrosti prethodnih naraštaja. *Zajednica je iznad pojedinca, a ljudska se prava i slobode izvode iz njihovih dužnosti prema uspostavljenoj hijerarhiji. === Liberalne stranke === Liberalne stranke nastaju kao pokret građanstva protiv stalnih ograničenja življenja i neograničene [[vlast]]i vladara. Načelom napretka traži se [[sloboda]] i [[pravo]]. U programu tih stranaka očituje se tri sastavnice: *Filozofsko-duhovni temelj – Ideja slobodne osobe i vjere u um i razum. *Načela moderne demokracije – [[Suverenitet]] naroda, dioba vlasti, skup ljudskih i građanskih prava i sloboda, legitimitet. *Gospodarski temelji – Privatno vlasništvo, slobodna konkurencija, tržišno gospodarstvo. === Socijaldemokratske stranke === Socijaldemokratske stranke utemeljuju sastavnice političkog djelovanja produbljivanjem političke demokracije i socijalnih sadržaja. Svoje ciljeve postižu reformističkim metodama. Pojam [[Reforma|reformizma]] oznaka je socijaldemokracije europskih zemalja ([[Njemačka|Njemačke]], [[Austrija|Austrije]], [[Velika Britanija|Velike Britanije]]). Nastanak i razvoj socijaldemokracije najlakše se prati kroz povijest njemačkih socijaldemokratskih partija. ==== Njemačka socijaldemokracija ==== Njemačka socijaldemokracija od [[1848.]] godine, kada je osnovana '''Opća njemačka radnička udruga''' s čistim socijalnim programom, sadržava raspon koncepcija demokratskog [[socijalizam|socijalizma]] i [[reforma|reformizma]], a završava revolucionarnim komunističkim programom ([[1914.]]) Putem nekoliko frakcijskih ogranaka od 1914. do [[1933.]] stvara se [[Nacionalizam|Nacionalistička partija]] s izrazitim totalitarnim programom. Prekidom od 1933. do [[1945.]] socijaldemokracija gubi kontinuitet, da bi se [[1946.]] razgraničenjem socijaldemokrata i komunista postavili temelji doktrine [[socijalizam|demokratskog socijalizma]]. Godine [[1951.]], ustanovljenjem socijalističke [[Internacionala|internacionale]], sasvim je napušten revolucionarni marksistički koncept u korist socijaldemokracije s temeljnim vrijednostima – slobodom, ravnopravnošću i solidarnošću. === Demokršćanske stranke === Demokršćanske stranke su utemeljene na socijalnom kršćanskom nauku, točnije na nauku [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] od [[1891.]] do [[1991.]], u kojem su osnovne vrijednosti [[čovjek]] i njegovo dostojanstvo. Bazirajući se na čovjekovim slobodama, ograničenja se postavljaju unutar poruka iz [[Evanđelje|evanđelja]] i nasuprot marksističkom načelu „zajedničkih dobara“ i liberalnih osobnih probitaka koji isključuju solidarnost. === Komunističke stranke === === Fašističke stranke === == Evolucijski tipovi == Političke stranke dijele se na nekoliko evolucijskih tipova:<ref>https://enciklopedija.hr/clanak/politicke-stranke</ref> * elitne, honoracijske, kadrovske ili okvirne stranke * masovne stranke * narodne ili sveobuhvatne stranke (ponekad se koristi engleski termin ''catch-all'' stranke) * kartelske ili profesionalne biračke stranke * prezidencijalističke stranke * nišne stranke == Funkcije u strankama == === Interna struktura === *Predsjednik/ica stranke – predstavlja stranku, donosi ključne odluke *Potpredsjednici/ce *Glavni tajnik/ca – zadužen/a za operativno vođenje, organizaciju i administraciju stranke *Rizničar/ka *Predsjedništvo ili Izvršni odbor *[[Nadzorni odbor]] – kontrolira financijsko poslovanje i zakonitost rada stranke *Glavni odbor / Središnji odbor *Nacionalno vijeće *Statutarno vijeće *Sud časti / Stegovni sud *Voditelji/ce odjela i povjerenici – zaduženi su za specifične resore (npr. obrazovanje, zdravstvo, vanjska politika...) === Vanjske funkcije === *[[Zastupnik|Zastupnici]] u parlamentu – donose zakone, sudjeluju u raspravama, kontroliraju vladu *[[Ministar|Ministri]] – vode resore u vladi, provode državnu politiku *Lokalni dužnosnici: [[Gradonačelnik|gradonačelnici]], [[Načelnik općine|načelnici]], vijećnici u jedinicama lokalne samouprave. ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija: Politika]] [[Kategorija:Političke stranke| ]] adab5mllrff0a8hudv6t6t9kwcobofz 7430985 7430980 2026-04-16T16:15:13Z Setenzatsu.2 230423 /* Funkcije u strankama */ https://mozemo.hr/upravna-tijela-stranke/ , https://mozemo.hr/statut-stranke-mozemo-politicka-platforma/ , 7430985 wikitext text/x-wiki '''Politička stranka''' je politička organizacija koja se udružuje s ciljem stvaranja [[Društvo|društvenih]] promjena. Političke stranke obično se razlikuju po socijalnim i ekonomskim stajalištima i to na ovaj način: [[Krajnja ljevica|krajnje lijeve]], [[Politička ljevica|lijeve]], [[Lijevi centar|lijevi-centar]], [[Politički centar|centar]], [[Desni centar|desni-centar]], [[Politička desnica|desne]] te [[Krajnja desnica|krajnje desne]]. Mnoge stranke nastale su kao odgovor na društvena zbivanja kroz povijesni razvoj neke [[zemlja|zemlje]]. [[Datoteka:Max Weber 1894.jpg|mini|150px|[[Max Weber]]]] Pojam političkih stranaka obuhvaća interesne političke organizacije koje u [[Demokracija|demokratskom sustavu]] imaju zadaću reprezentacije, konkurencije i integracije. To znači da su one predstavnici programa i interesa različitih [[Politike identiteta|identitetskih]] i [[Društvena klasa|klasnih]] skupina. U svojoj konkurentskoj ulozi omogućuju nadmetanje nositelja određenih programa, a u integracijskoj djeluju radi postizanja ravnoteže u funkcioniranju [[Politički sustav|političkog sustava]]. Prvi put se pojavljuju u [[Engleska|Engleskoj]] potkraj [[17. stoljeće|17. stoljeća]] (s pojavom građanskog staleža), ali smisao stranačkog djelovanja dolazi tek u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] povećanjem broja sudionika u obnašanju vlasti (širenje izbornog prava). Svaka politička stranka u Hrvatskoj mora imati program i statut.<ref>https://www.zakon.hr/z/549/zakon-o-politickim-strankama</ref> == Ideološki tipovi == === Konzervativne stranke === ''Konzervativne stranke'' predstavljaju određeni način razumijevanja čovjeka u povijesti i čovjekova djelovanja u obliku protukretanja. Temelje se na ideologiji [[Konzervativizam|konzervativizma]] kojoj su glavne karakteristike protivljenje modernizaciji i revolucijama te zagovaranje stabilnosti poretka i oslonac na tradiciju. Njihovi se programi ne zadržavaju samo na području politike nego su čak i važniji u području kulture, gdje zastupaju tradicionalističko mišljenje. To je, zapravo, ideologija kojoj je cilj očuvanje reda i mira na račun društvene jednakosti i osobnih sloboda. Danas su to najčešće desničarske stranke. Kako je ''konzervativizam'' nastajao kao reakcija na revolucionarna događanja, osnovna su mu obilježja: *Poziv na ispunjenje legitimnoga postojećeg [[Socijalizam|socijalnog poretka]]. *Poziv na priznavanje postojećih ustanova kao poziv na prihvaćanje mudrosti prethodnih naraštaja. *Zajednica je iznad pojedinca, a ljudska se prava i slobode izvode iz njihovih dužnosti prema uspostavljenoj hijerarhiji. === Liberalne stranke === Liberalne stranke nastaju kao pokret građanstva protiv stalnih ograničenja življenja i neograničene [[vlast]]i vladara. Načelom napretka traži se [[sloboda]] i [[pravo]]. U programu tih stranaka očituje se tri sastavnice: *Filozofsko-duhovni temelj – Ideja slobodne osobe i vjere u um i razum. *Načela moderne demokracije – [[Suverenitet]] naroda, dioba vlasti, skup ljudskih i građanskih prava i sloboda, legitimitet. *Gospodarski temelji – Privatno vlasništvo, slobodna konkurencija, tržišno gospodarstvo. === Socijaldemokratske stranke === Socijaldemokratske stranke utemeljuju sastavnice političkog djelovanja produbljivanjem političke demokracije i socijalnih sadržaja. Svoje ciljeve postižu reformističkim metodama. Pojam [[Reforma|reformizma]] oznaka je socijaldemokracije europskih zemalja ([[Njemačka|Njemačke]], [[Austrija|Austrije]], [[Velika Britanija|Velike Britanije]]). Nastanak i razvoj socijaldemokracije najlakše se prati kroz povijest njemačkih socijaldemokratskih partija. ==== Njemačka socijaldemokracija ==== Njemačka socijaldemokracija od [[1848.]] godine, kada je osnovana '''Opća njemačka radnička udruga''' s čistim socijalnim programom, sadržava raspon koncepcija demokratskog [[socijalizam|socijalizma]] i [[reforma|reformizma]], a završava revolucionarnim komunističkim programom ([[1914.]]) Putem nekoliko frakcijskih ogranaka od 1914. do [[1933.]] stvara se [[Nacionalizam|Nacionalistička partija]] s izrazitim totalitarnim programom. Prekidom od 1933. do [[1945.]] socijaldemokracija gubi kontinuitet, da bi se [[1946.]] razgraničenjem socijaldemokrata i komunista postavili temelji doktrine [[socijalizam|demokratskog socijalizma]]. Godine [[1951.]], ustanovljenjem socijalističke [[Internacionala|internacionale]], sasvim je napušten revolucionarni marksistički koncept u korist socijaldemokracije s temeljnim vrijednostima – slobodom, ravnopravnošću i solidarnošću. === Demokršćanske stranke === Demokršćanske stranke su utemeljene na socijalnom kršćanskom nauku, točnije na nauku [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] od [[1891.]] do [[1991.]], u kojem su osnovne vrijednosti [[čovjek]] i njegovo dostojanstvo. Bazirajući se na čovjekovim slobodama, ograničenja se postavljaju unutar poruka iz [[Evanđelje|evanđelja]] i nasuprot marksističkom načelu „zajedničkih dobara“ i liberalnih osobnih probitaka koji isključuju solidarnost. === Komunističke stranke === === Fašističke stranke === == Evolucijski tipovi == Političke stranke dijele se na nekoliko evolucijskih tipova:<ref>https://enciklopedija.hr/clanak/politicke-stranke</ref> * elitne, honoracijske, kadrovske ili okvirne stranke * masovne stranke * narodne ili sveobuhvatne stranke (ponekad se koristi engleski termin ''catch-all'' stranke) * kartelske ili profesionalne biračke stranke * prezidencijalističke stranke * nišne stranke == Funkcije u strankama == === Interna struktura === *Predsjednik/ica stranke – predstavlja stranku, donosi ključne odluke *Potpredsjednici/ce *Glavni tajnik/ca – zadužen/a za operativno vođenje, organizaciju i administraciju stranke *Poslovni tajnik/ca *Rizničar/ka *Predsjedništvo ili Izvršni odbor *[[Nadzorni odbor]] – kontrolira financijsko poslovanje i zakonitost rada stranke *Glavni odbor / Središnji odbor *Nacionalno vijeće *Statutarno vijeće *Upravni odbor *Sud časti / Stegovni sud *Voditelji/ce odjela i povjerenici – zaduženi su za specifične resore (npr. obrazovanje, zdravstvo, vanjska politika...) *Koordinatori stranke === Vanjske funkcije === *[[Zastupnik|Zastupnici]] u parlamentu – donose zakone, sudjeluju u raspravama, kontroliraju vladu *[[Ministar|Ministri]] – vode resore u vladi, provode državnu politiku *Lokalni dužnosnici: [[Gradonačelnik|gradonačelnici]], [[Načelnik općine|načelnici]], vijećnici u jedinicama lokalne samouprave. ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija: Politika]] [[Kategorija:Političke stranke| ]] 6kz21v4tahecms8vxbl0zks6eshm8dc 7431112 7430985 2026-04-16T21:03:21Z Setenzatsu.2 230423 /* Funkcije u strankama */ https://web.archive.org/web/20180809025624/http://obiteljskastranka.hr/index.php/o-nama , https://web.archive.org/web/20050123231125/http://www.libra.hr/tijela.asp , https://most-hrvatska.hr/nas-tim/glavni-odbor/ , https://demokrati.hr/ljudi/ 7431112 wikitext text/x-wiki '''Politička stranka''' je politička organizacija koja se udružuje s ciljem stvaranja [[Društvo|društvenih]] promjena. Političke stranke obično se razlikuju po socijalnim i ekonomskim stajalištima i to na ovaj način: [[Krajnja ljevica|krajnje lijeve]], [[Politička ljevica|lijeve]], [[Lijevi centar|lijevi-centar]], [[Politički centar|centar]], [[Desni centar|desni-centar]], [[Politička desnica|desne]] te [[Krajnja desnica|krajnje desne]]. Mnoge stranke nastale su kao odgovor na društvena zbivanja kroz povijesni razvoj neke [[zemlja|zemlje]]. [[Datoteka:Max Weber 1894.jpg|mini|150px|[[Max Weber]]]] Pojam političkih stranaka obuhvaća interesne političke organizacije koje u [[Demokracija|demokratskom sustavu]] imaju zadaću reprezentacije, konkurencije i integracije. To znači da su one predstavnici programa i interesa različitih [[Politike identiteta|identitetskih]] i [[Društvena klasa|klasnih]] skupina. U svojoj konkurentskoj ulozi omogućuju nadmetanje nositelja određenih programa, a u integracijskoj djeluju radi postizanja ravnoteže u funkcioniranju [[Politički sustav|političkog sustava]]. Prvi put se pojavljuju u [[Engleska|Engleskoj]] potkraj [[17. stoljeće|17. stoljeća]] (s pojavom građanskog staleža), ali smisao stranačkog djelovanja dolazi tek u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] povećanjem broja sudionika u obnašanju vlasti (širenje izbornog prava). Svaka politička stranka u Hrvatskoj mora imati program i statut.<ref>https://www.zakon.hr/z/549/zakon-o-politickim-strankama</ref> == Ideološki tipovi == === Konzervativne stranke === ''Konzervativne stranke'' predstavljaju određeni način razumijevanja čovjeka u povijesti i čovjekova djelovanja u obliku protukretanja. Temelje se na ideologiji [[Konzervativizam|konzervativizma]] kojoj su glavne karakteristike protivljenje modernizaciji i revolucijama te zagovaranje stabilnosti poretka i oslonac na tradiciju. Njihovi se programi ne zadržavaju samo na području politike nego su čak i važniji u području kulture, gdje zastupaju tradicionalističko mišljenje. To je, zapravo, ideologija kojoj je cilj očuvanje reda i mira na račun društvene jednakosti i osobnih sloboda. Danas su to najčešće desničarske stranke. Kako je ''konzervativizam'' nastajao kao reakcija na revolucionarna događanja, osnovna su mu obilježja: *Poziv na ispunjenje legitimnoga postojećeg [[Socijalizam|socijalnog poretka]]. *Poziv na priznavanje postojećih ustanova kao poziv na prihvaćanje mudrosti prethodnih naraštaja. *Zajednica je iznad pojedinca, a ljudska se prava i slobode izvode iz njihovih dužnosti prema uspostavljenoj hijerarhiji. === Liberalne stranke === Liberalne stranke nastaju kao pokret građanstva protiv stalnih ograničenja življenja i neograničene [[vlast]]i vladara. Načelom napretka traži se [[sloboda]] i [[pravo]]. U programu tih stranaka očituje se tri sastavnice: *Filozofsko-duhovni temelj – Ideja slobodne osobe i vjere u um i razum. *Načela moderne demokracije – [[Suverenitet]] naroda, dioba vlasti, skup ljudskih i građanskih prava i sloboda, legitimitet. *Gospodarski temelji – Privatno vlasništvo, slobodna konkurencija, tržišno gospodarstvo. === Socijaldemokratske stranke === Socijaldemokratske stranke utemeljuju sastavnice političkog djelovanja produbljivanjem političke demokracije i socijalnih sadržaja. Svoje ciljeve postižu reformističkim metodama. Pojam [[Reforma|reformizma]] oznaka je socijaldemokracije europskih zemalja ([[Njemačka|Njemačke]], [[Austrija|Austrije]], [[Velika Britanija|Velike Britanije]]). Nastanak i razvoj socijaldemokracije najlakše se prati kroz povijest njemačkih socijaldemokratskih partija. ==== Njemačka socijaldemokracija ==== Njemačka socijaldemokracija od [[1848.]] godine, kada je osnovana '''Opća njemačka radnička udruga''' s čistim socijalnim programom, sadržava raspon koncepcija demokratskog [[socijalizam|socijalizma]] i [[reforma|reformizma]], a završava revolucionarnim komunističkim programom ([[1914.]]) Putem nekoliko frakcijskih ogranaka od 1914. do [[1933.]] stvara se [[Nacionalizam|Nacionalistička partija]] s izrazitim totalitarnim programom. Prekidom od 1933. do [[1945.]] socijaldemokracija gubi kontinuitet, da bi se [[1946.]] razgraničenjem socijaldemokrata i komunista postavili temelji doktrine [[socijalizam|demokratskog socijalizma]]. Godine [[1951.]], ustanovljenjem socijalističke [[Internacionala|internacionale]], sasvim je napušten revolucionarni marksistički koncept u korist socijaldemokracije s temeljnim vrijednostima – slobodom, ravnopravnošću i solidarnošću. === Demokršćanske stranke === Demokršćanske stranke su utemeljene na socijalnom kršćanskom nauku, točnije na nauku [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] od [[1891.]] do [[1991.]], u kojem su osnovne vrijednosti [[čovjek]] i njegovo dostojanstvo. Bazirajući se na čovjekovim slobodama, ograničenja se postavljaju unutar poruka iz [[Evanđelje|evanđelja]] i nasuprot marksističkom načelu „zajedničkih dobara“ i liberalnih osobnih probitaka koji isključuju solidarnost. === Komunističke stranke === === Fašističke stranke === == Evolucijski tipovi == Političke stranke dijele se na nekoliko evolucijskih tipova:<ref>https://enciklopedija.hr/clanak/politicke-stranke</ref> * elitne, honoracijske, kadrovske ili okvirne stranke * masovne stranke * narodne ili sveobuhvatne stranke (ponekad se koristi engleski termin ''catch-all'' stranke) * kartelske ili profesionalne biračke stranke * prezidencijalističke stranke * nišne stranke == Funkcije u strankama == === Interna struktura === *Predsjednik/ica stranke – predstavlja stranku, donosi ključne odluke *Potpredsjednici/ce *Glavni tajnik/ca – zadužen/a za operativno vođenje, organizaciju i administraciju stranke *Poslovni tajnik/ca *Rizničar/ka *Predsjedništvo ili Izvršni odbor *[[Nadzorni odbor]] – kontrolira financijsko poslovanje i zakonitost rada stranke *Glavni odbor / Središnji odbor *Nacionalno vijeće *Statutarno vijeće *Središnje vijeće *Upravni odbor *Sud časti / Stegovni sud *Voditelji/ce odjela i povjerenici – zaduženi su za specifične resore (npr. obrazovanje, zdravstvo, vanjska politika...) *Koordinatori stranke === Vanjske funkcije === *[[Zastupnik|Zastupnici]] u parlamentu – donose zakone, sudjeluju u raspravama, kontroliraju vladu *[[Ministar|Ministri]] – vode resore u vladi, provode državnu politiku *Lokalni dužnosnici: [[Gradonačelnik|gradonačelnici]], [[Načelnik općine|načelnici]], vijećnici u jedinicama lokalne samouprave. ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija: Politika]] [[Kategorija:Političke stranke| ]] rxb423p0tk7a1re0r5ojyepquob5fgf Pocomtuc 0 20170 7430901 7071945 2026-04-16T12:26:29Z Panasko 203327 7430901 wikitext text/x-wiki '''Pocomtuc''' (Pocumtuc).- konfederacija [[Algonquian]]skih plemena u dolini rijeke [[Connecticut (rijeka)|Connecticut]], na sjeveroistoku [[SAD]]-a. Pleme Deerfield ili Pocomtuc dalo je svoje ime ovom plemenskom savezu, ostali članovi saveza bili su Agawam, Mayawaug, Nameroke, Nonotuck, Norwottuck, Pachasock, Scitico, Squawkeag (Squakheag) (koji su po svoj prilici bili i članovi saveza [[Nipmuc]] i [[Abenaka]] ) i Woronoco. -Kao i druga Algonquianska plemena iz [[Nova Engleska|Nove Engleske]], tako su i Pocomtuci agrikulturan narod koji živi od obrade zemlje. [[Kukuruz]], [[grah]] i '[[squash]]' bili su glavna [[kultura]]. 'Squash' je vrsta tikve koja raste diljem Amerike, [[Massachuset Indijanci]] nazivali su je askoot-asquash, a pripada u [[Cucurbit]]e. U lov su išli u zimskom periodu, dok bi se u proljeće bavili ribarenjem na Connecticutu i pritokama. Domovina im je obilovala raznom divljaći, a i rijeke su obilovale velikim ribama. [[Kanu]] je bilo glavno transportno i prijevozno sredstvo, u njemu se išlo u [[ribolov]], i prevozila su se [[krzno|krzna]]. –Sela Pocomtuca ležala su uz glavnu rutu koja je povezivala atlantska plemena i plemena iz unutrašnjosti, glavni takav trgovački put zvao se [[Mohawk Trail]], i bio je arterija trgovine ovih plemena. Sela Pocomtuca koja su se nalazila uz te trgovačke rute, bila su utvrđena, kako bi se zaštitili od raznih lutajućih bandi. Stalni napadi [[Mohawk]]a i drugih natjerala su ova plemena da sklapaju saveze ([[konfederacija|konfederacije]]), kako bi si pomagali kada jedno pleme bude napadnuto. '''Plemena konfederacije Pocomtuc''' '''''[[Agawam (Pocomtuc)|Agawam]]''''' (Agawome, Nayusset). Ovo pleme živjelo je u području današnjeg [[West Springfield]]a, glavno istoimeno selo nalazilo se na [[Long Hill]]u u Massacgusettsu. '''''[[Mayawaug]]''''', živjeli su kod [[Suffield]]a u Connecticutu. '''''[[Nameroke]]''''', u [[Enfield]]u, istočno od [[Thompsonville]]a, Connecticut. '''''[[Nonotuc]]''''' (Nonotuck), kod Northamptona u [[Massachusetts]]u. Pleme je trgovalo kožama na sjeveru s Pocomtucima i Sokokima, Woronoco Indijancima na zapadu i Agawamima na jugu. '''''[[Norwottuck]]''''' (Nalvotogy, Norwootuc) "in the midst of the river.", na području današnjeg Amhersta. Grad je dobio ime po Lordu Jeffreyu Amherstu, britanskom generalu. '''''[[Pachasock]]'''''. '''''Pocumtuc''''' (Pocomtook, Pocomtuc, Pocumtook, Pocutuc, Pokamtakuke) u dolini rijeke Deerfield kao i obližnjem dijelu doline Connecticuta. '''''[[Scitico]]''''' (Skittico, Squitkko) [ "land at the river branch".], na istočnom dijelu grada Enfielda u Conn., u okrugu Hartford. '''''[[Squawkeag]]''''' (Squaeg, Squakheag) na obalama Connecticuta, u sjevernom dijelu okruga Franklin, glavno naselje bilo je kod Northfielda, Mass. Ovo pleme danas je dio [[Sokoki]] Indijanaca, poznatih i kao St. Francis Indians. Vidi [[Abenaki]] i[[ Sokoki]]. '''''[[Woronoco]]''''' (Woronoack, Worrinoke, Warronoco), u Massachusettsu., kod West Springfielda, u okrugu Hampden County, Njihovo ime znači "winding about". '''Povijest''' Pocomtuca je [[1600.]] bilo oko 5,000. Ratovi s [[Irokezi]]ma i [[Englezi]]ma i razne epidemije brzo su im smanjile broj. Najprije su [[1666.]] glavnu utvrdu plemena Deerfield uništili [[Mohawk]] Indijanci, jedno od plemena Irokeza. Kasnije se priključuju ustanicima [[Kralj Philip|Kralja Philipa]]. U ovome ratu (King Philip's War) koji je trajao od [[1675.]] – [[1676.]] stradava ih najveći dio. Završekom rata oko 600 Pocomtuca i Nipmuca (srodnog plemena) bježi u Schaghticook, naselje [[Mahican]] Indijanaca na rijeci [[Hudson]] u [[New York]]u. Dio ih je pak otišao na sjever u Quebec plemenima Missisquoi i Sokoki, plemenima iz saveza Abenaka. Najveća grupa koja je ostala u Schaghticooku priključuje se Sokokima tek [[1758.]] Današnji [[Sokoki]] iz [[Quebec]]a i [[Vermont]]a imaju dosta potomaka iz plemena Pocomtuc i [[Nipmuc]]. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/pocomtuchist.htm Pocomtuc Indian Tribe History] *[http://www.dickshovel.com/pocu.html Pocumtuc History] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Pocomtuc| ]] [[Kategorija:Indijanci, Connecticut]] p17k5vsi9ak1g5p4x8p1gaith9tb3so Hendrik Antoon Lorentz 0 20376 7431427 7168481 2026-04-17T11:26:08Z Divna Jaksic 974 {{Dobitnici Nobelove nagrade 1902}} 7431427 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Hendrik Antoon Lorentz | slika = Lorentz 2.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[18. srpnja]] [[1853.]] | mjesto_rođenja = [[Arnhem]], [[Gelderland]], [[Nizozemska]] | datum_smrti = [[4. veljače]] [[1928.]] | mjesto_smrti = [[Haarlem]], [[Sjeverna Nizozemska]], [[Nizozemska]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Nizozemci|Nizozemac]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Fizika]] | radna_institucija = [[Sveučilište u Leidenu]] | alma_mater = [[Sveučilište u Leidenu]] | doktorski_mentor = [[Pieter Rijke]] | poznat_po = [[Lorentzove transformacije]], <br/> [[Lorentzov faktor]], <br/> [[Lorentzov plin]], <br/> [[Lorentzov triplet]], <br/> [[Lorentzova sila]], <br/> [[Lorentzov broj]] <br/> [[Lorentzov model]] | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1902.]]) <br/> [[Copleyeva medalja]] (1918.) | fusnote = }} [[datoteka:Time dilation.svg|mini|desno|300px|[[Lorentzov faktor]] kao funkcija [[brzina|brzine]] (u prirodnim jedinicama gdje je ''c'' = 1). Napominjemo da je za male brzine (manje od 0,1) ''γ'' približno jednak 1.]] [[datoteka:Lorentz boost x direction standard configuration.svg|mini|desno|300px|[[Prostorvrijeme|Prostorno-vremenske koordinate]] događaja, koje mjeri svaki promatrač u svom [[Inercijski referentni okvir|inercijalnom referentnom okviru]] (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. <br/> '''Gore''': okvir ''F''' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. <br />'''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''.]] [[datoteka:Lorentz force.svg|mini|desno|300px|[[Lorentzova sila]]: [[putanja]] [[čestica|čestice]] u [[magnetsko polje|magnetskom polju]] ''B'' u ovisnosti o predznaku [[električni naboj|električnog naboja]] ''q''.]] [[datoteka:Electrona in crystallo fluentia.svg|mini|desno|300px|[[Atom]]i u [[kristalna rešetka|kristalnoj rešetki]] otpuštaju 1, 2 ili 3 [[elektron]]a koji se kao slobodni elektroni gibaju kroz rešetku [[metal]]a.]] '''Hendrik Antoon Lorentz''' ([[Arnhem]], [[Gelderland]], [[Nizozemska]], [[18. srpnja]] [[1853.]] - [[Haarlem]], [[Sjeverna Nizozemska]], [[Nizozemska]], [[4. veljače]] [[1928.]]), [[Nizozemska|nizozemski]] teorijski fizičar. [[Diploma|Diplomirao]] (1871.) [[matematika|matematiku]] i [[Fizika|fiziku]] i u 22. godini života [[doktor]]irao (1875.) na Sveučilištu u [[Leiden]]u [[Disertacija|disertacijom]] o [[refleksija|refleksiji]] i [[Lom svjetlosti|lomu svjetlosti]] ([[refrakcija]]). Sveučilišnu i istraživačku karijeru proveo je u Leidenu, a od 1923. vodio je i istraživački institut u Haarlemu. Izveo je [[transformacija|transformacijske]] relacije [[koordinata]] između [[Koordinatni sustav|koordinatnih sustava]] koji se gibaju velikim [[brzina]]ma ([[Lorentzove transformacije]]). Primio drugu po redu [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu iz fizike]] 1902. (s [[Pieter Zeeman|P. Zeemanom]]) za otkriće i klasični izračun cijepanja singletnih [[Spektar (fizika)|spektralnih linija]] u tri linije ([[Lorentzov triplet]]) kada se [[atom]] nalazi u vanjskome [[magnetsko polje|magnetskom polju]] (takozvani normalni [[Zeemanov učinak]]). Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri|krater na Mjesecu]] ([[Lorentz (krater)]]).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/37155 |title=Lorentz, Hendrik Antoon |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=}}</ref> == Životopis == U svojim teorijskim radovima Lorentz je objasnio gotovo sve [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetske pojave]] poznate u to doba. Izvorno je primijenio [[Maxwellove jednadžbe]] na samo jedno [[elektromagnetsko polje]] u praznome prostoru ([[eter]]u, kako se u to doba smatralo), što ga stvaraju takozvani [[atom]]ski [[električni naboj]]i ([[elektron]]i i [[ion]]i). Iznimka je bio slavni [[Michelson-Morleyjev pokus]] i njegov nulti rezultat (nepostojanje etera), koji se bez dodatnih pretpostavki ([[postulat]]a) nije mogao objasniti. Lorentzova teorija (model) elektronske strukture tvari na razini atomskih veličina urodila je elektrodinamičkim posljedicama: Lorentz-Fitzgeraldovom [[Kontrakcija dužine|kontrakcijom duljin]]e tijela u smjeru gibanja za opažača u mirovanju. Maxwellove jednadžbe u praznome prostoru po Lorentzu vrijede za posebni koordinatni sustav koji se od ostalih razlikuje svojim stanjem mirovanja. Lorentz je također istraživao binarne smjese plinova, kod kojih je [[masa]] [[molekule]] jednoga mnogo veća od mase molekule drugoga plina. Rezultate je primijenio na slobodne elektrone u metalu ([[Lorentzov plin|Lorentzov elektronski plin]]), što je preteča savršenijemu [[Enrico Fermi|Fermijevu]] modelu elektronskoga plina. Prvi je izračunao širenje [[Interferencija valova|interferencijskih]] maksimuma pri [[ogib]]u [[svjetlost]]i u [[kristal]]ima ([[Lorentzov faktor]]). Lorentz je također otkrio da je za mnoge [[metal]]e omjer [[Toplinska vodljivost|toplinske provodnosti]] ''λ'' i [[Električna otpornost i provodnost|električne provodnosti]] ''σ'' približno isti i da se sporo mijenja s [[Apsolutna temperatura|apsolutnom temperaturom]] ''T'' ([[Lorentzov broj]] ''L = (λ/σ)· T''). === Rani život=== H. A. Lorentz rođen je u [[Arnhem]]u, [[Gelderland]] ([[Nizozemska]]), kao sin Gerrita Frederika Lorentza (1822. – 1893.) i Geertruide van Ginkel (1826. – 1861.). Nakon majčine smrti 1862., njegov se otac oženio Lubertom Hupkes. Iako je odgojen kao [[protestant]], Hendrik Lorentz je po religijskom uvjerenju bio [[Slobodoumlje|slobodni mislioc]].<ref name="freethinker">{{cite web |title=Lorentz, Hendrik Antoon |url=http://www.encyclopedia.com/topic/Hendrik_Antoon_Lorentz.aspx |publisher=Complete Dictionary of Scientific Biography |accessdate=25. travnja 2012. |author=Russell McCormmach |quote=Although he grew up in Protestant circles, he was a freethinker in religious matters; he regularly attended the local French church to improve his French.}}</ref> Od 1866. do 1869. pohađao je školu "Hogere Burger" u Arnhemu, novi tip škole nedavno ustanovljen od strane [[Johan Rudolph Thorbecke|J. R. Thorbeckeja]]. Njegovi su rezultati u školi bili izvrsni, a briljirao je u znanstvenim predmetima, engleskom, francuskom i njemačkom. Godine 1870., položio je [[klasični jezici|klasične jezike]], koji su bili preduvjet za primanje na sveučilište.<ref name="NtvN2011">{{cite journal |first=Anne J. |last=Kox |title=Hendrik Antoon Lorentz (in Dutch) |journal=Nederlands Tijdschirft voor Natuurkunde |volume=77 |issue=12 |page=441 |year=2011}}</ref> === Znanstvena karijera === Lorentz je studirao [[fizika|fiziku]] i [[matematika|matematiku]] na [[Sveučilište u Leidenu|Sveučilištu u Leidenu]], gdje je bio pod jakim utjecajem njegovog [[profesor]]a [[astronomija|astronomije]] [[Frederik Kaiser|F. Kaisera]], koji ga je usmjerio na karijeru u fizici. Nakon diplome, vratio se 1871. u Arnhem, gdje je predavao matematiku u školi, no nastavio je i studij u [[Leiden]]u. Godine 1875. Lorentz stječe [[doktor]]at pod mentorstvom [[Pieter Rijke|P. Rijkea]] s radom ''"{{jezik|nl|Over de theorie der terugkaatsing en breking van het licht}}"'' (''O teoriji o refleksiji i refrakciji svjetlosti''), u kojoj je preradio [[James Clerk Maxwell|Maxwellovu]] elektromagnetsku teoriju .<ref name="NtvN2011"/> Osim što je bio sveučilišni profesor u [[Sveučilište u Leidenu|Leidenu]], bio je i direktor istraživačkog instituta u Haarlemu. Svojim radovima mnogo je pridonio razvoju [[elektromagnetizam|elektromagnetske teorije]] i poznavanju strukture materije. Proučavao je pojave kod naelektriziranih tijela u gibanju i postavio osnovu za [[specijalna teorija relativnosti|specijalnu teoriju relativnosti]]. Prvi je izračunao širenje [[interferencija|interferencijskih]] maksimuma kod [[lom svjetlosti|loma svjetlosti]] u [[kristal]]ima ([[Lorentzov faktor]]). Proučavao je binarne plinove u kojih je masa molekula jednog plina mnogo veća od mase od mase molekula drugog plina ([[Lorentzov plin]]) i rezultate primijenio na teoriju [[elektron]]a u [[metal]]u. Godine [[1902.]] dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] s [[Pieter Zeeman|P. Zeemanom]] s kojim je otkrio i na osnovi klasične teorije prvi proračunao cijepanje singletnih spektralnih linija u tri komponenete ([[Lorentzov triplet]]) u vanjskom magnetskom polju (normalni [[Zeemanov učinak]]). === Lorentzove transformacije === {{glavni|Lorentzove transformacije}} '''Lorentzove transformacije''' (po H. A. Lorentzu) su [[Linearna algebra|algebarske linearne relacije]] koje povezuju [[koordinate]] (''x, y, z, t'') nekoga fizičkog događaja u mirnome sustavu S (''x, y, z, t'') s pripadajućim koordinatama (''x', y', z', t' '') u sustavu S' (''x', y', z', t' '') koji se prema sustavu S giba uzduž osi ''x'' stalnom [[brzina|brzinom]] ''v''. One se danas izvode, dokazuju i tumače iz dva [[postulat]]a [[Albert Einstein|Einsteinove]] [[Posebna teorija relativnosti|posebne teorije relativnosti]] (1905.): # postulata o konstantnosti [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] ''c'' u svim [[Inercijski referentni okvir|inercijskim sustavima]] bez obzira na brzinu sustava, izvora ili detektora [[svjetlost]]i, te # postulata kovarijantnosti da prirodni zakoni moraju imati isti oblik u svim inercijskim sustavima. Polazeći od toga da svjetlosni [[signal]]i ([[foton]]i) putuju brzinom ''c'' u oba sustava i da se [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|pravocrtna gibanja]] iz jednoga, kao takva, vide i u drugom sustavu i obratno (''x = c∙t'' i ''x' = c∙t' ''), kao i od [[Načelo relativnosti|načela relativnosti]] (zamjene uloge sustava S i S' i koordinata u njima), dobivaju se uz odgovarajući algebarski formalizam Lorentzove transformacije u obliku: :<math> t' = \gamma \cdot (t - \frac{v }{c^2} \cdot x) </math> :<math> x' = \gamma \cdot (x - v \cdot t) </math> :<math> y' = y </math> :<math> z' = z </math> gdje se ''γ'' uobičajeno naziva [[Lorentzov faktor|Lorentzovim faktorom]] i vrijedi: :<math> \gamma = \frac{1}{\sqrt{1 - \frac{v^2}{c^2}}} = \frac{1}{\sqrt{1 - \beta^2}} </math> Obratne (inverzne) transformacije dobivaju se zamjenom ''v'' s –''v'' u već napisanim odnosima, na primjer: <math> x = \gamma \cdot (x' + v \cdot t') </math> ili <math> y = y' </math> … i tako dalje). Jedna je od temeljnih simetrija u fizici [[invarijantnost]] fizičkih zakona na Lorentzove transformacije (relativistička invarijantnost): jednadžbe fizike u svakom teoretskom pokušaju trebaju imati isti oblik u svim inercijskim sustavima. U modernoj [[Fizika elementarnih čestica|fizici elementarnih čestica]], invarijantnost se općenito postiže zapisom veličina i jednadžbi u 4-[[vektor]]skoj formulaciji, po uzoru na 4 koordinate [[Prostorvrijeme|prostor–vremena]] u [[Posebna teorija relativnosti|posebnoj teoriji relativnosti]]. === Lorentzova sila === {{glavni|Lorentzova sila}} '''Lorentzova sila''' je [[sila]] kojom [[električno polje|električno]] i [[magnetsko polje]] djeluju na [[električni naboj|nabijenu]] [[čestica|česticu]] u [[gibanje|gibanju]]. Kada se nabijena "točkasta" čestica (mjere čestica su male tako da su vanjska polja [[Homogenost|homogena]] kroz područje što ga čestica ispunjava) giba u navedenim poljima, na nju djeluje sila: :<math> \mathbf{F} = q \cdot \mathbf{E} + q \cdot \mathbf{v} \times \mathbf{B} </math> gdje je: ''q'' - [[električni naboj]] čestice, ''E'' - [[jakost električnoga polja]], ''v'' - [[brzina]] čestice, ''B'' - [[magnetska indukcija]]. [[Vektor]]i ''E'' i ''B'' neovisni su o brzini čestice ''v''. Drugi član u Lorentzovoj sili opisuje silu kojom magnetsko polje indukcije ''B'' djeluje na električki nabijenu česticu u gibanju, što je ujedno i definicijska jednadžba za magnetsku indukciju ''B''. Analogno, ''F<sub>E</sub> = q∙E'' definicijska je jednadžba za vektor električnog polja ''E''. Lorentzova je sila ključna za opis i proračun gibanja nabijenih čestica u magnetskom polju ([[ubrzivač čestica]]), za razdvajanje [[ion]]a različitih [[masa]] u električnom i magnetskom polju ([[masena spektrometrija]]), te u modernoj akceleratorskoj tehnici linearnih ili sudarajućih snopova čestica gdje se primjenom [[Supravodljivost|supravodičkih]] tehnologija postižu vrlo homogena polja velike magnetske indukcije. === Lorentzov model === '''Lorentzov model''' je slika [[atom]]ske građe [[tvar]]i ([[metal]]a, [[Dielektrik|dielektričnih materijala izolatora]]) i klasični izračun doprinosa električnoga polja okolnih [[dipol]]a u unutrašnjosti [[Krutine|čvrste tvari]]. U modelu Lorentzova polja, tvar se oko zamišljenoga pokusnog dipola razdvaja u dva područja: [[sfera|sferu]], u središtu koje je pokusni dipol i [[polumjer]] koje odgovara mnogostrukom atomskom razmaku, te ostatak dielektrika u kojem vlada [[električna polarizacija]] opisana [[vektor]]om <math> \vec P </math>. Bilo koji kubični raspored atoma unutar sfere, kojim bi atomi djelovali na pokusni dipol, rezultira uvijek nultim električnim poljem u središtu. Međutim, polarizirani naboj na površini sfere daje u njezinu središtu električno polje nazvano Lorentzovim poljem <math> \mathbf{E_L} </math> koje je on prvi izračunao: :<math> \mathbf{E_L} = \frac{\mathbf{P}}{3 \cdot \varepsilon_0} </math> gdje je: <math> \mathbf{P} </math> - [[električna polarizacija]] na promatranom mjestu, a ''ε<sub>0</sub>'' [[dielektrična permitivnost vakuuma]]. Dakle, u nekom položaju u tvari, lokalno polje <math> \mathbf{E_{lok}} </math> iznosi: :<math> \mathbf{E_{lok}} = \mathbf{E_v} + \mathbf{E_L} </math> gdje je: ''E<sub>v</sub>'' - vanjsko [[električno polje]], a ''E<sub>L</sub>'' - Lorentzovo polje. To je temeljni odnos za proračun i povezivanje atomskih i makroskopskih veličina električnih svojstava tvari. Važni je dio Lorentzove teorije i model elektronskoga plina, zasnovan oko 1900.: [[atom]]i u [[kristalna rešetka|kristalnoj rešetki]] otpuštaju 1, 2 ili 3 [[elektron]]a koji se kao slobodni elektroni gibaju kroz rešetku metala. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Hendrik Antoon Lorentz}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1902}} {{GLAVNIRASPORED:Lorentz, Hendrik Antoon}} [[Kategorija:Nizozemski fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Teoretski fizičari]] j4aomonz2ro53f2liso08uutchuj1ww Abenaki 0 20642 7430854 7081740 2026-04-16T12:18:31Z Panasko 203327 7430854 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Abenaki Tribe.jpg|mini|Abenaki]] [[Datoteka:Abenaki Couple.jpg|mini|Abenaki, 18. stoljeće.]] [[Datoteka:Abenaki Braid.gif|mini|Frizura Abenaka oženjenog muškarca.]] [[Datoteka:Wohngebiet Westlicheabenaki.png|mini|Sokoki ili Zapadni Abenaki]] [[Datoteka:Wohngebiet Oestlicheabenaki.png|mini|Istočni Abenaki]] '''Abenaki''' (Abnaki, Aln8bak) su plemenski savez američkih Indijanaca u području današnje američke države [[Maine]], susjednim predjelima [[New Brunswick]]a u [[Kanada|Kanadi]], kao i u [[Vermont]]u i [[New Hampshire]]u u današnjim Sjedinjenim Državama. Prema nekim autorima (Sultzman) svih Abenaka bilo je oko 40,000 u vrijeme prije kontakta. == Ime == Abenaki sami sebe nazivaju Alnanbal ili (Alnôbak) "ljudi", a svoju zemlju Ndakina ('naša zemlja'). Ime Abenaki (i slične varijante) došlo je do naziva susjednih algonkinskih plemena čije je značenje 'istočnjaci', 'Rising Sun People' ili 'narod izlazećeg sunca'. Indijanci [[Pennacook]] (pleme Coosuck, Cowasuck) naziva ih Aln8bak /8 ='ou'/, što je njihova varijanta imena Alnanbal. == Jezik == Abenaki pripada porodici algonquian, a postoji razlika između istočnog i zapadnog dijalekta, danas priznati samostalnim jezicima. Istočnim dijalektom govorila su plemena Amaseconti, Androscoggin (Arosaguntacook), Kennebec (Norridgewock), Ossipee, Penobscot, Pequawket, Rocameca, Wewenoc i Indijanci s rezervata Wolinak u Quebecu. zapadnim [[dijalekt]]om služili su se Sokoki i Missisquoi. Plemena Maliseet i Passamaquoddy govore jezikom malecite-passamaquoddy, danas jedini živi [[jezik]] kojim govore ova dva plemena Abenaka == Plemena saveza == Plemena saveza bila su: *[[Amaseconti]], *[[Androscoggin]] (Anasagunticook), *[[Kennebec]] (Norridgewock), *[[Maliseet]], *[[Ouarastegouiak]], *[[Passamaquoddy]], *[[Patsuiket]], *[[Penobscot]], *Pigwacket ([[Pequawket]]), *[[Rocameca]], *[[Sokoki]] i *[[Wewenoc]] (Wawenoc, etc.). Danas Abenake dijele na istočne i zapadne. Istočni Abenaki su potomci plemena Amaseconti. Androscoggin, Kennebec, Ossipee, Pigwacket, Rocameca.i Wewenoc. Ova plemena su nekon ratova morala pobjeći, kao saveznici Francuza, u [[Quebec]] gdje još danas žive na rezervatu Wolinak (Reserve of Wôlinak). Njih poznajemo kao Abnake. Takozvani Zapadni Abenaki u stvari je pleme Sokoki ili Sokoni, koji su usput asimilirali nadvladane algonkinske grupe Cowasuck (iz grupe Pennacook), stanovnike sela Hoosac, iz grupe [[Mahican]]), pleme [[Missisquoi]] (ili Mazipskwik), pleme [[Squawkeag]] ili Squakheag (koji su porijeklom od Pocomtuc-a), dijelove Indijanaca Schaghticoke (koji su porijeklom od Mahicana; danas se ovi Schaghticoke vode kao samostalno pleme). Sokoki su danas često nazivani i imenom St. Francis, oni su naseljeni u Quebecu na rezervatu Odanak, te u Vermontu i New Hampshireu. O plemenima Maliseet ili Malecite, [[Passamaquoddy]] i Penobscot oduvijek se govorilo kao o posebnim plemenima, i ne vode se pod abnačkim imenom. Njima je dozvoljen ostanak na području SAD-a gdje su dobili i zemlju na kojima su utemeljeni njihovi rezervati. Savez Abenaka osnovan je zbog zaštite od napada njihovih južnih susjeda Mohawk-Irokeza, plemena koje je bilo sa svima u ratu. –Raspad saveza počinje 1724. kada su Englezi uništili njihovo glavno selo Norridgewock. Misionar, Otac [[Sebastian Rasle]] je ubijen, selo je spaljeno, [[Indijanci]] bježe u Kanadu pod francusku zaštitu. == Sela == Hodge ima popisu sela: [[Amaseconti]], [[Ammoncongan]], [[Aquadocta]] (?), Arosaguntacook, [[Asnela]], [[Aucocisco]], [[Bagaduce]], Bécancour, [[Calais]] (Passamaquoddy), [[Gunasquamekook]] (Passamaquoddy), [[Imnarkuan]] (Passamaquoddy), Kennebec, [[Ketangheanycke]], [[Lincoln Island]], [[Masherosqueck]], [[Mattawamkeag]] (Penobscot), Mattinacook (Penobscot), [[Mecadacut]], [[Medoctec]] (Maliseet), [[Meecombe]], Missiassik (Missiassik), Moratiggon (?), [[Moshoquen]], [[Muanbissek]] (?), [[Muscongus]], [[Negas]], [[Negusset]], Norridgewock, Norumbega, [[Okpaak]] (Maliseet), [[Olamon]] (Penobscot), Old Town (Penobscot), [[Ossaghrage]], [[Ouwerage]], [[Pasharanack]], [[Passadumkeag]] (Penobscot), Passamaquoddy (village ?), [[Pauhuntanuc]], [[Pemaquid]], Penobscot, Pequawket, [[Pocopassum]], [[Precaute]], Rocameca, [[Sabino]], [[Sagadahoc]], [[Sainte Anne]] (Maliseet), St Francis, [[Satquin]], [[Sebaik]] (Passamaquoddy), [[Segocket]], [[Segotago]], [[Sillery]], Sokoki (village ?), [[Taconnet]], [[Tobique]] (Maliseet), [[Unyjaware]], [[Viger]] (Maliseet), [[Wabigganus]], [[Waccogo]], Wewenoc (village ?). == Ustroj == *Abenaki su bili organizirani po klanovima (ili rodovima), ti su rodovi nekada bili egzogamni, bila je zabranjena ženidba unutar istog roda, no ta se zabrana izgubila još u vrijeme Lewis H. Morgan-a (u 19. stoljeću). U Morganovo vrijeme Abenaki su imali sljedeće rodove: *1. Mals'sŭm (Wolf; Vuk). *2. Pis-suh' (Black Wildcat; divlja /crna/ mačka). *3. Ah-weh'-soos (Bear; Medvjed). *4. Skooke (Snake; Zmija). *5. Ah-lunk-soo (Spotted Animal; šarena životinja). *6. Ta-mä'-kwa (Beaver; Dabar). *7. Ma-guh-le-loo' (Caribou; Karibu). *8. Kä-bäh'-seh (Sturgeon; kečiga; riba iz porodice Acipenseridae). *9. Moos-kwă-suh' (Muskrat; Mošusni štakor). *10. K’-che-gä-gong'-go (Pigeon Hawk; Mali sokol/Falco columbarius). *11. Meh-ko-ă' (Squirrel; Vjeverica). *12. Che-gwä'-lis (Spotted Frog; Šarena žaba). *13. Koos-koo' (Crane; Ždral). *14. Mä-dä'-weh-soos (Porcupine; Dikobraz). *Nasljeđe se kod Abenaka vodilo po muškoj liniji, a položaj [[sachem]]-a (poglavice) bio je nasljedan u rodu. Poligamije je bilo, ali je bila rijetka. Svako selo imalo je 'kuću vijeća' i svako pleme ratnog i civilnog poglavicu. == Život i običaji == [[Datoteka:Wabanaki wigwam with birch bark covering.jpg|mini|Wigwam od kore breze]] Abenaki su stanovnici sjevera nove Engleske i žive životom sličnom plemenima juga Nove Engleske. Abenaki bijahu [[lovci]] i [[ribolov|ribari]], ali su uzgajali i [[kukuruz]], [[grah]], '[[squash]]' i [[duhan]] (sadnja je počinjala u svibnju), sakupljali su javorov sok i od njega kuhali [[sirup]]. Opstajali su na uzgoju kukuruza, graha i tikvica koje su uzgajali na plodnim naplavnim nizinama rijeka. Pleme [[Missisquoi]] s istočne obale jezera Champlain imalo je kukuruza zasađenog na površini od 250 akera. Lovom, ribolovom i sakupljanjem nadopunjavali su svoje izvore prehrane. U nekim krajevima, ovisno o lokaciji, tamo gdje je zemljište davalo slab prihod zemlju su često gnojili ribom kako bi povećali prinos. Tijekom većeg dijela godine živjeli su razasuti po malenim skupinama koje su se sastojale od proširenih obitelji, od kojih je svaka imala svoj lovački teritorij, kojim bi lovci lutali zimi, i koji se nasljeđivao po očevoj liniji, po čemu se razlikuju od svojih susjeda i krvnih neprijatelja Irokeza koji su bili matrilinearni. U [[prolječe]] i ljeto ove skupine bi se okupljale u blizini ruijeka ili morske obale radi sadnje i ribolova. Ova ljetna sela ponekad su bila utvrđivana, ovisno o ratnoj opasnosti koja bi prijetila, a u prosjeku su imala oko 100 stanovnika, te su za razliku od irokeških bila relativno malena uz izuzetak zapadnih Abenaka, Sokokija. Prevladavale su nastambe kupolastog oblika, wigwami prekriveni korom breze. Tijekom zime dok su rasipani po malenim skupinama živjeli su u kolibama stožastog oblika nalik tipiju od bizonove kože ali napravljeni od drvenog kostura prekrivenog korom. Svoje kolibe od brezove kore, nazivali su '[[wigwam|wigwâm]]', riječ je ušla u [[engleski jezik]] pa se kasnije i internacionalizirala. Naziv Abenaki prije je geografska i lingvistička grupacija nego politička, i to zbog njihovog nedostatka središnje vlasti. Plemena su se po potrebi, to je obično rat, ujedinjevala pod zapovjedništvom nekog snažnijeg sachema. No sachem je i na samoj plemenskoj razini imao ograničen autoritet, a za odluke o donošenju rata ili mira tražio se sastanak svih odraslih osoba. Plemenski savez Abenaka nije nastao sve do nakon 1670. i to kao odgovor na stalne borbe s Irokezima i engeskim kolonistima. Čest problem je prema francuskim vojnim časnicima s kojima su Abenaki bili u prijateljskim odnosima i u savezu protiv Engleza, kontrola koju je imao nad svojim ratnicima. Svako abenačko pleme imalo je ratnog i civilnog poglavicu, koji se kod Penobscota nazivao bashaba. Postojala su dva vijeća, veliko i opće. Opće vijeće sastojalo se od poglavice i dva muškarca iz svake obitelji, a veliko od cijelog plemena, uključujući i žene. Svako selo imalo je svoju ‘kuću vijeća’. Abenaki imaju bogatu [[mitologija|mitologiju]] a cijeli niz kulturnih heroja. Najpoznatiji je [[Glooskap]], on je stvaralac svijeta, nadalje tu su: Pomola, pticolika mitska kreatura; Tabaldak, stvoritelj ljudi i Glooskapa. Dva su glavna božanstva [[Kechi Niwaskw]] (Gici Niwaskw) ili Tabaldak, on je stvoritelj prvih ljudi. Prve ljude koje je načinio bili su od kamena, ali nije bio zadovoljan s njima pa ih je uništio i stvorio druge ljude od drevta, a Abenaki su njihovi potomci. Tabaldak je Veliki duh, a suprotnost mu je zlo božanstvo Machi Niwaskw koje stanuje na otoku u atlantskom oceanu. [[Poligamija]] je bila dozvoljena ali je bila rijetka. Svoje mrtve pokapali su grobovima iskopanima u tlu. Vjerovali su i u besmrtnost duše. == Povijest == Prvi ih je možda opazio John Cabot 1498. nakon čega sve češće zbog ribolova na Grand banksu i na obalu dolaze bretonski, [[baski]]jski, [[normani|normanski]] i engleski ribari. Godine 1604. dolaze Samuel de Champlain i Pierre de Monts koji koji grade utvrdu St. John na ušću rijeke St. Croix i počinje stalna trgovina krznom s plemenima Maliseet i Penobscot. kako su izabrali loše mjesto za svoju prvu ispostavu, morali su se povući preko zaljeva Bay of Fundy u Port Royal na Novoj Škotskoj, teritorij koji je pripadao plemenu Micmac, ali trgovimna krznom s Abenakima se nastavila. Weymouth stiže 1605 u zemlju plemena Wewenoc, a prvo stalno naselje 1607/8 godine gradi kompanija Plymouth na ušću rijeke Kennebec. Penobscoti prosperiraju zahvaljujućo europskoj trgovačkoj robi do koje su došli trgovinom s [[Francuzi]]ma, pa počinju dominirati nad drugim plemenima Abenaka što su živjela zapadno i južno. Pojavilo se i rivalstvo za trgovinom [[krzno]]m izmneđu Penobscota i [[Micmac]]a, što će 1607 eskalirati [[Tarrateenski rat|Tarrateenskim ratom]] koji će bjesniti 8 godina dok nisu uspjeli ubiti [[bashaba|bashabu]], penobscotskog sachema. Bashaba je zarobljen i ubijen 1615., nakon čega su Micmaci poharali abenačka sela u južnom maine i doprli sve do Massachusettsa u kojem je harala neka [[epidemija]] koja je počistila plemena južne [[Nova Engleska|Nove Engleske]]. Micmaci se tada vrate kući donesavši sa sobom bolest koja je pokosila ¾ domorodačke populacije. Prvo neprijateljstvo s Englezima počinju izgleda osnivanjem kolinije 1607. na Penobscotu. Ratovi će potrajati sve do [[1724.]] kada je spaljeno njihovo glavno naselje Norridgewock, a iduće [[1725.]] godine poraženo je i pleme [[Pequawket]]. Plemena Istočnih i Zapadnih Abenaka morala su napustiti [[Maine]], te su se nastanili u Kanadi, Sokokisi na rezervatu St. Francois a istočni Abenaki na rezervatu Wolinak. U Maine se više nikada nisu vratili. jedina dva plemena koja danas u Maine imaju svoje rezervate su Penobscot i Passamaquoddy. == Danas == Danas pleme Abenaki s rezervata Wolinak (Abenakis de Wôlinak; ima ih oko 400) žive od turizma i proizvodnje kanua od [[fiberglas]]-a. Svoje škole nemaju. Zastupa ih lokalno vijeće ' Conseil de bande des Abenakis de Wôlinak' koja je dio 'Grand conseil de la nation Waban-Aki' (ili Velikog vijeća naroda Abenaki). Pleme Sokoki je brojnije, 1,500 na rezervatu Odanak, i 2,500 u [[Vermont]]-u i [[New Hampshire]]-u. Oni se vode kao Sokoki-St. Francis Band of the Abenaki Nation. Houlton Maliseet broje oko 400 u Maine, ostali [[Maliseet]]-i žive u Quebecu (preko 400) i [[New Brunswick]]-u (2.000). Pleme Passamaquoddy (2.500) živi na 3 rezervata u Maine: Pleasant Point, Peter Dana Point i Indian Township. Penobscot (2,000) imaju svoj rezervat na istoimenoj rijeci, na otoku Indian Island kod gradića Old Town. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Abenaki}} *[http://www.fourdir.com/abenaki.htm Abenaki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070626081713/http://www.fourdir.com/abenaki.htm |date=26. lipnja 2007. }} *[http://www.tolatsga.org/aben.html Abenaki History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100411025556/http://www.tolatsga.org/aben.html |date=11. travnja 2010. }} *[http://personalweb.smcvt.edu/winooskimills/Abenaki/Abenakimain.htm The Abenaki: Winooski's first residents] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050830093607/http://personalweb.smcvt.edu/winooskimills/Abenaki/Abenakimain.htm |date=30. kolovoza 2005. }} *[http://www.native-languages.org/abenaki.htm Native Languages of the Americas:Abenaki (Abanaki, Abenakis, Alnôbak)] *[http://scsc.essortment.com/abenakinewengl_rmru.htm Who were the Abenaki Indians?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060528163702/http://scsc.essortment.com/abenakinewengl_rmru.htm |date=28. svibnja 2006. }} *[http://www.phatnav.com/wiki/wiki.phtml?title=Abenaki_mythology Abenaki mythology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927145633/http://www.phatnav.com/wiki/wiki.phtml?title=Abenaki_mythology |date=27. rujna 2007. }} *[http://www.historiclakes.org/people/Greylock.html Greylock ~ Great Chief of the Abenaki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060402225949/http://historiclakes.org/people/Greylock.html |date=2. travnja 2006. }} *[http://www.native-northamerican.net/shelter/index.cfm Abenaki Shelter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060219225544/http://www.native-northamerican.net/shelter/index.cfm |date=19. veljače 2006. }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Abenaki| ]] [[Kategorija:Indijanci, Maine]] [[Kategorija:Indijanci, Vermont]] [[Kategorija:Indijanci, New Hampshire]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] o0b3pgvthqvsp9ukqa50i4wi8slk53i Croatan 0 20772 7430868 7070357 2026-04-16T12:20:45Z Panasko 203327 7430868 wikitext text/x-wiki {{stilska dorada}} [[Datoteka:NCMap-doton-Pembroke.PNG|mini|Lokacija Croatana u okrugu Robeson, N.C.]] [[Datoteka:Henry Berry Lowrie.jpg|mini|Henry Berry Lowrie, postao je poznat kao indijanski Robin Hood]] [[Datoteka:Lumbee.jpeg|mini|Jamie Oxendine (Lumbee) s kongresnicom Marcy Kaptur]] '''Croatan Indijanci''' (Croatan Indians, Lumbee), [[narod]]<ref>[http://docsouth.unc.edu/nc/butler/croatan52.jpg]</ref> tajanstvenog porijekla danas nastanjen u Sjevernoj Karolini u okruzima [[Robeson]], [[Hoke]], [[Scotland]], i [[Cumberland]]. == Porijeklo i povijest == Riječ 'Croatan' veoma je popularna u Sjevernoj Karolini. Postoji više teorija o njihovom porijeklu, najpopularnija je ona da su potomci [[Hatteras]] Indijanaca i kolonista (njih oko 120; među njima je navodno bilo i [[Dubrovnik|dubrovačkih]] pomoraca) koji su se [[1587.]] naselili na [[otok]]u [[Roanoak]]. Otok leži pred obalom Sjeverne Karoline. Naselje u kojem su živjeli nazvano je 'Lost Colony' (Izgubljena kolonija) jer su stanovnici netragom nestali, vjerojatno su se priključili Indijancima i otišli. Mnogi današnji Lumbee imaju ista prezimena kao i nestali kolonisti. Prema [[Adolph Dial]]-u, povjesničaru iz plemena Lumbee, Croatani i [[Englezi]] su sudjelovali u stvaranju današnjih Lumbee Indijanaca. Riječ 'Croatan' dano je ovom plemenu prema napisu CRO koji je bio ucrtan na jednom drvetu. Druga je teorija da su Lumbee potomci [[Cherokee|Čerokija]], [[Tuscarora]] i Istočnih [[Sioux]]a. Tijekom [[1800-ih]] godina, Lumbee su bili nazivani imenom Croatan Indians jer su izgledali poput Indijanaca ali su živjeli poput bijelih naseljenika. Sjeverna Karolina im je dala poseban legalni status, uključujući i pravo da imaju svoje vlastite škole. Prva njihova škola 'Croatan Normal School' otvorena je [[1887.]] u Pembroke-u u Sjevernoj Karolini. Danas je to 'Pembroke State University'. *Danas su Croatani najveće samostalno [[pleme]] istočno od rijeke [[Mississippi]], prema popisu iz [[1990.]] bilo ih je 48.000. Oni čine najveću indijansku grupu bez rezervata i mnogi žive i rade od zemlje. [[Lumbee]] ili Croatan Indijancima odbijen je federalni status 'Indijanskog plemena' zbog visokog postotka miješane krvi, kako one iz drugih plemena tako i crnačke. Lumbee su naime bili poznati po tome što su pružali utočište izbjeglim crnačkim robovima. Lumbee su danas organizirani u više plemena, to su: Kaweah Indian Nation iz Sjeverne Karoline, pleme United Lumbee Nation of North Carolina and America. Ovdje treba napomenuti i da se ostaci [[Cheraw]] Indijanaca prodaju pod Croatane nazivavši sebe Lumbee Tribe of Cheraw Indians. [[Henry Berry Lowrie]] nazivan "Indian Robin Hood", njihova poznata ličnost iz (1860-tih) ima među ovim narodom status narodnog heroja. Bio je kako kažu 'veliki bandit'. Njegova obitelj porijeklom iz Virginije bila je poznata po gradnji cesta. Njegovo ime danas nosi cesta [[Lowrie road]] u Sjevernoj Karolini. == Alternativna teorija o porijeklu == Američki znanstvenici Dr. Paul Heinegg i Dr. Virginia E. Demarce iznijeli su teoriju u svojoj knjizi ''Free African Americans'', utemeljenu na genaološkim dokumentima i drugim dokazima, da Croatani, odnosno današnji Lumbee, uopće nisu indijanci, nego su mulatskog (miješanog crnačkog i bjelačkog) porijekla. Članak iz 1872. u New York Herald-u govori o okrugu Robeson u kojemu živi većina Lumbee-a ( od 1885 do 1911. nazivanih Croatan) kao o "Mulatskom Kapitolu". Također popis stanovništva iz kolonijalnog vremena govori da je stanovništvo okruga Robeson ( tada Bladen ) "sve mulatsko i crnačko, bez indijanaca" ("is all Mulatto and Negro, No Indians".) == Današnja baština == * ''Lost Colony center for Science and Research'', je danas službeni znanstveno-istraživački centar uz otok Manteo (bivši Roanoke) koji se od 1998. bavi povijesnim, arheološkim, genealoškim i biogenetskim (DNK) analizama svih dostupnih tragova prvobitnih doseljenika i okolnih Indijanaca (''The Croatan Project'', East Carolina University). == Poznati Croatani == Poznate osobe kroatanskog (lumbeejskog) podrijetla. *[[Heather Locklear]].<ref>[http://www.hud.gov/offices/pih/ih/codetalk/onap/celebrities.cfm HUD CodeTalk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090306075327/http://www.hud.gov/offices/pih/ih/codetalk/onap/celebrities.cfm |date=6. ožujka 2009. }} Celebrities of Native American Heritage</ref> == Literatura == * K.I. Blu: ''Lumbee.'' Handbook of North American Indians vol. 14: 278-295, Smithsonian Institution, Washington 2004 * B. Fell: ''Saga America''. U.S. Academy of Sciences and Arts & Harward University, Harward 1980 * A.S. Eterovich: ''Croatia and Croatians, and the Lost Colony''. Ragusan Press, San Carlos, Ca. 2003 * T. Hariot, J. White, J. Lawson: ''A vocabulary of Roanoke''. Evolution Publishing, Merchantville 1999 * Th. Ross: ''American Indians in North Carolina''. Karo Hollow Press, South Pines 1999 * G.M. Sider: ''Lumbee Indian histories''. Cambridge University Press, Cambridge 1993 * S.B. Weeks: ''The lost colony of Roanoke, its fate and survival''. Knickbocker Press, New York 1891 == Izvori == {{izvori}} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] [[Kategorija:Neriješeni problemi u znanosti]] dw15h7df36lc4s48j3bfi2shkwdl0fu Wilhelm Conrad Röntgen 0 20809 7431177 7166940 2026-04-16T22:46:50Z Divna Jaksic 974 7431177 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Wilhelm Conrad Röntgen | slika = WilhelmRöntgen.JPG | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[27. ožujka]] [[1845.]] | mjesto_rođenja = [[Datoteka:Flag of Prussia (1892-1918).svg|20px|border|Pruska]] [[Lennep]], [[Pruska]] | datum_smrti = [[10. veljače]] [[1923.]] | mjesto_smrti = [[Datoteka:Flag of Germany (3-2).svg|20px|border|Weimarska Republika]] [[München]], [[Weimarska Republika|Njemačka]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Nijemci|Nijemac]] | etnicitet = | polje = [[Fizika]] | radna_institucija = [[Sveučilište u Strassburgu]]<br>[[Sveučilište u Hohenheimu]]<br>[[Sveučilište u Giessenu]]<br>[[Sveučilište u Würzburgu]]<br>[[Sveučilište u Münchenu]] | alma_mater = [[ETH Zürich]]<br>[[Sveučilište u Zürichu]] | doktorski_mentor = [[August Kundt]] | doktorski_studenti = | poznat_po = [[X-zrake]] ili [[rendgenske zrake]] <br> [[Rendgenska cijev]] | nagrade = [[1901.]] - [[Nobelova nagrada za fiziku]] (prvi dobitnik) | religija = | fusnote = }} '''Wilhelm Conrad Röntgen''' ([[Lennep]], [[27. ožujka]] [[1845.]] – [[München]], [[10. veljače]] [[1923.]]), [[Njemačka|njemački]] [[fizičar]]. Studirao na Politehnici u [[Zürich]]u. Sveučilišni [[profesor]] fizike u [[Strasbourg]]u (od 1876. do 1879.), [[Giessen]]u (od 1879. do 1888.), [[Würzburg]]u (od 1888. do 1900.) i [[München]]u (od 1900. do 1920.). Godine 1895. otkrio je posebnu vrstu [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]], [[X-zrake]] (poslije po njem nazvane [[Rendgenske zrake|rendgensko zračenje]]), koje je, između ostaloga, omogućilo silan napredak u [[medicina|medicinskoj]] [[Dijagnostika|dijagnostici]]. U svojim je istraživanjima ispitao svojstva zračenja: sposobnost djelovanja na [[Fotografija|fotografsku ploču]], prolaska kroz različite [[tvar]]i, slabljenja u vezi s vrstom tvari i debljinom sloja kroz koji prolaze i sposobnost [[Ioniziranje|ioniziranja]] zraka kojim prolaze. Konstruirao je [[Rendgenska cijev|rendgensku cijev]] s konkavnom [[katoda|katodom]] i [[platina|platinskom]] antikatodom. Bavio se i istraživanjem [[Piezoelektrični efekt|piezoelektričnih]] i [[piroelektričnost|piroelektričnih]] pojava kod [[kristal]]a. Ispitivao je specifični [[toplinski kapacitet]] [[plin]]ova i svojstva [[tekućina]] pod visokim [[tlak]]om. Za otkriće rendgenskoga zračenja dobio je 1901. prvu [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/53339 |title=Röntgen, Wilhelm Conrad |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Životopis == [[datoteka:X-ray by Wilhelm Röntgen of Albert von Kölliker's hand - 18960123-02.jpg|mini|lijevo|250px|Jedna od prvih radiografija (rendgenskih slika) koje je Röntgen snimio, šaka, vjerojatno gospođe Röntgen.]] [[datoteka:hvtubes.jpg|mini|desno|300px|Dvije visokonaponske ispravljačke [[Elektronska cijev|elektronske cijevi]] koje mogu stvoriti [[rendgensko zračenje]].]] Wilhelm Conrad Röntgen je rođen u Lennepu (danas dijelu grada [[Remscheid]]a), u obitelji krojača. Kada mu je bilo tri godine, obitelj se preselila u [[Nizozemska|Nizozemsku]], u [[Apeldoorn]], gdje je i odrastao.<ref name="NationMaster">[http://www.nationmaster.com/encyclopedia/Wilhelm-R%C3%B6ntgen "Wilhelm Röntgen"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080430115304/http://www.nationmaster.com/encyclopedia/Wilhelm-R%C3%B6ntgen |date=30. travnja 2008. }}, NationMaster.com {{eng icon}}</ref> Röntgen je studirao na sveučilištu u nizozemskom [[Utrecht]]u i na [[ETH Zürich|ETH]] u [[Zürich]]u, gdje je diplomirao [[strojarstvo]]. Godine [[1869.]] doktorirao je na Sveučilištu u Zürichu. Od [[1867.]] do [[1871.]] predavao je na Sveučilištu u [[Strasbourg]]u, kada je postao profesor na Poljoprivrednoj akademiji u [[Hohenheim]]u. Godine [[1876.]] vratio se u Strassbourg na tri godine kao profesor fizike. Od [[1879.]] do [[1888.]] bio je pročelnik katedre za fiziku na Sveučilištu u [[Gießen]]u, kada prelazi na mjesto pročelnika katedre za fiziku na Sveučilištu u [[Würzburg]]u. Godine [[1900.]], prema posebnom zahtjevu [[Bavarska|bavarske]] vlade, Röntgen prelazi na [[München|minhensko]] Sveučilište, gdje ostaje do kraja života.<ref>[http://www.nobel-winners.com/Physics/wilhelm_conrad_rontgen.html "Wilhelm Conrad Röntgen"], nobelwinners.com {{eng icon}}</ref> Pogrešno se vjeruje da je Röntgen x-zrake pronašao slučajno. Slučaj je bio samo utoliko što je zavjesu [[barij]]evog [[platinacijanid]]a, koju je pripremio za jedan od narednih eksperimenata, osvijetlio prije nego što ju je upotrijebio. Naime, tijekom [[1895.]] Röntgen je, poput brojnih fizičara, ispitivao efekte visokog [[napon]]a na električno pražnjenje u razrijeđenim [[plin]]ovima u [[vakuum]]skim cijevima. Krajem te godine već su se ispitivali efekti katodnih zraka van vakuumskih cijevi. U pripremi jednog od takvih eksperimenata testirao je aparaturu u mraku i primijetio je nekakvo svjetlucanje na stolu, metar od aparature, kad god bi uključio visoki napon. Pošto se u ponovljenim pokušajima zbivala ista stvar, upalio je šibicu i shvatio da svjetlucanje dolazi od barijevog platinocijanida, koji je tu bio odložen čekajući neki od sljedećih eksperimenata. Röntgen je nagađao da se radi o novoj vrsti zraka (katodne zrake su već bile poznate). Sljedećih nekoliko tjedana je jeo i spavao u laboratoriju, neprekidno ispitujući osobine novih zraka, koje je privremeno nazvao [[X-zrake]], koristeći matematičko označavanje za nepoznatu veličinu. Premda je znanstveni svijet kasnije, kada je Röntgen postao poznat, zrake po njemu nazvao rendgenskima, on je radije koristio izraz X-zrake. I danas se u svakodnevnom govoru medicinska aparatura za snimanje X-zrakama naziva rendgen. U studenom [[2004.]] [[IUPAC|Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju]] dala je 111. elementu u [[Periodni sustav elemenata|periodnom sustavu]] ime [[Roentgenij|roentgenij]]. Röntgen je umro [[1923.]] od [[Rak (bolest)|raka]]. Vjeruje se da rak nije bio posljedica njegova rada s ionizirajućom [[Radioaktivnost|radijacijom]], jer je u tim istraživanjima proveo samo kratko vrijeme, a bio je jedan od rijetkih pionira istraživanja radioaktivnosti koji je redovito koristio [[Olovo (element)|olovnu]] zaštitu. [[Rendgen]] (oznaka: R) je [[mjerna jedinica]] izvan [[Međunarodni sustav mjernih jedinica|SI sustava]], a označava količinu [[Rendgenske zrake|rendgenskog]] ili [[Gama-čestica|gama zračenja]] potrebnu da nastane 1 elektrostatička jedinica [[Električni naboj|elektriciteta]] (3 x 10<sup>9</sup> [[ion]]skih parova) po cm<sup>3</sup> suhog [[zrak]]a u [[Standardni tlak i temperatura|standardnim uvjetima]]. Rendgen je ograničen samo na rendgensko zračenje i gama zračenje, što je samo dio [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućeg zračenja]], s [[energija|energijom]] manjom od 3 M[[eV]]. ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} ==Vanjske poveznice== * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1901/rontgen-bio.html Biografija na nobelprize.org] {{eng icon}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1901}} {{GLAVNIRASPORED:Röntgen, Wilhelm Conrad}} [[Kategorija:Njemački fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] 6m8m059lzhdyww66snnzfz5jcnoix0v Abdul Aziz 0 21163 7431226 6281404 2026-04-17T01:04:41Z CommonsDelinker 3582 [[c:COM:CDC|Bot]]: zamjena 4f3bdb2b3891715176c6580e6ab6cb4b--ottoman-empire-sultan.jpg s Sultan_Abdulaziz.jpg 7431226 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|infookvir monarh}} [[Datoteka:Sultan Abdulaziz.jpg|mini|Sultan '''Abdul Aziz''']] '''Abdul Aziz''' ([[Istanbul]], [[8. veljače]] [[1830.]] – Istanbul, [[4. lipnja]] [[1876.]]), [[Osmansko carstvo|osmanski]] [[sultan]]. Abdul Aziz ([[Arapski jezik|arapski]]: '''عبد العزيز''') postaje sultan [[25. lipnja]] [[1861.]] godine poslije prerane smrti brata [[Abdul Medžid I.|Abdul Medžida I.]] Jednostavno govoreći on je sultan laganog propadanja. Tijekom njegove vladavine [[Osmansko Carstvo]] se svake godine sve više zadužuje do trenutka kada dolazi do proglašenja državnog bankrota [[1875.]] godine. Nemiri koji tada zahvaćaju državnu tvorevinu rezultiraju pobunom u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Općenarodno nezadovoljstvo inflacijom koja nastupa poslije bankrota dovodi do zavjere koja svrgava sultana [[30. svibnja]] [[1876.]] godine. Nekoliko dana poslije Abdul Aziz navodno izvršava [[samoubojstvo]]. Vijest o smrti [[Istanbul]] dočekuje s oduševljenjem. Pučisti su na čelo države doveli [[Murat V.|Murata V.]] sina sultana [[Abdul Medžid I.|Abdul Medžida I.]] {{Redoslijed| |prethodnik =[[Abdul Medžid I.]] |gl_članak_funkcija=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] ([[1861.]] – [[1876.]]) |nasljednik= [[Murat V.]] }} {{sultani}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] 9rdb53rff1uw27sfa510a0by2on29fd Mahican 0 21355 7430876 7071232 2026-04-16T12:23:06Z Panasko 203327 7430876 wikitext text/x-wiki '''Mahican''' (Mohican) su indijanski narod, odnosno konfederacija [[Algonquian]]skih plemena koja je živjela duž rijeke [[Hudson]] u New Yorku. Ime Mahican označava 'vuka' (u francuskom Loups), ali oni su [[Nizozemci]]ma i [[Englezi]]ma bili poznati i kao River Indians. == Ime == Mohican su sebe označavali kolektivnim imenom "''Muhhekunneuw''" u značenju "''people of the great river''", a odnosi se na rijeku Hudson. Druga plemena nazivala su ih raznim imenima. Irokezi, što pripadaju porodici [[Iroquoian]], i nisu ih mogli razumjeti nazivali su ih Akochakaneń, "''Those who speak a strange tongue''". Zbog svoje lokacije uz rijeku Hudson, Nizozemci su ih nazvali ''Riječni Indijanci'', i ''Canoe Indijanci'' od drugih naseljenika, jer je kanu bio glavno prijevozno i transportno sredstvo Mohikanaca. Druga manje poznata imena za njih su ''Hikanagi'' ili ''Nhíkana'' ([[Shawnee]]), ''Mourigan'' ([[Francuzi]]), ''Uragees'', koje je zabilježio Colden (1747) i druga. == Plemena saveza == *Mahican, imali su jedno selo u Vermontu, Winooskeek, na ušću Winooski Rivera. S plemenima Mechkentowoon i Wiekagjoc u New Yorku su imali 7 sela. *[[Mechkentowoon]], zapadna obala Hudsona, New York. *Westenhuck ([[Stockbridge]], Housatonic), kod [[Great Barrington]]a, u Massachusettsu. Imali su jedno selo *[[Wawyachtonoc]], u okruzima Dutchess i Columbia u New Yorku, i istočno od rijeke Housatonic u [[Connecticut]]u. Imali su sedam sela. *[[Wiekagjoc]], istočna obala Hudsona, blizu [[Hudson]]a. == Sela == Ashowat, Catantaquck, Checapscaddock, Kitemaug, Mamaquaog, Mashantackack, Massapeag, Mohegan, Moosup, Nawhesetuck, Pachaug, Paugwonk, Pautexet, Pigscomsuck, Poquechanneeg, Poquetanock, Shantuck, Showtucket ili Shetucket, Wauregan, Willimantic, Yantic. == Kultura == Mahicani su živjeli po selima koja su se sastojala od 20 – 30 [[kuća]], obično podizane na brjegovima i zaštićene palisadama. Svako selo Mahicana imalo je poglavicu, čin poglavice bio je nasljedan. Postojalo je i vijeće birano od stanovnika sela. Mahicani su se bavili lovom po šumama, ribolovom po rijekama i jezerima, a uzgajali su i [[kukuruz]], [[grah]] i 'squash-tikve([http://www.plantnames.unimelb.edu.au/Sorting/Cucurbita.html#pepo-pepo-pepo]), sakupljala se divlja biljna hrana i [[javor]]ov slatki sok, što je bio ženski posao. == Povijest == Mahican Indijanci prvi kontakt s bijelcima imaju ranih 1600-tih godina. Bili su to nizozemski trgovci koji su postali saveznici divljih [[Mohawk]]-ratnika, njihovih neprijatelja. Naoružani nizozemskim puškama Mohawki su protjerali Mahicane iz njihove domovine. Razbijeni Mahicani (često nazivani Mohikancima) naseljavali su se među drugim plemenima gdje su izgubili identitet. Nestanak ovog naroda inspirarao je [[James Fenimore Cooper]]a da napiše klasičnu novelu 'The Last of the Mohicans', izdanu 1826. godine. Grupa Mahicana ipak se održala u sadašnjem zapadnom [[Massachusetts]]u. [[1730-ih]] naselja Mahicana su preobraćena na kršćanstvo. Izgrađena je crkva i škola oko kojih je niknulo novo naselje Stockbridge. Mahicani ovog područja postat će poznati kao Stockbridge Indijanci. Prema Mooneyu Mahican-populacija 1600. godine iznosila je 3,000 duša. Lee Sultzman kaže da ih je [[1672.]] preostalo 1,000. Daljnja povijest Mahicana povijest je plemena Stockbridge. == Slike == *Tetovirano lice, Indijanci Mahican (poglavica Etow Oh Koam) [http://www.american-native-art.com/publication/mahican/foto/tattoo-chief-Etow-Oh-Koam.jpg] == Literatura == *''A. Skinner,'' Notes on Mahikan Ethnology (1925). == Vanjske poveznice == *[http://www.fourdir.com/mahican.htm Mahican] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090412/http://www.fourdir.com/mahican.htm |date=29. rujna 2007. }} *[http://www.dickshovel.com/Mahican.html Mahican History] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/algonquian/mahicanhist.htm Mahican Indian History] *[http://www2.bartleby.com/65/ma/Mahican.html Mahican] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060218193017/http://www.bartleby.com/65/ma/Mahican.html |date=18. veljače 2006. }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Mahican| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, New York]] ja2gt60n9hycpkrt3m0kr5irvha1fwg Stockbridge 0 21356 7430911 7072307 2026-04-16T12:27:50Z Panasko 203327 7430911 wikitext text/x-wiki '''Stockbridge''' (Westenhuck, Housatonic), indijansko pleme porodice [[Algonquian]] nekada naseljeno u dolini rijeke [[Housatonic (rijeka)|Housatonic]], u [[Massachusetts]]u, na jugu okruga [[Okrug Berkshire, Massachusetts|Berkshire]]. U ranom sedamnaestom stoljeću bili su dio [[konfederacija|konfederacije]] [[Mahican]]. Njihovo glavno naselje Westenhuck dugo vremena bilo glavni 'grad' Mahicana. 'Vatra vijeća' ('Council Fire') Mahicana dotada se nalazila u [[Shodac|Schodacu]], na otoku blizu [[Albany]]ja. Napadi [[Mohawk]]-[[Iroquois|Irokeza]], njihovih najbližih susjeda na zapadu, natjerali su Mahicane [[1664.]] da svoje sjedište presele u [[Westenhuck]]. Godine [[1734.]] John Sergeant započinje među ovim Indijancima misionarski rad. Dvije godine kasnije ([[1736.]]) Mahicani iz doline [[Housatonic]]a okupljeni su u misiji Stockbridge gdje počinju nositi ime Stockbridge Indians. U 'Francuskom i Indijanskom ratu' [[1754.]] teško su stradali, preostalo ih je oko 200. Oni su jedina grupa Mahicana koja je uspjela sačuvati svoj identitet. Godine [[1785.]] veliki dio ih odlazi pod irokešku zaštitu u [[New York]], na Oneida Creek, u okruge [[Okrug Madison, New York|Madison]] i [[Okrug Oneida, New York|Oneida]]. Pod zaštitom [[Oneida]] njihov se broj [[1796.]] popeo na 300. Ovdje su osnovali New Stockbridge. Pleme je [[1833.]] preseljeno na rezervat na [[Green Bay]]u u Wisconsinu gdje su im se priključili i [[Munsee]]. Većina [[1850.]] odlazi na drugi rezervat u okrug [[Okrug Shawano, Wisconsin|Shawano]], također u [[Wisconsin]]u, gdje žive i danas kao Stockbridge-Munsee Band of Mahican Indians; (2,200; 1990 godine). Danas pleme zastupa plemensko vijeće koji broji 7 članova (Predsjednik 'Chairperson'; blagajnik 'treasurer'; pod-predsjednik 'vice-chair' i 4 člana vijeća. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/stockbridge/stockbridgehist.htm Stockbridge Indian Tribe History] *[http://www.mohicanpress.com/mo08014.html The Mohicans ... Children of the Delaware] *[http://unr.edu/homepage/shubinsk/history.html Brief History of the Stockbridge Mohican tribe] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Mahican]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Massachusetts]] [[Kategorija:Indijanci, Wisconsin]] hej1f7146cooochkf5iiqjvi11fv00b Emil Adolf von Behring 0 21426 7431178 6258383 2026-04-16T22:47:24Z Divna Jaksic 974 {{Dobitnici Nobelove nagrade 1901}} 7431178 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Emil Adolf von Behring | slika = E A Behring.jpg | slika_širina = | naslov = Emil Adolf von Behring | datum_rođenja = 15. ožujka 1854. | mjesto_rođenja = [[Hansdorf]], [[Njemačka]] | datum_smrti = 31. ožujka 1917. | mjesto_smrti = [[Marburg]], [[Njemačka]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Nijemci|Nijemac]] | etnicitet = | polje = [[psihologija]], [[imunologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = serumu protiv [[difterija|difterije]] i [[tetanus]]a | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelova nagradu za medicinu]] (1901.) | religija = | fusnote = }} '''Emil von Behring''' ([[Hansdorf]], [[15. ožujka]] [[1854.]] – [[Marburg]], [[31. ožujka]] [[1917.]]), [[Njemačka|njemački]] liječnik i imunolog. Bio je profesor u [[Berlin]]u, [[Halle]]u i [[Marburg]]u, gdje je osnovao institut i tvornicu seruma. Pronašao je serume protiv [[difterija|difterije]] i [[tetanus]]a, a [[1901.]] dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za medicinu]]. {{Mrva-nobel-medicina}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1901}} {{GLAVNIRASPORED:Behring, Emil Adolf von}} [[Kategorija: Njemački biolozi]] [[Kategorija: Njemački liječnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Imunolozi]] bieuneiuwqp7rcxkuwtefksdm1gini5 Antoine Henri Becquerel 0 21431 7431438 7167536 2026-04-17T11:42:32Z Divna Jaksic 974 {{Dobitnici Nobelove nagrade 1903}} 7431438 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Henri Becquerel | slika = Paul Nadar - Henri Becquerel.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[15. prosinca]] [[1852.]] | mjesto_rođenja = [[Pariz]], [[Francuska]] | datum_smrti = [[25. kolovoza]] [[1908.]] | mjesto_smrti = [[Le Croisic]], [[Bretanja]], [[Francuska]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Francuzi|Francuz]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Fizika]], [[kemija]] | radna_institucija = [[Conservatoire national des arts et métiers]]<br>[[École Polytechnique]]<br>[[Muséum National d'Histoire Naturelle]] | alma_mater = [[École Polytechnique]]<br>[[École nationale des ponts et chaussées|École des Ponts et Chaussées]] | doktorski_mentor = | poznat_po = [[Radioaktivnost]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1903.]]) <br> Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] ([[1908.]]) | fusnote = On je otac [[Jean Becquerel|Jeana Becquerela]], sin [[A. E. Becquerel]]a i unuk [[Antoine César Becquerel|Antoinea Césara Becquerela]] }} [[datoteka:Becquerel plate.jpg|mini|desno|300px|Slika Becquerelove [[fotografija|fotografske ploče]] na kojoj se vidi djelovanje nevidljivog [[zračenje|zračenja]] nastalo od [[uranij]]eve [[soli]]. Sjena metalnog [[Malteški križ|Malteškog križa]] koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi.]] '''Antoine Henri Becquerel''' ([[Pariz]], [[15. prosinca]] [[1852.]] – [[Le Croisic]], [[25. kolovoza]] [[1908.]]), [[Francuska|francuski]] [[fizičar]], nobelovac i jedan od otkrivača [[radioaktivnost]]i. Istraživao je [[magnetizam]], [[Polarizirana svjetlost|polarizaciju svjetlosti]], [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpciju]] [[svjetlost]]i i [[Fosforescencija|fosforescenciju]]. Godine 1896. otkrio da [[uranij]]eve [[soli]] neprestano emitiraju nevidljivo [[zračenje]] koje djeluje na [[fotografija|fotografsku ploču]] i [[Ioniziranje|ionizira]] [[zrak]], danas poznato kao nuklearno [[Alfa-čestica|alfa-zračenje]] i [[Beta-čestica|beta-zračenje]] (radioaktivnost). Godine 1900. utvrdio da [[električno polje]] otklanja beta-zračenje. Godine 1903. podijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] sa supružnicima [[Maria Skłodowska-Curie|Mariom Curie-Skłodowskom]] i [[Pierre Curie|Pierreom Curiejem]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/6538 |title=Becquerel, Antoine Henri |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2018.}}</ref> == Životopis == Becquerel se rodio u [[Pariz]]u u obitelji [[znanstvenik]]a, koja je zajedno s njim i njegovim sinom dala četiri generacije znanstvenika. Znanost je studirao u ''[[École polytechnique]]'', a [[tehnika|tehniku]] u ''[[École nationale des ponts et chaussées|École des Ponts et Chaussées]]''. ''Muséum National d'Histoire Naturelle'' postavio ga je [[1892.]] na katedru fizike kao trećeg člana obitelji Becquerel u tom muzeju. Inženjer [[građevinarstvo|građevinarstva]] postao je [[1894.]] [[Radioaktivnost]] je slučajno otkrio [[1896.]] proučavajući [[fosforescencija|fosforescenciju]] [[uranij]]evih [[soli]]. Istražujući rad [[Wilhelm Conrad Röntgen|W. C. Röntgena]], Becquerel je pripremio [[fluorescencija|fluorescentni]] [[Minerali|mineral]] [[kalij]]ev uranil-sulfat, [[fotografija|fotografske]] ploče i crni materijal za pokus kojemu je bila potrebna jaka [[Sunčeva svjetlost|Sunčeva svjetlost]]. Međutim, prije izvođenja pokusa otkrio je da su ploče potpuno pocrnile kao da su bile izložene suncu. Nakon nekoliko dana ponovio je pokus, i otkrio da na fotografskim pločama ponovno ostaju tragovi, iako nije bio sunčan dan. [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu]] koju je dobio [[1903.]] podijelio je s [[Pierre Curie|Pierrom]] i [[Marie Curie]]: :"''...zbog izvanrednih zasluga koje je ostvario svojim otkrićem spontane radioaktivnosti''". ''[[Francuska akademija znanosti|Académie des Sciences]]'' ga je izabrala za privremenog tajnika [[1908.]], što je i godina njegove smrti. Preminuo je u [[Le Croisic]]u u 55. godini života. Prema njemu je nazvana [[mjerna jedinica]] za [[radioaktivnost]], [[bekerel]] (Bq), a postoje i Becquerelovi [[krater]]i na [[Mjesec]]u ([[Becquerel (krater na Mjesecu)|Becquerel]]) i [[Mars (planet)|Marsu]] ([[Becquerel (krater na Marsu)|Becquerel]]). == Prirodna radioaktivnost == {{glavni|Prirodna radioaktivnost}} Budući da je broj [[proton]]a u [[atomska jezgra|atomskoj jezgri]] bitan za kemijska i fizikalna svojstva nekog [[kemijski element|kemijskog elementa]], znači da se mijenjanjem sastava atomske jezgre nekog atoma može vršiti pretvaranje ([[transmutacija]]) jednog elementa u drugi. Da je to zbilja tako, pokazala je priroda radioaktivnih tvari. 1896. otkrio je A. H. Becquerel da iz spojeva [[kovine]] [[uranij]]a izlaze neke zrake koje djeluju na fotografsku ploču, a izazivaju i [[ionizacija|ionizaciju]] zraka. Kasnije su [[Maria Skłodowska-Curie|M. Skłodowska-Curie]] i njezin muž [[Pierre Curie|P. Curie]] ustanovili istu činjenicu kod uranijevog smolinca iz Jachymova u [[Češka|Češkoj]]. Oni su iz tog uranijevog smolinca izdvojili element [[radij]] koji emitira mnogo više zraka nego uranij. Ti elementi koji sami od sebe isijavaju zrake zovu se radioaktivni elementi, a sama pojava prirodna [[radioaktivnost]]. Iz takvih radioaktivnih elemenata izlaze tri vrste zraka: [[Alfa-čestica|alfa]], [[Beta-čestica|beta]] i [[Gama-čestica|gama zrake]]. Ako radioaktivni element stavimo u [[Olovo (element)|olovnu]] posudu i zrake podvrgnemo djelovanju jakog [[magnetsko polje|magnetskog]] ili [[električno polje|električnog polja]], i to u prostoru iz kojeg smo isisali zrak, opazit ćemo na [[Fluorescentni zaslon|fluorescentnom zastoru]] njihovo skretanje. Snop zraka koji je veoma otklonjen za jednu stranu jesu beta-zrake, snop koji je skrenut malo slabije na drugu stranu jesu alfa-zrake, a treći snop koji se ne otklanja zovemo gama-zrake. Mjerenjem i ispitivanjem tih zraka bilo je utvrđeno da su alfa-zrake atomske jezgre [[helij]]eva atoma koji se sastoji od dva protona i dva neutrona, pa prema tome nose pozitivan naboj. Beta-zrake su snop [[elektron]]a, dok su gama-zrake [[elektromagnetski valovi]], i to manje [[valna duljina|valne duljine]] od [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]]. Važna je kod tih zraka njihova [[brzina]], a time i [[kinetička energija]]. Beta zrake imaju brzinu koja se približava [[Brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]], dok je brzina alfa-zraka znatno manja i iznosi 15 000 000 [[Metar u sekundi|m/s]]. Ako se [[radij]] stavi u posudu iz koje je isisan zrak, vremenom će se u posudi pojaviti neki [[plin]] koji je također radioaktivan. Taj plin je novi kemijski element koji se zove [[radon]] Rn. Međutim, radon poslije nestane, a na stijenama posude se taloži neka tvar koja je isto radioaktivna, a zove se radij A (Ra A). Iz toga izlazi da se kod radioaktivnih elemenata vrši stalno raspadanje atomske jezgre, pa jedan kemijski element prelazi u drugi. Pri tome je naročito važno ovo. Oni radioaktivni elementi koji emitiraju alfa-zrake snižavaju raspadanjem [[atomska masa|atomsku masu]] za 4, dok se njihov [[Atomski broj|redni broj]] koji karakterizira njihova kemijska svojstva snizuje za 2. Alfa-zrake su naime pozitivno nabijene čestice, koje imaju električni naboj ''e''<sup>+2</sup> (gdje je ''e'' [[električni naboj]] [[elektron]]a), a [[masa]] im je otprilike jednaka četverostrukoj masi jezgre [[vodik]]a. Drugačije je kod emitiranja beta-zraka koje su ustvari elektroni. Izbacivanjem jednog elektrona iz jezgre povisuje se pozitivni naboj jezgre za 1, a atomska masa se ne mijenja. Jezgra je naime izgubila jedan negativni naboj, pa je zbog toga njezin sveukupni pozitivni naboj veći za jedan.<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1903}} {{GLAVNIRASPORED:Becquerel, Antoine Henri}} [[Kategorija:Francuski fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] o511ql4omh6z57d02zkylu5zc3h6kbi Žičko-pećka arhiepiskopija 0 22382 7431291 7176413 2026-04-17T06:55:23Z Argo Navis 852 7431291 wikitext text/x-wiki '''Žičko-pećka arhiepiskopija''', trajala je od [[1219.]] do [[1346.]] godine, a osnovao ju je [[Sveti Sava]] u centralnim [[Srbi|srpskim]] oblastima; sjedište je najprije bilo u [[Manastir Žiča|Žiči]], zatim u [[Peć]]i. Car [[Stefan Uroš IV. Dušan|Dušan]] ju je podigao na stupanj [[patrijaršija|patrijaršije]] ([[Pećka patrijaršija]]) [[1346.]] godine. [[Patrijarh srpski]] i danas nosi naslov ''arhiepiskop pećki''. ==Izvor== * ''{{Kizvori|MEP}}'' [[Kategorija:Srpska pravoslavna Crkva u Srbiji]] [[Kategorija:Srednjovjekovna Srbija]] [[Kategorija:Peć (grad)]] 32jt0m152pjskh8srw6v9nhr9yv4n67 7431292 7431291 2026-04-17T06:55:48Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Povijest kršćanstva u Srbiji|Povijest kršćanstva u Srbiji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431292 wikitext text/x-wiki '''Žičko-pećka arhiepiskopija''', trajala je od [[1219.]] do [[1346.]] godine, a osnovao ju je [[Sveti Sava]] u centralnim [[Srbi|srpskim]] oblastima; sjedište je najprije bilo u [[Manastir Žiča|Žiči]], zatim u [[Peć]]i. Car [[Stefan Uroš IV. Dušan|Dušan]] ju je podigao na stupanj [[patrijaršija|patrijaršije]] ([[Pećka patrijaršija]]) [[1346.]] godine. [[Patrijarh srpski]] i danas nosi naslov ''arhiepiskop pećki''. ==Izvor== * ''{{Kizvori|MEP}}'' [[Kategorija:Srpska pravoslavna Crkva u Srbiji]] [[Kategorija:Srednjovjekovna Srbija]] [[Kategorija:Peć (grad)]] [[Kategorija:Povijest kršćanstva u Srbiji]] alrohi9fk3cl4o5xlsw3h023gnzs5gc 7431293 7431292 2026-04-17T06:58:31Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Povijest kršćanstva u Srbiji|Povijest kršćanstva u Srbiji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431293 wikitext text/x-wiki '''Žičko-pećka arhiepiskopija''', trajala je od [[1219.]] do [[1346.]] godine, a osnovao ju je [[Sveti Sava]] u centralnim [[Srbi|srpskim]] oblastima; sjedište je najprije bilo u [[Manastir Žiča|Žiči]], zatim u [[Peć]]i. Car [[Stefan Uroš IV. Dušan|Dušan]] ju je podigao na stupanj [[patrijaršija|patrijaršije]] ([[Pećka patrijaršija]]) [[1346.]] godine. [[Patrijarh srpski]] i danas nosi naslov ''arhiepiskop pećki''. ==Izvor== * ''{{Kizvori|MEP}}'' [[Kategorija:Srpska pravoslavna Crkva u Srbiji]] [[Kategorija:Srednjovjekovna Srbija]] [[Kategorija:Peć (grad)]] 32jt0m152pjskh8srw6v9nhr9yv4n67 Arhiepiskop pećki 0 22383 7431290 7379614 2026-04-17T06:54:58Z Argo Navis 852 Preusmjeravanje stranice na [[Žičko-pećka arhiepiskopija]] 7431290 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Žičko-pećka arhiepiskopija]] 49z2psxmjqvnm7556h2isnmhyb5trol Pierre Curie 0 22935 7431439 7169654 2026-04-17T11:43:23Z Divna Jaksic 974 {{Dobitnici Nobelove nagrade 1903}} 7431439 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Pierre Curie | slika = PierreCurie.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[15. svibnja]] [[1859.]] | mjesto_rođenja = [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|20px|border|Francuska]] [[Pariz]], [[Francuska]] | datum_smrti = [[19. travnja]] [[1906.]] | mjesto_smrti = [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|20px|border|Francuska]] [[Pariz]], [[Francuska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Francuzi|Francuz]] | etnicitet = | polje = [[Kemija]], [[fizika]] | radna_institucija = Sveučilište u Parizu ([[Sorbona]]) | alma_mater =Sveučilište u Parizu ([[Sorbona]]) | doktorski_mentor = [[Gabriel Lippmann]] | doktorski_studenti = [[Paul Langevin]]<br />[[André-Louis Debierne]]<br />[[Marguerite Perey|Marguerite Catherine Perey]] | poznat_po = [[Radioaktivnost]], <br/> [[Polonij]], <br/> [[Radij]], <br/> [[Curiejeva temperatura]] <br/> [[Curie-Weissov zakon]] <br/> [[Piezoelektrični efekt|Piezoelektrični učinak]] | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1903.) | religija = | fusnote = Godine [[1895.]] oženio se [[Maria Skłodowska-Curie|Marijom Skłodowskom]]. Njihova kćer [[Irène Joliot-Curie]] je također dobitnica Nobelove nagrade. }} [[datoteka:Alfa beta gamma radiation.svg|300px|mini|desno|[[alfa-čestica|Alfa-zračenje]] može zaustaviti papir; [[beta-čestica|beta-zračenje]] može zaustaviti [[aluminij]]ski [[Lim (kovina)|lim]] debljine nekoliko [[milimetar]]a; a većinu [[Gama-čestica|gama-zračenja]] može zaustaviti desetak [[centimetar]]a debela [[Olovo (element)|olovna]] ploča.]] [[datoteka:Curie and radium by Castaigne.jpg|300px|mini|desno|Marie i Pierre Curie vrše [[pokus]]e s [[radij]]em (crtež napravio André Castaigne).]] [[datoteka:SchemaPiezo.gif|mini|desno|300px|[[Piezoelektrični efekt]] ili piezoelektrični učinak je pojava stvaranja [[Električni naboj|električnog naboja]] (a time i [[napon|električnog napona]]) na površini posebno odrezanog [[kristal]]a (čvrsti dielektrik - [[izolator]]), koji je [[elastičnost|elastično]] [[deformacija|deformiran]] vanjskom [[sila|silom]].]] '''Pierre Curie''' ([[Pariz]], [[15. svibnja]] [[1859.]] - Pariz, [[19. travnja]] [[1906.]]), [[Francuska|francuski]] kemičar i fizičar. Suprug [[Maria Skłodowska-Curie|M. Curie-Skłodowske]], otac [[Irène Joliot-Curie]]. Radio kratko vrijeme kao [[profesor]] na [[Sorbona]]i (od 1904. do 1906.), jer je rano izgubio život u prometnoj nesreći. Sa suprugom otkrio je (1902.) zakon [[Radioaktivnost|radioaktivnoga raspadanja]]. Zajedno sa suprugom [[Maria Skłodowska-Curie|Marijom Skłodowskom-Curie]] i [[Antoine Henri Becquerel|Antoineom Henrijem Becquerelom]] dobio je [[1903.]] [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Našao je da [[radij]] neprestano stvara [[toplina|toplinu]]; otkrio je načelo simetrije u [[kristalografija|kristalografiji]], aperiodičku analitičku [[vaga|vagu]] i drugo. S bratom Jacquesom otkrio (1883.) pojavu [[Piezoelektrični efekt|piezoelektričnog učinka]]. Formulirao (1895.) Curiejev zakon (nazvan i [[Curie-Weissov zakon]]), koji pokazuje ovisnost [[Magnetska permeabilnost|magnetske susceptibilnosti]] ili [[Permeabilnost vakuuma|električne susceptibilnosti]] ''χ'' nekog materijala o temperaturi: :<math> \chi = \frac{C}{T - T_{c}} </math> gdje je: ''C'' - konstanta ovisna o vrsti [[materijal]]a, ''T'' - [[apsolutna temperatura]], a ''T<sub>c</sub>'' - [[Curiejeva temperatura]] (Curiejeva točka). Iznad Curiejeve temperature [[Feromagnetizam|feromagnetički materijali]] pokazuju [[paramagnetizam|paramagnetička svojstva]] prema Curie-Weissovu zakonu. Pri toj temperaturi magnetska susceptibilnost teži u neizmjernost. Bio je član [[Francuska akademija znanosti|Francuske akademije znanosti]] (od 1905.). U čast bračnomu paru Curie nazvana je mjerna jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora [[kiri]], kemijski element [[kurij]], radioaktivni mineral [[kirit]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/12995 |title=Curie, Pierre |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> Pierre Curie umro je tragičnom smrću u 47. godini života, u nesreći [[kočija|kočije]] u Parizu. No, već tada je bio teško bolestan, najvjerojatnije od posljedica pretjeranog izlaganja [[Radioaktivnost|radijaciji]].<ref>[http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/articles/curie/index.html "Marie and Pierre Curie and the Discovery of Polonium and Radium: Serious Health Problems"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130602154442/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/articles/curie/index.html |date=2. lipnja 2013. }} {{eng icon}}</ref> Posmrtni ostaci Pierrea i njegove supruge preneseni su [[1995.]] u [[Panteon u Parizu|pariški Panteon]]. == Doprinosi == Bio je pionir na polju [[Fizika|fizike]] i [[Kemija|kemije]], a poznata su njegova proučavanja na području [[kristalografija|kristalografije]], [[magnetizam|magnetizma]], [[Piezoelektrični efekt|piezoelektriciteta]] i [[radioaktivnost]]i. === Radioaktivnost === {{glavni|Radioaktivnost}} '''Radioaktivnost''' je spontano emitiranje [[alfa-čestica]] i [[beta-čestica]] iz [[tvar]]i, često praćeno i emisijom [[Gama-čestica|gama-elektromagnetskih valova]], pri čem se mijenjaju svojstva tvari, to jest [[kemijski element]]i prelaze iz jednih u druge te se oslobađa [[energija]] u obliku [[kinetička energija|kinetičke energije]] emitiranih [[čestica]] ili energije [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]]. Prirodnu radioaktivnost otkrio je&nbsp;[[Antoine Henri Becquerel]] 1896. uočivši da [[uranij]]eve soli emitiraju nevidljivo [[zračenje]] koje djeluje na [[Fotografija|fotografsku]] ploču kroz zaštitni [[papir]] te da pod utjecajem toga zračenja&nbsp;[[elektroskop]] gubi [[električni naboj]]. [[Maria Skłodowska-Curie]] otkrila je 1898. takvo zračenje kod [[torij]]evih spojeva, te da se na zračenje ne može utjecati [[ električna struja|električnom strujom]], zagrijavanjem, kemijskim reakcijama i slično, da se radioaktivni kemijski elementi pretvaraju jedni u druge i da vjerojatnost raspada ne ovisi o starosti pojedinog atoma. [[Ernest Rutherford]] otkrio je 1899. da se zračenje [[radij]]a može podijeliti u dvije komponente, koje se različito apsorbiraju u tvarima. Slabo prodornu komponentu, koja je jako [[Ioniziranje|ionizirala]] zrak, nazvao je [[Alfa-čestica|alfa-zrakama]], prodorniju komponentu [[Beta-čestica|beta-zrakama]]. Francuski fizičar [[Paul Villard]] već je 1900. otkrio još prodorniju komponentu, [[gama-zrake]]. Ernest Rutherford i [[Frederick Soddy]] (1902.) na temelju analize gibanja zrakâ u [[magnetsko polje|magnetskome polju]] objasnili su prirodu radioaktivnosti. [[Wolfgang Pauli]] postavio je 1930. hipotezu o postojanju&nbsp;[[neutrino|neutrina]], tadašnjim [[detektor]]ima neuhvatljive čestice koja odnosi dio energije u [[beta raspad]]u. [[Enrico Fermi]] postavio je 1933. prvu strogu teoriju beta raspada koja pretpostavlja da prijelaz [[neutron]]a u [[proton]] ili obratno uzrokuje slabo nuklearno međudjelovanje, a pritom dolazi do simultane emisije, odnosno apsorpcije elektrona i neutrina. [[Irène Joliot-Curie]] i [[Frédéric Joliot-Curie]] prvi su 1934. umjetno izazvali radioaktivnost i proizveli umjetni [[radioizotop]] stabilnog elementa.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/51474 |title=radioaktivnost |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> === Radij === {{glavni|Radij}} '''Radij''' je prirodni radioaktivni kemijski element. Poznata su 4 radijeva prirodna [[radioizotop]]a s masenim brojevima 223, 224, 226, 228 (najstabilniji je <sup>226</sup>Ra, s [[Vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] 1 600 [[godina]]). Radij je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi, gdje ga na 1000&nbsp;[[tona]] eruptivnoga [[Stijena|stijenja]] ima u prosjeku samo 2 do 3&nbsp;[[gram|mg]]. Sav radij koji danas postoji u prirodi potječe od radioaktivnoga raspada težih elemenata, [[uranij]]a, [[torij]]a i [[aktinij]]a. Pri radioaktivnom raspadu radija njegovi se atomi pretvaraju u atome [[radon]]a, a oni u atome olovnog izotopa <sup>206</sup>Pb. Radij su 1898. otkrili&nbsp;Pierre Curie i&nbsp;Maria Skłodowska-Curie u uraninitu na temelju njegove specifične aktivnosti, koju nisu mogli protumačiti samo prisutnom količinom uranija i polonija. [[Metal]]ni radij u čistom stanju dobili su prvi put M. Curie-Skłodowska i francuski kemičar [[André Debierne]] (1910.). Uporaba radija zasniva se na njegovoj radioaktivnosti. Do 1950. mnogo se rabio u anti[[tumor]]skoj terapiji i za proizvodnju svjetlećih premaza za brojčanike [[Sat (instrument)|satova]] i različitih [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]]. Služio je također kao izvor zračenja u nuklearnim istraživanjima, u radiografiji metala i kao izvor radona. Kako je [[kancerogen]] (najčešće može uzrokovati rak kostiju), u novije je doba u medicini i industriji zamijenjen sigurnijim i jeftinijim izvorima zračenja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/51448 |title=radij |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> === Polonij === {{glavni|Polonij}} '''Polonij''' je radioaktivni kemijski element, srebrnobijeli teški metal, koji se pojavljuje u dvije modifikacije različite [[gustoća|gustoće]] (9,32&nbsp;g/cm³ i 9,4&nbsp;g/cm³). Poznati su polonijevi radioizotopi s masenim brojevima između 192 i 218 (najstabilniji je <sup>209</sup>Po, s vremenom poluraspada 102 godine), a neki od njih članovi su radioaktivnih raspadnih nizova. Polonij se kao jedan od najrjeđih elemenata u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] pojavljuje u [[uranij]]evim rudama. Godine 1898. otkrila ga je&nbsp;Maria Skłodowska-Curie sa suprugom Pierreom Curieom, u uranijevu smolincu i nazvala ga po svojoj domovini [[Poljska|Poljskoj]]. Polonij služi kao izvor [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućega zračenja]] i sredstvo za [[Ioniziranje|ionizaciju]], na primjer za uklanjanje statičkog [[elektricitet]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/49269 |title=polonij |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> === Curiejeva temperatura === {{glavni|Curiejeva temperatura}} '''Curiejeva temperatura''' je [[temperatura]] iznad koje feromagnetična tvar gubi svoja [[feromagnetizam|feromagnetska]] svojstva i postaje [[paramagnetizam|paramagnetična]]. Ime je dobila po francuskom fizičaru Pierru Curieu. Pri temperaturama nižim od Curiejeve [[magnetski moment]]i [[atom]]a unutar [[magnetska domena|magnetskih domena]] djelomično su jednako usmjereni. Približavanjem temperature Curiejevoj temperaturi, termičko gibanje atoma sve više narušava ovo zajedničko usmjerenje. Pri Curiejevoj temperaturi ukupna [[magnetizacija]] jednaka je nuli tako da materijal postaje [[paramagnetizam|paramagnetičan]]. === Piezoelektrični učinak === {{glavni|Piezoelektrični efekt}} '''Piezoelektrični efekt''' ili '''piezoelektrični učinak''' je pojava [[električni naboj|električnog naboja]] na plohama nekih [[kristal]]a (na primjer&nbsp;[[kremen]]a,&nbsp;[[Turmalini|turmalina]]) ili [[keramika|keramičkih masa]] (na primjer [[barij]]eva titanata) pri mehaničkom stlačivanju ili rastezanju. Tu su pojavu otkrili (1880.) i proučili francuski fizičari i braća Jackues i&nbsp;Pierre Curie, te ustanovili da postoji i obrnuta pojava, to jest da se neki kristali pod djelovanjem [[električno polje|električnoga polja]] stežu ili rastežu (poslije nazvana Lippmannov efekt ili Lippmannov učinak, po&nbsp;[[Gabriel Lippmann|Gabrielu Lippmannu]]). Primjenjuje se u [[mikrofon]]ima i raznim drugim uređajima u kojma je potrebno izazvati i izmjeriti vrlo male pomake.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/48174 |title=piezoelektrični efekt |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} ==Vanjske poveznice== * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1903/index.html Nobelova nagrada za fiziku 1903.] {{eng icon}} * [http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=people/Curie,+Pierre Bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060828135517/http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=people%2FCurie%2C+Pierre |date=28. kolovoza 2006. }} {{eng icon}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1903}} {{GLAVNIRASPORED:Curie, Pierre}} [[Kategorija:Francuski fizičari]] [[Kategorija:Francuski kemičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] r1i1m1p37dyny31yh3rfpahjfhu5qdy Maria Skłodowska-Curie 0 22938 7431440 7169251 2026-04-17T11:44:22Z Divna Jaksic 974 {{Dobitnici Nobelove nagrade 1903}} 7431440 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Maria Skłodowska-Curie | slika =Marie_Curie_1903.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[7. studenoga]] [[1867.]] | mjesto_rođenja = [[Varšava]], [[Poljska]] | datum_smrti = [[4. srpnja]] [[1934.]] | mjesto_smrti = [[Passy (Haute-Savoie)|Passy]], [[Francuska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Poljaci|Poljakinja]] | etnicitet = | polje = [[Kemija]], [[fizika]] | radna_institucija = Sveučilište u Parizu ([[Sorbonne]]) | alma_mater = Sveučilište u Parizu ([[Sorbonne]]) | doktorski_mentor = [[Antoine Henri Becquerel]] <br/> [[Gabriel Lippmann]] | doktorski_studenti = | poznat_po = [[Radioaktivnost]] <br/> [[Polonij]] <br/> [[Radij]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1903.]])<br/>[[Nobelova nagrada za kemiju]] ([[1911.]]) | religija = | fusnote = Skłodowska-Curie je jedna od dvije osobe koja je osvojila Nobelovu nagradu u dvije različite znanstvene kategorije. Samo je još [[Linus Pauling]] dobio dvije Nobelove nagrade (za [[Nobelova nagrada za kemiju|kemiju]] i za [[Nobelova nagrada za mir|mir]]). }} '''Marie Curie''' ({{pol icon}} ''Maria Salomea Skłodowska-Curie'', [[Varšava]], [[7. studenoga]] [[1867.]] – [[Passy (Haute-Savoie)|Passy]], [[4. srpnja]] [[1934.]]), francuska [[kemičar]]ka i [[fizičar]]ka poljskog podrijetla. Rođena je u [[Poljska|Poljskoj]] gdje je provela rane godine, no [[1891.]], s 24 godine odlazi studirati u [[Pariz]]. Na Sveučilištu u Parizu ([[Sorbonne]]) [[diploma|diplomirala]] (1893.), [[doktor]]irala (1903.) i radila kao prva [[profesor]]ica od 1906. Iz velike mase [[uranij]]evog smolinca kemijskim putem izolirala je vrlo malenu količinu novoga kemijskog elementa [[radij]]a, koji je milijun puta [[radioaktivnost|radioaktivniji]] od uranija (1898.). Otkrila je i istraživala&nbsp;[[radioaktivnost]]. Drugi radioaktivni kemijski element koji je otkrila u čast njezinoj domovini nazvan je [[polonij]]. Dobila je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] sa suprugom&nbsp;[[Pierre Curie|P. Curiejem]] i&nbsp;[[Antoine Henri Becquerel|A. H. Becquerelom]] 1903., a 1911. [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]]. Bila je prva članica pariške ''Académie de médicine'' od 1922., prva ravnateljica Radijskog instituta u Parizu. Njezina mlađa kći Eva napisala je majčinu [[biografija|biografiju]], a starija kći&nbsp;[[Irène Joliot-Curie]] dobila je Nobelovu nagradu za kemiju 1934. U čast bračnomu paru Curie nazvana je mjerna jedinica&nbsp;aktivnosti radioaktivnog izvora&nbsp;[[kiri]], kemijski element&nbsp;[[kirij]], radioaktivni mineral&nbsp;[[kirit]], po Curie-Skłodowskoj nazvan je planetoid ([[7000 Curie]]) i radioaktivni mineral [[sklodovskit]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/12996 |title=Curie-Skłodowska, Maria |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Životopis == Maria Skłodowska je rođena u [[Varšava|Varšavi]] u [[Poljska|Poljskoj]], koja je tada bila dio [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Njene prve godine života bile su ispunjene tugom, obilježene najprije smrću sestre i četiri godine kasnije smrću majke. Isticala se svojom marljivošću i radnim navikama, odbijala je čak i hranu i san da bi učila. Nakon što je završila srednju školu, doživjela je [[živčani slom]]. Zbog njenog [[spol]]a i ruske odmazde Poljskoj, zbog Siječanjske bune, nije se mogla upisati na sveučilište i zato je morala nekoliko godina raditi kao guvernanta. Naposljetku, uz novčanu pomoć starije sestre, preselila se u [[Pariz]] te je počela studirati kemiju i [[Fizika|fiziku]] na [[Sorbonne|Sorboni]], gdje je kasnije postala prva žena - predavač. Na Sorboni je upoznala i udala se za [[Pierre Curie|Pierrea Curiea]], koji je tu također predavao. Zajedno su proučavali [[Radioaktivnost|radioaktivne]] materijale, posebice [[uranij]] i [[uranijev smolinac]], koji je bio radioaktivniji nego uran izlučen iz njega. Godine [[1898.]] donijeli su logičan zaključak da uranov smolinac sadrži neku nepoznatu komponentu, radioaktivniju od urana. Dana [[26. prosinca]] 1898. Marie Curie je objavila postojanje nove tvari. Nakon nekoliko godina neprekidnog rada i pročišćavanja nekoliko tona uranovog smolinca uspjeli su, naposljetku, izolirati dva nova kemijska elementa. Prvog su nazvali [[polonij]] po Poljskoj, a drugog [[radij]] zbog njegovog jakog intenziteta radioaktivnosti. Marie Currie, Pierre Curie i [[Henri Becquerel]] podijelili su [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1903. godine. Obrazloženje Švedske akademije znanosti bilo je: : ''"Kao priznanje za izuzetne zasluge koje su iskazali zajedničkim istraživanjem fenomena radioaktivnog zračenja, kojeg je otkrio profesor Henri Becquerel."'' Marie Curie je bila prva žena koja je osvojila [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]]. [[Datoteka:Marie Curie (Nobel-Chem).jpg|mini|lijevo|Marie Curie, slika za Nobela, 1911.]] Osam godina kasnije, [[1911.]] godine, dobila je [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]]: : ''"Kao priznanje za njene zasluge za unaprijeđenje kemije otkrivanjem elemenata radija i polonija, izolacijom radija i proučavanjem osobina i spojeva tog osobitog elementa."'' Marie je napravila neobičan potez, naime, nije patentirala proces izolacije radija i tako su ga znanstvena društva mogla neometano istraživati. Bila je prva osoba koja je osvojila, ili podijelila, dvije Nobelove nagrade. Jedna je od dvije osobe koja je dobila Nobelovu nagradu u dva različita područja (drugi je [[Linus Pauling]]) i jedina žena koja je dobila dvije Nobelove nagrade. Nakon muževljeve smrti navodno je imala aferu s fizičarom [[Paul Langevin|Paulom Langevinom]], oženjenim čovjekom koji je ostavio svoju ženu, što je rezultiralo novinskim skandalom koji su izmislili i potaknuli Marieni akademski protivnici kako bi okaljali njen ugled. Unatoč njenoj slavi cijenjene znanstvenice koja je radila za Francusku, stav javnosti naginjao je ksenofobiji – ona je bila strankinja iz nepoznatog područja (Poljska se još uvijek promatrala kao zemljopisno područje pod vlašću ruskog cara), koje je bilo poznato po znatnoj [[Židovi|židovskoj]] populaciji (Marie je bila ateist, odgajana kao [[Katoličanstvo|katolik]], no to, izgleda, nije bilo važno). Francuska je u to vrijeme još uvijek osjećala posljedice [[Afera Dreyfus|afere Dreyfus]], tako da je efekt skandala na javnost bio još uočljiviji. Kao čudna podudarnost pojavljuje se činjenica da je unuk Paula Langevina oženio unuku Marie Curie. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] zagovarala je upotrebu mobilne radiografije u liječenju ranjenih vojnika. Odmah nakon početka rata unovčila je svoju i muževu zlatnu medalju Nobelove nagrade za ratne napore. Godine [[1921.]] putovala je SAD-om gdje je bila trijumfalno dočekana. Tu je željela prikupiti sredstva za istraživanje radija. U svojim kasnijim godinama bila je razočarana velikim brojem liječnika i proizvođača kozmetike koji su koristili radioaktivne materijale bez opreza. Marie Curie je umrla [[1934.]] godine u lječilištu Sallanches pored [[Passy (Haute-Savoie)|Passy]]ja. Uzrok smrti bila je [[leukemija]], najvjerojatnije uzrokovana prevelikim izlaganjem radijaciji tijekom višegodišnjeg istraživanja.<ref>[http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/articles/curie/index.html "Marie and Pierre Curie and the Discovery of Polonium and Radium: Serious Health Problems"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130602154442/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/articles/curie/index.html |date=2. lipnja 2013. }} {{eng icon}}</ref> Godinu dana nakon smrti Marie Curie, njena starija kćer, [[Irene Joliot-Curie]] i njen suprug [[Frédéric Joliot]], dobili su Nobelovu nagradu za kemiju. [[Datoteka:Pierre and Marie Curie, Pantheon, Paris 20220624.jpg|200px|mini|desno|Grob Pierrea i Marie Curie u pariškom Panteonu]] Pepeo Marie Curie i njezinog supruga je [[1995.]] godine premješten u pariški [[Panteon (Pariz)|Panteon]]. [[Kiri]] (simbol: Ci) je [[mjerna jedinica]] za [[radioaktivnost]], a nije [[Međunarodni sustav mjernih jedinica|SI mjerna jedinica]]. Određuje se kao:<ref>[http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100705051127/http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf |date=5. srpnja 2010. }} "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.</ref> :1 Ci = 3,7 × 10<sup>10</sup> raspada atomske jezgre u sekundi To je otprilike radioaktivnost 1 [[gram]]a [[izotop]]a [[radij]]a-226, [[kemijski element|kemijskog elementa]] koji su otkrili [[izumitelj]]i [[Radiologija|radiologije]] Maria Skłodowska-Curie i [[Pierre Curie]], pa je njima u čast dodijeljen taj naziv. Kiri se dosta često koristi u praksi, jer [[SI izvedene jedinice|SI izvedena mjerna jedinica]] 1 [[bekerel]], ima prilično malu vrijednost, a predstavlja jedan raspad [[atomska jezgra|atomske jezgre]] u [[sekunda|sekundi]]. Vrijedi:<ref>[http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121125114645/http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm |date=25. studenoga 2012. }} "Jedinica radioaktivnosti", www.radiobiologija.vef.unizg.hr, 2011.</ref> :1 Ci = 3,7 × 10<sup>10</sup> Bq = 37 GBq == Doprinosi == [[datoteka:Alfa beta gamma radiation.svg|300px|mini|desno|[[alfa-čestica|Alfa-zračenje]] može zaustaviti papir; [[beta-čestica|beta-zračenje]] može zaustaviti [[aluminij]]ski [[Lim (kovina)|lim]] debljine nekoliko [[milimetar]]a; a većinu [[Gama-čestica|gama-zračenja]] može zaustaviti desetak [[centimetar]]a debela [[Olovo (element)|olovna]] ploča.]] [[datoteka:Curie and radium by Castaigne.jpg|300px|mini|desno|Marie i Pierre Curie vrše [[pokus]]e s [[radij]]em (crtež napravio André Castaigne).]] Iz velike mase [[uranij]]evog smolinca kemijskim putem Marie Curie izolirala je vrlo malenu količinu novoga kemijskog elementa [[radij]]a, koji je milijun puta [[radioaktivnost|radioaktivniji]] od uranija (1898.). Otkrila je i istraživala&nbsp;[[radioaktivnost]]. Drugi radioaktivni kemijski element koji je otkrila u čast njezinoj domovini nazvan je [[polonij]]. === Radioaktivnost === {{glavni|Radioaktivnost}} '''Radioaktivnost''' je spontano emitiranje [[alfa-čestica]] i [[beta-čestica]] iz [[tvar]]i, često praćeno i emisijom [[Gama-čestica|gama-elektromagnetskih valova]], pri čem se mijenjaju svojstva tvari, to jest [[kemijski element]]i prelaze iz jednih u druge te se oslobađa [[energija]] u obliku [[kinetička energija|kinetičke energije]] emitiranih [[čestica]] ili energije [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]]. Prirodnu radioaktivnost otkrio je&nbsp;[[Antoine Henri Becquerel]] 1896. uočivši da [[uranij]]eve soli emitiraju nevidljivo [[zračenje]] koje djeluje na [[Fotografija|fotografsku]] ploču kroz zaštitni [[papir]] te da pod utjecajem toga zračenja&nbsp;[[elektroskop]] gubi [[električni naboj]]. Maria Skłodowska-Curie otkrila je 1898. takvo zračenje kod [[torij]]evih spojeva, te da se na zračenje ne može utjecati [[ električna struja|električnom strujom]], zagrijavanjem, kemijskim reakcijama i slično, da se radioaktivni kemijski elementi pretvaraju jedni u druge i da vjerojatnost raspada ne ovisi o starosti pojedinog atoma. [[Ernest Rutherford]] otkrio je 1899. da se zračenje [[radij]]a može podijeliti u dvije komponente, koje se različito apsorbiraju u tvarima. Slabo prodornu komponentu, koja je jako [[Ioniziranje|ionizirala]] zrak, nazvao je [[Alfa-čestica|alfa-zrakama]], prodorniju komponentu [[Beta-čestica|beta-zrakama]]. Francuski fizičar [[Paul Villard]] već je 1900. otkrio još prodorniju komponentu, [[gama-zrake]]. Ernest Rutherford i [[Frederick Soddy]] (1902.) na temelju analize gibanja zrakâ u [[magnetsko polje|magnetskome polju]] objasnili su prirodu radioaktivnosti. [[Wolfgang Pauli]] postavio je 1930. hipotezu o postojanju&nbsp;[[neutrino|neutrina]], tadašnjim [[detektor]]ima neuhvatljive čestice koja odnosi dio energije u [[beta raspad]]u. [[Enrico Fermi]] postavio je 1933. prvu strogu teoriju beta raspada koja pretpostavlja da prijelaz [[neutron]]a u [[proton]] ili obratno uzrokuje slabo nuklearno međudjelovanje, a pritom dolazi do simultane emisije, odnosno apsorpcije elektrona i neutrina. [[Irène Joliot-Curie]] i [[Frédéric Joliot-Curie]] prvi su 1934. umjetno izazvali radioaktivnost i proizveli umjetni [[radioizotop]] stabilnog elementa.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/51474 |title=radioaktivnost |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> === Radij === {{glavni|Radij}} '''Radij''' je prirodni radioaktivni kemijski element. Poznata su 4 radijeva prirodna [[radioizotop]]a s masenim brojevima 223, 224, 226, 228 (najstabilniji je <sup>226</sup>Ra, s [[Vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] 1 600 [[godina]]). Radij je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi, gdje ga na 1000&nbsp;[[tona]] eruptivnoga [[Stijena|stijenja]] ima u prosjeku samo 2 do 3&nbsp;[[gram|mg]]. Sav radij koji danas postoji u prirodi potječe od radioaktivnoga raspada težih elemenata, [[uranij]]a, [[torij]]a i [[aktinij]]a. Pri radioaktivnom raspadu radija njegovi se atomi pretvaraju u atome [[radon]]a, a oni u atome olovnog izotopa <sup>206</sup>Pb. Radij su 1898. otkrili&nbsp;Pierre Curie i&nbsp;Maria Skłodowska-Curie u uraninitu na temelju njegove specifične aktivnosti, koju nisu mogli protumačiti samo prisutnom količinom uranija i polonija. [[Metal]]ni radij u čistom stanju dobili su prvi put M. Curie-Skłodowska i francuski kemičar [[André Debierne]] (1910.). Uporaba radija zasniva se na njegovoj radioaktivnosti. Do 1950. mnogo se rabio u anti[[tumor]]skoj terapiji i za proizvodnju svjetlećih premaza za brojčanike [[Sat (instrument)|satova]] i različitih [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]]. Služio je također kao izvor zračenja u nuklearnim istraživanjima, u radiografiji metala i kao izvor radona. Kako je [[kancerogen]] (najčešće može uzrokovati rak kostiju), u novije je doba u medicini i industriji zamijenjen sigurnijim i jeftinijim izvorima zračenja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/51448 |title=radij |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> === Polonij === {{glavni|Polonij}} '''Polonij''' je radioaktivni kemijski element, srebrnobijeli teški metal, koji se pojavljuje u dvije modifikacije različite [[gustoća|gustoće]] (9,32&nbsp;g/cm³ i 9,4&nbsp;g/cm³). Poznati su polonijevi radioizotopi s masenim brojevima između 192 i 218 (najstabilniji je <sup>209</sup>Po, s vremenom poluraspada 102 godine), a neki od njih članovi su radioaktivnih raspadnih nizova. Polonij se kao jedan od najrjeđih elemenata u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] pojavljuje u [[uranij]]evim rudama. Godine 1898. otkrila ga je&nbsp;Maria Skłodowska-Curie sa suprugom Pierreom Curieom, u uranijevu smolincu i nazvala ga po svojoj domovini [[Poljska|Poljskoj]]. Polonij služi kao izvor [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućega zračenja]] i sredstvo za [[Ioniziranje|ionizaciju]], na primjer za uklanjanje statičkog [[elektricitet]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/49269 |title=polonij |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == {{commons|Marie Curie}} {{wikicitat}} * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/articles/curie/index.html Članak o Marie Curie na nobelprize.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130602154442/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/articles/curie/index.html |date=2. lipnja 2013. }} {{eng icon}} * [http://www.umcs.lublin.pl/ Sveučilište Marije Skłodowske-Curie u Lublinu] {{pl icon}} {{eng icon}} * [http://worldcat.org/identities/lccn-n80-155913 Bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105232001/http://worldcat.org/identities/lccn-n80-155913 |date=5. siječnja 2009. }} {{eng icon}} <div class="Boxmerge">{{Nobelova nagrada za kemiju}}{{Nobelova nagrada za fiziku}}{{Dobitnici Nobelove nagrade 1903}} </div> {{GLAVNIRASPORED:Curie, Marie}} [[Kategorija:Kemičari]] [[Kategorija:Fizičari]] [[Kategorija:Francuski kemičari]] [[Kategorija:Francuski fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Životopisi, Varšava]] 9uy4kyoedn09ygeb3yoq0ni6n5xk5x7 Arapaho 0 22950 7430849 7234685 2026-04-16T12:18:03Z Panasko 203327 7430849 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Scabby Bull, Arapaho.gif|mini|Scabby Bull, Arapaho.]] '''Arapaho''' je jedno od značajnijih plemena prerijskih Indijanaca iz porodice [[Algonquian]], nastanjeno tijekom 19. stoljeća duž rijeka [[Platte]] i Arkansas. Bilo ih je oko 3.000 (prema Mooneyu) [[1780.]] Danas žive na rezervatima [[Wind River Indian Reservation|Wind River]] s [[Wind River|Wind River]] Indijancima, njihovim bivšim neprijateljima i u [[Oklahoma|Oklahomi]] s Cheyenne Indijancima, gdje čine znatnu većinu u takozvanom plemenu 'Cheyenne-Arapaho'. == Ime == [[Datoteka:Arapaho camp, ca. 1870.jpg|mini|lijevo|Arapaho Indijanci, žena i djeca, oko 1870.]] Ime Arapaho došlo je od [[Pawnee]] imena 'tirapihu' ili 'larapihu', čije je značenje 'trgovac' ('trader') ili od Crow-naziva koji znači “People with Many Tattoos.”. Sami sebe Arapaho nazivaju ''Inűna-ina'' (ili 'naš narod'). Druga plemena poznaju ih pod raznim nazivima. Neki od ovih naziva odaju neke njihove običaje. Indijance Arapaho zbog jedenja pasa nazivali su i 'Dog Eaters', vjerojatno je prijevod raznih domorodačkih naziva. Znamo da su ih [[Caddo]] Indijanci nazivali ''Detseka'yaa'' 'jedači pasa' ili 'Dog-eaters'), [[Shoshoni]] i [[Komanči|Comanche]] imali su za njih ime ''Säretika'', u istom značenju. [[Pawnee]] i [[Wichita]] nazivi imaju ista značenja a i [[Kichai]] (njima srodni) ime ''Ano's'' vjerojatno odaje ovaj njihov običaj. [[Hidatsa]] Indijanci nazivali su ih ''E-tah-leh'' ili 'Bison-path Indians'. Pleme [[Cheyenne]], njima inače srodni zvali su ih ''Hitänwo'iv'' 'Oblačni narod' ('cloud men') ili 'Sky men' a [[Santee]] (plemena iz grupe [[Sioux]]) ''Mahpíyato'' ili 'Blue cloud'. Izuzetno opasni Kiowa Indijanci podrugljivo su ih nazivali ''Komséka-Ki`ńahyup'' "men of the worn-out leggings." To jest 'narod u iznošenim leggingsima /'nogavicama'/ (to su preteče hlača, sastoje se od dva para nogavica uzicama pritegnutim za pojas. [[Indijanci]] su između nogu provlačili pregače i prebacivali preko pojasa kako bi spolni organi bili zaštićeni. Tko bi se sjetio sašiti pregače preko ovih nogavice dobio bi suvremene hlače). == Ogranci == *(1) [[Arapaho, Northern|Nákasine'na]] ('sagebrush men'; biljka aromatičnog lišča, pripada u Artemisie; kadulja), Báachinena (značenje je možda 'red willow men'), Northern Arapaho /Sjeverni Arapahosi/. Danas nastanjeni s Wind River Indijancima na rezervatu Wind River u Wyomingu. Kroeber ih naziva Hinanae'inan (Arapaho proper). Pod prva dva imena poznati su od ostatka plemena. Značajno je i da su ih Kiowa nazivali 'Sagebrush men', odnosno Tägyäko. Sve su to nazivi koji nam otkrivaju floru područja na kojemu su obitavali Sjeverni Arapahi. Oni su također čuvali svete plemenske predmete, i označavani su imenom 'majke plemena'. *(2) [[Nawathinehena]], Nanwaçinähä'änan, Nawathíneha, Náwunena, ili Southern Arapaho /Južni Arapahosi/, sada žive u Oklahomi sa Šajenima (Cheyennes). Nawathinehena su nazivani od Nákasine'na imenom 'Južnjaci' ('southerners'). Njih su Kiowe nazivali Ähayädal, naziv u pluralu za divlju šljivu. [[Hinono'eino]], je skupina koja je starim izvorima nazivana Arapaho vlastiti čine danas većinu Južnih Arapaha *(3) Aä'ninena, Hitoune'nan, Hitúnena, Atsina, ili [[Gros Ventre]]s, Gros Ventres of the Prairie (Veliki Trbuh Prerije). Ovo se pleme odvojilo od Arapaha, osamostalilo i danas žive u [[Montana|Montani]]. Često su nazivani imenom 'Big Bellies' ('veliki trbusi'), naziv je bio davan i nesrodnom plemenu [[Hidatsa]], pa su bili često brkani. Pleme Hidatsa (iz roda [[Siouan]]) nazivano je Big Belly of the Missouri ili Gros Ventre of the Missouri. *(4) [[Bäsawunena]], Bääsanwuune'nan (ili) Besawunena, ova grana Arapaha priključila se Sjevernim Arapahima, njihovo ime znači ' wood-lodge people,' ili možda ' big lodge people.' Za njih se kaže da nisu od roda Arapaha, nego neko drugo pleme koje je čak bilo u ratu s Arapahima. Bäsawunena Indijanci kasnije su (prije kojih 250 godina; možda u 18. stoljeću) adoptirani od Sjevernih Arapaha. Njihov dijalekt razlikovao se od dijalekata Arapaha. Swanton je još među njima otkrio oko 50 Basawunena, bilo ih je još nešto po drugim Arapaho skupinama. *(5)[[Hánahawunena]], Hananaxawuune'nan, ili Aanű'nhawa, također su se priključili Sjevernim Arapahima. Njihovo ime znači (`rock men' prema Kroeberu). Oni su također živjeli među Sjevernim Arapahima, praktično su nestali. -Kroeber spominje još jednu bandu Arapaha, ali je njihovo ime već bilo zaboravljeno. == Povijest == Prema tradiciji, Arapahi su nekada bili sjedilački narod koji je živio u dolini Red Rivera (North Dakota i Minnesota), jednom su se sjetili i krenuli na jugozapad preko Missourija. Na ovome putu dio njih se odvojio, to su Gros Ventre ili [[Gros Ventre|Atsina]], do cijepanja je možda došlo zbog Vrana ([[Crow Indijanci|Crow]] Indijanaca) koji su se kretali na sjever i presjekli im put. Ovo se zbilo negdje kasnih 1600-tih godina, jer se ranih [[1700-ih]] udružuju s [[Blackfeet]] Indijancima. Arapahi se u 19. stoljeću podijeliše na dvije grupe, Sjevernu i Južnu. Sjeverni se nastaniše u području [[Platte]] a Južni nastaviše put prema rijeci [[Arkansas|Arkansas]]. [[1840.]] Arapahi čine mirovni ugovor sa [[Sioux]]ima, [[Kiowa]]ma i [[Comanche|Komančima]] i zaratiše sa [[Shoshoni|Šošonima]], [[Ute|Jutima]] i Pawnee Indijancima, obuzdali su ih tek zatvaranjem u rezervate. Ugovorom u 'Medicine Lodge' [[1867.]] Južni Arapaho su smješteni u [[Oklahoma|Oklahomu]] s [[Cheyenne, Southern|Južnim Šajenima]] (Southern Cheyennes). Zemlja je sada bila otvorena za naseljavanje bijelog stanovništva. Sjeverni Arapahi kasnije su smješteni na rezervat [[Wind River]] u [[Wyoming]]u, gdje žive i danas. Odrođeni Gros Ventre nakon lutanja između Missourija i Saskatchewana priključili su se Assiniboinima na rezervat [[Fort Belknap]] u Montani. == Život Arapaha == Arapahi su bili nomadski narod, živjeli su u tepee (ili tipi)-šatorima a bizon im je pružao gotovo sve što im je bilo potrebno za život. Znali su i trgovati s plemenima Arikara i Mandan koji su bili na glasu kao uzgajivači kukuruza, ovim proizvodom kod njih su se opskrbljivale i druge nomadske grupe. Arapahi su bili religiozan narod. Najsvetija stvar na svijetu im je 'Flat Pipe', pljosnata [[lula]] koju stavljaju čak iznad sunca. Njezin ju je čuvar nosio kao sveti teret i hodao okružen stražom. Njegovo ime je 'onaj koji pokriva lulu'. Nosač lule daje znak kada je kraj putovanja. Indijanci noću postavljaju krug oko šatora gdje lula 'noći'. Ova lula još je u vlasništvu plemena Northern Arapaho, a prema E. Lips, samo su je dva puta ugledale oči bijelaca, to je bilo 1898. kada ju je vidio Mooney, drugi bijelac bio je Carter ([[1938.]]). Luli Indijanci i dan danas prinose žrtve u jelu. Klip kukuruza, kamena kornjača i Flat Pipe u posjedu je Arapaha (po njihovom vjerovanu) od početka svijeta. Kao nomadi Arapahi bi ljeti pratili stada bizona, bili su majstori u lovu na te velike životinje. Miješanjem bizonovog mesa s nekim biljem i začinima dobivali su trajnu konzerviranu hranu poznatu kao 'pemmican'. [[Pemmican]] se čuvao u kožnim torbama parfleche. Odjeća Arapaha bila je od koža jelena ili losa ,sastojala se od pregača i 'leggingsa' (nogavica). Jednom godišnje bande Arapaha bi se sastajale i održavale poznatu prerijsku svečanost 'Sun Dance' (Ples sunca), svečanost je trajala 8 dana a prethodila je velikom ljetnom lovu na bizone. Bande bi postavljale svoje šatore u kruh, a otvoreni ulazi u šator gledali su prema Istoku, tamo odakle Sunce dolazi. Galvni šator u kojemu se vršio obred 'Sun Dance Lodge' nalazio se u središtu logora. Tijekom ceremonije vršila su se obredna mućenja nad 'plesačima' koji nisu smjeli pokazivati nikakve znakove boli, posljedica bi bila strašna jer bi bio izvrgnut ruglu žena. Arapahi su bili poligaman narod, muž se imao pravo oženiti svojim sestrama čim bi ove postale zrele za udaju. Nadoknadu za njih nije morao plaćati. <gallery> Datoteka:William S. Soule - Arapaho camp.jpg|Arapaho logor u kojem se suši bizonovo meso kod Fort Dodgea u Kansas, 1870. Datoteka:Arapaho leggings moccasins 1910 OHS.jpg|Ženski leggingsi (nogavice) i mokasinke Južnih Arapaho Indijanaca, Oklahoma, 1910. Datoteka:Arapahoe Chief.jpg|Arapaho poglavica, 1898 Datoteka:Black Otter, Arapahoe.jpg|Black Otter, Arapaho, 1898 Datoteka:FreckleFace.jpg|Freckle Face, Arapaho-žena, 1898 Datoteka:White Buffalo (Arapahoe).jpg|White Buffalo, Arapaho, 1898 Datoteka:Yellow Magpie (Araphahoe).jpg|Yellow Magpie, Arapaho Datoteka:Standing Elk, Arapahoe.jpg|Standing Elk, Arapaho, 1900 Datoteka:Black Horse, Arapahoe.jpg|Black Horse, Arapaho Datoteka:Flag of Arapaho Nation.svg|Arapaho zastava, Wyoming Datoteka:| Datoteka:| Datoteka:| Datoteka:| Datoteka:| Datoteka:| Datoteka:| </gallery> == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Arapaho}} *[https://web.archive.org/web/20140728110050/http://www.omaha.lib.ne.us/transmiss/congress/arapaho.html The Arapaho Tribe] *[https://web.archive.org/web/20100726134439/http://www.mnsu.edu/emuseum/cultural/northamerica/arapaho.html Arapaho] *[http://www.native-languages.org/arapaho.htm Native Languages of the Americas: Arapaho (Arapahoe, Inuna-Ina)] *[https://web.archive.org/web/20090226191537/http://www.curtis-collection.com/tribe%20data/arapaho.html VOLUME-6 THE ARAPAHO] *[http://www.xmission.com/~drudy/mtman/html/skchbk02.html Arapaho Moccasins] *[http://rebelcherokee.labdiva.com/arapaho.html Arapaho Lands] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101207113632/http://rebelcherokee.labdiva.com/arapaho.html |date=7. prosinca 2010. }} *[https://web.archive.org/web/20080513045720/http://users.aol.com/donh523/navapage/arapaho.htm The Flag Arapaho of Wyoming] *[https://web.archive.org/web/20040722235258/http://www.geocities.com/bigorrin/arapaho_kids.htm Facts for Kids: Arapaho Indians (Arapahos)] *[http://www.nativeamericans.com/Arapaho.htm Arapaho] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060425191316/http://www.nativeamericans.com/Arapaho.htm |date=25. travnja 2006. }} *[http://images.google.hr/images?q=arapaho&hl=hr&lr=&sa=N&tab=wi Foto Galerija] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Arapaho| ]] [[Kategorija:Prerijski Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Wyoming]] [[Kategorija:Indijanci, Oklahoma]] fryup84r01qj7pd27yygjgepq78fjj6 Novi Travnik 0 23582 7431034 7430790 2026-04-16T19:03:31Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7431034 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Novi Travnik | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = Panorama-Novi_travnik.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Novi Travnik | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = 140 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Novi Travnik Coat of Arms.svg | slika_grb_veličina = 75px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Federacija BiH]] | lokacija2_ime = [[Županija]] | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|border|25px]] [[Županija Središnja Bosna|Središnja Bosna]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Stjepan Dujo | stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = Grad | površina_prazno1 = 232 km² | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Grad | stanovništvo_prazno1 = 23.832 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno2 = 9008 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = +1 | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 72290 | pozivni_broj = (+387) 030 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [https://www.novitravnik.gov.ba/ www.novitravnik.gov.ba] | slika_karta = BiH municipality location Novi Travnik.svg | veličina_karte = | opis_karte = Položaj grada Novog Travnika u Bosni i Hercegovini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Novi Travnik''' je grad u središtu [[Županija Središnja Bosna|Županije Središnje Bosne]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 516 metara. Od [[1980.]] do [[1992.]] grad je nosio ime '''Pucarevo''' po [[Đuro Pucar|Đuri Pucaru]]. Grad zauzima 232 [[km&sup2;|km<sup>2</sup>]], ima 52 naseljena mjesta te je organiziran u 17 mjesnih zajednica. Grad je smješten najvećim dijelom u dolini rječice [[Grlovnica|Grlovnice]], između planina [[Vilenica (planina u BiH)|Vilenice]], [[Komar]]a, [[Radovan (planina)|Radovan]]a i [[Vranica|Vranice]]. Okružen je općinama: [[Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Fojnica]], [[Uskoplje]] i [[Bugojno]]. == Povijest == Grad je utemeljen 1949. godine za radnike novoosnovane tvornice MMK "Bratstvo", te je nazvan Novi Travnik (prema obližnjem starom gradu [[Travnik]]u). Prvotno se zvao Kasapovići prema obližnjem selu Kasapovićima. U novo naselje doselili su i stručnjaci iz cijele bivše države, iz [[Slovenija|Slovenije]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]].<ref name="Hrvatski planinar197605">[https://www.hps.hr/hp-arhiva/197605.pdf Hrvatski planinarski savez] Janko Duić: ''Vilenica i Mravinjac'', Hrvatski planinar, br. 5, 1976. str. 10108. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)</ref> Godine 1981. preimenovan je u Pucarevo, po [[Đuro Pucar|Đuri Pucaru]], partizanskom [[Narodni heroj|heroju]] iz [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Staro, izvorno ime Novi Travnik vraćeno je 1990. godine. U [[Rat u BiH|ratu u BiH]], u Novom Travniku djelovala je postrojba [[HOS]]-a Žigosani.<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/DRUSTVO/DAMIR-MARKUS-KUTINA-O-RATU-I-POSTROJBAMA-HOS-a-povijest-nam-ne-smiju-pisati-neki-koji-sa-tim-nemaju-veze-VIDEO Braniteljski portal] Novosti </ref><ref>[https://portal.braniteljski-forum.com/vijesti/damir-markus-kutina-o-ratu-i-postrojbama-hos-a-povijest-nam-ne-smiju-pisati-neki-koji-sa-tim-nemaju-veze-video Portal dnevnih novosti - glasilo hrvatskih branitelja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181023160600/https://portal.braniteljski-forum.com/vijesti/damir-markus-kutina-o-ratu-i-postrojbama-hos-a-povijest-nam-ne-smiju-pisati-neki-koji-sa-tim-nemaju-veze-video |date=23. listopada 2018. }} B.P/H.D./braniteljski-portal.hr ''DAMIR MARKUŠ KUTINA O RATU I POSTROJBAMA HOS-a – povijest nam ne smiju pisati neki koji sa tim nemaju veze VIDEO'', 11. svibnja 2014. (pristupljeno 23. listopada 2018.)</ref> Od travnja 1992. godine pripadnici srpskih paravojnih snaga i JNA napadaju civilno pučanstvo Općine Travnika i ostale prostore Središnje Bosne. [[Zborno područje HVO Vitez]] na proljeće 1992. godine oslobodio je bez borbe vojarnu u Novom Travniku i drugdje po Srednjoj Bosni ([[Travnik]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Vitez (BiH)|Vitez]]). Tek su za skladište oružja u Slimenima kod Travnika poduzeli oružanu akciju, pri čemu su poginula dvojica pripadnika HVO Vitez, a JNA je za osvetu iz zrakoplova raketirala Busovaču. Hrvati su tako uspostavili obranu. Travnička brigada HVO-a i pripadnici postrojbi Zbornog područja HVO-a Vitez uspostavili su obrambene crte na padinama Vlašića u dužini od 60 kilometara. Odlučili su poduzeti akciju zauzimanja strateški važne kote Galice. Dana [[14. svibnja]] 1992. snage [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] zauzele su strateški važnu kotu [[Galica (planina u BiH)|Galicu]] (1460 m), s koje se vidi [[Lašvanska dolina]]. Vojni i politički čelnici HVO Središnje Bosne pozvali su tadašnje muslimanske vojne čelnike da im se u toj operaciji pridruže,{{ni}} no to se nije dogodilo.{{ni}} Sutradan, [[15. svibnja]] snage bosanskih Srba su [[Pokolj na Vlašiću 1992.|zarobile i okrutno ubile četrnaestoricu pripadnika travničkog HVO-a na Vlašiću]] i to je bio prvi je masovni zločin kojeg su srpske snage počinile nad Hrvatima u Središnjoj Bosni. Nakon ovoga zločina, srpske su snage napale i zauzele devet hrvatskih sela na području općine Travnik te protjerale 5000 Hrvata stanovnika tih sela. Nakon što je HVO zauzeo Galicu i prostore Vlašića, srpske su snage granatirale{{ni}} Travnik i Novi Travnik, kao i dijelove [[Zenica|Zenice]] tijekom 1993., a čelnici bošnjačko-muslimanske vojske za to su optužili HVO.{{ni}} Lipnja 1992. HVO je bez pomoći Armije BiH u susjednom Novom Travniku zauzeo [[tvornica oružja Bratstvo|tvornicu oružja Bratstvo]]. Tad je došlo do sukoba između HVO-a i Armije BiH jer je Armija BiH smatrala da im pripada dio oružja.<ref name="Obilježena 26. godišnjica">[https://www.dnevnik.ba/dogadaji/foto-obiljezena-26-godisnjica-masakra-srpskih-paravojnih-snaga-nad-hrvatskim-braniteljima Dnevnik.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180517172612/http://www.dnevnik.ba/dogadaji/foto-obiljezena-26-godisnjica-masakra-srpskih-paravojnih-snaga-nad-hrvatskim-braniteljima |date=17. svibnja 2018. }} Gloria Lujanović: ''FOTO: Obilježena 26. godišnjica masakra srpskih paravojnih snaga nad hrvatskim braniteljima na Vlašiću'', 15. svibnja 2018. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)</ref> VOS SZ{{pojasniti|Što znači ova kratica?}} Hercegovina izvijestio je 8. svibnja 1992. da u Novom Travniku nije bio dobar odnos Hrvata i [[Muslimani (narod)|Muslimana]], dok je u Travniku bio dobar. U Novom Travniku je pri osvajanju vojarne JNA i postavljanja zastave došlo je do velikog raskola između Hrvata i Muslimana i čak je prijetila opasnost da dođe do potpunog raskola. Taj raskol do davanja izvješća još nije bio uklonjen.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/KRONOLOGIJA%20DOGADJANJA%20SREDNJA%20BOSNA%20-%20ZBORNO%20PODRUCJE%20VITEZ/srednja_bosna_zborno_podrucje_vitez.pdf Ratni dokumenti, Slobodanpraljak.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203033616/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/KRONOLOGIJA%20DOGADJANJA%20SREDNJA%20BOSNA%20-%20ZBORNO%20PODRUCJE%20VITEZ/srednja_bosna_zborno_podrucje_vitez.pdf |date=3. prosinca 2013. }} dokument Operativna zona Srednja Bosna - Zborno područje Vitez, preuzeto 17. ožujka 2018.</ref> U [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve#Novi Travnik|bošnjačko-hrvatskom sukobu]] koji je slijedio nakon toga Armija BiH je zauzela južni i središnji dio općine, kao i sjeveroistok, dok je HVO zadržao nadzor nad većinom grada, osim ulice Kalinske i dijela oko nje koji je nadzirala Armija BiH. == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Novi Travnik}} {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Novi Travnik''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |12.162 (39,59 %) |10.548 (40,33 %) |9852 (43,12 %) |- |'''Muslimani''' |11.625 (37,85 %) |9164 (35,03 %) |8200 (35,89 %) |- |'''Srbi''' |4097 (13,33 %) |3521 (13,46 %) |4129 (18,07 %) |- |'''Jugoslaveni''' |2132 (6,94 %) |2308 (8,82 %) |301 (1,31 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |697 (2,26 %) |613 (2,34 %) |365 (1,59 %) |- |'''ukupno''' |'''30.713''' |'''26.154''' |'''22.847''' |} ==== Novi Travnik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Novi Travnik''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga"/> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |3200 (27,77 %) |2464 (29,08 %) |2897 (43,36 %) |- |'''Muslimani''' |3176 (27,56 %) |1783 (21,04 %) |1415 (21,17 %) |- |'''Hrvati''' |2751 (23,87 %) |1985 (23,42 %) |1778 (26,61 %) |- |'''Jugoslaveni''' |1887 (16,37 %) |1899 (22,41 %) |275 (4,11 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |508 (4,40 %) |342 (4,03 %) |316 (4,72 %) |- |'''ukupno''' |'''11.522''' |'''8473''' |'''6681''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Novi Travnik''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 23. srpnja 2020.</ref> |- |'''Hrvati''' |11.002 (46,16 %) |- |'''Bošnjaci''' |12.067 (50,63 %) |- |'''Srbi''' |367 (1,54 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |396 (1,66 %) |- |'''ukupno''' |'''23.832''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Novi Travnik – naseljeno mjesto''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |4815 (53,45 %) |- |'''Bošnjaci''' |3624 (40,23 %) |- |'''Srbi''' |329 (3,65 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |240 (2,66 %) |- |'''ukupno''' |'''9008''' |} |} == Naseljena mjesta == Općinu Novi Travnik sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta<ref name="popis.gov.ba"/>: [[Balići]], [[Bistro]], [[Božići (Novi Travnik, BiH)|Božići]], [[Bučići (Novi Travnik, BiH)|Bučići]], [[Budušići]], [[Bugojčići]], [[Bukvići]], [[Čakići]], [[Čehova]], [[Dahovo]], [[Donje Pećine]], [[Duboko]], [[Djakovići]], [[Gornje Pećine]], [[Hadžići (Novi Travnik, BiH)|Hadžići]], [[Has (Novi Travnik, BiH)|Has]], [[Isakovići]], [[Kasapovići (Novi Travnik, BiH)|Kasapovići]], [[Kopila]], [[Kovačići (Novi Travnik, BiH)|Kovačići]], [[Krnjića Potok]], [[Lisac (Novi Travnik, BiH)|Lisac]], [[Margetići (Novi Travnik, BiH)|Margetići]], [[Monjići]], [[Nević Polje]], [[Nova Opara]], [[Novi Travnik]], [[Opara]], [[Orašac (Novi Travnik, BiH)|Orašac]], [[Pečuj]], [[Petačići]], [[Potočani (Novi Travnik, BiH)|Potočani]], [[Pribilovići]], [[Pričani]], [[Rankovići]], [[Rastovci]], [[Rat (Novi Travnik, BiH)|Rat]], [[Reput]], [[Ruda (Novi Travnik, BiH)|Ruda]], [[Sebešić]], [[Seona (Novi Travnik, BiH)|Seona]], [[Sinokos]], [[Stojkovići (Novi Travnik, BiH)|Stojkovići]], [[Šenkovići (Novi Travnik, BiH)|Šenkovići]], [[Torine]], [[Trenica]], [[Trnovac (Novi Travnik, BiH)|Trnovac]], [[Turalići (Novi Travnik, BiH)|Turalići]], [[Vejzovići]], [[Vodovod (Novi Travnik, BiH)|Vodovod]], [[Zenepići]] i [[Zubići (Novi Travnik, BiH)|Zubići]]. <!--== Gospodarstvo == U industrijskoj zoni Neobarje je tvornica obuće Kavat. --> == Poznate osobe == {{glavni|:Kategorija:Životopisi, Novi Travnik}} * [[Marijan Šunjić (biskup)|fra Marijan Šunjić]], biskup i franjevac * [[Drago Kolar|fra Drago Kolar]], franjevac * [[Jelica Selak]], hrv. pjesnikinja * [[Zdenko Jurišić]], hrv. kipar * [[Franjo Topić]], teolog * [[Karlo Šimičić]], džudaš, najuspješniji športaš ŽSB 2018. i triput zaredom najbolji športaš Novog Travnika<ref>[http://novabila.info/sport/talentiranom-karlu-simicicu-1-000-km-mjesecno-iz-opcinskog-proracuna/ Novabila.info] ''Talentiranom Karlu Šimičiću 1.000 KM mjesečno iz općinskog proračuna'', 14. ožujka 2019. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)</ref> * [[Nikola Franjić]], fotograf<ref>[https://www.dnevnik.ba/teme/fotografija-nikole-franjica-medu-50-najboljih-na-izlozbi-u-londonu-nema-uspjeha-bez-ljubavi Dnevnik.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190325015108/https://www.dnevnik.ba/teme/fotografija-nikole-franjica-medu-50-najboljih-na-izlozbi-u-londonu-nema-uspjeha-bez-ljubavi |date=25. ožujka 2019. }} Jurija Brnada: ''Fotografija Nikole Franjića među 50 najboljih na izložbi u Londonu: "Nema uspjeha bez ljubavi prema poslu"'', 1. ožujka 2017. (pristupljeno 25. ožujka 2019.)</ref> * [[Drago Slipac]], hrv. književnik iz BiH * [[Marinko Slipac]], hrv. umjetnik i znanstvenik iz BiH * [[Darko Dražić]], hrv. nogometaš i trener == Spomenici i znamenitosti == * [[Stari hrast u Rankovićima]] * [[Samostan Drinskih mučenica u Novom Travniku|Samostan Drinskih Mučenica]] [[Družba Kćeri Božje ljubavi|Družbe Kćeri Božje Ljubavi]]<ref>[http://kblj.hr/o-nama/detaljnije/nase-zajednice Družba Kćeri Božje ljubavi] ''Naše zajednice'' (pristupljeno 6. lipnja 2017.)</ref> *Islamski centar i čaršijska džamija *Nekropola žrtvama fašizma Smrike *Samostan [[Sestre Milosrdnog Isusa|Družbe sestara Milosrdnog Isusa]] u [[Pribilovići|Pribilovićima]] == Mediji == U Novom Travniku djelovala je do 2009. radijska postaja na hrvatskom jeziku [[Radiopostaja Novi Travnik]], a od 2013. djeluje radijska postaja na hrvatskom jeziku [[Drukčiji radio]]. == Kultura == * [[Međunarodni festival dječje glazbe Dok teče Lašva]].<ref>(boš.) [http://travnik-grad.info/13-festival-dok-tece-lasva-6-oktobra-u-novom-travniku/ Travnik-grad.info] travnik-grad: ''13. Festival “Dok teče Lašva” 6. oktobra u Novom Travniku '', 4. listopada 2017. (pristupljeno 23. listopada 2018.)</ref> * [[Zavičajna zbirka Baština u Novom Travniku|Zavičajna zbirka Baština ]] * [[Botanički vrt Stari – Carski hrast u Novom Travniku|Botanički vrt Stari – Carski hrast ]] * Rujanski susreti == Šport == * [[NK Novi Travnik]] * SSK Bratstvo Novi Travnik * [[KNK Bobovac Novi Travnik]] * [[Karate klub Orhideja Novi Travnik]] * [[Judo klub FTM Novi Travnik]] * LDF Novi Travnik – športsko plesni fitness klub * PSD Pavlovica, planinarsko društvo * KK Novi Travnik * Novotravničke mažoretkinje * RK Novi Travnik ''Božićni malonogometni turnir Novi Travnik'' održava se od 1984.<ref>https://notra.ba/index.php/vijesti/30736-turnir-u-novom-travniku-je-drugi-najstariji-u-bosni-i-hercegovini</ref> Održava se i tradicionalni malonogometni ''Turnir u fudbalu Bratstvo''. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.novitravnik.gov.ba/ Grad Novi Travnik] * [http://www.zupa-novi-travnik.com/ Župa Uzašašća Gospodinova – Novi Travnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100323005937/http://www.zupa-novi-travnik.com/ |date=23. ožujka 2010. }} * [http://www.novitravnik.org Portal novitravnik.org] {{BiH}} {{Novi Travnik}} [[Kategorija:Novi Travnik| ]] cmjwd0gnar89pujqoe85grbo359awha Bugojno 0 23584 7430988 7430127 2026-04-16T16:36:42Z ~2026-23648-99 358088 7430988 wikitext text/x-wiki 7431033 7430988 2026-04-16T19:02:13Z Croxyz 205325 7429916 wikitext text/x-wiki Bear River, Algonquian 0 23885 7430860 7069904 2026-04-16T12:19:27Z Panasko 203327 7430860 wikitext text/x-wiki '''Bear River Indijanci'''.-Pleme [[Algonquian]] Indijanaca, možda dio [[Machapunga]], naseljen u ranom 18. stoljeću u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]], današnji okrug [[Crawen, okrug (Sjeverna Karolina)|Crawen]]. Lawson koji ih je susreo [[1709.]] navodi da su imali tek jedno naselje zvano ''[[Raudauquaquank|Raudauqua-quank]]'', procijenivši im broj na oko 50 muškaraca (ratnika). Prema Mooneyu ([[1928.]]) oni i pleme [[Pamlico]] imali su [[1600.]] oko 1.000 osoba. Hawks u svojoj ‘Historiji', (1858-9) drži da su ogranak [[Neusiok|Neuse]] Indijanaca, nije priznato. Rights ([[1947.]]) naziva ovo pleme ''Bear River'' ili ''Bay River'' Indians, prema njemu (Douglas L. Rights) bili su saveznici [[Tuscarora]]. [[1750.]] godine ovo pleme već se vodi kao nestalo. Plemena obalsnih Algonkina Bear River, [[Chowanoc|Chowan]], [[Hatteras]], [[Machapunga]], [[Moratok]], [[Pamlico]], [[Secotan]] i [[Weapemeoc]] iz [[North Carolina|North Caroline]], uglavnom su bili orijentirani prema vodi i ribolovu, te lovu i sakupljanju. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/bearriver/bearriverhist.htm Bear River Indian Tribe] *[https://web.archive.org/web/20031003201930/http://hometown.aol.com/bbbenge/page22.html NORTH AMERICAN INDIAN - POPULATION RECORDS] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] 1tupceliuoc7ot5r762jdmi4ktt34hq Antisemitizam 0 26327 7430943 7167252 2026-04-16T13:59:48Z Panasko 203327 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430943 wikitext text/x-wiki '''Antisemitizam''' je [[neprijateljstvo|neprijateljski stav]] prema [[Židovi]]ma, u obliku vjerske, nacionalne, socijalne ili rasne nesnošljivosti.<ref name='HE'>{{Citiranje weba |title=Antisemitizam |url=https://enciklopedija.hr/clanak/3110 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> Pojam antisemitizam prvi je put upotrijebio [[Wilhelm Marr]] u pamfletu "Pobjeda židovstva nad germanstvom" [[1870-ih]] da bi napravio razliku između starog antijudaizma i moderne, političke, etničke, ili rasne opozicije prema [[Židovi]]ma.<ref name='HE' /> Pojam je ubrzo ušao u uporabu i u druge jezike te postao [[sinonim]], ne samo za neprijateljstvo prema Židovima u modernom razdoblju, već se počeo retroaktivno primjenjivati i za svaku vrstu animoziteta prema Židovima u povijesti. == Pojam == U nekim se jezicima (npr. u engleskom), antisemitizam ponekad piše s povlakom.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/27646/anti-Semitism Antisemitizam u Encyclopædiji Britannici], [[Encyclopædia Britannica]], pristupljeno 23. srpnja 2014.</ref> Međutim, takvom se praksom legitimira pojam semitizam kao rasni dok se podrijetlo uporabe pojmova semitski i arijski/indoeuropski odnosi na lingvističke, a ne rasne skupine. [[Židovi]] (pretvaranjem semitizma u definiciju rase, što se, u ovom kontekstu, odnosi na Židove) nisu rasa: ono što Židove ujedinjuje su tradicija, povijest, kultura, možda sudbina, ali ne i genetika. Inače, iako je i [[arapski jezik]] dio semitske jezične obitelji, kad antisemit govori protiv Semita, on misli - Židov. Kad su [[nacisti]] ubijali Židove, surađivali su i s [[Arapi]]ma. Antisemitizam nije pojam koji je nastao kao suprotnost onome što jest semitizam, jer takav pozitivan pojam nikada nije postojao. Antisemitizam je antižidovska ideologija. Tako je antisemitizam generički pojam, koji definira negativan odnos prema određenoj skupini ljudi; ili, parafrazirajući filozofa [[Zvi Diesendruck]]a: ''teško ćemo pronaći još jedan pojam, koji je skovan samo kao negativan prema ijednom drugom narodu.'' Postoje 3 glavna oblika antisemitizma (ovdje je prihvaćena definicija antisemitizma, koja pokriva i religijski antijudaizam i rasni antisemitizam): *klasični (poganski); *kršćanski; *moderni. == Povijest == === Klasični antisemitizam === Antisemitizam svoje korijene vuče [[antika|antičkog]] svijeta: bio je posljedica netolerancije vjerske različitosti između [[pogani|poganskih]] naroda i Židova. Već u [[Knjiga Postanka|Knjizi Postanka]] piše:<ref>[http://biblija.ks.hr/search.aspx?k=1&p=43&r=32 Biblija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727232004/http://biblija.ks.hr/search.aspx?k=1&p=43&r=32 |date=27. srpnja 2014. }}, Kršćanska sadašnjost, pristupljeno: 23. srpnja 2014.</ref><ref name='Lazare'>[http://www.fordham.edu/halsall/jewish/lazare-anti.asp#Chapter%20Two Bernard Lazare, "Antisemitism: Its History and Causes"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120901162617/http://www.fordham.edu/halsall/jewish/lazare-anti.asp#Chapter%20Two |date=1. rujna 2012. }}, 1894., pristupljeno: 23. srpnja 2014.</ref> {{citat|Egipćani ne bi mogli jesti s Hebrejima, jer bi to Egipćanima bilo odvratno|Knjiga Postanka, 43:32}} [[Knjiga Izlaska]] također razlikuje Židove od drugih naroda:<ref>[http://biblija.ks.hr/search.aspx?k=2&p=1&r=9 Biblija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727233808/http://biblija.ks.hr/search.aspx?k=2&p=1&r=9 |date=27. srpnja 2014. }}, Kršćanska sadašnjost, pristupljeno: 23. srpnja 2014.</ref><ref name='Lazare' /> {{citat|I reče on svome puku: »Eto, sinovi su Izraelovi postali narod brojan i moćniji od nas. Hajde, postupimo mudro s njima: spriječimo im porast,|Knjiga Izlaska, 1:9}} Prvi zabilježeni antisemitski ispadi događali su se u stoljećima prije nove ere u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], u sukobu [[Judaizam|judaizma]] i helenizma. U djelima nekih rimskih pisaca ([[Ciceron]], Seneka, Tacit) moguće je naći tragove antisemitizma.<ref>[http://perseus.uchicago.edu/perseus-cgi/citequery3.pl?dbname=LatinAugust2012&query=Cic.%20Prov.%2011&getid=1 Ciceron, de Provinciis Consularibus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140729003807/http://perseus.uchicago.edu/perseus-cgi/citequery3.pl?dbname=LatinAugust2012&query=Cic.%20Prov.%2011&getid=1 |date=29. srpnja 2014. }}, pristupljeno: 23. srpnja 2014.</ref><ref>Benjamin H. Isaac, "The Invention of Racism in Classical Antiquity", ''Ciceron opisuje Židove ovakvim riječima: ...izručio ih je kao robove Židovima i Sirijcima, njima koji su rođeni da budu robovi. Momigliano kaže da kad Ciceron opisuje Židove kao "natio nata servituti" zapravo ponavlja sud Apolonija Molona'', str. 463, pristupljeno: 23. srpnja 2014.</ref> === Kršćanski antisemitizam === Židovi su bili objekt kršćanskog antisemitizma jer su ih kršćani vidjeli kao zle i odgovorne za [[Isus]]ovo raspeće. Moderni pak, antisemitizam, za razliku od ovih prethodnih, ima rasne elemente. Svaki od ovih slučajeva, ma koliko međusobno bili različiti, dolazi iz isto izvora – različitosti Židova od njihove okoline. Kršćanski antisemitizam imao je isti temelj, ali je tome dodao grijeh odbacivanja i razapinjanja Isusa. Uz to, kršćanstvo je sebe percipiralo kao religiju koja se od judaizma razvila i postala njegov nasljednik te ga tako zamijenila; time je judaizam postao, gledano iz kršćanske perspektive, irelevantna i od [[Bog]]a odbačena religija. Dakle, postojanje judaizma i nakon kršćanskog ustanovljavanja ugrožavalo je takav koncept. === Moderni antisemitizam do 20. stoljeća === Karakter modernog antisemitizma (počeci modernog antisemitizma datiraju se s [[1688.]] godinom) različit je od klasičnog (antičkog) ili kršćanskog antisemitizma, jer se bazira na rasnim, a ne religijskim premisama. Takav se antisemitizam razvio za vrijeme [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] i to kao posljedica jačanja nacionalnih osjećaja (različitost u kulturi i jeziku u odnosu na matični narod; naime, prosvjetiteljstvo je bilo razdoblje u kojem je počela jačati nacionalna svijest – skupine, koje su dijelile kulturu, jezik, povijest, isti rasni i vrijednosni sustav, povezivale su se u političke, ekonomske i socijalne entitete definirane geografskim granicama, koje se danas grubo podudaraju s granicama europskih nacija; skupine se ujedninjavaju, vojno i politički, pod jednom zastavom i razvijaju lojalnost naciji; Židovi se, kao skupina koja ne dijeli zajednički jezik, kulturu, religiju, i djelomično, sustav vrijednosti, od pojedinaca u tim nacionalnim pokretima, precipiraju kao outsideri pa čak i prijetnja nacionalnoj ideji). Moderni antisemitizam temelji se na teoriji da su Židovi inferiorna rasa. Židov je Židov, ne poradi svoje religije, već zato što je to karakteristika njezine/negove krvi/genetike. Pojam arijski prvi put je upotrebljen u rasnim teorijama 19. stoljeća. Jedan od istaknutijih rasnih teoretičara, [[Arthur de Gobineau]] (1816-1882), koristio je [[antropologija|antropologiju]], [[lingvistika|lingvistiku]], i [[povijest]], kako bi formulirao teoriju u kojoj bi pripadnost određenoj rasi objasnila gotovo cjelokupnu ljudsku djelatnost kroz povijest. U svom Eseju o nejednakosti ljudskih rasa, Gobineau je tvrdio da su francuski aristokrati superiorni u odnosu na francuski narod zahvaljujući samoj činjenici da su čisti Arijci (Indoeuropljani). Presudni povijesni događaji determinirani su željeznim zakonom pripadnosti određenoj rasi, a ljudska je sudbina uvjetovana prirodom i izražena kroz rasu. Povijest pokazuje da su sve civilizacije potekle od bijele rase, a dragulj ove rase su [[Arijska rasa|Arijci]] ([[Indoeuropljani]]), koji su preživjeli kao superiorna rasa. Upozorio je, pak, da miješanje Arijaca (Indoeuropljana) s drugim rasama prijeti samom njenom opstanku. Židovi su bili optuženi za ozbiljnu ekonomsku krizu iz [[1873.]] Godine 1879. Wilhelm Marr, novinar, koji je skovao pojam antisemitizam, napisao pamflet pod naslovom Pobjeda židovstva nad njemstvom (The Victory of Jewry over Germandom). [[Pamflet]] je polučio veliki uspjeh i doživio 12 izdanja u šest godina. Koristeći rasne ideje i Vilkischeve nacionalističke ideje, Marr je tvrdio da su Židovi postali najveća zapadna sila 19. stoljeća. Marr je optužio Židove da su [[liberalizam|liberali]], ljudi bez korijena, koji su nepovratno judaizirali Nijemce. Godine 1879. Marr je osnovao Antisemitsku ligu. Prema kraju stoljeća, europske političke stranke, posebice u Njemačkoj, počinju upotrebljavati antisemitizam u svojim političkim programima/platformama. Godine [[1879.]], povjesničar [[Heinrich V. Treitschke]] piše da su "Židovi naša nesreća" i da postoji nepremostiv jaz između njemačkog i židovskog duha. Filozof Eugen Karl Dihring napisao je, 1881. godine, Židovsko pitanje je rasno, moralno i kulturno pitanje, gdje raspravlja o tome da Židovi uzrokuju njemačko propadanje i da oni konstituiraju 'proturasu', koju ni konverzija, a ni asimilacija, nisu u mogućnosti promijeniti. Dihring je posjedovao značajan utjecaj među sveučilišnim studentima. Godine [[1893.]], 250 000 glasača izabralo je 16 zastupnika (od ukupno 397) u [[Reichstag]], koji su se zalagali za antisemitske mjere. === Antisemitizam u 20. stoljeću === Godine 1900., [[H. S. Chamberlain]], Englez, koji se naselio u Njemačkoj, napisao je djelo Temelji 19. stoljeća, u kojem je idealizirao njemačku nacionalnu dušu (race-soul), koja je od Nijemaca napravila poštene, odane i vrijedne ljude. Suprotno od Nijemaca, Židovi su materijalistički i legalistički narod, lišeni tolerancije i [[moral]]nosti. Ova dva naroda uhvaćena su u međusobnoj borbi, u kojoj Židovi moraju biti poraženi. Chamberlainova je knjiga nacistima pružila temeljni tekst za njihov nacionalni mit, a zabilježila je i izvrsnu prodaju u Njemačkoj. Prema kraju i nakon [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], kako su njemački ratni napori urodili neuspjehom, počeo je novi antisemitski ciklus te je, za ratni neuspjeh, nađen žrtveni jarac u obliku Židova. Židovi su tako bili optuženi za profiterstvo, nesudjelovanje u borbama i kao odgovorni za nestašice hrane. Zabilježen je veliki porast antisemitske literature, a krivci za njemački poraz u Prvom svjetskom ratu postali su Židovi i socijalisti. Uništavajuća hiper-[[inflacija]], teški uvjeti [[Versailleski mir|Versailleskog mira]] i prošireno siromaštvo stvorili su atmosferu koja je pogodovala daljnjem rastu antisemitizma. Godine 1920., Nacionalsocijalistička radnička stranka Njemačke ([[NSDAP]]) izdala je svoj program u 25 točaka, gdje je naglašeno kako Židov nikad ne može postati dio njemačkog naroda. Godine 1930., [[Alfred Rosenberg]], koji je u Njemačku, a i Hitleru na pažnju donio Protokole cionskih mudraca napisao je Legendu o dvadesetom stoljeću u kojoj je istaknuo nadmoć nordijske rase i stvaranje njemačke nacionalne crkve, temeljene na rasi i čistoći krvi. Iste je godine Nacionalsocijalistička radnička stranka Njemačke dobila preko 6 milijuna glasova, što joj je donijelo 107 sjedala u Reichstagu i položaj druge po veličini stranke u zemlji. Kako moderni antisemitizam počiva na rasnom principu, ne može mu se pobjeći. Židov ne može konvertirati. On će uvijek biti i ostati Židov; takva koncepcija objašnjava zašto je nacistička politika uništavanja Židova bila usmjerena na ubijanje svih Židova, bez obzira na njihovu konverziju, asimilaciju, ili ostale čimbenike. Suvremeni antisemitizam (antisemitizam nakon [[holokaust]]a) javlja se, ili kao osuvremenjeni oblik jednog od tri tradicionalna antisemitizma, ili kombinacija dva, ili, pak, sva tri. ''Koje su najgore stvari za koje se, u današnjoj političkoj klimi, može optužiti Židove? Odgovor je: Rasizam. Apartheid. Genocid. Kolonijalizam. Jesu li te optužbe istinite? Nije važno. Neka se Židovi brinu o tome jesu li istinite. Paradoks antisemitizma leži u činjenici da je na Židovima teret dokazivanja neistinitisti tih optužbi. Antisemit ih samo mora izreći.'' (Jack Schwartz, National Review) == Anticionizam == [[Webster’s dictionary]] [[cionizam]] definira kao svjetski pokret za uspostavljanje i razvoj države; iz toga slijedi da je anticionizam ideja suprotna onoj cionističkoj i anticionizam je po nekima, zapravo, antisemitizam. U svijetu izgrađenom na ideji država-nacija, ako se prihvati takva stukturu svijeta, onda ako [[Francuzi]]ma vladaju Francuzi, [[Nijemci]]ma Nijemci, tada je negiranje prava na [[samoodređenje]] samo jednom narodu diskriminacija prema narodu kojem se to isto pravo negira. Ako se Židovima negiraju prava, koja se podrazumijevaju u slučaju ostalih naroda – onda je to diskriminacija prema Židovima – što antisemitizam jest. Neka od neprijateljstava prema Židovima, danas vidljiva, baziraju se na ideji da Židovi nemaju nikakvih prava nad zemljom [[Izrael]]om/[[Palestina|Palestinom]], neka pak da Židovi imaju neka manja prava od ostalih stanovnika. Bilo koje, od ova dva mišljenja, može se definirati kao antisemitizam. Mnogi Izraelci ne slažu se s određenim akcijama izraelske Vlade. Mnogi zastupnici u [[Knesset]]u, akademici, ili religijski lideri u Izraelu istupaju protiv državne politike [[Izrael]]a. Međutim, oni su i dalje lojalni građani te iste države, koji ne samo da se ne protive izraelskom pravu na postojanje, već služe vojsku, plaćaju poreze i posvećuju svoj život sudjelovanju u javnim službama. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Antisemitism}} *[http://www.antisemitism.org.il/ The Coordination for Countering Antisemitism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090825051420/http://www.antisemitism.org.il/ |date=25. kolovoza 2009. }} *[http://www.tau.ac.il/Anti-Semitism/asw2000-1/yugoslavia.htm Sveučilište u Tel Avivu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080228051054/http://www.tau.ac.il/Anti-Semitism/asw2000-1/yugoslavia.htm |date=28. veljače 2008. }} *[http://www.state.gov/g/drl/rls/40258.htm Izvješća U.S. Departmenta] *[http://kontra-punkt.info/modules.php?op=modload&name=News&file=article&sid=1170 Neoantisemitizam]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Kategorija:Antisemitizam]] [[Kategorija:Rasizam]] g42xf0uuhlqi1phukfg65rnsevtu71y Kristian Kreković 0 26677 7431046 6903557 2026-04-16T19:27:11Z Divna Jaksic 974 infookvir 7431046 wikitext text/x-wiki {{Infookvir likovni umjetnik | ime = Kristian Kreković | period = | slika = | veličina = | opis = | rođenje = [[28. ožujka]] [[1901.]] | mjesto rođenja = Koprivna kod [[Modriča|Modriče]], [[BiH]] | smrt = [[21. studenoga]] [[1985.]] | mjesto smrti = [[Palma de Mallorca]], [[Španjolska]] | nacionalnost = | vrsta = slikar, portretist | praksa = | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = }} '''Kristian Kreković''' (također i '''Kristijan''') (Koprivna kod [[Modriča|Modriče]], [[28. ožujka]] [[1901.]] – [[Palma de Mallorca]], [[21. studenoga]] [[1985.]]), istaknuti slikar i arhitekt iz redova bosanskohercegovačkih Hrvata,<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]]: Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 206.</ref> odnosno [[Hrvati u Peruu|hrvatsko-peruanski]] umjetnik.<ref>[http://161.53.245.120/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=004768&Baza=1 Hrvatska revija br.36/1986.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Manuel Vegas Castillo: Hrvatsko-peruanski slikar Kristian Kreković.</ref> ==Životopis== Kristijan Kreković rođen je u selu [[Koprivna (Modriča, BiH)|Koprivna]] (na rijeci [[Bosna (rijeka)|Bosni]], između [[Doboj]]a i [[Modriča|Modriče]]), u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u obitelji šumara iz [[Lika|Like]], odakle Krekovići inače potječu. Djetinjstvo i mladost proveo je u [[Maglaj]]u i Tuzli. Studirao je slikarstvo u [[Beč]]u, gdje ga je izdržavao židovski par bez djece,<ref name="Žubrinić"/> od [[1921.]] godine na ''Akademie der Bildenden Kunste'' gdje je i diplomirao [[1925.]] godine te u [[Pariz]]u gdje je studirao slikarstvo i arhitekturu na ''École Nationale Supérieure de Beaux-Arts''.<ref name="tko je tko"/> Izlaže od 1925. godine a već [[1928.]] giodine postao je članom francuskog Društva likovnih umjetnika. Iste godine nagrađen je zlatnom medaljom u [[Bordeaux]]u na izložbi međunarodne umjetnosti, za djelo ''Parižanka sa psom''. Oženio je Sinu Pevsner, francusku [[Židovi u Francuskoj|Židovku]] iz Pariza, koja je zbog braka s Krekovićem žrtvovala svoju obećavajuću karijeru pijanistice.<ref name="Žubrinić">Darko Žubrinić: [http://www.croatianhistory.net/etf/krek.html ''Kristian Kreković''], Croatianhistory.net. Pristupljeno 12. studenoga 2016.</ref> Između [[1928.]] i [[1966.]] posjetio je mnogo puta [[Peru]], te je njegov rad postao duboko prožet životom i umjetnošću [[Inke|Inka]]. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] boravio je sa suprugom [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla Sinom (čitaj: Zinom) u [[Zagreb]]u, gdje je portretirao i [[Ante Pavelić|Antu Pavelića]] te razrađuje nacrte za monumentalno preoblikovanje središnjega zagrebačkog Trga bana Jelačića. Uspostavom komunističke [[Druga Jugoslavija|Jugoslavije]] mu je, presudom iz [[1946.]] (suđen je zajedno s [[Lovro von Matačić|Lovrom pl. Matačićem]] i znamenitim hrvatskim pjesnikom [[Tin Ujević|Tinom Ujevićem]]) oduzeta sva pokretna i nepokretna imovina. Prema svjedočenju samoga Krekovića, Ujević je na tu presudu, držeći visoko u ruci svoju malu crnu torbu, uzviknuo: ''"Slavni sude, ova torba je sva moja pokretna i nepokretna imovina!"'' Od [[1955.]] živio je u Peruu, i prihvatio peruansko državljanstvo koje mu je bilo ponuđeno. Imao je veliki uspjeh s izložbom u [[New York]]u, [[Washington]]u ([[Smithsonian Institution]], 126 tisuća posjetitelja godine 1955., u samo dva mjeseca!), [[Boston]]u, [[Philadelphia|Philadelphiji]], [[Madrid]]u, [[Lima|Limi]], Parizu, [[Barcelona|Barceloni]] itd. Od godine [[1950.]] do [[1954.]] radio je kao slikar u Peruu. Njegovu veliku izložbu etnografskih platna održanu godine 1954. u Limi, u Gradskoj vijećnici, otvorio je sam predsjednik Perua [[Manuel A. Odria]] i Krekovića odlikovao ''Redom istaknutih zasluga''. Od [[1965.]] smjestio se u Palma de Mallorci, gdje je [[1977.]] dao izgraditi Museo Palma de Mallorca s njegovim umjetničkim djelima, danas poznat kao Museo Kreković (Collección Pintor Kreković, ili Fundación Museo Kreković). Krekovićev Muzej je godine [[1981.]] službeno otvorila španjolska kraljica Sofija.<ref name="MH">[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2010_1.nsf/AllWebDocs/HRVATI_U_MADRIDU_ Matica hrvatska: Gojko Borić: Hrvati u svijetu, Hrvati u Madridu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101222201307/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2010_1.nsf/AllWebDocs/HRVATI_U_MADRIDU_ |date=22. prosinca 2010. }}, preuzeto 24. lipnja 2012.</ref> U knjigu utisaka ona je upisala među inim sljedeće riječi: ''"...magnifico museo y magnifico pintor" ("veličanstven muzej i veličanstven slikar")."'' Osim slikarstvu Kreković se za života posvetio i promicanju svjetskog mira.<ref name="MH"/> U novinama ''Ultimas Hora'' od [[23. svibnja]] [[1981.]] godine Josep Rosselo govori o Krekoviću kao o ''"proroku nenasilja" koji "traži jedan novi, miroljubivi odgoj mladeži na svim kontinentima, u duhu nenasilja, društvene pravde, mira, ljepote, ljubavi i snošljivosti među svim ljudima, bez razlike na rase, vjeru, jezik, spol i boju kože".''<ref name="MH"/> Umro je u Palma de Mallorci 21. studenoga 1985. godine.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=1417 Proleksis enciklopedija: Kreković, Kristijan]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 24. lipnja 2012.</ref> ==Djelo== Krekovićev opsežan opus od 143 monumentalna platna velikog formata, posvećen hrvatskoj povijesti, među kojima su 63 portreta hrvatskih knezova i kraljeva (od [[Porga|Porge]], [[620.]], do [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]], [[1463.]]), na žalost nije sačuvan. Stradao je prilikom bombardiranja [[Beograd]]a [[1941.]] godine. Na sreću, ostale su sačuvane fotografije nekih njegovih djela. Proučavajuć južnoameričke civilizacije u Peruu i proučava kulturu urođeničkih plemena te stvara monumentalno djelo ''Prošlost i sadašnjost Perua''.<ref>[http://www.hic.hr/hrvatski/hid/hid2.htm HIC: Jasna Kostelac de Anda: Hrvati u Peruu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120511112831/http://hic.hr/hrvatski/hid/hid2.htm |date=11. svibnja 2012. }}, preuzeto 24. lipnja 2012.</ref> Kao uspješan portretist portretirao je poznate ličnosti svoga doba kao: britansku kraljicu Mary, jugoslavenskog kralja Aleksandara, švedskiog kralja Gustava, španjolskog kralja Juana Carlosa i Mahatmu Gandija, s kojim je sklopio trajno prijateljstvo a [[1975.]] godine predao je papi Pavlu VI. sliku s naslovom ''Djevica mira''.<ref name="MH"/> Neki likovni kritičari, kao na primjer [[Camille Mauclair]], smatraju ga jednim od najvećih portretista 20 stoljeća. ==Donacija== Kreković je sanjao o slobodnoj Hrvatskoj i namjeravao ponovno započeti rad na hrvatskom ciklusu, ali je umro prije uspostave samostalne hrvatske države. Godine [[1991.]] njegova supruga Sina Kreković poklonila je Hrvatskoj ukupno 52 crteža, koji se danas nalaze u [[Moderna galerija|Modernoj galeriji]] (20 crteža), [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica|Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici]] (16) i Kabinetu grafike [[HAZU]] (16). ==Nagrade i priznanja== * [[1928.]]: Zlatna medalja u [[Bordeaux]]u na izložbi međunarodne umjetnosti, za djelo ''Parižanka sa psom''. * [[1954.]] "Red istaknutih zasluga", odlikovanje predsjednika Perua Manuel A. Odrie. * [[1966.]]: Znameniti grad [[Cuzco]] (ili Cusco, stara prijestolnica Inka na jugu Perua, na visini od 3.400 m, proglašena arheološkom prijestolnicom cijele [[Južna Amerika|Južne Amerike]]), dodijelio mu je titulu počasnog građanina i Zlatnu medalju grada. * ''[[Ekumenska djevica]]'', slika u dvjema inačicama, u katoličkoj i u bizantskoj ikonografiji, darovana papi. Papa [[Pavao VI.]] volio je te slike, nazvavši ih "Djevice Mira".<ref name="Žubrinić"/> * Oslikao triptih anglikanske crkve u Palma de Mallorci.<ref name="Žubrinić"/> ==Spomen== * U Palma de Mallorci osim galerije s njegovim imenom postoji i veliki ''Parc de Kristian Kreković''. * U Tuzli, gdje je Kreković pohađao srednju školu, od 1990-tih jedna je ulica nazvana njegovim imenom, a 10. listopada [[2006.]] godine u tom je gradu u [[Franjevci|franjevačkom]] [[samostan]]u otvorena ''[[Galerija Kristian Kreković]]''. * Počasni je građanin znamenitog peruanskog grada [[Cusco]]a, stare prijestolnice Inka. U Cuzcu jedna ulica nosi njegovo ime.<ref name="Žubrinić"/> * Dvije fotomonografije. Prvoj su autori Romaguera i Rubí Climent ''Kristian Krekovic: La colleció del Museu Kreković'', a drugoj, autora Gaspara Sabatera: ''Kristian Kreković, el artista y su obra''.<ref name="Žubrinić"/> * Španjolski pjesnik [[Javier Bizarro Bentitz]] dobio je 2002. prestižnu nagradu "Premio de Poesia Antonio Machado" svojom pjesmom posvećenoj [[park Kristiana Krekovića|parku Kristiana Krekovića]] (Los fantasmas del Parque Kristian Krekovic). Također je objavio knjigu pjesama koja nosi ime po Krekoviću, ''Los fantasmas del parque Kristian Krekovic''.<ref name="Žubrinić"/> * Eseje [[Llorenc Vidal|Llorenca Vidala]] nosi ime po Krekoviću: ''Kristian Krekovic, su museo y su mensaje de paz''. U njemu je i jedan haiku posvećen uspomeni na Kristiana Krekovića.<ref name="Žubrinić"/> ==Zanimljivosti== * Kreković je rabio hrvatsko [[Glagoljica|glagoljsko pismo]] u svojem dnevnom dopisivanju s prijateljem [[Marko Došen|Markom Došenom]], predsjednikom [[Hrvatski Sabor|Hrvatskog Sabora]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Takav običaj se njegovao u njegovoj obitelji još od djetinjstva a njegova supruga Sina, [[Francuzi|Francuskinja]] koja je temeljito svladala [[hrvatski jezik]], rabila je mnoge hrvatske izraze i riječi koje su izbačene iz uporabe za vrijeme jugoslavenskog razdoblja. * Kod prve izložbe u New Yorku pisalo je ispod njegova imena "Yugoslav painter" ("jugoslavenski slikar"). Kreković to nije dozvolio i zaprijetio je da izložbe neće biti ako to ne bude izmijenjeno u "Croatian-Peruvian painter" ("hrvatsko-peruanski slikar"), što mu je i uspjelo, unatoč prosvjedu veleposlanstva ondašnje Jugoslavije.<ref>(Informacija ljubaznošću prof. Cike Mikolčić, koja je slikara osobno poznavala.)</ref> * Kreković se nerijetko potpisivao kao ''pintor croata'' ili ''pintor croata-peruano''. == Galerija == <gallery> Datoteka:Entrada Sud del parc.jpg|Južni ulaz u park. Datoteka:Entrada de llevant Parc Krekovic.JPG|Istočni ulaz u park. Datoteka:Museu Krekovic.JPG|Galerija Kreković. </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Parc de Kristian Krekovic|Park Kristijana Krekovića}} * {{es icon}}, {{eng oznaka}} [http://www.kristiankrekovic.com/ Kristian Kreković] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090328144159/http://www.kristiankrekovic.com/ |date=28. ožujka 2009. }} * [http://www.croatianhistory.net/etf/krek.html Stranica s fotografijama nekih slika iz Krekovićeva opusa] * [http://161.53.245.120/WebCGI.exe?Tip=traziJ&srchfield=7&searchdata=700%3A001246%20or%20701%3A001246%20or%20702%3A001246%20or%20600%3A001246&Exact=NotE&SelBase=1&NaslovSF=%20Krekovi%E6,%20Kristijan Hrvatska revija]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Tematski članci {{GLAVNIRASPORED:Kreković, Kristian}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] [[Kategorija:Peruanski umjetnici]] [[Kategorija:Hrvati u Peruu]] [[Kategorija:Životopisi, Modriča]] 8efaksj07odbwp35er5evfg3iez2i5r Henri Dunant 0 26740 7431175 6689069 2026-04-16T22:45:39Z Divna Jaksic 974 7431175 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Jean Henri Dunant.jpg|mini|225px|'''Henry Dunant''']] '''Jean Henry Dunant''' ([[Ženeva]], [[8. svibnja]] [[1828.]] – [[Heiden]], [[30. listopada]] [[1910.]]), [[Švicarska|švicarski]] filantrop, osnivač [[Crveni križ|Crvenog križa]] Krvavo iskustvo [[Bitka kod Solferina|bitke kod Solferina]] navelo ga je da [[1864.]] predloži [[konvencija|konvenciju]] koja je usvojena i prema kojoj se u [[rat]]u moraju poštedjeti svi bolesni i ranjeni vojnici, te sanitetsko osoblje. Godine [[1901.]] dobio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. == Djela == * "Sjećanje na Solferino", * "Međunarodno bratstvo i ljubav za vrijeme rata". {{Nobelova nagrada za mir}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1901}} {{commons|Henry Dunant}} {{Mrva-nobel-mir}} {{GLAVNIRASPORED:Dunant, Henri}} [[Kategorija:Švicarski mirovni aktivisti]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] pqot47anff3drv4ao0ff1h94o3jgje9 Šajeni 0 27192 7430857 7340752 2026-04-16T12:19:12Z Panasko 203327 7430857 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dull Knife.jpg|mini|250px|Dull Knife (Cheyenne: Vóóhéhéve ili Lakota: Tamílapéšni), poglavica Sjevernih Ceyennea u [[Bitka kod Little Big Horna|bitci kod Little Bighorna]]]] '''Šajeni''' (engleski ''Cheyenne'', izgovor "šaien"; u hrvatskoj i srpskoj stručnoj literaturi nazivani su imenom ''Čejeni''; mađarski ''Csejen''; češki ''Šajeni'') su jedno od najznačajnijih prerijskih plemena jezičnog roda Algonquian koje je lutalo osobito krajevima oko rijeka [[Platte]] i [[Arkansas]]. Danas su podijeljeni na dva plemena od kojih Northern Cheyennes žive na rezervatu Tongue River u [[Montana|Montani]] i Southern Cheyennes koji u [[Oklahoma|Oklahomi]] žive s plemenom Southern Arapaho ([[Nawathinehena]]). Prema Mooneyu Šajeni su [[1780.]] zajedno sa Sutaio Indijancima imali oko 3.500 duša. Godine 1904. broj Južnih Šajena je bio 1.903 a Sjevernih 1.409. == Ime == Šajeni sami sebe zovu ''tsétsêhéstâhese (tsitsistas)'', što dolazi od ''tsé-'' "''one who is''"; ''tsêhést-'', "''from there''" ili "''of the same kind''". [[Arapaho]] Indijanci nazivali Šajeni "''scared people''" (u Arapaho jeziku – ''Hitäsi'na'' ili ''Itasi'na''), to jest ljude s brazgotinom, vjerojatno na rukama, jer su oni prema plemenskoj oznaci ponekad nazivani i ''Scared Arms''. Naziv njihovog imena upućivao bi da su Šajeni prakticirali neku vrstu skarifikacije po rukama. Sam naziv "''Cheyenne''" dobili su od Siouxa, koji su pripadali drugom jezičnom rodu, pa ih nisu razumjeli i nazvali ih "''people of alien speech''". Dolazi od Sha-hi'yena, Shai-ena, ili kod [[Teton]]a Shai-ela, "''people of an alien speech''", od sha'ia, "''to speak a strange language''". Manje poznati nazivi za njih također su porijeklom od drugih stranih plemena. Kod Caddo Indijanaca bili su, prema svojim strijelama (na pruge) nazivani "''striped arrows''" (''Báhakosin''). Ova dva plemena bila su očigledno u kontaktu jedino preko strijela, koje su upučivali jedni drugima. Ovo bi moglo vrijediti i za [[Hidatsa]] Indijance, koji su ih također po zapercima na strijelama nazivali ''I-ta-su-pu-zi'' ("narod sa strijelama sa šarenim zapercima") ili "spotted arrow quills", njima srodni [[Crow Indijanci|Crow]] također su ih zvali istim imenom, koji se tek nešto drugačije izgovara, a glasi ''I-sonsh'-pu-she''. Vezu s imenom, opet preko strijela, nalazimo i kod [[Shoshoni|Šošona]] i njihovog ogranka [[Comanche|Komanča]], čiji naziv kao i u [[Caddo]] Indijanaca znači "''striped arrows''" (u njihovom nazivu Päganavo). Caddoima srodni [[Kichai]] zvali su ih Nanoniks-kare'niki a pleme [[Wichita]] Niere'rikwats-kûni'ki. == Podjela - bande i ogranci == [[Datoteka:Cheyenne dance4.jpg|900px|thumb|left|Sun Dance]] Mooney (1928);<ref>[http://www.hiddenhistory.com/page3/swsts/sodak1.HTM Swanton]</ref> u zagradi John H. Mooreov naziv<ref>[http://books.google.com/books?id=R2mGnzKF3uQC&pg=PA146&lpg=PA146&dq=omisis+cheyenne&source=bl&ots=Rc27DFtYfz&sig=ZYsoODujq9CKNnJ9XhaamTHNtAE&hl=en&ei=kG5xTPODHMnHswaM9ZG5Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CCAQ6AEwAg#v=onepage&q=omisis%20cheyenne&f=false The Cheyenne, By John H. Moore]</ref>) * (1) Heviqs'-ni'`pahis ([[Heviksnipahis]]), 'aortas closed, by burning.' Oni su bili važna banda Šajena, koji su prvi u krugu podizali šatore. * (2) [[Moiséyu]] /sing., Móǐs/, `flint people,' došlo je od móǐso `flint', odnosi se vjerojatno na vrškove svetih strijela od kremena. Oni su nekada bili snažna grupa koja je činila jezgru Šajena. * (3) [[Wu'tapíu]] ([[Wotapio]]), Ova banda je ogranak Omisis bande. Njihovo ime u jeziku Siouxa (od wótapi) znači 'eaters' ili 'to eat', prijevod nije najjasniji jer ne objašnjava čega su bili 'jedaći'. Vidi Omisis. * (4) Hévhaitä'nio ([[Hevhaitaneo]]), 'hair rope men' ili 'fur men'; ime ove grupe kasnije postaje sinonim za Južne Šajene koji su emigrirali oko 1830. na Arkansas. Ime im je došlo po konopcima koje su pleli od duge bizonove dlake, koji su im služili za hvatanje ponija, ili što se tiče naziva 'fur men', po krznenima ogrtačima koje su nastavili nositi, i kada su već ostale bande prihvatile pamučnu odječu. * (5) Oĭ'vimána ([[Oivimana]]), 'scabby people'; oivi 'scabby,' mana 'band'. Oni su ogranak bande Hevatanio. Naziv, ako je prijevod točan, došao je oko 1840. dok ih je vodio poglavica Blue Horse, po tome što su se zarazili zaraženim (šugavim) bizonovim krznima koja su koristili za jahanje. Ova banda postaje kasnije značajna jer postaje naziv grupe s rezervata Tongue River. * (6) Hisíometä'nio ([[Hisiometaneo]]), 'ridge men,' isto ogranak Hevatanio bande.Ova banda dobiva ime možda po tome što su preferirali logorovati po vrhovima ili obroncima brda, ili možda, što je vjerojatnije, po lokalitetu u Coloradu, poznatom Šajenima kao "ridge country". * (7) [[Sutaio|Sutáio]] (sing., Su'tai), oni nisu Šajeni, nego jedno manje pleme Algonquian Indijanaca koje su Šajeni adoptirali. * (8) Oqtóguna, možda 'Broken Jaws'. * (9) Hó'nowa Hofnovatanio, 'poor people'. Ova banda maleni je ogranak O'hstoo'onatanio. * (10) Masi'`kota ([[Masikota]]), vjerojatno'wrinkled' ili 'drawn up' ,odnosilo se vjerojatno na stare koše tipija ili kožnu odjeću. * (11) O'mi'sis ([[Omisis]]),'eaters'. Ovaj naziv mogao bi označavati ime nekog poglavice iz ranijih vremena. Oni danas čine glavninu plemena na rezervatu Tongue River. Mjesto ove bande u selu, čiji je ulaz bio na istoku, nalazio se na sjeveru. Masiškohtahio, možda sinonim za Hotamitanio bandu, nakon što su se Omisis odvojili od ostalih Šajena, postaju posljednja banda u redu. Vidi Votapio. [[Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 084.jpg|desno|mini|250px|Žena iz plemena Cheyenne]] === Ostale bande === [[Datoteka:Cheyenne using travois.jpg|desno|mini|250px|Indijanci Cheyenne, SAD.]] *[[Moqtávhaitä'niu]] 'black men,' i. e. `Ute' (sing., Moqtávhaitän). Ova malena banda izgleda potječe od zarobljenih Ute Indijanaca. Njih još nalazimo i među Južnim i Sjevernim Šajenima. Otuda im i ime 'Black men' ili 'Black people.' Pod tim su imenom Šajeni i druga prerijska plemena nazivali Ute. *[[Ná'kuimána]], 'bear people'. Ova banda također je malena, pripadala Južnim Šajenima. Ime su dobili prema svome poglavici. *Anskówinis, 'narrow nose-bridge,' ova banda je potekla od O'mǐ'sǐs Šajena, bili su miješani sa Siouxima. Ime im je došlo po poglavici. Ima ih među obje glavne grupe Šajena. *[[Pi'nûtgû']], ' Pe'nätĕ`ka' (Comanche). Ovo ime ne označava neku točno određenu bandu nego ga je dobila jedna miroljubiva skupina od ratobornih Šajena. Njih je vodio Whirlwind a koji je ostao pasivan 1874-5 na agenciji u Darlingtonu. Ime je dano u aluziji na Penateka Komanče koji su prodali svoje usluge kao skauti u borbi protiv svoga naroda. Pǐ'nûtgû' je njihov naziv za Penateke . *[[Máhoyum]], 'red tipi'; ovo ime je pogrešno dano jednoj bandi, ustvari samo je ime heraldičkog tipija koji pripada hereditarnoj obitelji bande Hó'nowa, sada naseljenih s Južnim Šajenima u Oklahomi. *[[Wóopotsi't]], (Wóhkpotsīt, Grinnell), 'white wolf' (?), ime brojnoj obitelji koja je uzela ime po jednom pretku koji je umro oko 1845. Pripadaju Južnim Šajenima. *[[Totoimana]], (Tūtoimanáh, Grinnell), 'backward /ili/ shy clan'. Ime dano bandi Sjevernih Šajena na Tongue River rezervatu. *[[Black Lodges]] (blizu gradića Lame Deer), Lokalno ime grupi Sjevernih Šajena u blizini Lame Deera. Ime im je po bandi Vrana Indijanaca iz grupe Black Lodges, s kojima su bili u prijateljskim odnosima. *[[Ree Band]], Ovo je banda Sjevernih Šajena s Rosebud, ime su dobili po tome što je nekoliko njihovih muškaraca nalikovalo na Arikara (Ree) Indijance, njima stranom plemenu. *[[Yellow Wolf Band]], (u Culbertson, Jour., 1850) ime bandi po jednom poglavici. *[[Half-breed Band]]. ibidem. === Ratničke organizacije === :(1) ''Hotamitanio'', 'dog men'; :(2) ''Vohksihitanio'', '(kit) fox men,' ili ''Motsoinitanio'', 'flint men', ili ''O'khominothio'', 'coyote warriors'; :(3) ''Hemo'iohis'', 'Elkhorn Scrapers; :(4) ''Ma'hoohivas'', 'red shield,' ili ''Hotoanothio'', 'buffalo bull warriors'; :(5) ''Himatanohis'', 'bowstrings', ili ''Ho'nihinothio'' 'wolf warriors'; :(6) ''Hotamimasao'', 'crazy dogs.' Ovo posljednje ratno društvo, suvremenijeg je nastanka. ''Ratničke organizacije, postojale su slično kao i kod Arapaha i Kiowa.'' == Život i običaji == [[Datoteka:Woolaroc - Cheyenne-Shirt.jpg|mini|left|Šajenska košulja, Woolaroc, Oklahoma.]] Šajeni po kulturi pripadaju prerijskim Indijancima, lovaca nabizone. U vrijeme dok su još obitavali oko 12 milja (19 km) južno od Lisbona u North Dakoti, okrug Ransom, oni su uzgajali konje, i imali metalne noževe. Luk, strijela i koplje bilo je glavno oružje. Glavno selo imalo im je oko 70 šatora. [[Datoteka:ScalpedHunter.jpg|mini|Lovac na bizone Ralph Morrison, ubijen i skalpiran od šajena 1868, blizu Fort Dodgea, Kansas. Fotografirao William S. Soule (1836-1908).]] Obitelj (proširena) je najvažniji element društva kod Šajena, nakon čega dolazi banda i na kraju pleme kao cjelina. Ratna društva (Wolf Soldiers, Fox Soldiers, Dog Soldiers i Red Shields ili Bull Soldiers, i kasnije, Thunder Bows) Šajena funkcionirala su poput bratstava. Svako od ovih društava imalo je svoje vlastite rituale, svete objekte, simbole, kao i nošnju. Ono što nije slično vojnim društima drugih plemena, bilo je da dob nije bio faktor ulaska u neko društvo. Od 5 izvornih vojnih društava (gore navedenih) bili su najpoznatiji Dog Soldiers. Kasnije su ovim društvima još pridodana Wolf i Northern Crazy Dog. Kao i kod legendarnih ratnih društava Kiowa, i šajenska su na preriji izazivala strah i respekt. Vijeće šajena imalo je 44 civilne poglavice koji su zastupali razne bande i jedinice proširenih obitelji Najvažnija religiozna ceremonije Šajena bili su Arrow Renewal, Sun Dance (ili New Life Lodge) i Animal Dance. Prema legendi šajenski heroj kulture Sweet Medicine, putovao je na svete planine Black Hills gdje će dobiti četiri strijele od Velikog Duha (Great Spirit); dvije za rat i dvije za lov. Ove strijele uvijek će se čuvati u svetom ‘[[svežanj medicine|svežnju medicine]]’ (medicine bundle) zajedno s ostalim svetim predmetima koji simboliziraju postojanje Cheyenne naroda. ''New Life Lodge'' ili [[Sun Dance]] održavao se svake godine, ona obnavlja duhovni život naroda i svih bića na zemlji, ceremonija je trajala 8 dana i tada bi se okupljale sve bande plemena. U ceremoniji Animal Dance muškarci bi se oblačili u životinje a članovi društva Bowstring (Himátanóhis) bi ih hvatali. Ovo je bila jedina njihova ceremonija u čijoj su pripremi smjele sudjelovati i žene. Ova ceremonija isto se održavala jednom godišnje a trajala je pet dana. == Mitologija == ''Kako je nastao svijet'' ''Ma'heo'o'' je čarobna snaga i stvaralac koji oduvijek živi u prostoru. On je stvorio vodu i sva bića, svjetlost i zrak. Uz pomoć liske (''[[Fulica americana]]'') koja je izvukla malo zemlje s dna velikog slanog jezera, on je stvorio zemlju na leđima Pramajke Kornjače (Grandmother Turtle).''(Vidi širi prikaz u članku [[Šajenski mit o stvaranju]])'' == Kratka povijest == [[Datoteka:WildRice23.jpg|okvir|Divlja vodena riža ''[[Zizania aquatica]]''. Ova biljka raste po močvarama i jezerima u Wisconsinu i Minnesoti a Ojibwama je kruh nasušni, zbog nje su Šajeni i Siouxi, locirani nekada u tom području, morali bježati na zapad, na preriju, gdje su uskoro postali jednima od najpoznatijih plemena lovaca na bizone.]] Prije 1700. Šajeni su živjeli na području današnje Minnesote, izgleda baš u području rijeke Minnesote. Ovdje su se oni bavili sađenjem, lovom i sakupljanjem divlje vodene riže, biljke (Zizania aquatica) koja raste po rižinim jezerima u Minnesoti i Wisconsinu, a služila je najviše za hranu plemenima [[Ojibwa]] i [[Menominee]] (Wild Oat Indijancima. 'oat' označava zob, i naziv im je vjerojatno krivo nadjenut). Kasnije nalazimo Šajene na rijeci Cheyenne River u North Dakoti, blizu Lisbona, gdje su se domogli konja i postali ovisni o lovu na bizone. Ova životinja postaje im glavna hrana. Nekoliko godina kasnije, [[1799.]] ili [[1800.]] Ojibwa Indijanci uništili su im nekoliko sela, ovo je izgleda još stara netrpeljivost Ojibwa prema susjedima, koji su predstavljali opasnost za njihova polja riže koja su ljubomorno čuvali. Nakon ovog zbivanja, Šajeni okrenuše prema rijeci Missouri, i nastaniše se u blizini riječnih plemena Mandan i Arikara, poznatim uzgajivačima mandan-kukuruza (Mandan-corn), sitnog crvenog zrna. Negdje završetkom 18. stoljeća Šajeni polaze dalje na zapad, tjerani napadima ratobornih Sioux-Indijanaca. Šajeni nastaviše prema Black Hillsu. Već negdje u to vrijeme na preriji se pojavio konj i vatreno oružje. Šajeni su usvojili prerijski tepee-šator i postadoše pravo nomadsko pleme lovaca na bizone. Ranog devetnaestog stoljeća oni krenuše prema izvorima [[Platte]]. Godine [[1832.]] veliki dio ih se odvoji i nastani u području rijeke Arkansas i postadoše poznati povjesničarima kao Southern Cheyennes. Južni Šajeni [[1851.]] potpisuju sa SAD trajan ugovor u [[Fort Laramie|Fort Laramiju]]. Godine [[1864.]] ipak dolazi do masakra u kojemu je izvjesni John M. Chivington, koji se lažno predstavljao za svećenika, s gomilom kukavica napao jedno prijateljsko selo Južnih Šajena na rijeci Sand Creek u jugoistočnom Coloradu, u općem klanju ubijen je i njihov poglavica [[Black Kettle]], stradali su ipak uglavnom starci, žene i djeca. Ugovorom ' Treaty of Medicine Lodge ' [[1867.]] Južni Šajeni dobivaju rezervat u Oklahomi, ali ga naseljavaju tek [[1875.]] Sjeverna grupa Šajena (Northern Cheyennes), prozvavši sebe ‘Krvavima’, i ljuti zbog pokolja na Sand Creeku, pridružiše se [[1876.]] Siouxima koje je vodio [[Tatanka Yotanka]], u žestokom okršaju čija je zadnja bitka bila na Little Boghornu, udružene indijanske snage razbiše Custerovu armiju i plaćenike. Pleme je tek [[1884.]] s poglavicom Little Wolfom smješteno na sadašnji rezervat Tongue River. vidi [[Cheyenne,Northern]] i [[Cheyenne, Southern]]. == Cheyenne danas == Danas oko 8,000 Sjevernih Šajena živi na rezervatu Tongue River ili Northern Cheyenne. Rezervat se nalazi na rijeci Tongue u jugoistočnoj Montani a središte mu je gradić [[Lame Deer]]. Na rezervatu se nalaze St. Labre Indian School, federalna i plemenska uprava. Uz par kompanija koje tamo posluju, Indijanci se bave farmerskim i rančerskim poslovima, te sitnim biznisom. Oko 8,000 Južnih Šajena živi u Oklahomi sa [[Southern Arapaho]] Indijancima (Moore, Liberty i Straus 2001). == Moderna ortografija šajenskog jezika == (upotrebljavana u školama Sjevernih Šajena i u ovom tekstu) Šajenski jezik ima samo 14 slova: a, e, o, h, k, ', m, n, p, s, š, t, v, x. '''a''' ... kao hrvatski "a"; '''e''' ... između "i" i "e"; '''o''' ... između "o" i "u"; '''h''' ... kao njemački "h" u "Hans" '''k''', '''m''', '''n''', '''p''', '''s''', '''t''' ... kao hrvatska slova; ' ... kratak razmak u govoru; '''š''' ... kao hrvatski "š"; '''v''' ... nekad kao "v"; drugi put (pre ''a'' ili ''o'') između "v" i "u"; pre ''â'', ''ê'' ili ''ô'' ... kao "f"; '''x''' ... kao njemački "ch" u "achtung" '''â''', '''ê''', '''ô''' ... "šaputana" slova, prigušena slova; zadnje slova u riječi su prigušena uvijek; '''á''', '''é''', '''ó''' ... viši ton u slovima ''a'', ''e'', ''o'' skupina '''-âhe-''' (-kâhe-, -mâhe-, -nâhe-, -pâhe-, -sâhe-, -šâhe-, -tâhe-, -vâhe-) ... kao "-khai", "-mhai-" ... "-fhai-" skupina '''-ôhe-''' (-kôhe-, -môhe-, -nôhe-, -pôhe-, -sôhe-, -tôhe-, -vôhe-) ... kao "-khoi", "-mhoi-" ... "-fhoi-" == Šajeni i Hrvati == Kao zanimljivosti, valja navesti slučaj hrvatskog iseljenika Josipa Kralja iz Mrkoplja u Gorskom kotaru ("Joseph King" iz "Mercopolisa" u "Mountain Reviru"), koji je bio živio i radio na Divljem Zapadu. On je u svojim dnevničkim zapisima, zabilježio da je bio čejenskim zarobljenikom od 1859. – 1861. Ipak, bio je u takvom statusu da je se s njime dobro postupalo, i zauzvrat je on Čejenima bio koristan kao obrtnik (kao vrsni majstor sa željezom, "liječio" je Čejenima oružje i popravljao željezariju), a čak je sudjelovao i u njihovim ratničkim pohodima; s druge strane, pazili su Čejeni da im ne umakne u tim akcijama. Nakon čejenskog poraza u jednoj bitci, uspio se osloboditi. (v. Jutarnji list, 14. siječnja 2007., str. 26.). == Bibliografija == *Chief Dull Knife College :''Cheyenne Dictionary''. Chief Dull Knife College (editor Wayne Leman), Lame Deer 2003. *Conn, Richard G. :''Cheyenne Style Beadwork''. American Indian Hobbyist 7(2):47–62, 1961. *Davis, Irvine :''Phonological Function in Cheyenne''. International Journal of American Linguistics 28: 36–42, 1962. *Frantz, Donald G. :''Cheyenne distinctive features and phonological rules''. International Journal of American Linguistics 38: 6–13, 1972. *Glenmore, Josephine Stands in Timber, i Wayne Leman :''Cheyenne Topical Dictionary''. Cheyenne Translation Project, Busby 1984. *Goddard, Ives :The Sutaio dialect of Cheyenne: A discussion of the evidence. ''Papers of the Ninth Algonquian Conference'': 68–80. Carleton University, Ottawa 1978. *Grinnell, George B. :''The Cheyenne Indians''. Yale University Press, 1923. :''By Cheyenne Campfires''. Yale University Press, New Haven 1926. *Leman, Wayne :''A Reference Grammar of the Cheyenne Language''. Museum of Anthropology, University of Northern Colorado, 1980. *Llewellyn, Karl Nickerson, a E. Adamson Hoebel :''The Cheyenne Way: Conflict and Case Law in Primitive Jurisprudence''. University of Oklahoma Press, Norman 1941. *Mooney, James :The Cheyenne Indians. ''American Anthropological Association Memoirs'' 1: 357–442, 1907. :Cheyenne. In: ''Handbook of American Indians North of Mexico'' (ed. Frederick Webb Hodge), deo 1, s. 250–7. Bureau of American ::Ethnology Bulletin 30. U.S. Government Printing Office, Smithsonian Institution, Washington 1907. *Moore, John H. :''A Study of Religious Symbolism among the Cheyenne Indians''. New York University, 1974. :''The Cheyenne Nation: A Social and Demographic History''. University of Nebraska Press, 1987. :''The Cheyenne''. Blackwell Publishers, 1996. :''Šajeni''. Nakladatelství Lidové noviny, Praha 2003. *Moore, John H., Margot P. Liberty i Terry Straus :''Cheyenne'' (v: ''Handbook of the North American Indian'', svezak 13, deo 2). Smithsonian Institution, 2001. *Northern Cheyenne Bilingual Education Program :''English-Cheyenne Student Dictionary''. Northern Cheyenne Language and Culture Center, Lame Deer, i Council for Indian Education, Billings 1976. *Petersen, Karen D. :''Cheyenne Soldier Societes''. Plains Anthropologist 9: 146–72, 1964. *Petter, Rodolphe Charles :''English-Cheyenne Dictionary''. Mennonite Mission, 1915. *Powell, Peter J. :''People of the Sacred Mountains: A History of the Northern Cheyenne Chiefs and Warrior Societies, 1830–1879''. Harper and Row, 1981. *Schlesier, Karl H. :''The Wolves of Heaven: Cheyenne Shamanism, Ceremonies, and Prehistoric Origins''. University of Oklahoma Press, Norman 1987. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Cheyenne}} * [http://www.encyclopedia.com/html/C/Cheyenne.asp Općenito] * [http://college.hmco.com/history/readerscomp/naind/html/na_006800_cheyennesout.htm Južni Šajeni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051125190133/http://college.hmco.com/history/readerscomp/naind/html/na_006800_cheyennesout.htm |date=25. studenoga 2005. }} * [[:chy:Main_Page|Wikipedija Šajena]] (wikipedija na jeziku Šajena, 941 članak i 29 suradnika u prosincu 2005. godine) *[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/254/mode/1up Cheyennem Hodge] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Cheyenne| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Južna Dakota]] [[Kategorija:Prerijski Indijanci]] <gallery> Datoteka:Cheyenne chief.jpg|Poglavica Šajena Datoteka:Three Fingers, Cheyennes.jpg|Three Fingers, Šajen, 1898 Datoteka:Mochi Southern Cheyenne.jpg|Mochi (Buffalo Calf Woman), iz plemena Južnih Šajena, dok je 1875. bila uhvaćena i zatočena u Fort Marionu, St. Augustine, Florida Datoteka:| Datoteka:| Datoteka:| Datoteka:| Datoteka:| Datoteka:| </gallery> 6myogmh0k8jo2ekm8h9ozwau14pcmiq Georg Friedrich Händel 0 28358 7430938 7250691 2026-04-16T13:54:01Z ~2026-23438-74 358078 7430938 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|rujan 2017.}} {{Skladatelj |ime=Georg Friedrich Händel |opis_slike=Portret Händela iz [[1733.]]; autor: [[Balthasar Denner]] |veličina = |puno_ime= |slika=George_Frideric_Handel_by_Balthasar_Denner.jpg |datum_rođenja=[[23. veljače]] [[1685.]] |mjesto_rođenja=[[Halle (Saale)|Halle]], [[Njemačka]] |datum_smrti=[[14. travnja]] [[1759.]] |mjesto_smrti=[[London]], [[Engleska]], [[UK]] |djela=''[[Glazba na vodi]]''<br>''[[Mesija (Händel)|Mesija]]''<br>''Juda Makebejac''<br>''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''<br> ''[[Julije Cezar (Händel)|Julije Cezar]]''<br> |period=[[barok]] |utjecaj= |suradnici= |nagrade= |}} [[Slika:George Frideric Handel Signature.svg|280px|right]] '''Georg Friedrich Händel''' ([[Halle (Saale)|Halle na Saali]], [[23. veljače]] [[1685.]] – [[London]], [[14. travnja]] [[1759.]]), [[Njemačka|njemačko]]-[[Engleska|engleski]] [[barok]]ni skladatelj najpoznatiji po svojim [[oratorij]]ima i [[opera]]ma. Rođen je kao '''Georg Friedrich Händel''' u Halleu, no s dobivanjem engleskoga državljanstva [[22. siječnja]] [[1727.]], poenglezio je svoje ime i postao znan kao '''George Frideric Handel'''. Njegovo najpoznatije i najznačajnije djelo je oratorij ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' koji je nastao prema tekstovima iz [[Biblija kralja Jakova|Biblije kralja Jakova]]. Od njegovih instrumentalnih djela najznačajnija su ''[[Glazba na vodi]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''. Na njega su utjecali talijanski barokni skladatelj, te najznačajniji engleski barokni skladatelj, [[Henry Purcell]], pa je njegova glazba upravo zbog toga izvršila velik utjecaj na mnoge skladatelj među koje spadaju i [[Joseph Haydn|Haydn]], [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] i [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]]. == Životopis == [[Datoteka:Georg Friedrich Händel 3.jpg|mini|200px|Georg Friedrich Händel u mlađim danima|left]] ===Početak u Njemačkoj=== Georg Friedrich Händel rođen je [[23. veljače]] [[1685.]] u mjestu [[Halle (Saale)|Halle na Saali]] kao sin Georga i Dorothee Händel (prije Taust). Iste te godine rođeni su i [[Johann Sebastian Bach]] i [[Domenico Scarlatti]]. Händel je talent za glazbu pokazao vrlo rano, te je već sa sedam godina svirao na [[čembalo|čembalu]] i [[orgulje|orguljama]], a s devet godina je počeo i skladati. No, njegov otac, ugledni liječnik u Halleu koji je služio na dvorovima po [[Elektorat Saska|Saskoj]] i [[Brandenburg]]u,<ref>Adams Aileen, K., Hofestadt, B., "Georg Handel (1622–97): the barber-surgeon father of George Frideric Handel (1685–1759)", Journal of Medical Biography, 2005., 13. kolovoza(3): str. 142–49. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&db=PubMed&list_uids=16059526&dopt=Abstract]</ref> nije želio da mu se sin bavi glazbom već je želio da studira pravo. No, u suprotnosti s ocem, Händelova majka Dorothea poticala je njegov glazbeni talent.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.music.vt.edu/musicdictionary/appendix/composers/H/GeorgeHandel.html |title=Biografije skladatelja - Virginia Tech |archive-url=https://web.archive.org/web/20070614111202/http://www.music.vt.edu/musicdictionary/appendix/Composers/H/GeorgeHandel.html |archive-date=14. lipnja 2007. |access-date=30. svibnja 2008.}}</ref> No unatoč svemu, mladi Händel je imao dozvolu za učenje sviranja i kompozicije kod [[Friedrich Wilhelm Zachau|Friedricha Wilhelma Zachaua]], orguljaša u Crkvi Liebfrauen u Halleu. Njegova teta, Anna, sala mu je [[spinet]] za sedmi rođendan, a Händel ga je stavio na tavan tako da ga je mogao svirati kad kod njegovog oca ne bi bilo u blizini.<ref>[[Otto Erich Deutsch|Deutsch, Otto Erich]], [http://links.jstor.org/sici?sici=0027-4224(195507)36%3A3%3C269%3AHADB%3E2.0.CO%3B2-W "Handel: Biografija"], Music & Letters, 36(3) (srpanj 1955.), str. 269–72.</ref><ref>Hird, Edward, Rev., ''[http://www3.telus.net/st_simons/cr9304.htm O Mesiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171223041014/http://www3.telus.net/st_simons/cr9304.htm |date=23. prosinca 2017. }}'', travanj 1993., Deep Cove Crier, North Vancouver, B.C., Canada.</ref> Godine [[1702.]], Händel je ispunio očevu želju i upisao je pravo na Sveučilištu u Halleu, no nakon smrti njegovog oca [[1703.]], Händel je napustio studij i počeo se baviti glazbom postavši orguljaš u jednoj protestantskoj crkvi. Tijekom njegovog boravka u Halleu, njegov suvremenik Johann Sebastian Bach je propješačio 25 milja kako bi se susreo s Händelom, a kada je stigao saznao je da je Händel napustio Halle kočijom nekoliko sati prije Bachova dolaska.<ref>[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=14491 Bach i Händel]</ref> Sljedeće godine seli se u [[Hamburg]] gdje postaje violinist i čembalist u jednoj opernoj kući. Tu se upoznao s [[Johann Mattheson|Johannom Matthesonom]], [[Christoph Graupner|Christophom Graupnerom]] i [[Reinhard Keiser|Reinhardom Keiserom]]. Postoji jedna zanimljiva anegdota vezana uz Händela i Matthesona. Tijekom Händelova posjeta Hamburgu izvodila se Matthesonova opera ''Kleopatra'', a Mattheson, koji je pjevao u operi, zamolio je Händela da svira čembalo u orkestru, no kada se Mattheson vratio s pozornice i završio svoj pjevači dio želio je sam svirati čembalo, ali mu Händel nije želio dati. Dvojica skladatelja su se sukobila u prostoru za orkestar, no prekinuli su i izašli na ulicu. Tu su se odlučili na dvoboj kojeg su gledali znatiželjni prolaznici. Dvoboj bi možda završio kobno da nije bilo Händelove odjeće. Kada je Mattheson krenuo mačem na Händela uboo ga je u metalno dugme na odijelu i tako je razbio svoj vlastiti mač te je dvoboj završio bez posljedica. Njih dvojica su se nakon tog događaja pomirili i postali bolji prijatelji nego što su bili.<ref>[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=8344 Händel i Mattheson]</ref><ref>Nataša Perak Lovričević, Ljiljana Ščedrov: ''Glazbeni susreti 2. vrste'', PROFIL, Zagreb, 2007.</ref> Tu je napisao i svoje prve dvije opere, ''[[Almira (Händel)|Almira]]'' i ''[[Neron (Händel)|Neron]]'', koje su izvedene [[1705.]] godine. Ubrzo je napisao još dvije opere, ''[[Dafne (Händel)|Dafne]]'' i ''[[Florindo (Händel)|Florindo]]'', koje su izvedene [[1708.]] godine. ===Italija=== [[Datoteka:George_Frideric_Handel_by_Balthasar_Denner.jpg|mini|200px|Georg Friedrich Händel]] U periodu od [[1706.]] do [[1709.]] Händel je boravio u [[Italija|Italiji]] gdje ga je pozvao [[Gian Gastone de' Medici]]. Tu je Händel upoznao Gastoneovog brata [[Ferdinando (III) de' Medici|Ferdinanda]], također skladatelja. Kako je tadašnji papa zabranio operu, Händel je posao našao u skladanju sakralne glazbe. Najpoznatije djelo iz ovog perioda je ''[[Dixit Dominus]]'' ([[1707.]]). Napisao je i mnogo [[kantata]] u [[opera|opernom]] stilu koje su se izvodile na dvoru [[karidnal]]a [[Pietro Ottoboni|Pietra Ottobonija]]. Njegova opera ''[[Rodrigo (Händel)|Rodrigo]]'' praizvedena je [[1707.]] u [[Firenca|Firenci]], a njegova opera ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' praizvedena je [[1709.]] u [[Venecija|Veneciji]]. ''Agripina'', koja je izvedena čak 27 puta, pokazala je njegovu skladateljsku zrelost i postavila je temelje za njegovu reputaciju vrsnog opernog skladatelja. Njegova dva [[oratorij]]a, ''[[La Resurrezione]]'' i ''[[Trijumf istine i vremena|Trijumf vremena]]'' su praizvedena u [[Rim]]u. Prvi je praizveden [[1709.]], a drugi [[1710.]] ===Vrhunac - Ujedinjeno Kraljevstvo=== Händel [[1710.]] postaje ''[[Kappellmeister]]'' Đure, kneza izbornika Hanovera, koji će kasnije postati [[Đuro I., kralj Velike Britanije i Irske]]. Godine [[1710.]], tijekom svog puta u [[London]], posjetio je [[Anna Maria Luisa de' Medici|Annu Mariu Luisu de' Medici]]. U Londonu se skrasio [[1712.]] te je dobivao godišnju plaću od [[funta|£]]200 od [[Ana, kraljica Velike Britanije|kraljice Ane]]. Tijekom svog boravka u Londonu, jedan od najvažnijih patrona bio mu je mladi [[Richard Boyle, 3. grof Burlington]], koji je vrlo rano razvio ljubav za njegovu glazbu.<ref>Handel. A Celebration of his Life and Times 1685–1759. National Portrait Gallery, str. 92.</ref> Godine [[1723.]] Händel se seli u novoizgrađenu kući na adresu Brook Street 25. Taj stan je iznajmljivao sve do svoje smrti [[1759.]] Ta kuća danas je muzej otvoren za javnost u kojem se često mogu čuti i izvedbe barokne glazbe. Händel je baš u ovom stanu skladao neka od svojih najpoznatijih djela: ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'', ''[[Prorok Zadok]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''. Godine [[1726.]] praizvedena je njegova opera ''[[Scipion (Händel)|Scipion]]'', a marš iz te opere postao je tradicionalni spori marš jedne britanske zaštitne jedinice. Sljedeće godine Händel je dobio i britanski državljanstvo te je postao naturalizirani Britanac, a u skladu s tim promijenio je svoje ime u George Frideric Handel. [[Datoteka:Georg Friedrich Händel.jpg|mini|lijevo|200px|Još jedan Händelov portet.]] Te iste godine Händel je dobio narudžbu za četiri himne koje bi se izvele tijekom krunidbe kralja [[Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske|Đure II.]] Jedna od te četiri, ''Prorok Zadok'', izvodi se od tada na svakoj krunidbi engleskih vladara. Händel je od [[1720.]] do [[1728.]] bio predsjednik Kraljevske glazbene akademije, a od [[1729.]] do [[1734.]] bio je suradnik [[J.J. Heidegger]]a na mjestu predsjednika [[Kraljevski teatar|Kraljevskog teatra]]. Händel je bio povezan i s Kraljevskom opernom kućom u [[Covent Garden]]u, gdje su praizvedene mnoge njegove talijanske opere. U travnju [[1737.]], s 52 godine, Händel je doživio [[moždani udar]] koji je njegovu desnu ruku privremeno paralizirao što je uzrokovalo da prestane nastupati tijekom jednog perioda. Tijekom ovog perioda se žalio i na svoj vid. Tada je otputovao u mjesto [[Aix-la-Chapelle]] gdje se kupao u toplim kupkama i svirao orgulje za publiku. Händel se [[1740.]] u potpunosti odrekao vođenja opera. To je napravio jer je u tom poslu izgubio veću količinu novca. ===Oporavak od moždanog udara i smrt=== Nakon oporavka Händel se fokusirao na skladanju oratorija. Njegov ''Mesija'' praizveden je [[13. travnja]] [[1742.]] u [[Dublin]]u, a zbor koji je pjevao sačinjavalo je 26 dječaka i 5 muškaraca iz dva crkvena zbora u Dublinu. Godine [[1749.]] skladao je ''Glazbu za kraljevski vatromet'', a na praizvedbi je bilo 12,000 ljudi. No, sljedećeg dana preminulo je troje ljudi, uključujući i jednog trubača. Händel je [[1750.]] organizirao izvedbu ''Mesije'' u bolnici ''Foundling''. Izvedba je bila veliki uspjeh, a to je uzrokovalo da se svake godine u toj bolnici održavaju izvedbe Händelovih djela. Ta je tradicija trajala sve do Händelove smrti. Kao znak zahvale, Händel je postavljen za voditelja bolnice samo dan nakon prve izvedbe. Händel je nakon svoje smrti toj instituciji ostavio kopiju ''Mesije''. Iste te godine, tijekom povratka u London (iz Njemačke), Händel se ozbiljno ozlijedio u prometnoj nesreći između [[Den Haag|Haaga]] i [[Haarlem]]a u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].<ref name="Dent">Dent, Edward Joseph: Handel; R A Kessinger Publishing; {{ISBN|1-4191-2275-4}}, str. 63</ref> Već [[1751.]] počeo je gubiti vid u jednom oku. Uzrok tome bio je nepoznat. Ubrzo nakon prvog, sljepoća se proširila na drugo oko. Umro je osam godina kasnije, [[14. travnja]] [[1759.]] u [[London]]u, a posljednja izvedba kojoj je prisustvovao bila je izvedba njegovog ''Mesije''. Na njegov sprovod došlo je više od 3,000 ljudi, a pokopan je uz sve društvene počasti. Grobnica mu se danas nalazi u ''[[Pjesnički kutak|Pjesničkom kutku]]'' [[Westminsterska opatija|Westminsterske opatije]]. Händel se nikad nije ženio, a svoj privatni život držao je u tajnosti. Za razliku od mnogih skladatelja Händel je za sobom ostavio veliko imanje, u vrijednosti od £20,000 (što je tada bila enormna svota), od kojeg je veći dio otišao njegovoj nećakinji u Njemačkoj, a ostatak je podijeljen među ostalom rodbinom, slugama i prijateljima. ==Djela== {{glavni|Dodatak: Popis skladbi Georga Friedricha Händela}} Među Händelov opus spadaju 42 [[opera|opere]], 29 [[oratorij]]a, preko 120 [[kantata]], [[trio|tria]] i [[duet]]a, mnogobrojne [[arija|arije]], [[komorna glazba]], velik broj ekumenskih djela, [[oda|ode]] i [[serenada|serenate]], te 16 koncerata za [[orgulje]]. Njegovo najpoznatije djelo, oratorij ''Mesija'', zajedno sa zborom Aleluja, danas predstavlja jedno od najpopularnijih vokalno-instrumentalnih djela i jedno od najizvođenijih djela tijekom [[Božić]]a. Još neka popularna djela su mu ''[[concerto grosso|concerti grossi]]'' opus 3 i opus 6, skladba ''"[[Kukavica i slavuj]]"'', te 16 suita za instrumente s tipkama od kojih je najpopularnija ''"[[Harmonični kovač]]"''. Händel je u svoja djela počeo uvoditi instrumente koji tada nisu bili česti: [[viola d'amore]] i [[violetta marina]] (''"Orlando"''), [[lutnja]] (''"Oda danu svete Cecilije"''), [[trombon]] (''"Šaul"''), [[klarinet]] i [[kornet]] (''"Tamerlan"''), [[tiorba]], [[francuski rog]] (''"[[Glazba na vodi]]"''), [[kontrafagot]], [[viola da gamba]], [[zvona]], [[orgulje]] i [[harfa]] (''"Julije Cezar"'', ''"Aleksandrova gozba"''). Händelova djela su kategorizirana i mogu se zapisati i kraticama [[HWV]]. Recimo, ''Mesija'' je zna i kao ''HWV 56''. ==Ostavština== [[Datoteka:GeorgIvonGroßbritannienGeorgFriedrichHaendelHamman.jpg|mini|300px|Georg Friedrich Händel i britanski kralj [[Đuro I., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro I.]] na brodu tijekom Đurine vožnje Temzom. Đuro I. je tražio od Händela da mu napiše skladbu koju bi slušao dok se vozi Temzom. Tako je nastala ''[[Glazba na vodi]]'', a orkestar koji ju izvodi može se vidjeti u pozadini, na drugom brodu.]] Nakon njegove smrti, Händelove talijanske opere pale su u zaborav, no jedan malo broj odlomaka iz tih opera ostao je popularan, kao arija ''"[[Ombra mai fu]]"'' iz ''[[Kserkso (Händel)|Kserksa]]''. Njegova reputacija tijekom [[19. stoljeće|XIX.]] i početka [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] izgrađena je primarno na njegovim engleskim [[oratorij]]ima koji su najčešće izvođeni od strane velikih zborova. Među te oratorije spadaju ''[[Ester (Händel)|Ester]]'' ([[1718.]]), ''[[Atalia (Händel)|Atalia]]'' ([[1733.]]), ''[[Šaul (Händel)|Šaul]]'' ([[1739.]]), ''[[Izrael u Egiptu (Händel)|Izrael u Egiptu]]'' ([[1739.]]), ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' ([[1742.]]), ''[[Samson (Händel)|Samson]]'' ([[1743.]]), ''[[Juda Makbejac (Händel)|Juda Makbejac]]'' ([[1747.]]), ''[[Solomon (Händel)|Solomon]]'' ([[1748.]]) i ''[[Jefta (Händel)|Jefta]]'' ([[1752.]]). Njegovi najbolji oratoriji nastali su prema libretu koji je napisao [[Charles Jennens]]. Tijekom [[1960-ih]], kada se ponovo razvio interes za [[barokna glazba|baroknu glazbu]], došlo je do oživljavanja zanimanja za Händelove talijanske opere, a neke od njih su čak i izvedene. Od 50 što ih je napisao u periodu od [[1705.]] do [[1738.]], ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' ([[1709.]]), ''[[Rinaldo (Händel)|Rinaldo]]'' ([[1711.]], [[1731.]]), ''[[Orlando (Händel)|Orlando]]'' ([[1733.]]), ''[[Alcina (Händel)|Alcina]]'' ([[1735.]]), ''[[Ariodanta (Händel)|Ariodanta]]'' ([[1735.]]) i ''[[Kserkso (Händel)|Kserkso]]'' ([[1738.]]) se ističu i danas se izvode diljem opernih kuća i koncertnih dvorana. No, po nekima su najbolje ''[[Julije Cezar (Händel)|Julije Cezar]]'' ([[1724.]]) i ''[[Rodelinda (Händel)|Rodelinda]]'' ([[1725.]]), koje su zbog svoje orkestracije i vokalnih dijelova uvrštene u redovite operne repertoare. [[Datoteka:RoyalFireworks.jpg|mini|300px|lijevo|Kraljevski vatromet [[1749.]]]] Među ostalim oživljenim djelima spadaju i neke sekularne [[kantata|kantate]] koje su znane i kao ''sekularni oratoriji'' i ''koncertne opere''. Najznačajnije od ovih su ''[[Oda danu svete Cecilije]]'' ([[1739.]]; prema tekstu koji je napisao [[John Dryden]]) i ''[[Oda za rođendan kraljice Ane]]'' ([[1713.]]). Za neke kantate je koristio mitološke motive. Prema tim motivima su nastale kantate ''[[Akid i Galateja (Händel)|Akid i Galateja]]'' ([[1719.]]), ''[[Herkules (Händel)|Herkules]]'' ([[1745.]]) i ''[[Semele (Händel)|Semele]]'' ([[1744.]]). Händel je bio jako cijenjen među kolegama skladateljima, i tijekom života i nakon njega. Prema nekima, slavni [[Johann Sebastian Bach]] je rekao: {{citat|Händel je jedina osoba koju bih želio vidjeti prije nego umrem i jedina osoba koja bih želio biti, da nisam Bach.}} [[Wolfgang Amadeus Mozart]] je o Händelu rekao: {{citat|Händel razumije utjecaj bolje nego itko od nas. Kad odabire, udara kao munja.}} [[Ludwig van Beethoven]] ga je smatrao ''"majstorom svih skladatelja"'. Beethoven je dodao i sljedeće: {{citat|Idite kod njega i naučite od njega kako postići enormne efekte, na tako jednostavan način.}} Dana [[28. srpnja]], Händel je, zajedno s [[Johann Sebastian Bach|Johannom Sebastianom Bachom]] i [[Heinrich Schütz|Heinrichom Schützom]], komemoriran kao glazbenik u luteranskom kalendaru svetaca. Händel je nakon dobivanja britanskog državljanstva anglikanizirao ime i postao George Frideric Handel. Ta anglikanizirana forma koristi se ponajviše u engleskom govornom području, dok se germanska forma Georg Friedrich Händel koristi u Njemačkoj i u većini drugih zemalja, no u Francuskoj se njegovo prezime piše Haendel što uzrokuje male probleme pri katalogizaciji. Postojao je i još jedan skladatelj sa sličnim prezimenom, Handl, [[Slovenci|Slovenac]], no on je ipak poznatiji kao [[Jakob Petelin Gallus]]. ==Primjeri== [[Datoteka:Front page Ariodante.jpg|okvir|Naslovnica Händelove opere ''Ariodanta''.]] {{div col|colwidth=24em}} {{Zvuk|Handel - messiah - 04 and the glory of the lord.ogg| Mesija - Slava Božja}}<br /> {{Zvuk|Handel - messiah - 12 for unto us a child is born.ogg|Mesija - For unto us a Child is Born}}<br /> {{Zvuk|Handel - messiah - 44 hallelujah.ogg| Mesija - Aleluja}}<br /> {{Zvuk|Handel - Suite Vol.1 No. 2 in F major HWV 427 - 1. Adagio.oga| Suita I, br. 2, HWV 427 - 1. stavak - Adagio}}<br /> {{Zvuk|Handel - Suite Vol.1 No. 2 in F major HWV 427 - 2. Allegro.oga| Suita I, br. 2, HWV 427 - 2. stavak - Allegro}}<br /> {{Zvuk|Handel - Suite Vol.1 No. 2 in F major HWV 427 - 3. Adagio.oga| Suita I, br. 2, HWV 427 - 3. stavak - Adagio}}<br /> {{Zvuk|Handel - Suite Vol.1 No. 2 in F major HWV 427 - 4. Allegro.oga|Suita I, br. 2, HWV 427 - 4. stavak - Allegro}}<br /> {{Zvuk|Handel - Sonata for flute in E minor HWV 359b - 3. Adagio.oga| Sonata u e-molu - 3. stavak - Adagio}}<br /> {{Zvuk|Handel - Sonata for flute in E minor HWV 359b - 4. Allegro.oga| Sonata u e-molu - 4. stavak - Allegro}}<br /> {{Zvuk|George Frideric Handel - Fantasias 8,12 and Carillon.ogg|Fantazije 8, 12 i Carillon}}<br /> {{Zvuk|Handel - Arrival of the Queen of Sheba.ogg|Ulazak kraljice Šebe}}<br /> {{Zvuk|Handel - Fitzwilliam Sonata 1.ogg|Sonata Fitzwilliam br. 1}}<br /> {{Zvuk|Handel - Fitzwilliam Sonata 2.ogg|Sonata Fitzwilliam br. 2}}<br /> {{Zvuk|Handel - Fitzwilliam Sonata 3.ogg|Sonata Fitzwilliam br. 3}}<br /> {{div col end}} == Izvori == {{izvori|30em}} ==Izvori== * Burrows, Donald. ''Handel.'' Oxford: Oxford University Press, 1994. {{ISBN|0-19-816470-X}} * [[Otto Erich Deutsch|Deutsch, Otto Erich]], ''Handel: A Documentary Biography'', 1955. * Frosch, W.A., [https://web.archive.org/web/20070806222903/http://gfhandel.org/frosch.htm ''The "case" of George Frideric Handel''], New England Journal of Medicine, 1989; 321:765-769, 14. 9. 1989. [http://content.nejm.org/content/vol321/issue11/index.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105151810/http://content.nejm.org/content/vol321/issue11/index.shtml |date=5. siječnja 2009. }} * Harris, Ellen T. (glavni urednik) ''The librettos of Handel's operas: a collection of seventy librettos documenting Handel's operatic career'' New York: Garland, 1989. {{ISBN|0-8240-3862-2}} * Hogwood, Christopher. ''Handel.'' London: Thames and Hudson, 1984. {{ISBN|0-500-01355-1}} * Keates, Jonathan. ''Handel, the man and his music.'' London: V. Gollancz, 1985. {{ISBN|0-575-03573-0}} *Dean, Winton and John Merrill Knapp. ''Handel's Operas, 1704-1726'' (1. dio) Oxford: Clarendon Press. (1987.; 2. izdanje 1994.) (meki uvez) {{ISBN|0-198-16441-6}} *Meynell, Hugo. ''The Art of Handel's Operas'' The Edwin Mellen Press (1986.) {{ISBN|0-889-46425-1}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Georg Friedrich Händel}} * [http://www.gutenberg.org/etext/9089 Dentova biografija] * [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+H%C3%A4ndel Chrysanderova biografija] {{de}} {{barok}} {{GLAVNIRASPORED:Händel, Georg Friedrich}} [[Kategorija:Njemački skladatelji]] [[Kategorija:Operni skladatelji]] [[Kategorija:Skladatelji barokne glazbe]] dimqi5bhdqxle21elhk88bjbo5fzcah 7430939 7430938 2026-04-16T13:54:38Z ~2026-23438-74 358078 7430939 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|rujan 2017.}} {{Skladatelj |ime=Georg Friedrich Händel |opis_slike=Portret Händela iz [[1727.]]; autor: [[Balthasar Denner]] |veličina = |puno_ime= |slika=George_Frideric_Handel_by_Balthasar_Denner.jpg |datum_rođenja=[[23. veljače]] [[1685.]] |mjesto_rođenja=[[Halle (Saale)|Halle]], [[Njemačka]] |datum_smrti=[[14. travnja]] [[1759.]] |mjesto_smrti=[[London]], [[Engleska]], [[UK]] |djela=''[[Glazba na vodi]]''<br>''[[Mesija (Händel)|Mesija]]''<br>''Juda Makebejac''<br>''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''<br> ''[[Julije Cezar (Händel)|Julije Cezar]]''<br> |period=[[barok]] |utjecaj= |suradnici= |nagrade= |}} [[Slika:George Frideric Handel Signature.svg|280px|right]] '''Georg Friedrich Händel''' ([[Halle (Saale)|Halle na Saali]], [[23. veljače]] [[1685.]] – [[London]], [[14. travnja]] [[1759.]]), [[Njemačka|njemačko]]-[[Engleska|engleski]] [[barok]]ni skladatelj najpoznatiji po svojim [[oratorij]]ima i [[opera]]ma. Rođen je kao '''Georg Friedrich Händel''' u Halleu, no s dobivanjem engleskoga državljanstva [[22. siječnja]] [[1727.]], poenglezio je svoje ime i postao znan kao '''George Frideric Handel'''. Njegovo najpoznatije i najznačajnije djelo je oratorij ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' koji je nastao prema tekstovima iz [[Biblija kralja Jakova|Biblije kralja Jakova]]. Od njegovih instrumentalnih djela najznačajnija su ''[[Glazba na vodi]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''. Na njega su utjecali talijanski barokni skladatelj, te najznačajniji engleski barokni skladatelj, [[Henry Purcell]], pa je njegova glazba upravo zbog toga izvršila velik utjecaj na mnoge skladatelj među koje spadaju i [[Joseph Haydn|Haydn]], [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] i [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]]. == Životopis == [[Datoteka:Georg Friedrich Händel 3.jpg|mini|200px|Georg Friedrich Händel u mlađim danima|left]] ===Početak u Njemačkoj=== Georg Friedrich Händel rođen je [[23. veljače]] [[1685.]] u mjestu [[Halle (Saale)|Halle na Saali]] kao sin Georga i Dorothee Händel (prije Taust). Iste te godine rođeni su i [[Johann Sebastian Bach]] i [[Domenico Scarlatti]]. Händel je talent za glazbu pokazao vrlo rano, te je već sa sedam godina svirao na [[čembalo|čembalu]] i [[orgulje|orguljama]], a s devet godina je počeo i skladati. No, njegov otac, ugledni liječnik u Halleu koji je služio na dvorovima po [[Elektorat Saska|Saskoj]] i [[Brandenburg]]u,<ref>Adams Aileen, K., Hofestadt, B., "Georg Handel (1622–97): the barber-surgeon father of George Frideric Handel (1685–1759)", Journal of Medical Biography, 2005., 13. kolovoza(3): str. 142–49. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&db=PubMed&list_uids=16059526&dopt=Abstract]</ref> nije želio da mu se sin bavi glazbom već je želio da studira pravo. No, u suprotnosti s ocem, Händelova majka Dorothea poticala je njegov glazbeni talent.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.music.vt.edu/musicdictionary/appendix/composers/H/GeorgeHandel.html |title=Biografije skladatelja - Virginia Tech |archive-url=https://web.archive.org/web/20070614111202/http://www.music.vt.edu/musicdictionary/appendix/Composers/H/GeorgeHandel.html |archive-date=14. lipnja 2007. |access-date=30. svibnja 2008.}}</ref> No unatoč svemu, mladi Händel je imao dozvolu za učenje sviranja i kompozicije kod [[Friedrich Wilhelm Zachau|Friedricha Wilhelma Zachaua]], orguljaša u Crkvi Liebfrauen u Halleu. Njegova teta, Anna, sala mu je [[spinet]] za sedmi rođendan, a Händel ga je stavio na tavan tako da ga je mogao svirati kad kod njegovog oca ne bi bilo u blizini.<ref>[[Otto Erich Deutsch|Deutsch, Otto Erich]], [http://links.jstor.org/sici?sici=0027-4224(195507)36%3A3%3C269%3AHADB%3E2.0.CO%3B2-W "Handel: Biografija"], Music & Letters, 36(3) (srpanj 1955.), str. 269–72.</ref><ref>Hird, Edward, Rev., ''[http://www3.telus.net/st_simons/cr9304.htm O Mesiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171223041014/http://www3.telus.net/st_simons/cr9304.htm |date=23. prosinca 2017. }}'', travanj 1993., Deep Cove Crier, North Vancouver, B.C., Canada.</ref> Godine [[1702.]], Händel je ispunio očevu želju i upisao je pravo na Sveučilištu u Halleu, no nakon smrti njegovog oca [[1703.]], Händel je napustio studij i počeo se baviti glazbom postavši orguljaš u jednoj protestantskoj crkvi. Tijekom njegovog boravka u Halleu, njegov suvremenik Johann Sebastian Bach je propješačio 25 milja kako bi se susreo s Händelom, a kada je stigao saznao je da je Händel napustio Halle kočijom nekoliko sati prije Bachova dolaska.<ref>[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=14491 Bach i Händel]</ref> Sljedeće godine seli se u [[Hamburg]] gdje postaje violinist i čembalist u jednoj opernoj kući. Tu se upoznao s [[Johann Mattheson|Johannom Matthesonom]], [[Christoph Graupner|Christophom Graupnerom]] i [[Reinhard Keiser|Reinhardom Keiserom]]. Postoji jedna zanimljiva anegdota vezana uz Händela i Matthesona. Tijekom Händelova posjeta Hamburgu izvodila se Matthesonova opera ''Kleopatra'', a Mattheson, koji je pjevao u operi, zamolio je Händela da svira čembalo u orkestru, no kada se Mattheson vratio s pozornice i završio svoj pjevači dio želio je sam svirati čembalo, ali mu Händel nije želio dati. Dvojica skladatelja su se sukobila u prostoru za orkestar, no prekinuli su i izašli na ulicu. Tu su se odlučili na dvoboj kojeg su gledali znatiželjni prolaznici. Dvoboj bi možda završio kobno da nije bilo Händelove odjeće. Kada je Mattheson krenuo mačem na Händela uboo ga je u metalno dugme na odijelu i tako je razbio svoj vlastiti mač te je dvoboj završio bez posljedica. Njih dvojica su se nakon tog događaja pomirili i postali bolji prijatelji nego što su bili.<ref>[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=8344 Händel i Mattheson]</ref><ref>Nataša Perak Lovričević, Ljiljana Ščedrov: ''Glazbeni susreti 2. vrste'', PROFIL, Zagreb, 2007.</ref> Tu je napisao i svoje prve dvije opere, ''[[Almira (Händel)|Almira]]'' i ''[[Neron (Händel)|Neron]]'', koje su izvedene [[1705.]] godine. Ubrzo je napisao još dvije opere, ''[[Dafne (Händel)|Dafne]]'' i ''[[Florindo (Händel)|Florindo]]'', koje su izvedene [[1708.]] godine. ===Italija=== [[Datoteka:George_Frideric_Handel_by_Balthasar_Denner.jpg|mini|200px|Georg Friedrich Händel]] U periodu od [[1706.]] do [[1709.]] Händel je boravio u [[Italija|Italiji]] gdje ga je pozvao [[Gian Gastone de' Medici]]. Tu je Händel upoznao Gastoneovog brata [[Ferdinando (III) de' Medici|Ferdinanda]], također skladatelja. Kako je tadašnji papa zabranio operu, Händel je posao našao u skladanju sakralne glazbe. Najpoznatije djelo iz ovog perioda je ''[[Dixit Dominus]]'' ([[1707.]]). Napisao je i mnogo [[kantata]] u [[opera|opernom]] stilu koje su se izvodile na dvoru [[karidnal]]a [[Pietro Ottoboni|Pietra Ottobonija]]. Njegova opera ''[[Rodrigo (Händel)|Rodrigo]]'' praizvedena je [[1707.]] u [[Firenca|Firenci]], a njegova opera ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' praizvedena je [[1709.]] u [[Venecija|Veneciji]]. ''Agripina'', koja je izvedena čak 27 puta, pokazala je njegovu skladateljsku zrelost i postavila je temelje za njegovu reputaciju vrsnog opernog skladatelja. Njegova dva [[oratorij]]a, ''[[La Resurrezione]]'' i ''[[Trijumf istine i vremena|Trijumf vremena]]'' su praizvedena u [[Rim]]u. Prvi je praizveden [[1709.]], a drugi [[1710.]] ===Vrhunac - Ujedinjeno Kraljevstvo=== Händel [[1710.]] postaje ''[[Kappellmeister]]'' Đure, kneza izbornika Hanovera, koji će kasnije postati [[Đuro I., kralj Velike Britanije i Irske]]. Godine [[1710.]], tijekom svog puta u [[London]], posjetio je [[Anna Maria Luisa de' Medici|Annu Mariu Luisu de' Medici]]. U Londonu se skrasio [[1712.]] te je dobivao godišnju plaću od [[funta|£]]200 od [[Ana, kraljica Velike Britanije|kraljice Ane]]. Tijekom svog boravka u Londonu, jedan od najvažnijih patrona bio mu je mladi [[Richard Boyle, 3. grof Burlington]], koji je vrlo rano razvio ljubav za njegovu glazbu.<ref>Handel. A Celebration of his Life and Times 1685–1759. National Portrait Gallery, str. 92.</ref> Godine [[1723.]] Händel se seli u novoizgrađenu kući na adresu Brook Street 25. Taj stan je iznajmljivao sve do svoje smrti [[1759.]] Ta kuća danas je muzej otvoren za javnost u kojem se često mogu čuti i izvedbe barokne glazbe. Händel je baš u ovom stanu skladao neka od svojih najpoznatijih djela: ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'', ''[[Prorok Zadok]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''. Godine [[1726.]] praizvedena je njegova opera ''[[Scipion (Händel)|Scipion]]'', a marš iz te opere postao je tradicionalni spori marš jedne britanske zaštitne jedinice. Sljedeće godine Händel je dobio i britanski državljanstvo te je postao naturalizirani Britanac, a u skladu s tim promijenio je svoje ime u George Frideric Handel. [[Datoteka:Georg Friedrich Händel.jpg|mini|lijevo|200px|Još jedan Händelov portet.]] Te iste godine Händel je dobio narudžbu za četiri himne koje bi se izvele tijekom krunidbe kralja [[Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske|Đure II.]] Jedna od te četiri, ''Prorok Zadok'', izvodi se od tada na svakoj krunidbi engleskih vladara. Händel je od [[1720.]] do [[1728.]] bio predsjednik Kraljevske glazbene akademije, a od [[1729.]] do [[1734.]] bio je suradnik [[J.J. Heidegger]]a na mjestu predsjednika [[Kraljevski teatar|Kraljevskog teatra]]. Händel je bio povezan i s Kraljevskom opernom kućom u [[Covent Garden]]u, gdje su praizvedene mnoge njegove talijanske opere. U travnju [[1737.]], s 52 godine, Händel je doživio [[moždani udar]] koji je njegovu desnu ruku privremeno paralizirao što je uzrokovalo da prestane nastupati tijekom jednog perioda. Tijekom ovog perioda se žalio i na svoj vid. Tada je otputovao u mjesto [[Aix-la-Chapelle]] gdje se kupao u toplim kupkama i svirao orgulje za publiku. Händel se [[1740.]] u potpunosti odrekao vođenja opera. To je napravio jer je u tom poslu izgubio veću količinu novca. ===Oporavak od moždanog udara i smrt=== Nakon oporavka Händel se fokusirao na skladanju oratorija. Njegov ''Mesija'' praizveden je [[13. travnja]] [[1742.]] u [[Dublin]]u, a zbor koji je pjevao sačinjavalo je 26 dječaka i 5 muškaraca iz dva crkvena zbora u Dublinu. Godine [[1749.]] skladao je ''Glazbu za kraljevski vatromet'', a na praizvedbi je bilo 12,000 ljudi. No, sljedećeg dana preminulo je troje ljudi, uključujući i jednog trubača. Händel je [[1750.]] organizirao izvedbu ''Mesije'' u bolnici ''Foundling''. Izvedba je bila veliki uspjeh, a to je uzrokovalo da se svake godine u toj bolnici održavaju izvedbe Händelovih djela. Ta je tradicija trajala sve do Händelove smrti. Kao znak zahvale, Händel je postavljen za voditelja bolnice samo dan nakon prve izvedbe. Händel je nakon svoje smrti toj instituciji ostavio kopiju ''Mesije''. Iste te godine, tijekom povratka u London (iz Njemačke), Händel se ozbiljno ozlijedio u prometnoj nesreći između [[Den Haag|Haaga]] i [[Haarlem]]a u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].<ref name="Dent">Dent, Edward Joseph: Handel; R A Kessinger Publishing; {{ISBN|1-4191-2275-4}}, str. 63</ref> Već [[1751.]] počeo je gubiti vid u jednom oku. Uzrok tome bio je nepoznat. Ubrzo nakon prvog, sljepoća se proširila na drugo oko. Umro je osam godina kasnije, [[14. travnja]] [[1759.]] u [[London]]u, a posljednja izvedba kojoj je prisustvovao bila je izvedba njegovog ''Mesije''. Na njegov sprovod došlo je više od 3,000 ljudi, a pokopan je uz sve društvene počasti. Grobnica mu se danas nalazi u ''[[Pjesnički kutak|Pjesničkom kutku]]'' [[Westminsterska opatija|Westminsterske opatije]]. Händel se nikad nije ženio, a svoj privatni život držao je u tajnosti. Za razliku od mnogih skladatelja Händel je za sobom ostavio veliko imanje, u vrijednosti od £20,000 (što je tada bila enormna svota), od kojeg je veći dio otišao njegovoj nećakinji u Njemačkoj, a ostatak je podijeljen među ostalom rodbinom, slugama i prijateljima. ==Djela== {{glavni|Dodatak: Popis skladbi Georga Friedricha Händela}} Među Händelov opus spadaju 42 [[opera|opere]], 29 [[oratorij]]a, preko 120 [[kantata]], [[trio|tria]] i [[duet]]a, mnogobrojne [[arija|arije]], [[komorna glazba]], velik broj ekumenskih djela, [[oda|ode]] i [[serenada|serenate]], te 16 koncerata za [[orgulje]]. Njegovo najpoznatije djelo, oratorij ''Mesija'', zajedno sa zborom Aleluja, danas predstavlja jedno od najpopularnijih vokalno-instrumentalnih djela i jedno od najizvođenijih djela tijekom [[Božić]]a. Još neka popularna djela su mu ''[[concerto grosso|concerti grossi]]'' opus 3 i opus 6, skladba ''"[[Kukavica i slavuj]]"'', te 16 suita za instrumente s tipkama od kojih je najpopularnija ''"[[Harmonični kovač]]"''. Händel je u svoja djela počeo uvoditi instrumente koji tada nisu bili česti: [[viola d'amore]] i [[violetta marina]] (''"Orlando"''), [[lutnja]] (''"Oda danu svete Cecilije"''), [[trombon]] (''"Šaul"''), [[klarinet]] i [[kornet]] (''"Tamerlan"''), [[tiorba]], [[francuski rog]] (''"[[Glazba na vodi]]"''), [[kontrafagot]], [[viola da gamba]], [[zvona]], [[orgulje]] i [[harfa]] (''"Julije Cezar"'', ''"Aleksandrova gozba"''). Händelova djela su kategorizirana i mogu se zapisati i kraticama [[HWV]]. Recimo, ''Mesija'' je zna i kao ''HWV 56''. ==Ostavština== [[Datoteka:GeorgIvonGroßbritannienGeorgFriedrichHaendelHamman.jpg|mini|300px|Georg Friedrich Händel i britanski kralj [[Đuro I., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro I.]] na brodu tijekom Đurine vožnje Temzom. Đuro I. je tražio od Händela da mu napiše skladbu koju bi slušao dok se vozi Temzom. Tako je nastala ''[[Glazba na vodi]]'', a orkestar koji ju izvodi može se vidjeti u pozadini, na drugom brodu.]] Nakon njegove smrti, Händelove talijanske opere pale su u zaborav, no jedan malo broj odlomaka iz tih opera ostao je popularan, kao arija ''"[[Ombra mai fu]]"'' iz ''[[Kserkso (Händel)|Kserksa]]''. Njegova reputacija tijekom [[19. stoljeće|XIX.]] i početka [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] izgrađena je primarno na njegovim engleskim [[oratorij]]ima koji su najčešće izvođeni od strane velikih zborova. Među te oratorije spadaju ''[[Ester (Händel)|Ester]]'' ([[1718.]]), ''[[Atalia (Händel)|Atalia]]'' ([[1733.]]), ''[[Šaul (Händel)|Šaul]]'' ([[1739.]]), ''[[Izrael u Egiptu (Händel)|Izrael u Egiptu]]'' ([[1739.]]), ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' ([[1742.]]), ''[[Samson (Händel)|Samson]]'' ([[1743.]]), ''[[Juda Makbejac (Händel)|Juda Makbejac]]'' ([[1747.]]), ''[[Solomon (Händel)|Solomon]]'' ([[1748.]]) i ''[[Jefta (Händel)|Jefta]]'' ([[1752.]]). Njegovi najbolji oratoriji nastali su prema libretu koji je napisao [[Charles Jennens]]. Tijekom [[1960-ih]], kada se ponovo razvio interes za [[barokna glazba|baroknu glazbu]], došlo je do oživljavanja zanimanja za Händelove talijanske opere, a neke od njih su čak i izvedene. Od 50 što ih je napisao u periodu od [[1705.]] do [[1738.]], ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' ([[1709.]]), ''[[Rinaldo (Händel)|Rinaldo]]'' ([[1711.]], [[1731.]]), ''[[Orlando (Händel)|Orlando]]'' ([[1733.]]), ''[[Alcina (Händel)|Alcina]]'' ([[1735.]]), ''[[Ariodanta (Händel)|Ariodanta]]'' ([[1735.]]) i ''[[Kserkso (Händel)|Kserkso]]'' ([[1738.]]) se ističu i danas se izvode diljem opernih kuća i koncertnih dvorana. No, po nekima su najbolje ''[[Julije Cezar (Händel)|Julije Cezar]]'' ([[1724.]]) i ''[[Rodelinda (Händel)|Rodelinda]]'' ([[1725.]]), koje su zbog svoje orkestracije i vokalnih dijelova uvrštene u redovite operne repertoare. [[Datoteka:RoyalFireworks.jpg|mini|300px|lijevo|Kraljevski vatromet [[1749.]]]] Među ostalim oživljenim djelima spadaju i neke sekularne [[kantata|kantate]] koje su znane i kao ''sekularni oratoriji'' i ''koncertne opere''. Najznačajnije od ovih su ''[[Oda danu svete Cecilije]]'' ([[1739.]]; prema tekstu koji je napisao [[John Dryden]]) i ''[[Oda za rođendan kraljice Ane]]'' ([[1713.]]). Za neke kantate je koristio mitološke motive. Prema tim motivima su nastale kantate ''[[Akid i Galateja (Händel)|Akid i Galateja]]'' ([[1719.]]), ''[[Herkules (Händel)|Herkules]]'' ([[1745.]]) i ''[[Semele (Händel)|Semele]]'' ([[1744.]]). Händel je bio jako cijenjen među kolegama skladateljima, i tijekom života i nakon njega. Prema nekima, slavni [[Johann Sebastian Bach]] je rekao: {{citat|Händel je jedina osoba koju bih želio vidjeti prije nego umrem i jedina osoba koja bih želio biti, da nisam Bach.}} [[Wolfgang Amadeus Mozart]] je o Händelu rekao: {{citat|Händel razumije utjecaj bolje nego itko od nas. Kad odabire, udara kao munja.}} [[Ludwig van Beethoven]] ga je smatrao ''"majstorom svih skladatelja"'. Beethoven je dodao i sljedeće: {{citat|Idite kod njega i naučite od njega kako postići enormne efekte, na tako jednostavan način.}} Dana [[28. srpnja]], Händel je, zajedno s [[Johann Sebastian Bach|Johannom Sebastianom Bachom]] i [[Heinrich Schütz|Heinrichom Schützom]], komemoriran kao glazbenik u luteranskom kalendaru svetaca. Händel je nakon dobivanja britanskog državljanstva anglikanizirao ime i postao George Frideric Handel. Ta anglikanizirana forma koristi se ponajviše u engleskom govornom području, dok se germanska forma Georg Friedrich Händel koristi u Njemačkoj i u većini drugih zemalja, no u Francuskoj se njegovo prezime piše Haendel što uzrokuje male probleme pri katalogizaciji. Postojao je i još jedan skladatelj sa sličnim prezimenom, Handl, [[Slovenci|Slovenac]], no on je ipak poznatiji kao [[Jakob Petelin Gallus]]. ==Primjeri== [[Datoteka:Front page Ariodante.jpg|okvir|Naslovnica Händelove opere ''Ariodanta''.]] {{div col|colwidth=24em}} {{Zvuk|Handel - messiah - 04 and the glory of the lord.ogg| Mesija - Slava Božja}}<br /> {{Zvuk|Handel - messiah - 12 for unto us a child is born.ogg|Mesija - For unto us a Child is Born}}<br /> {{Zvuk|Handel - messiah - 44 hallelujah.ogg| Mesija - Aleluja}}<br /> {{Zvuk|Handel - Suite Vol.1 No. 2 in F major HWV 427 - 1. Adagio.oga| Suita I, br. 2, HWV 427 - 1. stavak - Adagio}}<br /> {{Zvuk|Handel - Suite Vol.1 No. 2 in F major HWV 427 - 2. Allegro.oga| Suita I, br. 2, HWV 427 - 2. stavak - Allegro}}<br /> {{Zvuk|Handel - Suite Vol.1 No. 2 in F major HWV 427 - 3. Adagio.oga| Suita I, br. 2, HWV 427 - 3. stavak - Adagio}}<br /> {{Zvuk|Handel - Suite Vol.1 No. 2 in F major HWV 427 - 4. Allegro.oga|Suita I, br. 2, HWV 427 - 4. stavak - Allegro}}<br /> {{Zvuk|Handel - Sonata for flute in E minor HWV 359b - 3. Adagio.oga| Sonata u e-molu - 3. stavak - Adagio}}<br /> {{Zvuk|Handel - Sonata for flute in E minor HWV 359b - 4. Allegro.oga| Sonata u e-molu - 4. stavak - Allegro}}<br /> {{Zvuk|George Frideric Handel - Fantasias 8,12 and Carillon.ogg|Fantazije 8, 12 i Carillon}}<br /> {{Zvuk|Handel - Arrival of the Queen of Sheba.ogg|Ulazak kraljice Šebe}}<br /> {{Zvuk|Handel - Fitzwilliam Sonata 1.ogg|Sonata Fitzwilliam br. 1}}<br /> {{Zvuk|Handel - Fitzwilliam Sonata 2.ogg|Sonata Fitzwilliam br. 2}}<br /> {{Zvuk|Handel - Fitzwilliam Sonata 3.ogg|Sonata Fitzwilliam br. 3}}<br /> {{div col end}} == Izvori == {{izvori|30em}} ==Izvori== * Burrows, Donald. ''Handel.'' Oxford: Oxford University Press, 1994. {{ISBN|0-19-816470-X}} * [[Otto Erich Deutsch|Deutsch, Otto Erich]], ''Handel: A Documentary Biography'', 1955. * Frosch, W.A., [https://web.archive.org/web/20070806222903/http://gfhandel.org/frosch.htm ''The "case" of George Frideric Handel''], New England Journal of Medicine, 1989; 321:765-769, 14. 9. 1989. [http://content.nejm.org/content/vol321/issue11/index.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105151810/http://content.nejm.org/content/vol321/issue11/index.shtml |date=5. siječnja 2009. }} * Harris, Ellen T. (glavni urednik) ''The librettos of Handel's operas: a collection of seventy librettos documenting Handel's operatic career'' New York: Garland, 1989. {{ISBN|0-8240-3862-2}} * Hogwood, Christopher. ''Handel.'' London: Thames and Hudson, 1984. {{ISBN|0-500-01355-1}} * Keates, Jonathan. ''Handel, the man and his music.'' London: V. Gollancz, 1985. {{ISBN|0-575-03573-0}} *Dean, Winton and John Merrill Knapp. ''Handel's Operas, 1704-1726'' (1. dio) Oxford: Clarendon Press. (1987.; 2. izdanje 1994.) (meki uvez) {{ISBN|0-198-16441-6}} *Meynell, Hugo. ''The Art of Handel's Operas'' The Edwin Mellen Press (1986.) {{ISBN|0-889-46425-1}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Georg Friedrich Händel}} * [http://www.gutenberg.org/etext/9089 Dentova biografija] * [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+H%C3%A4ndel Chrysanderova biografija] {{de}} {{barok}} {{GLAVNIRASPORED:Händel, Georg Friedrich}} [[Kategorija:Njemački skladatelji]] [[Kategorija:Operni skladatelji]] [[Kategorija:Skladatelji barokne glazbe]] jiqlchwa1t9g5ung8x5bc7xp010m6be Pivo 0 28580 7431008 7265225 2026-04-16T18:13:30Z Divna Jaksic 974 /* Čaše za pivo */ 7431008 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}[[Datoteka:Pivo_Pan.jpg|mini|Pivo]] [[Datoteka:Stara gradska pivovara 07.JPG|mini|300px|Spomen ploča Staroj gradskoj pivovari u Basaričekovoj 4 u [[Zagreb]]u]] '''Pivo''', u nekim krajevima i '''piva''', je [[alkoholna pića|alkoholno piće]] dobiveno nepotpunim vrenjem vodenog ekstrakta [[ječam|ječmenog]] (rjeđe [[pšenica|pšeničnog]]) slada uz dodatak [[hmelj]]a. Smatra se jednim od najstarijih alkoholnih pića u povijesti. Pod pivom se podrazumijeva slabo [[alkohol]]no piće, koje se proizvodi u procesu alkoholnog vrenja iz slada, [[hmelj]]a, vode i pivskog kvasca. Voda je glavni dio napitka. Slad se dobiva od žitarica, najčešće od ječma i daje pivu sastojke ekstrata o kojem ovisi punoća okusa i koncentracija osnovnog ekstrata piva. [[Hmelj]] konzervira pivo i daje mu ugodan miris i gorak ukus, dok pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje u kome [[šećer]] prelazi u [[alkohol]] i [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikov dioksid]]. Pivo je potpuno prirodan i biološki uravnotežen proizvod, pa se s pravom smatra "tekućom hranom". Energetska vrijednost jedne litre standardnog piva odgovara energetskoj vrijednosti jedne litre punomasnog [[Mlijeko|mlijeka]]. == Povijest == Pivo je jedno od najpopularnijih alkoholnih pića. Tijekom [[1985.]] ekipa [[Škotska|Škotskog]] narodnog muzeja iz Edinbourgha iskopala je u [[Rim]]u, na jednom od hebridskih otoka, posudu od terakote s nepoznatim sastojcima, iz [[neolitik|neolitskog]] doba. Analizom tog nalaza dobiven je napitak za pivo, koje se dobivalo od [[zob]]i, [[ječam|ječma]], [[med]]a i [[paprat]]i. Ovo piće, za koje mnogi tvrde da je zapravo jelo, koristilo se već u pretpovijestnom razdoblju. Proizvodili su ga [[Kelti]], [[Germani]], [[Slaveni]] i [[Skiti]]. Proizvodilo se od ječma, [[pšenica|pšenice]], [[zob]]i i heljde, a mnogi stari narodi dodavali su mu razne začine i [[med]]. Današnji glavni sastojak, [[hmelj]], počeo se koristiti tek u 13. stoljeću. Pivopijska središta u starom vijeku bila su u [[Armenija|Armeniji]], [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i [[Drevni Egipat|Egiptu]]. Odatle su pivo kasnije preuzeli [[Grci]] i [[Rimljani]]. == Sastav piva == Sastojci su: [[voda]], [[etanol]], [[ugljični dioksid]] i neprovreli dio ekstrakta (suhe tvari) slada. Udio [[etanol]]a ovisi o koncentraciji suhe tvari u sladu od koje je pivo proizvedeno i stupnju prevrenja. Ovisno o vrsti piva, udio [[alkohol]]a može biti različit, tj. manji od 3 % kod "bezalkoholnih" piva i veći od 8 % kod ječmenih vina. Lager piva sadrže do 0,5 % [[ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]], koji mu daje svježinu, te bitno utječe na pjenušavost. Stabilnost pjene ovisi o koncentraciji i kemijskom sastavu neprevrelog dijela ekstrakta, pa se piva s više ekstrakta mahom jače pjene. Trajnost pjene ovisi o količini i kemijeskom sastavu ekstrakta i varira kod različitih vrsta piva. Mjehurići ugljičnog dioksida koji se dižu s dna prema površini pomažu održavanju pjene. Ekstrakt piva pretežno čine ugljikohidrati i manja količina proteina, aminokiselina, glicerina i sastavnih dijelova [[hmelj]]a. O sastavu ekstrakta ovisi punoća okusa piva. Kemijski sastav ekstrakta ne ovisi samo o vrsti slada, nego i o načinu proizvodnje sladovine i vođenja [[fermentacija|fermentacije]], odnosno stupnja konačnog prevrenja na kraju fermentacije. == Porijeklo == Prema starim iskopinama i zapisima [[Arheologija|arheolozi]] su utvrdili da su stari [[Babilon]]ci proizvodili pivo u domaćinstvu još 7000 godina pr. Kr. Imali su 16 sorti piva, a za vrenje su koristili [[Ječam|ječmeni]] [[šećer]] i [[Pšenica|pšenicu]]. Odande se proizvodnja piva prenijela u stari [[Egipat]], [[Perzija|Perziju]], [[Grčka|Grčku]] i druge zemlje. Egipćani su poznavali proizvodnju piva već 2000 godina pr. Kr., a Grci su, primajući civilizaciju od njih, naučili i vještinu proizvodnje piva, za njima Rimljani, pa stari Germani i onda ostale europske zemlje. U je doba pivo je proizvođeno od [[šećer]]a, ali bez [[hmelj]]a, tako da je dobiveni proizvod bio vrlo kisel. Tada su u pivo dodavali različite trave - pelin, lupin glog, šafran i dr. Primjena [[hmelj]]a predstavlja važno otkriće i čini osnovu suvremene tehnologije piva. [[Hmelj]] se prvi put počeo koristiti u Novgorodskoj [[Rusija|Rusiji]]. Usavršavanje [[parni stroj|parnog stroja]] vrlo se povoljno odrazilo na razvoj pivarstva. Najvažniji tehnički pronalazak predstavlja pronalazak stroja za hlađenje. Zahvaljujući najvažnijim znanstveno-tehničkim dostignućima u 19. st., stvorene su pretpostavke za pretvaranje usitnjenih poduzeća u velike pivovare. == Temperatura piva == Različiti proizvođači piva preporučuju optimalne temperature na kojima se piju njihova piva. Međutim, ovisno o vrsti, podvrsti i o sastojcima piva, mogu se dosta točno odrediti temperature na kojima pivo daje najbolju kvalitetu. Na primjer, pilsneri se služe na dosta niskim temperaturama, oko 0 °C, dok većina britanskih aleova, portera i stouta na temperaturama podruma ("''British Cellar Temperature''"), od 5 °C do 11 °C, neki čak i do 13 °C. Temperatura dosta utječe na okus piva. Što je hladnije, manja je i količina ugljičnog dioksida, samim tim manje je izražen okus i miris piva. Hladnije pivo utječe i na to da receptori [[okus]]a i [[miris]]a u ustima i nosu izgube osjetljivost. Temperature na kojima se služe glavne vrste piva su: *Pilsneri na 0 °C *Lageri od 5 °C do 9 °C *Aleovi od 7 °C do 11 °C *Stouti od 8 °C do 13 °C *Stari aelovi na sobnoj temperaturi == Čaše za pivo == [[Datoteka:Beer wuerzburger hofbraue v.jpg|mini|Za svaku vrstu piva postoji i posebna vrsta čaše.]] Da bi pivo, dok se pije, duže vrijeme zadržalo svoju kvalitetu, odnosno temperaturu koja je optimalna za određenu vrstu, najpogodnije su [[čaša|čaše]] koje imaju debelo staklo. Takva čaša služi kao izolator od vanjske temperature. Zbog toga su [[krigla|krigle]] vrlo popularne, jer imaju debelo staklo i vrlo dugo mogu održati optimalnu [[Temperatura|temperaturu]]. Osim krigla koriste se i čaše sa "stalkom" jer sprečavaju da ruka, koja drži čašu, grije pivo. Takve čaše se hvataju za stalak, a ne za tijelo. U svakom slučaju, i krigla i čaša moraju biti dovoljno velike da može stati cijelo pivo iz boce, skupa s pjenom. Mnogi ne vole pjenu tako da pivo ulijevaju duž brida čaše. Pjena je posebno važna i osobito utječe na opći dojam o nekom pivu. Onemogućuje zagrijavanje piva i nalazi se kao izolator između piva i vanjske okoline, te pivu daje neophodnu gorčinu, okus pivskog [[kvasac|kvasca]] i miris. Važan je i oblik čaše koji mora biti prilagođen vrsti piva. Pijete li "lager" pivo, koje se pije brzo i ima manji postotak [[alkohol]]a, ono se toči u kruškoliku čašu bez dugačke nogice. Kako se brzo pije, ono se ne stigne zgrijati. Nasuprot tome, posebna, sortna piva toče se u čaše tipa pehara, s dužom nogicom. Ona su, naime, jača, polako se pijuckaju jer sadrže veći postotak alkohola, a duža nogica omogućuje da ne zagrijavamo pivo držeći rukom čašu. Danas se pivske čaše izrađuju isključivo od stakla. Ranije se pivo pilo iz volujskih rogova, iz pehara od metala ili kamena, iz posuda koje su pravljene od drvenih daščica ili od drveta na neki drugi način, i najčešće od terakote. Krigle su, u to vrijeme, često imale poklopac koji je štitio pivo od muha, koje su se rojile u pivnicama. == Pivo u zakonu == Pivo se našlo i u prvom pisanom zakoniku na svijetu – [[Hamurabijev zakonik|Hamurabijevom zakoniku]] (uklesanom klinopisom na stupu od crnog diurita (vrsta kamena vulkanskog porijekla). [[Hamurabi]], babilonski kralj (1729. – 1686. pr. Kr.) kaže: "Pivo ne smije sadržavati previše vode i ne smije se prodavati po previsokoj cijeni."{{Nedostaje izvor}} U zakonu još stoji: "Ako ne naplaćuje gostu žitom, nego traži novac, vara li na težini ili toči loše piće, treba biti pozvana na odgovornost i bačena u vodu. U pivnici žena može biti točiteljica, ali u pivnicu ne smije doći kao gošća. Žena koja ide u gostionicu piti, ima biti spaljena."{{Nedostaje izvor}} Zna se da je tada pivo bila jedna od svakodnevnih potreba kako bi se ugasila žeđ, a i zbog njegove energetske vrijednosti. Kopači kanala i muškarci zaposleni u polju dobivali su dnevno do pet litara piva, a žene koje su obavljale teže fizičke poslove dvije do tri litre. Povijest piva nastavlja se preko [[Sumerani|Sumerana]], [[Etruščani|Etruščana]], [[Rimljani|Rimljana]], nordijskih naroda pa sve do kršćanske [[Europa|Europe]]. [[Redovnik|Redovnici]] su bili prvi koji su pivu pridodali [[hmelj]] – iz "medicinskih" razloga, a i radi boljeg konzerviranja. Pivo je tako postalo "ljekovitim napitkom",{{Nedostaje izvor}} postalo je dijelom redovničke prehrane, a smjelo se piti i u dane posta. Nema podataka da se pivo proizvodilo u pravoslavnim manastirima. Najpoznatiji zakon o pivu svakako je ''Deutsche Reinheitsgebot'', zakon iz [[1516.]], prvotno izdan u [[Bavarska|Bavarskoj]], a potom proširen i ostatkom njemačkih zemalja. Prema tom zakon, koji je uklopljen i u današnje njemačke zakone, pivo se smije proizvoditi samo od vode, hmelja, slada (i kvasca), bez drugih dodataka. Oznaka "Gebraut nach dem Deutschen Reinheitsgebot" (Proizvedeno prema Njemačkom zakonu o čistoći piva) istaknuta je na tako proizvedenom pivu.{{Nedostaje izvor}} Danas je to snažna proizvodna grana. Najveći proizvođači su [[Njemačka]], [[Velika Britanija]], [[SAD]], zatim [[Češka]], [[Belgija]] i [[Irska]]. == Degustacija == [[Datoteka:Velebitsko pivo Zg 0508.jpg|mini|Velebitsko pivo]] #Prostor u kojem ćete degustirati pivo treba biti dovoljno osvijetljen kako biste ocijenili bistrinu i boju piva. Do vas ne bi smjeli dopirati nikakvi drugi mirisi. #Čaša u koju se toči pivo mora biti savršeno čista, bez ogrebotina i dovoljno velika da u nju stane i vaš nos dok ispijate gutljaj tekućine. Na taj ćete način najbolje osjetiti i miris piva. #Prije degustacije piva ne jedite jako začinjenu i masnu [[hrana|hranu]]. Također, ne koristite [[parfem]], [[ruž za usne]] i druge kozmetičke preparate. #Prije otvaranja, provjerite rok trajanja piva, kao i ima li u boci taloga. #Osjetite bocu! Naravno, pivo mora biti hladno, ali ni tu nije dobro pretjerivati. Idealna temperatura za pivo kreće se između 22 – 25 stupnjeva Celzijevih. Zaboravite predrasude o "ledenom pivu" jer na preniskoj temperaturi nećete osjetiti nikakvu aromu piva. #Kada otvarate bocu obratite pažnju na količinu pjene i kako reagira ugljični dioksid prilikom otvaranja čepa. #Kada točite pivo samo ga pustite da klizne niz unutrašnjost čaše. Tek kad ste ispunili otprilike dvije trećine čaše možete ispraviti bocu kako biste na kraju dobili i pjenu. Uz pivo uvijek mora ići i pjena, a pjena se mora uzdizati i preko ruba čaše. #Kad ste pivo natočili u čašu smjesta ispitajte miris (slično kao i kod [[vino|vina]]). Naime, mnogi aromatični sastojci piva ispare vrlo brzo u dodiru sa zrakom. Osjećate li aromu slada? Vuče li na limun, cvijeće ili na svježe pokošenu travu? #Zatim otpijte jedan veći gutljaj. Za razliku od vina, pivo se ispija u većim gutljajima i usna šupljina mora biti puna. Osjetite i usporedite odnos između temperature, arome i stupnja zapjenjenosti. # Nikad ne mućkajte pivo u ustima! Samo pustite da klizne u vaš želudac. Pokušajte usporediti odnos temperature, arome i stupnja zapjenjenosti prije i poslije gutljaja. Pričekajte petnaestak sekundi i ponovo pokušajte odrediti okus piva nakon gutljaja. Je li sladak ili suh? Zadržava li se u ustima ili brzo nestane? # Još jedanput pomirišite pivo. Neke arome dolaze do izražaja minutu do dvije nakon otvaranja boce. Zatim ponovno otpijte jedan dobar gutljaj i usporedite rezultate s onima na početku testa. #Kako biste "očistili" svoja osjetila koja sudjeluju u testiranju piva, dovoljni su nezasoljeni [[kreker]]i ili običan kruh. == Ocjenjivanje kvalitete piva == Postoji mnogo načina ocjenjivanja kvalitete piva. Jedan od najprihvatljivijih načina je metoda Freda Ekharta, jednog od najvećih poznavatelja piva. Napravio je nekoliko kategorija koje su bitne u analizi i koje pojedinačno ocjenjuje. Zbir tih ocjena daje broj koji označava kvalitetu određenog piva. Maksimalan broj bodova po ovoj metodi je 20. Postoje sljedeće kategorije koje se ocjenjuju: #Izgled (najviše 3 boda): #* ocjenjuje se izgled i stabilnost pjene #* provjerava se talog na dnu boce #* ocjenjuje se izgled piva u čaši #Miris (najviše 4 boda): #* ocjenjuju se opći miris, bouquet i prisutnost mirisa hmelja #Okus (najviše 10 bodova): #* ocjenjuje se kvaliteta hmelja #* provjerava se odnos slada i alkohola #* određuje se osobnost piva #* ocjenjuje se okus koji ostaje u ustima #* gustoća #Opći dojam (najviše 3 boda) == Povezani članci == * [[Ožujsko pivo]] * [[Osječko pivo]] * [[Tomislav pivo]] * [[Radler]] * [[He’Brew]], američko pivo * [[Popis država po potrošnji piva po glavi stanovnika]] === Proizvođači piva u Hrvatskoj === [[File:Osjecko svijetlo lager pivo.jpg|thumb|Osječko svijetlo lager pivo]] *[[Bujska pivovara]] *[[Buzetska pivovara]] *[[Carlsberg Hrvatska]] *[[Craft Pivovara Vukovar]] *[[Daruvarska pivovara]] *[[Jadra (pivovara)|Jadra]] *[[Karlovačka pivovara]] *[[Nova runda]] *[[Osječka pivovara]] *[[Pivionica]] *[[Pivovara Ličanka]] *[[Vukovarsko pivo]] *[[Zagrebačka pivovara]] *[[Zmajska pivovara]] *[[Hold'em Brewery]] *[[Varionica craft brewery]] *[[Kaltenberg Adria]] === Proizvođači piva u inozemstvu === *[[Prima Pivo]] *[[Pivovara Laško]] *[[Bihaćka pivovara]] == Vidi == * [[Alkoholni pojasi u Europi]] == Vanjske poveznice == *[https://www.scribd.com/doc/296657611/Slu%C5%BEbeni-katoli%C4%8Dki-blagoslov-piva Službeni katolički blagoslov piva (eng., lat.)] * {{HTE|pivo|Pivo}} === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = Beer |commonshr = Pivo |commonscat = Beer |commonscathr = Pivo |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = pivo |wikiknjige = |wikicitat = }} {{WProjekti |commonscat = Beers of Croatia |commonscathr = Hrvatsko pivo }} {{Pivarstvo}} [[Kategorija: Alkoholna pića]] [[Kategorija: Pivo| ]] pvwu4plu8sx06dfdgq9ktthk190x1le Blackfoot 0 28724 7430859 7236390 2026-04-16T12:19:22Z Panasko 203327 7430859 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:George Catlin - Buffalo Bulls Back Fat - Smithsonian.jpg|mini|Stu-mick-o-súcks (Buffalo Bull's Back Fat), vrhovni poglavica Blood Indijanaca. Kainah Indijanci dobili su naziv Blood (Krvavi) po bojanju donjeg dijela lica kako se vidi na slici Georga Catlina. Pleme Kainah ili Blood pripadalo je konfederaciji (labavom savezu) Blackfeet.]] [[Datoteka:OveroIndianer.jpg|mini|Piegan na konju]] [[Datoteka:Blackfoot - Bear Bull.jpg|mini|Blackfoot.]] '''Crne Stope''' (Blackfoot; pl. Blackfeet; Siksika) su [[konfederacija]] Algonquianskih plemena u 19. stoljeću nastanjenih između [[North Saskatchewana]] u Kanadi i [[Missouri]]ja u Montani. Sami sebe nazivaju Siksika (Crna Stopa). Plemena su danas nastanjena na rezervatu Blackfoot u Sjedinjenim Državama i rezervama /reserve/ Blackfoot, Blood i Piegan u [[Kanada|Kanadi]] ([[Alberta]]). Godine [[1780.]], po Mooneyevoj procjeni moglo ih je biti oko 15,000. Savez je obuhvaćao plemena [[Kainah]] (Blood), [[Siksika]] ili Sihasapa i [[Piegan]] ili Peigan. == Ime == [[Datoteka:Big Mouth Spring.jpg|mini|lijevo|Big Mouth Spring, pripadnik plemena Siksika, konfederacija Blackfoot.]] Blackfoot Indijanci, kod nas često pogrešno nazivani Crne Noge, što je posljedica lošeg prijevoda, sami sebe nazivaju Siksika, ''ali i to je'' vjerojatnije prijevod imena Si-ha'-sa-pa, koji su im dali [[Yankton]] [[Sioux]] Indijanci. Naziv je dan zbog crne boje njihovih mokasina kakve su, barem prema imenu, nekada nosili. Sami sebe oni su nekada nazivali i Ah-hi'-ta-pe u značenju 'blood people', ovaj naziv danas nosi pleme Kainah ili Blood, a dan im je zbog crvene boje koju su ovi Indijanci u visini ustiju bojali od uha do uha. Crna boja koja se odnosi na njihovu obuću najčešća je. Tako su ih Indijanmci [[Hidatsa]] nazivali ''I tsi sí pi sa'' (black feet), a i Crow naziv ''Ish-te-pit'-e'' ima zasigurno isto značenje. Kod [[Flathead]]a ime ''Skuäísheni'' isto označava 'crne stope', ''Stxuaíxn'' kod [[Okanagan]] Indijanaca znači 'black' a ''Tońkońko'', kod [[Kiowa]] označava 'black legs', ovaj naziv sigurno nije hrvatski prijevod imena jer je nepoznat u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], pogotovo po [[šund|šund-literaturi]]. Indijanci [[Kalispel]] zvali su ih ''S'chkoé'', ili ''S'chkoeishin'' (nastalo od koŕi) ima značenje 'crnog'. Kod [[Arapaho]] Indijanaca, njihovih srodnika postojao je naziv ''Ka-wi-'na-han'' koji označava 'black people'. Svi ovi nazivi porijeklom su od plemena koja su bila u kontaktu s Crnim Stopama i označavaju ih kao narod koji je nosio crne mokasine. Crne Stope su bili snažno i borbeno pleme pa su im dana i imena koja su sukladno kontaktu. Kod [[Cree]] Indijanaca označavani su imenom "stranger" ili "enemy" (odnosno ''Ayatchiyiniw''), stranac kod ovih ljudi uvijek je potencijalna opasnost. Ovi Indijanci bili su lutalice i uvijek u potrazi za nečim, da bi se došlo do 'nečega' u većini slučajeva treba posegnuti za oružjem. Tako na primjer, Kootenay Indijanci kada su počeli loviti bizone, dolazili su na preriju koju su Blackfooti smatrali svojim lovištem i branili su ga od pridošlica. Kootenayi su ih prozvali tada imenom ''Saha'ntla'', ili 'zli ljudi' (bad people). Kao jedno od najvećih plemena s prerije, dobivali su nazive i od drugih bližih i daljnjih susjeda, tako imamo nazive ''Choch-Katit'' ([[Arikara]]), ''Katce'' ([[Sarsi]]), Pah-kee ([[Shoshoni]]), Sicä'bę ([[Kansa]]), ''Carmeneh'' ([[Crow Indijanci|Crow]]), ''Mkatewetitéta'' ([[Shawnee]]), ''Wateni'hte'' (još jedan Arapaho naziv), ''Tuhu'vti-ómokat'' ([[Comanche]]), ''Makadewana-ssidok'' ([[Chippewa]]), ''Mämakatä'wana-si'tä'-ak'' (Indijanci [[Fox]]). == Život i običaji == [[Datoteka:Piegan- At the Waters edge.jpg|mini|Tipi-šatori plemena Siksika. Siksika ili Blackfeet jedno su od plemena saveza Blackfoot.]] Zajednica Blackfoota sastojala se od tri glavna plemena: Siksika ili Northern Blackfoot, Piegan i Kainah ili Blood. Sva tri plemena govore jezicima koji pripadaju porodici Algonquian među kojima su piegan i blood najsrodniji. Mooney ovu zajednicu naziva [[konfederacija|konfederacijom]], to jest labavim savezom samostalnim plemena koja su se udružila uglavnom zbog osvajanja i obrane teritorija. U slučaju kod Blackfoota plemena su se okupljala najviše zbog ceremonijalnih razloga. Njihova kultura je tipično prerijska. Oni su lovci na velike sisavce, prvenstveno [[bizon]]a, nadalje na jelene, pa tek onda na manju divljač, za koje su koristili zamke. Ribu su Blackfooti jeli tek u krajnjoj nuždi, osobito nakon istrebljenja bizona. Tokom ljeta oni žive po velikim logorima. Onda love bizone i zauzeti su svojim ceremonijama, kao što je 'Ples sunca' (Sun Dance). Zimi se ovi veliki logori razbijaju na manje bande koje se sastoje od 10 do 20 šatora ,kako bi se lakše prehranili. Blackfooti su prakticirali poliginiju, a po Hanksu i Richardsonu ([[1945.]]) oni su multilinearni i multilokalni. Svako pleme ima vrhovnog poglavicu a i lokalne grupe imaju svoje vođe. Dužnost poglavice je da sazove vijeće kako bi se diskutiralo o stvarima važnim za cijelu zajednicu. Kod bandi 'headman' ima utjecaja tek onoliko koliko je i uspješan za svoju lokalnu grupu, u suprotnom ga napuštaju i odlaze od njega. Kao i kod drugih prerijskih plemena i Blackfooti su imali 'muške dobne razrede' (društva; [[Ikunuhkahtsi]] ili All Comrades, Svi prijatelji), kod kojih je princ Maximilian [[1833.]], izbrojio sedam. Na prvom mjestu od jedan do sedam bilo je društvo 'mosquito' (vrsta komarca) i 'bull' na sedmom mjestu. Svako društvo imalo je svoje pjesme, plesove i insignije, a bili su i zaduženi za održavanje reda u logoru. Religiozni život Crnih Stopa usredotočen je oko 'Svežnja medicine' (Medicine Bundle), ono je individualno vlasništvo. Mladi dječak odlazi na osamu gdje mora izazvati vizije i suprotstaviti se natprirodnim silama. Individualni 'Medicine bundes' izazivaju kod njih veliko poštovanje. Kod 3 Blackfoot plemena postoji više od 50 ovakvih zavežljaja a najvažniji su 'beaver bundles’, ‘medicine pipe bundles’, i ‘ Sun Dance bundle’. Sun Dance je najvažnija svečanost Crnih Stopa, prihvatili su ga negdje u ranom 19. stoljeću a održava se jednom godišnje, i to ljeti. == Kratka povijest == [[Konfederacija]] Blackfoot naseljena na sjevernim prerijama prema Mooneyu, imala je [[1780.]] godine populaciju od 15,000 duša. Oni su bili u ratu sa svim okolnim plemenima osim Sarsee i Atsina Indijancima. Bili su i u prijateljstvu s [[Englezi]]ma iz poznate postaje Hudson Bay od kojih su dobivali oružje (puške) i streljivo. Dobivši oružje i konje oni postaju nezgodan susjed ostalim plemenima. Prema Mackenziu ([[1801.]]) Crne Stope su [[1790.]] godine imali oko 2,500 ratnika. Broj su im im dosta smanjile epidemije boginja koje su ih pogodile nekoliko puta. Konfederacija Blackfoot naseljena na sjevernim prerijama prema Mooneyu, imala je [[1780.]] godine populaciju od 15,000 duša. Oni su bili u ratu sa svim okolnim plemenima osim sa [[Sarsi]] i Atsina Indijancima. Bili su i u prijateljstvu s Englezima iz poznate postaje Hudson Bay od kojih su dobivali oružje (puške) i streljivo. Dobivši oružje i konje oni postaju nezgodan susjed ostalim plemenima. Prema Mackenziu ([[1801.]]) Crne Stope su 1790. godine imali oko 2,500 ratnika. Broj su im dosta smanjile epidemije boginja koje su ih pogodile nekoliko puta 1800-tih godina, kada su im bili prodani zaraženi pokrivači. [[1870.]] godine američka vojska u potrazi je za ratobornom grupom Crnih Stopa koje je vodio poglavica Mountain Chief. Umjesto ove ratoborne skupine vojska se okomila na miroljubivu grupu Piegan Indijanaca koje je vodio [[Heavy Runner]]. Došlo je do masakra u kojemu je prvo ubijen Heavy Runner hicem koji je u njega ispalio izvjesni skaut pod imenom Joe Cobell, većina pobijenih bili su žene, starci i djeca. [[Mountain Chief]] kasnije je sa svojom bandom preselio u susjednu Kanadu. Kasnijih godina (1900) istrjebljeni su bizoni na prerija i Indijanci počinju skapavati od gladi nakon čega su natjerani na sjedilački život u rezervatima. Preostalo ih je tek oko 5,000. Danas Crne Stope broje oko 25,000 duša. Na rezervatu Blackfeet u Montani danas žive uglavnom Piegani. Na rezervatima Piegan, Blood i Blackfeet u Alberti nastanjena su istoimena plemena. == Poznate osobe == Popis osoba koje su pripadnici Crnih Stopa, ili su imali pretke iz plemena Crnih Stopa. *[[Leon Goodstriker]], glumac *[[Misty Upham]], glumica *[[Nick Ramus]], glumac *[[Steve Reevis]], glumac == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/19980110200730/http://blackfoot.org/ The Official Site of the Blackfoot Nation] *[https://web.archive.org/web/20040913085856/http://www.geocities.com/bigorrin/blackfoot_kids.htm ˜Blackfoot Indian Fact Sheet –] *[https://web.archive.org/web/20070418180642/http://www.mnsu.edu/emuseum/cultural/northamerica/blackfoot.html Blackfoot Confederacy] *[http://www.utexas.edu/courses/wilson/ant304/projects/projects98/krochenskip/krochenskip.html The Blackfoot Indians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060612215513/http://www.utexas.edu/courses/wilson/ant304/projects/projects98/krochenskip/krochenskip.html |date=12. lipnja 2006. }} *[http://www.newadvent.org/cathen/02590d.htm Blackfoot Indians] *[https://web.archive.org/web/20070701032526/http://www.fp.ucalgary.ca/blackfoot/ Blackfoot Language] *[http://www.pbs.org/lewisandclark/native/idx_bla.html Blackfeet Indians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140828001242/http://www.pbs.org/lewisandclark/native/idx_bla.html |date=28. kolovoza 2014. }} *[https://web.archive.org/web/19990203123351/http://users.aol.com/donh523/navapage/blackfee.htm The Flag of the Blackfeet Nation] *[http://images.google.hr/images?q=blackfeet&hl=hr&lr=&sa=N&tab=wi Foto Galerija] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Blackfoot| ]] [[Kategorija:Indijanci, Montana]] [[Kategorija:Prerijski Indijanci]] ape8sktsiaxv9wzd9ouasr0sjo3ae9n Canarsee 0 29228 7430858 7070007 2026-04-16T12:19:17Z Panasko 203327 7430858 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Longisland.png|mini|Metoac plemena]] '''Canarsee''' je pleme američkih Indijanaca nastanjeno nekada na otoku [[Long Island]] i južnom dijelu otoka [[Manhattan]] u [[New York]]u. Prema Swantonu pleme je pripadalo široj grupi [[Unami]], jednoj od 3 glavne grane [[Delaware Indijanci|Delaware Indijanaca]]. Sultzman drži da su pripadali konfederaciji [[Metoac]] Indijanaca, treći pak smatraju da su bili samostalno pleme. U vrijeme dolaska [[Nizozemci|Nizozemaca]] oni im prodaju područje današnjeg [[Brooklyn]]a. Canarsee su plaćali namet [[Iroquois|Irokeškom]] plemenu [[Mohawk]] koji su ih kasnije uništili zbog neplaćanja istog. Trinaest plemena nastanjenih na Long Islandu imala su sličnu kulturu a svoju zemlju (Long Island) nazivali su "Seaawanhacy", što će reći 'zemlja školjka' (Land of Shells). Najzapadniji dio otoka pripadao je plemenu Canarse, odnosno područje okruga Kings i dijelovi [[Jamajka|Jamajke]]. Ovo područje bilo je veoma pogodno za lov, jer je bilo puno životnija i [[ptice|ptica]], pataka, purana, gusaka, golubova, jelena i [[mekušci|mekušaca]]. Canarsee, pa i druga plemena tamošnjeg područja štitili su svoja sela podizanjem drvenih ograda. == Ime == Za ime Canarsee nije utvrđeno pravo značenje. Postoje tri verzije koje ga pokušavaju protumačiti. Prema jednoj moglo bi značiti 'hedge' ili 'fence' po ogradama koje su Indijanci podizali da bi se obranili od divljih [[Mohawk]] ratnika. Prema jednom drugom objašnjenju riječ je došla od francuske riječi 'canardee', odnosno 'duck', što bi moglo biti veoma vjerojatno. U ovaj kraj dolazili su u lov na patke, kako Indijanci tako i [[Francuzi]]. == Vanjske poveznice == *[http://www.infoplease.com/ce6/society/A0810149.html Canarsee] *[http://www.longislandgenealogy.com/histflat2.html The History of the town of Flatbush, in Kings County, Long Island Page 2] *[http://www.terrain.org/essays/10/campanella.htm The Lost Creek, by Thomas J. Campanella] *[https://web.archive.org/web/20031003191216/http://hometown.aol.com/editorgaw/page53.html HISTORY OF CANARSIE] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Metoac]] [[Kategorija:Indijanci, New York]] j6dqvgo7dc63uvgq0hmyzi4ynah6idb Algonkini 0 30083 7430850 7167476 2026-04-16T12:18:11Z Panasko 203327 7430850 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Algonquin | slika = | opis slike = Indijanci Abitibi, jedna od lokalnih skupina Algonquina, snimljeni u Kanadi 1906. | populacija = 11,000 | regije = [[Quebec]], [[Ontario]] | jezik = [[Algonquin jezik|Algonquin]]; [[engleski]], [[francuski]] | vjera = [[šamanizam]] ([[Midewiwin]]) | srodne = }} '''Algonkini''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Algonquin'', [[Algonkinski jezici|algonkinski]]: ''algumaking'', »gdje se lovi harpunom«<ref>{{Citiranje weba|title=Algonkini|url=https://enciklopedija.hr/clanak/1717|access-date=2024-01-09|website=www.enciklopedija.hr}}</ref>) pleme su [[Indijanci|američkih Indijanaca]] s gornje [[Ottawa|Ottawe]] u [[Ontario|Ontariju]] i [[Quebec]]u. Zbog neprijateljstava s [[Irokezi]]ma i [[Francuzi]]ma dio ih se priključio Ottawa Indijancima (banda [[Kinounchepirini]]). Plemenu je prema Mooneyu broj procijenjen na 6000 ([[1600.]]) Danas se dijele na 10 bandi od kojih 9 živi u Quebecu i jedna u Ontariju (Algonquians of Golden Lake, Golden Lake). Svih skupa ima ih 6239 (2005.). Algonkini su dali ime etnolingvističkoj porodici [[Algonkinski jezici|algonkinskih jezika]], koja obuhvaća brojna plemena i plemenske saveze iz Sjedinjenih Država i Kanade. == Ime == [[Datoteka:Anishinaabe-Anishinini Map.PNG|mini|Zemljopisni razdjel skupine plemena Anishinaabe i Anishinini oko 1800.-te]] Točno značenje nije poznato, možda od [[Micmac Indijanci|Micmac]] naziva algoomeaking ili algoomaking "at the place of spearing fish or eels [from the bow of a canoe]."/ Ovaj naziv odnosi se samo na same Algonkine ili bandu Weskarini. Sami sebe nazivaju "Anishnabe" ili "Anishnabek" u značenju 'the original people'. == Život i običaji == [[Datoteka:BirchBarkCanoe.jpg|mini|Lovački kanu od brezove kore Algonquina Pikwakanagan ili Golden lake, Kanada.]] Algonkini su naseljavali područje koje baš nije bilo pogodno agrikulturi. Bili su organizirani po malenim polunomadskim bandama lovaca i sakupljača. Tek je nekoliko južnih algonkinskih bandi počelo [[1608.]] uzgajati [[kukuruz]]. Kraj je ipak veoma pogodan za [[lov]] a vodeni putovi koje su savladavali kanuima od brezove kore (birch-bark canoes), najviše su im koristili u trgovačke svrhe, služili su se njima i u lovu, pa i za obiteljski transport. Zimi bi se Algonkini rasipali okolnim krajevima stvorivši malene lovačke logore sastavljene od proširenih obitelji. Ljeti bi se ponovno okupljali i bavili se ribolovom. Algonkini su bili patrilinearan narod. Obitelji su imale lovišta čija bi prava, po patrilinearnosti, prelazila s oca na sina. == Povijest == Algonkine prvi susreće [[Samuel de Champlain]] [[1605.]] godine, a prvi puta [[1609.]] počinju i trgovinu s njim. Ova trgovina dovela je do saveza s [[Francuzi]]ma s kojima su već [[1610.]] uspjeli otjerati Irokeze južno od rijeke [[Saint Lawrence (rijeka)|Saint Lawrence]]. [[Irokezi]] uzvraćaju udarac (vidi [[Dabarski ratovi]]) tek [[1632.]] kada su s gornjeg St. Lawrencea otjerali Algonkine i [[Montagnais]]e. Uskoro se Algonkinima pišu crni dani, prvo ih [[1634.]] kosi epidemija boginja a [[1647.]] njihova banda Kichesipirini gotovo je istrebljena od svirepih Irokeza. Početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] Algonkini više nemaju mira od Irokeza, dok u drugoj polovici istog stoljeća dolazi do značajnijeg naseljavanja [[Englezi|Engleza]]. Godine [[1822.]] pleme je prisiljeno prodati svoja zemljišta u području rijeke Ottawe i polako završavaju na malenim rezervatima [[Quebec]]a i [[Ontario|Ontarija]]. == Podjela == Swanton* i Sultzman među njihove skupine ubrajau sljedeća plemenska imena (bez asteriska samo Sultzman): *[[Abitibi Indijanci|Abitibi]]* (Abitibiwinni, Dominion Abitibi, Pikogan), nekada u Ontariju, danas u Quebecu. *[[Atonontrataronon]]* (Ononchataronon, Iroquet) *[[Barrière]]* (Barrière Lake, Lac Rapide, Rapid Lake), Quebec *[[Bonnechere]], *[[Dumoine]]*, nekada Ontario. *[[Kichesipirini]]* ("people of the great river" ) *[[Kinounchepirini]] (Keinouche, Kinonche, Pickerel, Pike) *[[Kipawa]]* (Eagle Village, Kebaowek) *[[Kitcisakik]] (Grand Lake Victoria), *[[Lac des Quinze]]*, *[[Lac-Simon]], *[[Maniwaki]]* (Kitigan Zibi, River Desert) *[[Matouweskarini]] (Madawaska, Madwaska, Matouchkarine, Matouashita, Mataouchkarini, Matouechkariniwek, Matouescarini). *[[Mitchitamou]], *[[Nibachis]] *[[Otaguottaouemin]] (Kotakoutouemi, Outaoukotwemiwek) *[[Outchatarounounga]], *[[Ouachegami]], *[[Outimagami]], *[[Outurbi]], *[[Pikwakanagan]] (Golden Lake). *[[Quenongebin]] *[[Sagaiguninini]]* (Saghiganirini) nekada Ontario. *[[Sagnitaouigama|Saginitaouigama]] (Sagachiganiriniwek; kod Hodgea Sagnitaouigama) *[[Tadoussac]], *[[Temagami]], *[[Timiskaming]]* (Temiskaming, Timiscimi, Notre Dame du Nord, Ville Marie). *[[Weskarini]]* (Algonkin Proper, La Petite Nation, Little Nation, Ouaouechkairini, Ouassouarini, Ouescharini, Ouionontateronon, Petite Nation) *[[Winneway]] (Long Point), *[[Wolf Lake]] (Hunter's Point). Hodge (od nespomenutih) na svom popisu ima sljedeće nazive: [[Amikwa]], [[Kishkakon]] (Kiskakon), [[Maskasinik]], [[Missisauga]], [[Michacondibi]], [[Nikikouek]], [[Oskemanitigou]], [[Ouasouarini]], [[Outaouakamigouk]], [[Outchougai]] i [[Pawating]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.fourdir.com/algonkin.htm Algonkin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070705234729/http://www.fourdir.com/algonkin.htm |date=5. srpnja 2007. }} *[http://www.native-languages.org/algonquin.htm Native Languages of the Americas: Algonquin] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquin| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] 51pgjrtoj36np4y2k5tjlz9ntpij3p6 Sutaio 0 30374 7430912 7072334 2026-04-16T12:27:55Z Panasko 203327 7430912 wikitext text/x-wiki '''Sutaio'''.- (singular, Sǔ'tai), [[Algonquian]] pleme nastanjeno u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] oko James Rivera u [[Južna Dakota|Južnoj Dakoti]]. Pleme je bilo u ratu sa [[Cheyenne|Šajenima]], njihovim najbližim srodnicima, ali su kasnije ušli u alijansu i zajedno prešli [[Missouri]] prema zapadu. Sutaio uskoro brojčano slabe ali zadržavaju svoj poseban identitet sve do [[1850.]] kada su apsorbirani od Šajena i postali jednom od njihovih bandi. U vrijeme Lewisa i Clarka nazivani su imenom Staitan. == Literatura == *Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/indiantribehistory6.htm Small Indian Tribal History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091012075446/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/indiantribehistory6.htm |date=12. listopada 2009. }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Cheyenne]] [[Kategorija:Indijanci, Južna Dakota]] aky58rrfgwdz878h641vbhkgwf6hpzq Reckgawawanc 0 31941 7430878 7072046 2026-04-16T12:23:17Z Panasko 203327 7430878 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Griffis minuit.jpg|mini|Manhattan Indijanci prodaju otok Manhattan Peteru Minuitu za svega $24. Pleme Manhattan bilo je član konfederacije Wappinger. Neki ih pogrešno drže za Delavarce.]] '''Manhattan''' (Rechgawawanc, Rechgawank), pleme američkih Indijanaca konfederacije [[Wappinger]], porodica [[Algonquian]], koje je u ranom 17. stoljeću naseljavalo sjeverni dio istoimenog otoka i istočnu obalu rijeke [[Hudson]]. Glavno naselje ([[Nappeckamack]]) im je bilo na mjestu današnjeg grada [[Yonkers]] u N.Y. Godine [[1626.]] [[Nizozemci]] kupuju otok [[Manhattan]], od Manhattan Indijanaca, no uskoro između [[1640.]] i [[1645.]] Manhattani i ostala Wappinger plemena potućena su u ratovima s [[Nizozemska|Nizozemcima]]. == Ime == Naziv Manhattan, 'the hill island,' ili 'the island of hills,' dolazi iz manah 'island', -alin ` hill.'-Tooker. == Bande i sela == [[Frederick Webb Hodge]] Manhattane smatra [[Wappinger]]ima, dok ih [[John Reed Swanton]] (1873-1958), američki antropolog, pod imenom Reckgawawanc drži za pleme iz [[Delaware Indijanci|Delaware]] grane [[Unami]], a Lee Sultzman kao pleme konfederacije [[Metoac]]. [[Evan T. Pritchard]], dijelom [[Micmac Indijanci|Micmac]] Indijanac, kaže da se Manhattani vode ponekad kao Wappingeri, ponekad kao [[Munsee]]. Bande prema Pritchardu, neki nazivi moguće su samo sela: *[[Acqueegecom]] ("Steep High Bank"), *[[Conykeekst]] ("Little Narrow Tract"), *[[Kentipath]], *[[Keskeskick]] ("Short Sharp Sedge Grass" ili "Where The Grass Rustles"), *[[Manahattin]] ("Hilly Island"), *[[Muscoota]] ("Place of Rushes"), *[[Paparinemin]], *[[Quinnahung]] ("Long High Place"), *[[Ranachqua]] ("End Place"), *[[Rechgawank]] ("Sandy Place," za ove Pritchard smatra da su možda srodni Delaware bandi [[Haverstraw]]), *[[Rechewanis]] ("Sandy Place"), *[[Sachwranung]], *[[Schorankin]], *[[Shorakapkok]] ("A Cover"), *[[Tenkenas]] ("Wild Land"). == Vidi još == * [[Rechtauck]], selo na otoku Manhattan == Vanjske poveznice == * [http://www.east-harlem.com/history.htm East Harlem History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060202022850/http://www.east-harlem.com/history.htm |date=2. veljače 2006. }} * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/manhattanhist.htm Manhattan Indian Tribe History] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Wappinger]] [[Kategorija:Indijanci, New York]] hmul30oeawxgo2cmm6k9biq2f348vq6 Atikamekw 0 33008 7430863 7069816 2026-04-16T12:19:49Z Panasko 203327 7430863 wikitext text/x-wiki <!-- [[Datoteka:Pop-atikamek-1.jpg|Zimski|okvir|lijevo|Zimski logor Atikameka, pokraj šatora mogu se vidjeti naslonjene krplje koje se navlače na nogu i tako sprečavaju propadanje u dubok snijeg.]] -->'''Atikamekw''' (Bikova glava; Attikamek, Attikamekw, Attimewk, Attikamègues ["whitefish people"]; Tête-de-Boule, Round-heads, Round Heads, Big-heads, Bullheads), indijansko pleme porodice [[Algonquian]] s gornjeg [[St. Maurice River]]a, sjeverno od Montreala. Pleme je sredinom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] (prema jednom izvoru) imalo između 500 i 550 duša, a [[1850.]] oko 150 ih je raspršeno na preko 7,000&nbsp;km 2, podijeljenih na dvije bande, [[Kikendatch]] (Kikendash, Kikenitak) i [[Weymontachie]]. Treća banda poznata kao [[Manouane]], nastala je tek negdje između 1865. – 1875. kao ogranak Weymontachie Indijanaca. Attikamekw su imali u prošlosti bili grana [[Montagnais]]a koja je ime dobila po jednoj vrsti riba ('white fish') od koje su, kaže Eva Lips, 'isključivo živjeli'. == Kultura == <!--[[Datoteka:Fpz_can.jpg|mini|Attikamekw ribari stanovnici su hladnih šuma Quebeca čija je glavna hrana bila riba-'white fish' (pripada porodici [[losos]]a). Kanu i krplje glavna su sredtstva kretanja vodom i po snijegu zimi. Kanu sa slike izgrađen je negdje 1900.-te godine.]]-->Attikameki su imali malo kontakta s Europljanima, a oružanih sukoba nikako. Jedino zlo koje ih je indirektno od bijelaca pogodilo, su [[boginje]] koje su dobili preko Montagnais Indijanaca. Epidemije boginja 1600.-tih su ih gotovo uništile. 1700.-tih dolazi do rata zbog trgovine krznom, između Montagnaisa i Irokeza pa su bili uvučeni u njega. Kraj bogat šumom privlači 1800.-tih u njihovo područje šumsku industriju pa Indijanci gube dijelove svoje zemlje. U 20. stoljeću njihova naselja potopljena su izgradnjom brana i hidroelektrana, dolazi i do trovanja rijeka živom. Ovi Indijanci ipak su ostali živjeti u svojim hladnim šumama i dan-danas sačuvali su svoj jezik i svoju 'primitivnu' kulturu. == Jezik == Jezik Attikamekw ili Tête-de-Boule pripada porodici [[Algonquian]], mnogi autori, a među njima i [[Eva Lips]] drže ih ogrankom Montagnaisa. Premda etnolozi tvrde jedno, jezikoslovci smatraju da se oni služe dijalektom jezika Indijanaca Cree. Uz svoj vlastiti jezik, mlađi ljudi se danas služe sve više i francuskim kao drugim jezikom. == Attikamekw danas == Danas Attikamekw imaju status zasebnog plemena koje se dijeli na 3 bande, to su, viz.: [[Opitciwan]], [[Weymontachie]] i [[Manouane]]. Godine [[1992.]] ima ih svih skupa preko 4,400. Banda Opitchiwan danas živi na ''Reserve d'Obedjiwan'' (službeno 'Obedjiwan First Nation') u Quebecu, a ostale dvije bande u naseljima Weymontachie ('Weymontachie First Nation') i Manawan ('Manawan First Nation'), također Quebec. == Literatura == *Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Vanjske poveznice == *[http://www.atikamekwsipi.com/cnaindexe.html Atikamekw Nation Council] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060420022618/http://www.atikamekwsipi.com/cnaindexe.html |date=20. travnja 2006. }} *[http://www.native-languages.org/atikamekw.htm Native Languages of the Americas: Attikamekw (Attikamek, Atikamekw, Attimewk)] *[http://www.indianamarketing.com/nations/atikam.htm Atikamekw (francuski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060504002859/http://www.indianamarketing.com/nations/atikam.htm |date=4. svibnja 2006. }} *[http://www.languagegeek.com/algon/cree/atikamekw.html Atikamekw] *[http://www.ainc-inac.gc.ca/qc/aqc/art/attikamekw_e.html THE ATTIKAMEKS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060422024727/http://www.ainc-inac.gc.ca/qc/aqc/art/attikamekw_e.html |date=22. travnja 2006. }} *[http://images.google.hr/images?hl=hr&q=Atikamekw&btnG=Tra%C5%BEi&sa=N&tab=wi Foto galerija] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Atikamekw| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] e5obconbgj7i423r91lsea6viux2a0e Pieter Zeeman 0 33878 7431428 7190493 2026-04-17T11:26:37Z Divna Jaksic 974 {{Dobitnici Nobelove nagrade 1902}} 7431428 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Pieter Zeeman | slika = Pieter Zeeman.jpg | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = [[25. svibnja]] [[1865.]] | mjesto_rođenja = [[Zonnemaire]], [[Nizozemska]] | datum_smrti = [[9. listopada]] [[1943.]] | mjesto_smrti = [[Amsterdam]], [[Nizozemska]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Nizozemska]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Fizika]] | radna_institucija = Sveučilište u [[Amsterdam]]u | alma_mater = Sveučilište u [[Leiden]]u | doktorski_mentor = [[Heike Kamerlingh Onnes]] | poznat_po = [[Zeemanov učinak]] | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1902.]]) <br> [[Matteuccijeva medalja]] ([[1912.]]) <br> [[Medalja Henryja Drapera]] ([[1921.]]) | fusnote = }} [[datoteka:ZeemanEffect.GIF|mini|desno|300px|[[Fotografija]] koju je P. Zeeman napravio objašnjavajući [[Zeemanov učinak]].]] [[datoteka:Magnetic moment.svg|mini|desno|300px|[[Magnetski moment]] ''μ'' je umnožak [[Električna struja|jakosti električne struje]] ''I'' i [[Površina|ploštine]] petlje ''S''.]] [[datoteka:ZeemanEffectIllus.png|mini|desno|300px|Spektralne linije para [[živina svjetiljka|živine svjetiljke]], na [[valna duljina|valnoj duljini]] 546,1 [[metar|nm]], pokazuju nepravilni ili anomalni Zeemanov učinak: (A) bez [[magnetsko polje|magnetskog polja]]. (B) s magnetskim poljem spektralne se linije razdvajaju kao poprečni Zeemanov učinak. (C) s magnetskim poljem razdijelile se kao uzdužni Zeemanov učinak (spektralne linije dobivene su Fabry-Pérotovim [[Interferometar|interferometrom]]).]] [[datoteka:Sunzeeman1919.png|mini|desno|300px|[[Zeemanov učinak]] na spektralnu liniju [[Sunčeve pjege]].]] '''Pieter Zeeman''' ([[Zonnemaire]], [[25. svibnja]] [[1865.]] - [[Amsterdam]], [[9. listopada]] [[1943.]]), [[Nizozemska|nizozemski]] [[fizičar]]. Studirao na Sveučilištu u [[Leiden]]u, gdje je [[doktor]]irao 1893. Od 1900. bio je [[profesor]] Sveučilišta u [[Amsterdam]]u. Istraživao je širenje [[svjetlost]]i u vodi i prozirnim [[minerali]]ma. Godine 1886. opazio je da se pojedine [[Spektar (fizika)|spektralne linije]] atoma, kada se oni nalaze u [[magnetsko polje|magnetskom polju]], razlažu na nekoliko novih linija, pojava je nazvana [[Zeemanov učinak]]. Tim otkrićem potvrđeno je predviđanje [[Hendrik Antoon Lorentz|H. A. Lorentza]] da se atom sastoji od [[Električni naboj|električki nabijenih]] [[čestica]], na koje može utjecati magnetsko polje, pa su njih dvojica za ta istraživanja podijelili [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1902.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/67050 Zeeman, Pieter] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref> == Životopis == Nakon završetka srednješkolskog obrazovanja u [[Zierikzee]]u, otišao je na dvije godine u [[Delfit]] gdje je primio stipendiju za klasične jezike, što je onda bilo ključno znanje za upis na sveučilište. Tu je Zeeman bio izložen okolini pogodnoj za razvoj njegovog znanstvenog talenta (Dr. J. W. Lely, [[Heike Kamerlingh Onnes|Kamerling Onnes]]). Zeeman je bio široko načitan i njegova strast za izvođenje [[pokus]]a zadivila je Kamerlingha Onnesa i bila baza za plodno prijateljstvo. Godine [[1890.]] imenovan je [[Hendrik Antoon Lorentz|Lorentzovim]] asistentom, što mu je omogućilo da sudjeluje u opsežnom programu proučavanja [[John Kerr|Kerrovog učinka]], važnog temelja za njegov budući rad. Doktorirao je [[1893.]], a [[1897.]] godinu poslije otkrića magnetskog dijeljenja središnjih linija, pozvan je na Sveučilište u [[Amsterdam]]u. Godine [[1908.]] [[Johannes Diderik van der Waals|Van der Waals]] ([[Nobelova nagrada za fiziku]] [[1910.]]) je umirovljen i Zeeman je odabran kao njegov nasljednik, a u isto vrijeme je bio i direktor [[laboratorij]]a fizike. Godine [[1923.]] samo za njega izgrađen je novi [[laboratorij]] težine od četvrtine milijuna [[kilogram]]a kao prikladna podloga za pokuse bez [[vibracije|vibracija]]. Taj institut je danas poznat kao Zeemanov laboratorij Sveučilišta u Amsterdamu. Zeemanov talent za prirodnu znanost prvi put je postao očit [[1883.]], dok je još uvijek pohađao srednju školu. Jasno je opisao i nacrtao [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]] - koja se onda jasno mogla vidjeti u njegovoj zemlji. Urednik časopisa ''Nature'' hvalio je pomna zapažanja profesora Zeemana u njegovu opservatoriju u Zonnemaireu. Glavna tema Zeemanova istraživanja se uvijek ticala [[optika|optičkih]] pojava. U Strasbourgu je proučavao širenje i apsorpciju električnih valova u tekućinama. Glavni rad mu je bio proučavanje utjecaja [[magnetizam|magnetizma]] radijacije svjetlosti u prirodi. Otkriće takozvanog [[Zeemanov učinak|Zeemanovog učinka]], za koji je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu]] [[1902.]], u jednom je ne samo potvrdio Lorentzov teorijski zaključak s obzirom na stanje [[Polarizirana svjetlost|polarizacije svjetla]] koju emitira [[plamen]], nego je i pokazao negativnu prirodu oscilirajućih čestica, kao i neočekivano visoki omjer njihovog [[naboj]]a i [[masa|mase]] (''e/m''). Kad je sljedeće godine [[Joseph John Thomson|J. J. Thomson]] otkrio postojanje slobodnih [[elektron]]a u obliku [[Katodno zračenje|katodnih zraka]], identitet elektrona i oscilirajućih čestica svjetla se mogao ustanoviti iz negativne prirode i ''e/m'' omjera čestica. Takozvani iskrivljeni Zeemanov učinak se mogao tek kasnije objasniti, jer je porastao broj istraživača koji su proučavali učinke korištenja raznih tvari kao emitera svjetla, a koji se nisu dali objasniti Lorentzovom teorijom. Ne samo da je Zeemanov učinak bacio novo svjetlo na mehanizam zračenja svjetla i na prirodu tvari i [[elektricitet]]a, nego njegova velika važnost leži u činjenici da čak i do današnjeg dana ona nudi krajnje sredstvo za otkrivanje strukture [[atom]]a i prirode i ponašanja njegovih komponenti. Još uvijek služi kao konačni test u svakoj novoj teoriji atoma. Zeeman je vrlo skoro i izrazio mišljenje da bi se moglo potvrditi postojanje jakih [[magnetsko polje|magnetskih polja]] na površini [[Sunce|Sunca]] (što je vrlo tipično za Zeemana proširavanje koncepata fizike u stvarnost nebeskih tijela), što je kasnije i potvrđeno [[fotografija]]ma koje su pokazivale da na [[Spektar (fizika)|spektralne linije]] solarnih vrtloga utječu magnetska polja. Zeeman je radio i na [[Dopplerov efekt|Dopplerovom učinku]] i [[Kanalne zrake|kanalnim zrakama]] (laboratorijski testovi). Drugo polje proučavanja bilo je širenje svjetla u medijima u kretanju. Izvan svog polja istraživanja, Zeeman je pokazivao mnogo interesa za [[književnost]] i [[kazalište]]. Bio je vrlo ugodan domaćin i volio je pozivati suradnike i učenike na večere u svojem domu, čemu je obično prethodio učeni razgovor u njegovoj radnoj sobi, što se nastavilo okupljanjem u obiteljskom krugu. == Magnetski momenti i normalni Zeemanov učinak == {{Glavni|Magnetski moment|Zeemanov učinak}} Klasična teorija magnetskih momenata pošla je od [[Hans Christian Ørsted|Oerstedova]] otkrića da [[električna struja|električne struje]] proizvode oko sebe [[magnetsko polje|magnetska polja]]. Zatvorena električna struja djeluje kao [[magnet]]. Magnetski moment, stvoren vrtnjom [[elektricitet]]a, sukladan (proporcionalan) je umnošku jakosti s površinom koju struja omeđuje. Ova važna klasična spoznaja može se primijeniti i na gibanje [[elektron]]a oko [[atomska jezgra|atomske jezgre]]. I elektron stvara "zatvorenu struju" pa djeluje kao magnet. Magnetski moment je određen [[moment]]om impulsa. Između magnetskog momenta i impulsa vrtnje postoji odnos: :<math> \mu = \frac{e}{2 \cdot m \cdot c} \cdot p \cdot \phi </math> Ovaj klasični izraz preuzela je i [[Kvantna mehanika|kvantna teorija]]. No ovdje [[impuls]] vrtnje ne može poprimiti sve vrijednosti, nego samo [[Diskretan|diskretne]] ''n<sub>φ</sub>∙h''/2∙π. Uvrstimo li to u gornju jednadžbu, dobivamo: :<math> \mu = n_\phi \cdot \frac{e \cdot h}{4 \cdot \pi \cdot m \cdot c} </math> gdje je: ''n<sub>φ</sub>'' = 1, 2, 3, …. U kvantnoj teoriji magnetski su momenti jednaki cijelom broju osnovne jedinice: :<math> \mu_B = \frac{e \cdot h}{4 \cdot \pi \cdot m \cdot c} = -\, 9,274 \cdot 10^{-24}\ \mbox{A} \cdot \mbox{m}^2 </math> Ovaj elementarni magnetski moment zove se Bohrov magneton. Iskustvo pokazuje da [[atom]]ima zaista pripadaju magnetski momenti tih veličina. Bohrov magneton jedna je od temeljnih [[Fizikalne konstante|prirodnih konstanti]]. Magnetski momenti atoma dolaze do izražaja kad ih stavimo u vanjsko [[magnetsko polje]]. Razmotrimo sada kako se mijenjaju energetski nivoi atoma u magnetskom polju. Vanjsko [[magnetsko polje]] možemo smatrati u području [[atom]]a konstantnim. U magnetskom polju ''H'' ima atom [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]]: :<math> E_{pot} = -\, \mu \cdot H \cdot \cos (\mu, H) </math> Potencijalna energija atoma zavisi od smjera magnetskog momenta prema vanjskom magnetskom polju. Može li to biti bilo koji smjer? Kad bi to bilo tako, potencijalna bi energija atoma poprimila kontinuirane vrijednosti između - ''μ∙H'' i + ''μ∙H''. Ta kontinuiranost morala bi se očitovati i u [[Spektar (fizika)|atomskom spektru]]. No to se protivi činjenicama. Atomski spektri ostaju oštri [[Linijski spektar|linijski spektri]] i u magnetskom polju. Moramo, dakle, pretpostaviti da se magnetski momenti atoma postavljaju samo u određenim, diskretnim smjerovima prema magnetskom polju. Tvrdimo, a to se može izvesti iz kvantnih uvjeta [[Arnold Sommerfeld|Sommerfelda]] i [[Charles Thomson Rees Wilson|Wilsona]], da se staza elektrona može prema vanjskom magnetskom polju samo tako orijentirati da projekcija njegova momenta impulsa ''M<sub>H</sub>'' i magnetskog momenta bude opet ista diskretna veličina: :<math> M_H = \frac{m \cdot h}{2 \cdot \pi} </math> :<math> \mu_H = \frac{e}{2 \cdot m_e \cdot c} \cdot m \cdot \frac{h}{2 \cdot \pi} </math> Da izbjegnemo zabunu, dodali smo masi elektrona indeks ''e''; ''m'' se zove [[Kvantni brojevi|magnetski kvantni broj]] i može poprimiti cijele brojeve od + ''n<sub>φ</sub>'' do - ''n<sub>φ</sub>'': :m = - ''n<sub>φ</sub>'', - ''n<sub>φ</sub>'' + 1…, - 1, 0, + 1, … ''n<sub>φ</sub>'' - 1, ''n<sub>φ</sub>'' Zadnje dvije jednadžbe su temelj kvantne teorije atoma. Moment impulsa je [[vektor]] koji stoji okomito na ravninu gibanja. Dok nema vanjskog magnetskog polja, može ravnina gibanja elektrona ležati po volji u prostoru. No, kad stavimo atom u magnetsko polje, ravnina gibanja mora se tako postaviti da je projekcija momenta impulsa u smjeru polja opet jednaka cijelom broju od ''h''/2∙π. U kvantnoj teoriji nisu [[kvant]]izirani samo impulsi vrtnje nego i njihove projekcije u smjeru magnetskog polja. Promotrit ćemo sada posebne slučajeve, gdje impuls vrtnje ''p'' ima redom vrijednosti ''h''/2∙π, 2∙''h''/2∙π, 3∙''h''/2∙π, … Magnetsko polje ima stalan smjer. Obično se uzima da je to smjer odozdo prema gore: * ''n<sub>φ</sub>'' = 1. Moment impulsa može se postaviti samo paralelno, antiparalelno i okomito prema smjeru magnetskog polja. Magnetski kvantni broj ''m'' poprima vrijednosti + 1, - 1 i 0. * ''n<sub>φ</sub>'' = 2. Kao i prije, moment impulsa može se postaviti samo paralelno, antiparalelno i okomito. Magnetski kvantni broj ''m'' poprima vrijednosti + 2, - 2 i 0. No, pored toga može moment impulsa stajati gore i dolje pod kutom od 60° prema magnetskom polju. Tada je cos ''φ'' = 1/2, pa je projekcija momenta impulsa jednaka ''h''/2∙π. U tim slučajevima ima magnetski kvantni broj ''m'' vrijednosti + 1 i - 1. * ''n<sub>φ</sub>'' = 3. Moguće je 7 orijentacija: cos (''p<sub>φ</sub>, H'') = ± 1, ± 2/3, ± 1/3 i 0. Općenito je moguć paralelan, antiparalelan i okomit smjer momenta impulsa s obzirom na vanjsko polje. Ako je kvantni broj vrtnje veći od 1, tad su još mogući i smjerovi kod kojih je [[kosinus]] kuta jednak omjeru između dva cijela broja: :<math> \cos (\mu, H) = \frac{m}{n_\phi} </math> Što kaže iskustvo o tome? Već prije postanka kvantne mehanike našao je P. Zeeman da se spektralne linije u magnetskom polju cijepaju na više komponenata. Razmotrimo neku spektralnu liniju. Njena [[frekvencija]] je dana [[Bohrov model atoma|Bohrovim postulatom]]: :<math> h \cdot \nu = E' - E'' </math> gdje je: ''E' '' - [[energija]] početnog stanja, ''E"'' - energija konačnog stanja. Za vrijeme emisije neka djeluje na atom jaki magnet. Tad pridolazi svakom energetskom nivou još magnetska energija: ''μ∙H''∙cos(''μ, H''), što možemo dalje pisati: ''μ<sub>B</sub>∙H''. Prema tome vidimo da atomu u magnetskom polju pridolazi potencijalna energija: :<math> E_{pot} = - \, \mu_B \cdot H \cdot m </math> gdje je: ''m'' = 0, ± 1, ± 2, ± 3, … Pri kvantnom prijelazu atoma može se magnetski kvantni broj promijeniti za 1 ili 0. Energija emitiranog kvanta svjetlosti ([[foton]]a) jednaka je, dakle: :<math> h \cdot \nu = E' - E'' - \mu_B \cdot H \cdot \Delta m </math> gdje je: ''Δm'' = 0, + 1, - 1 Frekvencija emitirane spektralne linije pod djelovanjem magnetskog polja jednaka je: :<math> \nu = \frac{E' - E''}{h} - \frac{\mu_B \cdot H}{h} \cdot \Delta m </math> Označimo frekvenciju nesmetane linije s ''ν<sub>0</sub>'' i uvrstimo za Bohrov magneton prethodni izraz. Tad dobivamo za spektar u magnetskom polju izraz: :<math> \nu = \nu_0 - \frac{e \cdot H}{4 \cdot \pi \cdot m_e \cdot c} \cdot \Delta m </math> Mjesto jedne spektralne linije imamo tri. Jedna linija, ''Δm'' = 0, leži na mjestu prvobitne linije, druge dvije su za ''e∙H/4∙π∙me∙c'' pomaknute nalijevo ili nadesno, već prema tome da li je ''Δm'' = - 1 ili ''Δm'' = + 1. Te tri linije našao je P. Zeeman 1896. Pojava triju linija mjesto jedne u magnetskom polju zove se '''normalnim Zeemanovim učinkom''' ili efektom. [[Zeemanov učinak]] očito pokazuje [[Diskretan|diskretnost]] u orijentacijama magnetskih momenata. Cijepanje spektralnih linija u magnetskom polju iznosi: :<math> \Delta \nu = \pm \frac{e \cdot H}{4 \cdot \pi \cdot m_e \cdot c} = \pm 1,4 \cdot 10^{6}\ \mbox{H} \cdot \mbox{s}^-1 </math> Razmak između lijeve i desne linije je to veći što je magnetsko polje jače. Cijepanje je svakako malo, dok djeluju nornalna magnetska polja. Mjerenja daju točno pomak frekvencije, koji smo teorijski proračunali. Ovdje je važno napomenuti da klasična teorija daje za pomak spektralnih linija u magnetskom polju isto što i kvantna. Promjena frekvencije slaže se s [[Larmorova precesija|Larmorovom frekvencijom]]. Po Larmorovu teoremu, elektronskom sustavu u megnetskom polju pridolazi jednolika [[vrtnja]] ([[rotacija]]) s frekvencijom ''ν<sub>L</sub>'' = - (''e∙H''/4∙π∙''m<sub>e</sub>∙c''). Već prema tome da li se elektroni okreću oko magnetskih silnica u pozitivnom ili negativnom smjeru, frekvencija će se elektrona povećati ili umanjiti za Larmorovu frekvenciju. Oni elektroni koji titraju linearno u smjeru magnetskih silnica neće, naravno, uopće promijeniti frekvencije. Općenito možemo svako [[titranje]] elektrona rastaviti u ta tri tipična titranja, pa prema tome dobivamo po klasičnoj teoriji u [[Emisijski spektar|emisijskom]] ili [[Apsorpcijska spektroskopija|apsorpcijskom spektru]] tri linije. Zeemanov nalaz bio je u prvo vrijeme shvaćen kao velik uspjeh [[Hendrik Antoon Lorentz|Lorentzove elektronske teorije]]. Danas znamo da klasična teorija ne može objasniti emisije ni apsorpcije. Uzrok da se kvantna jednadžba ipak podudara s klasičnom Larmorovom frekvencijom leži u tome što je iz te jednadžbe ispala [[Planckova konstanta]]. Kvantna teorija je tu na neki način skrivena. Prema načelu korespodencije prelazi kvantna teorija u klasičnu kad konstanta ''h'' teži k nuli. Ovdje se mora kvantna jednadžba podudarati s klasičnom, jer se u njoj kod tog graničnog prijelaza ništa ne mijenja. Pomoću [[Načelo korespondencije|načela korespodencije]] možemo vrlo dobro shvatiti izborna pravila koja vrijede za emisiju svjetlosti. U klasičnom modelu Zeemanovog učinka imamo 3 frekvencije. Očito je da nesmetano linearno titranje u smjeru polja korespondira prijelazu ''Δm'' = 0, pri kojemu se frekvencija ne mijenja. Oba klasična kružna ili cirkularna titranja, pri kojima se frekvencija mijenja za ''ν<sub>L</sub>'', korespondiraju prijelazima ''Δm'' = + 1 i -1. Drugi prijelazi u kvantnoj teoriji nisu mogući, jer za njih nema klasičnog analogona. Klasični model daje također točnu sliku o [[Polarizirana svjetlost|polarizaciji emitirane svjetlosti]]. Prema trima različitim titranjima elektrona imamo linearno, lijevo i desno polariziranu svjetlost. Kvantnom skoku ''Δm'' = 0 odgovara linearno polarizirana svjetlost u smjeru polja, kvantnim skokovima ''Δm'' = + 1 i -1 kružna (cirkularna) polarizacija oko magnetskih silnica. Linearno polarizirane emisijske linije označuju se kao π komponente, a kružno (cirkularno) polarizirane kao σ komponente. Vidjeli smo da klasični [[dipol]] ne zrači energije u smjeru svoje osi. Kad mjerimo [[Svjetlosna jakost|jakost (intenzitet) svjetlosti]] u osi dipola, ne primjećujemo ništa. Isto tako i kod Zeemanovog učinka, kad gledamo svjetlost [[Longitudinalan val|longitudinalno]], to jest u liniji paralelnoj s magnetskim poljem, opažamo samo dvije spektralne linije, naime kružno (cirkularno) polarizirane. Naprotiv, kad gledamo [[Transverzalni val|transverzalno]], okomito na smjer polja, opažamo sve tri linije.<ref>[[Ivan Supek]]: "Nova fizika", Školska knjiga Zagreb, 1966.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Pieter Zeeman}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1902}} {{GLAVNIRASPORED:Zeeman, Pieter}} [[Kategorija:Nizozemski fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] 1giwb7uuyqlaytd37vi1krs4ccm2v9f Jacobus Henricus van 't Hoff 0 33916 7431172 7409698 2026-04-16T22:43:38Z Divna Jaksic 974 7431172 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Jacobus Henricus van 't Hoff | slika = Jacobus van 't Hoff by Perscheid 1904.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[30. kolovoza]] [[1852.]] | mjesto_rođenja = [[Rotterdam]], [[Nizozemska]] | datum_smrti = [[1. ožujka]] [[1911.]] | mjesto_smrti = [[Berlin]], [[Njemačka]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Nizozemci| Nizozemac]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Fizikalna kemija]], [[kemija]] | radna_institucija = Sveučilište u [[Utrecht]]u, <br> Sveučilište u [[Amsterdam]]u, <br> [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Sveučilište u Berlinu]] | alma_mater = Tehnološko sveučilište u [[Delft]]u, <br> Sveučilište u [[Leiden]]u, <br> Sveučilište u [[Bonn]]u, <br> [[Sorbonne|Sveučilište u Parizu]], <br> Sveučilište u [[Utrecht]]u | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = [[Stereokemija]], <br> [[Fizikalna kemija]], <br> [[Kemijski afinitet]], <br> [[Kiralnost (kemija)|Kiralnost]], <br> [[Stereoizomer]], <br> [[Kemijska termodinamika]], <br> [[Kemijska kinetika]], <br> [[Kemijska ravnoteža]], <br> [[Osmoza|Osmotski tlak]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za kemiju]] (1901.) <br> Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (1897.) | religija = | fusnote = }} '''Jacobus Henricus van 't Hoff''' ([[Rotterdam]], [[30. kolovoza]] [[1852.]] – [[Berlin]], [[1. ožujka]] [[1911.]]) je bio [[nizozemska|nizozemski]] [[fizikalna kemija|fizikokemičar]] i [[organska kemija|organokemičar]]. Bio je sveučilišni [[profesor]] kemije, [[mineralogija|mineralogije]] i [[geologija|geologije]] u [[Amsterdam]]u, zatim profesor [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Pruske akademije znanosti u Berlinu]]. Godine 1874., neovisno o [[Achille Le Bel|A. Le Belu]], objavio koncepciju trodimenzijske strukture [[organska kemija|organskih spojeva]], koja se osniva na predodžbi prema kojoj [[ugljik]]ov [[atom]] može tvoriti četiri jednostruke [[Kemijska veza|kemijske veze]] usmjerene prema vrhovima [[Tetraedar|tetraedra]] i koja je omogućila objašnjenje [[optika|optičke]] aktivnosti [[kemijski spoj|kemijskih spojeva]]. Bio je to temelj daljnjega razvoja suvremene [[stereokemija|stereokemije]]. Istraživao je i brzine [[kemijska reakcija|kemijskih reakcija]], [[Kemijska ravnoteža|kemijsku ravnotežu]], [[Elektrolitska disocijacija|elektrolitsku disocijaciju]], izveo jednadžbu za [[osmoza|osmotski tlak]] (van’t Hoffov zakon) i uveo pojam [[Kemijski afinitet|kemijskog afiniteta]]. Prvi je dobitnik [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] (1901.).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/25879 |title=Hoff, Jacobus Hen(d)ricus van’t |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2019.}}</ref> == Životopis == Rodio se u [[Rotterdam]]u, u liječničkoj obitelji. Studirao je kemiju na Politehničkom institutu u [[Delft]]u, a kasnije na sveučilištima u [[Leiden]]u, [[Bonn]]u i [[Pariz]]u. Doktorirao je na Sveučilištu u [[Utrecht]]u [[1874.]] === Postignuća === Godine [[1874.]] objavio je rad u kojem je objasnio optičku rotaciju kod nekih materija. Ovu pojavu je tumačio kao posljedicu [[tetraedar]]skog rasporeda kemijskih veza [[ugljik]]ovih atoma i njihovih susjeda. U svome djelu ''Kemija u prostoru'' (''La chimie dans l'éspace'') iz [[1874.]], dao je primjere koji povezuju kemiju i geometriju i tako bio jedan od pionira [[stereokemija|stereokemije]]. U ovo doba ovo je bila revolucionarna ideja koju su dočekale brojne kritike. Sljedeće značajno djelo van 't Hoff je objavio [[1884.]] To su bile ''Studije o kemijskoj dinamici'' (''Études de Dynamique chimique''), u kojima je opisao novu metodu za opisivanje reda kemijske reakcije koristeći grafike i primijenio zakone [[termodinamika|termodinamike]] na kemijske sustave u ravnoteži. U znanost je uveo pojam kemijskog afiniteta. Kasnije se bavio kemijom otopina i teorijom disocijacije elektrolita. Godine [[1901.]] bio je dobitnik prve Nobelove nagrade za kemiju za svoja istraživanja otopina i otkriće [[osmoza|osmotskog tlaka]]. Utvrdio je da se vrlo razrijeđene otopine ponašaju po matematičkim jednadžbama koje važe za plinove. ==== Kemijski afinitet ==== {{glavni|Kemijski afinitet}} '''Kemijski afinitet''' je sklonost uzajamnom [[Kemijska reakcija|kemijskom reagiranju]] i vezivanju različitih [[Kemijska tvar|kemijskih tvari]], odnosno njihovih [[atom]]a ili [[molekula]]. ==== Elektrolitska disocijacija ==== {{glavni|Elektrolitska disocijacija}} '''Elektrolitska disocijacija''' je rastavljanje&nbsp;[[elektrolit]]a na [[ion]]e [[otapanje]]m ili [[taljenje]]m, što je uzrok [[Električna vodljivost|električnoj vodljivosti]] njihovih [[Otopine|otopina]] ili talina. [[Disocijacija]] takozvanih '''pravih elektrolita''' ili ionofora ([[Grčki jezik|grč]]. nosioci iona), koji se i prije disocijacije sastoje od iona (ionski [[kristal]]i), događa se samo otapanjem, a na rastavljenim se ionima nakupljaju [[molekule]] otapala (solvatacija). Ako se takva [[kristalna rešetka]] razori grijanjem, to jest ako se pravi [[elektrolit]] rastali, dobije se [[tekućina]] koja se sastoji samo od iona, te je stoga električki vodljiva. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Poveznice == {{commonscat-inline|Jacobus van 't Hoff}} {{GLAVNIRASPORED:Hoff, Jacobus Henricus vant}} {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1901}} [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju|Hoff, Jacobus Henricus van 't]] [[Kategorija: Nizozemski znanstvenici|Hoff, Jacobus Henricus van 't]] [[Kategorija: Kemičari|Hoff, Jacobus Henricus van 't]] [[Kategorija:Rotterdam]] fb5twwaylcqveqhxc50inmbnfnhpsf9 Frédéric Passy 0 33917 7431176 6923511 2026-04-16T22:46:23Z Divna Jaksic 974 7431176 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Frederic Passy.jpg|mini|'''Frédéric Passy''']] '''Frédéric Passy''' ([[Pariz]], [[20. svibnja]] [[1822.]] – [[Neuilly-sur-Seine]], [[12. lipnja]] [[1912.]]), [[Francuska|francuski]] humanist * [[1901.]] - [[Nobelova nagrada za mir]] Frédéric Passy i [[William Randal Cremer]] iz [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] nastojali su utemeljiti prvi stalni forum za političke multilateralne pregovore. Organizacija je osnovana [[1889]]. godine kao Međuparlamentarni kongres, a kasnije je dobila ime [[Interparlamentarna unija]]. U početku je [[članstvo]] bilo rezervirano za pojedinačne parlamentarce, ali se od tada transformiralo tako da uključuje zakonodavna tijela suverenih [[država]]. {{Nobelova nagrada za mir}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1901}} {{Mrva-nobel-mir}} {{GLAVNIRASPORED:Passy, Frédéric}} [[Kategorija:Životopisi, Francuska]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] b76qw6urgxpm7srql1xtvsuq6cnbkqj Élie Ducommun 0 33918 7431425 7321200 2026-04-17T11:25:18Z Divna Jaksic 974 {{Dobitnici Nobelove nagrade 1902}} 7431425 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ducommun.jpg|mini|'''Élie Ducommun''']] '''Élie Ducommun''' ([[Ženeva]], [[19. veljače]] [[1833.]] – [[Bern]], [[7. prosinca]] [[1906.]]), [[Švicarska|švicarski]] pravnik. * [[1902.]] - [[Nobelova nagrada za mir]] {{Nobelova nagrada za mir}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1902}} {{Mrva-nobel-mir}} {{GLAVNIRASPORED:Ducommun, Élie}} [[Kategorija:Švicarski mirovni aktivisti]] [[Kategorija:Pravnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Švicarski slobodni zidari]] [[Kategorija:Masonski veliki majstori]] jakt31iemh9xi5ozs2nrmz0kr4hdcnn Charles Albert Gobat 0 33920 7431426 6267291 2026-04-17T11:25:37Z Divna Jaksic 974 {{Dobitnici Nobelove nagrade 1902}} 7431426 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Charles Albert Gobat.jpg|mini|'''Charles Albert Gobat''']] '''Charles Albert Gobat''' ([[Tramelan]], [[21. svibnja]] [[1843.]] – [[Bern]], [[16. ožujka]] [[1914.]]), [[Švicarska|švicarski]] političar. * [[1902.]] - [[Nobelova nagrada za mir]]. {{Nobelova nagrada za mir}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1902}} {{Mrva-nobel-mir}} {{GLAVNIRASPORED:Gobat, Charles Albert}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Švicarski političari]] pyssmsdm9vvsg24bejlgnm2ugn3w402 Ronald Ross 0 33922 7431430 7422607 2026-04-17T11:27:03Z Divna Jaksic 974 {{Dobitnici Nobelove nagrade 1902}} 7431430 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Ronald Ross | slika = Ronald Ross2.jpg | slika_širina = | naslov = Ronald Ross | datum_rođenja = [[13. svibnja]] [[1957.]] | mjesto_rođenja = [[Almora]], [[Indija]] | datum_smrti = [[16. rujna]] [[1932.]] | mjesto_smrti = [[London]], [[Velika Britanija]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Britanci|Britanac]] | etnicitet = | polje = medicina | radna_institucija = | alma_mater = Bolnica St. Fratbore | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]], 1902. | religija = | fusnote = }} '''Ronald Ross''' ([[Almora]], [[Indija]], [[13. svibnja]] [[1857.]] – [[London]], [[16. rujna]] [[1932.]]), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|engleski]] liječnik. * [[1902.]] - [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] {{Mrva-nobel-medicina}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1902}} {{GLAVNIRASPORED:Ross, Roland}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Britanski liječnici]] okrfytmuofy9rpp7tar05tg4qk1ylgy Hermann Emil Fischer 0 33923 7431423 7362264 2026-04-17T11:24:34Z Divna Jaksic 974 {{Dobitnici Nobelove nagrade 1902}} 7431423 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hermann Emil Fischer. Photograph by Atelier Victoria, 1895. Wellcome V0027668 (cropped).jpg|mini|'''Hermann Emil Fischer''']] '''Hermann Emil Fischer''' ([[Euskirchen]], [[9. listopada]] [[1852.]] – [[Berlin]], [[15. srpnja]] [[1919.]]), [[Njemačka|njemački]] [[biokemija|biokemičar]]. * [[1902.]] - [[Nobelova nagrada za kemiju]] {{Mrva-nobel-kemija}} {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1902}} {{GLAVNIRASPORED:Fisher, Hermann Emil}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Njemački kemičari]] t4nzfi8k8hskvg7g9gl4ux261vj791s Svante August Arrhenius 0 33926 7431436 7312311 2026-04-17T11:41:48Z Divna Jaksic 974 {{Dobitnici Nobelove nagrade 1903}} 7431436 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Svante August Arrhenius | slika = Arrhenius2.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[19. veljače]] [[1859.]] | mjesto_rođenja = [[Vik]] kod [[Uppsala|Uppsale]], Švedska | datum_smrti = [[2. listopada]] [[1927.]] | mjesto_smrti = [[Stockholm]], [[Švedska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Šveđani|Šveđanin]] | etnicitet = | polje = [[Kemija]], [[fizika]] | radna_institucija = Ravnatelj Nobelova instituta za fizikalnu kemiju u Stockholmu | alma_mater = Sveučilište u [[Uppsala|Uppsali]] <br/> Sveučilište u [[Stockholm]]u | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = [[Elektrolitska disocijacija]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za kemiju]] ([[1903.]]) <br/> Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (1910.) | religija = | fusnote = }} [[datoteka:Daniellov članak 2.png|mini|desno|300px|[[John Frederic Daniell|Daniellov]] članak: [[elektrolitska disocijacija]] je uzrok [[Električna vodljivost|električnoj vodljivosti]] [[Otopine|otopina]] i dobivanju [[električna struja|električne struje]] kod [[Galvanski elementi|galvanskih članaka]].]] '''Svante August Arrhenius''' ili '''Svante Arrhenius''' ([[Vik]] kod [[Uppsala|Uppsale]], [[19. veljače]] [[1859.]] - [[Stockholm]], [[2. listopada]] [[1927.]]), [[Švedska|švedski]] [[fizičar]] i [[kemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] [[1903.]] Jedan je od osnivača [[Fizikalna kemija|fizikalne kemije]]. [[Profesor]] fizike i ravnatelj Nobelova instituta za [[fizikalna kemija|fizikalnu kemiju]] u Stockholmu. Poznat po svojoj [[ion]]skoj teoriji [[Elektrolitska disocijacija|elektrolitske disocijacije]], za koju je 1903. dobio [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]]. Proučavao [[astrofizika|astrofiziku]] i problem razvoja [[svemir]]a. Napisao udžbenik teoretske [[elektrokemija|elektrokemije]] (1900.).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/3993 |title=Arrhenius, Svante August |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2019.}}</ref> == Elektrolitska disocijacija == {{glavni|Elektrolitska disocijacija}} '''Elektrolitska disocijacija''' je rastavljanje&nbsp;[[elektrolit]]a na [[ion]]e [[otapanje]]m ili [[taljenje]]m, što je uzrok [[Električna vodljivost|električnoj vodljivosti]] njihovih [[Otopine|otopina]] ili talina. [[Disocijacija]] takozvanih '''pravih elektrolita''' ili ionofora ([[Grčki jezik|grč]]. nosioci iona), koji se i prije disocijacije sastoje od iona (ionski [[kristal]]i), događa se samo otapanjem, a na rastavljenim se ionima nakupljaju [[molekule]] otapala (solvatacija). Ako se takva [[kristalna rešetka]] razori grijanjem, to jest ako se pravi [[elektrolit]] rastali, dobije se [[tekućina]] koja se sastoji samo od iona, te je stoga električki vodljiva. Tako na primjer kristal [[Natrijev klorid|natrijeva klorida]] NaCl ([[kuhinjska sol]]) tvore ioni [[natrij]]a Na<sup>+</sup> i [[klor]]a Cl<sup>–</sup>, no čvrsti kristal NaCl ne provodi električnu struju jer se ioni ne mogu kretati kroz kristal. Djelovanjem vode [[kristal]] se otapa, ioni natrija i klora razdvajaju se i [[Hidratacija|hidratiziraju]] (okružuju se [[molekula]]ma [[voda|vode]]), a nastala vodena otopina može voditi [[električna struja|električnu struju]]. Međutim, disocijacija takozvanih '''potencijalnih elektrolita''' ili ionogena (grč. proizvoditelji iona), koji se prije disocijacije ne sastoje od iona, događa se tek [[kemijska reakcija|kemijskom reakcijom]] njihovih molekula s molekulama otapala. Potencijalni elektroliti jesu kemijski spojevi koji se i u čvrstom i u tekućem (rastaljenom) stanju sastoje od neutralnih molekula sastavljenih od atoma među sobom vezanih u biti [[Ionska veza|neionskim vezama]], te stoga, kad su čisti, ni rastaljeni ne vode električnu struju, ali otopljeni u pogodnom [[Otapalo|otapalu]] reagiraju s njime uz postanak električki nabijenih čestica, iona. Tako na primjer plin klorovodik HCl u kemijskoj reakciji s vodom daje hidronijev ion H<sub>3</sub>O<sup>+</sup> i ion klora Cl<sup>–</sup>. Ako imamo posudu s [[Destilirana voda|destiliranom vodom]] i u nju se postave dvije [[platina|platinske]] pločice spojene s [[Proizvodnja električne energije|izvorom struje]], [[električna žarulja]] koja se nalazi u [[strujni krug|strujnom krugu]] će svijetliti ako se pločice od platine dodiruju, a ugasit će se čim se pločice rastave. To znači da je destilirana voda [[električni izolator]] jer ne provodi električnu struju. Međutim ako ulijemo u destiliranu vodu malo [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]], žarulja će odmah zasvijetliti iako su pločice rastavljene. Voda je sada postala [[električni vodič]] i na platinskim su se pločicama pojavili mjehurići [[plin]]a. Ploča koja je spojena s plus polom izvora struje zove se [[anoda]], a ona koja je spojena s minus polom naziva se [[katoda]]. Anoda i katoda su zajedničkim imenom [[elektroda|elektrode]]. Mjesto sumporne kiseline mogli smo u vodu staviti i neke druge tvari, na primjer [[Natrijev klorid|natrijevu sol]], [[Dušična kiselina|dušičnu kiselinu]] i druge, pa bismo vidjeli da otopine tih tvari provode električnu struju. Električnu struju u [[metal]]ima stvara gibanje slobodnih [[elektron]]a, pa se metali zovu i električni vodiči prvog reda. Vodene otopine kiselina, baza i soli koje provode električnu struju zovu se električni vodiči drugog reda ili [[elektrolit]]i. Prolaz električne struje kroz tekućine protumačio je švedski kemičar S. A. Arrhenius svojom [[hipoteza|hipotezom]] o električnoj disocijaciji. Prema toj hipotezi raspadaju se molekule elektrolita već kod otapanja u vodi u [[Električni naboj|električki nabijene čestice]] koje se slobodno gibaju. Ti djelići materije koji nose električne naboje zovu se [[ion]]i. Ovo raspadanje molekula na ione prilikom otapanja zove se elektrolitička disocijacija. U svakom je elektrolitu jedan dio otopljene tvari disociran, a drugi nije. Nedisocirani dio sadrži u otopini cijele molekule koje nemaju nikakvog električnog naboja i zovu se neutralne molekule. Disocirani dio sadrži električki nabijene čestice, to jest ione. Ione privlače protivno nabijene elektrode, oni putuju do elektroda i tamo predaju svoj [[električni naboj]]. Ioni koji putuju na katodu nabijeni su pozitivno i zovu se [[kation]]i, a ioni koji putuju na anodu nabijeni su negativno i zovu se [[anion]]i. Katione označujemo oznakom <sup>+</sup>, a anione oznakom <sup>-</sup>. Tako na primjer u otopini [[kuhinjska sol|kuhinjske soli]] NaCl ima oznake Na<sup>+</sup> i Cl<sup>-</sup>. Na elektrodama se naboj iona izjednači s protivnim nabojem elektrode ili točnije iz kovne elektrode izađe slobodni elektron i spoji se s pozitivnim kationom u neutralni atom. Negativni se anion neutralizira tako da s njega prijeđe jedan elektron na kovnu anodu.<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1903}} {{GLAVNIRASPORED:Arrhenius, Svante August}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Švedski fizičari]] [[Kategorija:Švedski kemičari]] 6xh61jlyox8haie0evomn6lx82b0x6p Ksenofobija 0 34476 7430955 7394243 2026-04-16T14:00:44Z Panasko 203327 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430955 wikitext text/x-wiki '''Ksenofobija''' označava [[strah]] ili anksioznost prema strancima ili nepoznatom, etimološki riječ dolazi od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi ξένος (ksenos), što znači ''stranac'' i φόβος (fobos) - strah. Pojam se općenito rabi za opisivanje straha ili mržnje prema stranicima ili općenito, prema ljudima drugačijim od samoga sebe. Na primjer, [[rasizam]] se ponekad opisuje kao oblik ksenofobije. Ksenofobija implicira vjerovanje (bez obzira na njenu istinitost) da je objekt straha (mržnje) na neki način stran. Predrasude protiv žena ne mogu se smatrati oblicima ksenofobije u ovom smislu, osim u ograničenim slučajevima ekskluzivno muških društava (institucija). Pojam ''ksenofilija'' odnosi se na suprotnu pojavu, simpatiziranju stranaca. "DSM-IV" pravilnik u opisu ove fobije spominje "intenzivnu anksioznost" koja slijedi izlaganju objektu fobije, bilo u stvarnom životu ili putem mašte ili video zapisa. Postoje dva glavna objekta ove fobije: * prvi je grupa građana u [[društvo|društvu]], koja se po nekom kriteriju smatra izdvojenom, to su često nedavni doseljenici, no ksenofobija može biti usmjerena i prema grupi koja je dio društva već stoljećima. Ovaj oblik ksenofobije može uzrokovati (potaknuti) nasilne reakcije, a krajnji vid mu je [[genocid]]. [[Šovinizam]] je agresivni oblik [[nacionalizam|nacionalizma]] koji iskazuje ksenofobiju. * drugi oblik ksenofobije je primarno kulturalni, a objekti fobije su kulturalni elementi koje smatramo stranima. Sve kulture su podložne stranim utjecajima, no kulturalna ksenofobija je često vrlo usmjerena, na primjer prema posuđenicama iz stranih jezika. Ovaj oblik ksenofobije rijetko izaziva nasilje prema ljudima, no može uzrokovati političke kampanje za kulturnu ili jezičnu čistoću (rabi se izraz ''[[purizam]]''). Izolacionizam, opća odbojnost prema svemu stranom ne može se opisati kao oblik ksenofobije. [[Kategorija:Fobije]] [[Kategorija:Mržnja]] [[Kategorija:Ksenofobija| ]] [[Kategorija:Rasizam]] aui3vrerf4mw0h0qsi62wwhaz364hpm Kainah 0 36837 7430873 7070877 2026-04-16T12:21:33Z Panasko 203327 7430873 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Immagine-Catlin1.jpg|mini|Buffalo Bull's Back Fat, Blood poglavica.]] [[Datoteka:Apio-mita White Dog - Blood.jpg|mini|Apio-mita (White Dog), Kainah muškarac.]] '''Kainah''' (Blood; = 'krvavi'), pleme američkih Indijanaca iz konfederacije [[Blackfoot]] iz južne [[Alberta|Alberte]], [[Kanada]], i susjednog dijela [[Montana|Montane]]. Jezično, kulturno i etnički su srodni ostalim članovima saveza, to su [[Piegan]] i [[Siksika]] ili Blackfoot, odnosno jezičnoj porodici [[Algonquian]]. Pleme je pripadalo grupi prerijskih Indijanaca, lovaca na bizone i nomada. Danas pleme živi na rezervatu Blackfoot u Montani i rezervatu Blood (Kainaiwa) u Alberti, zapadno od [[Cardston]]a. Prijašnji lovački teritorij nalazio se na Hand Hillsu, blizu [[Drumheller]]a, [[Sweetgrass Hills]]u i sadašnjem području [[Lethbridge]]a u Kanadi. Sastojali su se od 15 bandi: *Ahkaiksumiks /?/. *Ahkaipokaks ili Many Children. *Ahkotashiks ili Many Horses. *Ahkwonistsists ili Many Lodge Poles. *Anepo. *Apikaiyiks ili Skunks. *Aputosikainah ili North Bloods. *Inuhksoyistamiks ili Long Tail Lodge Poles. *Isisokasimiks ili Hair Shirts. *Istsikainah ili Woods Bloods. *Mameoya ili Fish Eaters. *Nitikskiks ili Lone Fighters. *Saksinahmahyiks ili Short Bows. *Siksahpuniks ili Blackblood. *Siksinokaks ili Black Elks. [[Datoteka:Atso Tohkomi Call-on-all-sides Blood.jpg|mini|left|Atso Tohkomi (Call-On-All-Sides), Kainah žena.]] == Ime == Ime Blod dobili su od ljudi kompanije Hudson Bay po običaju bojanja crvene pruge od uha do uha u visini usta. Ime Kainah ili Kainaiwa, došlo je po legendarnoj zgodi, kada ih je jednom u logoru posjetio Siksika Indijanac, upitao ih je 'Tko je ovdje poglavica?', oni uglas kažu 'Ja sam'. Siksika im tada odgovori, 'Zvati ću vas “Pleme s mnogo poglavica”; “the Tribe of Many Chiefs” (od Aka - "many" i Nina - "chief").' == Etnografija == ''Život i običaji'' <!-- [[Datoteka:Sve.jpg|mini|lijevo|Sveti zavežljaji Blood Indijanaca postavljeni oko šatora dobnog društva 'Horn Society', sjeverne Velike prerije. Članovi društva 'Horn' moraju paziti na mnoge tabue, a bilo je i seksualnih običaja u kojima su sudjelovali kum i mlada.]] -->Pleme 1882. godine broji oko 1,800 duša. Muškarci su visoki preko 6 stopa (1.8 metara), žene nešto niže ali snažne i lijepog izgleda. Nomadi kao i ostali Blackfooti koji lutaše područjima od bazena [[Missouri]]ja pa do rijeke Reed Deer u Kanadi. Nestanak bizona Indijance je natjerao da postanu ovisni o drugim izvorima opstanka. Tako oni [[1877.]] godine završiše sa svojim nomadskim životom odlaskom na rezervat poznat kao Blood Reserve, blizu mormonskog mjesta [[Cardston]]. Oni bijahu religiozan narod kojima vjera ima veoma značajan utjecaj na život. Središte njihovog obožavanja je sunce (''Natos'') i mjesec (''Kokomi-kisum''), neke konstelacije (sazviježđa), i niža božanstva ili duhovi planina, šuma, potoka, etc. Najznačajnija im svečanost bijaše 'Sun Dance', što je tipično prerijskim plemenima. U njihovom jeziku zove se 'okan' ili 'ples sunca'. U njemu se odaje počast suncu ali se uvodi i mladež u svijet odraslih. Mućenja i samo-ozljeđivanja moraju se proći bez pokazivanja straha ili boli da bi se postalo ratnik i muškarac. Veoma stravične opise ovoga plesa (''pohk hong'') dan je za [[Mandan]] Indijance. == Galerija == <gallery> Slika:Kaistosinikyi Kill-for-nothing Blood.jpg|Kaistosinikyi Kill-For-Nothing, Kainah. Slika:Edward S. Curtis Collection People 079.jpg|Stsimaki ("Reluctant-to-be-woman") - Blood Slika:Chief of the Blood indians War chief of the Piekann indians and Koutani indian 0079v.jpg|Chief of the Blood indians War chief of the Piekann indians and Koutani indian </gallery> == Vanjske poveznice == *[http://www.newadvent.org/cathen/02603a.htm Blood Indians] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Blackfoot]] [[Kategorija:Indijanci, Montana]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] t0jrzhxy8r376mz9ffsfi7yjdlm7gxp Atchatchakangouen 0 36983 7430848 7069811 2026-04-16T12:17:58Z Panasko 203327 7430848 wikitext text/x-wiki '''Atchatchakangouen''' (Miami /vlastiti/, Atchakangouen ).- glavna divizija [[Miami]] Indijanaca koji su ime dobili po riječi ''atchitchak'', u značenju ‘''crane''’, ''ždral'', ptica čije ime oni nose bio je jedan od dva vodeća totema (Chauvignerie, 1736.) Miami Indijanaca. Atchatchakangouen su se morali zbog neprijateljstava Illinoisa povući zapadno od [[Mississippi]]ja. Ni ovdje ne nađoše mira od napada [[Sioux]] Indijanaca, pa ponovno prelaze Mississippi i naseljavaju se blizu jezuitske misije na [[Green Bay]]u, a otuda u illinois i indianu s ostatkom plemena. Povijest ove skupine Miamija zajednička je povijesti naroda Miami. Ime Atchatchakangouen javlja se kod raznih autora u više varijanti: Atchatchakangouen (Perrot ; ca. 1721); Chacakengua, Coxe, Carolana, map, 1741; Tchidüakoüingoües, Bacqueville de la Potherie, Hist. Am., II, 261, 1753. == Literatura == *Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Vanjske poveznice == *[http://www.gbl.indiana.edu/archives/dockett_317a/317a_2a.html Anthropological Report Docket No. 317 (Cons.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060207044704/http://www.gbl.indiana.edu/archives/dockett_317a/317a_2a.html |date=7. veljače 2006. }} *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/a/atchatchakangouen_indian_history.htm Atchatchakangouen Indian Tribe History] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Miami Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Indiana]] t9rg7lh2l783399h8etlcw8v3bz5xd0 Abel Fernandez 0 37044 7431026 7363260 2026-04-16T18:55:30Z Croxyz 205325 7431026 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Abel Fernandez |slika = Abel Fernandez 1960 (cropped).JPG |veličina = 200px |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[14. srpnja]] [[1930.]] |mjesto rođenja = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države]] |smrt = [[3. svibnja]] [[2016.]] |mjesto smrti = [[Whittier (Kalifornija)|Whittier]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države]]) |godine rada = [[1953.]] – [[2002.]] |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Abel Fernandez''' ([[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[14. srpnja]] [[1930.]] – [[Whittier (Kalifornija)|Whittier]], [[3. svibnja]] [[2016.]]), rođen kao '''Abel Gonzalez Fernández''', bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je glumac indijanskih korijena. Porijeklom je iz [[Meksiko|Meksika]]. Proslavio se u popularnoj TV-seriji "'[[Nedodorljivi]]'; The Untouchables" u kojoj igra agenta Williama Youngfellowa. Abel je bio najmlađi član velike obitelji koji je izgubio majku na svome rođenju. Bavio se u mlađim danima i [[boks]]om da bi [[1950.]] postao i profesionalac. Godine [[1953.]] nakon što je skoro ubio protivnika prestao se baviti boksom i [[1953.]] počinje studirati glumu i snimati [[film]]ove. Već 1953. snima film [[Second Chance]] u kojoj je odigrao ulogu Rivere, nakon čega će uslijediti uloge u još 53 filmova i serija. Među poznatijim filmovima su [[Fort Yuma]] (1955.; Mangas); [[Madigan]] (1968.; s ulogom detektiva Rodrigueza); [[Quicksilver]] (1986.; Guyamo). Posljednja uloga mu je u seriji "[[Mujer, casos de la vida real]]" (2002.; Vecino). == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=0273359|ime=Abel Fernandez}} * [http://www.tv.com/abel-fernandez/person/63223/biography.html Abel Fernandez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080725072010/http://www.tv.com/abel-fernandez/person/63223/biography.html |date=25. srpnja 2008. }} {{GLAVNIRASPORED:Fernandez, Abel}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Los Angeles]] 1kq89srvtvxorc6vy3wayitgqpbgwkr Ottawa 0 37645 7430895 7071744 2026-04-16T12:25:39Z Panasko 203327 7430895 wikitext text/x-wiki {{dz}} [[Datoteka:Enmegahbowh.jpg|mini|Enmegahbowh (ca. 1807 – 12. lipnja 1902. Prvi Ottawa Indijanac zaređen za svećenika. Ime mu dolazi od Enami'egaabaw, onaj koji moli [za svoj narod] stojećki. Od Engleza je nazvan John Johnson.]] [[Datoteka:Pontiac-chief-artist-impression-414px.jpg|mini|Poglavica [[Pontiac]].]] '''Ottawa''' je pleme američkih Indijanaca porodice [[Algonquian]], nastanjeno u 16. stoljeću na ušću [[French River]]a u [[Georgian Bay]] i na otoku [[Manitoulin]], [[Kanada]]. Danas žive u Oklahomi i na rezervatima u [[Michigan]]u, [[Wisconsin]]u i Kanadi. Rana populacija iznosila je 6.000 (1600.). == Ime == <!--[[Datoteka:Ccccc.jpg|mini|lijevo|Ottawa Indijanci, pripadnici bande Little River nastanjenoj u dražvi Michigan.]] --> Ime Ottawa u domorodačkom jeziku znači 'to trade' ili 'trader' i po njima je kasnije glavni grad Kanade dobio ime. Ottawe su ovaj naziv potpuno opravdano zaslužili jer bijahu vrlo aktivno posredovali u trgovini sa susjednim prijateljskim plemenima. Oni sami ovu riječ izgovaraju Odawa, ali sebe tako nikada ne nazivaju. Njihovo vlastito ime kojim se zovu je ''Anishinabe'' jednostavno 'original person'. Susjedna plemena davala su im druga različita imena. Tako su ih [[Irokezi]] nazivali, zato što ih nisu razumjeli jer jezično su potpuno nesrodni, imenom Waganha's (Waganhae, Waganis =stammerers), slično kao što su [[Hrvati]] nazivaju Nijemce '[[Nijemci]]ma', primjera naravno ima još. Ime Watawawininiwok ("men of the bulrushes") dali su im [[Chippewa]] Indijanci po rogozi kojom su tada bile obrasle obale rijeke Ottawa. Ostali nazivi za ovo pleme nisu baš razjašnjeni. Svakako treba spomenuti [[Abenaki]] ime ''Wdowo'' i [[Penobscot]] koji su ih nazivali ''Udawak''. Obadva posljednja naziva čini se imaju isto ili slično značenje. -Uvriježeni naziv Ottawa u raznim se djelima i putopisima javlja u cijelom nizu varijanti, neki od njih su: Atawawa, Odawa, Outaouacs, Outaoua, Tawa, Tawaw i Utawawea. == Sela i lokalne skupine Ottawa == ''Lokalne skupine i bande'' -Glavnih pet bandi (jedna je porijeklom od Algonquin Indijanaca, bijahu podijeljene na niz lokalnih bandi. *[[Kishkakon]] (Kiskakon ili Bear Gens) *[[Nassauaketon]] (Fork People, Nassawaketon, Nation of the Fork, Nassauakueton, Ottawa de la Fourche) *[[Sable]] (Sable Gens) *[[Sinago]] (Gray Squirrel Gens, Akonapi) *[[Keinouche]] (Pickerel Gens). Ovo bijahu jedna od bandi Algonquin Indijanaca. -''Lokalne bande:'' *[[Maskasinik]], Ova grupa Indijanaca spominje se 1657./8 u 'Jesuit Relation' s Nikikouek i Missisaugama. Nije jasan njihov odnos s Ottawama. *[[Nikikouek]], Oni su živjeli na sjevernoj obali jezera Huron, a spominju ih zajedno s Nikikouek Indijancima. *[[Outaouakamigouk]], sa sjeveroistočne obale jezera Huron 1648. *[[Sagnitaouigama]], spominju se 1640. jugoistočno od Ottawa Rivera, možda su identični grupi Sinago. ''Sela'' *[[Aegakotcheising]], u Michiganu. *[[Anamiewatigong]], Emmet County, Michigan, na Lower Peninsula. *[[Apontigoumy]], možda u Ontariju. *[[Machonee]], blizu ušća Au of Au Vaseau Rivera što utječe u jezero St. Clair, na Lower Michiganu. *[[Manistee]], u Michiganu, možda blizu sela Weganakisi na Little Traverse Bay. *[[Menawzhetaunaung]], na otoku u jezeru Lake of the Woods. *[[Meshkemau]], na Maumee Bay, Lucas County, Ohio. *[[Michilimackinac]], na Mackinac Island. *[[Middle Village]], lokacija nepoznata. *[[Obidgewong]], s Chippewama, na zapadnoj obali Lake Wolseley, Manitoulin Island, Ontario. *[[Oquanoxa]], na zapadnoj obali Little Auglaize, na njenom ušću, u Paulding County, Ohio. *[[Roche de Boeuf]], na Maumee River, blizu Waterville, Lucas County, Ohio. *[[Saint Simon]], misija na Manitoulin Islandu. *[[Shabawywyagun]], istočna obala jezera Michigan. *[[Tushquegan]], na južnoj obali Maumee River nasuprot Toleda, Ohio. *[[Waganakisi]], na mjestu Harbor Springsa, Emmet County, Mich. *[[Walpole Island]], na istoimenom otoku, Ontario. *[[Waugau]], blizu ušća Maumee River, u Lucas County, Ohio. *[[Wolf Rapids]], na Maumee River, Ohio, na granici okruga Wood i Henry. == Povijest == U ranom 17. stoljeću Ottawe su bili locirani blizu sadašnjeg ušća French Rivera. Veliki dio plemena živio je i na otoku [[Manitoulin]]. Ratovi ih tjeraju na zapad u područje zaljeva Green Bay u Wisconsinu. Negdje od 1700. oni migriraju u smjeru rijeke Joseph na jugu Wisconsina i sjeveru Illinoisa, na obale jezera [[Huron]] i [[Erie]], i od [[Detroit]]a, istočno do Pennsylvanije. U blizini današnjeg Detroita glasoviti poglavica Pontiac zarati 1763. protiv bijelih ljudi. Postao je krvni neprijatelj bijelcu i njegovom naseljavanju američkog kopna. [[Pontiac]] je uspio okupiti desetak plemena ali njegovo protjerivanje nepoželjnih gostiju nije išlo. Godine [[1765.]] on potpisuje mirovni ugovor. Godine [[1831.]] tri grupe Ottawa (Swanton spominje dvije prepuštaju svoju zemlju u Ohiju Sjedinjenim Državama. Ovi Ottawe su preseljeni na rezervat u [[Kansas]]u. Ostali su u Kansasu tek pet godina. Država vrši pritisak da se indijanske zemlje u Kansasu otvore za naseljavanje, pa Ottawe 1846. i 1862. prave novi ugovor, po kojemu će drugu zemlju dobiti na Indijanskom Teritoriju. Ugovorom dobivaju i školu, danas je poznata kao 'Ottawa College'. Pleme je naseljeno uz rijeku Neosho u okrugu Ottawa, gdje žive i dan danas. Ostali dijelovi Ottawa danas žive na rezervatima na otoku [[Walpole]] u jezeru [[Saint Clair (jezero u Sjevernoj Americi)|St. Clair]], dio na otoku Manitoulin i najveći dio u [[Michigan]]u. Ima ih nešto i u Kanadi. Godine 1990. bilo je oko 8,000 Ottawa. == Etnografija == O Ottawama je ostalo mnogo vrijednog etnografskog i povijesnog materijala od ranih starih putnika među kojima su [[Henry Rowe Schoolcraft]], [[Louis Hennepin]], Otac Jacques Marquette, i Charlevoix. Tradicionalno Ottawe pripadaju kulturi Istočnih šuma, čije je glavno prijevozno i transportno sredstvo bio kanu. -Velike šume i mnogobrojni vodeni tokovi, kao i jezera, omogućavali su Istočno-šumskim Indijancima da se mogu baviti lovom i ribolovom. Oruđe ranih Ottawa bilo je od drveta i kamena od kojega su izrađivali alatke ženama za kopanje, te luk i strijelu za lov. Kora drveta (breze) koristila se u izradi [[wigwam]]a i kanua i on je bio glavno sredstvo za prijevoz i transport. Običaj je bio kod tamošnjih plemena da se u proljeće ide sakupljati sok [[javor]]a od kojega su kanadski Algonkini i Ottawe proizvodili sirup. Od krzana i koža žene su proizvodile odjeću i mokasine. Muškarci Ottawa ukrašavali su se naušnicama od bakra ili školjki a prakticirali su i tetovirati i bojiti lice. Sela su gradili u blizini vode, toga nije manjkalo. Selo bi se obično sastojalo od kakvih 30 'dugih kuća' (longhouses) s po tri ili četiri obitelji u svakoj. Svaka obitelj imala je i vlastito ognjište. Uz jednog ili više civilnih u selu je postojao i ratni poglavica. Ottawe pričaju da su porijeklom od 3 obitelji. Prva se uvijek spominje obitelj 'Great Hare' ili Michabou (Veliki zec), on je bio veliki ribar. Druga je bila 'Carp' ili Namepich (Šaran) i treća Bear's Paw (Medvjeđa Pandža). Lovac koji bi ubio medvjeda, odao bi mu počast a zauzvrat bi dobio njegovu oštroumnost i hrabrost . == Vanjske poveznice == {{commonscat|Odawa}} *[http://www.infoplease.com/ce6/society/A0837060.html Ottawa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060907044034/http://www.infoplease.com/ce6/society/A0837060.html |date=7. rujna 2006. }} *[http://www.bartleby.com/65/ot/OttawInd.html Ottawa, indigenous people of North America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060211171802/http://www.bartleby.com/65/ot/OttawInd.html |date=11. veljače 2006. }} *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/ottawa/ottawahist.htm Ottawa Indian Tribe History] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Michigan]] [[Kategorija:Indijanci, Wisconsin]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] tdo3a06lx7a9it9u3by0wowsbpm1h2n Accohannock 0 37886 7430853 7277893 2026-04-16T12:18:25Z Panasko 203327 7430853 wikitext text/x-wiki '''Accohannock''' (Acohanock, Aquohanock, Occahanock, i sl.), pleme američkih Indijanaca porodice [[Algonquian]] s poluotoka [[Delmarva]], u današnjem [[Maryland]]u i [[Virginia|Virginiji]]. Accohannock su bili članovi konfederacije [[Powhatan]] i prvi susjedi [[Accomac]]ka. Bijahu naseljeni uz obalu [[Chesapeake Bay]]a po selima uz rijeke Annemessex u [[Maryland]]u, Accohannock Creek u Virginiji i na otočićima u [[Chesapeake Bay]]u. Accohannocki bijahu dobri lovci ribari i ratari, orijentirani prema obali i vodenim tokovima iz kojih su crpli hranu. Uzgajali su [[kukuruz]] i lovili vodene [[ptice]], [[jelen]]e, [[zec|zečeve]], [[rakun]]e, [[medvjed]]e i drugu divljač. Početkom 16. stoljeća dolazak bijelaca na obalu Virginije označava propast kulture i slobodnog života Accohannocka kao i drugih powhatanskih plemena. Godine [[1659.]], pleme Accohannock iz Marylanda mijenja svoje ime u Annemessex, prema rijeci na kojoj su živjeli. Nešto ovih Indijanaca ostalo je u starome kraju sve do dana-današnjeg, sada pod imenom ''Accohannock Indian Tribe''. –Prvog vikenda u svibnju pleme Accohannock održava plesne svečanosti [[Powwow]]. Plemensko vijeće sastaje se jednom mjesečno i raspravlja o plemenskim poslovima. Federalno nisu priznati. == Vanjske poveznice == *[http://www.easternshore.com/esguide/hist_accohannock.html The Accohannock Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100921015235/http://www.easternshore.com/esguide/hist_accohannock.html |date=21. rujna 2010. }} *[https://web.archive.org/web/20121126100233/http://skipjack.net/le_shore/accohannock/ Accohannock Tribe Living Village] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Powhatan]] [[Kategorija:Indijanci, Maryland]] 5ki4n8nebra514zubysm2i5u7sjojga Secotan 0 37898 7430909 7072137 2026-04-16T12:27:38Z Panasko 203327 7430909 wikitext text/x-wiki '''Secotan''' je pleme ili konfederacija plemena porodice [[Algonquian]] nastanjeno u permanentnim selima u današnjoj [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]]. Polja su obrađivali kolektivno, dok bi se za hladnih mjeseci razbili po manjim obiteljskim bandama i odlazili u lov. Secotani su uzgajali [[duhan]], tikve, [[kukuruz]] i [[suncokret]]. Za kukuruz gradili su [[hambar]]e. Od ukrasa nosili su bakrene naušnice. Pleme [[Mangoak]] iz Piedmonta bilo je glavno u trgovini [[bakar (element)|bakrom]]. Naselja Secotana mogla bi biti: ''[[Aquascogoc]]'' u okrugu Hyde, [[Sjeverna Karolina]], na rijeci [[Pungo]], ili jednoj njezinoj pritoci. ''[[Cotan]]'' u sadašnjem okrugu Beaufort, blizu Bath Creeka. [[Pomeiock, indijansko selo|Pomeiock]], ovo selo moglo bi biti ili od [[Roanoke]] ili Secotan Indijanaca. Selo bijaše zaštičeno palisadama, a nalazilo se između [[Pamlico Sound]]a i jezera [[Mattamuskeet]] u okrugu Hyde. Godine [[1980.]] na njemu su sevršila iskopavanja. ''[[secotan, indijansko selo|Secotan]]'', njihovo moguće glavno središte, vjerojatno na Durham Creeku u okrugu Beaufort. Ime mu znači "town at the bend of the river". ''[[Sectuooc]]'' (="they who dwell at the bend of the river."), moguće njihovo selo. Prema Quinnu nalazilo se na donjoj Pamlico, White ga locira na Bay Riveru. Prema jednom izvještaju [[Neusiok]] Indijanci iz sadašnjeg okruga Craven ili Carter, što stanovahu u selu Neuusiooc, bijahu protiv Secotana u savezu s [[Panauuaioc]] Indijancima iz istoimenog sela. == Plemena saveza == (prema Fred Willardu) *[[Aquascogooc]] *[[Dasemunkepeuc]] (Dasamonquepeuc) *[[Pomeiock]] (Pomouik) *[[Roanoke]] *[[Tramaskecooc]] == Vanjske poveznice == *[http://homepages.rootsweb.com/~jmack/algonqin/haag11.htm THE ARCHEOLOGY OF COASTAL NORTH CAROLINA] *[http://www.nps.gov/fora/indtowns.htm Indian Towns And Buildings Of Eastern North Carolina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060425163737/http://nps.gov/fora/indtowns.htm |date=25. travnja 2006. }} *[http://www.museum.state.il.us/muslink/nat_amer/post/htmls/popups/ec_food_bry.html Indians of the Secotan Tribe] *[http://www.ibiblio.org/expo/1492.exhibit/a-America/northAmerica.html North America] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] [[Kategorija:Secotan| ]] 96kkcgt44sz8lhzfdlx75196772qkvj Gros Ventre 0 38064 7430861 7070571 2026-04-16T12:19:32Z Panasko 203327 7430861 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 013.jpg|mini|Gros Ventre nazvan Assiniboin Boy]] [[Datoteka:Mexkemahuastan Chief of the Gros-ventres des Praires Chief of the Bigbellies of the prarie 0020v.jpg|mini|Poglavica Mexkemahuastan.]] '''Gros Ventre''' (Hitunena, Gros Ventre of the Prairie; Veliki Trbuh Prerije; Atsina, Minnetaree, Minnetarees of Fort de Prairie, Big Belly, Ahe, A'ananin) je pleme Indijanaca porijeklom od Arapaha, porodica [[Algonquian]], nastanjeno u prerijama od Milk Rivera i obala [[Missouri]]ja na sjever do [[Saskatchewan]]a. Pleme je 1780 imalo oko 3.000 pripadnika, kasnije su (1880) smješteni na rezervat Fort Belknap s [[Assiniboin]]ima. Brojnim stanjem se manipulira; prema SIL-u [[1977.]] bilo ih je 1.200, vjerojatno samo na rezervatu. Drugi podaci govore da ih je u SAD oko 3.000. == Ime == [[Datoteka:BullRoarerGrosVentre1908.jpg|mini|left|Nakaa<sup>n</sup>ta<sup>n</sup>, "making cold", bikovski rikač (bull roarer), vrsta zujalice Gros Ventre Indijanaca; raširena je među mnogim indijanskim plemenima.]] Ime Gros Ventre prevedeno je s francuskog na engleski kao Big Belly ili Great Belly Indians, odnosno Veliki Trbuh. U znakovnom jeziku na preriji, često su brkani s [[Hidatsa]] Indijancima, također nazivanima Gros Ventre. Toga radi, ova dva plemena na imenu imaju i nastavke, kod Atsina Gros Ventre of the Prairie ili Minnetaree of the Prairie, a za Hidatse, zbog toga što su živjeli uz Missouri Gros Ventre ili Minnetaree of the Missouri. Riječ 'Belly' kao oznaku u imenu imaše i srodnici pravih Hidatsa, Indijanci Awaxawi ili [[Amahami]], koji su nazivani i Minnetaree of the Knife River. Čak i kod [[Crow Indijanci|Crow]] Indijanaca, koji su se odvojili od Hidatsa nalazimo 'trbuh' ili 'belly' u imenu bande Udareni-u-Trbuh', odnosno [[Kicked-in-their-Bellies]]. Ime Minnetaree označava 'one što su prešli vodu “rijeku”'(='they crossed the water'). Do učestalih brkanja Hidatsa i Atsina bez sumnje dovode slične geste na torzu, koje su ova dva plemena koristila u znakovnom jeziku. jedna se odnosi na tetovirane grudi Hidatsa, dok je kod Atsina označavalo 'uvijek gladan' ili 'always hungry' (i. e. 'prosjaci' ='beggars'). Šošonsko ime Sä'pani, također označava‚ 'trbuhe, =bellies’. Sami sebe oni danas zovu Ahe, A'ananin, u Swantonovo vrijeme Aä'ninena, što znači "white-clay people," Naziv Atsina, misli Swanton bio bi od [[Blackfoot]]a, s kojima su se Atsine družili nakon cijepanja od matičnih Arapaha. Značenje ove riječi je sumnjivo. == Povijest == Gros Ventre su nekada bili dio Arapaha, i vjerojatno su s njima stanovali u području Red River Valleya u [[Minnesota|Minnesoti]] i [[Sjeverna Dakota|Sjevernoj Dakoti]], negdje do [[1650.]] Odvojili su se od matice i nastavili se kretati u sjeverni [[Wyoming]] prije nego što su postali lovci na bizone, odnosno oko [[1675.]] Atsine su dolutali sve do [[Saskatchewan]]a u [[Kanada|Kanadi]], prije nego što su se [[1818.]] ponovno ujedinili s Arapahosima u Wyomingu. S [[Arapaho]]sima Atsine ostadoše ujedinjeni sve od 1818. pa do [[1823.]] kada su se ponovno odvojili i nastanili u području [[Milk River]]a gdje neki [[1829.]] stradaše od boginja. Dio bande što je ostao s Arapahima odvoji se od njih 1832. i nastaviše lutati. Ova lutanja dovela su ih u područje poznato kao [[Pierre's Hole]], što se prostire zapadno od [[Teton Range]]e, dolina duga oko 20 milja i dvije milje široka, u današnjem okrugu Teton u [[Idaho|Idahu]]. Tu su se sukobili s trgovcima krznima gdje su zadobili teške gubitke ([[Battle of Pierre's Hole]]). Nakon ovih gubitaka dvije bande Atsina udružile su se 1833. Nekoliko godina poslije napali su ih [[Assiniboin]]i nekoliko puta, i zadali im ozbiljne udarce. Tek 1855. dolazi do potipisivanja ugovora 'Treaty of Friendship' s [[Isaac Stevens]]om (poginuo u bici '[[Battle of Chantilly]]' [[1862.]] u [[Virginia|Virginiji]]) kao dio Blackfoot naroda. Sljedeće ([[1856.]]) godine Atsine odlaze s Assiniboinima na rezervat Fort Belknap, ali rat još nije gotov za njih. Premda u savezu s [[Crne Stope|Crnim Stopama]], Atsine se [[1867.]] udružuju s [[Crow Indijanci|Vranama]] protiv Crnih Stopa i gube bitku. Pečat im na kraju zadaju boginje koje ih pogađaju 1869. [[Datoteka:George 'Junior' Horse Capture, Jr 04.jpg|mini|George Horse Capture, Jr., s rezervata Ft. Belknap]] == Populacija == Danas Atsine žive na rezervastu Fort Belknap u Montani. Populacija Atsina [[1700.]] je iznosila oko 3.000 mišljenje je NAHDB-a, i takvo je sve do [[1800.]] U prvoj polovici 20. stoljeća broj Atsina kretao se oko 500 osoba, da bi počeo rasti od 80.-tih godina: 1.600 ([[1989.]]); 2.500 ([[2000.]]); 3,000 ([[2005.]]) == Etnografija == Atsine ili Veliki Trbuh prerije su jedno od tipičnih plemena s prerijskom kulturom lovaca na bizone. Nastamba Atsina je šator od bizonovih koža poznat kao tipi ili tepee. Pleme je živjelo od lova na bizone kojima su uvijek bili na tragu, a čitavo se moglo se mobilizirati za jedan sat i nastaviti pokret. === Klan i totemizam === Gros Ventre bijahu organizirani po klanovima, ali veoma je važno ovdje naglasiti da kod njih kao i kod [[Apache|Apača]], Vrana i njihovih srodnika [[Hidatsa]], ovi klanovi nemaju totemska imena, koji se inače obično povezuju uz klan. Da totem ne mora biti vezan uz klan govore nam i [[Arunta]] [[Aboridžini]] čije su totemske grupe različite od klanova. Ovaj problem poznat je Lévi-Straussu koji ga navodi u svom 'Totemizmu danas'. Swanton navodi Kroeberove nazive klanova, to su: "''Those-who-water-their-horses-once-a-day''"; Tendons, "''Those-who-do-not-give-away''" ili "''Buffalo-humps''"; Opposite (ili Middle) Assiniboin, "''Ugly-ones'' (ili) ''Tent-poles worn smooth''"; ''Bloods'', "''Fighting-alone''" -Ostali klanovski nazivi: ''Berry-eaters'', ''Breech-cloths'', ''Coffee'', ''Dusty-ones'', ''Gray-ones'' ili ''Ash-colored'', ''Kanhutyi'' (ime poglavice), ''Night-hawks'', ''Poor-ones'', ''Torn-trousers'', ''Weasel-skin headdress''. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Atsina}} *[http://www.native-languages.org/gros.htm Gros Ventre (Ahe, Ahahnelin, Aane, Atsina)] *[http://memory.loc.gov/cgi-bin/query/r?ammem/curt:@field(SUBJ+@od1(Atsina+Indians)) Foto galerija] *[http://www.ftbelknap-nsn.gov/grosVentreHistory.php Gros Ventre History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120125010359/http://www.ftbelknap-nsn.gov/grosVentreHistory.php |date=25. siječnja 2012. }} *[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/508/mode/1up Hodge] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Arapaho]] [[Kategorija:Indijanci, Montana]] [[Kategorija:Prerijski Indijanci]] ow8pqbjd36zzli6zak5dq5kjqjfe96c Agawam (Pennacook) 0 38172 7430851 6280510 2026-04-16T12:18:15Z Panasko 203327 7430851 wikitext text/x-wiki '''Agawam''' je pleme [[Algonquian]] Indijanaca koje je u [[17. stoljeće|17.]] i ranom [[18. stoljeće|18. stoljeću]] živjelo u [[Massachusetts]]u. Njihovo glavno naselje Agawam nalazilo se na području današnjeg [[Ipswich, Massachusetts|Ipswicha]] i bijahu članovi konfederacije [[Pennacook]]. Jurisdikcija je uključivala i područje [[Newbury River]]a. Godine [[1638.]], njihov poglavica prodao je zemlju plemena i oni su već 20 godina kasnije ([[1658.]]) gotovo nestali. Kasnije ([[1726.]]) tri obitelji još je živjelo blizu [[Wigwam Hill]]a. Pleme Agawam koje je bilo član konfederacije Pennacook glavno je od tri različita Agawam plemena koja se još istovremeno spominju. Ostala dva bijahu pleme [[Agawam (Pocomtuc)|Agawam]] s Long Hilla, blizu [[Springfield, Massachusetts|Springfielda]] u okrugu Hampden u Massachusettsu, članovi saveza Pocomtuc. Treće bijaše pleme [[Agawam (Wampanoag)|Agawam]] iz saveza Wampanoaga naseljeno kod [[Wareham, Massachusetts|Warehama]], u okrugu [[okrug Plymouth, Massachusetts|Plymouth]], Massachusetts. {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Pennacook]] [[Kategorija:Indijanci, Massachusetts]] rsjeb5up1asoj7l4xwmc9gmamzxwgaj Quinnipiac 0 38367 7430905 7072028 2026-04-16T12:26:50Z Panasko 203327 7430905 wikitext text/x-wiki '''Quinnipiac''' (Quinnipiack - /'long water land'/, Eansketambawg - /'original peoples'/), indijansko pleme porodice [[Algonquian]] iz grupe [[Mattebesic]], koje je obitavalo u nekoliko sela na istoimenoj rijeci u okrugu [[New Haven]] u [[Connecticut]]u. Tridesetih godina 17. stoljeća ([[1638.]]) bilo ih je tek 165, nešto kasnije (1735.) broj im se povisio na 250. Tridesetak godina kasnije ([[1768.]]) dio njih preseljen je u [[Farmington]] gdje je za njihove potrebe kupljena zemlja. Tu ih je [[1774.]] preostalo svega 38. –Sela Quinnipiaca bijahu: ''Mautunsq'', ''Mioonktuck'', ''Montowesa'', ''Quinnipiac'', ''Totoket''. == Ostali nazivi == Kinnipiaks, Panaquanike, Qinnepioke, Quennapiok, Queenapoick, Quenepiage, Quenepiake, Quenopiage, Querepees, Quliapiack, Quillipeage, Quillipiacke, Quillipiacke, Quillipieck, Quillipiog, Quillipiuk, Quillipyake, Quillypieck, Quimipeiock, Quinapeag, Quinapeake, Quinipiac, Quinipieck, Quinipiuck, Quinnepaeg, Quinnepas, Quinnepauge, Quinnepiac, Quinnepiack, Quinne-py-ooghq, Quinnipauge, Quinnipiak, Quinnipieuck, Quinnipiog, Quinnipioke, Quinnopiage, Quinnypiag, Quinnipieuck, Quinnypiock, Quinnypiog, Quinopiocke, Quinypiock, Quirepey, Quiripeys, Quiripi, Qunnipieuk, Qunnipiuck, Qunnipiug, Qunnippiuck, Quunnipieuck, Quyropey, Qvinipiak. == Bande == Prema Johnu Menti, kada su engleski naseljenici [[1638.]] stigli u ove krajeve pleme Quinnipiac se sastojalo od od četiri različite grupe, to su: *1) [[Momauguin]], u [[New Haven, Connecticut|New Haven]]u. Ime prema sachemu. *2) [[Montowese]] u [[North Haven, Connecticut|North Haven]]u. Menta ih drži kao North Quinnipiac pleme, a po nekima oni su možda porijeklom od [[Wangunk]] Indijanaca. *3) [[Menunkatuck|Shaumpishuh]] (Menunkatuck) u [[Guilford, Connecticut|Guilford]]u. Ime prema ženi-sachemu. *4) [[Totoket]] u [[Branford, Connecticut|Branford]]u. Ova grupa govorila je jezikom quiripi, a [[Abraham Pierson]] koji je [[1640.]] došau u Novu Englesku, i četiri godine kasnije utemeljio crkvu u Branfordu (1644), tokom svog službovanja naučio je ovaj jezik. == Život i običaji == Quinnipiaci su bili lovci i farmeri južnog središnjeg Connecticuta, čiji se teritorij prostirao na nekih 300 četvornih milja, od čega je po prilici polovici nalazila u današnjem okrugu New Haven. Duž obale njihov teritorij zauzimao je regiju od Oyster Rivera (Milford/West Haven granica), na zapadu, pa na istok sve do East Rivera (Gilford-Madison garbica). Teritorij ja obuhvaćao današnji New Haven, West Haven, East Haven, North Haven, Hamden, Branford i Guilford. Svaka banda Quinnipiaca, Momauguin, Menunkatuck, Montowese i Totoket, imale su svoje vlastite sacheme i političku [[autonomija|autonomiju]], političkih konflikata među njima nije bilo, a bilo je i slučajeva bračnih veza, napose među srodnicima sachema ovih bandi, čime su se vjerojatno učvršćivale međusobne veze. [[Sachem]] je mogao biti i muškarac i žena, što je bilo nerijetko među novo-engleskim plemenima. Pozicija sachema često je nasljedna. Pravo po rođenju nije uvijek moralo garantirati uvjet na ovaj položaj. Nepoželjni poglavica mogao je biti smijenjen od svoga sela i zamijenjen nekim svojim srodnikom. Arheologija i povijest nam malo govori o religiji Quinnipiaca, jer su naseljenici i crkva njihovu religiju smatrala satanskom i bezbožnom, pa su poznata tek temeljna znanja o Algonquian religiji u području Nove Engleske. Postojali su razni rituali i ceremonije koji ukazuju na poštovanje nekih natprirodnih sila nastanjenih u svim stvarima i cijelom univerzumu. Lovac će uputiti molitvu duhu ubijene životinje, kao bi si osigurao uspjeh i u budućem lovu. Ovo nalazimo među ne samo raznim indijanskim narodima nego i plemenima širom svijeta, koja živ u skladu s prirodom. Novo-engleski Algonkianci (Algonquians) vjeruju u razna 'božanstva' i duhove, kao sunce, mjesec, vatra, more i četiri smjera. Najvažniji su [[Kiehtan]] (Ketan ili Cautantowwit), bog stvoritelj i [[Hobbamock]]. Hobbamock je zbirni termin koji označava bestjelesne duše koje su se ponovno pojavile u oblicima ljudi, životinja i raznih mitskih kreatura, koje kada uđe u ljude, oni tada postaju powwowi. Powwowi su [[šaman]]i ili ''medicine meni'', i glavni religiozni vođe novo-engleskih Algonkianaca. Oni su i doktori koji se služe ljekovitim travama i duhovnom moći. Glasoviti powwow ''Passanconway'', vjerovao je da je sposoban metamorfozom postati plameni čovjek. Kuća kod Quinnipiaca oblika je kupole, poznata kao wigwam. Nju gradi žena od različitog drveta, to može biti drvo, kora ili pletena trava. Tipični [[wigwam]] visok je 6 do 8 stopa (1,8 do 2,5 metara), i 10 do 16 stopa u dijametru, u svojim temeljima. Wigwam može biti dom jednoj ili više [[obitelj]]i. Na sredini wigwama nalazi se kameno ognjište, dok se na vrhu nalazi otvor za propust dima. Problem dima slično rješavaju i plemena [[tropska kišna šuma|tropske šume]], za koje razni etnografski zapisi navode da je unutrašnjost takve kuće obično začađena i crna. U vremenima mira, Quinnipiaci uglavnom provode u lovu na [[divljač]]. U lovi se služe [[luk i strijela|lukom i strijelom]], raznim zamkama i kopljima. U lovu na krznaše Indijanci se služe raznim zamkama, a krzno se prodavalo ili se radila odjeća iz njega. Luk se morao izrađivati od fleksibilnog drveta, osobito su koristili [[jasen]], [[hrast]] i drvo hickory-oraha ([[Carya spp]].; [http://www2.fpl.fs.fed.us/techsheets/HardwoodNA/htmlDocs/carya.html vidi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061015150523/http://www2.fpl.fs.fed.us/TechSheets/HardwoodNA/htmlDocs/carya.html |date=15. listopada 2006. }} [http://images.google.hr/images?hl=hr&q=carya%20spp&btnG=Tra%C5%BEi&ie=UTF-8&oe=UTF-8&sa=N&tab=wi slike]). Meso koje su lovci nabavljali pripadalo je poglavito jelenu i pernatim stvorenjima. Žene su se bavile uzgojem kukuruza, [[grah]]a, tikava, bundeva i drugog, a polja su se nalazila u blizini sela. Hvatana je i riba i sakupljali su se razni [[mekušci]], kao što su to [[školjkaši]] i [[rakovi]]. Nadalje treba spomenuti i sakupljanje, jer je priroda obitovala mogim darovima oko kojih se nije trebalo mučiti, osim da se pokupe. Tu imamo razne bobice, kao [[maline]], [[jagode]], nadalje loza i [[šljiva|šljive]]. U jesen su sakupljao [[orah]], [[žir]] i [[kesten]] koji su sušili i skladištili do zime, kada su ga često kuhali u juhama ili s mesom. == Povijest == Godine 1614. pomorsdi istraživač Adrian Block uplovio je za [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemsku zapadnoindijsku kompaniju]] (''West-Indische Compagnie'' ili ''WIC''), uplovio je sa svojim brodom Onrust (Unrest) u luku [[New Haven]], u današnjem Connecticutu, zemlju Quinnipiaca. Bande ovih Indijanci tada su u svojim ''mishoon'' kanuima dubljenim u deblima tokom proljeća i ljeta odlazili u ribolov i sakupljanje dagnji i drugih školjaka. Govorili su ''R-dijalektom'', a njihovo ime ''Quinni-pe-auke'', “long-water-land,” [[Nizozemci]] su skratili na Quiripey. Naziv je bio tek oznaka mjesta gdje su oni živjeli. Jedno od imena kojim su oni sebe označavali je ''Eansketambawg'', “''We, the surface dwelling people''.” Prfiks ''ean-'' koristio se da bi se označili 'oni od istog naroda'. Po indijanskom razmišljanju narode su predstavljale i životinje, i male biljke i drveće. Dijalkti kojima su se Quinnipiaci služili, bilo je više, baš kao što je bilo i biše njihovih bandi. [[Englezi]] u nmjihovu zemlju dolaze 1638, a negdje u to vrijeme pogađaju ih i epidemije, a nakon [[Metacom]]ovog ustanka mnoga plemena nalaze se u egzilu. Quinnipiaci potpisuju 3 ugovora s njima i to 1658. i 1659. godine. Prvim ugovorom dodijeljen im je rezervat od 1,200 akara, kojeg Richard G. Carlson navodi kao 'prvi indijanski rewzervat u sadašnjim Sjedinjenim Državama'. Ugovorima su Quinnipiaci engleski saveznici i u trgovačkim i vojnim pitanjima. Ratnici Quinnipiaca učestvuju i u kanadskom ratu 1690, u Kubanskoj ekspediciji 1740 i Lewisburg ekspediciji 1745. –Bande Quinnipiaca razdvajaju se u kasnom 18. stoljeću. Jedan dio odlazi živjeti s Tunxis Indijancima u Farmington, a ostali u regiju Guilforda. Dio što se priključio Tunxisima odlazi za Stockbridge u Massachusetts i priključuju se [[Mahican]]ima i [[Munsee]]ma, i s njima “''trail of heartaches''”- za Oneidu u New York i konačno [[Menominee]] ''Thunder Clan''u u [[Wisconsin]]. Neke obitelji Quinnipiaca otišle su u [[Derby]] u sachemdom [[Naugatuck]] i žene se s [[Paugussett]] Indijancima. Jedna od njihovih žena bila je Sarah, koja se udala za [[Joseph Mahwee]]ja, sina [[Gideon Mauwee]]ja, prvog sachema [[Schaghticoke|Schaghticoka]], i otac [[Eunice Mauwee]] (1756 - 1860), koja je umrla u 104 godini života ([http://www.mohicanpress.com/mo11002.html vidi slika]). Većina Schaghticoka porijeklom su od Quinnipiaca a nastanili su se u Schaghticoke, okrug Kent, Connecticut ([http://www.indiancountry.com/content.cfm?id=1096411733 vidi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051211185407/http://www.indiancountry.com/content.cfm?id=1096411733 |date=11. prosinca 2005. }}). Godine 1920. dolazi do Pan-Indijanskog pokreta među plemenima Nove Engleske pod motom “We Are Still Here,” formirajući Indian Council of New England. Ujedinjavanjima nastaju nova plemena među kojima i ''Pennacook/Sokoki Inter Tribal Nation, Inc.'', ''New Hampshire Indian Council, Inc.'', i ''Ramapough Mountain Indians'', Inc. (NJ). Plemena Connecticuta 1960-tih dobivaju državna plemenska priznanja a 1970-tih nastaje CIAC (''Connecticut Indian Affairs Council''). Potomke Quinnipiaca možemo naći među [[Mohegan]]ima, i [[Schaghticoke Indijanci (Connecticut)|Schaghticoke]] Indijancima Connecticuta i [[Brotherton Indijanci|Brotherton]]ima u Wisconsinu. == Vanjske poveznice == *[http://www.eliwhitney.org/woodland/index.htm Quinnipiac Indians and the Woodland Village] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060616080504/http://www.eliwhitney.org/woodland/index.htm |date=16. lipnja 2006. }} *[http://www.colonialwarsct.org/1638_quinnipiac_indians.htm The Society of Colonial Wars in the State of Connecticut] *[http://www.ctschools.net/nscp/quinni1.html Quinnipiack Indians Extension Activities] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060417075517/http://www.ctschools.net/nscp/quinni1.html |date=17. travnja 2006. }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Mattabesec]] [[Kategorija:Indijanci, Connecticut]] riakdioqn8x7dfnyzj70etp0saizuc6 Podunk 0 38372 7430902 7071946 2026-04-16T12:26:33Z Panasko 203327 7430902 wikitext text/x-wiki '''Podunk''' (Podunck, Potunck, Potaecke, Potaunck, Potunk, Potunke, Windsor Indijanci), [[Algonquian]] pleme nastanjeno u 17. stoljeću u dolini [[Connecticut]]a na rijeci Podunk, čije je istoimeno glavno naselje bilo smješteno na ušću istoimene rijeke. Podunki, prema Hodgeu, bijahu srodni [[Poquonock|Poquonnoc]] Indijancima,<ref>[http://books.google.com/books?id=t83yREnk1jsC&pg=PA271&lpg=PA271&dq=podunk+hodge&source=bl&ots=SDKxZa4EqY&sig=_uOWMsgDovfDx3gRsGEfyhLFVtI&hl=en&ei=95dpTL-pDoTqOIuVkaQG&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CCMQ6AEwAg#v=onepage&q&f=false Hodge]</ref> a pripadali su široj grupi poznatoj kao [[Mattabesec|Mattabesic]]. Imali su više sela, to su: [[Appaquag]], [[Hockanum]], [[Namaroake]], [[Naubuc]], [[Newashe]] (Nawaas), [[Peskantuk]] (Peskeomskut), [[Podunk (indijansko selo)|Podunk]], [[Scanticook]] (Scantic, Skaticook), te vjerojatno [[Mussauco]].<ref>[http://books.google.hr/books?id=Lw0TAAAAYAAJ&pg=PA284&lpg=PA284&dq=Mussauco&source=bl&ots=SHBwpq9z2i&sig=XmAJdyNIVwwVwyqg5VU4YhEsyLg&hl=hr&sa=X&ei=6EY-T62aNIzDtAaDvKzLBA&ved=0CFAQ6AEwBzgU#v=onepage&q=Mussauco&f=false Benjamin Bussey Thatcher]</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Mattabesec]] [[Kategorija:Indijanci, Connecticut]] tsw628qn90pvijn1x19z867ey2cg4vj Acquintanacsuak 0 38414 7430852 7069567 2026-04-16T12:18:20Z Panasko 203327 7430852 wikitext text/x-wiki '''Acquintanacsuak''' (Acquintanacksuak).- pleme Indijanaca porodice [[Algonquian]] nastanjeno u ranom 17. stoljeću na sa zapadnoj obali [[Patuxent]] Rivera u današnjem [[Maryland]]u, okrug St. Marys. [[John Smith]] nalazi ih prvih godina [[17. stoljeće|17. stoljeća]] na spomenutoj rijeci i procjenjuje broj od 200 muškaraca kod njih i susjednih plemena Pawtuxunt i [[Mattapanient]]. Sva tri plemena pripadala su konfederaciji [[Conoy]]. == Literatura == *Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Vanjske poveznice == *[http://lawtonhallusa.com/history/Secowocomoco.html The Indian Tribes of North America] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Conoy]] [[Kategorija:Indijanci, Maryland]] tryrxgntxmw54gws7tye7zuft01mi3f Predložak:NobeloveNagrade 10 40657 7431146 2144755 2026-04-16T22:05:35Z Divna Jaksic 974 7431146 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = NobeloveNagrade | naslov = [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] | naslov-style = background:#d3d3d3; | popis1 = <div> [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] • [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] • [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] • [[Nobelova nagrada za kemiju|Kemija]] • [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] • [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada]] </noinclude> cem092vlgu9gbs719mu5huthq65ee24 7431155 7431146 2026-04-16T22:08:40Z Divna Jaksic 974 7431155 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = NobeloveNagrade | naslov = [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] | naslov-style = background:#d3d3d3; | popis1 = <div> [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] • [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] • [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] • [[Nobelova nagrada za kemiju|Kemija]] • [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] • [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada|*]] </noinclude> dl3l980d2wnr0glm827vvddgi2cxoz7 Hokej na ledu 0 41508 7431318 7382495 2026-04-17T09:04:40Z Angolensis 355753 7431318 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Stephen Weiss.jpg|mini|Igrač s pakom]] '''Hokej na ledu''' jedan je od najdinamičnijih zimskih [[sport]]ova. Hokej je timski sport koji se igra na umjetnim ili prirodnim ledenim površinama, a najpopularniji je u zemljama s dugim, hladnim zimama. Iznimno je popularan u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], [[Istočna Europa|istočnoj]], [[Sjeverna Europa|sjevernoj]] i [[Srednja Europa|srednjoj]] [[Europa|Europi]] i [[Azija|istočnoj Aziji]]. Krovna organizacija hokeja na ledu [[IIHF]] (International Ice Hockey Federation) ima 64 članice, a lige spomenutih zemalja smatraju se najjačima. Na Zimskim je Olimpijskim igrama hokej prisutan od [[1924.]] godine. Najjača je profesionalna liga sjevernoamerička [[National Hockey League|NHL]] ([[Engleski jezik|eng]]. ''National Hockey League'', ili Nacionalna hokejaška liga) u kojoj se natječe 30 klubova, od čega 23 iz SAD-a, te 7 kanadskih. == Povijest == [[Datoteka:Ice hockey 1919.jpg|mini|Hokej na ledu, 1919.]] Igre u kojima se zakrivljenom palicom udara predmet raznih oblika poznate su odavno. Naziv 'hokej' koristi se od 16.st., a porijeklo riječi nije razjašnjeno; možda potječe od starofrancuske riječi ''hoquet'' koja je označavala pastirski štap, a možda i od staronizozemske riječi ''hokkie'' (umanjenica od ''hok''; pseća kućica ili koliba) korištene za označavanje gola). Mnoge su se takve igre igrale na travi, a gdje se to moglo i na ledu, na smrznutim jezerima, rijekama ili kanalima. U Europi se razvilo više igara srodnih hokeju, poput škotske igre ''shinty'' ili ''shinney'' i irske ''hurling'', a iseljenici su ih prenijeli na sjevernoamerički kontinent gdje je prilagođen zimskim uvjetima. Tako su [[Engleska|engleski]] i [[Francuska|francuski]] doseljenici u Kanadi igrali hokej na zamrznutim rijekama i jezerima kližući na cipelama na koje su pričvrstili oštrice noževa za rezanje sira, pa postoji i teorija da je hokej na ledu izumljen u gradu Windsoru u kanadskoj provinciji Nova Scotia. Pisac Thomas Chandler Haliburton opisao je igru sličnu hokeju koju su igrali dječaci u njegovo školi u Windsoru oko 1800., a čini se da su ta i slične igre preuzele agresivne elemente iz igre ''dehuntshigwa'es'' kanadskih Mi'kmaq urođenika. Prvi je put u igri hokeja umjesto loptice upotrijebljena pločica (puck) [[1860.]] u gradu Kingstonu u kanadskoj provinciji [[Ontario]]. Canadian Amateur Hockey Association [[1943.]] je Kingston proglasila rodnim gradom hokeja na ledu, jer tamo je [[1886.]] između studenata Queen's University i Royal Military College of Canada održana igra za koju se mislilo da je prva zabilježena, što se nakon daljnjeg istraživanja pokazalo kao netočno. Po današnjim podacima udruženja Society for International Hockey Research najstarija je igra održana u Halifaxu [[1859.]], zabilježena u članku u Boston Evening Gazette iz iste godine. == Razvoj == Moderni se hokej razvio u Montrealu, gdje je [[3. ožujka]] [[1875.]] održana i prva utakmica u zatvorenoj ledenoj dvorani. Godine [[1877.]] su James Creighton, Henry Joseph, Richard F. Smith, W.F. Robertson i W.L. Murray, studenti montrealskog sveučilišta McGill, utemeljili nekoliko osnovnih pravila hokeja. Prvi klub hokeja na ledu osnovan je [[1880.]] na istom tom sveučilištu pod imenom McGill University Hockey Club, a popularnost je tog sporta u Montrealu rasla. [[1885.]] hokej se počeo igrati i u Ottawi, a te iste godine u St.Moritzu u Švicarskoj održana je i prva sveučilišna utakmica između momčadi britanskih [[sveučilište Cambridge|sveučilišta Cambridge]] i [[Sveučilište Oxford|Oxford]] u kojoj je Oxford nadvladao Cambridge 6-0. Godine [[1888.]] guverner Kanade Frederick Arthur Lord Stanley of Preston u Montrealu je prisustvovao utakmici hokeja koji mu se toliko svidio da je primijetio da bi pobjedniku prvenstva trebalo dodijeliti trofej. Stanleyjev kup, koji se danas se dodjeljuje pobjedniku prvenstva NHL-a, prvi je put dodijeljen [[1893.]] amaterskoj momčadi Montreal AAA. Do tog je vremena u Montrealu već bilo osnovano gotovo stotinu klubova hokeja na ledu, a nicali su i diljem Kanade. [[1893.]] igrači u Winnipegu zaštitili su potkoljenice vratara štitnicima za kriket, a iste su godine održane i prve utakmice u Sjedinjenim Američkim Državama, na sveučilištima Yale i Johns Hopkins. Prva je američka liga hokeja na ledu, U.S. Amateur Hockey League, osnovana u New Yorku [[1896.]] Hokej na ledu u Europu su donijela petorica sinova Lorda Stanleya, čija je momčad [[1895.]] pobijedila momčad engleskog dvora (u kojoj su igrali budući kraljevi Edward VII i George V). U Velikoj Britaniji je do [[1903.]] osnovana liga s pet momčadi. [[1908.]] osnovana je Ligue Internationale de hockey sur glace (danas IIHF), a prvo je europsko prvenstvo osvojila Velika Britanija [[1910.]] == Oprema == Tvrda ledena površina, pločica koja leti velikom brzinom (preko 160 [[km/h]]), te dozvoljeni i nedozvoljeni fizički kontakt s drugim igračima razlog su iz kojeg se oprema za hokej osim od klizaljki i palica sastoji i od niza zaštitnih elemenata: kacige (često sa zaštitnom metalnom mrežicom ili plastičnim [[vizir]]om), gumenog štitnika za zube, štitnika za vrat, štitnika za ramena i prsa, štitnika za laktove, rukavica, čvrstih zaštitnih hlača, štitnika za koljena i potkoljenice i štitnika za genitalije. Vratari nose veće kacige i opremu koja se razlikuje od one koju nose igrači, jer su izloženi i izravnim udarcima pločice. Mlađi ili neiskusni igrači obavezni su nositi kacigu sa zaštitnom mrežicom da bi se izbjegle ozljede lica, dok profesionalni igrači nose plastični vizir ili samo kacigu. Pravila o nošenju vizira u profesionalnim ligama izazivaju neslaganja jer neki smatraju da vizir ometa disanje ili vid, te da potiče igrače na previsoko podizanje palice, dok drugi vjeruju da su nužan dio zaštitne opreme. Ta su pravila u profesionalnim ligama bila prihvaćana vrlo sporo, pa je tako zaštitna maska obavezan dio opreme vratara postala tek [[1959.]] nakon što je vratar Montreala Jacques Plante primio snažan udarac pločice u lice. Klizaljke za hokej na ledu izrađene su od čvrstih materijala, najčešće kože (prave ili umjetne) ili najlona, da bi zaštitile stopalo i gležanj, dok se kruta [[plastika]] ne upotrebljava za izradu dijela klizaljke oko gležnja jer bi ograničila kretanje igrača. Oštrice su im zaobljene na obje strane čime se olakšava kretanje na ledu, a sve klizaljke osim vratarskih imaju oštrice dizajnirane tako da se njima ne mogu povrijediti ostali igrači. == Igra == [[Datoteka:Eishockey-Spielfeld.svg|mini|desno|Klizalište]] Hokej na ledu igra se na igralištu propisanih [[dimenzija]], a igraju dvije momčadi s pet igrača i jednim vratarom na klizaljkama. Cilj je igre pogoditi u protivnički [[gol]] '''[[Pločica (šport)|pločicom]]''' (također zvana '''''puckom''''' ili '''''pakom''''') od tvrde vulkanizirane gume. Igrači pločicom upravljaju dugačkom palicom koja je na donjem kraju zakrivljena i plosnatija, a dopušteno im je pločicom upravljati i bilo kojim dijelom tijela, ovisno o pravilima. Uobičajena postava momčadi uključuje vratara, kojem je zadaća spriječiti da pločica uđe u gol, te pet igrača od kojih tri igraju u napadu, a dva u obrani. Napad ima centra, lijevo krilo i desno krilo. Igrači se mogu izmijeniti u svakom dijelu igre i bez zaustavljanja igre, a zamjena se može obaviti pojedinačno ili se može zamijeniti cijela postava. Ograda sprječava da pločica izleti izvan igrališta, pa se igra često odvija u dužim periodima bez prekida. Kretanje pločice određeno je pravilima [[Zaleđe (hokej na ledu)|zaleđa]] (offside) i [[Zabranjeno ispucavanje|zabranjenog ispucavanja]] (icing). Svaka liga ima svoja pravila o broju igrača u selekciji, koji se kreće od 18 do 23, od čega su dva igrača vratari. Hokej na ledu igra se po više različitih tipova pravila, a najvažnija su pravila IIHF-a i NHL-a. === Prekršaji === [[Datoteka:Referee hockey ahl 2004.jpg|mini|Sudac u hokeju na ledu]] U hokejskoj utakmici sude od dva do četiri suca, dva linijska suca koji su zaduženi za prekršaje [[Zaleđe (hokej na ledu)|zaleđa]] i zabranjenog ispucavanja, te glavni sudac (ponekad i dva) zadužene za ostale prekršaje. U muškom hokeju, za razliku od ženskog, igraču je dozvoljeno udariti bokom ili [[rame]]nom koji u tom trenu ima pločicu ili ju je imao neposredno prije. Taj se manevar naziva napad tijelom (''body checking''). Svaki tip fizičkog kontakta u hokeju nije dozvoljen, primjerice najstrože je zabranjen napad [[palica (hokej)|palicom]]{{newdsm}}, te postoji niz manevara koji se smatraju prekršajima i za njih se dosuđuju kazne. Najčešći je oblik kažnjavanja igrača za prekršaj isključivanje iz igre na određeno vrijeme, tijekom kojeg je obavezan sjediti na [[sin bin|klupi za prekršaje]], a njegova ga momčad nema pravo zamijeniti. Druga momčad u tom slučaju igra s igračem više, odnosno ostvaruje ''power play''. Kazna od dvije [[minuta|minute]] može se dosuditi za manje prekršaje poput spoticanja (''tripping''), udarca [[lakat|laktom]] (''elbowing''), udaranje [[šaka|šakom]] ili grubost (''roughing''), visoku palicu (''high-sticking''), previše igrača na ledu (''too many players on the ice''), korištenje nedozvoljene opreme (''illegal equipment''), nedozvoljeni napad tijelom (''charging''), držanje (''holding''), ometanje (''interference''), zadržavanje igre (''delay of game''), povlačenje palicom (''hooking'') ili nalet palicom (''cross-checking''). Ako je prekršaj posebno jak ili je igrač na kojem je prekršaj izvršen zbog toga ozlijeđen, može biti dosuđena dvostruka kazna u trajanju od četiri minute. Kazna istječe nakon zadanog vremena ili nakon što protivnička momčad postigne zgoditak s igračem više, a ako je bila dosuđena dvostruka kazna i protivnička je momčad postigla [[gol]], istječe samo prva od dvije kazne. Kazna od pet minuta može biti dosuđena ako je igrač u prekršaju bio iznimno nasilan ili je namjerno ozlijedio protivničkog igrača, te za prekršaje tučnjave (''fighting''), nedozvoljenog napada s [[leđa]] (''checking from behind'') i bodenja lopaticom palice (''spearing''). Takve se kazne uvijek služe u potpunosti i ne istječu ako protivnička momčad postigne zgoditak. [[Datoteka:Ice Hockey Deke.gif|mini|desno|Hokej na ledu]] Igraču može biti dosuđena i [[disciplina|disciplinska]] [[kazna]] u trajanju od deset minuta, koja ne može biti skraćena, ali momčad može tog igrača zamijeniti osim u slučaju kad je s disciplinskom kaznom povezan i prekršaj (odnosno kad je igraču dosuđena kazna ''dva-plus-deset'' ili ''pet-plus-deset''). Disciplinska se kazna dosuđuje ako se ustanovi namjera ozljeđivanja protivničkog igrača (prema mišljenju suca), za veće prekršaje izvedene palicom i za višestruko ponavljanje manje prekršaje. Igrač kojem je dosuđena disciplinska kazna mora smjesta napustiti led, te ne sjedi na klupi za prekršaje. Ako je uz disciplinsku kaznu dosuđen i prekršaj, na klupi za prekršaje kaznu mora izdržati igrač kojeg odredi trener. ''Breakaway'' je situacija u kojoj je igraču u napadu, a između njega i protivničkih vrata nema igrača obrane, već samo protivnički vratar. Ako je na tom igraču izvršen prekršaj dok ''breakaway'' traje, igrač ima pravo na izvođenje kaznenog udarca. Kazneni udarac dosuđuje se i u slučaju da je obrambeni igrač koji nije vratar pokušao tijelom spriječiti da pločica uđe u gol na vratarovom području (''crease''), u slučaju da je vratar namjerno pomaknuo gol da bi izbjegao primiti zgoditak u ''breakawayu'', u slučaju da je obrambeni igrač namjerno pomaknuo gol kad do kraja utakmice ima manje od dvije minute ili tijekom produžetka, te u slučaju da je igrač ili trener namjerno bacio palicu ili drugi predmet na pločicu ili igrača koji ju u tom trenutku vodi i tako spriječio udarac prema golu ili dodavanja za udarac. Suci imaju pravo zaustaviti igru za prekršaje poput korištenja ruke za zaustavljanje pločice u obrambenoj zoni, ali za te se prekršaje ne dosuđuje kazna. U takvim se slučajevima dosuđuje kazna jedino ako je igrač namjerno tijelom zaustavio pločicu, nosio pločicu u [[ruka|ruci]], te ispucao pločicu izvan igre u obrambenoj zoni, što se smatra zadržavanjem igre. === Taktika === Kao i svaki momčadski pa i individualni [[sport]] i hokej je sport sa [[strategija|strategijom]], odnosno taktikom koja se određuje prema snazi i mogućnosti protivničkih igrača. Postoji nekoliko tzv. "osnovnih" taktika koje se mogu primjenjivati uz različite finese i dorade. Niže je navedeno nekoliko primjera u odnosu na cijelu petorku u određenom trenutku koja se nalazi na ledu. Krila počinju s obranom na način da pritišću protivničke bekove dok su ovi u liniji ili iza ili ispred gol linije, te u određenoj širini posjeduju pak na palici i pokušavaju izaći iz svoje trećine, na način da razigravaju svoje krilne napadače koji im naklizavaju, ili pokušavajući odigrati na svog središnjeg igraća (što čini veći rizik za presijecanjem paka), a u slučaju da su im krila blokirana i/ili centar pokriven trebaju sami iznijeti pak iz trećine ili ga udarcem lagano izbaciti izvan svoje trećine. Dakle ovo je faza kada krila jedne momčadi započinju svoju fazu obrane na način da duboko u zoni protivnika pritišću aktivnom igrom protivničke bekove, te ometaju stvaranje napada. U međuvremenu dok krila pritišću protivničke bekove, centar pokriva svoj prostor te kliže u obliku "osmice" i pokušava pokriti centra protivničke ekipe. Za to vrijeme bekovi drže plavu liniju i nastoje blokirati udarac ili odbijanac paka iz trećine u kojoj se nalaze. Ako ipak protivnički bekovi uspiju razigrati krila, krila momčadi koja tada započinju obranu trebaju što brže po krilnim pozicijama stići krila momčadi koja kreće u napad, dok bekovi istovremeno brzo kližu i zatvaraju-brane svoj prostor. Ovo je opisana varijanta, početka aktivne obrane, no postoji varijanta u kojoj su bekovi protivničke momčadi dosta jaki i brzi, te dobri u kontroli paka, te bez problema razigravaju svoje napadače i time započinju napad, tada krila momčadi koja nije u posjedu paka i započinje obranu stoje visoko prema svojim [[Bek (šport)|bekovima]], u blizini plave linije i striktno pokrivaju krila napadačke momčadi, na način da dozvoljavaju bekovima nesmetan izlaz u napad. U hokeju se rijetko igra tzv. "flaster" na nekog igrača, već je bitno da u svakom trenutku prostor bude pokriven.(zamislite da se igralište po dužini dijeli na tri dijela (lijevo-centar-desno), a svaki npr. širine od po 10-ak [[metar]]a. Moguće je da desno krilo u određenom trenutku pređe na lijevu stranu, dok automatski ili centar prelazi na lijevu stranu, ili čuva centralni prostor. Ovdje je opisana osnovna varijanta kada jedna [[momčad]] iz faze napada, započinje svoju aktivnu obranu dok je još u prostoru gola protivničke momčadi. Također postoji faza obrane koja prelazi u napad i identična je već opisanoj fazi, samo se stvari događaju kontramomčadi. === Trećine i produžeci === Utakmica se dijeli na tri trećine od po dvadeset [[minuta]], a vrijeme teče samo dok je pločica u igri. U međunarodnim ligama momčadi mijenjaju strane na kraju prve i druge trećine, te nakon prvih deset minuta treće, dok u [[NHL]]-u strane mijenjaju samo nakon prve dvije trećine. U slučaju neodlučenog rezultata na kraju posljednje trećine, primjenjuje se nekoliko pravila o produžecima. Postoji mogućnost produžetka od maksimalno dvadeset minuta koji se prekida čim jedna od momčadi postigne pobjednički zgoditak ili produžetka od maksimalno pet minuta koji se prekida kad jedna momčad (u ovom slučaju momčad se sastoji od 4 ili 5 igrača i vratara) postigne pobjednički zgoditak. Ako je rezultat nakon produžetaka i dalje neriješen, momčadima se dodjeljuje po 1 bod ili se izvode kazneni udarci, koje izvode po tri igrača iz svake momčadi. Ako je i nakon kaznenih udaraca rezultat neriješen, igraju se daljnji produžeci do prvog sljedećeg gola, a pri obračunu bodova ne uzimaju se u obzir primljeni/postignuti kazneni golovi iz kaznenog udarca.Svi postignuti penali se broje kao postignuti zgoditci,ali se ne računaju kao pobjednička 3 boda ekipe koja je dobila utakmicu nakon izvođenja produžetaka/penala jer je samim ulaskom u produžetke/penale svaka ekipa dobila po bod ili dodatni bod nakon razigravanja. == Ženski hokej == [[Datoteka:Girls ice hockey team 1921.jpg|mini|Ženska hokejaška ekipa, 1921.]] Hokej na ledu [[sport]] je koji svakim danom ima sve više poklonica i jedan ženskih od sportova koji se najbrže razvijaju. Iako je ženski hokej slabije organiziran i ne postoji tako velik broj liga, klubova ima diljem svijeta i to na svim razinama – od sveučilišnih klubova do državnih i olimpijskih reprezentacija, te amaterskih klubova. Održano je devet IIHF Svjetskih prvenstava u hokeju na ledu za žene. Glavna je razlika u pravilima između muškog i ženskog hokeja ta što je u ženskom napad tijelom (body checking) nedozvoljen manevar. Napad tijelo zabranjen je nakon Svjetskog prvenstva [[1990.]], jer su igračice mnogih zemalja tjelesno manje i slabije od igračica sa sjevernoameričkog kontinenta. Mnogi smatraju da je zabrana napada tijelom i sličnih manevara jedan od razloga razmjerno male popularnosti ženskog hokeja u javnosti. Nekoliko je igračica nastupilo u profesionalnom muškom hokeju – [[Manon Rhéaume]] (obavljala je dužnosti vratara za američki [[Tampa Bay Lightning]] u predsezonskim utakmicama), [[Hayley Wickenheiser]] ([[2003.]] g. je potpisala ugovor s finskim klubom [[Kirkkonummi Salamat]]), [[Charline Labonté]], [[Kelly Dyer]], [[Erin Whitten]] i [[Angela Ruggiero]]. == Međunarodna natjecanja == Godišnje [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu]] (IIHF World Ice Hockey Championship) natjecanje je važno i popularno u [[Europa|Europi]], dok je interes za njega u [[SAD]]-u i [[Kanada|Kanadi]] nešto manji jer se vremenski poklapa s doigravanjima Stanleyjeva kupa. SAD i Kanada ne mogu u tom natjecanju sudjelovati s najjačim izdanjima svojih reprezentacija, jer njihovi ponajbolji igrači sudjeluju u doigravanjima. Osim toga, pravila IIHF-a godinama su zabranjivala sudjelovanje profesionalnih igrača u Svjetskom prvenstvu, ali danas to više nije tako pa uz velik broj europskih i sjevernoameričkih igrača u NHL-u reprezentacije koje predstavljaju države na Svjetskom prvenstvu nisu više nužno najbolji pokazatelj razine hokeja u toj državi. Hokej na ledu na Olimpijskim je igrama prisutan od 1924.g. U prvih je sedam godina Kanada osvojila čak šest zlatnih medalja, dok su Sjedinjene Američke Države svoje prvo zlato osvojile tek 1960.g. U razdoblju od 1958. do 1988. SSSR je dominirao olimpijskim hokejom jer su u komunističkom sustavu svi igrači smatrani 'amaterima', dok je najboljim igračima SAD-a, Švedske, Finske i Kanade nastup na Olimpijskim igrama kao profesionalcima bio zabranjen. Reprezentacija SSSR-a u tom razdoblju osvojila je zlato sedam puta. Ipak, na Olimpijskim igrama u [[Lake Placid]]u 1980.g. u finalu ih je porazila amaterska momčad SAD-a sastavljena od igrača američkih sveučilišta, a taj događaj poznat kao 'Miracle on ice' potaknuo je interes Amerikanaca za hokej koji dotad u SAD-u nije bio pretjerano popularan. Održano je devet Svjetskih prvenstava u hokeju na ledu za žene, a prvo od njih 1990.g. Ženski se hokej na Olimpijskim igrama igra od 1998.g. U ovom trenutku ženskim hokejom dominiraju Amerikanke i Kanađanke, te je tako reprezentacija barem jedne od tih dviju zemalja igrala u svakom finalu Svjetskog prvenstva i Olimpijskih igara, a finale [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] [[2006.]]g. bilo je prvo ikad u kojem se te dvije reprezentacije nisu međusobno borile za titulu. == Zanimljivosti == * danas se hokej na ledu širi cijelim svijetom pa tako [[Alžirska reprezentacija u hokeju na ledu|Alžir]] ima reprezentaciju u hokeju. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Ice hockey|Hokej na ledu}} * [http://www.iihf.com/ IIHF] - Međunarodna federacija hokeja na ledu [[Kategorija:Hokej na ledu| ]] [[Kategorija:Športovi na ledu]] [http://www.nhl.com/ NHL] – National Hockey League [http://www.nhl.com/nhl/en/v3/ext/rules/2018-2019-NHL-rulebook.pdf NHL-ova] Pravila o igri {{Zimski olimpijski sportovi}} [[ang:Hociȝ#Īshociȝ]] ep7ghyrz7ewqvcaqgrhe3e7z2vwzkmx Illinois Indijanci 0 43257 7430872 7070773 2026-04-16T12:21:29Z Panasko 203327 7430872 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kaskaskia_Illinois.jpg|okvir|Kaskaskia Illinois. Rezbarija: Georges-Henri-Victor Collot (1796.)]] '''Illinois'''.- Konfederacija američkih Indijanaca, sastavljena od plemena [[Cahokia]], [[Kaskaskia]], [[Michigamea]], [[Moingwena]], [[Peoria]] i [[Tamaroa]]. Illinoisi su pripadali jezičnoj porodici Algonquian, i prvi su rođaci [[Miami Indijanci|Miami Indijanaca]], i vjerojatno su nekada činili jedan narod. Teritorij Illinoisa nalazio se sredinom 17. stoljeća u južnom [[Wisconsin]]u, sjevernom [[Illinois]]u i dijelovima [[Iowa|Iowe]] i [[Missouri]]ja, Tada su oni imali nekih 6,500 tisuća, moguće i više kako tvrde neki autori. [[Jacques Marquette]] i [[Louis Jolliet]] vjerojatno su prvi Europljani što su prolazili (1673) njihovim teritorijem. Otac [[Claude Jean Allouez]], jezuitski misionar, posjećuje ih 1676. i ostaje godinama s njima. Godine 1750. upadaju u rat s Indijancima [[Sioux]], [[Fox Indijanci|Fox]] i [[Iroquois]] koji im je smanjio populaciju na svega 2,000. Godine 1769. ubojstvo slavnog poglavice Pontiaca, što ga je ubio neki Kaskaskia Indijanac u selu plemena Cahokia, izazvao je jezerska plemena ([[Chippewa]], [[Ottawa Indijanci|Ottawa]], [[Potawatomi]], [[Kickapoo]], i [[Sac & Fox]]) na rat do istrebljenja Illinoisa. Ovaj rat potraja nekoliko godina, a tek nešto preživjelih Illinoisa našlo je zaštitu (azil) kod svojih franciskih prijatelja u naseljuz Kaskaskia. Do 1800. godine preostalo ih je tek 150. Godine 1833. preostali pripadnici, zastupljeni od plemena Kaskaskia i Peoria, prodaje plemenska zemljišta u sjevernom Illinoisu i kreće na put zapadno od Mississippija. Potomci ova dva plemena danas žive u sjeveroistočnoj [[Oklahoma|Oklahomi]] s plemenima [[Wea]] i [[Piankashaw]] (iz grupe Miami). Cijela grupa postaje poznata kao Peoria, i 1908. ima ih 204. Peorie 1959. godine gube federalni status ali je 1978 Kongres opet izglasao priznanje. Godine 1990. broj im se u SAD povisio na 1,300. == Ime == Sami sebe zovu ''Iliniwek'', što je došlo od ''ilini'' =' ''man'' ', ''iw'' znači ''is'' + ''ek'' pluralni završetak, što su [[Francuzi]] pretvorili u -''ois''. [[Irokezi]] su ih nazivali i ''Chicktaghicks'', ''Geghdageghroano'', ili ''Kighetawkigh Roanu''. [[Huron Indijanci]] zvali su ih ''Witishaxtánu'', što je došlo od ''Ushaxtáno'', njihova riječ za rijeku Illinois. == Lokalne bande == Spominju se i sljedeća manja Illinois plemena: *''' ''[[Albivi]]'' ''', sumnjiva pripadnost, spominje ih samo jedan autor. *''' ''[[Amonokoa]]'' ''', kod Hennepina, 1680. *''' ''[[Chepoussa]]'' ''', možda banda s Kaskaskia River udružena s Michigamea Indijancima. *''' ''[[Chinko]]'' ''', spominju ih Allouez i La Salle. *''' ''[[Coiracoentanon]]'' ''', ibidem. *''' ''[[Espeminkia]]'' ''', ib. *''' ''[[Tapouaro]]'' ''', ib. ''Sela'' *Cahokia, kod sadašnje Cahokia. *Immaculate Conception, misija među Kaskaskiama, blizu Rockforda. *Kaskaskia, kao i Immaculate Conception. *Matchinkoa, blizu sadašnje Peoria. *Moingwena, blizu sadašnje Peoria. *Peoria, blizu sadašnje Peoria. *Pimitoui, na Illinois River blizu ušća Fox Rivera u Salle County, Illinois. == Etnografija == Od ranih pisaca Illinoisi su opisani kao visoki i snažni ljudi, lijepog lica. Bijahu vješti u gađanju strijelom, a u ratu su se služili i ratnim kijačama i [[koplje]]m. Poligamija je bila uobičajena. Muškarac bi ponekad uzimao nekoliko sestara za žene. Prema Hodgeu, nevjerstvo u braku kažnjavalo se sječenjem nosa, ako je muž bio jako ljubomoran, čak i na osnovu sumnje. Prema njemu ovo vrijedi i za njihove rođake Miami, pa i plemena [[Sioux]] i [[Apache]]. -Nastambe Illinoisa bijahu komunalne, prekrivene duplim rogožinama, tako dobro sašivenim da nije mogao prodrijeti vjetar, [[snijeg]] ili [[kiša]]. Svaka ova nastamba imala je i do pet obitelji, prema Hodgeu (koji navodi Hennepina i do 10), no u njegovo doba Illinoisi su bili daleko brojniji, 400 kuća, 6,500 duša s 1,800 ratnika ([[1680.]]), svaka obitelj ložila je u ovakvoj nastambi po dvije vatre. Šamanizam je imao veliku ulogu, što se vidi i po njihovim šamanima-transvestitima, s kojima se vodila sprdnja, ali su se i u drugu ruku smatrali veoma moćnima, i poštovalo ih se. Šaman-berdaš, mogao je u rat ići samo s ratnom kijačom. Slično je postojalo i kod Siouxa. == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20100427015726/http://www.mnsu.edu/emuseum/cultural/northamerica/illinois.html Illinois (Written by: Virginia Haase)] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/illinois/illinoishist.htm Illinois Indian Tribe History (Hodge)] *[http://www.newadvent.org/cathen/07660a.htm Illinois Indians (by James Mooney)] *[https://web.archive.org/web/20100228040206/http://www.accessgenealogy.com/scripts/data/database.cgi?file=Data&report=SingleArticle&ArticleID=0017312 Illinois] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Illinois Indijanci| ]] [[Kategorija:Indijanci, Illinois]] npn8qhb3snb55s4sis9wbr2riptzcfy Viktor Orbán 0 44172 7431407 7428685 2026-04-17T11:03:32Z ~2026-23729-13 358140 Sitnice 7431407 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar | ime = Viktor Orbán | datum rođenja = [[31. svibnja]] [[1963.]] | mjesto rođenja = [[Stolni Biograd]], {{Z+X|HUN}} | datum smrti = | mjesto smrti = | malaslika = Accession Treaty 2011 Viktor Orbán signature.svg | opis male slike =potpis | slika = Виктор Орбан (18-01-2022) (cropped).jpg | veličina = 220px | supruga = | opis slike = Orbán 2022. godine | potpis = | stranka = [[Fidesz]] ''(od 1988.)'' | zanimanje = [[političar]] i [[pravnik]] | vjeroispovijest = | položaj = predsjednik Vlade Mađarske | čin = predsjednik Vlade Mađarske | predsjednik = [[László Sólyom]]<br>[[Pál Schmitt]]<br>[[László Kövér]]<br>[[János Áder]]<br>[[Katalin Novák]]<br>László Kövér<br>[[Tamás Sulyok]] | mandat_start = [[29. svibnja]] [[2010.]] | prethodnik = [[Gordon Bajnai]] | nasljednik = | položaj2 = [[Fidesz|predsjednik Fidesza]] | čin2 = [[Fidesz|predsjednik Fidesza]] | mandat_start2 = [[17. svibnja]] [[2003.]] | mandat_kraj2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | položaj3 = [[Mađarski parlament|zastupnik u Mađarskom parlamentu]] | čin3 = [[Mađarski parlament|zastupnik u mađarskom Parlamentu]] | mandat_start3 = [[2. svibnja]] [[1990.]] | mandat_kraj3 = | položaj4 = | čin4 = | mandat_start4 = | mandat_kraj4 = | nasljednik4 = }} '''Viktor Mihály Orbán''' ([[Stolni Biograd]], [[31. svibnja]] [[1963.]]) [[Mađari|mađarski]] je političar i pravnik, predsjednik Vlade Mađarske od 2010. godine, položaj na kojem je prethodno bio od 1998. do 2002. godine. Predsjednik je političke stranke [[Fidesz]] od 1993., sa stankom između 2000. i 2003. godine. Orbán je studirao [[pravo]] na [[Sveučilište Loránd Eötvös u Budimpešti|Sveučilištu Loránd Eötvös]]. Sudjelovao je u [[Disident|disidentskom]] studentskom pokretu, te je postao poznat nakon govora 1989. u kojem je zahtijevao da sovjetske oružane snage napuste [[Narodna Republika Mađarska|Narodnu Republiku Mađarsku]]. Nakon [[Pad komunizma u Mađarskoj (1989.)|pada komunizma u Mađarskoj 1989.]] Orbán je izabran u [[Mađarski parlament|Parlament]], gdje je vodio klub zastupnika [[Fidesz|Fidesza]] od 1993. godine. Tijekom Orbánova prvog premijerskog mandata, od 1998. do 2002., [[inflacija]] i fiskalni deficit su se smanjili i Mađarska se pridružila [[NATO]]-u. Orbán je bio vođa [[Oporba|oporbe]] od 2002. do 2010. Godine 2010. ponovno je izabran za premijera. Središnja pitanja tijekom Orbánova drugog premijerskog mandata uključuju kontroverzne ustavne i zakonodavne reforme, posebice ponovljene ustavne amandmane, uključujući amandmane na Ustav Mađarske 2013. godine, kao i [[Europska migracijska kriza 2015.|europsku migrantsku krizu]], izbacivanje [[Srednjoeuropsko sveučilište|Srednjoeuropskog sveučilišta]] kojeg je osnovao [[George Soros]] iz Mađarske i odgovor na [[Pandemija COVID-19|pandemiju COVID-19]]. Reizabran je 2014., 2018. i 2022. Dana 29. studenoga 2020. postao je najdugovječniji premijer u povijesti Mađarske. Počevši od druge Orbánove vlade 2010., tijekom svog neprekidnog boravka na vlasti, Orbán je prema ocjeni ''[[The Economist]]a'' ograničio [[Sloboda tiska|slobodu tiska]], oslabio neovisnost [[Pravosuđe|pravosuđa]] i "potkopao" [[višestranački sustav]].<ref>{{Citiranje novina|title=What to do when Viktor Orban erodes democracy|work=The Economist|url=https://www.economist.com/leaders/2017/06/22/what-to-do-when-viktor-orban-erodes-democracy|access-date=2024-08-12|issn=0013-0613}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Kingsley|first=Patrick|date=2018-02-10|title=As West Fears the Rise of Autocrats, Hungary Shows What’s Possible|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2018/02/10/world/europe/hungary-orban-democracy-far-right.html|access-date=2024-08-12|issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Maerz|first=Seraphine F.|last2=Lührmann|first2=Anna|last3=Hellmeier|first3=Sebastian|last4=Grahn|first4=Sandra|last5=Lindberg|first5=Staffan I.|date=2020-08-17|title=State of the world 2019: autocratization surges – resistance grows|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13510347.2020.1758670|journal=Democratization|language=en|volume=27|issue=6|pages=909–927|doi=10.1080/13510347.2020.1758670|issn=1351-0347}}</ref> Često se predstavlja kao branitelj kršćanskih vrijednosti pred [[Europska unija|Europskom unijom]], za koju tvrdi da je antidržavna i [[Protukršćanstvo|protukršćanska]]. Njegovo prikazivanje EU kao političkog neprijatelja dok prihvaća njezin novac i usmjerava ga svojim saveznicima i obitelji dovelo je do optužbi da njegova vlada predstavlja [[Kleptokracija|kleptokraciju]].<ref>{{Citiranje novina|title=The EU is tolerating—and enabling—authoritarian kleptocracy in Hungary|work=The Economist|url=https://www.economist.com/europe/2018/04/05/the-eu-is-tolerating-and-enabling-authoritarian-kleptocracy-in-hungary|access-date=2024-08-12|issn=0013-0613}}</ref> Također je karakterizirana kao hibridni [[režim]], [[jednostranački sustav]] i [[Mafija|mafijaška]] država.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Krekó|first=Péter|last2=Enyedi|first2=Zsolt|date=2018|title=Explaining Eastern Europe: Orbán's Laboratory of Illiberalism|url=https://muse.jhu.edu/pub/1/article/698916|journal=Journal of Democracy|volume=29|issue=3|pages=39–51|issn=1086-3214}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Dropping the Democratic Facade|url=https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2020/dropping-democratic-facade|access-date=2024-08-12|website=Freedom House|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Bloomberg - Are you a robot?|url=https://www.bloomberg.com/tosv2.html?vid=&uuid=8a504694-5897-11ef-b331-a17a0c32c195&url=L25ld3MvYXJ0aWNsZXMvMjAxOS0wMi0wNS9odW5nYXJ5LWJlY29tZXMtZmlyc3QtcGFydGx5LWZyZWUtZXUtbmF0aW9uLWluLWRlbW9jcmFjeS1nYXVnZQ==|access-date=2024-08-12|website=www.bloomberg.com}}</ref> Orbán svoju politiku predstavlja kao "neliberalno [[demokršćanstvo]]".<ref>{{Citiranje weba|title=Hungarian PM sees shift to illiberal Christian democracy in 2019 European vote|url=https://www.reuters.com/article/us-hungary-orban/hungarian-pm-sees-shift-to-illiberal-christian-democracy-in-2019-european-vote-idUSKBN1KI0BK/|url-status=live}}</ref> Kao rezultat takve politike, [[Fidesz]] je suspendiran iz [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] od ožujka 2019.<ref>{{Citiranje novina|date=2019-03-20|title=Hungary Orban: Europe's centre-right EPP suspends Fidesz|language=en-GB|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-47622921|access-date=2024-08-12}}</ref> U govoru u srpnju 2022. Orbán je kritizirao miješanje europskih i neeuropskih [[rasa]], rekavši: "Mi [Mađari] nismo mješanci i ne želimo postati mješanci."<ref>{{Citiranje weba|title=Subscribe to read|url=https://www.ft.com/content/0a47ae01-5ca2-44c0-bcde-701c7cf90258|access-date=2024-08-12|website=www.ft.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-26|title=‘Nazi’ talk: Orbán adviser trashes ‘mixed race’ speech in dramatic exit|url=https://www.politico.eu/article/nazi-talk-orban-adviser-trashe-mix-race-speech-dramatic-exit/|access-date=2024-08-12|website=POLITICO|language=en-GB}}</ref> Dva dana kasnije u Beču, pojasnio je da je govorio o kulturama, a ne o genetici.<ref>{{Citiranje weba|title=Hegedüs Zsuzsa szerint Orbán Bécsben „korrigált”, ő azonban távozik a posztjáról|url=https://www.szabadeuropa.hu/a/hegedus-zsuzsa-szerint-orban-becsben-korrigalt-o-azonban-tavozik-a-posztjarol/31965450.html|access-date=2024-08-12|website=www.szabadeuropa.hu}}</ref> Orbán promiče [[euroskepticizam]], protivljenje [[Liberalna demokracija|liberalnoj demokraciji]]<ref>{{Citiranje časopisa|last=Kelemen|first=R. Daniel|date=2017-04|title=Europe’s Other Democratic Deficit: National Authoritarianism in Europe’s Democratic Union|url=https://www.cambridge.org/core/journals/government-and-opposition/article/europes-other-democratic-deficit-national-authoritarianism-in-europes-democratic-union/D0521BB6E422F3354315A5708C5161F7|journal=Government and Opposition|language=en|volume=52|issue=2|pages=211–238|doi=10.1017/gov.2016.41|issn=0017-257X}}</ref> i uspostavi bližih veza s [[Kina|Kinom]] i [[Rusija|Rusijom]].<ref>{{Citiranje weba|last=Buyon|first=Noah|date=2024-08-15|title=Orban and Trump Want Closer Ties, But Politics Could Get in the Way|url=https://foreignpolicy.com/2016/12/06/orban-and-trump-reset-hungary-russia-putin-nato-populism/|access-date=2024-08-12|website=Foreign Policy|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Roth-Rowland|first=Natasha|date=2022-09-07|title=How the antisemitic far right fell for Israel|url=https://www.972mag.com/antisemitic-far-right-israel-orban/|access-date=2024-08-12|website=+972 Magazine|language=en-US}}</ref> ==Raniji život== ===Mladost i rana karijera=== Rođen je u [[Stolni Biograd|Stolnom Biogradu]] ([[Mađarski jezik|mađ]]. ''Székesfehérváru'') 31. svibnja 1963. godine u seoskoj obitelji, kao najstariji sin Győzőa Orbána (rođen 1940.) i [[Logopedija|logopetkinje]] Erzsébet Sípos (rođene 1944.). Ima dva mlađa brata, Győzőa Juniora (rođen 1965.) i Árona (rođen 1977.), današnje poduzetnike. Odrastao je u dva obližnja sela [[Alcsútdoboz]]u i [[Felcsút]]u. U [[1977.]] godine se s obitelji preselio u Stolni Biograd. Nakon odsluženja vojnog roka studirao je pravo na [[Sveučilište Loránd Eötvös|Sveučilištu Loránd Eötvös]] u [[Budimpešta|Budimpešti]], gdje je diplomirao [[1987.]] godine. U [[1989.]] godine dobio je stipendiju Fondacije Soros i studirao godinu dana na [[Pembroke College|koledžu Pembrokeu]] u [[Oxford]]u. Viktor Orbán je lider kršćansko-konzervativnog [[Fidesz]]a, vladajuće stranke u Mađarskoj. Oženjen je pravnicom Anikó Lévai. Reformatske ([[kalvinizam|kalvinističke]]) je vjeroispovjesti i održava dobre odnose s većinom crkava u Mađarskoj. Par ima petero djece. Orbán je veliki poklonik sporta. Ujedno je registrirani igrač i jedan od glavnih pokrovitelja nogometne ekipe Felcsúta pa se njegov lik pojavljuje čak u računalnoj igri [[Football Manager 2006]]. godine. ===Politička karijera=== Viktor Orbán bio je jedan od osnivača [[Fidesz]]a (Savez mladih demokrata) koji je formiran [[30. ožujka]] [[1988.]] godine. Dana [[16. lipnja]] [[1989.]] godine on je držao govor povodom ponovnog svečanog pokopa [[Imre Nagy|Imrea Nagya]], središnje ličnosti mađarskog ustanka protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u [[1956.]] godine. U svom žestokom govoru zahtijevao je slobodne izbore i povlačenje sovjetskih trupa iz zemlje. Taj govor kojim je stekao glas i međunarodno priznanje često je spominjan kao prekretnica mađarske povijesti. Tijekom ljeta 1989. godine sudjelovao je u tzv. "Opozicijskim raspravama na okruglom stolu". Nakon raspada nacionalne desnice [[1994.]] godine Fidesz se pod njegovim vodstvom pomicao prema konzervativnim vrijednostima (stranka je bila članica [[Liberalna Internacionala|Liberalne Internacionale]]). U [[1995.]] godine stranka je preimenovana u Fidesz-MPP (Savez mladih demokrata – Mađarska građanska stranka). ===Premijer Mađarske=== Fidesz-MPP je na parlamentarnim izborima u [[1998.]] godine osvojio 29 % glasova te je – zajedno s ostatkom raspadanog [[Mađarski demokratski forum|Mađarskog demokratskog foruma]] (glavne stranke prve slobodno birane vlade) i [[Neovisna stranka sitnih posjednika|Neovisnom strankom sitnih posjednika]] – formirao koalicijsku vladu. Viktor Orbán je s 35 godina postao drugi najmlađi predsjednik vlade Mađarske (nakon [[András Hegedűs|Andrása Hegedűsa)]]. Bio je premijer Mađarske od [[1998.]] do [[2002.]] godine. Za premijera je ponovno izabran [[2010.]] godine kada je njegova stranka [[Fidesz]], u koaliciji s [[Kršćansko-demokratska narodna stranka|Kršćansko-demokratskom narodnom strankom]] pobijedila na parlamentarnim izborima. == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat}} [[Kategorija:Predsjednici mađarske vlade|Orbán, Viktor]] [[Kategorija:Mađarski političari od 1989.]] [[Kategorija:Životopisi, Stolni Biograd]] [[Kategorija:Mađarski nacionalisti]] 1vvmt0mrnm87blpkhqbdmjkfwcm5uec Hrvatski kajakaški savez 0 44545 7431185 7368344 2026-04-16T23:22:30Z Setenzatsu.2 230423 /* Popis dugovječnih i značajnijih natjecanja u Hrvatskoj */ 7431185 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} '''Hrvatski kajakaški savez''' je organizacija koja koja koordinira rad hrvatskih klubova i reprezentacija u dvije sportske grane: [[Kajak i kanu na mirnim vodama|kajak i kanu na mirnim vodama]] te [[Kajak i kanu na divljim vodama|kajak i kanu na divljim vodama]]. U širem smislu to obuhvaća discipline sprint, maraton, slalom, spust, [[rafting]] i [[jedrenje kanuom]]. U statutu Saveza stoji da je uz nacionalni športski savez, on i [[Hrvatski astronautički i raketni savez|nacionalni savez tehničke kulture]] koji u svom sadržaju djelatnosti, uz sport, ima i značajan dio tehničke kulture.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa |url=http://www.hztk.hr/hrvatski-kajakaski-savez/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180427154842/http://www.hztk.hr/hrvatski-kajakaski-savez/ |archive-date=27. travnja 2018. |access-date=15. travnja 2019.}}</ref> Međunarodni naziv za savez je '''Croatian Canoe Federation'''. Savez je osnovan [[12. kolovoza]] [[1939.]] godine u [[Zagreb]]u, a njegov rad obnovljen je 1955. Član je ''International Canoe Federation (ICF)'' - Međunarodne kajakaške federacije od [[31. listopada]] [[1992.]] godine i ''European Canoe Association (ECA)'' - Europskog kajakaškog udruženja od [[11. prosinca]] [[1993.]] godine.<ref>http://www.hoo.hr/1471-v-hrvatski-kajakaski-savez.aspx</ref><ref name="#2">{{Citiranje weba |title=HE//LZMK |url=https://enciklopedija.hr/clanak/29809 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> Također je član ''Hrvatske zajednice tehničke kulture''.<ref name="#1"/> ==Na mirnim vodama & oceanu== <small>''Napomena: Utrke na mirnim vodama se često koriste kao sinonim za sprint, dok se maraton promatra kao zasebna disciplina, ali ovdje je radi preglednije sistematizacije smatran poddisciplinom utrka na mirnim vodama jer se i odvija na istima uz povremene kratke dionice na suhom ili na rijekama bez brzaca.''</small> ===Olimpijske igre=== <small>''nakon 2016.''</small> ''Posljednje finale: 1996. C1'' {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" |- !style="text-align:left; background:#FFFFFF" |Legenda |-bgcolor="#FFFFFF" | - ''italic - hrvatski veslači koji su medalje osvajali za Jugoslaviju; medalje osvojene kao dio posade sa srpskim kanuistima naglašene su u zagradama''<br>- ''broj u zagradi označava broj različitih disciplina (neovisnih o udaljenosti) u kojima je veslač(ica) osvoji-o/la medalje na OI''<br>- <sup>CiK</sup> ''označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili i u kanuu'' <sup>C</sup> ''i u kajaku'' <sup>K</sup> ''na OI'' |} ====Sprint==== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! <small>Stil</small> ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | ''[[Matija Ljubek]]'' (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | {{nowrap|1 (+1)}} | style="background:#DCE5E5;" | 0 (+1) | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 (+2) |} ;Posade <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:100px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;C-1 {{nowrap|[[Matija Ljubek]] (Z–B)}} </div> ===Svjetsko prvenstvo=== ''1 Srp 2016'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="5" | Medalje ! align="center" colspan="14" | Na mirnim vodama ! align="center" colspan="2" rowspan="2" | Na oceanu ! align="center" rowspan="5" | Ukupno |- ! align="center" colspan="8" | Sprint ! align="center" colspan="6" | Maraton |- ! align="center" colspan="4" | Kanu ! align="center" colspan="4" | Kajak ! align="center" colspan="3" | Kanu ! align="center" colspan="3" | Kajak ! align="center" colspan="2" | Kajak |- | align="center" colspan="3" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="3" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="2" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="2" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="1" | M | align="center" colspan="1" | Ž |- | align="center" | C1 | align="center" | C2 | align="center" | C4 | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | K2 | align="center" | K4 | align="center" | | align="center" | C1 | align="center" | C2 | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | K2 | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | K1 |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c1 --> 2 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c4 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kajak, m, k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k4 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, sprint, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kanu, m, c1 --> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--mirno, maraton, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ocean, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ocean, kajak, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 2 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c1 --> 2 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c4 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kajak, m, k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k4 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, sprint, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kanu, m, c1 --> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--mirno, maraton, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ocean, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ocean, kajak, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 3 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c1 --> 3 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kanu, m c4 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kajak, m, k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kajak, m k4 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, sprint, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kanu, m, c1 --> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kajak, m k2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--mirno, maraton, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ocean, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ocean, kajak, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 3 |- |} {| class="wikitable" |-bgcolor="#FFFFFF" |'''Legenda'''<br> - ''italic - hrvatski veslači koji su medalje osvajali za Jugoslaviju; medalje osvojene kao dio posade sa srpskim kanuistima naglašene su u zagradama te se ne navode u gornjoj tablici''<br> - ''broj u zagradi označava broj različitih disciplina (neovisnih o udaljenosti) u kojima je veslač(ica) osvoji-o/la medalje na SP-u''<br> - <sup>CiK</sup> ''označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili i u kanuu'' <sup>C</sup> ''i u kajaku'' <sup>K</sup> ''na SP-u''<br> - <sup>MiO</sup> ''označava veslač-e/ice koji su medalje osvojili i na mirnim vodama i na oceanu na SP-u'' |} {{col-begin}} {{col-break}} ====Sprint==== <small>''nakon izdanja 2022.''</small> ''Posljednje finale: 2022.'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Matija Ljubek]]'' (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | {{nowrap|1 (+3)}} | style="background:#DCE5E5;" | 1 (+2) | style="background:#FFDAB9;" | 2 (+1) | 4 (+6) |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Ivan Šabjan]]'' ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Anamaria Govorčinović]] ||<small>K</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |} ;Posade <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:100px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;C-1 {{nowrap|[[Matija Ljubek]] (Z–S–2xB)}}<br> [[Ivan Šabjan]] (Z–S–B) </div> ;;> Kajak <div style="height:100px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;K-1 [[Anamaria Govorčinović]] (S–B)<br> </div> {{col-break}} ====Maraton==== <small>''nakon izdanja 2015.''</small> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Nikica Ljubek]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} ====Na oceanu==== <small>''nakon izdanja 2018.''</small> {{col-end}} ===Europsko prvenstvo=== <!-- <div style="height:150px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;Posade prvaka {{col-begin}} {{col-break}} ;;SPRINT ;;;;n/a {{nowrap|}} {{col-break}} ;;MARATON ;;;;n/a {{nowrap|}} {{col-end}} </div> --> {{col-begin}} {{col-break}} ====Sprint==== <small>''nakon izdanja 2022.''</small> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Anamaria Govorčinović]] ||<small>K</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Vanesa Tot]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Stjepan Janić]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-break}} ====Maraton==== <small>''nakon izdanja 2018.''</small> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Vanesa Tot]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Nikica Ljubek]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-end}} ===Svjetski ranking - najbolje pozicije=== <small><!-- datum --></small> <!--neovisno jesu li ostvarene u jednosjedu, dvosjedu ili četverosjedu--> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" !colspan="2"| !!colspan="1"|Sprint !!colspan="1"|Maraton !!colspan="1"|Ocean |- !rowspan="2"|Kajak |M <!--sprint -->| <!--maraton -->| <!--ocean -->| |- |Ž <!--sprint -->| <!--maraton -->| <!--ocean -->| |- !rowspan="2"|Kanu |M <!--sprint -->| <!--maraton -->| <!--ocean -->| |- |Ž <!--sprint -->| <!--maraton -->| <!--ocean -->| |} ==Na divljim vodama== ===Olimpijske igre=== <small>''nakon 2016.''</small> ''Posljednje finale: 2000. K1'' ====Slalom==== U kanuu je najbolji rezultat 9. mjesto Danka Hercega u C-1 1992. U kajaku je najbolji rezultat 11. mjesto Andreja Glucksa u K-1 2000. ===Svjetsko prvenstvo=== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="6" | Medalje ! align="center" colspan="16" | Na divljim vodama ! align="center" rowspan="6" | Ukupno |- ! align="center" colspan="7" rowspan="2" | Slalom ! align="center" colspan="9" | Spust |- ! align="center" colspan="7" | <small>klasični i sprint</small> ! align="center" colspan="2" | <small>ekstreman</small> |- ! align="center" colspan="4" | Kanu ! align="center" colspan="3" | Kajak ! align="center" colspan="4" | Kanu ! align="center" colspan="3" | Kajak ! align="center" colspan="2" | Kajak |- | align="center" colspan="3" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="2" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="3" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="2" | M | align="center" colspan="1" | Ž | align="center" colspan="1" | M | align="center" colspan="1" | Ž |- | align="center" | C1 | align="center" | C2 | align="center" | {{Tooltip|E|Ekipno: C1 i C2}} | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | {{Tooltip|E|Ekipno: K1}} | align="center" | | align="center" | C1 | align="center" | C2 | align="center" | {{Tooltip|E|Ekipno: C1 i C2}} | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | {{Tooltip|E|Ekipno: K1}} | align="center" | | align="center" | K1 | align="center" | K1 |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kanu, m ekipno --> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, slalom, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kanu, m c1 --> 8 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kanu, m ekipno --> 4 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, spust, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, ekstreman, m k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--divlje, ekstreman, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 12 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kanu, m ekipno --> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, slalom, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kanu, m c1 --> 4 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kanu, m ekipno --> 4 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, spust, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, ekstreman, m k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--divlje, ekstreman, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 9 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kanu, m ekipno --> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, slalom, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kanu, m c1 --> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kanu, m c2 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kanu, m ekipno --> 2 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kanu, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kajak, m k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kajak, m ekipno --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, spust, kajak, ž --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, ekstreman, m k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--divlje, ekstreman, ž k1 --> \ | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 3 |- |} {{col-begin}} {{col-break}} ====Slalom==== <small>''nakon izdanja 2014.''</small> ''Posljednje finale: 2002.'' =====Pojedinačno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Kanuist(ica) / Kajakaš(ica) !! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | — || | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 0 |} Najbolji rezultat je 4. mjesto Danka Hercega 1997. =====Ekipno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Danko Herceg]],<br>[[Stjepan Perestegi]],<br>[[Zlatko Sedlar]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} ;Ekipe <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:100px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;3xC-1 {{nowrap|Danko Herceg, Stjepan Perestegi, Zlatko Sedlar (S)}} </div> {{col-break}} ====Spust==== <small>''nakon izdanja 2016.''</small> - ''italic - hrvatski veslači koji su medalje osvajali za Jugoslaviju =====Pojedinačno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Emil Milihram]] * ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 6 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 8 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Hohnjec]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Tomislav Crnković (kanuist)|Tomislav Crnković]]'' ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Igor Gojić]],<br>[[Tomislav Lepan]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} :''* najuspješniji kanuist u spustu svih vremena'' ;Posade <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:150px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;C-1 {{nowrap|Emil Milihram (6xZ–S–B)}}<br> Tomislav Hohnjec (Z–S)<br> Tomislav Crnković (Z)<br> Igor Gojić (S)<br> Tomislav Lepan (S) </div> =====Ekipno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Emil Milihram]] (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 9 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Hohnjec]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Igor Gojić]] (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 8 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Lepan]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 6 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Željko Petrić]] (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Tomislav Crnković (kanuist)|Tomislav Crnković]]'',<br>[[Goran Čokor]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Luka Obradić (2) ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Ren Korpes,<br>Antonio Marinić,<br>Ivan Tolić,<br>Jadran Zonjić ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Franjo Guščić,<br>Siniša Martinčević,<br>Mario Peček,<br>Robert Rauš ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} ;Ekipe <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:200px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;3xC-1 Igor Gojić, Tomislav Lepan, Emil Milihram (Z–3xS–B)<br> Igor Gojić, Tomislav Hohnjec, Tomislav Lepan (Z)<br> Goran Čokor, Tomislav Hohnjec, Emil Milihram (Z)<br> Tomislav Hohnjec, Emil Milihram, Željko Petrić (Z)<br> Igor Gojić, Emil Milihram, Luka Obradić (B) ;;;;3xC-2 Ren Korpes, Antonio Marinić, Emil Milihram, Luka Obradić, Ivan Tolić, Jadran Zonjić (S)<br> {{nowrap|Igor Gojić, Franjo Guščić, Siniša Martinčević, Mario Peček, Željko Petrić, Robert Rauš (B)}} </div> {{col-end}} =====Svjetsko prvenstvo u ekstremnom kajaku===== ''Sickline Extreme Kayak World Championship''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.adidas-sickline.com/race-info/ergebnisse/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150321223957/http://www.adidas-sickline.com/race-info/ergebnisse/ |archive-date=21. ožujka 2015. |access-date=7. ožujka 2015.}}</ref> :''Brzaci se kategoriziraju na ljestvici od I do VI. Utrke ovog natjecanja se održavaju na brzacima kategorija V-VI.'' <small>''nakon 2016.''</small><br> Na dosadašnjih 6 prvenstava nije nastupio niti jedan natjecatelj iz Hrvatske. ===Europsko prvenstvo=== <div style="height:150px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;Posade prvaka {{col-begin}} {{col-break}} <!-- ;;SLALOM ;;;;n/a {{nowrap|}} --> {{col-break}} ;;SPUST ;;;;C-1 [[Emil Milihram]] (4x), [[Tomislav Hohnjec]] <!-- ;;;;C-2 {{nowrap|}} ;;;;K1 --> {{col-end}} </div> {{col-begin}} {{col-break}} ====Slalom==== <small>''nakon izdanja 2016.''</small> =====Pojedinačno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | — || | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 0 |} Najbolji rezultat je 4. mjesto Danka Hercega 1996. =====Ekipno===== Najbolji rezultat je 5. mjesto 2000. {{col-break}} ====Spust==== <small>''nakon izdanja 2017.''</small> =====Pojedinačno===== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Emil Milihram]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 4 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 7 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Hohnjec]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Igor Gojić]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Mario Peček,<br>Robert Rauš ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Lepan]],<br>Luka Obadić,<br>[[Željko Petrić]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} ;Posade <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> ;;> Kanu <div style="height:150px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;C-1 Igor Gojić, Tomislav Hohnjec, Tomislav Lepan, Emil Milihram, Luka Obadić, Željko Petrić ;;;;C-2 {{nowrap|Mario Peček, Robert Rauš (2xB)}}<br> </div> =====Ekipno===== ;Osvajači zlata {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! {{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Emil Milihram]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 7 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 13 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Igor Gojić]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 5 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 11 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Lepan]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 5 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 9 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Hohnjec]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Goran Čokor]],<br>[[Željko Petrić]] ||<small>C</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |} ;Osvajači medalja ;;> Kanu <div style="height:200px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;;3xC-1 Goran Čokor, Igor Gojić, Tomislav Hohnjec, Tomislav Lepan, Emil Milihram, Željko Petrić, Jadran Zonjić ;;;;3xC-2 Filip Benjak, Goran Čokor, Igor Gojić, [[Danko Herceg]], Matej Herkov, Tomislav Lepan, Siniša Martinčević, Emil Milihram, [[Emir Mujčinović]], Antonio Obadić, Mario Peček, Željko Petrić, Robert Rauš, Elvis Sanjković, Zlatko Sedlar, Andrej Trandler, Tomislav Zobec, Nikola Županić </div> {{col-end}} ===Svjetski ranking - najbolje pozicije=== <small><!-- datum --></small> <!--neovisno jesu li ostvarene u jednosjedu, dvosjedu ili četverosjedu--> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" !colspan="2"| !!colspan="1"|Slalom !!colspan="1"|Spust |- !rowspan="2"|Kajak |M <!--slalom-->| <!--spust -->| |- |Ž <!--slalom-->| <!--spust -->| |- !rowspan="2"|Kanu |M <!--slalom-->| <!--spust -->| |- |Ž <!--slalom-->| <!--spust -->| |} ==Svjetski kup== (lista nepotpuna)<br> <ref>https://www.index.hr/Sport/clanak/hohnjec-slavio-u-karlovym-varyma/206054.aspx</ref> <ref>https://www.index.hr/sport/clanak/kajakkanu-tomislav-hohnjec-osvojio-svjetski-kup/207653.aspx</ref> <ref>https://www.vecernji.hr/sport/milihramu-zlato-u-utrci-svjetskog-kupa-u-spanjolskoj-277895</ref> <ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/199394/ostali-sportovi/zavrsnica-svjetskog-kupa-u-znaku-kanu-dvojca-pecek-raus/ |title=Arhivirana kopija |access-date=6. studenoga 2018. |archive-date=7. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181107104006/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/199394/ostali-sportovi/zavrsnica-svjetskog-kupa-u-znaku-kanu-dvojca-pecek-raus/ |url-status=dead }}</ref> ''Barem 1 pobjeda.''<br> <sup>CiK</sup> - ''postolja i u kanuu''<sup> C</sup> ''i u kajaku''<sup> K</sup><br> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" !rowspan=2| !!rowspan=2|{{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! rowspan=2|<small>Pobjede</small> !! rowspan=2|<small>Postolja</small> !! colspan="3"|{{nowrap|<small>Discipline/pobjeda</small>}} |- !style="height:10px;"| !! !! <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || align="left"| || || |DV/MV || align="center"|sprint,maraton,ocean,slalom,spust || align="center"| --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left"|[[Anamaria Govorčinović]] || || |MV || align="center"|sprint || align="center"|K1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left"|[[Tomislav Hohnjec]] || || |DV || align="center"|spust || align="center"|C1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left"| [[Tomislav Lepan]] || || |DV || align="center"|spust || align="center"|C1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left"| [[Emil Milihram]] || || |DV || align="center"|spust || align="center"|C1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left"| Mario Peček || || |DV || align="center"|spust || align="center"|C2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left"| Robert Rauš || || |DV || align="center"|spust || align="center"|C2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left"|[[Vanesa Tot]] || || |MV || align="center"|sprint || align="center"|C1 |} ===Osvajači Svjetskog kupa=== ''nepotpuni podaci'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" !rowspan=2| !!rowspan=2|{{nowrap|Kanuist(ica) / Kajakaš(ica)}} ! rowspan=2|{{nowrap|# kupova}} ! rowspan=2|Godine ! colspan="3"| Disciplina |- !style="height:10px;"| !! !! |- |M || [[Tomislav Hohnjec]] | align="center"|1 || align="center"|2004. |DV || align="center"|spust || align="center"|C1 |- |M || [[Emil Milihram]] | align="center"|2 || align="center"|2010., '11. |DV || align="center"|spust || align="center"|C1 |- |M || [[Mario Peček]] / [[Robert Rauš]] | align="center"|1 || align="center"|2002. |DV || align="center"|spust || align="center"|C2 |- |} ==Svjetski rekorderi== ''studeni 2018.'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|<small>Veslači(ce)</small> !! rowspan=2 data-sort-type="number"|<big>Σ</big> !! colspan=2 data-sort-type="number"|<small>Na vodi</small> !! colspan=2 data-sort-type="number" style="border-left: 3px solid black;"|<small>Ergometar</small> |- ! data-sort-type="number"|<small>Kanu</small> !! data-sort-type="number"|<small>Kajak</small> !! data-sort-type="number" style="border-left: 3px solid black;"|<small>Kanu</small> !! data-sort-type="number"|<small>Kajak</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF | M ||0x ||— ||— ||style="border-left: 3px solid black;"|— ||— |- align="center" bgcolor="#FFFFFF | Ž ||0x ||— ||— ||style="border-left: 3px solid black;"|— ||— |} <!-- lista ;Kanu (na vodi) * ;Kajak (na vodi) * ;Ergometar * --> ==Nacionalni rekordi== ''listopad 2018.'' {| bgcolor="#f7f8ff" cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="font-size: 95%; border: gray solid 1px; border-collapse: collapse;text-align:center;" |+'''Legenda''' | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''BWT'''|Best World Time}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | Najbolje svjetsko vrijeme<br><small>(ICF priznaje samo rezultate ostvarene u finalima natjecanja)</small> |- | style="background: #bbf3bb;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | Olimpijske discipline |- | style="background: #ffffbb;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | discipline ukinute na SP-u |- | style="background: #FFDACC;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | discipline nikad održane na SP-u |- | style="background: #ffffff;" width="20" | X | bgcolor="#ffffff" align="left" | nepostojeće discipline |} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! colspan="3" rowspan="3"| Disciplina ! colspan="7" | Kanu |- | colspan="3" | muškarci | colspan="3" | žene | colspan="1" | mix |- ! M C1 ! M C2 ! M C4 ! W C1 ! W C2 ! W C4 ! C2 |- style="white-space: nowrap;" ! rowspan="6"| m<br>i<br>r<br>n<br>e<br> <br>v<br>o<br>d<br>e ! rowspan="6"| s<br>p<br>r<br>i<br>n<br>t | align="right" |200m <!--m-->|41.110<br>Marko Jelkić ||39.960<br>Marko Jelkić,<br>Ivan Orešković ||style="background:#ffffbb;"|41.340<br>Dejan Heđa, Petar Ivić,<br>Kristijan Pittner, Goran Posavac <!--ž-->|style="background:#bbf3bb;"|<br>[[Vanesa Tot]] || ||style="background: #FFDACC;"| <!--mix-->| X |- | align="right"|500m <!--m-->|1:52.419<br>[[Emanuel Horvatiček]] ||1:46.460<br>[[Dražen Funtak]],<br>[[Nikica Ljubek]] || <!--ž-->|<br>[[Vanesa Tot]] ||style="background:#bbf3bb;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="right"|1000m <!--m-->|style="background:#bbf3bb;"|4:07.076<br>[[Nikica Ljubek]] ||style="background:#bbf3bb;"|3:19.167<br>[[Mićo Janić]],<br>[[Stjepan Janić]] || <!--ž-->|style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| <!--mix-->|rowspan="4"| X |- | align="right"|5000m <!--m-->| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| <!--ž-->| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="right"|10000m <!--m-->|style="background:#ffffbb;"|47:39.68<br>[[Ivan Šabjan]] ||style="background:#ffffbb;"|45:43.09<br>[[Matija Ljubek]],<br>Mirko Nišović ||style="background: #FFDACC;"| <!--ž-->|style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="left"|4x200m <!--m-->| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| <!--ž-->|style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- |colspan="10"| |- ! rowspan="2" colspan="2"| ergometar | align="right" |500m <!--m-->| ||colspan="2"| X <!--ž-->| ||colspan="2"| X <!--mix-->|rowspan="2"| X |- | align="right" |1000m <!--m-->| ||colspan="2"| X <!--ž-->| ||colspan="2"| X |- ! colspan="3" rowspan="3"| Disciplina ! colspan="7" | Kajak |- | colspan="3" | muškarci | colspan="3" | žene | colspan="1" | mix |- ! M K1 ! M K2 ! M K4 ! W K1 ! W K2 ! W K4 ! K2 |- style="white-space: nowrap;" ! rowspan="7"| m<br>i<br>r<br>n<br>e<br> <br>v<br>o<br>d<br>e ! rowspan="7"| s<br>p<br>r<br>i<br>n<br>t | align="right"|200m <!--m-->|style="background:#bbf3bb;"|36.010<br>[[Antun Novaković]] ||34.120<br>Mario Ivić,<br>Antun Novaković || style="background:#ffffbb;"|32.950<br>Marko Crneković, Luka Marijić,<br>Luka Mujkić, Jakov Radošević <!--ž-->|style="background:#bbf3bb;"|51.208<br>[[Anamaria Govorčinović]] || ||style="background:#ffffbb;"| <!--mix-->| X |- | align="right"|500m <!--m-->| || ||style="background:#bbf3bb;"| <!--ž-->|style="background:#bbf3bb;"|<br>[[Anamaria Govorčinović]] ||style="background:#bbf3bb;"| ||style="background:#bbf3bb;"| |- | align="right"|1000m <!--m-->|style="background:#bbf3bb;"| ||style="background:#bbf3bb;"| || <!--ž-->|<br>[[Anamaria Govorčinović]] || ||style="background:#ffffbb;"| <!--mix-->|rowspan="5"| X |- | align="right"|5000m <!--m-->| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| <!--ž-->| ||style="background:#ffffbb;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="right"|10000m <!--m-->|style="background:#ffffbb;"| ||style="background:#ffffbb;"| ||style="background:#ffffbb;"| <!--ž-->|style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| ||style="background: #FFDACC;"| |- | align="left"|4x200m <!--m-->| ||X ||X <!--ž-->| ||X ||X |- | align="left"|4x500m <!--m-->|style="background:#ffffbb;"| ||X ||X <!--ž-->|style="background: #FFDACC;"| ||X ||X |- |colspan="10"| |- ! rowspan="2" colspan="2"| ergometar | align="right" |500m <!--m-->| ||colspan="2"| X <!--ž-->| ||colspan="2"| X <!--mix-->|rowspan="2"| X |- | align="right" |1000m <!--m-->| ||colspan="2"| X <!--ž-->| ||colspan="2"| X |- |} ==Ostalo== [[Marko Jurinčić]] donio je 1919. u Zagreb prvi sklopivi kajak, a Hrvatski veslački klub (danas HAVK Mladost<ref>http://www.mladost.hr/3/o-klubu</ref>) organizirao je 1927. prvu regatu u Hrvatskoj.<ref name="#2"/> Najviše nastupa na OI imaju [[Matija Ljubek]] (sprint) i [[Danko Herceg]] (slalom) (4). Prvo prvenstvo Hrvatske u kajak i kanu ergometru, koje je ujedno bilo i otvoreno, održano je u ožujku 2016. u Slavonskom Brodu.<ref>https://kkkolimpik.wordpress.com/2016/02/11/slavonski-brod-domacin-hrvatskog-prvenstva-u-kajak-kanu-ergometru/</ref> Prva kanuistica (na mirnim vodama) na OI bila je [[Vanesa Tot]] 2021.<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/ostali-sportovi/vanesa-tot-izborila-tokio-hrvatska-ima-prvu-kanuisticu-ikad-na-olimpijskim-igrama-ali-i-prvu-brodanku-15074878</ref> Prva kajakašica (na mirnim vodama) na OI bila je [[Anamaria Govorčinović]] 2021.<ref>https://www.vecernji.hr/sport/anamaria-je-prva-hrvatica-koja-ce-na-olimpijske-igre-u-zahtjevnom-sportu-1492179</ref> ;Nazivlje :C1 - kanu jednoklek ''(na mirnim vodama)'', odnosno kanu jednosjed ''(na divljim vodama)'' :C2 - kanu dvoklek ''(na mirnim vodama)'', odnosno kanu dvosjed ''(na divljim vodama)'' :C4 - kanu četveroklek ''(na mirnim vodama)'' ::- Na mirnim vodama se kleči s jednom nogom, na divljim s dvije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.zagrebacki.hr/2017/08/23/kanuisti-koncara-vrhunski-rezultati-a-prave-treninge-putuje-se-ljubljanu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=21. kolovoza 2022. |archive-date=30. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190930024848/https://www.zagrebacki.hr/2017/08/23/kanuisti-koncara-vrhunski-rezultati-a-prave-treninge-putuje-se-ljubljanu/ |url-status=dead }}</ref> :K1 - kajak jednosjed, K2 - kajak dvosjed, K4 - kajak četverosjed ;<big>Mlađe kategorije na svjetskim natjecanjima</big> <!-- ''nakon 2017.''--> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan="2"|<small>Natjecanje</small> ! Spol ! width=30 | [[Image:Med_1.png]] ! width=30 | [[Image:Med_2.png]] ! width=30 | [[Image:Med_3.png]] ! width=40 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="8"|m&nbsp;v<br>i&nbsp;&nbsp;o<br>r&nbsp;&nbsp;d<br>n&nbsp;e<br>e&nbsp;&nbsp;&nbsp; <!--mirne vode--> |rowspan="2"|SP<br>U23 |M | || || | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž | || || | |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|SP<br>Junior |M | ||1 || | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž | || || | |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|OIM |M |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0 ||0 ||0 |0 |- |colspan="7"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|d&nbsp;v<br>i&nbsp;&nbsp;o<br>v&nbsp;d<br>lj&nbsp;e<br>e&nbsp;&nbsp;&nbsp; <!--divlje vode--> |rowspan="2"|OIM |M |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0 ||0 ||0 |0 |} ==Vanjske poveznice== * [http://www.kajak.hr/ Hrvatski kajakaški savez] * [http://www.canoeresults.eu/medals CanoeResults, baza rezultata u kajaku i kanuu] ==Vidi još== * [[Hrvatski veslački savez]] * [[Maraton lađa]] * [[Rafting#Rafting u Hrvatskoj i susjednim zemljama|Rafting u Hrvatskoj i susjednim zemljama]] * [[Popis staza za kajak i kanu slalom u Hrvatskoj]]<!-- umjetne i prirodne? --> **Separacijski kanal HE Dubrava, Donja Dubrava (općina Prelog) - ''jedina uređena umjetna kajakaška staza u Hrvatskoj''<ref>{{Citiranje weba |url=http://ztk-gradavarazdina.hr/kajak-kanu-klub-varteks-varazdin |title=Arhivirana kopija |access-date=10. siječnja 2022. |archive-date=10. siječnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220110105632/http://ztk-gradavarazdina.hr/kajak-kanu-klub-varteks-varazdin |url-status=dead }}</ref><ref>https://zgturizam.uciliste-ambitio.hr/wp-content/uploads/2020/01/Stru%C4%8Dni-priru%C4%8Dnik-za-program-osposobljavanja-za-poslove-instruktora-rekreativnog-kajak-kanua.pdf</ref> ===Popis dugovječnih i značajnijih natjecanja u Hrvatskoj=== <!-- moguće, 10+ izdanja Memorijal Zdravko Tumara-Eke, Zagreb<ref>https://kajak.hr/wp-content/uploads/2021/10/6_Rezultati-otvorenog-Prvenstva-grada-ZG-SPUST-2017.pdf</ref> Morski maraton Rijeka–Kraljevica – kajak, raft, SUP, morski kajak Jesenski spust, zagreb Kajakaška regata Kraljica jezera, Topusko, Fužine Memorijal Stjepan Stanić – Brod<ref>https://bljesak.info/sport/flash/medunarodna-regata-kazaginac-2011-28-srpnja/62252</ref> --> {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="background:#FFFFFF;" |+{{nowrap|}} |- style="vertical-align:top; horizontal-align:left" | :{{legenda|#CAE00D|međudržavna utrka}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- !colspan="9" align="center"|''<!--ovdje ide kriterij za uvrštavanje na popis --> '' |- bgcolor="#EFEFEF" ! Tip<br>utrke<!-- ergometar, tradicijska, sprint, maraton, na oceanu, slalom, spust, rafting, DB - dragon boat, SUP, kanu jedrenje --> ! Naziv utrke ! Lokacija / Start–Cilj ! 1.<br>izdanje ! Zadnje<br>izdanje ! class="unsortable"|Bilješke ! class="unsortable"|Ref |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rafting ||align="left"|[[Croatia Open (rafting)|Croatia Open]] ||[[Slunj]] || ||''održava se'' |''dio Europskog rafting kupa; za članove IRF-a i WRF-a; posljednjih godina nosi naziv RastRaft-Croatia Open; '' |<ref>https://worldrafting.com/news/50-wrf-euro-cup-2018-croatia</ref><ref>https://worldrafting.com/news/608-wrf-and-irf-join-forces-for-the-2025-european-cup-series</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[veslanje na dasci|SUP]] ||align="left"|Europski SUP kup Fužine ||[[Fužine]] ||2022. ||''održava se'' |''dio Europskog kupa u SUP veslanju (SUP European Cup);'' |<ref>https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/putovanja/najvisa-sup-regata-fuzine---794159.html</ref><ref>https://www.vecernji.hr/lifestyle/ultra-uzbudljiva-avantura-u-opcini-fuzine-1697980</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Kup grada Petrinje u kajaku i kanuu na mirnim vodama – Lovrenčevo ||[[Petrinja]], [[Kupa]] ||2002. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://www.radio-banovina.hr/petrinja-15-tradicionalna-regata-mirnim-vodama/</ref><ref>https://www.035portal.hr/vijest/kkk-marsonia-najuspjesniji-na-kupu-grada-petrinje-i-kupu-opcine-pokupsko-2016/clanak-7787</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Kup Runovića u kajaku i kanuu na mirnim vodama ||[[Runovići]], [[Vrljika]] ||1998. ||''održava se'' |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://radioimotski.hr/2021/06/28/saznajte-tko-su-pobjednici-24-kupa-runovica-u-kajaku-i-kanuu-na-mirnim-vodama/ |title=Arhivirana kopija |access-date=15. listopada 2023. |archive-date=9. veljače 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250209013730/https://radioimotski.hr/2021/06/28/saznajte-tko-su-pobjednici-24-kupa-runovica-u-kajaku-i-kanuu-na-mirnim-vodama/ |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rafting ||align="left"|Kupski plov ||style="background:#CAE00D"|[[Kupa]] ||2011. ||''održava se'' |''etapna kajak-kanu rafting regata; održava se cijelom dužinom Kupe, od njezinog izvora do ušća; '' |<ref>[https://www.crosport.hr/foto-kupski-plov-2015-kajak-kanu-rafting-regata-kupom-od-izvora-do-usca Kupski plov 2015: Kajak-kanu-rafting regata Kupom od izvora do ušća], Crosport.hr, objavljeno 19. lipnja 2015., pristupljeno 4. studenoga 2023.</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Trad. ||align="left"|Lov na labuđe pero ||[[Prelog]], jezero HE Dubrava ||2001. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://emedjimurje.net.hr/vijesti/sport/3077147/lov-na-labude-pero-i-kajakaska-regata/</ref><ref>https://www.prelog.hr/novo-izdanje-lova-na-labude-pero/a8007</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[Majski turnir gradova – Belišće]] ||[[Belišće]], [[Drava]] ||1972. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |maraton ||align="left"|[[Maraton Sava]] / [[Međunarodni kajakaški maraton Sava: Brežice – Zagreb]] / [[Međunarodni kajakaški maraton Samoborski Otok – Zagreb]] ||style="background:#CAE00D"|[[Brežice]]/[[Samoborski Otok]]–Zagreb ||1930. ||''održava se'' |''višegodišnji prekidi u održavanju utrke; Međunarodni kajakaški maraton Krško – Zagreb - start utrke bio u Krškom i to je bilo najdulje izdanje maratona;<ref>https://www.marathon-sava.com/o-maratonu/</ref> '' |<ref>https://www.marathon-sava.com/o-maratonu/</ref><ref>https://stari.kkkzagreb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=148%3A2010-09-43-medunarodni-kajakaski-maraton-2010&catid=9%3Anatjecanja&Itemid=19&lang=hr</ref><ref>https://www.marathon-sava.com/wp-content/uploads/2021/09/Raspis-52.-kajakaski-maraton-2021-1.pdf</ref><ref>https://www.varazdinske-vijesti.hr/sport/clanovi-kajak-kanu-kluba-varteks-uspjesni-na-48-medunarodnom-maratonu-brezice-zagreb-19136</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[Međunarodna dunavska regata]] / TID regata ||style="background:#CAE00D"|[[Dunav]] ([[Ingolstadt]]–[[Sfântu Gheorghe (Covasna)|Sf. Gheorghe]]) ||1956. ||''održava se'' |''službeni naziv: Tour international Danubien; najdulja, najstarija i najmasovnija kajakaško/kanuistička regata na svijetu; duljina regate iznosi oko 2500 km rijeke; prolazi kroz Hrvatsku; '' |<ref>http://www.glas-slavonije.hr/396055/3/I-ove-godine-sudjeluju-na-najduljoj-regati-na-svijetu</ref><ref>J.B.K., [https://www.danas.rs/vesti/drustvo/donji-milanovac-stize-najstarija-i-najduza-kajakaska-regata-na-svetu/ Donji Milanovac: Stiže najstarija i najduža kajakaška regata na svetu], Danas,  objavljeno 8. kolovoza 2022., pristupljeno 26. listopada 2023.</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |sprint ||align="left"|Međunarodna kajakaška regata "Zagreb 87" ||Zagreb, Jarun ||colspan=2|1987. |'' '' |<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kanuklubkoncar.hr/wp-content/uploads/2023/03/Kanu-kajak-broj-7-8.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=25. listopada 2023. |archive-date=26. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231026223336/https://www.kanuklubkoncar.hr/wp-content/uploads/2023/03/Kanu-kajak-broj-7-8.pdf |url-status=dead }}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |sprint ||align="left"|[[Međunarodna regata "Slavonski Brod"]] ||[[Slavonski Brod]], [[Sava]] ||1954. ||''održava se'' |''u kalendaru ICF-a - jedini grad u Hrvatskoj u kojem se održava regata upisana u međunarodni kalendar kajakaško-kanuističkih događanja u svijetu; '' |<ref>https://www.ebrod.net/slavonski-brod/clanak/-slavonski-brod--jedini-grad-u-hrvatskoj-u-kojem-se-odrzava-regata-upisana-u-medunarodni-kalendar-kajakasko-kanuistickih-dogadanja-u-svijetu-11399.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |sprint ||align="left"|Memorijal „Matija Ljubek“ ||[[Zagreb]], Jarun ||2002. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |spust ||align="left"|Memorijal „Siniša Razlog“ ||[[Varaždin]] ||1997. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[veslanje na dasci|SUP]] ||align="left"|Najviša SUP regata Fužine ||[[Fužine]] ||2022. ||''održava se'' |''regata na jezeru Bajer, na 722 metra nadmorske visine, najviša je u Europi; '' |<ref>https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/putovanja/najvisa-sup-regata-fuzine---794159.html</ref><ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/gorski-kotar/u-fuzinama-se-odrzava-atraktivno-natjecanje-najvisa-sup-regata-u-europi/</ref><ref>https://kigo.hr/sup-regata-u-fuzinama/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[Zmajski čamac|{{Tooltip|DB|dragon boat}}]] ||align="left"|Otvoreni međunarodni Dragon boat cup Zagreb ||[[Zagreb]], Jarun ||2018. ||''održava se'' |'' '' |<ref>http://www.kajakaski-savez-zagreb.hr/dokumenti/Raspis%20Dragon%20boat%20cup%202018(4).pdf</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Prizivna regata Kobaš ||[[Slavonski Kobaš]], [[Sava]] ||barem 2012. ||''održava se'' |'' ''<!-- u Slavonskom Kobašu održavaju se dvije kajak-kanu regate: "Kobaš" i "Oriolik" --> |<ref>https://www.slavonskikobas-kudmg.com/regata-kobas-2022/</ref><ref>https://plusportal.hr/sport/ostalo/brigiti_2_a_marku_4_zlata-10694</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|Regata Osijek – Aljmaš ||[[Drava]] ([[Osijek]]–[[Aljmaš]]) ||2001. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://sportalo.hr/odrzana-20-regata-osijek-aljmas/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[veslanje na dasci|SUP]] ||align="left"|SUP race Volosko<br>''prije'' SUP regata Volosko Open / Volosko SUP Open ||[[Volosko]] ||2016. ||''održava se'' |'' '' |<ref>http://www.dsnm-volosko-windsurf.hr/clanci-regate/sup-regata-volosko-open-2019/</ref><ref>https://www.surfshop.hr/6-regatom-u-voloskom-zavrsen-liburnija-kup-2021/</ref><ref>https://www.press-photo.eu/2018/09/3volosko-sup-open-regata-15092018.html</ref><ref>http://www.dsnm-volosko-windsurf.hr/clanci-regate/prva-sup-regata-volosko-open-2016/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[veslanje na dasci|SUP]] ||align="left"|[[SUPer Surfers Challenge Poreč – Lanterna]] ||[[Poreč]] ||2014. ||''održava se'' |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[Svjetski kajakaški kup na divljim vodama u Hrvatskoj|Svjetski kup na divljim vodama u Hrvatskoj]] || || || |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||align="left"|[[Svjetski kajakaški kup na mirnim vodama u Hrvatskoj|Svjetski kup na mirnim vodama u Hrvatskoj]] || || || |'' '' | |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |spust ||align="left"|[[Štefanjski spust]] / [[Štefanjsko novogodišnji spust]]<br />Memorijal „Tibor Šaramo“ ||Zagreb, [[Sava]] ||data-sort-value="1971."|1971.<br>1996. ||''održava se'' |''Tibor Šaramo je bio sportski novinar i utemeljitelj ovog spusta;<ref>https://kajakaski-savez-zagreb.hr/default.aspx?id=744</ref> '' |<ref>https://kajak.hr/wp-content/uploads/2021/10/2021_Prijedlog_Kalendara_MV_i_DV.pdf</ref><ref>https://kajak.hr/wp-content/uploads/2022/05/Kalendar-natjecanja-i-priprema-HKS-a-za-2022.-godinu.pdf</ref><ref>https://kajakaski-savez-zagreb.hr/default.aspx?id=748</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |maraton ||align="left"|Varaždinski kajak-kanu maraton ||[[Drava]] ([[Svibovec]]–[[Varaždin]]) ||2005. ||''održava se'' |'' '' |<ref>https://varazdin-sport.hr/kajak-kanu-klub-varteks-varazdin-hrvatski-kajakaski-savez-organiziraju-19-varazdinski-kajak-kanu-maraton/?utm_source=sportske.jutarnji.hr&utm_medium=widget&utm_campaign=sportska_hrvatska</ref> |} ;Ostalo *Međunarodna regata na Buškom jezeru / Međunarodna kajakaška regata Kazaginac, Tomislavgrad (od 2001.) - organizira HKS<ref>https://radiosarajevo.ba/sport/ostali-sportovi/kajak-kanu-klub-petrinja-pobjednik-regate-na-buskom-jezeru/117695</ref><ref>https://bljesak.info/sport/flash/medunarodna-regata-kazaginac-2011-28-srpnja/62252</ref> ;Svjetska prvenstva * 31. Svjetsko prvenstvo u maratonu kajaka i kanua – Metković 2024. * ?. Svjetsko prvenstvo u sprintu – Zagreb, Jarun 2005. |} ==Rječnik pojmova (hrv. - engl.)== ''u zagradama su nazivi koji se rjeđe koriste'' :mirne vode – flatwater (/ calm water) :divlje vode – whitewater (/ wildwater) :sprint – canoe(/kayak) sprint / flatwater (kayak/canoe) racing / flatwater sprint :maraton – canoe(/kayak) marathon :slalom – canoe slalom / whitewater slalom (racing) :spust – canoe wildwater / whitewater(/wildwater/downriver) racing(/canoeing/kayaking) :ekstreman spust – (creeking / extreme canoeing/kayaking) / extreme racing ''(potonji naziv se prevladavajuće upotrebljava za natjecateljski oblik tog tipa spusta)'' :oceanska utrka – canoe ocean racing == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kajak i kanu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Kajak]] jybx10jbqqo9n03cusn7hfo719bduf4 Etničko čišćenje 0 45100 7430944 6440363 2026-04-16T14:00:00Z Panasko 203327 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430944 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Poles-expulsion-1939.jpg|desno|mini|300px|Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939.]] '''Etničko čišćenje''' [[eufemizam|eufemistički]] je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem [[stanovništvo|stanovništva]] ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.<ref>[[#Ujedinjeni narodi|Ujedinjeni narodi 1994.]], str. 33</ref> Čin je u pravilu, psihološki i fizički, nasilan prema ciljanoj "neodgovarajućoj" [[etnija|etničkoj skupini]] (ne nužno uvijek i manjinskoj) na određenom području. Vrši se prisilan izgon i [[progon]], odnosno raznim mjerama pritiska stanovnike se dovede u takav položaj da oni sami napuste područje. Nekad se radi o napuštanju radi izbjegavanja onoga što bi moglo biti ili o napuštanju ozemlja kao posljedica neposredno izvršene prijetnje, pa napadnute skupine napuštaju svoje domove. Treća je mogućnost i kada ciljana etnička (ili kulturna ili civilizacijska) skupina unatoč svim pritiscima ne želi napustiti svoje domove, pa ih izvršitelji etničkog čišćenja fizički i prisilno odvedu s ciljanog područja. Pojam '''etničko čišćenje''' ušao je u politički rječnik 1990-ih godina. ==Primjeri kroz povijest== *[[Tiglat-Pileser III.]] (745. – 727. pr. Kr.), kralj [[Asirija|Asirije]], je bio prvi vladar koji je uveo prisilno preseljavanje kao službenu politiku. Pod njegovom vlašću, pola stanovništva osvojene zemlje bi se moralo odseliti, a njihove kuće bi dobili doseljenici iz drugih područja. Tiglatovi nasljednici su nastavili s ovom politikom, a nakon njih čak i Babilonci, Grci i Rimljani.<ref>[[#Bell-Fialkoff|Bell-Fialkoff 1993.]], str. 2-3</ref> *U [[Biblija|Bibliji]], [[Knjiga Izlaska|Knjizi Izlaska]] 17, prorok [[Samuel (prorok)|Samuel]] naređuje Židovima uništenje i protjerivanje naroda [[Amalek]].<ref>{{cite web |url=http://www.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1139395571394&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |last=Golinkin |first=David |publisher=Jerusalem Post |title=The First Word: Are Jews still commanded to blot out Amalek? |date=2006-03-09 |accessdate=2012-05-07 |archive-date=16. ožujka 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060316031253/http://www.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1139395571394&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |url-status=bot: unknown }}</ref> [[Datoteka:Tissot The Flight of the Prisoners.jpg|desno|mini|300px|Deportacija Židova u babilonsko ropstvo]] *[[Babilonsko ropstvo]] - nakon što je [[Nabukodonosor II.]] osvojio [[kraljevstvo Juda]], [[Židovi]] su deportirani u [[Babilon]] od 586. g. pr. Kr. Nakon što je Babilon osvojilo [[Perzijsko Carstvo]] godine 539. pr. Kr., perzijski vladar [[Kir Veliki]] je Židovima dozvolio da se vrate u svoju domovinu.<ref>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/47693/Babylonian-Exile |title=Babylonian Exile |publisher=Encyclopaedia Britannica |accessdate=2012-05-07}}</ref> *[[Edvard I. Dugonogi]] je [[1290.]] donio zakon kojim je protjerao sve [[Židov]]e iz Engleske zbog glasina o njihovim "ritualnim ubojstvima" i "vandaliziranja hostija". Zakon je trajao 366 godina, nakon čega je [[1656.]] napokon ukinut čime je opet dozvoljeno tom narodu doseliti se u Englesku.<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/religion/religions/judaism/history/350.shtml |publisher=BBC |title=Readmission of Jews to Britain in 1656 |last=Holmes |first=Tara |date=2011-06-24 |accessdate=2012-05-07}}</ref> Židovi su također protjerivani iz [[Francuska|Francuske]] (1306.), [[Mađarska|Mađarske]] (1349. – 1360.), [[Provansa|Provanse]] (1394. i 1490.), Austrije (1421.), [[Litva|Litve]] (1445.), [[Krakov]]a (1494), Portugala (1497.) te Španjolske 1492.<ref>[[#Bell-Fialkoff|Bell-Fialkoff 1993.]], str. 3</ref> *Statut iz Kilkennyja je 1366. u [[Irska|Irskoj]] zabranio [[irski jezik]], irska imena i irske sportove. Mnogi Irci su nasilno raseljeni na zapadni dio otoka, kako bi se omogućilo da [[Englezi|engleski]] doseljenici zauzmu što više te zemlje.<ref>[[#Mann|Mann 2005.]], str. 49</ref> *[[Al-Andalus]] je bilo arapsko ime za dijelove [[Iberijski poluotok|Iberijskog poluotoka]] pod vlašću španjolskih muslimana ili [[Mauri|Maura]] u razdoblju od 711. do 1492. godine. Nakon što je [[Španjolska]] ponovno taj dio zemlje vratila pod svoju upravu, 1502. je počela protjeravati Muslimane ili ih prisiljavati na krštenje. Nakon više valova netrpeljivosti i progona, konačno su prognani iz Španjolske 1609. (oko 50.000).<ref>{{cite web |url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=26674 |title=Mudéjar |publisher=Hrvatski obiteljski leksikon |accessdate=2012-05-07}}</ref> *[[Kolonizacija Južne Amerike]] - milijuni domorodaca su protjerani ili prisilno raseljeni kako bi europski doseljenici preuzeli njihovu zemlju. *[[Tridesetogodišnji rat]] (1618. – 1648.) je primjer "religioznog čišćenja" jer su sukobljene strane bile [[katolici]] i [[protestanti]]. Kada su katoličke snage osvojile protestantsku [[Bohemija|Bohemiju]], oko 150.000 protestanata je protjerano, a oko 30.000 ljudi je smaknuto u [[Magdeburg]]u. Preobraćenja iz jedne religiju u drugu su bila najlakši način spašavanja života.<ref>[[#Mann|Mann 2005.]], str. 48</ref> *Godine 1788. bilo je 300.000 [[Aboridžini|Aboridžina]] u [[Australija|Australiji]]. Nakon dolaska europskih doseljenika, počelo je protjerivanje, nasilno krštavanje i uništavanje kulture pripadnika tih domorodaca. Godine 1921. bilo je samo 72.000 Aboridžina, nakon čega je njihov broj opet počeo rasti zbog promjene politike australske vlade koja im je postupno počela davati veća prava i autonomiju.<ref>[[#Mann|Mann 2005.]], str. 76</ref> *Engleski vladar [[Oliver Cromwell]] je osvojio Irsku te je 1652. nametnuo mjere koje se objašnjavaju kao namjerne politike protjerivanja katoličkog stanovništva iz istočnog dijela Irske. *Od [[1830-ih]] do [[1860-ih]], skoro svi preostali [[Indijanci|američki domorodci]] su raseljeni iz svoje zemlje u rezervate, čak i protiv svoje volje ([[Sioux]], [[Comanche]]).<ref>[[#Bell-Fialkoff|Bell-Fialkoff 1993.]], str. 4</ref> *[[Armenski genocid|stotine tisuća Armenaca je ubijeno]], a milijuni su raseljeni iz [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] kako bi se to područje "očistilo" od kršćanskog stanovništva počevši od 1915.<ref>{{cite news |url=http://www.nacional.hr/clanak/128877/ta-neizgovoriiva-rijec-genocid |publisher=Nacional |title=Ta neizgovoriva riječ - genocid |date=2012-04-25 |accessdate=2012-05-07 |archive-date=2. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120602032957/http://www.nacional.hr/clanak/128877/ta-neizgovoriiva-rijec-genocid |url-status=dead}}</ref> *Od populacije od 3 milijuna, [[Boljševici]] su ubili ili deportilrali 300.000 do 500.000 [[Kozaci|Kozaka]] širom [[SSSR]]-a tijekom [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] (1919. – 1920.)<ref>[[#Kort|Kort 2010.]], str. 140</ref> *Razmjena stanovništva između [[Grčka|Grčke]] i [[Turska|Turske]] 1923. – 1,5 milijuna Grka je iz Turske otišlo u Grčku, a oko 500.000 Turaka je iz Grčke otišlo u Tursku - se katkad smatra etničkim čišćenjem.<ref>{{cite web |url=http://www.huffingtonpost.com/harut-sassounian/turkish-prime-minister-ad_b_208246.html |title=Turkish Prime Minister Admits Ethnic Cleansing |publisher=Huffington Post |author=Harut Sassounian |date=2009-05-28 |accessdate=2012-05-07}}</ref> *Kako bi uništili pobunu u [[Libija|Libiji]], [[Italija]] je u 1920-ima i 1930-ima deportirala 100.000 pobunjenika u logore. Također je njihovu zemlju davala talijanskim doseljenicama.<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12882213 |title=History through Libyan eyes |last=North |first=Andrew |publisher=BBC News |accessdate=2012-05-07}}</ref> *Tijekom [[nacizam|nacizma]] (1933. – 1945.), [[Treći Reich]] je po prvi put izmislio plan za protjerivanje neke "nepoželjne" nacije potpunim uništenjem, te je čak skovan izraz ''Judenrein'' ili ''Judenfrei'' (''čisto od Židova''). No i [[Poljaci]], [[Romi]], [[homoseksualci]], [[jehovini svjedoci]] i hendikepirani su bili mete istrebljenja po logorima smrti. Prema procjenama, do poraza Trećeg Reicha, u [[Holokaust]]u je ubijeno pet do šest milijuna Židova te još toliko nežidova.<ref>{{cite web |publisher=Jewish Virtual Library |url=http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Holocaust/NonJewishVictims.html |title=Who Were the Five Million Non-Jewish Holocaust Victims? |author=Terese Pencak Schwartz |accessdate=2012-05-07}}</ref> *Uspostavom [[NDH]], započeo je masovni progon [[Srbi|Srba]] (1941. – 1945.) pošto su oni činili preko trećinu stanovništva kojeg su zahtijevale [[ustaše]]. [[Ivo Goldstein]] procjenjuje da je od 2.100.000 Srba koji su se našli u sklopu NDH, poginulo njih oko 330.000 - od toga 82.000 partizana, 23.000 kvislinga i/ili suradnika sila osovine te 217.000 civila koji su bili žrtve fašizma.<ref>[[#Goldstein|Goldstein 2000.]], str. 158</ref> Stotine tisuća je također protjerano. *Pojam se koristi u [[četnici|četničkim]] političkim programima prije i u doba [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Stevan Moljević]] je u [[memorandum]]u i [[elaborat]]u [[Homogena Srbija]] zagovarao stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]] i njeno etničko čišćenje od drugih [[narod]]a. *[[Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata]] iz zemalja Europe bio je najveći primjer progona nekog naroda na tom kontinentu. Nametnuvši Nijemcima kolektivnu krivnju za ratne zločine nacista, razne države istočne, ali i zapadne Europe protjerale su ili raselile pripadnike te nacije, obične civile. Prema procjenama, najmanje 11,5 milijuna Nijemaca je tijekom i nakon 1945. protjerano ili se odselilo iz tih područja.<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwtwo/refugees_01.shtml |last=Wasserstein |first=Bernard |title=European Refugee Movements After World War Two |publisher=BBC History |date=2011-02-17 |accessdate=2012-05-07}}</ref> *Nakon podjele britanske azijske kolonije na [[Indija|Indiju]] i [[Pakistan]] [[1947.]], između 10 i 12 milijuna muslimana i [[hinduizam|hinduist]]a je raseljeno ili je napustilo novostvorene države u kojima njihova religija nije činila većinu. Stotine tisuća ljudi je ubijeno u nemirima tijekom tog razdoblja.<ref>{{cite web |url=http://www.globalsecurity.org/military/world/war/indo-pak-partition2.htm |publisher=Global Security |title=Partition - August 1947 |accessdate=2012-05-07}}</ref> Robert Walker navodi da se 7,5 milijuna muslimana preselilo iz Indije u zapadni ili istočni Pakistan (danas [[Bangladeš]]), dok je 10 milijuna hinduista iz tog područja migriralo u Indiju.<ref>[[#Walker|Walker 2010.]], str. 24</ref> [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-146-1542-10A, Russland-Mitte, Zivilisten vor Güterwagen.jpg|desno|mini|300px|Deportacija ruskih civila vlakom]] *Stotine tisuća [[Azerbajdžanci|Azerbajdžanaca]] je raseljeno širom SSSR-a.<ref>[[#Kenez|Kenez 2006.]], str. 272</ref> Tijekom vladavine [[Staljin]]a, deseci milijuna pripadnika raznih naroda je raseljeno po [[Ural]]u, [[Sibir]]u i Kazahstanu kako bi se ostvarili planovi društvenog inženjeringa tog diktatora. Sebag Montefiore procjenjuje da je 28 milijuna seljaka raseljeno na taj način do 1953.<ref>[[#Montefiore|Montefiore 2004.]], str. 643</ref> *[[Arapsko-izraelski rat 1948.]] doveo je do raseljavanja stotina tisuća Palestinaca iz [[Izrael]]a te također do egzodusa i [[Iseljavanje i progon Židova u arapskom svijetu|progona stotina tisuća Židova iz arapskih i drugih muslimanskih država]]. Većina njih se doselila u Izrael.<ref name="”nyt”">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/2003/10/11/arts/are-jews-who-fled-arab-lands-to-israel-refugees-too.html?scp=1&sq=jews%20fled%20arab%20countries&st=cse |publisher=[[New York Times]] |title=Are Jews Who Fled Arab Lands to Israel Refugees, Too? |date=2003-10-11 |author=Samuel G. Freedman |accessdate=2011-05-24}}</ref><ref name="guardian">{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2008/jun/25/middleeast.middleeastthemedia |author=Lyn Julius |publisher=Guardian |title=Recognising the Jewish 'Nakba' |date=2008-06-25 |accessdate=2011-05-24}}</ref><ref>{{cite web |url=http://ajcarchives.org/AJC_DATA/Files/1950_7_WJP.pdf |title=World Jewish Population |format=PDF |accessdate=2011-05-24}}</ref> *[[Al-Anfal kampanja]] - masovni progoni, ubijanja i uništavanja imovine [[Kurdi|Kurda]]. Zločine je počinila iračka, turska i iranska vlada. *Zbog palestinske podrške [[Sadam Husein|Sadamu Huseinu]], [[Kuvajt]] je nakon [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] 1991. izbacio 400.000 Palestinaca sa svojeg teritorija.<ref>{{cite news |url=http://newsvote.bbc.co.uk/mpapps/pagetools/print/news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4089961.stm |title=Abbas apology to Kuwait over Iraq |date=2004-12-12 |publisher=BBC News |access-date=7. svibnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181019222250/http://newsvote.bbc.co.uk/mpapps/pagetools/print/news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4089961.stm |archive-date=19. listopada 2018.}}</ref> *Rat u Južnoj Osetiji (1991. – 1992.) - oko 100.000 [[Oseti|Oseta]] je raseljeno iz [[Gruzija|Gruziji]] i Južne Osetije, dok je oko 23.000 Gruzijaca protjerano.<ref>{{cite web |publisher=Human Rights Watch |url=http://www.hrw.org/reports/1996/Russia.htm |title=RUSSIA - THE INGUSH-OSSETIAN CONFLICT IN THE PRIGORODNYI REGION |year=1996 |accessdate=2012-05-07}}</ref> *Etničko čišćenje provodilo se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[BiH|Bosni i Hercegovini]] u razdoblju 1991. – 1995. masovnim pokoljima, ubojstvima, [[silovanje|silovanjima]] žena i muškaraca, [[diskriminacija|diskriminacijom]], zlostavljanjem i drugim sredstvima prisile. Prema optužnici [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (MKSJ) protiv [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], iz trećine Hrvatske je protjerano oko 170.000 Hrvata i drugih nesrpskih građana - od toga broja je 20.000 deportirano iz [[Vukovar]]a a 5.000 iz [[Ilok]]a<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/bcs/mil-ai021023b.htm |title=Tužitelj protiv Slobodana Miloševića - Izmijenjena optužnica za Hrvatsku |publisher=MKSJ |date=2002-09-17 |author=Carla del Ponte |accessdate=2012-05-07}}</ref> - dok je u Bosni zabilježeno oko 2,2 milijuna raseljenih osoba na vrhuncu rata, većinom protjeranih [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Za takva nedjela koje su počinili pobunjeni Srbi, srpski dobrovoljci i JNA za vrijeme velikosrpske pobune i agresije je osuđen i vođa pobunjenih Srba [[Milan Martić]],<ref>[http://www.icty.org/x/cases/martic/cis/en/cis_martic_en.pdf MKSJ] Presuda <br>''Thus, the threat clearly expressed in Milan Martić's ultimatum in Kijevo was carried out in the territory of the SAO Krajina through the commission of widespread, grave crimes. This created an <u>atmosphere of fear</u> in which the further presence of Croats and other non-Serbs in the SAO Krajina was made impossible. The Trial Chamber has therefore concluded that the <u>displacement</u> of the Croat and other non-Serb population which followed these attacks was '''not merely the consequence of military action''', but in fact its <u>primary objective</u>. </ref> [[Momčilo Krajišnik]] i razni drugi politički službenici. Vojislava Šešelja je optužio MKSJ-a za deportaciju i raseljavanje iz [[Zvornik]]a, Mostara i [[Hrtkovci|Hrtkovaca]].<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/seselj/ind/bcs/Seselj_071207_indictment.pdf |title=Tužitelj protiv Vojsilava Šešelja - Treća izmijenjena optužnica |publisher=MKSJ |date=2007-12-19 |author=Carla del Ponte |accessdate=2012-05-07}}</ref> S druge strane, [[HVO]] je protjerao desetke tisuća Bošnjaka iz Lašvanske doline 1993. *[[Rat na Kosovu]] (1998. – 1999.) - oko 750.000 Albanaca je protjerala Vojska Jugoslavije. Nakon poraza iste, Albanci su se vratili te je potom oko 150.000 Srba protjerano ili raseljeno s Kosova. [[Vlastimir Đorđević]] je osuđen na MKSJ-u zbog deportacija i prisilnog raseljavanja.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/sid/10606 |title=Vlastimir Đorđević osuđen za zločine na Kosovu |publisher=MKSJ |date=2011-02-23 |accessdate=2012-03-04}}</ref> *[[Rat u Darfuru]] je od 2003. do 2010. doveo do raseljavanja: arapski militanti su deportirali stotine tisuća nearapa [[Darfur]]a.<ref>{{cite web |title=Ethnic cleansing blights Sudan |author=Hilary Andersson |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/from_our_own_correspondent/3752871.stm |publisher=BBC News |accessdate=2012-05-07}}</ref> *[[Rusko-gruzijski rat 2008.]] - militanti su protjerali 15.000 Gruzijaca iz Južne Osetije te zapalili njihove kuće kako bi spriječili njihov povratak.<ref>{{cite web |publisher=UNCHR |url=http://www.unhcr.org/news/NEWS/48a57cd34.html |title=UNHCR secures safe passage for Georgians fearing further fighting |date=2008-08-15 |accessdate=2012-05-07}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} ==Literatura== * {{cite book |last=Bassiouni |first=M. Cherif |ref=Ujedinjeni narodi |title=Report of the Commission of Experts Established Pursuant to United Nations Security Council Resolution 780 (1992) |date=1994-05-27 |url=http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=S/1994/674 S/1994/674 |accessdate=2012-05-07 |publisher=Ujedinjeni narodi}} * {{cite book |ref=Bell-Fialkoff |first=Andrew |last=Bell-Fialkoff |url=http://enc3310zine.pbworks.com/f/9308115873.pdf |publisher=Foreign Affairs |title=A Brief History of Ethnic Cleansing |year=1993}} * {{cite book |ref=Goldstein |last=Goldstein |first=Ivo |year=2000 |title=Croatia: A History |url=http://books.google.hr/books?id=HJexhW3C0TIC&dq=goldstein+croatia+history&hl=hr&source=gbs_navlinks_s |publisher=McGill-Queens |isbn=9780773520172}} * {{cite book |ref=Kenez |last=Kenez |first=Peter |title=A History of the Soviet Union from the Beginning to the End, 2nd ed. |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=9780521864374}} * {{cite book |ref=Kort |last=Kort |first=Michael |url=http://books.google.hr/books?id=BHaWGEZA5zMC&dq=The+Soviet+Colossus:+History+and+Aftermath&hl=hr&source=gbs_navlinks_s |title=The Soviet Colossus: History and Aftermath |year=2010 |isbn=9780765623874}} * {{cite book |ref=Mann |last=Mann |first=Michael |year=2005 |url=http://books.google.hr/books?id=cGHGPgj1_tIC&dq=ethnic+cleansing&hl=hr&source=gbs_navlinks_s |title=The Dark Side of Democracy: Explaining Ethnic Cleansing |publisher=Cambridge University Press |isbn=9780521538541}} * {{cite book |first=Sebag |last=Montefiore |ref=Montefiore |url=http://books.google.hr/books?ei=4ZanT-myI8nTtAal8tH0BA&hl=hr&id=XOsNAQAAMAAJ&dq=stalin+TENS+millions+deported&q=28+million |title=Stalin: the court of the red tsar |publisher=Knopf |year=2004}} * {{cite book |ref=Walker |last=Walker |first=Robert |url=http://books.google.hr/books?id=SXLAk1HSQmMC&dq=india+pakistan+million+1947&hl=hr&source=gbs_navlinks_s |year=2010 |title=Pushes & Pulls: Why Do People Migrate? |isbn=9780778751984 |publisher=Crabtree Publishing}} == Vidi još == *[[progon]] *[[deportacija]] *[[etnocid]] *[[democid]] ==Vanjske poveznice== *[http://www.munfw.org/archive/50th/4th1.htm Esej Karyn Becker] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120423065333/http://www.munfw.org/archive/50th/4th1.htm |date=23. travnja 2012. }} *[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/194242/ethnic-cleansing Etničko čišćenje] na Encyclopaedia Britannica *[http://www.hrw.org/reports/2004/08/02/claims-conflict Etničko čišćenje Kurda na sjeveru Iraka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130603014021/http://www.hrw.org/reports/2004/08/02/claims-conflict |date=3. lipnja 2013. }} [[Human Rights Watch]] [[Kategorija:Društvene znanosti]] [[Kategorija:Kazneno pravo]] [[Kategorija:Mržnja prema nacijama]] [[Kategorija:Rasizam]] 6peb2javedc2yl0c0i77oojp5paxuw1 Pequot 0 46181 7430900 7071883 2026-04-16T12:26:24Z Panasko 203327 7430900 wikitext text/x-wiki '''Pequot''' (Ostale varijante;<small>Maquot, Nameaug, Nameauk, Pakaud, Paquatauog, Peacott, Peaquitt, Peaquod, Peaquot, Peacoate, Peacoat, Pecod, Pecoit, Pecott, Pecquod, Pecuott, Peequot, Pegod, Pekash, Pekoath, Pekoct, Pekot, Pek8atsaks, Pequana, Pequant, Pequat, Pequatit, Pequatoo, Pequatt, Pequeat, Pequente, Pequet, Pequetan, Pequett, Pequid, Pequim, Pequin, Pequit, Pequite, Pequitoog, Pequitt, Pequoadt, Pequod, Pequoid, Pequoit, Pequoite, Pequote, Pequotoh, Pequott, Pequoyt, Pequt, Pequtt, Pequttoog, Pequut, Pequuttoog, Peqvwit, Peqwit, Pigwoot, Pyquan, Sickaname</small>), pleme [[Algonquian]] Indijanaca s obale okruga New London u [[Connecticut]]u, od Niantic Rivera pa do granice s [[Rhode Island]]om. Izvorno Pequoti su bili udruženi s [[Mohegan]] Indijancima, čiji je vođa u vrijeme prvog kontakta bio poglavica [[Sassacus]]. Sassacus je imao kćerku za koju je bio ženjen Uncas, poglavica [[Mohegan]]a, koji se pobunio protiv Sassacusa, nakon čega su se Pequoti pokrenuli prema jugu, i zauzeli zemlju sve do Connecticut Rivera. Taj kraj su nastanjivali Indijanci [[Niantic]], koji su prodorom Pequota ostali podijeljeni na dvije grupe, Zapadne i Istočne. Odvajanje Pequota od Mohegana i do cijepanja Niantica dolazi 1630.-tih godina. U dolini Connecticuta bilo je engleskih naseljenika, i pojava Pequota u tom kraju dovodi do brojnih trzavica, što je na koncu 1637. dovelo do rata poznatog kao 'Pequot War'. Kao uzrok povjesničari uzimaju ubojstvo engleskog trgovca Johna Oldhama, nakon čega su Englezi pod vodstvom Johna Masona i Johna Underhilla napali na Pequote, na Pequot Riveru. Oko 500 Indijanaca je uništeno, ostali su se raspršili. Tako je jedna grupa otišla na [[Long Island]], druga bježi u unutrašnjost, i treća pod vodstvom Sassacusa je zaustavljena blizu [[Fairfield]]a u Connecticutu, gdje su gotovo svi pobijeni ili zarobljeni. Zarobljeni Pequoti prodani su kao robovi kolonistima u Zapadnim Indijama (Karibi). Sassacus i nekoliko njegovih ratnika uspjeli su umaknuti no kasnije su pali u ruke Mohawk Indijanaca. Potomaka Pequota ima i danas, organizirani su u dva plemena -[[Mashantucket]] i [[Paucatuck]]. == Ime == Ime Pequot prema Trumbullu (1818) znači 'destroyers'. == Sela == Pequoti su imali 19 sela u Connecticutu i jedno u [[Rhode Island]]u, viz.: [[Asupsuck]], kod [[Stonington]]a; [[Aukumbumsk]] ili Awcumbuck, blizu [[Gales Ferry]]a; [[Aushpook]], na mjestu Stoningtona; [[Cosattuck]], vjerojatno blizu Stoningtona; [[Cuppanaugunnit]], vjerojatno u New London County; [[Mangunckakuck]], možda na Thames River blizu Mohegana; [[Maushantuxet]], današnji [[Ledyard]]; [[Mystic]], blizu West Mystica na zapadnoj strani Mystic Rivera; [[Monhunganuck]], blizu Beach Pond, današnji [[Voluntown]]; [[Nameaug]], blizu New Londona; [[Noank]], na sadašnjem mjestu istoimenog grada; [[Oneco]], na istoimenom mjestu u [[Sterling]]u; [[Paupattokshick]], na donjem toku [[Thames]] Rivera; [[Pawcatuck (indijansko selo)|Pawcatuck]], vjerojatno na istoimenom mjestu u Washington County, R. I.; [[Pequotauk]], blizu [[New London]]a; [[Poquonock Poquonock]], kod Popuonock Bridgea; [[Sauquonckackock]], na zapadnojk strani Thames Rivera kod Mohegana; [[Shenecosset]], blizu Midwaya u današnjem Grotonu; [[Tatuppequauog]], na Thames Riveru blizu Mohegana; [[Weinshauks]], blizu Grotona; [[Wequetequock]], na istočnoj strani istoimene rijeke. == Kultura == Pequoti su kulturno pripadali plemenima Istočnih šuma. Sjedioci, ratari i lovci. == Populacija == Pequoti su [[1600.]] imali oko 2,200 duša. Nakon rata na izvornom teritoriju ([[1674.]]) bilo ih je 1,500; 140 ([[1762.]]); 40 ([[1832.]]); 66 ([[1910.]]), od čega 49 u Connecticutu i 17 u [[Massachusetts]]u. -Prema popisu 1990. pleme [[Mashantucket]] ima 320 duša da bi 2005 se popela na 785, većinom su to potomci Pequota koji su se u najnovije vrijeme nanovo počeli okupljati pod svojim plemenskim imenom. Pleme živi od kockarnica, a [[Foxwoods Resort Casino]] je najveća na svijetu. Pleme [[Paucatuck]] danas živi u okrugu New London u Connecticutu, na Pawcatuck (Eastern Pequot) Reservation. == Vidi == *[[Yokeag]] == Vanjske poveznice == *[http://www.mnsu.edu/emuseum/cultural/northamerica/pequottribe.html Pequot Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060626025521/http://www.mnsu.edu/emuseum/cultural/northamerica/pequottribe.html |date=26. lipnja 2006. }} *[http://www.usahistory.com/wars/pequot.htm Pequot War] *[http://www.dickshovel.com/peq.html Pequot Hostory] *[http://www.infoplease.com/ce6/society/A0838248.html Pequot] *[http://www.fourdir.com/pequot.htm Pequot] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150910171930/http://www.fourdir.com/pequot.htm |date=10. rujna 2015. }} *[http://www.american-native-art.com/publication/pequot/pequot.html Pequot] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Pequot| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Connecticut]] ihyolt8se787s9k0l1j5akl6wl62f5d Chippewa 0 48092 7430864 7165962 2026-04-16T12:20:23Z Panasko 203327 7430864 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Anishinaabemowin map.jpg|mini|Ojibwe teritorij.]] [[Datoteka:Caa-tou-see.jpg|mini|lijevo|Caa-tou-see]] [[Datoteka:Anishinaabe-Anishinini_Map.PNG|mini|250px|Zemljopisni razdjel skupine plemena Anishinaabe i Anishinini oko 1800.-te]] [[Datoteka:OjIBWE Minnesota jimaan 2.jpg|mini|Ojibwe iz Minnesote u kanuima, 1910.]] [[Datoteka:Ojibwa wigwam.jpg|mini|Ojibwa wigwam.]] [[Datoteka:An Ojibwa woman and child, Red River Settlement, Manitoba, 1895.jpg|mini|Žena i dijete, Manitoba, Kanada, 1895.]] '''Chippewa''' (Chippeway, Ojibwa, Ojibway, Ojibwe) je kolektivni naziv za grupu plemena i bandi [[Algonquian]] Indijanaca nastanjenih u području Velikih jezera u [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD]]-u, odnosno u [[Minnesota|Minnesoti]], [[Michigan]]u, [[Wisconsin]]u, [[Ontario|Ontariju]] i [[Saskatchewan]]u. Chippewa Indijanci su jedno od Jezerskih plemena (Lake tribes), uz obale Superiora, krajem poznatim po mnogim rižinim jezerima koja je bila glavna hrana tamošnjim Algonquianima ali i [[Siuski Indijanci|Siusima]]. Za kontrolu ovog bogatog područja vođeni su neprekidni ratovi. Na koncu su Čipeve, kada su se u drugoj polovici 17. stoljeća dokopali vatrenog oružja, protjerali sva plemena Siuse, Foxe i [[Šajeni|Šajene]]. Oružjem su ih opskrbili Francuzi. Protjeraše tako oni oko 1690-te [[Fox]]e iz sjevernog Wisconsina, pa se okrenuše Siusima, i tjeraše ih sve preko [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]]ja. Dio Čipeva što je bio u potjeri za Siusima, na kraju je i ostao na preriji. Ovdje, u blizini planina [[Turtle Mountains]] u [[Sjeverna Dakota|Sjevernoj Dakoti]] utvrdiše tako svoje najzapadnije bande. Njih danas poznajemo kao [[Plains Ojibwa]] a njihova kultura postala je prerijska. Jedna grupa Čipeva kasnije se nastanila na rezervatu Rocky Boy u [[Montana|Montani]], utemeljen 1916., gdje danas žive s [[Plains Cree]] Indijancima. Ostatak plemena ostao je na rezervatu Turtle Mountain (utemeljen 1882.). [[Datoteka:Grassy Narrows - Elder Bill Fobister.JPG|mini|lijevo|Bill Fobister, pripadnik Asubpeeschoseewagong Chippewa.]] == Ime == Riječi Chippewa i Ojibwa istoga su korijena u značenju ''to roast until puckered up'', ''pržiti do naboranosti'' kako kaže Swanton, ili jednostavnije ''gathering'', a odnosi se na naborane šavove na mokasinama. Riječ ''ojib'' (''puckered up''; koja se javlja i u varijanti Chippewa ili Otchipwe ili Ojibwa, ovisno o dijalektima, označava ''naboranost''. Sami sebe oni nazivaju ''Anishinabe''. Ostali nazivi za njih su ''Bungee'', kako su ih nazivali ljudi kompanije Hudson Bay. [[Francuzi]] su ih nazivali ''Cheveux-relevés'', što su [[Španjolci]] preveli s ''Cabellos realzados''. Ime 'dugokosi' postoji kod [[Beaver]] ili Tsattine Indijanaca, što se u njihovom jeziku kaže ''Bedzaqetcha'', a kod [[Hareskin]]a ili Zečjeg Krzna ''Bedzietcho''. Naziv [[Saulteaux]], odnosi se tek na jednu njihovu skupinu, a vjerojatno tako i Huronski naziv Eskiaeronnon "people of the falls". [[Datoteka:Medicine Man.png|mini|Medicineman s Cass Lake.]] [[Datoteka:Manoomin picking, 1905, Minnesota.jpg|mini|left|Žetva riže u Minnesoti oko 1905]] == Plemena i bande == Od Chippewa se kroz povijest odvojilo više skupina, najveći su: Missisauga i [[Nipissing]] ili 'Narod čarobnjaka'. Chippewa i Cree Indijanci danas supodijeljeni na stotine bandi i takozvanih 'First Nations', i žive rasipani kroz južnu Kanadu. Najzapadnija Chippewa banda u Kanadi su Cold Lake iz Alberte, i Saulteau u Britanskoj Kolumbiji, ali pomiješani s [[Cree]] i [[Beaver]] Indijancima. Saulteau bandu poveo je oko 1880. jedan poglavica Saulteauxa. po govoru srodni su grupi iz Alberte. ''Lee Sultzman'' navodi bande iz 1650.-tih godina: [[Achiligouan]], [[Amicoures]], Amikouet ([[Amikwa]], Amikouai), [[Auwause]], [[Bawating]], [[Chequamegon]], [[Keweenaw]], [[Kitchigami]], [[Macomile]], [[Malanas]] (ili gens de la Barbue; u sadašnjem Bayfieldu, Wisconsin), [[Mantouek]] (Mantoue, Nantoüe), [[Marameg]], [[Mackinac]] (Mikinac), [[Missisauga]] (Mississague, Missisaki, Tisagechroanu), [[Mundua]], [[Nikikouek]], [[Noquet]] (Nouquet, Nouket), [[Oumiusagai]], [[Ouasouarini]] (Aouasanik, Ousouarini), [[Outchibou]] (Ouchipoe), [[Outchougai]] (Atchougue, Outchougi),[[ Ouxeinacomigo]] i [[Saulteaux]] (Saulteur). [[Datoteka:ImageOjibwecamp.jpg|mini|Logor Chippewa, Itasca State Park Minnesota 1926]] Prema Warrenu Chippeway su se sastojali od 10 glavnih skupina: *[[Betonukeengainubejig]] (''those who sit on the borders''), u sjevernom Wisconsinu. Sastoje se od bandi Red Lake i Pembina. *[[Kechegummewininewug]] (Men of the Great Water. Nazivani i Chippewa of Lake Superior), na južnoj obali jezera Lake Superior. *[[Kechesebewininewug]] (''Great River men''. Zvani i Chippewa of the Mississippi), na gornjem Mississippi u Minnesota. *[[Kojejewininewug]], na Rainy Lake i Rainy River, Minnesota. *[[Mukmeduawininewug]], ili Pillagers (Chippewa of the Pillager), na Leech Lake, Minnesaota. *[[Munominikasheenhug]] (''Rice Makers on St. Croix River''), na St. Croix River u Wisconsinu i Minnesoti. *[[Ottawa Lake Men]], na Lac Courte Oreilles, Wisconsin. *[[Sugwaundugahwininewug]] (''men of the Thick Fir Woods or Bois Forts''), sjeverno od Lake Superior. *[[Wahsuahgunewininewug]] (''Men of the Torches''), na Wisconsin River. *[[Wazhush]], na sjeverozapadnoj strani jezera Lake Superior. [[Datoteka:Imagehunter.jpg|mini|Chippewea Indijanac u lovu. 1908]] '''Ostale manje bande bile su (Hodge):''' *Donji Michigan: **[[Angwassag]], blizu St. Charlesa, okrug Saginaw, Michigan. **[[Beaver Island Indijanci]], na otocima Beaver u Michiganu. **[[Big Rock]], Lower Michigan **[[Blackbird]], na Tittibawassee River, okrug Saginaw. **[[Kawkawling]], nepoznata točna lokacija. **[[Ketchewaundaugenink]], na Shiawassee River između Detroita i Saginaw Baya. **[[Kishkawbawee]], Flint River, Lower Michigan. **[[Little Forks]], Tittibawassee River, Lower Michigan. **[[Menitegow]], istočna obala Saginaw Rivera na Lower Michiganu. **[[Menoquet's Village]], Cass River, Lower Michigan. **[[Nabobish]], ušće Saginaw Rivera. **[[Nagonabe]], Lower Michigan **[[Ommunise]], na Carp Riveru. **[[Otusson]], gornji Huron River, okrug Sanilac. **[[Reaum's Village]], Flint River, granica okruga Genesee i Saginaw **[[Saginaw]], kod Saginawa. **[[Shabwasing]], banda s Lower Michigana **[[Thunder Bay]], ovo je možda bila banda Ottawa, u okrugu Alpena. **[[Wapisiwisibiwininiwak]], banda na Swan Creeku, blizu Lake St. Clair. *Wisconsin i Gornji Michigan: U Wisconsinu su prisutne bande: [[Betonukeengainubejig]], [[Burnt Woods Chippewa|Burnt Woods]], [[Cedar Lake]], [[Chegwamegon]], [[Chetac Lake]], [[Kechepukwaiwah]], [[Odaawaa-zaaga'iganiwininiwag|Lac Courte Oreilles]], [[Mole Lake]], [[Red Cliff Chippewa|Red Cliff]], [[Rice Lake]], [[Shaugawaumikong]], [[Sukaauguning]], [[Trout Lake]], [[Turtle Portage]], [[Wahsuahgunewininewug]], [[Wauswagiming]], [[Wiaquahhechegumeeng]] i [[Yellow Lake]]. U Michiganu su bande: [[Angwassag]], [[Bawating]], [[Bay du Noc]], [[Beaver Island Indijanci]], [[Big Rock]], [[Blackbird]], [[Gatagetegauning]], [[Kechegummewininewug]], [[Ketchewaundaugenink|Ketchenaundaugenink]], [[Kishkawbawe]], [[Lac Vieux Desert]], [[Little Fork]], [[Mekadewagamitigweyawininiwak]], [[Menitegow]], [[Menoquet]], [[Mackinac]] (Michilimackinac), [[Nabobish]], [[Nagonabe]], [[Ommunise]], [[Ontonagon]], [[Otusson]], [[Pointe Au Tremble]], [[Reaums Village]], [[Saginaw]], [[Shabwasing]], [[Thunder Bay]] (s Indijancima Ottawa), [[Wapisiwisibiwininiwak]], [[Wequadong]] i [[Whitefish]]. Hodge daje sljedeći popis: *[[Bay du Noc]], množda Chippewa, na Noquet Bayu, Michigan *[[Burnt Woods Chippewa|Burnt Woods]], Bois Brule River, Wisconsin *[[Chetac Lake]], na istoimenon jezeru u okrugu Sawyer, Wisconsin. *[[Gatagetegauning]], na Lac (Vieux) Desert ili Gatagetegauning na granici Michigan-Wisconsin. *[[Kechepukwaiwah]], na istoimenom jezeru, blizu Chippewa Rivera, Wis. *[[Knife Lake]], nepoznata točna lokacija *[[Odaawaa-zaaga'iganiwininiwag|Lac Courte Oreilles]], na istoimenom jezeru, okrug Sawyer, Wisconsin *[[Mekadewagamitigweyawininiwak]], na Black River, Michigan *[[Michilimackinac]], Mackinac Island, Michigan. *[[Ontonagon]], Ontonagon River, Michigan. *[[Pawating]], Sault Ste. Marie, na južnoj obali St. Mary's Rivera, okrug Chippewa County, Michigan. *[[Red Cedar Lake]], na Red Cedar Lake, okrug Barron County, Wisconsin. *[[Rice Lake]], banda s Rice Lake, Barron County, Wisconsin. *[[Shaugwaumikong]], na Long Islandu, zapadna obala jezera Lake Superior, u Ashland County, Wisconsin. *[[Sukaauguning]], Pelican Lake, okrug Oneida County, Wisconsin. *[[Trout Lake]], nepoznata točna lokacija. *[[Turtle Portage]], Wisconsin *[[Wauswagiming]], na Lac du Flambeau, rezervat Lac du Flambeau, Wisconsin. *[[Wequadong]], blizu L'Anse, Keweenaw Bay, okrug Baraga County, Michigan. Baraga je bio Slovenac, koji je ostao do danas u sječanju Chippewa Indijancima. *[[Wiaquahhechegunmeeng]], jezero Lake Superior u okrugu Douglass County, Wisconsin. *[[Yellow Lake]], na Yellow Lake, okrug Burnett County, Wisconsin. *U Minnesoti i Dakotama: U North Dakoti nalazimo bande: [[Bungee]] (Bunbi, Bungi, Plains Chippewa, Plains Ojibwe), [[Little Shell]], [[Mikinakwadshiwininiwak|Midinakwadshiwininiwak]], [[Pembina]] i [[Turtle Mountain]]. Bande iz Minnesote su: [[Anibiminanisibiwininiwak]], [[Crow Wing River|Crow Wing]], [[Fond du Lac]], [[Gamiskwakokawininiwak]], [[Gawababiganikak]], [[Grand Portage Chippewa|Grand Portage]], [[Gull Lake Chippewa|Gull Lake]], [[Kahmetahwungaguma]], [[Kechesebewininewug]], [[Knife Lake]], [[Leaf Lake]], [[Leech Lake]], [[Mille Lacs]], [[Misisagaikaniwininiwak|Misisagaikaoiwininiwak]], [[Miskwagamiwisagaigan]], [[Mishtawayawininiwak]], [[Munominikasheenhug]], [[Mukmeduawininewug]], [[Onepowesepewenenewak]], [[Oschekkamegawenenewak]] (dvije bande), [[Oueschekgagamiouilimy]], [[Pillager]] (ovo je banda poznata i kao [[Mukmeduawininewug]]), [[Pokegama]], [[Rabbit Lake Chippewa|Rabbit Lake]], [[Red Lake]], [[Saint Francis Xavier]], [[Kahmetahwungaguma|Sandy Lake]], [[Wabasemowenenewak]], [[Winnebegoshish]], and White Earth. Hodge popisuje bande: *[[Anibiminanisibiwininiwak]], na Pembina Riveru, krajni sjever Minnesote i susjednom dijelu Manitobe. *[[Crow Wing River]], ušće Crow Wing Rivera, Minnesota *[[Fond du Lac]], na St. Louis River blizu Fond du Laca, Minnesota. *[[Gamiskwakokawininiwak]], oko Cass Lake u Minnesoti. *[[Gasakaskuatchimmekak]], točna lokacija nepoznata. *[[Gawababiganikak]], White Earth Lake, Minnesota. *[[Grand Portage Chippewa|Grand Portage]], u Grand Portage na sjevernoj obali Superiora u Minnesoti. *[[Gull Lake Chippewa|Gull Lake]], banda s Gull Lake na gornjem Mississippiju, u Cass County, Minnesota. *[[Kahmetahwungaguma]], na Sandy Lake, okrug Cass County, Minnesota. *[[Mikinakwadshiwininiwak|Midinakwadshiwininiwak]], banda na Turtle Mountainu, Sjeverna Dakota. *[[Misisagaikaniwininiwak]], banda s Mille Lacs, Minnesota. *[[Miskwagamiwisagaigan]], banda s Red Lake Rivera, Minnesota. *[[Onepowesepewenenewak]], Minnesota *[[Oschekkamegawenenewak]] ¹, banda na Rainy Lake, Minnesota *[[Oschekkamegawenenewak]] ², banda istočno od Mille Lacs, Minnesota *[[Pokegama]], jezero Pokegama, okrug Pine County, Minnesota. *[[Rabbit Lake Chippewa|Rabbit Lake]], banda s Rabbit Lake, Minnesota. *[[Red Cliff Chippewa|Red Cliff]], s jezera Superior, u Wisconsinu ili Minnesoti. *''St Francis Xavier'', ovo je misija na Mille Lacs, Aitkin County, Minnesota. *[[Wabasemowenenewak]], možda u Minnesoti. *[[Wanamakewajenenik]], blizu jezera Lake of the Woods. *[[Winnebegoshishiwininewak|Winnebegoshishiwininiwak]], banda s jezera Winnibigashish, Minnesota. *[[Ontario]]: Ontario je kanadska provincija s najvećim brojem Chippewa bandi, to su: [[Alderville (Chippewa)|Alderville]], [[Alnwick]] (Rice Lake), [[Bagoache]], [[Balsam Lake]], [[Batchewana]] (Rankin), [[Beausoleil]] (Christian Island), [[Big Grassy]], [[Big Island]], [[Caldwell]] (Point Pele), [[Cape Croker]] (zajedno s Potawatomima), [[Caradoc]] (zajedno s Potawatomima), [[Cat Lake]] (zajedno s Cree Indijancima), [[Chapleau]], [[Cockburn Island]] (zajedno s Ottawa Indijancima), [[Cochingomink]], [[Constance Lake]] (zajedno s Cree), [[Couchiching]], [[Credit River]], [[Curve Lake]], [[Deer Lake]] (zajedno s Cree), [[Dokis]], [[Eabametoong]] (Fort Hope), [[Eagle Lake]], [[Epinette]], [[Flying Post]], [[Fort William]], [[Garden River]], [[Georgina Island]], Ginoogaming ([[Long Lake]]), [[Asubpeeschoseewagong|Grassy Narrows]], [[Gull Bay]], [[Henvey Inlet]], [[Hiawatha]], [[Iskutewisakaugun]], [[Jackfish Island]], [[Keewaywin]] (zajedno s Cree), [[Kettle Point]] (zajedno s Potawatomima), [[Kojejewininewug]], [[Koochiching]] (zajedno s Cree), [[Lac des Mille Lacs]], [[Lac La Croix]], [[Lac Seul]], [[Lake Helen]], [[Lake Nipegon]], [[Lake of the Woods]], [[Long Lake]] (dvije bande), [[Magnetewan]], [[Manitoulin Island]] (zajedno s Ottawa Indijancima), [[Manitowaning]], [[Marten Falls]], [[Matachewan]] (Makominising), [[Matawachkirini]], [[Mattagami]] (zajedno s Cree), [[McDowell Lake]] (zajedno s Cree), [[Michipicoten]], [[Mishkeegogamang]] (Osnaburg) (zajedno s Cree), [[Mississagi River]], [[Mississauga]], [[Mnjikaning]] (Rama), [[Moose Deer Point]], [[Mud Lake]], [[Naicatchewenim]], [[Namakagon]], [[Nameuilni]], [[Nawash]] (Big Bay), [[New Slate Falls]] (zajedno s Cree), [[Nicickousemenecaning]], [[Nipissing]], [[Northwest Angle]] (dvije bande), [[Obidgewong]] (zajedno s Ottawama), [[Ochiichagwe'Babigo'Ining]] (Dalles), [[Omushkego]], [[Onegaming]] (Sabaskong), [[Ottawa Lake]], [[Ouasouarini]], [[Outchougai]], [[Parry Island]], [[Pays Plat]], [[Pickle Lake]] (zajedno s Cree), [[Pic Mobert]], [[Pic River]] (Pic Heron), [[Pikangikum]], [[Point Grondine]], [[Poplar Hill]], [[Rainy River]], [[Red Rock]], [[Riviere aux Sables]] (zajedno s Potawatomima), [[Rocky Bay]], [[Sagamok]] (Spanish River), [[Sandpoint]], [[Sarnia]] (St. Clair Rapids), [[Saugeen]] (dvije bande), [[Savant]], [[Scugog Lake]], [[Seine River]], [[Serpent River]], [[Shawanaga]], [[Sheguiandah]], [[Sheshegwaning]], [[Shoal Lake]], [[Snake Island]] (Lake Simcoe), [[Stanjikoming]], [[Stoney Point]] (zajedno s Potawatomima), [[Sucker Creek]], [[Sugwaundugahwininewug]], [[Tahgaiwinini]], [[Thames]], [[Thessalon]], [[Wabasseemoong]] (Islington, Whitedog), [[Wabauskang]], [[Wabigoon Lake]], [[Wahgoshig]], [[Wahnapitai]], [[Walpole Island]] (Bkejwanong) (zajedno s Ottawa i Potawatomi Indijancima), [[Wanamakewajejenik]], [[Wasauksing]], [[Washagamis Bay]], [[Wauzhushk]] (Rat Portage), [[M'Chigeeng|West Bay]] (M'Chigeeng) (zajedno s Ottawama), [[Whitefish Bay]], [[Whitefish Lake]], [[Whitefish River]], [[Whitesand]] (zajedno s Cree Indijancima) i [[Wikwemikong]] (zajedno s Ottawama). Prema Hodgeu: *[[Bagoache]], banda sa sjeverne obale jezera Superior. *[[Doki's Band]], s French Rivera, na otoki iz jezera Nipissing. *[[Epinette]], sjeverna obala jezera Superior, istočno od Michipicoton Rivera. *[[Long Lake]], na Long Lake, sjeverno od Superiora, između Nipigona i Pic Rivera, Ontario. *[[Michipicoten]], banda na Michipicoten Riveru. *[[Mishtawavawininiwak]], *[[Nameuilni]], banda sjeverozapadno od Superiora, između Rainy Lake i jezera Nipigon u Algomi (Algoma), Ontario. *[[Nopeming]], *[[Obidgewong]], s Ottawama, zapadna obala jezera Wolseley, Manitoulin Island. *[[Ouasouarini]] (Aouasanik, Ousouarini), Georgian Bay. *[[Walpole Island]], otok Walpole, više plemena *[[Manitoba]]: Sultzman u Manitobi navodi bande: [[Berens River]], [[Bloodvein]], [[Brokenhead]], [[Buffalo Point]], [[Crane River]] (Ochichakkosipi), [[Dauphin River]], [[Ebb and Flow]], [[Fairford]], [[Fisher River]] (s Cree Indijancima), [[Garden Hill]] (zajedno s Cree), [[Hollow Water]], [[Jackhead]], [[Keeseekoowenin]], [[Lake Manitoba]], [[Lake St. Martin]], [[Little Black River]], [[Little Grand Rapids]], [[Little Saskatchewan]], [[Long Plain]], [[Pauingassi]], [[Peguis]] (zajedno s Cree), [[Pine Creek]], [[Poplar River]], [[Portage du Prairie]], [[Red Sucker Lake]] (Cree), [[Rolling River]], [[Roseau River]], [[Sagkeeng]] (Fort Alexander), [[Sandy Bay]], [[St. Theresa Point]] (zajedno s Cree), [[Swan Lake]], [[Tataskwayak]], [[Tootinaowaziibeeng]], [[Wasagamack]] (zajedno s Cree), [[Waterhen]] i [[Waywayseecappo]]. Prema Hodgeu: *[[Portage de Prairie]], *[[Mattawan]], *[[Pic River]], ušće Pic Rivera, na sjevernoj obali Superiora. *[[Saskatchewan]]: Chippewa bande iz Saskatchewana: [[Cote]], [[Cowessess]] (zajedno s Cree), [[Fishing Lake]], [[Gordons]] (zajedno s Cree), [[Keeseekoose]] (zajedno s Cree), [[Key]], [[Kinistin]], [[Muscowpetung]], [[Muskowekwan]] (zajedno s Cree), [[Nibowisibiwininiwak]], [[Okanese]], [[Pasqua]] (zajedno s Cree), [[Sakimay]], [[Saulteaux]] (zajedno s Cree), [[White Bear]] (zajedno s Cree) i [[Yellowquill]]. Hodge spominje bandu: *[[Nibowisibiwininiwak]], na sjevernoj obali jezera Winnipeg. == Etnografija == ''Struktura društva'' Čipeve govore srodnim dijalektima kao i Ottawa i [[Potawatomi]]. Imena klanova poznati su nam za Ojibwe i Potawatome, ali su za Ottawe izgubljeni. Ova tri plemena, bila su nekada jedan narod, nasljeđe je kod njih patrilinearno, i dijete pripada očevom klanu. -Morgan nalazi 23 egzogamnih klanova, to su : *1. Ma'iingan (Wolf; ([[vuk]]). *2. Makwa (Bear; [[Medvjed]]). *3. Amik (Beaver; [[Dabar]]). *4. Mishiikenh (Turtle, Mud; Blatna kornjača). *5. Mikinaak (Turtle, Snapping; Kornjača koja ujeda). *6. Miskwaadesi (Turtle, Little; Mala kornjača). *7. Adik (Reindeer; Irvas, [[Sob]]). *8. Jiwiiskwiiskiwe (Snipe; Šljuka). *9. Ajijaak (Crane; Ždral). *10. Gekek (Pigeon Hawk; Jastreb golubar). *11. Omigizi (Bald Eagle; Bjeloglavi orao). *12. Maang (Loon; Gnjurac). *13. Aan'aawenh (Srndać). *14. Zhiishiib (Duck; Patak). *15. Ginebig (Snake; Zmija). *16. Wazhashk (Muskrat; Muškatni štakor). *17. Waabizhesi (Marten; Lasica). *18. Mooshka'oozi (Heron; [[Čaplja]]). *19. Awaazisii (Bull-head; Bizonova glava). *20. Namebin (Carp; [[Šaran]]). *21. Maanameg (Cat Fish; Riba-mačak) *22. Name (Sturgeon; [[kečiga]]). *23. Ginoozhe (Pike; [[Štuka]]). Sličan oblik braka kakav nalazimo kod Čipeva prisutan je i kod Bantu plemena [[Chiga]] iz zapadne Ugande, a i kod Fidžijanaca i na otoku [[Nova Kaledonija]]. Imovina i položaji nasljeđuju se u samom rodu, pa je isto tako i zabranjena ženidba unutar roda. A. R. Radcliffe-Brown u svojoj ''Strukturi i Funkciji'' objašnjava kako je najpoželjniji brak između unakrsnih rođaka, među kojima vlada običaj tjeranja 'šege'. Prilikom susreta muškaraca i ujakovih sinova i kćeri potrebo je zbunjivati rođake, pa i govoriti najvulgarnije stvari. Prema njihovom shvaćanju, nepristojno je i neotesano, ako se prilikom susreta unakrsni rođaci ne šale, takvo što nije korektno vladanje. ''Totemizam i šamanski obredi -Midewiwin'' Prema Warrenu, koji je i bio Čipeva, njegovo pleme prvotno se satojalo od 5 glavnih klanova, iz kojih su kasnije potekli svi ostali. Pet glavnih Warrenovih klanova bili su : [[Riba]], [[Ždral]], [[Gnjurac]], [[Medvjed]] i [[Los]]. Iz Ribe su proizašli klanovi Vodeni duh, Som, [[štuka]], Moruna, Losos /iz Velikih jezera/, i riba-štitonosac. Kod Morgana nalazimo neke od ovih klanova. Od Ždrala su niknuli klanovi Orao i Kobac. Od Gnjurca Galeb, Morski gavran i Divlja guska. Od Medvjeda [[Vuk]] i [[Ris]], i na kraju od Losa [[Kune|Kuna]], [[Sob]] i Dabar. Razni autori u raznim vremenima i lokacijama nalaze serije klanova ptica, sisavaca i drugih. Mnogi od njih su nestali. Kod Chippewa se totemska životinja, znači ona od koje klan nosi ime, može slobodno da se ubija i jede. Landes koji je bio među Čipevama južne Kanade, od Čipeva-informanta saznaje kako je totemsku životinju slobodno loviti, pa da se totemska životinja radije izlaže strijelama lovaca njezinoga klana, i upravo iz toga razloga treba izgovoriti ime ‘totema’, prije nego što se ustrijeli. [[Datoteka:Anishinaabe camp by benjamin F Upton 1870.jpg|mini|Logor Chippewa 1870.]] Kod Čipeva postoje vjerovanja u mnoge razne duhove a mitologija je bogata pričama o mnogim kulturnim herojima. Šamanizam igra važnu ulogu u njihovomživotu, a sami [[šamani]] posjeduju mnoge moći. Sam ojibwa-jezik sadrži mnoge riječi koje su ušle u mnoge svjetske jezike, i kao takve postale poznate širom svijeta. Sama riječ '[[totem]]', veoma dobro poznata etnolozima, ali i široj javnosti, iz jezika je ojibwa koja glasi ototeman. Njezino je značenje 'rođaci po maternici', što su razni prevodioci iz straha pred javnosti neadekvatno i netočno prevodili, među ostalim i s 'rodbina po braći i sestrama'. Sam totemizam, vjerovanje je u porijeklo neke životinjske ili biljne vrste .Kod raznih totemskih naroda totemska životinja nije se smjela jesti niti ubiti. Za Ojibwe, ovo ne važi, kao što je to već objašnjeno. Zgodno je napomenuti da ni u klanu ''Iwi'' (''Orao''), kod [[Kadohadacho]] Indijanaca, koji pripadaju jezičnom rodu Caddoan Indijanaca, a koji su prakticirali zabranu jedenja i ubijanja totemske životinje, orao nije bio zaštićen ovakvom zabranom ubijanja od članova svoga klana. Mogući razlog mogao bi biti u perju koje je Indijancima bilo potrebno za izradu nakita, ali ni ovo nije sto posto sigurno. Kalumet ,Čipeve ga nazivaju ''opwahgun'', važan je pribor šamana, crveni kamen '[[katlinit]]', koji je u vlasništvu [[Yanktonai]] Indijanaca, nazivaju opwahgun-uhsin, a služi im za izradu kamenih glava lule. [[Kalumet]] šaman koristi u svojim obredima, kao što su zahvalnice divljoj riži [[Zizania aquatica]], najviši vrač otpuhuje dimove preko lonaca kuhane riže. Duhan što ga koriste u punjenje lule naziva se kinnikinnick, a muškarac ga nosi u svojoj duhankesi. Duhan je važna stvar u životu Čipeva i drugih plemena Indijanaca. On se i žrtvuje duhovima, kao duhu Maymayguési, kako bi ga se podmitilo da pusti ribare da mogu nahvatati riba. Maleni duhovi [[Weeng]], nalik [[vilenjaci]]ma mogu se uvući čovjeku u duhankesu, i kada je ovaj izvadi da zapali lulu, on izađe napolje i opali ga kijačom po glavi. Lovac tada zaspe. ''Midewiwin'' [[Datoteka:One-Called-From-A-Distance Chippewa.jpg|mini|lijevo|White Earth Chippewa]] Tajno medicinsko društvo društvo Midewiwin rašireno je danas među Chippewama i njihovim roađcima, [[Potawatomi]]ma i [[Ottawa]]ma. Moći indijanskih šamana se neobjašnjive. Ovo nije poznato samo kod Čipeva nego i drugih američkih zajednica, kao i šamana širom svijeta, u [[Sibir]]u, Africi i Australiji. Još Popol Vuh navodi ubijanje ljudi, i zatim njihovo ponovno oživljavanje. Držanje usijanih predmeta u ruci ili hodanje po usijanom kamenju rašireno je među više populacija američkih domorodaca. I šaman Čipeva u stanju je čovjeka pogoditi puževom kućicom i ubiti ga, ili probuditi u život. Poznato je za Čipeva-šamane da mogu proizvesti vatrenu loptu, i poslati je za vrijeme oluje prestupniku kao kaznu ili prijetnju. Svoju pramajku Čipeve u Midewiwinu, ''Me-suk-kum-me-go-kwa'', prikazuju kao staricu ili zmiju. == Chippewa danas == U domorodačko vrijeme Čipeve su se sastojali od preko 36,000 duša, najviše u Ontariju (preko 31.000), zatim u Minnesoti (3.000) i u Quebecu (2.000). Ratoborni, otporni i žilavi, oni su se uspjeli othrvati isprva pritiscima drugih plemena, a kasnije i prodoru Francuza i Engleza. Njih izgleda nikada nije bilo manje od 15.000 (1783. i 1794). [[Datoteka:JingleDress.jpg|mini|Današnja djeca Chippewa na Powwowu, Spokane, 2007]] U 20. stoljeću broj im je neprekidno u porastu, da bi 2000 iznosio 190.000, od toga 34.000 (Sjeverna Dakota); 12.000 (Manitoba); 30.000 (Michigan); 60.000 (Minnesota); 6.000 (Montana); 41.000 (Ontario); 1.000 (Quebec) i 6,000 (Saskatchewan). Danas u USA žive na rezervatima Bay Mills, Isabella i Keweenaw Bay u Michiganu; Fon du Lac, Grand Portage, Leech Lake, Mille Lacs, Nett Lake, Red Lake, i White Earth u Minnesoti; Rocky Boy's u Montani; i Turtle Mountain u Sjevernoj Dakoti. U Kanadi Čipeve žive na mnogobrojnim malenim rezervatima (reserves) i to 31 u Manitobi; 89 u Ontariju; 1 u Quebecu i 18 u Saskatchewanu, i po jedan u Alberti i Britanskoj Kolumbiji. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Ojibwa}} *[https://web.archive.org/web/20081216084747/http://www.prairienet.org/prairienations/chippewa.htm 'Chippewa' entry from Hodge's Handbook] *[http://www.tolatsga.org/ojib.html Ojibwe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150219042924/http://www.tolatsga.org/ojib.html |date=19. veljače 2015. }} *[http://www.native-languages.org/chippewa.htm Native Languages of the Americas: Chippewa (Ojibway, Anishinaabe, Ojibwa)] *[http://www.newadvent.org/cathen/03690a.htm Chippewa Indians] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chippewa/chippewahist.htm Chippewa Indian History] *[http://www.d.umn.edu/cla/faculty/troufs/Buffalo/PB01.html Early Life at Leech Lake] '''Aktualnosti''' *[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2005-03/2005-03-22-voa4.cfm Učenik srednje škole u Indijanskom rezervatu u Minnesoti ubio devet ljudi i sebe] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Chippewa| ]] [[Kategorija:Indijanci, Minnesota]] [[Kategorija:Indijanci, Michigan]] [[Kategorija:Indijanci, Wisconsin]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci Sjeveroistočnih šuma]] d3s9s2ayh3415t4hqgou6hvmon3u9hd Menominee 0 52313 7430881 7071345 2026-04-16T12:23:57Z Panasko 203327 7430881 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:ChiefOshkosh.jpg|mini|Poglavica Oshkosh.]] '''Menominee''' (Menomini, Mamaceqtaw).- [[Algonquian]] pleme s i blizu [[Menominee River]]a u [[Wisconsin]]u. -Populacija Menomineeja iznosila je 1700 oko 4,000, da bi bila u padu sve do 1930- godina. Porast Menominee doživljavaju od 2. polovice 20. stoljeća, da bi [[2005.]] dosegla 7,200 duša. Njihova originalna lokacija, moguće je bio Michigan, odakle su došli u Wisconsin. Jedina banda što se zna da je živjela u [[Michigan]]u su Misinimak Kimiko Wininiwuk. Menominee danas žive u državi Wisconsin (koja je dobila ime po bandi Wiskos Sepeo Wininiwuk) na rezervatu Menominee. == Ime == [[File:Wild rice harvesting 19th century.jpg|mini|žetva divlje vodene riže Zizania aquatica. Bila je veoma značajna Menomimeema i Ojibwama. Menomini su po njoj dobili i ime a bila je glavna hrana jezerskim plemenima. Francuzi su ovu biljku pogrešno smatrali za 'zob', pa su Menomini dobili i naziv Wild Oat Indians (='narod divlje zobi') ime koje se još održala samo u sjećanju i spominjanjima.]] Sami sebe Menominee nazivaju ''Mamaceqtaw'', ali su od svojih algonkinskih srodnika nazivani imenom ''Malhomines'', odnosno Menomini u značenju "Wild Rice Men" (=narod divlje riže; [[Zizania aquatica]]), ovo su Francuzi pak pretvorili u ''Folles Avoines'' (''people of the false oat''), a Englezi preveli s ''Wild Oat Indians''. Ovaj naziv krivo je dan, jer je izgleda došlo do brkanja divlje riže i [[zob]]i, kako su je nazvali [[Francuzi]], pa preveli i [[Englezi]]. Ona je sličnija mandžurskoj divljoj riži [[Zizania latifolia]], i drugim rižama koja također zahtijeva vodu, kao i sve ostale riže. U jeziku [[Chippewa]] Indijanaca ovaj naziv bio je ''Omanomini'', i također se odnosio na Zizaniu aquatica. Plemena područja Velikih jezera, osobito uz rižina jezera bavila su se žetvom ove samonikle biljke, žela se iz [[kanu]]a. Menominee su toliko ovisili o njoj, da su po njoj dobili i ime. Njihovi srodnici Chippewa, rastjerali su sva ostala plemena s rižinih područja, koja su prije nastavala ovaj kraj i bili žeteoci riže. == Lokalne skupine == Skinner (1921) daje nazive njihovih skupina: *Kaka'pa'kato' Wini'niwűk (Kakapakato Wininiwuk), "Barricade Falls people," na [[Keshena Falls]] na [[Wolf River]]u. *Kakä'nikone Tusi'niniwűg (Kakanikone Tusininiwug), "Portage people," Portage, Wisconsin. *Kipisa'`kia Wini'niwűk (Kipisakia Winiwiwdk), "River Mouth people," na [[Prairie du Chien]]. *Mani'towűk Tusi'niniwűg (Manitowuk Tusininiwug), "Manitou Place people," Manitowoc, Wisconsin. *Mätc Sua'mäko Tusi'niniu (Mato Suamako Tusininiu), "Great Sand Bar people," na pješčanim brežuljcima, sada [[Big Suamico]], na [[Green Bay]]u. *Minika'ni Wini'niwűk (Minikani Wininiwuk), "Village people," na ušću [[Menominee River]]a. *Misi'nimäk Kimiko Wini'niwuk (Misinimak Kimiko Wininiwuk), "Michilimackinac People," blizu stare tvrđave u [[Mackinac]]u, [[Michigan]]. *Muhwä'o Se'peo Wini'niwuk (Muhwao Sepeo Wininiwuk), "Wolf River people," na gornjem Wolf Riveru. *Nämä'o Wikito' Tusi'niu (Namao Wikito Tusiniu), "Sturgeon Bay people," na Sturgeon Bayu. *Nomä'kokon Se'peo Tusi'niniwűg (Nomakokon Sepeo Tusininiwug), "Beaver River people," blizu Winneconne, [[Fond du Lac]]a, i [[Oshkosh]]a. *Oka'to Wini'niwuk (Okato Wininiwuk), "Pike Place people," na ušću Oconto Rivera. *Pä'sä'tiko Wini'niwuk (Pasatiko Wininiwuk), "Peshtigo River people," na ušću Peshtigo Rivera. *Powahe'kune Tusi'niniwűg (Powahekune Tusininiwug), "Rice-gathering-place people," na Lake Poygan. *Sua'makosa Tusi'niniu (Suamakosa Tusininiu), "Little Sand Dune people," na pješčanim brežuljcima Little Suamica. *Wi'skos Se'peo Wini'niwuk (Wiskos Sepeo Wininiwuk), "Wisconsin River people"- ime Wisconsin nastalo je po njima, od wi'skos ili wi'skons, "muskrat"- na Mississippiju blizu Wisconsin Rivera. Gornje bande pripadaju vremena prije-kontakta, odnosno izvorne bande na koje su naišli prvi putnici. Lee Sultzman navodi da su se tijekom 19. stoljeća formirale bande: Aiamiqta, Aqkamot, Keshok (Keso), Le Motte, Manabusho, Ohopesha, Oshkosh, Peshtiko, Piwaqtinet, Shakitok i Shununiu (Shunien). == Sela == Poznata sela Menomineeja su: Fort Howard (Green Bay), Keshena, Menominee, Milwaukee, Neopit i Tokaunee. == Povijest == Menominee su klasificirani u središnju (Central) skupinu porodice Algonquian. [[Jean Nicolet]] ([[1639.]]) prvi izvještava o njima na sjeverozapadnoj strani jezera Michigan, ne daleko od sadašnjeg boravišta. Seoska ekonomija temeljila se na žetvi divlje vodene riže, ribolova, lova i nešto ograničenog vrtlarstva. Tijekom podužih francusko-indijanskih i francusko-britanskih ratova oni su na strani Francuza, s kojima često sklapaju i brakove. Ovim područjem u to vrijeme vlada veoma živa trgovina krznom, i Menominee stvaraju raspršene mobilne bande koje su aktivne tijekom zimskih lovova. –Godine 1815. na Green Bayu utemeljuju se Indijanska agencija i trgovačka postaja. Serijom ugovora oni prodaju prava na svoju zemlju što omogućava dolazak novim useljenicima. Tako pak [[1852.]] godine 2,002 člana Menominee plemena smješteno je na rezervat od 400 četvornih milja na gornjim tokovima rijeka Wolf i Oconto, no i on je ubrzo napušten. Godine [[1854.]] kopnačno je stvoren Menominee Indian Reservation, u starom kraju na Wolf Riveru na kojem 1950. živi 3,029 Menomineeja. Drvna industrija omogućila je da ne dođe do rasula plemena. Godišnje se u ovoj tvornici reže 25,000,000 stopa ili 7,620 dužnih kilometara trupaca, što je po domaćinstvu jedna indijanska obitelj dobivala 1960.-tih godina $2,000. –Osim ovoga na rezervatu se Menominee bave i farmerstvom, sitnim biznisom, te plesom za turiste, od kojih također dođe koji dolar. == Etnografija == Kultura Menomineeja pripada Istočnim-šumama (Eastern Woodland), sličnu onoj kod [[Chippewa]], kombinacija [[lov]]a, [[ribolov]]a i sakupljanja s posebnim naglaskom na žetvu riže. –Njihova velika sela sastoje se od drvenih četvrtastih 'dugih kuća', dok bi za vrijeme života po lovačkim skupinama tijekom zime podizali kupaste [[wigwam]]e. Sela Menomineeja najčešće nisu bila zaštićena palisadama. –Morgan smatra da se nasljeđe kod njih računalo isprva po ženskoj liniji, i nisu mu poznata imena klanova, grupiranih u dvije polutke. Prema najnovijim podacima klanski sistem Menomineeja poznaje 34 klana podijeljenih na pet 'bratstava': *Bear (klanovi: Bear, Beaver, Muskrat, Otter, Sturgeon, Mud Turtle, Sunfish i Porcupine); *Eagle (klanovi: Golden Eagle, Crow, Raven, Red Tail Hawk, Bald Eagle, Fish Hawk, Sparrow Hawk, Winter Hawk, Fork Tail i Swift-Flying Hawk, *Wolf (klanovi: Wolf, Dog, White Tail Deer, Fox i Pine Squirrel), *Crane (klanovi: Crane, Great Blue Heron, Old Squaw Duck, Coot, Loon i Turkey Buzzard); *Moose (Moose /glavni klan/, Elk, Marten, Fisher i Raccoon). == Vanjske poveznice == *[http://www.dickshovel.com/men.html Menominee History] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Menominee| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Wisconsin]] k4sq0j8zjw64st64bsp3i7p4n9odjgx Naskapi 0 56850 7430890 7081672 2026-04-16T12:25:11Z Panasko 203327 7430890 wikitext text/x-wiki <!--[[Datoteka:NaskapiMan.jpg|okvir|Naskapi muškarac iz Fort Chima, Labrador, Foto: Robert J. Flaherty, oko 1912.]]-->'''Naskapi''' (Nascapee, Nenenot).- /nascapee, od montagnais naziva u značenju, "People from Where It [The Land] Disappears". Prevodi se i kao 'rude' ili 'uncivilized';<ref>[http://www.dickshovel.com/mon.html Sultzman]</ref> Sami sebe danas nazivaju imenom Innu, =''ljudi''. U ranija vremena, prema Hodgeu, sebe su nazivali Nanénot (ponegdje Nenenot), =true real men./ Kolektivno ime za nomadske bande američkih [[Algonquian]] Indijanaca raspršenih po [[Kanada|kanadskom]] poluotoku [[Labrador]]. Naskapi su srodni [[Montagnais]]ima, i često ih poistovjećuju zbog istog imena kojm sebe nazivaju, ali oni su ipak različiti, od Montagnaisa su nižeg rasta i svjetlije puti.<ref>[https://archive.org/stream/handbookamindians01hodgrich#page/30/mode/1up Hodge]</ref> Prema jednom autoru kojim je dijelom [[Micmac Indijanci|Micmac]] Indijanac Naskapi su se sastojali od sljedećih bandi ([[Evan T. Pritchard]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.wilkesweb.us/algonquin/nations.htm |title=Evan T. Pritchard, The Center for Algonquin Culture |access-date=5. srpnja 2008. |archive-date=17. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070917153800/http://www.wilkesweb.us/algonquin/nations.htm |url-status=dead }}</ref>): *[[Attikiriniouetch]] *''Bersiamites'' (Bersimis), možda današnji [[Betsiamites]]. *''Chisedech'' ([[Chisedec]]), *''Mouchaouaouastiiriniouek'' ([[Mouchaouaouastiirinioek]]), *''[[Oukesestigouek]]'' (Ouchestigouetch), s [[Newfoundland]]a i [[Quebec]]a. *''Oumamiouek'' ([[Oumamiwek]], Ste. Marguerite), *''[[Ouneskapi]]'', *''[[Outabitibec]]'' i *''[[Outakouamiouek]]''. Neki autori uz navedene uključuju u Naskapi bande i: Oupapinachiouek ([[Papinachois]])<ref>[http://www.thealgonquinway.ca/publications/JoanHolmesReports_10_02.pdf The Nations - The Center for Algonquin Culture, Woodstock, NY]</ref> Suvremene bande: *''[[Kawawachikamach]]''. == Povijest == Prvi puta Naskapi se spominju oko 1643, kada ih isusovac André Richard naziva imenom "Ounackkapiouek". Riječ Naskapi pojavljuje se prvi puta 1733., a opisuje se grupa od oko 40 obitelji na jezeru Achouanipi. Više-manje oni su ostali prilično neuznemiravani u svojoj izoliranosti. –Ipak 1920.-tih Naskapi bande podijelile su se na dvije skupine, jedna se smjestila na [[Davis Inlet]], a druga kod postaje kompanije 'Hudson Bay' na rijeci [[Kaniapiskau]]. Ova druga grupa kasnije odlazi u [[Fort Chimo]] i [[1956.]] u [[Schefferville]], u susjedstvo Montagnaisa. Naskapi su ostali posljednja kanadska grupa Indijanaca koja je nastavila govoriti svojim jezikom. == Etnografija == Kultura Naskapa je sub-arktička, oni su nomadski lovci i ribari čije se glavno stanište nalazilo na jezeru [[Indian House Lake]]. Njihov dom je golema labradorska visoravan pod travnjacima i tundrom gdje love karibua zbog mesa i kože za izradu [[wigwam]]a i odjeće. Lov na [[karibu]]a za njih ima najveći značaj. Prema [[Kaj Birket-Smith]]u, oni osjećaju svetu dužnost da se iskoristi svaki njegov dio, ali treba imati u vidu, da oruđe od karibuovih kostiju i rogova što su ih izrađivali Naskapi, svakako je uzrokovan geografski. Zahvalit se na ulovu može samo 'gospodarima životinja', to su duhovi gospodari lovišta, čija pravila treba slijediti, ako se želi imati uspjeha u lovu. [[Evu Lips]] su Naskapi uvjeravali kako ulov ribe ovisi o losovoj muhi (''Tabanus affinis''), ona ne dozvoljava da se izlova prevelike količine ribe, jer će ona onda isprazniti sve mreže i košare Indijanaca. Kanu od brezove kore ('birchbark canoe') koristi se ljeti, zimi su se Naskapi kretali pomoću krplji, a pseću zapregu posudili su od svojih neprijatelja [[Eskimi|Eskima]]. Prave plemenske organizacije nije bilo. Narod je bio organiziran po malenim bandama koje su hvatale divljač po svom lovačkom teritoriju, kod sjevernih bandi ovaj teritorij je bio daleko veći == Literatura == *''G. Henriksen'', Hunters in the Barrens: The Naskapi on the Edge of the White Man's World (1973); An Antane Kapesh, Eukuan Nin Matshimanitu Innu-Iskueu [Je Suis une Maudite Sauvagesse](Montagnais and French; 1976); *''F. G. Speck'', Naskapi, the Savage Hunters of the Labrador Peninsula (1977). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20061116030240/http://www.cbc.ca/arts/story/2006/06/02/caribou-coat.html Rooms in talks to buy historic caribou coat] *[http://dickshovel.com/mon.html Montagnais History] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Naskapi| ]] [[Kategorija:Subarktički Indijanci]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] m3viq04pfisz3l928a7g5qey8sjfcky Prix Goncourt 0 58124 7431358 7428890 2026-04-17T09:34:32Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Francuske nagrade|Francuske nagrade]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Francuske umjetničke nagrade|Francuske umjetničke nagrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431358 wikitext text/x-wiki '''Prix Goncourt''' je prestižna [[Francuska|francuska]] [[Književnost|književna]] nagrada koja se dodjeljuje autoru najboljeg francuskog proznog djela objavljenog te godine. [[Edmond de Goncourt]], uspješni autor, kritičar i izdavač, oporučno je dao cijelo svoje imanje za osnivanje i održavanje [[Académie Goncourt]]. U čast njegovog brata i suradnika, Julesa Alfreda Huot de Goncourta, Akademija je svake godine, počevši [[1903.]], u prosincu dodjeljivala ''Prix Goncourt''. O pobjedniku odlučuje žiri koji se sastaje svake godine u restoranu ''Drouant''. Nagrada, iako simbolička, osigurava književniku status zvijezde i bolju prodaju djela. Autor može nagradu dobiti samo jednom. To je prekršeno samo u jednom slučaju: [[Romain Gary]] ju je dobio [[1956.]] godine, zatim opet [[1975.]] pod pseudonimom ''Emile Ajar''. Neki od poznatih književnika koji su dobili nagradu su: [[Marcel Proust]], [[Simone de Beauvoir]], [[Andre Malraux]], [[Georges Duhamel]], [[Alphonse de Châteaubriant]], [[Antonine Maillet]]. Neke odluke o nagrađivanju su bile vrlo kontroverzne; najpoznatiji slučaj je dodjela [[1919.]] godine kada je nagrađen [[Marcel Proust]], iako su mnogi smatrali da nagradu trebao dobiti [[Roland Dorgeles]] za svoj roman o [[1. svjetski rat|1. svjetskom ratu]], ''Les Croix de bois''. U poslijeratnom raspoloženju javno mišljenje je bilo naklonjeno Dorgelesu koji se borio u ratu dok je Proust kao astmatičar bio oslobođen od vojne službe. Osim toga, Proust je tada imao 48 godina, a nagrada bi trebala biti dodjeljivana obećavajućim mladim autorima. Glasanje [[1932.]] godine je također bilo kontroverzno. Te godine je nagrađen [[Guy Mazeline]] iako je favorit mnogih bio [[Louis-Ferdinand Celine|Celine]]. Sporno glasanje je čak 60 godina kasnije postalo predmet knjige ''Goncourt 32'' Eugenea Saccomanoa. Godine [[1987.]] pokrenuta je još jedna nagrada, [[Prix Goncourt des Lycéens]], gdje u procesu izbora sudjeluju srednjoškolci. == Dobitnici == {{glavni|Dodatak:Popis dobitnika nagrade Prix Goncourt}} == Vanjske poveznice == * [http://academie-goncourt.fr/?article=1229180042 Popis dobitnika nagrade] na stranicama Académie Goncourt {{fra oznaka}} [[Kategorija:Književne nagrade]] [[Kategorija:Francuska književnost]] [[Kategorija:Francuske umjetničke nagrade]] ps7owa6bud2z9atjbli0knohvyxgau2 Weapemeoc 0 60744 7430915 7072799 2026-04-16T12:28:21Z Panasko 203327 7430915 wikitext text/x-wiki '''Weapemeoc''', indijansko pleme porodice [[Algonquian]] koje osamdesetih godina 16. atojeća živi na području sjeverno od [[Albemarle]] Sounda u [[Sjeverna Karolina|Severnoj Karolini]]. Raleighovi kolonisti ih nalaze u ovom jraju 1584-1589, što pripada današnjim okruzima Currituck, Camden, Pasquotank, i Perquimans. Weapemeoci su bili podijeljeni na više lokalnih ogranaka ili manjih plemena, to su: Weapemeoc vlastiti ili [[Yeopim]] s Yeopim Rivera; [[Pasquotank]] s Pasquotank Rivera; [[Perquiman]] s Perquimans Rivera i [[Poteskeet]], čija je točna lokacija ostala nepoznata. Sela što su ih naseljavali bila su ''Pasquenock'' (Pasquotank?; na sjevernoj obali Albemarle Sound, vjerojatno u okrugu Camden), ''Chepanoc'' (na Albemarle Sound u okrugu Perquimans), ''Metachkwem'' (lokacija nepoznata), i ''Mascoming'' (na sjevernoj obali Albemarle Sound, u okrugu Chowan). Njihova populacija imala je za vrijeme Raleigha između 700 i 800 ratnika. Weapemeoc plemena svoje zemlje prodaju [1660]. i [[1662.]] i odlaze prema unutrašnjosti. Nakon rata između [[Englezi|Engleza]] i [[Tuscarora]] plemena s Albemarle Sounda priključila su se ili Tuscarorama ili [[Machapunga]]ma. Mooney (1928) procjenjuje da ih je 1600. bilo 800, od kojih je 1701. prema Lawsonu. preostalo 200. Pasquotanki su te godine imali tek 10 ratnika, pleme Poteesket 30., dok je populacija svih Yeopima spala na 6 preživjelih pripadnika. Do 1709 godine cjelokupna algonkinska populacija svedena je na 600 duša, a do kraja stojeća preživjelo ih je tek šačica. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/algonquian/weapemeochist.htm Weapemeoc Indian Tribe] *[http://homepages.rootsweb.com/~jmack/algonqin/feest3.htm North Carolina Algonquians] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Weapemeoc| ]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] b2mp19qv06q74zlr4yzdouqfhc203z7 Powhatan 0 61059 7430904 7366962 2026-04-16T12:26:45Z Panasko 203327 7430904 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ch2Opechancanough.jpg|mini|Opechancanough. Predvodio je žestoke napade na koloniste u kojima ih je 1642. pobijeno 347 i 1644. oko 500. Ubijen je 1644. ili 1646. u Jamestownu.]] [[Datoteka:Powhatan john smith map.jpg|mini|Kuća poglavice Powhatana 1607.]] [[Datoteka:Matthäus Merian dÆ, Således blev også denne fred brudt på grund af bedrag, KKSgb10894-5, Statens Museum for Kunst.jpg|mini|Pokolj u [[Jamestown]]u 1622.]] '''Powhatan''' je nekad snažna [[Algonquian]] konfederacija u ranom 17. stoljeću nastanjena od rijeke [[Potomac (rijeka)|Potomac]] do između [[James River]]a i [[Albemarle]] Sounda na području današnje [[Virginia|Virginije]]. Rana populacija Powhatana (1600) iznosila je oko 9.000, danas (2000.) ih je preostalo 1.500, od čega 100 Accohannocka u Marylandu i 1.400 Chickahominy, Mattaponi, Nansemond, Pamunkey i Rappahannock Indijanaca u Virginiji. Powhatani su se sastojali od 30 plemena, viz.: [[Accohannock|Accohanock]] (Accohanoc), [[Accomac]], [[Appomattoc]], [[Arrohattoc]], [[Chesapeake]], [[Chickahominy]], [[Chiskiac]], [[Cuttatawomen]], [[Kecoughtan]], [[Mattapony]], [[Moraughtacund]], [[Mummapacune]], [[Nansemond]], [[Nantaughtacund]], [[Onawmanient]], [[Pamunkey]], [[Paspahegh]],[[ Pataunck]], [[Piankatank]], [[Pissasec]], [[Potomac]], Powhatan, [[Rappahannock]], [[Secacawoni]] (Cekacawon), [[Tauxenent]], [[Warrasqueoc]], [[Weanoc]], [[Werowocomoco]], [[Wicocomoco (Powhatan)|Wicocomoco]], [[Youghtanund]]; [[Quioucohanock]] (Hodge). == Sela == [[Accohanoc]], [[Accomac (indijansko selo)|Accomac]], [[Acconoc]], [[Accoqueck]], [[Accossuwinck]], [[Acquack]], [[Appamattoc]], [[Appocant]], [[Arrohattoc (indijansko selo)|Arrohattoc]], [[Askakep]], [[Assaomeck]], [[Assuweska]], [[Attamtuck]], [[Aubomesk]], [[Aureuapeugh]], [[Cantaunkack]], [[Capahowasic]], [[Cattachiptico]], [[Cawwontoll]], [[Chawopo]], [[Checopissowo]], [[Chesakawon]], [[Chesapeake (indijansko selo)|Chesapeake]], [[Chiconessex]], [[Chincoteague]], [[Chiskiac (indijansko selo)|Chiskiac]], [[Cinquack]], [[Cinquoteck]], [[Cuttatawomen (indijansko selo)|Cuttatawomen]], (1, na Rappahannock River, Lancaster County; 2. oko Lamb Creek na Rappahannocku, u King George County), [[Gangasco]], [[Kapawnich]], [[Kerahocak]], [[Kiequotank]], [[Kupkipcock]], [[Machapunga (indijansko selo)|Machapunga]], (l, u Northampton County; 2, na Potomac River), [[Mamanahunt]], [[Mamanassy]], [[Mangoraca]], [[Mantoughquemec]], [[Martoughquaunk]], [[Massawoteck]], [[Matchopick]], [[Matchut]], [[Mathomauk]], [[Matomkin]], [[Mattacock]], [[Mattacunt]], [[Mattanock]], [[Maysonec]], [[Menacupunt]], [[Menaskunt]], [[Meyascosic]], [[Mohominge]], [[Mokete]], [[Moraughtacund (indijansko selo)|Moraughtacund]], [[Mouanast]], [[Mutchut]], [[Muttamussinsack]], [[Myghtuckpassu]], [[Namassingakent]], [[Nameroughquena]], [[Nansemond (indijanskko selo)|Nansemond]], [[Nantapoyac]], [[Nantaughtacund (indijansko selo)|Nantaughtacund]], [[Nawacaten]], [[Nawnautough]], [[Nechanicok]], [[Nepawtacum]], [[Onancock]], [[Onawmanient (indijansko selo)|Onawmanient]], [[Opiscopank]], [[Oquomock]], [[Orapaks]], [[Ottachugh]], [[Ozatawomen]], [[Ozenic]], [[Pamawauk]], [[Pamuncoroy]], [[Pamunkey (indijansko selo)|Pamunkey]], [[Papiscone]], [[Pasaugtacock]], [[Paspahegh (indijansko selo)|Paspahegh]], (1 južna obala Chickahominy River u Charles City County; 2 na sjevernoj obali James River u Charles City County), [[Passaunkack]], [[Pastanza]], [[Pawcocomac]], [[Peccarecamek]], [[Pemacocack]], [[Piankatank (indijansko selo)|Piankatank]], [[Pissacoac]], [[Poruptanck]], [[Potaucac]], [[Potomac (indijansko selo)|Potomac]], [[Powcomonet]], [[Powhatan (indijansko selo)|Powhatan]], [[Poyektauk]], [[Poykemkack]], [[Pungoteque]], [[Quackcohowaon]], [[Quioucohanock (indijansko selo)|Quioucohanock]], [[Quiyough]], [[Rappahannock (indijansko selo)|Rappahannock]], [[Rickahake]], [[Righkahauk]], [[Ritanoe]], [[Roscows]], [[Secacawoni (indijansko selo)|Secacawoni]], [[Secobeck]], [[Shamapa]], [[Sockobeck]], [[Tantucquask]], [[Tauxenent (indijansko selo)|Tauxenent]], [[Teracosick]], [[Utenstank]], [[Uttamussac]], [[Uttamussamacoma]], [[Waconiask]], [[Warrasqueoc (indijansko selo)|Warrasqueoc]], [[Weanoc (indijansko selo)|Weanoc]], [[Wecuppom]], [[Werawahon]], [[Werowacomoco]], [[Wicocomoco (indijansko selo)|Wicocomoco]], [[Winsack]]. == Etnografija == Sela Powhatana sastoj se od dugih kuća "''yehakin''" s nuklearnim obiteljima i svetišta, ograđena su palisadama. Tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci žene i djeca većinu vremena provode u poljima gdje sade [[kukuruz]], [[grah]], [[tikve]] i [[suncokret]]. [[Ribolov]] je u proljeće također bio važan i ribu se lovilo [[koplje]]m, mrežama i ogradama postavljenih u vodi. Služili su se [[kanu]]ima koji su bili napravljeni od [[čempres]]ovog drveta i dugi oko 50 stopa (15 metara), i glavno su sredstvo za transport. Muškarci su u kasno proljeće i ljeto odlazili u šumu, u lov na [[jelen]]e, [[puran]]e i drugu manju divljač. Do hrane se dolazilo i sakupljanjem divljeg bilja, [[orah]]a, korijenja. Ratarsko oruđe je bilo od kostiju i drveta, a hrana se pripremala ili na '[[roštilj]]ima' (barbecues), ili se kuhala vani na vatri, u velikim glinenim loncima. == Povijest == Powhatanska plemena možda 1498. prvi susreće Cabot, a 1570 utemeljena je španjolska jezuitska misija među njima, ali se nije dugo održala. [[Španjolci]] su potisnuli Powhatane na sjever, gdje ih [[1607.]] susreću [[Englezi]] koji su te godine izgradili naselje [[Jamestown]]. Vođa Powhatana tada je bio [[Wahunsonacock]], ili Powhatan, a glavno središte konfederacije bilo je selo Werowocomoco, na rijeci [[Pamunkey River]]. Pogalvica Powhatan imao je jurisdikciju nad oko 30 plemena i 200 sela, a bio je u dobrim odnosima s kapetanom [[John Smith]] kojega susreće [[1608.]] i [[John Rolf|Johnom Rolfom]]. [[Pocahontas]], njegova kćerka [[1614.]] ili [[1618.]] godine spašava glavu Johna Rolfa zahtijevajući da joj bude muž. Međutim 1618. godine umire poglavica Powhatan, a vlast preuzima [[Opechancanough]], poglavica plemena Pamunkey koji premješta središnju vlast saveza u svoje pleme i [[1622.]] organizira veliki napad na bijele koloniste, u kojem je pobijeno oko 350 naseljenika. Osveta Engleza bit će moguća tek početkom [[1644.]], kada Opechancanough vodi zadnji napad na Engleze, uhvaćen je i ubijen u Jamestownu. Godine [[1646.]] Powhatani gube mnoga svoja područja, a 1665 njihove poglavice imenovao je guverner Virginije. Godine 1675. pleme Conestoga ([[Susquehannock]]) otjerano je od [[Irokezi|Irokeza]] s rijeke Susquehanna, oni ulaze na područje Virginije i započinju s pljačkom, za koje su optužena plemena iz Virginije. Nathaniel Bacon poveo je nekoliko akcija protiv Indijanaca u kojima su brojni pobijeni, a mnoga sela popaljena. Posljednji Indijanci okupljeni su kod [[Richmond, Virginia|Richmonda]] gdje su se pripremili za obranu. U kolovozu 1676. njihova utvrda pada pod naletom Engleza, i tom prilikom stradava u pokolju mnogo žena i djece. Godine 1705. Powhatanima je preostalo tek 12 sela, od čega 8 na Istočnoj obali koji su se do 1831. dosta pomiješali s crncima. Neki su se od njih kasnije priključili [[Nanticoke|Nanticokama]]. Godine [[1935.]] popisane su tek njihove grupe Chickahominy, Mattaponi, Nansemond, Pamunkey, Potomac, Powhatan, Rappahannock, [[Upper Mattaponi]], Werowocomoco i Wicocomoco. == Literatura == *''F. G. Speck'', Chapters on the Ethnology of the Powhatan Tribes of Virginia (1928). == Vanjske poveznice == *[http://www.native-languages.org/powhatan.htm Native Languages of the Americas: Powhatan] *[http://www.baydreaming.com/powhatan.htm The Powhatan Indians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061005014705/http://baydreaming.com/powhatan.htm |date=5. listopada 2006. }} *[http://books.google.com/books?id=YJNXF9dRB8EC&pg=PA12&lpg=PA12&dq=Secacawoni&source=bl&ots=xhbCQxbzBM&sig=HXh4aazECaAZe5toUuxUZXLrsOE&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=2&ct=result#PPP7,M1 The Powhatan Indians of Virginia, By Helen C. Rountree] === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Powahatan |commonscathr = Powhatan |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Powhatan| ]] [[Kategorija:Indijanci, Virginia]] [[Kategorija:Indijanci Sjeveroistočnih šuma]] 7v72dggj7ejz2ixk3ue7apw9dil021v Kickapoo 0 61736 7430874 7070989 2026-04-16T12:21:42Z Panasko 203327 7430874 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kickapoo, Babe Shkit, Chief and Delegate from Oklahoma - NARA - 523854.jpg|mini|Kickapoo, poglavica Babe Shkit.]] [[Datoteka:Kickapoo wickiup.jpg|mini|wickiup Kickapoo Indijanaca.]] [[Datoteka:A Kickapoo wickiup, Sac and Fox Agency, Oklahoma, 1880 - NARA - 519144.tif|mini|Kickapo [[wickiup]], unutrašnjost.]] '''Kickapoo''' (Kikapoo, Kikapu).- /od ''Kiwigapawa'', ' ''he stands about'', ili ' ''he moves about, standing now here, now there'' '. / Pleme Algonquian Indijanaca u jugozapadnom Wisconsinu kamo su pod pritiskom potisnuti iz sjeverozapadnog Ohia i južnog Michigana u području između jezera [[Erie (jezero)|Erie]] i [[Michigan (jezero)|Michigan]]. Kickapoosi još početkom 1640.-tih dolaze u ovaj kraj napadima Indijanaca [[Ottawa Indijanci|Ottawa]] i Neutrals ii [[Attiwandaronk]], a zatim i [[Iroquois|Irokeza]]. Od 1658. protjerani su u jugozapadni [[Wisconsin]], a oko [[1700.]] polako kreću na jug u sjeverni [[Illinois]] da bi se [[1770.]] našli kod [[Peoria (grad)|Peorie]] u središnjem [[Illinois]]u sterući se sve na jugoistok do doline [[Wabash (rijeka)|Wabash]]a na zapadnoj granici [[Indiana|Indiane]]. Nakon ratova s Amerikancima potpisuju [[1819.]] ugovor po kojemu prepuštaju svoje zemlje istočno od [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]]ja [[SAD]], a oni su preseljeni u južni Missouri od 1819-1824. a nakon toga i u Kansas. Dijelovi Kickapoosa su ostali u Illinoisu, a drugi su (banda iz Missourija) [[1832.]] dobili rezervat u sjeveroistočnom [[Kansas]]u. Neke bande udružile su se s [[Potawatomi]]ma i prodrle čak u Texas i [[Chihuahua|Chihuahuu]] u [[Meksiko]], gdje su se zadržali do današnjih dana (Mexican Kickapoo). Neki od meksičkih Kackapoosa ipak se između [[1873.]] i [[1878.]] vratilo u SAD, i poslati su u Oklahomu. U SAD danas žive po državama pod plemenskim nazivima ''Kickapoo of Kansas''; ''Kickapoo of Oklahoma'' i ''Kickapoo Traditional Tribe of Texas''. Od njihovih starih sela po imenu su poznata tek tri, to su: ''Etnataek'' (s plemenima [[Sac and Fox]]), ''Kickapougowi'' i ''Neconga''. == Ime == Njihovo ime Kiwigapawa ''he moves about, standing now here, now there'', naglašava skitnički prirodu Kickapoo Indijanaca, koji su prelazili preko Mississippija zbog krađe konja i lova na bizone. Ostali nazivi što su im dali drugi Indijanci su: ''A'-uyax'' [[Tonkawa]], znači "deer eaters." ''Higabu'', ime kod [[Omaha Indijanci|Omaha]] i [[Ponca Indijanci|Ponca]]. I'-ka-du', [[Osage]] ime. ''Shake-kah-quah'', Indijanci [[Wichita]]. ''Shígapo'' ili ''Shikapu'', [[Apache]] ime, očita varijanta imena Kickapoo. Sik'-a-pu, oblik koji se javlja kod [[Comanche]]. ''Tékapu'', [[Huron]] Indijanci. ''Yuntara'ye-ru'nu'', drugi Huronski naziv, prema lokalitetu označava "tribe living around the lakes." == Etnografija == <!-- [[Datoteka:KickapooWinterHouse.jpg|okvir|lijevo|Topla nepromočiva zimska kuća od rogozi Kickapoo Indijanaca, sa Shawnee rezervata u Oklahomi.]] -->Kickapoo su srodni sa [[Sac]] i [[Fox]]ima. Njihova ljetna sela bila su fiksna od kuća napravljenih od drvenog kostura prekrivenih korom, nakon žetve i komunalnog jesenskog lova na bizone odlazili bi u zimske lovačke kampove s nastambama od hasura. Kickapoosi su bili agrikulturan i lovački narod. [[Kukuruz]], tikve i [[grah]] bili su njihovi glavni agrarni proizvodi. U lov na bizone zapadno od Mississippija ,odlazili bi na konjima do kojih su dolazili krađom. –Slično [[Shawnee]] plemenu također su poznavali klansku organizaciju s patrilinearnim nasljeđivanjem. -Klanovi ''Eagle'' ([[Orao]]), ''Bear'' ([[Medvjed]]), ''Water'' ([[Voda]]), ''Buffalo'' ([[Bizon]]), ''Fox'' ([[Lisica]]), i ''Thunder'' ([[Grom]]), navodi Joseph B. Herring, pripadaju polovicama ''Oskasa'', ili ''Black'', i ''Kiiskooha'', ili ''White''. Ove polovice ujedno su i suparničke u religioznim ceremonijama i u igri [[lacrosse]]. Mooney navodi klanove ''Water'', ''Tree'', ''Berry'', ''Thunder'', ''Man'', ''Bear'', ''Elk'', ''Turkey'', ''Bald-eagle'', ''Wolf'' i ''Fox''. Svaka Kickapoo banda bila je autonomna s vlastitim vođama, ratnim poglavicama i ratnicima. Njihova religiozna vjerovanja poznaju Velikog [[Manitu]]a (stvaraoca), koji stoji na vrhu spiritualne hijerarhije, niže položaje zauzimaju manitui raznih stvari i pojava u prirodi. Uz Manitua postoje i ''četiri vjetra'' i veoma značajna ''pramajka zemlja'' (''grandmother earth''). [[Wisaka]], sin Manituov, stvorio je zemlju i sve stvari, računajući i same Kickapoose. Wisaka im je dao i svete zavežljaje. Šaman je jedna od najznačajnijih osoba svake bande, a sposoban je komunicirati s duhovima, on je u stanju proreći budućnost i izliječiti bolesne. Institucija [[Midéwiwin]] također je postojala, nju poznaju [[Chippewa|Chippewe]] i druga srodna plemena u području Velikih jezera. Danas je međutim kod njih najsvetija ceremonija [[Kigänowini]]. Pas je kod Kackapoosa posebno obožavan, a služio je i kao žrtva manituima. == Populacija == Populacija Kickapoosa iznosila je nekih 3,000 (1759), što je Mooneyevo mišljenje. Broj im kasnije iznosi 2,000 ([[1817.]]) i 2,200 ([[1825.]]). U Kansasu i na Indijanskom Teritoriju ([[1875.]]) bilo je 706, bez njih 100 u Meksiku. Godine [[1885.]] u [[SAD]] ih je 500 i u Meksiku 200. U ranom 20. stojeću ([[1905.]]) u SAD ih je 432 (247 u Oklahomi i 185 u Kansasu) a u Meksiku se popeo na 400 ili više. Broj Kickapoosa koji je [[1973.]] iznosio 891 (prema BIA-ji), narasatao je 1989. na 2,050, a [[2000.]] na 4,200, od toga 1,500 u Kansasu, 2,000 u Oklahomi i 700 u [[Wisconsin]]u. U kansasu na ''Kickapoo Reservation'', plemensko središte je [[Horton]]. U Oklahomi žive organizirani kao ''Kickapoo Tribe of Oklahoma'', i u Teksasu kao ''Kickapoo Traditional Tribe'', s plemenskim središtem u [[Eagle Pass]]u == Literatura == *''Arrell M. Gibson'', The Kickapoos, Lords of the Middle Border (Norman: University of Oklahoma Press, 1963). *''Felipe A. and Dolores L. Latorre'', The Mexican Kickapoo Indians (Austin: University of Texas Press, 1976). *''Robert E. Ritzenthaler and Frederick A. Peterson'', The Mexican Kickapoo Indians (Milwaukee Public Museum, 1956). == Vanjske poveznice == *[http://www.american-native-art.com/publication/kickapoo/kickapoo.html Kickapoo] *[http://www.mnisose.org/profiles/kickapoo.htm Kickapoo Tribe Of Kansas] *[http://cdi.gob.mx/ini/monografias/kikapues.html Kikapúes / Kikaapoa (na španjolskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061106053923/http://cdi.gob.mx/ini/monografias/kikapues.html |date=6. studenoga 2006. }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Kickapoo| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Wisconsin]] [[Kategorija:Indijanci, Kansas]] [[Kategorija:Indijanci, Oklahoma]] 1iqi5asp5biuzuko2eo83nxonhunbru Wampanoag 0 62001 7430913 7072759 2026-04-16T12:28:11Z Panasko 203327 7430913 wikitext text/x-wiki '''Wampanoag''' (Philip's Indians, Massasoits), konfederacija plemena i bandi [[Algonquian]] Indijanaca koja govore n-dijalektima, a nastanjeni su na područjima istočno od zaljeva Narragansett, [[Rhode Island]]; i u [[Massachusetts]]u u okrugu ''Bristol'' i na jugu okruga Plymouth. Ovdje treba priključiti i Indijane s [[Martha's Vineyard]]a i [[Nantucket]]a. Populacija Wampanoaga s kopna iznosila je [[1600.]] (prema Mooneyu, [[1928.]]) 2,400; na otoku Martha's Vineyard iznosila je 1,500 i 1,500 na otoku Nantucket. Prema Specku [[1928.]] godine broj im iznosi tek 450. Populacija se povećava u drugoj polovici 20. stoljeća, pa ih [[1970.]] ima oko 2,000; 2,700 ([[2000.]]) od čega 2,600 u Massachusettsu i 200 u Rhode Islandu; 3,000 ([[2005.]]). == Ime == Ime Wampanoag došlo je iz [[Abenaki]] naziva u značenju "''eastern people''" == Sela == Gradovi pokrštenih Wampanoaga 1680: *''Acushnet'', ''Chappaquidgick'', ''Coatuit'', ''Cotuhikut'', ''Gay Head'', ''Meeshawn'' (Nauset), ''Mashpee'' (Marshpee), ''Matakees'', ''Natick'', ''Punkapog'', ''Sakonnet'', ''Toikiming'' i ''Weequaket''. Kopnena naselja 1847: *''Assonet'', ''Chipaquadie'', ''Christiantown'', ''Dartmouth'', ''Herring Pond'', ''Mashpee'', ''Mamatakesett Pond'', ''Natick-Dudley-Grafton'', ''Punkapog'', ''Sakonnet'', ''Tumpum Pond'' i ''Yarmouth''. == Plemena i bande == Konfederacija Wampanoag (prema Lee Sultzmanu): *[[Agawam (Wampanoag)|Agawam]], kod [[Wareham]]a. *[[Annawon]], oko močvara Squannaconk u Rehoboth Townshipu. -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. *[[Assameekg]], kod [[Dartmouth]]a. *[[Assawompset]], glavno im je selo bilo u Middleborough Townshipu. *[[Assonet]], selo Assonet kod sadašnjeg Assoneta. *[[Betty's Neck]], *[[Coaxet]], istoimeno selo kod Little Comptona, u Rhode Islandu *[[Cohannet]], selo Cohannet, kod Fowling Pond blizu [[Taunton]]a. *[[Coneconarn]] (Cawnacome; kod Swantona i Specka [[Coneconam]] ili Cawnacome), -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. Njihovo područje poznato je kao Manomet, a prostiralo se od Manomet do [[Woods Hole]]a. *[[Cooxissett]], selo Cooxissett, možda u Plymouth County. *[[Corbitant]] (Caunbatant). - ovu grupu Sultzman poistovječuje s Pocasset Indijancima. Živjeli su oko Swansea. -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. *[[Cowsumpsit]], u Rhode Islandu. *[[Jones River]], u [[Kingston Township]]u. *[[Loquasquscit]] (kod Sultzmana (Loquasquseit), selo Loquasquscit, blizu Pawtucketa, Rhode Island. *[[Mattakest]] (Mattakees, Mattakesset), selo Mattakeset, blizu [[Duxbury]]ja. *[[Mattapoiset]], blizu Mattapoiseta, okrug Plymouth. *[[Munponset]], lokacija nepoznata *[[Nukkehkummeess]], selo Nukkehkummees, blizu Dartmoutha. *[[Namasket]], oko Middleboroa. *[[Patuxet]], u Plymouthu *[[Piowant]] (Piant), između Assonet Baya i Taunton Rivera. -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. *[[Pocasset]] (Corbitant, Caunbatant, Weetamoo; [[Weetamoe]] u Swantona i Specka), -Po Specku (1928) Weetamoe su jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. Njihov teritorij zvan je i Pocasset, u jugoistočnom Rhode Islandu, oko Tiverton i susjednog dijela okruga Bristol u Massachusettsu. Glavno selo Pocasset bilo je blizu Tivertona, R. I. *[[Pokanoket]] (Montaup, Sowam, Sowwam), ili Band of Massasoit. Njihovo područje nazivano je i Sowams, a nalazilo se na istočnoj strani Narragansett Baya; zapadnom dijelu okruga Bristol u Massachgusettsu; cijelom okrugu Bristol u Rhode Islandu; i istočnom dijelu pkruga Providence u Rhode Islandu. Selo Pokanoket, na Bristol Peninsula, Rhode Island. -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. *[[Saltwater Pond]], u okrug Plymouth *[[Shawomet]] (Shanomet), u Swantona Shawonet, blizu Somerseta. *[[Shimmoah]], *[[Tispaquin]] (Tuspaquin), -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. Swanton njihovu zemlju naziva Assawampset, a nalazila se kod Assawampset Pond. Sultzman Assawampset i Tispaquin Indijance drži zasebnim plemenima konfederacije. *[[Totoson]], -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. Njihov teritorij se prostirao oko [[Mattapoisett]]a i Rochestera. *[[Tyasks]] (Tyashk). -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. Živjeli su oko [[Rochester]]a i [[Acushnet]]a. *[[Wauchimoqut]], možda blizu [[Seekonk]]a. Ovim plemenima treba pridodati i sela: ''Acushnet'' (oko [[Acushnet]]a). ''Comassakumkanit'' (ili [[Herring Pond Indijanci|Herring Pond]], kod Herring Ponda, okrug Plymouth). ''Kitteaumut'' (blizu [[Monument Pond]]a, okrug Plymouth. Ovo pleme očuvalo se do danas). ''Nasnocomacack'' (na obali možda nekoliko milja sjeverno od Plymoutha). ''Pachade'' (blizu Middleboroa). ''Quittaub'' (na jugozapadu okruga Plymouth). ''Wawayontat'' (na Weweantitt River blizu Warehama). Otok ''Nantucket'': *[[Miacomit]] (lokacija nepoznata), *[[Nantucket]], *[[Polpis]] u Swantona Podpis (distrikt i možda selo), *[[Sasacackeh]] (distrikt, kod Swantona Sassacacheh), *[[Shaukimmo]] (distrikt i selo, južno od Nantucket Harbora), *[[Siasconsit]] (distrikt, uključuju i sadašnje područje Siasconseta), *[[Squam]] (Pennacook pleme [[Squamscot]])), *[[Talhanio]] (lokacija nepoznata) *[[Tetaukimmo]]; Swanton navodi uz njih i: Quays (distrikt i možda selo) i Toikiming (lokacija nepoznata). Na Nantucketu su postojale i dvije bande čija imena nisu poznata, također treba pridodati i plemena [[Saconnet|Sakonnet]], na [[Sakonnet Point]]u, Rhode Island, i ''Indians of the Elizabeth Islands''. Otok ''Martha's Vineyard'': *[[Capawack]] (Capawake), *[[Chaubaqueduck]] (na glavnom otoku ili na otoku Chappaquiddick Island), *[[Cheesehahchamuk]], oko Homes' Hole, vidi Tewanticut. *[[Aquinnah Indijanci|Gay Head]] (Wampanoag of Gay Head, na Gay Headu), *[[Mankutquet]], Oni uključuju i bandu Wannamanhut koja je došla od područja Bostona (Christian town) i bandu Toohtoowee, na sjevernoj obali Chilmarka, na zapadnoj obali Martha's Vineyarda. *[[Nashamoiess]] (na jugoistoku otoka), *[[Nashanekammuck]] (u Chilmarku), *[[Nohtooksaet]], ova banda došla je s Massachusetts Baya, oko [[Gay Head]]a. *[[Nunnepoag]] (lokacija nepoznata), *[[Onkonkemme]] ili Ohkonkemme u Swantona (kod Tisburyja), *[[Pahkepunnasso]], na otoku Chappaquiddick. *[[Sanchecantacket]] (kod Edgartowna), vidi Tewanticut *[[Seconchqut]] (lokacija nepoznata), *[[Tewanticut]], u istočnom sektoru Martha's Vineyarda. Oni uključuju i bande Cheesehahchamuk, Wampamag i Tom Tyler, oko Edgartowna. *[[Toohtoowee]] vidi [[Mankutquet]]. *[[Warnpamag]] (Wampamag; Sanchakankachet). u području Sanchakankachet == Etnografija == Wampanoagi pripadaju južnim [[Nova Engleska|novo-engleskim]] plemenima Sjeveroistočnih velikih šuma, hortikulturno, lovačko/ribarsko stanovništvo, koncentrirano ljeti duž obala zbog ribolova i druge morske hrane, dok bi se nakon žetvenih radova, tokom [[zima|zime]], povlačili u unutrašnjost rasipajući se po zimskim lovačkim kampovima, sastavljenim od proširenih obitelji. Lovačka područja pojedninih obitelji prelazila su s oca na sina. –Organizacija plemena bila je labavi savez, od kojih je svako konfederirano pleme vodio plemenski [[sachem]]a, i svi su pod autoritetom ''Velikog sachema''. Među Wampanoagima je i žena mogla postati sachema, nazvana u tom slučaju ''queen-sachem'' ili [[squaw-sachem]]. == Povijest == U ranom 17. stoljeću Wampanoagi su naseljeni od [[Narragansett Bay]]a pa do Atlantske obale i otocima Nantucket i Martha's Vineyard. Tada su oni nazivani imenomn Pokanoket, prema njihovom glavnom naselju. Kada su se Pilgrimci naselili 1620. u [[Plymouth]]u Wampanoagi su bili jaki narod koji je imao oko 30 sela ali i neku tešku epidemiju iza sebe koja ih je potrefila 1617. godine, i uveliko im smanjila broj. Realan broj Wasmpanoaga (Mooneya ne možemo ozbiljno shvatiti), iznosio je oko 5,000 ratnika ili 18,000 duša. Njihov kontakt s Europljanima bio je još 1602. s [[Bartholomew Gosnold]]om i [[1614.]] s [[Thomas Hunt]]om, poznatom po otmici [[Squanto|Squanta]]. Kada se ovaj vratio kući njegovo selo bilo je naprosto zbrisano od epidemije. Squanto i neki Abenaki poznat kao [[Samoset]] 1620. pomažu koloniji Pilgrimaca da ne pomru od gladi, a poglavica [[Massasoit]] 1621. godine potpisuje s Englezima ugovor dozvoljavajući im da se nastane na 12,000 akara (acres). Massasoit i 90 njegovih ljudi su pozvani na prvi [[Thanksgivig]] donesavši sa sobom pet jelena. Godine [[1622.]] pristiže još 40 kolonista, a hranu za njih opskrbili su [[Nauset]] Indijanci, Squanto je te godine umro. Pilgrimci Plymoutha i Wampanoagi žive u slozi. Godine 1623 Massasoit teško oboli, prijatelji Englezi su ga izliječili, i on će poživjeti još do 1661., kada ga nakon smrti [[Wamsutta|Wamsutte]] naslijedi [[Metacomet]] ili Philip, u povijesti upamćen kao ''King Philip''. U međuvremenu [[1630.]] militantni puritanci ovladali su kolonijom Plymouth ali ostaju u dobrim odnosima s Wampanoagima. Godine 1632 oni pomažu Massasoitu u obrani njegovog sela od napada ratobornih [[Narragansett]]a, Wampanoagima srodnog plemena. Osam godina kasnije ([[1640.]]) [[John Elliot]] počinje s pokrštavanjem Wampanoaga, on piše i prvu Bibliju u Americi na jeziku [[Natick]] Indijanaca. Indijanci će se nastaniti po "''Praying Villages''". Do 1675 niknut će kršćanska Wampanoag sela [[Acushnet]], ''Herring Pond'' (Comassakumkanit), ''Kitteaumut'', ''Manomet'', ''Pachade'', ''Quittaub'', ''Sakonnet'', i ''Wawayontat''. Nadalje ''Toikiming'' na Nantucketu i ''Gay Head'' na Martha's Vineyardu. Smrću Wampanoag lidera poznatog kao Wamsutta dolazi do pobune Wampanoaga kojima se priključuju i plemena [[Nipmuc]], [[Pocomtuc]], [[Abenaki]], i [[Pennacook]]. S preko 1¸000 ratnika 1675. napadaju gradove [[Taunton]], [[Tiverton]], i [[Dartmouth]] nakon što je kod engleskog naselja Swansea ubijen jedan Wampanoag. Podršku dobivaju i od 'Praying-Indijanaca', i rat se širi na teritorij Nipmuca, ubijeno je preko 70 engleskih vojnika na [[Bloody Brook]]u, južno od [[Deerfield]]a. Devetnaestog dana u posljednjem mjesecu [[1675.]] godine guverner [[Josiah Winslow]] iz Plymoutha s 1,000 ljudi napada Narragansett Indijance koji su se utaborili kod [[Kingston]]a u Rhode Islandu. U velikoj bici [[Great Swamp Fight]] stradalo je preko 600 ratnika i 20 sachema. Preživjeli su se s poglavicom [[Canonchet]] priključili Philipu u Hoosicku. U veljači sljedeće godine Philip vodi seriju napada na gradove [[Lancaster]], [[Medfield]], [[Weymouth]], [[Groton]], [[Warwick]] (u Rhode Islandu), [[Marlborough]], [[Rehoboth]], Plymouth, [[Chelmsford]], [[Andover]], [[Sudbury]], [[Brookfield]], [[Scituate]], [[Bridgewater]] i [[Namasket]]. Nakon ovih napada Canonchet je nakon nekog susreta s Wampanoagima na putu kući uhvaćen od [[Mohegan]]a koji ga tom prilikom i pogubiše. Napadom [[William Turner]]a u svibnju iste godine na ribarski logor na Turner's Fallsu, ubijeno je preko 400 Indijanaca, među kojima i Pocomtuc sachem [[Sancumachu]]. Ovime se konfederacija Wampanoaga počela raspadati. Tokom ljeta 1676 rendžeri [[Benjamin Church]]a i skauti ''Prying'' Wampanoaga, zarobili su Philipovu ženu i sina (1 kolovoza), a on je ubijen kod [[Mount Hope]]a. Philipa je ubio neki [[John Alderman]] dvanaestog dana u mjesecu kolovozu [[1676.]] Njegova žena i dijete poslani su kao zarobljenici na Martha's Vineyard. Pet dana nakon što je uhvaćena Philipova žena uhvaćena je i [[Weetamoo]], kćerka [[Corbitant]]a, poglavice plemena [[Pocasset]]a. Wetamoo (''Sweetheart'') smrću svog oca postaje žena-sachem. Pripadnici njezinog plemena često su lovljeni od plimutskih kolonista za vrijeme Philipovog rata. Tokom bijega pred progoniteljima niz [[Fall River]] Wetamoo se utopila. Njezinu glavu Pilgrimci su odsjekli i izložili na na koplju u gradu Tauntonu. Slična sudbina dočekala je i Philipa. Alderman za nagradu što je ubio Philipa dobio je jednu njegovu ruku kao trofej, njegovo truplo je raščetvoreno a glava odsječena i izložena u Plymouthu sljedećih 25 godina. Sudbina Philipove žene i sina nije jasna, prema nekima prodani su u roblje, po drugima moguće da su se priključili [[Sokoki]] Indijancima, jednom od plemena Abenaka na zerzervatu u [[Odanak]]u. –Svega 400 Wampanoaga preživjelo je Philipov rat. Njihovi ostaci priključili su se Sakonnet Indijancima. Godine 1928 organizirali su se kao ''Wampanoag Nation''. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/wampanoag/wampanoaghist.htm Wampanoag Indian Tribe History] *[http://www.u-s-history.com/pages/h522.html Plymouth Colony 1620] *[http://www.plimoth.org/learn/history/wampanoag/wampanoag.asp The Wampanoag] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061003154421/http://www.plimoth.org/learn/history/wampanoag/wampanoag.asp |date=3. listopada 2006. }} *[http://pilgrims.net/native_americans/ The Wampanoag Tribes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081004163048/http://www.pilgrims.net/native_americans/ |date=4. listopada 2008. }} *[http://www.american-native-art.com/publication/wampanoag/wampanoag.html Wampanoag (4 stranice)] {{Algonkijski narodi i jezici}} {{Commonscat|Wampanoag}} [[Kategorija:Wampanoag| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Massachusetts]] [[Kategorija:Indijanci, Rhode Island]] gj8haqvghcfvrk03f1md7vgkejdxjbi Plužine 0 62939 7430996 7349541 2026-04-16T17:16:08Z ITZQing 297117 7430996 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Grad u Crnoj Gori | ime = Plužine | ime ćirilica = Плужине | ime genitiv = Plužina | slika = Pluzine town.jpg | slika grba = Coat of Arms of Plužine.svg | osnovan = [[14. stoljeće]] | stanovništvo = 1102 | stanovništvo općina = 2177 | površina = 854 | zemljopisna širina = 43.15 | zemljopisna dužina = 18.83 | pozivni broj = 40 | registarska oznaka = PŽ | gradonačelnik = Slobodan Delić | stranica = www.pluzine.me | karta = Plužine-Position.PNG }} '''Plužine''' su općina i gradić u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. == Stanovništvo == Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[2023.|2023]]. godine, općina Plužine imala je 2177 stanovnika, raspoređenih u 43 naseljena mjesta. Nacionalni sastav: * [[Srbi]] – 1621 (74,46 %) * [[Crnogorci]] – 480 (22,05 %) * nacionalno neopredijeljeni – 51 (2,34 %) * ostali – 0 (0,00 %) Vjerski sastav: * [[pravoslavni]] – 2137 (98,16 %) * ostali – 0 (0,00 %) * neopredijeljeni – 21 (0,96 %) * ne vjeruju – 14 (0,64 %) == Naseljena mjesta == [[Babići (Plužine, Crna Gora)|Babići]], [[Bajovo Polje]], [[Barni Do]], [[Bezuje]], [[Bojati]], [[Boričje]], [[Borkovići (Plužine, Crna Gora)|Borkovići]], [[Brijeg (Plužine, Crna Gora)|Brijeg]], [[Brljevo]], [[Bukovac (Plužine, Crna Gora)|Bukovac]], [[Crkvičko Polje]], [[Donja Brezna]], [[Dubljevići (Plužine, Crna Gora)|Dubljevići]], [[Goransko]], [[Gornja Brezna]], [[Jasen (Plužine, Crna Gora)|Jasen]], [[Jerinići]], [[Kneževići (Plužine, Crna Gora)|Kneževići]], [[Kovači (Plužine, Crna Gora)|Kovači]], [[Lisina (Plužine, Crna Gora)|Lisina]], [[Miloševići (Plužine, Crna Gora)|Miloševići]], [[Miljkovac (Plužine, Crna Gora)|Miljkovac]], [[Mratinje]], [[Nedajno]], [[Nikovići]], [[Osojni Orah]], [[Pišče]], [[Plužine]], [[Poljana (Plužine, Crna Gora)|Poljana]], [[Prisojni Orah]], [[Ravno (Plužine, Crna Gora)|Ravno]], [[Rudinice]], [[Seljani (Plužine, Crna Gora)|Seljani]], [[Smriječno]], [[Stabna]], [[Stolac (Plužine, Crna Gora)|Stolac]], [[Stubica (Plužine, Crna Gora)|Stubica]], [[Šarići (Plužine, Crna Gora)|Šarići]], [[Trsa]], [[Unač]], [[Vojinovići]], [[Zabrđe (Plužine, Crna Gora)|Zabrđe]], [[Zukva]], [[Žeično]], == Nacionalni sastav po naseljenim mjestima == * Babići – uk. 8, Crnogorci – 5, neopredijeljeni – 3 * Bajovo Polje – uk. 84, Crnogorci – 44, Srbi – 38, neopredijeljeni – 2 * Barni Do – uk. 40, Crnogorci – 20, Srbi – 13, neopredijeljeni – 7 * Bezuje – uk. 85, Srbi – 74, Crnogorci – 9, neopredijeljeni – 2 * Bojati – uk. 30, Srbi – 17, Crnogorci – 13 * Boričje – uk. 71, Srbi – 36, Crnogorci – 31, neopredijeljeni – 4 * Borkovići – uk. 131, Srbi – 76, Crnogorci – 55 * Brijeg – uk. 91, Crnogorci – 42, Srbi – 36, neopredijeljeni – 3, ostali – 10 * Brljevo – uk. 10, Crnogorci – 5, Srbi – 5 * Bukovac – uk. 53, Srbi – 41, Crnogorci – 12 * Vojinovići – uk. 97, Srbi – 49, Crnogorci – 48 * Goransko – uk. 334, Srbi – 221, Crnogorci – 103, neopredijeljeni – 10 * Gornja Brezna – uk. 70, Crnogorci – 36, Srbi – 30, neopredijeljeni – 4 * Donja Brezna – uk. 205, Srbi – 99, Crnogorci – 68, neopredijeljeni – 38 * Dubljevići – uk. 58, Crnogorci – 34, Srbi – 15, neopredijeljeni – 9 * Žeično – uk. 16, Srbi – 13, Crnogorci – 3 * Zabrđe – uk. 31, Srbi – 18, Crnogorci – 11, neopredijeljeni – 2 * Zukva – uk. 34, Srbi – 24, Crnogorci – 10 * Jerinići – uk. 10, Crnogorci – 6, Srbi – 4 * Kneževići – uk. 22, Srbi – 17, Crnogorci – 5 * Kovači – uk. 61, Srbi – 35, neopredijeljeni – 23, Crnogorci – 3 * Lisina – uk. 34, Srbi – 20, Crnogorci – 10, neopredijeljeni – 4 * Miloševići – uk. 112, Srbi – 69, Crnogorci – 40, neopredijeljeni – 3 * Miljkovac – uk. 16, Crnogorci – 8, Srbi – 7, neopredijeljeni – 1 * Mratinje – uk. 162, Crnogorci – 86, Srbi – 73, neopredijeljeni – 3 * Nedajno – uk. 21, Crnogorci – 13, Srbi – 7, neopredijeljeni – 1 * Nikovići – uk. 11, Srbi – 9, Crnogorci – 2 * Osojni Orah – uk. 65, Srbi – 46, neopredijeljeni – 12, Crnogorci – 7 * Pišče – uk. 84, Crnogorci – 42, Srbi – 34, neopredijeljeni – 8 * [[Plužine]] – uk. 1.494, Srbi – 955, Crnogorci – 445, neopredijeljeni – 80, ostali – 14 * Poljana – uk. 8, Srbi – 6, Crnogorci – 1, neopredijeljeni – 1 * Prisojni Orah – uk. 81, Srbi – 64, Crnogorci – 16, neopredijeljeni – 1 * Ravno – uk. 59, Srbi – 35, Crnogorci – 22, neopredijeljeni – 2 * Rudinice – uk. 87, Srbi – 70, Crnogorci – 16, ostali – 1 * Seljani – uk. 74, Srbi – 42, Crnogorci – 32 * Smriječno – uk. 81, Srbi – 49, Crnogorci – 17, neopredijeljeni – 12, ostali – 3 * Stabna – uk. 66, Srbi – 55, Crnogorci – 11 * Stolac – uk. 47, neopredijeljeni – 23, Srbi – 17, Crnogorci – 7 * Stubica – uk. 11, Srbi – 9, Crnogorci – 2 * Trsa – uk. 60, Srbi – 36, Crnogorci – 23, neopredijeljeni – 1 * Unač – uk. 43, Srbi – 33, Crnogorci – 10 * Crkvičko Polje – uk. 97, Srbi – 70, Crnogorci – 20, neopredijeljeni – 4, ostali – 3 * Šarići – uk. 18, Srbi – 18 == Jezici == * [[Srpski jezik|srpski]] – 1839 (84,47 %) * [[Crnogorski jezik|crnogorski]] – 262 (12,03 %) * [[Srpskohrvatski jezik|srpsko-hrvatski]] – 36 (1,65 %) * ostali i nepoznato – 18 (0,83 %) == Uprava == == Povijest == == Gospodarstvo == == Poznate osobe == == Spomenici i znamenitosti == == Obrazovanje == == Kultura == == Šport == == Vanjske poveznice == {{Upravna podjela Crne Gore}} {{Mrva-grad-crna gora}} [[Kategorija: Gradovi u Crnoj Gori]] 6airz14cj6bb2ivbud7q134ddka7hnt Blaž Slišković 0 63475 7431054 7339185 2026-04-16T19:40:45Z Bakir123 208659 7431054 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Blaž Slišković | slika = [[Datoteka:Blaž Slišković 2019 (cropped).png|200px]] | puno ime = Blaž Slišković | visina = | nadimak = ''Baka'' | datum rođenja = [[30. svibnja]] [[1959.]] | mjesto rođenja = [[Mostar]] | država = {{Z+X|BIH}} <br /> {{Z+X|HRV}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = 1976. – 1981. <br /> 1981. – 1986. <br /> 1986. – 1987. <br /> 1987. – 1989. <br /> 1989. – 1990. <br /> 1990. – 1991. <br /> 1991. – 1992. <br /> 1992. – 1993. <br /> 1993. – 1996. <br /> 1996. – 1997. | profesionalni klubovi = [[FK Velež|Velež]] <br /> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br /> [[Olympique Marseille]]<br /> [[Delfino Pescara 1936|Pescara]] <br /> [[RC Lens|Lens]] <br /> [[FC Mulhouse|Mulhouse]] <br /> [[Stade Rennais FC|Rennes]] <br /> [[Delfino Pescara 1936|Pescara]] <br /> [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski dragovoljac]] <br /> [[NK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] | nastupi(golovi) = {{0}}123 {{0}}{{0}}(25) <br /> {{0}}101 {{0}}{{0}}(21) <br /> {{0}}{{0}}29 {{0}}{{0}}{{0}}(6)<br /> {{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br /> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br /> {{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}{{0}}(?) | godine u reprezentaciji = 1978. – 1986. <br /> 1993. | reprezentacija = {{NogRep|JUG}} <br /> {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = 1999. – 2000. <br /> 2000. <br /> 2002. – 2006. <br /> 2004. – 2005. <br /> 2005. – 2007. <br /> 2008. <br /> 2010. <br /> 2011. <br /> 2011. <br /> 2012. <br /> 2015. <br /> 2017. – 2018. <br /> 2018. – 2019. <br /> 2019. – 2020. <br /> 2021. | klubovi = [[NK Brotnjo|Brotnjo]] <br /> [[NK Posušje|Posušje]] <br /> {{NogRep|BIH}} <br /> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br /> [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] <br /> [[KF Tirana]] <br /> [[Unirea Alba Iulia]] <br /> [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]<br /> [[Al-Ansar]] <br /> [[Qingdao Jonoon F.C.|Qingdao Jonoon]] <br /> [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] <br /> [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] <br /> [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] <br /> [[Kitchee SC|Kitchee]] <br /> [[FK Željezničar|Željezničar]] | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje EP}} {{medalje zlato| [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine 1978.|1978.]] | [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 21 godine|Jugoslavija do 21]]<ref>[https://www.sport.de/fussball/uefa-em-u21/se11654/1978/ergebnisse-und-tabelle/ U21 EM], sport.de, pristupljeno 26. prosinca 2022. {{deu oznaka}}</ref>}} | bilješka = | ažurirano = 26. veljače 2023. }} '''Blaž "Baka" Slišković''' ([[Mostar]], [[30. svibnja]] [[1959.]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogometaš]] i nogometni [[trener]]. Nadimak mu je bio "''balkanski Maradona''", a igrao je na poziciji veznog igrača. Bio je poznat po svojim čuvenim pogodcima iz [[Korner|kornera]], tj. udaraca iz kuta. == Igračka karijera == === Klupska karijera === Predviđali su mu veliku karijeru u inozemstvu, no jedan divljački start na njega mu je onemogućio napredak u karijeri i nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|SP 1982.]] godine.<ref>[http://www.vecernji.hr/sport/nogomet/sp-je-uklet-dinamovce-a-manchester-clanak-140009 Večernji list] Tomislav Dasović, ''SP je uklet za dinamovce, a i za Manchester'', 14. svibnja 2010.</ref><ref>{{bos oznaka}} [http://www.bhdani.com/arhiva/124/citanka24.htm BH Dani, br. 124] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130525081830/http://bhdani.com/arhiva/124/citanka24.htm |date=25. svibnja 2013.}} Miljenko Jergović, ''Nogometni lomovi'', 15. listopada 1999.</ref> {{Statistika u Hajduku |101|21 |9|6 |0|0 |23|4 |0|0 |133|31 |65|32 |198|63}} Što se međunarodne karijere tiče igrao je u talijanskoj [[Delfino Pescara 1936|Pescari]], [[Francuska|francuskim]] klubovima [[RC Lens|Lensu]] i [[FC Mulhouse|Mulhouseu]], nakon osamostaljivanja [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] postao je član [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatskog dragovoljca]], a igračku karijeru završio je u [[Mostar]]u, u svom [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjskom]]. === Reprezentativna karijera === Baka je bio poznat kao [[boem]], u pravom smislu te riječi, pravila športskog života za njega nisu postojala, često je bježao iz karantena te s priprema za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]], za koju je upisao 26 nastupa i zabio 3 pogotka. Njegova [[utakmica]] života za reprezentaciju bila je protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] [[1984.]] godine u kvalifikacijama za [[OI 1984.|Olimpijske igre]] u [[Los Angeles]]u, kada je od 5 pogodaka on postigao 2, a za 2 asistirao. Svi tadašnji nogometni stručnjaci predviđali su mu veliku karijeru, ali njegovo boemstvo i nešportski život su ga u tome spriječili. == Trenerska karijera == Kasnije je postao uspješan trener kao što je bio i uspješan nogometaš. Bio je izbornik [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije BiH]], te je bio na pragu plasiranja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]] godine u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Jednu sezonu, 2004./2005., bio je trener [[split]]skoga [[HNK Hajduk]]a s kojim je bio prvi na ljestvici dok ga 8 utakmica prije kraja te šampionske sezone nije smijenio i naslijedio [[Igor Štimac]]. Nakon 5 godina i poraza od reprezentacije [[Mađarska|Mađarske]] od 3:1 "Baka" je podnio ostavku na mjesto izbornika reprezentacije BiH i posvetio se samo Zrinjskom u kojem je boravio od 2005. do 2007. godine i s kojim je osvojio jedno treće i jedno drugo mjesto, ali nije ostvario zapažen uspjeh u europskim natjecanjima, gdje je ispao jednom u prvom, a jednom u drugom pretkolu [[Kup UEFA|kupa UEFA-e]]. U ožujku [[2017.]] godine treći put preuzeo je [[HŠK Zrinjski Mostar]] i osvojio je naslov prvaka [[Premijer liga BiH (nogomet)|Premijer lige BiH]]. == Zanimljivosti == * Jednom je prigodom nezadovoljan suđenjem na utakmici [[Premijer liga BiH (nogomet)|Premijer lige BiH]] HNK Orašje – HŠK Zrinjski, 18. travnja 2007. godine, zajedno sa svojom momčadi napustio teren u 83. minuti utakmice kod rezultata 3:2, zbog čega je bio kažnjen s 2500 [[Konvertibilna marka|KM]].<ref>{{bos oznaka}} [https://www.nfsbih.ba/vijesti/odrzane-sjednice-komisija-za-takmicenje-i-disciplinske/ Održane sjednice Komisija za takmičenje i disciplinske], nfsbih.ba, 24. travnja 2007., pristupljeno 26. veljače 2023.</ref><ref>Bernard Jurišić, [https://sportnet.hr/vijesti/340953/nogomet-europske-lige/zrinjski-istupio-iz-prvenstva-bih/ ''Zrinjski istupio iz prvenstva BiH''], sportnet.hr, 26. travnja 2007., pristupljeno 26. veljače 2023.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2295 Slišković, Blaž], [[Nogometni leksikon]] <div class="Boxmerge"> {{Sportaš godine Bosne i Hercegovine}} {{hajduksastav 04./05.}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Slišković, Blaž}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši Hrvatskog dragovoljca]] [[Kategorija:Nogometaši RC Lensa]] [[Kategorija:Nogometaši Olympique de Marseillea]] [[Kategorija:Nogometaši Pescare]] [[Kategorija:Nogometaši Stade Rennaisa]] [[Kategorija:Nogometaši Veleža]] [[Kategorija:Nogometaši HŠK Zrinjski Mostar]] [[Kategorija:Treneri Hajduka]] [[Kategorija:Životopisi, Mostar]] 22dwyk6uoqqw3wfv4boao8qfxik02b4 Zlatna kolica 0 63665 7431392 7428887 2026-04-17T09:53:10Z Argo Navis 852 − 2 kategorije; ±[[Kategorija:Filmske nagrade]]→[[Kategorija:Hrvatske filmske nagrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431392 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Zlatna kolica.jpg|mini|desno|250px|Zlatna kolica]] '''Zlatna kolica''' je službena nagrada [[Zagreb Film Festival|Zagrebačkog filmskog festivala]]. Utemeljena je tek na 3. izdanju [[2005.]] godine. Prve dvije godine nagrada se zvala Zlatni bib. Statua koja se dodjeljuje [[redatelj]]ima najboljeg [[Dugometražni film|dugometražnog]], [[Kartki film|kratkog]] i [[Dokumentarni film|dokumentarnog filma]], te hrvatskog [[film]]a u programu Kockice, umjetnički je rad [[Nedjeljko Mikac|Nedjeljka Mikca]]. == Dobitnici == *2005.: *2006.: *2007.: *2008.: *2009.: *2010.: *2011.:<ref>Hrvatsko slovo, ''Završio Zagrebački filmski festival'', str. 2, 28. listopada 2011. (HINA/HS)</ref> *: najbolji dugometražni film: ''Michael'', austrijskog redatelja Markusa Schleinzera *: posebno priznanje za dugometražni film: ''Razmjena'', izraelskog redatelja Erana Kolirina *: najbolji kratki film: ''Kad je Namibija bila grad'', njemačkih redatelja Ilkera Cataka i Johannesa Dunckera *: najbolji dokumentarac: ''Na rubu Rusije'', poljskog redatlja Michała Marczaka *: posebno priznanje za dokumentarac: ''Zemlja znanja'', hrvatskog redatelja Saše Bana *: najbolji hrvatski film u programu Kockice: ''Komba'', autora Tina Žanića == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske filmske nagrade]] eybfkr36r9xdqljsz5fpzy28f84hhea Saconnet 0 65581 7430907 7287366 2026-04-16T12:27:28Z Panasko 203327 7430907 wikitext text/x-wiki '''Saconnet'''.- Maleno [[Algonquian]] pleme sa [[Sakonnet Point]]a u [[Okrug Newport, Rhode Island|okrugu Newport]] u [[Rhode Island]]u. Tijekom [[Rat Kralja Filipa|Rata Kralja Filipa]] (''King Philip's War'') [[1675.]], Saconneti su sa svojim ženskim sachemom [[Ashawonks]] na strani Engleza, nakon čega Ashawonks plemensku zemlju prodaje bijelcima. Saconneti nisu imali značajniju ulogu u povijesti. Uglavnom ih se spominje u vezi sa snažnijim i borbenijim plemenima [[Narragansett (Indijanci)|Narragansett]] i [[Wampanoag]]. Populacija im je [[1700.]] bila oko 400, ali ih [[1763.]] pogađaju epidemije [[boginje|boginja]] i desetkuju im broj. U ranom 19. stoljeću (1803) preostalo ih je tek koji tucet u blizini [[Little Compton, Rhode Island|Compton]]a. Potomaka moguće imaju među Wampanoagima s kojima su se ujedinili. Glavno naselje nosilo je ime po plemenu. Kulturno su pripadali Istočno-šumskom području. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/wampanoag/saconnethist.htm Saconnet Indian Tribe History] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Wampanoag]] [[Kategorija:Indijanci, Rhode Island]] gklcqj35kpq8zhfer72aufozv440qye Potawatomi 0 66784 7430903 7071967 2026-04-16T12:26:40Z Panasko 203327 7430903 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Simon Pokagon.jpg|mini|Simon Pokagon; Pokagon Potawatomi.]] [[Datoteka:Chief Kack-Kack.gif|mini|Poglavica Kack Kack (Prairie Potawatomi)]] [[Datoteka:Potawatomi rain dance.gif|mini|Ples kiše; Prairie Potawatomi, c. 1920.]] [[Datoteka:Wabaunseei.jpg|mini|Poglavica Wabaunsee]] '''Potawatomi''' (u vlastitom jeziku nIshnabe'k =ljudi).- Jedno od jezerskih plemena [[Algonquian]] Indijanaca čiji je dom bio Lower Peninsula ili Lower Michigan, ali se kasnije nalaze i po drugim državama današnjih [[SAD]], u [[Illinois]]u, [[Indiana|Indiani]], [[Iowa|Iowi]], [[Kansas]]u, [[Ohio|Ohiju]], [[Oklahoma|Oklahomi]] i [[Wisconsin]]u, te u [[Kanada|Kanadi]] u [[Ontario|Ontariju]]. Potawatomi su se u 19 stoljeću raspali na više bandi, među kojima su 1) [[Prairie Potawatomi]] s Potawatomi rezervata i središtem u [[Horton]]u. Od njih se kasnije dio odvojio i naselio u Oklahomi, danas su poznati kao Citizen Potawatomi. 2) U Wisconsinu su nastanjeni [[Forest Potawatomi|Forest ili Stray Potawatomi]], najtradicionalnija grupa među Potawatomima u Michiganu; 3) [[Huron Potawatomi]], koji su porijeklom od bandi ''Mogwago'' i ''Pamptopee'', koje su 1840 vojnici otpremili u Kansas, ali su se vratili u Michigan. 4) [[Hannahville Potawatomi]] danas žive na Upper Michiganu; 5) [[Citizen Potawatomi]], najveća grupa Potawatoma porijeklom iz južnog Michigana i sjevernew Indiane, u Oklahomu su preseljeni 1870, a središte im je gradić Shawnee; 6) [[Pokagon Potawatomi]] su iz jugozapadnog Michigana; 7) Grupe u Kanadi. Prema NAHDB-u, Potawatomi 2000 broje 25,700 duša, i to 4,300 u Kansasu; 9,600 u Michiganu; 10,600 u Oklahomi; 200 u Ontariju; i 1,000 u Wisconsinu. == Ime == Ime dolazi od chippewa ili cree jezika (prema J. B. Bottineau) ''Potawatamiñk'' ili ''Potawaganiñk'', u značenju 'People of the place of the fire', a potvrđuje ga i značenje [[Huron Indijanci|hjuronskog]] naziva ''Otsista'geroñnoñ' '' , (kod Champlaina, 1616) ''Asistagueroüon'' =''People of the place of fire''. Ime im se prevodi i kao '' 'firemakers' '', to jest onima koji proizvode vatru /[[kremen]]om/ ili jednožičnim lukom, napravom dobro poznatoj etnolozima, pomoću koje se velikom brzinom, mnogo brže nego ručno, okreče štapić po udubljenoj drvenoj podlozi, što dovodi do trenja i konačnog iskrenja koje zapali lakogoreći materijal. Naziv Potawatomi javljao se kroz povijest u mnogobrojnim varijantama, među kojima i: ''Powtowottamies'' (Carver, Trav., 349, 1778.), ''Pouutouatami'' (Jes. Rel. 1640, 35, 1858.), ''Pottawotamies'' (Shea, Cath. Miss., 397, 1855.), ''Pottowatomy'' (Smith, 1799. quoted by Drake, Trag. Wild., 221, 1841.), ''Potowotamies'' (Gallatin in Trans. Am. Antiq. Soc., II, 121, 1836.), ''Pottewatemies'' (Hildreth, Pioneer Hist., 75, 1848.), etc. Naziv 'fire makers', nalazimo u nazivu [[Miami]] Indijanaca koji glasi u njihovom jeziku ''Wah-ho'-na-hah''. Varijante ovog Miami naziva možda su oblici ''Wáhiú˘axá'' ([[Omaha Indijanci|Omaha]]), ''Wáhiúyaha'' ([[Kansa]]), ''Woraxa'' (kod plemena [[Iowa Indijanci|Iowa]], [[Oto Indijanci|Oto]] i [[Missouri Indijanci|Missouri]]) i ''Woráxe'' ( kod [[Winnebago]] Indijanaca), članovima roda [[Siouan]], koji su ga po svoj prilici prilagodili svome jeziku. Među nekim narodima američkog Jugoistoka, kao kod [[Muskogee|Creek]] Indijanaca, Potawatomi su bili poznati kao ' ''watermelon people'' ', odnosno ''Tcĺshtĺlálgi'', ili ''Kúnu-háyanu'' kod [[Caddo]] plemena. == Sela == [[Abercronk]] (?), [[Ashkum's Village]], [[Assiminehkon]], [[Aubbeenaubbee's Village]], [[Checkawkose's Village]], [[Chekase's Village]], [[Chichipé Outipé]], [[Chippoy]], [[Comoza's Village]], [[Kinkash's Village]], [[Little Rock Village]], [[Macon]], [[Macousin]], [[Mangachqua]], [[Maquanago]], [[Masac's Village]], [[Matchebenashshewish's Village]], [[Maukekose's Village]], [[Menominee's Village]], [[Menoquet's Village]], [[Mesheketeno's Village]], [[Mesquawbuck's Village]], [[Mickkesawbee]], [[Milwaukee]] (s [[Fox]]es i [[Mascouten]]), [[Minemaung's Village]], [[Mota's Village]], [[Muskwawasepeotan]], [[Natowasepe]], [[Nayonsay's Village]], [[Pierrish's Village]], [[Pokagon]], [[Prairie Ronde]], [[Rock Village]], [[Rum's Village]], [[Saint Joseph]] (misija na St. Joseph River uz južnu obalu jezera Lake Michigan), [[Saint Michael]], [[Sawmehnaug]], [[Seginsavin's Village]], [[Shaytee's Village]], [[Shobonier's Village]], [[Soldier's Village]], [[Tassinong]], [[Toisa's Village]], [[Tonguish's Village]], [[Topenebee's Village]], [[Waisuskuck's Village]], [[Wanatah]], [[Wimego's Village]], [[Winamac's Village]], [[Wonongoseak]]. == Lokalne zemljopisne skupine == Kroz 18. stojeće Potawatomi su se sastojali od 3 glavna ogranka zemljopisno nazivani Saint Joseph Potawatomi sa Saint Joseph Rivera u jugozapadnom Michiganu, za koje je Allouez kod današnjeg South Benda utemeljio istoimenu Misiju Saint Joseph. Druga grupa živjela je u jugoistočnom Michiganu, prozvani imenom Detroit Potawatomi, od kojih su potekli Huron Potawatomi. Treća grana je iz sjevernog Illinoisa i južnog Wisconsina, to su Prairie Potawatomi. == Povijest == Potawatomi, Ojibwa i Ottawa, kaže tradicija, bili su jedan narod nastanjen u velikim Istočnim šumama, to jest na Sjeveroistočnom šumskom kulturnom području, kamo pripadaju i skupine pravih [[Iroquois|Irokeza]], [[Huron Indijanci|Hurona]] i središnjih i istočnih [[Algonquian]]a. Pradomovina jezerskih Algonkina bila je Atlantska obala odakle su se dijelom pod pritiskom Irokeza nastanili u jezerskom području. Ova migracija morala se desiti negdje nakon osnutka irokeške lige, svakako oni su oko [[1500.]] već naseljeni na Lower Peninsuli. Prvi glasi o njima potječu od [[Pierre François Xavier de Charlevoix|Charlevoixa]], ali po pričanju Hurona, a [[1634.]] susreće ih u Wisconsinu francuski istraživač [[Jean Nicolet]]. U kontakt kasnije dolaze s [[Claude Jean Allouez|Allouezom]] (1667.), a 1670. nalaze se kod [[Green Bay]]a, odakle su se počeli širiti po jezerskim državama. Potawatomi su isprva na strani [[Francuzi|Francuza]] i pomažu im u borbi protiv [[Englezi|Engleza]], a sudjeluju i u [[Pontiac]]ovom ustanku. [[Datoteka:Anishinaabe-Anishinini_Map.PNG|mini|250px|Zemljopisni razdjel skupine plemena Anishinaabe i Anishinini oko 1800.-te]] U ratovima u ranom 19. stoljeću Potawatomi često mijenjaju strane, dok su u vrijeme [[Američka Revolucija|Američke Revolucije]] ([[1777.]]) bili na strani Engleza. Sve skupa završilo je da su na kraju Potawatomi između [[1836.]] i [[1841.]] bili protjerani preko Mississippija. Dijelovi prerijskih Potawatoma vraćaju se natrag u wisconsin a Huron Potawatomi u donji Michigan. Neki od Potawatoma izbjegoše u Kanadu na otok [[Walpole]] u okrug St. Clair, gdje su se još zadržali. Godine 1846. Prerijski Potawatomi preseljeni su Kansas. Otuda ih se dio izdvoji i 1861. odlazi u Oklahomu, gdje su postali poznati kao Citizen Potawatomi. Migracije i seobe Potawatoma završile su na rezervatima Kansasa, Oklahome, Michigana, Wisconsina i Kanade. == Etnografija == ''Subsistencija i sezonske migracije Potawatoma'' Potawatomi su izvorno bili stanovnici Sjeveroistočnih velikih šuma, a kasnije osvajaju i predjele na prerijama gdje postaju lovci na bizone. Kao stanovnici šume Potawatom isu se bavili lovom, ribolovom, uzgojem zeleni i sakupljanjem divlje biljne hrane, kao što su orasi, bobice, jestivo korijenje. Uzgajali su [[kukuruz]] [[grah]] i [[duhan]]. U lov se išlo individualno ili u malenim lovačkim skupinama. Lovac je naoružan lukom i strijelom, a u šumi se hvatao [[jelen]], [[los]] i [[dabar]]. U kasnu [[jesen]] narod se rasipao po malenim skupinama koje su odlazile na zimska lovišta, podižući logore u dolinama zaštićenim od zimske hladnoće. Dolaskom proljeća iznova bi se regrupirali u veće zajednice koje bi polazile u kolektivni lov na bizona na preriji ili na ribolov po potocima što su tekli prema jezeru Michigan. ''Settlement, socijalna organizacija i sistem srodstva'' Velika ljetna sela podižu se na rubovima šuma, u blizini prerija i ribarskih potoka. za lokaciju sela često se izabire manji potok u blizini jezera, tako da je mjesto pogodno lovu, ribolovu i sakupljanju. Nastambe su kupolaste kolibe -[[wigwam]]i, pokriveni rogožinom ili korom drveta Organizacija je klanska, a porijeklo, nasljeđivanje i pravila o braku, ista su kao i kod njihovih rođaka Ojibwa. On je patrilinearan i egzogaman. [[Sistem srodstva]] je tipa ''Anishinaabe'' o čemu piše [[Theresa M. Schenck]]. Rodbinski odnosi zahtijevaju poštovanje među 'braći' i 'sestrama', uključujući i djecu očeve braće i djecu majčinih sestara. Odnosi šegačenja prisutni su između šurjaka i svastika i nećaka i ujaka. ''Poglavištvo i government'' Vrhunskog poglavištva (chiefdom), na razini cijelog plemena, među Potawatomima nije bilo, ali su postojale seoske klanske vođe, a bio bi po jedan izbran iz svakog sela, i svaki bi imao po jedan glas, ako bi se radilo o nekoj krupnoj stvari, kao što je međuplemenski rat. ''Religiozni život'' Svaki klan Potawatoma imao je vlastiti sveti zavežljaj, on je fokus oralnih tradicija koje bilježe povijest klana. Svaki klan ima svoje vlastite rituale, pjesme, plesove i tabue. Svete zavežljaje Potawatomima, kao i srodnim [[Kickapoo]]sima, dao je kulturni heroj [[Wisaka]]. Šaman se poštuje, a on je i glavna veza s dobrim i zlim duhovima, liječi bolesti, ali se pri tome služi i herbalnom medicinom. Potawatomi imaju i veliko medicinsko društvo [[Midewiwin]], ili Grand Medicine. Sveta lula 'calumet', koja služi za pušenje, duga je oko dvije i pol stope s glavom od katlinita, kamena crvene boje, koji se nabavlja jedino na području kamenoloma koje je u vlasništvu [[Yankton]] Indijanaca u Minnesoti. ''Klan'' Klan je, kaže Morgan ,egzogaman i patrilinearan. On biljerži 15 ovakvih klanova među Potawatomima: 1. Mo-ah-ah ([[Vuk]]; Wolf). 2. M’-ko’ ([[Medvjed]]; Bear). 3. Muk (Dabar; Beaver). 4. Mis-sha’-wa (Sjeverni jelen /los/; Elk. 5. Ma-ak ([[Gnjurac]]; Loon). 6. K’-nou’ (Orao; Eagle). 7. N’-ma’ ([[Jesetra]]; Sturgeon). 8. N’-ma-pe-na’ (Šaran; Carp). 9. M’-ge-ze’-wa (Bjeloglavi orao; Bald Eagle). 10. Che’-kwa (Grom; Thunder). 11. Wä-bo’-zo ([[Zec]]; Rabbit). 12. Kä-käg-she (Vrana; Crow). 13. Wake-shi' (Lisica; Fox). 14. Pen-na (Puran; Turkey). 15. M’-ke-eash’-she-ka-kah’ (Crni jastreb; Black Hawk). == Literatura == == Vanjske poveznice == {{commons|Potawatomi}} *[https://web.archive.org/web/20080705183804/http://www.prairienet.org/prairienations/potawat.htm 'Potawatomi' entry from Hodge's Handbook] (eng.) *[http://www.kansasheritage.org/PBP/people/home.html nIshnabe'k - The People] (eng.) *[http://www.nativeweb.org/resources.php?name=Potawatomi&type=1&nation=249 NativeWeb Home] (eng.) *[http://www.tolatsga.org/pota.html Potawatomi History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611144959/http://www.tolatsga.org/pota.html |date=11. lipnja 2008. }} (eng.) *[http://www.native-languages.org/potawatomi.htm Native American nations] (eng.) {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Potawatomi| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Michigan]] oh06mbppfxe118aysakjmkzz8slc62q Wappinger konfederacija 0 68497 7430914 7072767 2026-04-16T12:28:15Z Panasko 203327 7430914 wikitext text/x-wiki '''Wappinger''', ime za grupu plemena, pleme i labavi plemenski savez američkih Indijanaca jezičnog roda [[Algonquian]], čiji su dom bile šume [[New York]]a i [[Connecticut]]a uz istočnu obalu [[Hudson]] Rivera od [[Manhattan Island]]a do [[Poughkeepsie]] i istočno do doline donjeg [[Connecticut (rijeka)|Connecticut]]a. -Wappinger Indijanci bili su konfederacija plemena Wappinger iz okruga Dutchess u New Yorku; [[Manhattan Indijanci|Manhattan]]; [[Weckquaesgeek]]s (Wecquaesgeek); [[Sint Sink|Sint-Sink]]; [[Kitchawong]] ili Kitchawank; [[Tankiteke]]; [[Nochpeem]]; [[Siwanoy]]; i [[Mattabesec]] ili Mattabesic. == Ime == Korijen imena je u nazivima [[Abenaki]] i [[Wampanoag]] Indijanaca, čije je značenje '' 'istočnjaci' ''. U jeziku [[Natick]] Indijanaca ''wampan-ohke'' = ''eastern land''. == Plemena == Wappinger su bili savez plemena ali o broju plemena koja su bila u njemu mišljenja se razilaze. Eminentni stručnjak za Indijance, Englez i antropolog [[Frederick Webb Hodge]] (1864–1956) navodi sljedeća plemena: Wappinger proper, Manhattan, Wecquaesgeek, Sintsink, Kitchawank, Tankiteke, Nochpeem, Siwanoy i Mattabesec. Swanton među ovim imenima ne spominje Manhattane, nego ih pod imenom [[Manhattan Indijanci|Rechgawawanc]] vodi kao jedno od plemena [[Unami]] Indijanaca iz grupe [[Lenni Lenape|Delawara]], a Lee Sultzman kao pleme saveza [[Metoac]]. [[Evan T. Pritchard]], dijelom Micmac Indijanac, kaže da se Manhattani vode ponekad kao Wappingeri, ponekad kao Munsee, i navodi među njima više imena bandi i sela. *'''[[Kitchawong|Kitchawank]]''', sjeverni dio Westchester County i između Hudson River i Connecticuta. *'''[[Reckgawawanc|Manhattan]]''' (Rechgawank), *'''[[Mattabesec]]'''. Ova grupa sastoji se od sljedećih plemena: **[[Hammonasset]], zapadno od Connecticut River Conn., na ušću. **[[Massaco]], na mjestu današnjih gradova Simsbury i Canton na Farmington River, Connecticut. **[[Menunkatuck]], na mjestu današnjeg grada Guilford, Conn. **[[Paugussett]], na istoku kruga Fairfield County i zapadu New Haven County, Conn. **[[Podunk]], na istoku Hartford County, Conn., istočno od Connecticut River. **[[Poquonock]], gdje su današnji gradovi Windsor, Locks, i Bloomfield, Hartford County, Conn. **[[Quinnipiac]], središnji dio New Haven County, Conn. **[[Sicaog]], u Hartford i West Hartford, Conn. **[[Tunxis]], na jugozapadu Hartford County, Conn. **[[Wangunk]], obje obale Connecticut River od grada [[Hartford]] pa do [[Haddam]]a. *'''[[Nochpeem]]''', na jugu Dutchess County, N. Y. *'''[[Sint Sink|Sintsink]]''', između rijeka Hudson, Croton, i Pocantico. *'''[[Siwanoy]]''', u Westchester County i dijelu Fairfield County, Conn., između Bronx i [[Five Mile River]]a. Oni govore R-dijalektom, a sastoje se po Pritchardu od bandi: Conangungh, Shippa (danas New Rochelle), Wanaqua, ("Sassafras") the Siwanoy, Snakapins ("Between River and Water" Throgs Neck, Bronx), Mishow, Chappaqua ("A Separate Place" ) i Asumsowis. *'''[[Tankiteke]]''', uglavnom u Fairfield County, Conn., između Five Mile River i Fairfield i u unmutrašnjost do Danbury i dalje u Putnam i Dutchess Counties, N. Y. *'''[[Wappinger]]''', Poughkeepsie u Dutchess County, N. Y, *'''[[Weckquaesgeek|Wecquaesgeek]]''', između Hudson, Bronx, i Pocantico Rivera. == Povijest == Konfederacija Wappinger u ranom 17. stoljeću nastanjuje istočnu obalu rijeke Hudson sve od otoka Manhattan pa do današnjeg grada [[Poughkeepsie]] i istočno duž donjeg Connecticuta. Plemena iz Connecticuta, nazivani Mattabesec ili Mattabesic i pleme Recgawawanc ili [[Manhattan Indijanci|Manhattan]], Sultzman i Swanton ne drže ih dijelovima konfederacije, ne osvrćući se na autoritet Hodgea. Razlog neslaganja Swantona s Hodgeom je vjerojatno u činjenici što tijekom rata s [[Nizozemci]]ma od 1640. do 1645. otpor pružaju tek zapadna pleme Wappingera, a ne i plemena Mattabesec. Kolonizacijom Connecticuta istočni članovi konfederacije prodaju svoju zemlju i priključuju se nadvladanim plemenima u Scaticooku u Connecticutu i u Stockbridgeu u Massachusettsu, a manji dio odlazi i u Kanadu. Zapadna plemena ulaze u rat 1640. i nakon pet godina su savladani. Oko 1,600 Wappingera i pripadnika saveznih plemena ubijeno je 1645. Jedanaest godina kasnije 1656. i 1692. pogađaju ih i [[boginje]]. Preživjeli će u međuvremenu od 1683. do 1685. prodat svoja područja istočno od Hudsona i pridružiti se 1756. plemenu [[Nanticoke]] što je živjelo pod zaštitom [[Irokezi|Irokeza]] u [[Chenango|Chenangu]] kod Binghamtona u New Yorku, da bi se konačno pomiješali s Delawarcima. Dio Wappingera još je nešto prije samog početka [[Američka Revolucija|Američke Revolucije]] ostao živjeti u okrugu Dutchess. Wappingeri se danas vode kao nestali. Njihovih potomaka trebalo bi biti među plemenima Delaware, [[Nanticoke]], [[Scaticook]] i [[Stockbridge]]. == Etnografija == Wappingeri pripadasju kulturnom području Sjeveroistočnih šuma, gdje su živjeli polusjedilačkim načinom života, krećući se sezonski između utvrđenih mjesta u potrazi za izvorima hrane. Najviše su pak ovisili o uzgoju kukuruza, što je ženski posao, dok su muškarci zalihe nadopunjavali [[lov]]om i [[ribolov]]om. Svako Wappinger pleme sastojalo se od više bandi predvođenih [[sachem]]om i plemenskim vijećem staraca. == Literatura == == Vanjske poveznice == *[http://ndnd.essortment.com/wappingerindian_rmqo.htm Who were the Wappinger Indians?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061113072157/http://ndnd.essortment.com/wappingerindian_rmqo.htm |date=13. studenoga 2006. }} *[http://www.dickshovel.com/wap.html ''Lee Sultzman'', Wappinger History] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/delaware/wappingerhist.htm Frederick ''Webb Hodge'', Wappinger Indian Tribal History] *[http://www.mountgulian.org/index_files/wappingerindians.htm The Wappinger Indians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070105033623/http://www.mountgulian.org/index_files/wappingerindians.htm |date=5. siječnja 2007. }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, New York]] [[Kategorija:Indijanci, Connecticut]] [[Kategorija:Wappinger| ]] erevxraayfm6s4timb9bk7j7fdl6c6e Montagnais 0 68683 7430886 7290066 2026-04-16T12:24:25Z Panasko 203327 7430886 wikitext text/x-wiki '''Montagnais''', zbirno ime [[Algonquian|algonkvinskim]] indijanskim bandama nastanjenih na poluotoku [[Labrador]]u u [[Kanada|Kanadi]], veoma srodni s [[Naskapi]]ma. [[Evan T. Pritchard]], ekspert za Algonkinska plemena, navodi da im pripadaju bande Tadoussacien ([[Tadousac]] kod Swantona i Hodgea), Kakouchak ([[Kakouchaki]]; Hodge), Chekoutimien ([[Chicoutimi]] kod Swantona), [[Nekoubaniste]], [[Chomonchouaniste]], [[Oumatachinrini]] i možda Oupapinachiouek (kod Swantona [[Papinachois]]). Prema Sultzmanu populacija labradorskih plemena Montagnais, [[Naskapi]] i [[Atikamekw]] mogla je iznositi oko 10 000 u domorodačko doba, dok ih danas svih zajedno ima 20 000, od čega 13 000 Montagnaisa. == Ime == Ime Montagnais dolazi od francuske riječi u značenju "''Mountain People''", pisana na razne načine, kao ''Montagnar'', ''Moatagne'', ''Montagnie'' i ''Montainier''. Čest naziv kojim su oslovljavani je i ''Kebik'', što je došlo možda po riječi Quebec, a u irokeškom (po nekima algonkinskom) označava 'uski prolaz' ili "''where the waters narrow''" kod [[Cape Diamond]]a ({{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}) blizu današnjeg grada Quebeca. ostali nazivi su ''Shoudamunk'', ili "''good Indians''", kako su ih zvali Indijanci [[Beothuk]], ''Ussaghenick'', kod plemena [[Malecite]] ili ''Ussagene'wi'', kod [[Penobscot]]a, što znači "''people of the outlet''". Sami sebe Montagnaisi su nazivali i ''Tshe-tsi-uetin-euerno'', "''people of the north-northeast''" i ''Ne-e-no-il-no'', ili "''perfect people''". Danas se i Naskapi i Montagnaisi izjašnjavaju pod imenom ''Innu'' ili (''ljudi'') u njihovom jeziku. == Etnografija == Montagnaise nalazi još 1603. [[Samuel de Champlain]] u prostranstvima sjeverno od rijeke St. Lawrence i razni autori opisuju ih redovito zajedno s Naskapima, koji se od njih razlikuju upravo svojim kulturnim etnografskim osobenostima. Populacija obiju grupa je malena na golemom labradorskom području, a Montagnaisi su locirani uz sjevernu obalu [[zaljev sv. Lovre|zaljeva St. Lawrence]]a, u šumovitim krajevima čiji je dom [[wigwam]] od [[Breze|brezove]] kore. [[Los]], [[losos]], [[jegulja]] i [[tuljan]] njihova su glavna lovina. Susjedi im Naskapi naprotiv žive u [[tundra|tundri]], mnogo sjevernije. Kultura Naskapija je kultura karibua, od kojega dobivaju hranu, obuću, odjeću i šatore. Odjeća Montagnaisa su pregače, '' 'leggings' ''i (nogavice), i [[mokasine]], i mnogo su sličniji svojim južnim susjedima, Indijancima [[Iroquois]] i [[Micmac Indijanci|Micmac]]. U suprotnosti njima Naskapi odjeća krojena je kao i kod njihovih susjeda Eskima, njihovih jedinih tradicionalnih neprijatelja. Karakteristike koje su značajne kod obje grupe su izazvane tek geografsko-klimatskim uslovima, to je [[kanu]], transportno sredstvo kojima se Indijanci kreću riječnim vodenim tokovima preko ljeta, dok se zimi služe [[krplje|krpljama]] i [[toboggan]]om. Vjera u Manitua postoji i kod Montagnaisa, a tipična je za Algonquian plemena koja žive južno od njih. Montagnaisi nemaju prave plemenske organizacije, nego su podijeljeni po malenim bandama srodnih obitelji, koje lutaju svojim lovnim područjima. U novije vrijeme Montagnaisi su i dalje uglavnom nastavili lutati šumama i vrijeme provoditi u lovu tokom zime, dolazeći u ljetno doba na obalne trgovačke postaje radi trgovine krznom i nabave vatrenog oružja. Kod Montagnaisa, kaže [[Eva Lips]], [[Skalpiranje|skalpove]] koje bi muškarci donesli s ratnog pohoda, predavali bi ženama kao dar, a nešto slično bilo je i kod južnoameričkih plemena [[Toba (Guaycuru)|Toba]] i [[Pilagá]], plemena koja su pripadala porodici [[Guaycuru (jezična porodica)|Guaycuru]]. == Suvremene bande == Hodge navodi popis sela i skupina Montagnaisa ranog 20. stoljeća: [[Appeelatat]], [[Assuapmushan]], [[Atikamekw|Attikamegue]], [[Bonne Espérance]], [[Chicoutimi]], [[Esquimaux Point]], [[Godbout]], [[Ile Percee]] (misija), [[Itamameou]] (misija), [[Islets de Jeremie]] (misija), [[Kapiminakouetiik]], [[Mauthaepi]], [[Mingan]], [[Moisie]], [[Mushkoniatawee]], [[Musquarro]], [[Nabisippi]], [[Natashquan]], [[Pashasheebo]], [[Romaine]] i [[St Augustine]]. == Literatura == *Armitage, Peter. ''The Innu (The Montagnais Naskapi).'' New York: Chelsea House, 1991. *Leacock, Eleanor Burke. ''The Montagnais "hunting territory" and the fur trade.'' Menasha, Wisconsin: American Anthropological Association, Memoirs of the American Anthropological Association, no. 78. 1954. == Vanjske poveznice == *[http://www.native-languages.org/montagnais.htm Native Languages of the Americas: Montagnais Innu (Innu-Aimun, Innu Aionun)] *[http://www.fourdir.com/montagnais_naskapi.htm Innu Montagnais-Naskapi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121115100550/http://www.fourdir.com/montagnais_naskapi.htm |date=15. studenoga 2012. }} *[http://www.dickshovel.com/mon.html Lee Sultzman, ''Montagnais History''] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/montagnais/montagnais_indianhist.htm Frederick W. Hodge, ''Montagnais Indian Tribe History''] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Montagnais| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] [[Kategorija:Subarktički Indijanci]] bg02ej8b8nv5t3n6ufz07lxo9w3jji6 Saluda 0 68738 7430908 7072085 2026-04-16T12:27:33Z Panasko 203327 7430908 wikitext text/x-wiki '''Saluda''', pleme američkih Indijanaca porodice [[Algonquian]] koji, prema mišljenu Swantona, predstavljaju možda jednu od bandi plemena [[Shawnee]]. Salude su tradicionalno obitavali duž srednjeg toka rijeke Saluda u okruzima Anderson, Greenville, i Pickens u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]], a nestali su iz povijesti već negdje u prvoj polovici 18. stoljeća. O njihovoj kulturi nije ništa poznato, kao ni o njihovim nastambama, lovu, ribolovu, obradi tla, niti o vjerovanju. -Istoimeni gradić, središte istoimenog okruga u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]], te još dva gradića istog imena u Virginiji i Sjevernoj Karolini čuvaju spomen na ovo nestalo pleme. == Vanjske poveznice == *[http://www.sciway.net/hist/indians/saluda.html South Carolina – Indians, Native Americans – Saluda] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/saludahist.htm Frederick Webb Hodge, Saluda Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061206193346/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/saludahist.htm |date=6. prosinca 2006. }}Saluda. Meaning unknown. {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Južna Karolina]] cdraehpvwj4j56nktl1km4fsnylxfxh Fox Indijanci 0 70187 7430870 7070518 2026-04-16T12:20:58Z Panasko 203327 7430870 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wapella.jpg|mini|Poglavica [[Wapella]], čija ime označava princa, bio je jedan od članova delegacije koju je 1837. [[Keokuk]] predvodio u [[Washington, D.C.|Washington]].]] [[Datoteka:Massika and Wakusasse.jpg|mini|Wakusasse, desno, pripadnik plemena Fox sa spletom ogrlica od školjaka i naušnicama od metala ili školjki. Lijevo je Massika, pripadnik srodnog plemena [[Sac]].]] [[Datoteka:Catlin - Dance to the berdache.jpg|mini|Ples berdaša. Berdaš je veoma moćan i poštovan šaman-transvestit, s kojim su se istovremeno zbijale šale i tjerala šega. Obučen je u žensku nošnju i smio se ženiti za osobu istog spola. U rat je smio ići ali nije smio nositi muško oružje, nego samo ratnu kijaču ([[Eva Lips]]).]] '''Fox''' (Lisice; Mesquakie).- Pleme [[Algonquian]] Indijanaca koje sredinom 17. stoljeća žive ujedinjeni sa [[Sac]] Indijancima u blizini jezera [[Winnebago]] i duž rijeke [[Fox]] u [[Wisconsin]]u. Lisice su jezično najsrodniji Sac i [[Kickapoo]] Indijancima. Nakon ratova protiv [[Francuzi|Francuza]] i [[Englezi|Engleza]] povlače se na područje [[Illinois]]a i [[Iowa|Iowe]]. Pleme Sac danas, sebe zovu ''Mesquakie'', žive u blizini grada [[Tama]] u Iowi, gdje se nalaze od [[1857.]] Pleme Sac koje živi danas poglavito u [[Oklahoma|Oklahomi]], nema s njima bliskije veze osim što su s Foxima službeno grupirani pod imew ''Sauk & Fox'' ili [[Sac & Fox]]. == Ime == Ime Fox dano im je po imenu jednog njihovog klana. Sami sebe oni nazivaju ''Musquakiuk'' ili ''Mesquakie'', ''Meshkwa kihug<sup>i</sup>'' '' 'narod crvene zemlje' '' (''red-earth people''). Ovo ime dolazi po vjerovanju da su Foxi stvoreni od crvene zemlje. Vidi [[Sac]], čije ime znači "''people of the yellow earth''". Ostali nazivi za Lisice su ''Beshde'ke'' ([[Sioux]]). ''O-dug-am-eeg'', ime koje su im dali [[Chippewa]] "''those who live on the opposite side''"; ''Ska<sub>x</sub>shurunu'', ime od [[Wyandot]]a "''fox people''"; ''Skuakísagi'' ([[Shawnee]]); ''Wakushég'', ([[Potawatomi]]) u značenju "''foxes''". == Povijest == Najstarije poznato boravište Lisica bio je sjeverni [[Wisconsin]] odakle su ih na jug potisnuli Chippewayi. Francuski misionari o njima su čuli 1640. i susreli se s njima tek 1670. Lisice su bili u konstantnim ratovima s [[Chippewa]]ma, a dolaskom Francuza, i s njima. Godine 1712. Lisice planiraju napad na francusku utvrdu u [[Detroit]]u, što im gotovo uspijeva. Opet nakon nekog vremena dolazi do ljutih ratova s Francuzima koji izbijaju [[1729.]] i otežu se do [[1733.]], pri tome su im pomogli i srodni [[Sac]]i. Ipak teško su poraženi. Godine [[1780.]] Lisice se udružuju i sa [[Sioux]]ima i napadaju na Chippewe na [[St. Croix Falls]]u, gdje su opet bili poraženi. Oko [[1780.]] udružuju se konačno sa Sacima i dolazi do dobro poznatog saveza u kojem je novo pleme dobilo ime [[Sauk & Fox]]. Zajedno otjeraše plemena [[Illinois Indijanci|Illinois]] i nastanjuju se na njihovom teritoriju u području [[Rock River]]a. U ranom 19. stoljeću odvajaju se od Saca i nastanjuju u Iowi. Godine 1842. neki Foxi i Saci prodaju svoje zemlje u Iowi, i dobivaju u zamjenu zemlju na području [[Kansas]]a. Lisice očito nisu zadovoljni raspodjelom zemljišta pa se od 1857. – 1859. opet razilaze od Saca i vraćaju u Iowu, blizu grada [[Tama]] na rijeci [[Iowa (rijeka)|Iowa]]. Ovdje su ostali do dana današnjeg. == Etnografija == Lisice pripadaju kulturnom području Istočnih šuma, koji su život ljeti provodili u ljetnim selima blizu kojih su se žene bavile uzgojem [[kukuruz]]a, [[grah]]a, tikava ('squash') i [[duhan]]a. Zimski period bio je doba lova tijekom kojega su se lovačke bande rasule po širokom području. Lovio se [[jelen]], [[los]], [[dabar]], [[vidra]], [[vuk]], [[lisica]], [[vjeverica]] i [[bizon]] za kojega se organizirao kolektivni lov. Svoju odjeću izrađivali su od koža i krzana životinja koje su njihove žene štavile, a pandže su koristili kao dekoraciju koje su vješali oko vrata. Pleme Lisica imalo je tri poglavice i svaki je imao posebno zaduženje, to su civilni (on je nasljedan), ratni i ceremonijalni. Drugi sloj njihove socijalne piramide činili su rukotvorci, kao što su to košaraši. Dno društva bile su žene koje su kao farmeri radili u poljima tijekom cijelog dana i pripremale hranu za svoje muževe i obitelji i skrbile o djeci. Obitelj Lisica je nuklearna, raspoređene su po klanovima, i vuku porijeklo od nekog muškog mitskog pretka, koji ju je osnovao. Glavna vjerska organizacija je Veliko medicinsko društvo ili [[Midewiwin]]. Poznati ples [[Calumet Dance]] primili su oko 1680. i uveli ga 1720. Abenakima. == Literatura == *R. David Edmunds, Joseph L. Peyser, ''The Fox Wars: The Mesquakie Challenge to New France'' == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Sac and Fox}} *[https://web.archive.org/web/20061003110118/http://www.up140.jacksn.k12.il.us/Wright/seventh/tribes/Fox.htm Fox Indians] *[http://www.pbs.org/riverofsong/music/e1-meskwaki.html ''Don Wanatee'', Meskwaki Culture] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Fox| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Wisconsin]] qjwjorkpjrwbtw3dzxv2ettqmhp1064 Massachuset 0 70609 7430880 7287365 2026-04-16T12:23:29Z Panasko 203327 7430880 wikitext text/x-wiki '''Massachuset''', pleme ili [[konfederacija]] [[Algonquian]] Indijanaca u ranom 17. stoljeću nastanjeni na teritoriju oko [[Massachusetts (zaljev)|zaljeva Massachusetts]] i prema sjeverozapadu. U to vrijeme Massachusetti su imali oko 3,000 duša, ali oko [[1631.]], nakon ratova i bolesti, broj im je sveden na 500. Uskoro poprimaju kršćanstvo pa ih preseljavaju s ostalim konvertitima u nasaeobinu ''Praying'' Indijanaca. Ovdje uskoro počinju gubiti plemenski identitet. Područje današnjeg grada [[Boston]]a na njihovom je plemenskom području. == Ime == Ime Massachuset znači "''at the range of hills''", a odnosi se na brda Milton == Jezik == Jezik Massachuseta pripada porodici Algonquian i čini grupu ''n-dijalekata'', kojima su govorila i plemena [[Narragansett (Indijanci)|Narragansett]], [[Niantic]], [[Wampanoag]] i po svoj prilici Indijanci [[Nauset]]. == Teritorij == teritorij Massachuseta prostirao se kod Massachusetts Baya, između Salema na sjeveru i [[Marshfield]]a i [[Brockton]]a na jugu. kasnije zauzimaju područje između Brocktona pa sve do [[Great Cedar Swamp]]a, teritorija što je svojevremeno bio pod kontrolom Wampanoaga. == Ogranci i bande == Johnson (1881) govori o 3 'kraljevstva' koja predvode ''sagamore'' (titula identichna su '' 'sachem' ''-u (sachemship), ili '' 'sagamoreship' ''-a (poglavištva; ''chiefdoms''), koji su u biti pogalvice. Speck (1928) identificira 6 glavnih 'plemena' (divisions) među njima koji nazivani prema njihovima poglavicama, a dvije su od njih dalje podijeljene na manje segmente. To su: 1) ''Band of [[Chickataubut]]'', koji se segmentiraju na na bande Wampatuck i Obatinnewat, oni življahu u krajevima južno od Charles Rivera i zapadno do Ponkapog Ponda. Sagamoresi su se zvali Wampatuck od prve i [[Obatinnewat]] ili Obtakiest od druge skupine 2) Band of Nanepashemet, na cijelom području sjeverno od Charles Rivera. Nanepashemetovo područje razdjeljeno je na njegova 3 sina: Winnepurkit, područje oko Deer Islanda i Boston Harbor; [[Wonohaquaham]]u pripada teritorij oko [[Chelsea, Massachusetts|Chelsea]] i [[Saugus]]a; Montowampate, posjede oko ''Lynn''-a i ''Marblehead''-a 3) Band of Manatahqua, Nahant i Swampscott. 4) Band of Cato, 5 milja istočno od Concord Rivera. 5) Band of Nahaton, oko [[Natick]]a. 6) Band of Cutshamakin (Cutshamequin, ili Kutchamakin), oko [[Dorchester, Massachusetts|Dorchester]]a, [[Sudbury, Massachusetts|Sudbury]]a, and [[Milton]]a. == Sela == *[[Conohasset]], oko [[Cohasset]]a. *[[Cowate]], "Praying Indians," na slapovima [[Charles River]]a. *[[Magaehnak]], možda "Praying Indians," 6 milja od Sudbury-ja. *[[Massachuset (indijansko selo)|Massachuset]], lokacija nepoznata. *[[Mishawum]], u [[Charlestown]]u. *[[Mystic, indijansko selo (Massachuset)|Mystic]], u Medford. *[[Nahapassumkeck]], na sjeveru okruga Plymouth, možda na obali. *[[Natick]], "Praying Indians," kod sadašnjeg Naticka. *[[Neponset]], na Neponset Riveru kod Stoughtona. *[[Nonantum]], na Nonantum hill Newton. *[[Pequimmit]], "Praying Indians," blizu Stoughtona. *[[Pocapawmet]], na južnoj obali Massachusetts Baya. *[[Punkapog]], "Praying Indians," kod Stoughtona. *[[Sagoquas]], južno od Cohasseta. *[[Saugus]], blizu [[Lynn]]a. *[[Seccasaw]], na sjeveru okruga Plymouth. *[[Titicut]], "Praying Indians," ovo možda pripada plemenu Wampanoag, u današnjem Middleboroughu. *[[Topeent]], na sjevernoj obali okruga Plymouth. *[[Totant]], na ili blizu Bostona. *[[Totheet]], na sjevernoj obali okruga Plymouth. *[[Wessagusset]], blizu [[Weymouth]]a. *[[Winnisimmet]], u današnjem Chelsea. *[[Wonasquam]], blizu Annisquam, okrug Essex. == Povijest == Prva osoba koja je susrela Massachusete vjerojatno je 1497. bio [[Giovanni Caboto]] (1450–1499), ali prvi tko ih poimence spominje bio je [[John Smith]] koji je ostavio vrijedne zapise o njima, dok je 1614. istraživao novo-englesku obalu. Kroz vrijeme boravka ovih ranih istraživača, od [[1614.]] do [[1617.]] Massachusete su pokosile 3 zasebne epidemije. Istovremeno i neka neidentificirana plemena sa sjevera napadaju njihova sela. U vrijeme [[Pilgrimi|Pilgrima]] (1620), prvih doseljenika u [[Nova Engleska|Novu Englesku]] sela Massachuseta su napuštena, ili će to uskoro biti. Kada su prvi puritanci [[1629.]] naselili [[Boston]], preostalo ih je tek 500 od kojih će mnoge [[1633.]] pokositi [[boginje]]. Indijanci Nove Engleske, među kojima i Massachuseti, smjetit će se na 14 (po Sultzmanu, po drugima 11) posebnih sela za 'Praying' Indijance. [[John Eliot]] koji će [[1631.]] dojedriti na brodu ''Lyon'' u Novi svijet, utemeljit će [[1651.]] prvi kršćanski indijanski grad u [[Natick]]u, gdje će održavati propovijedi svaka dva tjedna za svoga života. Eliot je propovijednik i prevodilac, i 1663 na jeziku Naticka tiskat će prvu [[Biblija|Bibliju]] u Novom svijetu. Massachuseti ipak kao posebno pleme od [[1640.]] više ne postoje. Godine [[1665.]] nakon napada [[Mohawk]] ratnika na Praying Indijance kod [[Boston]]a, ''sachem'' [[Wampatuck]] (''White Deer'') priključuje se ratu između novoengleskih i [[Mohawk]] Indijanaca i [[1669.]] predvodi napad na njihovo selo Gandouagu, ali pr tome i gine, vjerojatno na povratku kući. Njegov sin [[Charles Josiah]] 1671. postaje sachem. kroz 6 godina do [[1677.]] preostat će tek 7 od 14 '' 'gradova' '' Praying Indijanaca, njih oko 300. Mnogi su pobijeni od kolonijalnih vojnika, poginuli u ratovima, ili pak protjerani u egzil. Konstantan pad njihovog broja ipak nije završio njihovim nestankom. PotomciPraying Indiajnaca iz Punkapoga i danas žive u blizini gradova [[Canton (Massachusetts)|Canton]], [[Mattapan]] i [[Mansfield]] u Massachusettsu, državi koja je po njima dobila ime. == Etnografija == Massachuseti su nažalost nestali kao organizirano pleme, prije nego što su bili dobro proučeni. Njihov život svakako je nalikovao životu susjednih Algonquianskih plemena s novoengleske obale. Ekstenzivno su se bavili uzgojem kukuruza, 'squash'-tikava, graha i duhana, te [[lov]]om i [[ribolov]]om, sezonski se krečući između utvrđenih mjesta za izvorima hrane. Pleme je podijeljeno po bandama, svaka pod vodstvom svoga [[sachem]]a. Ljetna sela nalazila su se u blizini obale, sastavljena od 'dugih kuća' (longhouses), srednje veličine, dok su im se zimski lovački kampovi sastojali od obiteljskih [[wigwam]]a. Politički su bande Massachuseta bile nezavisne a sachem je mogla biti i žena. Sachemstvo je često puta nasljedno i prelazi s oca na sina. Massachuseti nisu odigrali značajniju ulogu u američkoj povijesti. Od njihovog izvornog broja od 3,000 ([[1614.]]), populacija im je uskoro ([[1620.]]) spala na 800 duša, a [[1631.]] preostalo ih je 500, poglavito u [[Natick]]u, Nonantumu i Ponkapogu. –[[John Eliot]] (1604–1690; [http://www.greatsite.com/timeline-english-bible-history/john-eliot.html vidi]) na jeziku Natick Indijanaca (Massachuseti iz Naticka) tiska 1663 prvu bibliju [http://www.smu.edu/bridwell/specialcollections/prothroexhibit/eliotbible.htm vidi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070220005243/http://www.smu.edu/bridwell/specialcollections/prothroexhibit/eliotbible.htm |date=20. veljače 2007. }}) u Novome svijetu, dok se na engleskom otisnula tek [[1782.]], što je učinio [[Robert Aitken]]. Prema informacijama iz doba [[Johna Smith]]a Massachuseti (i još neka plemena u susjedstvu) imala su vjeru u vrhovnog boga [[Kiehtan]]. On je stvorio sve ostale bogove i prvog muškarca i ženu, od kojih su potekli svi ostali ljudi. == Literatura == == Vanjske poveznice == *[http://www.mnsu.edu/emuseum/cultural/northamerica/massachuset.html ''Chad Coleman'', Massachuset] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901063457/http://www.mnsu.edu/emuseum/cultural/northamerica/massachuset.html |date=1. rujna 2006. }} *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/massachuset/massachusethist.htm ''Hodge'', Massachuset Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061018141005/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/massachuset/massachusethist.htm |date=18. listopada 2006. }} *[http://utut.essortment.com/massachusetindi_rmry.htm Who were the Massachuset Indians?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061207023704/http://utut.essortment.com/massachusetindi_rmry.htm |date=7. prosinca 2006. }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Massachuset| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Massachusetts]] 0rydogn7e3jplx3l0bzx4hzqlwt5dlm Predložak:Infookvir monarh 10 71197 7431228 7429540 2026-04-17T01:21:20Z PonoRoboT 259157 [[Modul:Datum i dob]] 7431228 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{Infookvir |name = Predložak:Infookvir monarh |headerstyle = background:#fc5; color:black; |autoheaders = x |above = {{{ime|{{PAGENAME}}}}} |image = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|upright=yes|size=250|sizedefault=frameless}} |caption = {{{opis|}}} |header1 = {{{titula|}}} |label2 = {{{vladavina-type|Vladavina}}} |data2 = {{{vladavina|}}} |label3 = {{{krunidba-type|Krunidba}}} |data3 = {{{krunidba|}}} |label4 = {{{pre-type|Suvladar}}} |data4 = {{{suvladar|}}} |label5 = {{{pre-type|Prethodnik}}} |data5 = {{{prethodnik|}}} |label6 = {{{nas-type|Nasljednik}}} |data6 = {{{nasljednik|}}} |label7 = {{{reg-type|Regent}}} |data7 = {{{regent|}}} |header8 = {{{titula1|}}} |label9 = {{{vladavina-type|Vladavina}}} |data9 = {{{vladavina1|}}} |label10 = {{{krunidba-type|Krunidba}}} |data10 = {{{krunidba1|}}} |label11 = {{{pre-type|Suvladar}}} |data11 = {{{suvladar1|}}} |label12 = {{{pre-type|Prethodnik}}} |data12 = {{{prethodnik1|}}} |label13 = {{{nas-type|Nasljednik}}} |data13 = {{{nasljednik1|}}} |label14 = {{{reg-type|Regent}}} |data14 = {{{regent1|}}} |header15 = {{{titula2|}}} |label16 = {{{vladavina-type|Vladavina}}} |data16 = {{{vladavina2|}}} |label17 = {{{krunidba-type|Krunidba}}} |data17 = {{{krunidba2|}}} |label18 = {{{pre-type|Suvladar}}} |data18 = {{{suvladar2|}}} |label19 = {{{pre-type|Prethodnik}}} |data19 = {{{prethodnik2|}}} |label20 = {{{nas-type|Nasljednik}}} |data20 = {{{nasljednik2|}}} |label21 = {{{reg-type|Regent}}} |data21 = {{{regent2|}}} |header22 = {{{titula3|}}} |label23 = {{{vladavina-type|Vladavina}}} |data23 = {{{vladavina3|}}} |label24 = {{{krunidba-type|Krunidba}}} |data24 = {{{krunidba3|}}} |label25 = {{{pre-type|Suvladar}}} |data25 = {{{suvladar3|}}} |label26 = {{{pre-type|Prethodnik}}} |data26 = {{{prethodnik3|}}} |label27 = {{{nas-type|Nasljednik}}} |data27 = {{{nasljednik3|}}} |label28 = {{{reg-type|Regent}}} |data28 = {{{regent3|}}} |header29 = {{{titula4|}}} |label30 = {{{vladavina-type|Vladavina}}} |data30 = {{{vladavina4|}}} |label31 = {{{krunidba-type|Krunidba}}} |data31 = {{{krunidba4|}}} |label32 = {{{pre-type|Suvladar}}} |data32 = {{{suvladar4|}}} |label33 = {{{pre-type|Prethodnik}}} |data33 = {{{prethodnik4|}}} |label34 = {{{nas-type|Nasljednik}}} |data34 = {{{nasljednik4|}}} |label35 = {{{reg-type|Regent}}} |data35 = {{{regent4|}}} |header36 = <span></span> |label37 = Supruga |data37 = {{{supruga|{{{supruge|}}}}}} |label38 = Suprug |data38 = {{{suprug|{{{supruzi|}}}}}} |label39 = Djeca |data39 = {{{djeca|}}} |label40 = Puno ime |data40 = {{{puno ime|}}} |label41 = Postumno ime |data41 = {{{postumno ime|}}} |label42 = Dinastija |data42 = {{{dinastija|}}} |label43 = Vladarska himna |data43 = {{{vladarska himna|}}} |label44 = Otac |data44 = {{{otac|}}} |label45 = Majka |data45 = {{{majka|}}} |label46 = Rođenje |data46 = {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum rođenja|}}}|{{{datum smrti|}}}}}{{#if:{{{mjesto rođenja|}}}|<br>{{{mjesto rođenja}}}}} |label47 = Smrt |data47 = {{#invoke:Datum i dob|death|{{{datum rođenja|}}}|{{{datum smrti|}}}}}{{#if:{{{mjesto smrti|}}}|<br>{{{mjesto smrti}}}}} |label48 = Pokop |data48 = {{{datum pokopa|}}}{{#if:{{{mjesto pokopa|}}}|<br>{{{mjesto pokopa}}}}} |label49 = Zanimanje |data49 = {{{zanimanje|}}} |label50 = Potpis |data50 = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Slika:{{{potpis}}}|125px|alt={{{potpis_alt|}}}|class=skin-invert]]}} |label51 = Vjera |data51 = {{{vjera|}}} |data80 = {{{umetak|}}} |header100 = <span style="font-variant-caps:all-small-caps;">[[Normativni nadzor]]</span> |data101 = <div class="plainlinks" style="font-variant-caps:all-small-caps; font-weight:bold; font-size:94%; text-align:center;"> {{hlist |{{if then show|{{#if:{{NAMESPACE}}||{{#invoke:Wikidata|pageId}}}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|Wikipodatci}}|[https://www.wikidata.org/wiki/| <span style{{=}}"color:#aaa">wiki</span>podatci]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P373}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|wikislike}}|[https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:| <span style{{=}}"color:#aaa">wiki</span>slike]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P935}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|wikigalerija}}|[https://commons.wikimedia.org/wiki/| <span style{{=}}"color:#aaa">wiki</span>galerija]}} }} {{hlist |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P214}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|VIAF}}|[https://viaf.org/viaf/| VIAF]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P7982}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|HE}}|[https://enciklopedija.hr/clanak/| HE]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P8581}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|HBL}}|[https://hbl.lzmk.hr/clanak/| HBL]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P1417}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|EB}}|[https://www.britannica.com/| EB]}} }}</div> <div class="plainlinks" style="border:2px solid #ccc; margin-top:5px;">'''[[Portal:Životopis|Portal o životopisima]]'''</div> }}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija: Biografski infookviri|monarh]] [[Kategorija: Politički infookviri|monarh]] </noinclude> kraupmkagqsensr4mo5vkcr1yhb03el Noquet 0 74116 7430894 7071637 2026-04-16T12:25:34Z Panasko 203327 7430894 wikitext text/x-wiki '''Noquet'''. / Od No‘ke, "bear foot," drugi naziv za Bear gens [[Chippewa]]./ Manje značajno pleme [[Algonquian]] Indijanaca, vjerojatno srodno [[Menominee]]ma, nastanjeno po ranim francuskim izvorima oko zeljeva Noquet (Big Bay de Noquet i Little Bay de Noquet) i [[Green Bay]]a u [[Michigan]]u, te kroz poluotok do jezera [[Superior]] (Gornje Jezero). Noqueti nisu odigrali značajniju ulogu u povijesti SAD-a, a [[1659.]] završavaju na misiji ''St. Michel'' gdje su smješteni s plemenima Menominee i [[Winnebago]], a uskoro su se i otopili među Menomineema ili Chippewama. O njihovoj populaciji nije ništa poznato. Charlevoix za njih kaže da nekoliko njihovih raštrkanih obitelji živi bez utvrđenih stalnih naselja, seleći se s mjesta na mjesto. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/algonquian/noquethist.htm Noquet Indian Tribe] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Michigan]] hjfua3kd83yf35kmsq6y078qsbncl1v Lenni Lenape 0 74120 7430869 7341936 2026-04-16T12:20:50Z Panasko 203327 7430869 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Lenape01.jpg|mini|Lenape-žene (1910)]] [[Datoteka:Lenapehoking.png|mini|Teritorij Lenape Indijanaca.]] '''Delaware''' (Lenni-Lenape, Lenni Lenape), značajan indijanski narod ili rasa, koja se u povijesti sastojala od mnogobrojnih manjih skupina i granala se u tri glavne grane, to su: [[Munsee]], [[Unalachtigo]] i [[Unami]]. Danas žive na više rezervata i u nekoliko saveznih država u [[SAD]]-u. Jezično pripadaju porodici [[Algonquian]]. najsrodniji su plemenima [[Nanticoke]], [[Conoy]] i [[Powhatan]] na jugu i [[Mahican]] i [[Wappinger]], na sjeveru. == Ime == Ime Delaware dolazi po lordu Delararu ([[Earl De La Warr]]), drugom guverneru Virginije, koje je dano jednoj rijeci, i kasnije rijeci i Lenni Lenape Indijancima. Ovaj naziv danas nalazimo kao ime gradovima po državama [[Arkansas]], [[Iowa]], [[Kentucky]], [[Missouri]], [[New Jersey]], [[Ohio]], i [[Oklahoma]]. Sami sebe nazivaju Lenni Lenape, odnosno '' 'pravi ljudi' '', "''true men''," ili "''standard men''". Francuzi su ih nazivali '' 'vučjim narodom' '' ''Loup'', odnosno "''wolf''," kako su to preveli [[Angloamerikanci|Amerikanci]]. Kod drugih domorodačkih plemena, barem onih koja smatraju da su njihovog porijekla, nazivali su ih ''Mochomes'', ili '' 'djedovi' '' "''grandfather''." Kod neprijateljskih plemena, kao što su to [[Irokezi]], poglavito pleme [[Mohawk]], njima jezično nesrodnima, i koji ih nisu mogli razumjeti, postojao je naziv ''A-ko-tca-ka'nen'' ili ''Tca-ka'nen'' u značenju '' 'mucavci' '', ili '' 'oni koji mucaju' '', odnosno "One who stammers in his speech," a slično su ih nazivali i Mohawkima srodni [[Oneida]] i [[Tuscarora]] Indijanci. Drugi nazivi su manje poznati, kod [[Wichita]] se za Delavarce koristiop naziv ''Nar-wah-ro''. Oblik ''Renni Renape'' varijanta je od Lenni Lenape koja se javlja u r-dijalektu. == Plemena i bande == [[Datoteka:Delaware01.png|mini|Lokacija najglavnijih Lenape-bandi.]] Tri glavne grane ili plemena su: Munsee u sjevernom New Jersey i susjednim predjelima New Yorka zapadno od rijeke Hudson; Unalachtigo sjeverni Delaware, jugoistočna Pennsylvania, i južni New Jersey; i Unami do zapadnog Long Islanda. Svako od ova tri velima plemena sastoji se od niza manjih ogranaka. '''[[Munsee]]''' "''people of the stoney country''", čije se ime javlja i u varijantama Minassiniu, Minisink, Minsi, Moncy, Monthey, Mundock, Muncey, Munsi i Muncie. Plemena Catskill, Mamekoting, Waranawonkong i Wawarsink, poznata su pod kolektivnim imenom [[Esopus]]. U Munseeje spadaju: *[[Cashiehtunk]], *[[Catskill]] (Katskill), Catskill Creek, okrug Greene, New York. *[[Lackawaxen]], *[[Macharienkonick]], *[[Mamekoting]], u Mamakating Valley, zapadno od Shawangunk Mountains, New York. *[[Marechkawieck]], *[[Mengakonia]], *[[Meochkonck]], *[[Minisink]], Delaware River na jugozapadu okruga Ulster i Orange, New York., i susjednom New Jerseyju i Pennsylvaniji. *[[Mohickon]], *[[Outauninkin]], *[[Pakadasank]], *[[Papagonk]], *[[Peckwes]], *[[Schepinakonck]], *[[Shawangunk]], *[[Waoranec]], *[[Waranawonkong]], Esopus, Wallkill i Shawangunk Creek, poglavito u okrugu Ulster, New York. *[[Wawarsink]] (Waoranecker, Warwarsing), koncentrirani oko Wawarsing i Rondout Creeka, okrug Ulster, New York. *[[Waywayanda]], *[[Wildwyck]], *[[Wysox]]. '''[[Unalachtigo]]''': *[[Amimenipaty]], Edgemoor, Delaware. *[[Asomoche]], istočna obala Delaware između [[Salem]]a i [[Camden]]a. *[[Atayonek]], *[[Sickoneysinck|Big Siconese]], *[[Chikohoki]] (Chihohock, Chilohoki), zapadna obala Delaware u blizinio gdje se sastaje s rijekom Christanna. *[[Cranbury]], *[[Hickory Indijanci|Hickory]], *[[Hopokohacking]], na mjestu današnjeg Wilmingtona, Delaware. *[[Kahansuk]], oko Low Creeka, okrug Cumberland. *[[Kechemech]], *[[Little Siconese]] (Chiconesseck), *[[Manta]] (Mantes), oko Salem Creeka. *[[Memankitonna]], na mjestu današnjeg Claymonta, Delaware, na Naaman's Creeku. *[[Minguannan]] (Minguahanan, Minguarinari), *[[Nantuxet]], u Pennsylvaniji i Delawareu. *[[Naraticon]] (Naraticonck, Narraticong), južni New Jersey, možda na Raccoon Creeku. *[[Quenomysing]] (Quineomessinque), *[[Roymount]], *[[Sewapoo]] (Sewapoi), *[[Sickoneysinck]] (Siconese, Sikonessink), kod Swantona Siconesse, na istočnoj obali Delaware, nedaleko od Salema. *[[Tirans]], sjeverna obala Delawarebaya oko Xape Maya ili u okrugu Cumberland. *[[Watcessit]]. '''[[Unami]]''': *[[Ahaimus]], *[[Aquackanonk]], Passaic River, New Jersey, uključujući i Dundee u Passaicu. *[[Armeomeck]], *[[Assunpink]], na Stony Creek blizu [[Trenton]]a. *[[Axion]] (Atsayonck, Atsayongky), istzočna obala rijeke Delaware između Rancocas Creeka i Trentona. *Brotherton, *[[Calcefar]], u unutrašnjosti New Jerseyja između Rancocas Creeka i Trentona. *[[Canarsee]], Ovo pleme Sultzman smatra članovima saveza Metoac, dok po Swantonu pripadaju Delawarcima. Nastanjeni su u okrugu Kings, na Long Islandu, jugu otoka Manhattan u istoku Staten Islanda, New York. *[[Coacquannok]], *[[Coaxen]], *[[Communipaw]] (Gamaoenapa), *[[Cranbury]], *[[Crossweeksung|Crosswick]] (Crossweeksung), *[[Edgepillock]] (Indian Mills), *[[Eriwonec]] (Armewamese, Armewamex, Erinonec, Ermamex), Prema Swantonu spadaju u Unalachtigo. na Old Man's Creeku okrugu Salem ili Gloucester. *[[Gachwechnagechga]] (Lehigh), na Lehigh River, Pennsylvania. Ovo pleme spominje Swanton. *[[Gweghkongh]], *[[Hackensack]], u dolinama rijeka Hackensack i Passaic. *[[Haverstraw]] (Haverstroo), zapadna obala donjeg Hudsona, okrug Rockland, New York. *[[Hespatingh]], *[[Keskaechquerem]], *[[Konekotay]], *[[Hockanetcunk]], *[[Macock]], *[[Matanakon]] (Matikonghy), *[[Matovancon]], *[[Mechgachkamic]], *[[Meggeckessou]], *[[Meletecunk]] (Metacunk), okrug Monmouth. *[[Momakarongk]], *[[Mooharmowikarun]], *[[Mookwungwahoki]], *[[Mosilian]] (Mosinan), istočna obala rijeke Delaware River oko Trentona. *[[Muhhowekaken]], *[[Muhkarmhukse]], *[[Muhkrentharne]], *[[Navasink]], visočje Navesink, od Barnegata do Raritana. *[[Nittabonck]] (Nittabakonck), *[[Neshamini]], Ovu grupu Swanton klasificira u Unalachtigo. Neshaminy Creek, okrug Bucks, Pennsylvania. *[[Neshannock]], *[[Nyack]] (Nayack), *[[Okehocking]] (Okahoki, Okanickon), Ovu grupu Swanton također svrstava među Unalachtige, živjeli su na Ridley u Crum Creeku, okrug Delaware, Pennsylvania. *[[Paatquacktung]], *[[Passayunk]] (Passajung), kod Swantona Passayonk, svrstava ih u Unalachtige, živjeli su na Schuylkill River, Pennsylvania, i duž zapadne obale Delaware, i možda se prostirali sve do u teritorij države Delaware. *[[Pavonia]], *[[Pemickpacka]], *[[Playwicky]], *[[Pocopson]] (Poaetquissingh, Pocaupsing), *[[Pompton]], na Pompton Creek. U Delawarce ih svrstava Swanton ,Sultzman ih ne spominje. *[[Raritan]] (Sanhikan), u dolini rijeke Raritan i lijeva obala Delaware pa sve do Trentona. *[[Reckgawawanc]] (Manhattan), Ovo je pleme konfederacije Wappinger, na Manhattan Islandu i susjednom kopnu New Yorka, zapadno od [[Bronx]]a. U Delawarce ih svrstava Swanton. *[[Ramcock]] (Ancocus, Rancocas, Rankoke, Rarncock, Remahenonc, Remkoke), *[[Sawkin]], *[[Schuykill]], *[[Shackamaxon]], ovo pleme Swanton isto svrstava u Unalachtige, na mjestu današnjeg Kensingtona, Philadelphia, Pennsylvania. *[[Soupnapka]], *[[Tappan]], zapadna obala Hudsona u okrugu Rockland, New York, i okrug Bergen. *[[Waoranec]], blizu Esopus Creeka, okrug Ulster, New York. *[[Weepink]], *[[Welagamika]], *[[Wickquakonick]] (Wicoa), *[[Wichquaquenscke]], *[[Yacomanshaghking]], Ovi po Swantonu također spadaju u Unalachtige, živjeli su uz manju rječicu blizu Camdena. == Sela == *''[[Achsinnink]]'', Unalachtigo selo na Hocking River, Ohio, oko 1770. godine. *''[[Ahasimus]]'', možda Unami selo, sjeverni New Jersey. *''[[Alamingo]]'', možda Delaware selo, na rijeci Susquehanna. *''[[Allaquippa]]'', ušće rijeke Youghiogheny, [[Pennsylvania]], 1755. godine. *''[[Anderson's Town]]'', na južnoj obali White Rivera oko [[Anderson]]a, [[Indiana]]. *''[[Au Glaize]]'', blizu rijeke Maumee, [[Ohio]]. *''[[Bald Eagle's Nest]]'', desna obala [[Bald Eagle Greek]]a blizu [[Milesburg]]a, Pennsylvania. *''[[Beaversville]]'', Tamo gdje Buggy Creek ulazi u Canadian River, Oklahoma. *''[[Beavertown (indijansko selo)|Beavertown]]'', Hocking River, blizu [[Beavertown]]a, Ohio. *''[[Black Hawk (indijansko selo)|Black Hawk]]'', možda od Delawaraca, Mount Auburn, okrug Shelby, Indiana. *''[[Black Leg's Village]]'', probably Delaware, na sjevernoj obali Conemaugh Rivera na jugoistoku Armstrong County, Pennsylvania. *''[[Buckstown]]'', možda Delaware, White River, oko 3 milje istočno od Andersona, Indiana. *''[[Bulletts Town]]'', možda Delaware, Coshocton County, Ohio, na rijeci [[Muskingum (rijeka)|Muskingum]], napola puta između [[Walhonding (rijeka)|Walhonding Rivera]] i [[Tomstown]]a. *''[[Cashiehtunk]]'', možda Munsee selo, na rijeci Delaware blizu granice s New Jerseyjem. *''[[Catawaweshink]]'', možda Delaware, na ili blizu rijeke Susquehanna, kod Big Islanda, Pennsylvania. *''[[Chikohoki]]'', selo Manta na mjestu današnjeg [[Burlington]]a, Burlington County, New Jersey. *''[[Chilohocki]]'', možda Delaware, na rijeci Miami, Ohio. *''[[Chinklacamoose]]'', možda Delaware, na mjestu današnjeg grada Clearfield, Pennsylvania. *''[[Clistowacka]]'', blizu [[Bethlehem]]a, Pennsylvania. *''[[Communipaw]]'', selo Hackensack Indijanaca, u Communipaw. *''[[Conemaugh]]'', možda Delaware, oko [[Conemaugh]]a, Pennsylvania. *''[[Coshocton]]'', današnji [[Coshocton]], Ohio. *''[[Crossweeksung]]'', u okrugu Burlington, vjerojatno blizu [[Crosswicks]]a. *''[[Custaloga's Town]]'', Unalachtigo Indijanci, dva sela, jedno blizu French Creeka, nasuprot Franklina, Pennsylvania, drugo na [[Walhonding]] Riveru, blizu [[Killbucks Creek]]a u Coshocton County, Ohio. *''[[Edgpiiliik]]'', zapadni New Jersey. *''[[Eriwonec]]'', oko [[Old Man's Creek]]a u okrugu Salem ili Gloucester. *''[[Frankstown]]'', možda Delaware, blizu [[Frankstown]]a, Pennsylvania. *''[[Friedenshütten]]'', grad na misiji Moravian na rijeci Susquehanna nekoliko milja od [[Wyalusing]]a, vjerojatno okrug Wyoming, Pennsylvania. *''[[Friedensstadt]]'', okrug Beaver, Pennsylvania, vjerojatno blizu [[Darlington]]a. *''[[Gekelemukpechuenk]]'', u [[Ohio|Ohaju]], možda identično s ''White Eyes' Town''. *''[[Gnadenhütten]]'', tri Moravian Mission sela, jedno na sjevernoj strani Mahoning Creeka blizu spoja s [[Lehigh]]om kod sadašnjeg [[Lehighton]]a; drugo na mjestu [[Weissport]]a, Carbon County, Pennsylvania; treće na Muskingum River kod sadašnjeg [[Gnadenhutten]]a, Ohio. (Brinton (1885) kaže da je bilo još dva grada pod ovim imenom.) *''[[Goshgoshunk]]'', zajedničko sa [[Seneca]]ma, na rijeci Allegheny River okrug Venango, Pennsylvania. *''[[Grapevine Town]]'', možda Delaware, Captina River, Belmont County, Ohio. *''[[Greentown (indijansko selo)|Greentown]]'', na Black Forku of Mohican River uz granicu okruga Richland i Ashland, Ohio. *''[[Gweghkongh]]'', možda Unami, na sjeveru New Jerseyja, blizu [[Staten Island]]a. *''[[Hespatingh]]'', možda Unami, sjeverni New Jersey, i blizu [[Bergen]]a ili [[Union Hill]]a. *''[[Hickorytown]]'', možda kod [[East Hickory]] ili [[West Hickory]], Pennsylvania. *''[[Hockhocken]]'', na Hocking Riveru, Ohio. *''[[Hogstown]]'', između Venango i [[Buffalo Greek]]a, Pennsylvania., moguće identično sa ''Kuskuski''. *''[[Jacobs Cabins]]'', možda Delaware, na rijeci Youghiogheny, možda blizu Jacobs Creeka, okrug Fayette, Pennsylvania. *''[[Jeromestown]]'', blizu [[Jeromesville]]a, Ohio. *''[[Kalbauvane]]'', možda Delaware, Susquehanna River, Pennsylvania. *''[[Kanestio]]'', Selo Delaware i drugih Indijanaca, na gornjoj Susquehanna, kod Kanestio Creeka u okrugu Steuben, [[New York]]. *''[[Kanhangton]]'', kod ušća Chemung Rivera na sjeveru okruga Bradford, Pennsylvania. *''[[Katamoonchink]]'', Možda Delaware selo blizu [[West Whiteland]]a, okrug Chester, Pennsylvania. *''[[Kickenapawling]]'', Selo Delaware i Iroquois Indijanaca, tamo gdje se sastaju Stony Creek i Conemaugh River, blizu [[Johnstown]]a, Pennsylvania. *''[[Kiktheswemud]]'', možda Delaware, kod Andersona, Indiana, možda identično sa selom Buckstown ili ''Little Munsee Town''. *''[[Killbuck's Town]]'', na istočnoj strani Killbuck Creeka, oko 10 milja južno od [[Wooster]]a, [[Ohio]]. *''[[Kishakoquilla]]'', ime za dva grada, jedno kod [[Kishacoquillas]]a, okrug Mifflin, Pennsylvania, drugo na French Creek oko 7 milja od [[Meadville]]a, okrug Crawford, Pennsylvania. *''[[Kiskiminetas]]'', na južnoj strani Kiskiminetas Creeka, blizu njenog ušća, okrug Westmoreland, Pennsylvania. *''[[Kiskominitoes]]'', sjeverna obala rijeke Ohio River između [[Hocking]] i [[Scotio (rijeka)|Scioto]] Rivera, Ohio. *''[[Kittanning]]'', Sastoji se od više naselja s miješanim stanovništvom [[Iroquois]] i [[Caughnawaga]], blizu Kittanninga na rijeci Allegheny, okrug Armstrong, Pennsylvania. *''[[Kohhokking]]'', blizu "''Painted Post''"-a okrug Steuben, New York, ili [[Elmira]], okrug Chemung, New York. *''[[Kuskuski]]'', s Iroquois Indijancima, na Beaver Creeku, blizu [[Newcastle (Pennsylvania)|Newcastle]]a, u okrugu Lawrence, Pennsylvania. *''[[Languntennenk]]'', Moravian Delaware blizu Darlingtona, okrug Beaver, Pennsylvania. *''[[Lawunkhannek]]'', Moravian Delaware na rijeci Allegheny kod Franklina, okrug Venango, Pennsylvania. *''[[Lichtenau]]'', Moravian Delaware na istočnoj strani rijeke Muskingum, 3 milje od [[Coshocton]]a, Ohio. *''[[Little Munsee Town]]'', Munsee selo, nekoliko milja istočno od Andersona, Indiana. *''[[Macharienkonck]]'', Minisink selo, Delaware River, okrug Pike, Pennsylvania, nasuprot [[Port Jervis]]a. *''[[Macocks]]'', nešto sjevernije od Chikohoki, možda u [[Wilmington]]u, Delaware, možda selo [[Okahoki]] Indijanaca u Pennsylvaniji. *''[[Mahoning]]'', zapadna obala Mahoning Rivera, možda između [[Warren]]a i [[Youngstown]]a, Ohio. *''[[Mechgachkamic]]'', možda Unami selo, blizu Hackensacka, New Jersey. *''[[Meggeckessou]]'', na rijeci Delaware na [[Trenton Falls]]u, New Jersey. *''[[Meniolagomeka]]'', na Aquanshicola Creeku, okrug Carbon, Pennsylvania. *''[[Meochkonck]]'', [[Minisink]] selo, na gornjoj Delaware u jugoistočnom New Yorku. *''[[Minisink (indijansko selo)|Minisink]]'', Minisink selo, Sussex County, New Jersey, blizu mjesta gdje državna granica prelazi rijeku Delaware. *''[[Munceytown]]'', Munsee selo, na rijeci Thames sjeverozapadno od [[Brantford]]a, [[Ontario]],[[Kanada]]. *''[[Muskingum]]'', možda selo Delaware Indijanaca, na zapadnoj obali rijeke Muskingum, Ohio. *''[[Nain]]'', selo Moravian Delavaraca, blizu [[Betlehem (Ohio)|Bethlehem]]a, Pennsylvania. *''[[Newcomerstown]]'', blizu [[New Comerstown]]a, okrug Tuscarawas, Ohio. *''[[Newtown]]'', ime za tri grada Delawaraca i Iroquoisa, jedno na sjevernoj obali Licking Rivera, blizu sadašnjeg [[Zanesville]]a, Ohio, drugo blizu [[Newtown (Ohio)|Newtown]]a, Ohio; treće na zapadnoj strani Wills Creeka kod [[Cambridge (Ohio)|Cambridge]]a, Ohio. *''[[Nyack]]'', možda [[Canarsee]], kod [[Fort Hamilton]]a, okrug Kings, [[Long Island]], kasnije preseljeno na [[Staten Island]]. *''[[Nyack (Unami selo)|Nyack]]'', možda Unami, na zapadnoj obali [[Hudson]]a kod sadašnjeg [[Nyack]]a, New York. *''[[Ostonwackin]]'', zajedno s [[Cayuga]], [[Oneida]], i drugim Indijancima, na mjestu današnjeg [[Montoursville]]a, Pennsylvania. *''[[Outaunink]]'', Munsee selo, na sjevernoj obali White Rivera, nasuprot [[Muncie]], [[Indiana]]. *''[[Owl's Town]]'', možda Delaware, na Mohican Riveru, okrug Coshocton, Ohio. *''[[Pakadasank]]'', možda Munsee, kod sadašnjeg [[Crawford]]a, okrug Orange, New York. *''[[Papagonk]]'', možda Munsee, in okrug Ulster, New York, također blizu [[Pepacton]]a, okrug Delaware, New York. *''[[Passycotcung]]'', na rijeci Chemung, New York. *''[[Peckwes]]'', Munsee ili Shawnee selo, 10 milja od Hackensacka. *''[[Pematuning]]'', možda Delaware, blizu [[Shenango]]a, Pennsylvania. *''[[Pequottink]]'', Moravian Delaware, na istočnoj onali Huron Rivera, blizu [[Milan, Ohio|Milan]]a, država [[Ohio]]. *''[[Playwickey]]'', možda [[Unalachtigo]], u okrugu Bucks, Pennsylvania. *''[[Pohkopophunk]]'', u istočnoj Pennsylvaniji, vjerojatno okrug Carbon. *''[[Queenashawakee]]'', gornja Susquehanna, Pennsylvania. *''[[Ramcock]]'', [[Rancocas]] selo, okrug Burlington, New Jersey. *''[[Raystown]]'', (?). *''[[Remahenone]]'', možda Unami selo, kod New York Cityja. *''[[Roymount]]'', kod [[Cape May]]a. *''[[Salem]]'', Moravian Delaware, zapadna obala [[Tuscarawas (rijeka)|Tuscarawas Rivera]], 1 1/2 milju jugozapadno od [[Port Washington]]a, pkrug Tuscarawas, Ohio. *''[[Salt Lick]]'', možda Delaware, na Mahoning Riveru blizu Warrena, Ohio. *''[[Sawcunk]]'', zajedno sa [[Shawnee]] i [[Mingo]] Indijancima, kod ušća Beaver Creeka, blizu sadašnjeg [[Beaver]]a, Pennsylvania. *''[[Sawkin]]'', istočna obala rijeke Delaware u New Jerseyju. *''[[Schepinaikonck]]'', Minisink selo, možda u okrugu Orange, New York. *''[[Schipston]]'', možda Delaware, Juniata River, Pennsylvania. *''[[Schoenbrunn]]'', Moravian Munsee, oko 2 milje od grada New Philadelphia, Ohio. *''[[Seven Houses]]'', Beaver Creek, okrug Beaver, Pennsylvania. *''[[Shackamaxon]]'', današnji [[Kensington]], Philadelphia, Pennsylvania. *''[[Shamokin]]'', sa Shawnee, Iroquois i [[Tutelo]] Indijancima, sjeverna obala rijeke Susquehanna, uključujući i otok na mjestu [[Sunbury]]ja, Pennsylvania. *''[[Shannopin's Town]]'', na rijeci Allegheny oko 2 milje od ušća u Monongahelu. *''[[Shenango]]'', više plemena, ime za više gradova, jedno na sjevernoj obali rijeke Ohio blizu Economy, Pennsylvania; jedno na mjestu gdje se sastaju Conewango i Allegheny; jedno Big Beaver, blizu Kuskuski. *''[[Sheshequin]]'', s Iroquois, oko 6 milja od [[Tioga Point]]a, okrug Bradford, Pennsylvania. *''[[Soupnapka]]'', na istočnoj obali Delaware u New Jerseyju. *''[[Three Legs Town]]'', imenovano po poglavici, na istočnoj obali rijeke Muskingum nekoliko milja južno od ušća rijeke Tuscarawas, okrug Coshocton, Ohio. *''[[Tioga]]'', zajedno s plemenima [[Nanticoke]], [[Mahican]], [[Saponi]], [[Tutelo]], etc., na mjestu današnjeg [[Athens (Pennsylvania)|Athens]]a, Pennsylvania. *''[[Tom's Town]]'', na Scioto River, kod današnjeg Chillicothe i blizu ušća Paint Creeka, Ohio. *''[[Tullihas]]'', zajedno sa [[Mahican]] i [[Caughnawaga]], Muskingum River, Ohio. *''[[Tuscarawas]]'', s Wyandot Indijancima, na rijeci Tuscarawas River, Ohio, blizu ušća Big Sandy Rivera. *''[[Venango]]'', zajedno s plemenima [[Seneca]], [[Shawnee]], [[Wyandot]], [[Ottawa Indijanci|Ottawa]], etc., današnji Franklin, okrug Venango, Pennsylvania. *''[[Wechquetank]]'', Moravian Delaware, sjeverozapadno od Bethlehema, Pennsylvania, možda kod današnjeg [[Mauch Chunk]]a. *''[[Wekeeponall]]'', zapadna obala rijeke Susquehanna, kod ušća Loyalstock Creeka okrug Lycoming, Pennsylvania, možda identično s Queen Esther's Town. *''[[Walagamika]]'', današnji [[Nazareth (Pennsylvania)|Nazareth]], okrug Lehigh, Pennsylvania. *''[[White-eyes Villag]]e'', imenovano po poglavici, na [[Duncan's Falls]]u, nedaleko [[Zanesville]]a, Ohio. *''[[White Woman's Town]]'', Tasmo gdje se sastaju Walhonding i Killbuck River, okrug Coshocton, Ohio. *''[[Will's Town (Delaware selo)|Will's Town]]'', istočna obala rijeke Muskingum na ušću Wills Creeka, okrug Muskingum, Ohio. *''[[Woapikamikunk]]'', u dolini White Rivera, Indiana. *''[[Wyalusing]]'', Selo Munsee i Iroquois Indijanaca, na mjestu [[Wyalusing]]a, okrug Bradford, Pennsylvania. *''[[Wayoming (indijansko selo)|Wyoming]]'', zajedno s plemenima [[Iroquois]], [[Shawnee]], [[Mahican]] i [[Nanticoke]]; kasnije Delaware i [[Munsee]]; današnji [[Wilkes-Barre]], Pennsylvania. == Povijest == [[Datoteka:Lapowinsa by Gustavus Hesselius 01.jpg|mini|Poglavica Lapowinsa]] [[Datoteka:Treaty of Penn with Indians by Benjamin West.jpg|mini|Ugovor iz 1682. između Lenapa i Williama Penna; Benjamin West(1771)]] Prema tradicionalnoj povijesti Delaware Indijanaca zapisanoj u svetim tekstovima 'crveni urez' ili [[walam olum]], njihova pradomovina bila je negdje na sjeverozapadu. Njihove tri glavne grane, po svoj prilici vezane u labavi savez bile su Munsee (Wolf) s totemom [[vuk]]a, Unami ili Turtle s totemom [[kornjača|kornjače]] i Unalachtigo ili Turkey s totemom [[puran]]a. Oko 1600. godine ova plemena locirana su u dolini rijeke Delaware od [[Cape Henlopen]]a, [[Delaware]], sjeverno do donjeg toka [[Hudson]]a u južnom [[New York]]u. U posljednjih 300 godina Delavarci su preseljavani najmanje 20 puta. Do 1900. godine živjeli su na područjima sadašnjih država Delaware, [[New Jersey]], [[New York]], [[Pennsylvania]], [[Zapadna Virginia]], [[Ohio]], [[Michigan]], [[Indiana]], [[Missouri]], [[Arkansas]], [[Louisiana]], [[Teksas]], [[Wisconsin]], [[Kansas]] i Oklahoma, i kanadskoj provinciji [[Ontario]]. Nizozemci u kontakt Unami i Munsee Indijancima dolaze još 1609, a Šveđani 1637. sa skupinom Unalactigo. Svoj prvi ugovor potpisuju s Williamom Pennom, utemeljiteljem Pennsylvanije, koji se odvijao ispod jednog brijesta u selu [[Shackamaxon]], današnji [[Kensington]] u okrugu Philadelphia, Pennsylvania. penn želi zemlju steći kupnjom a ne osvajanjem, i za zemlju za njegovu koloniju plaća im 1,200 funti. U kasnija vremena Delavarci neće biti tako sretne ruke. Godine 1720. dolaze pod vlast Irokeza i postupno ih prema zapadu potiskuju kolonisti, pa 1724 pristižu u područje Alleghenyja i 1742 na Susquehannu. Na poziv Wyandota 1751, oni počinju sebi podizati naselja u istočnom Ohiju, i naskoro veliki dio njih našao se na Muskingumu i drugim pritocima Ohia. Podupirani Francuzima i drugim zapadnim plemenima oslobađaju se irokeške kontrole i staju na stranu nasuprot engleskih naseljenika sve do poznatog ugovora u Greenvilleu (1795; Treaty of Greenville), koji je uslijedio nakon bitke na Fallen Timbersu (Battle of Fallen Timbers). Ugovor potpisuju plemena Wyandot, nekoliko bandi Delaware Indijanaca, Shawnee, nekoliko bandi Ottawa, Chippewa, nekoliko bandi [[Potawatomi]] Indijanaca, nekoliko bandi Miami Indijanaca, [[Wea]], [[Kickapoo]] i pleme [[Kaskaskia]]. Delavarci su pokršteni još tijekom 17. i 18. stoljeća od strane moravskih misionara. Oko q1770 od plemena [[Miami]] i [[Piankashaw]] dobivaju i dozvolu da se nastane između rijeka Ohio i White u Indijani. Godine [[1789.]] dozvolom španjolskog governmenta, dio ih se seli u M;issouri i kasnije u Arkansas, zajedno s bandom [[Shawnee]] Indijanaca, a nakon toga migriraju za [[Teksas]]. Do [[1835.]] većina Delaware bandi okuplja se u [[Kansas]]u, ali su [[1867.]] većinom preseljeni u Oklahomu gdje se neki naseljavaju na području dodijeljenom [[Cherokee]]ma (Cherokee Nation), a ostali [[Caddo]] i [[Wichita]] Indijancima na jugozapad Oklahome. Dio Munsee Indijanaca sada žive s plemenom [[Stockbridge]] u [[Wisconsin]]u, a ostali su se raspršili po drugim dijelovima Sjedinjenih Država. U Ontariju u Kanadi, žive tri bande, to su ''Delawares of Grand River'', blizu [[Hagersville]]a; ''Moravians of the Thames'' na rijeci Thames, blizu [[Bothwell]]a; i Munceys of the Thames, blizu [[Muncey]]a. Gotovo sve ove grupe pripadaju Munseema. Mooney je procijenio da im je 1600. broj iznosio oko 8,000, uključujući i pleme [[Canarsee]] s Long Islanda. popisom iz 1910 u SAD-u ih je bilo 914 Delawara i 71 Munsee, kojima bi trebalo pribrojati i one iz Kanade, što bi sveukupno iznosilo oko 1,600. Na rezervatu s [[Wichita Indijanci|Wichita]]ma 1937.bilo ih je 140. Broj Delavaraca danas (2005) iznosi ukupno 13,500, i to 10,000 u Oklahomi, to su [[Delaware Indian Tribe of Western Oklahoma]], sa središtem u gradu [[Anadarko, Oklahoma|Anadarko]] i [[Delaware (Lenape) Indian Tribe of Oklahoma]], sa središtem u gradu [[Bartlesville]]; 2,000 u Ontariju; i 1,500 u [[Wisconsin]]u na Stockbridge-Munsee Reservation, sa srewdištem u [[Bowler, Wisconsin|Bowleru]]. == Etnografija == [[Datoteka:Restored cottages of the Moravian Indians in Schoenbrunn, Ohio.jpg|mini|Obnovljene kuće Moravian Delavaraca u Schoenbrunnu, Ohio.]] Rani izvještaji Delavarce opisuje kao gostoljubiv narod. Njihova sela, kod Unami i Unalachtigo bandi, uglavnom nisu bila fortificirana, ali zbog blizine [[Mohawk]]a, kod Munsee Indijanaca jesu. Sela su naseljena tijekom ljetnog perioda, s populacijom od nekoliko stotina duša. Individualne zemlje nije bilo, ali su postojala obiteljska lovačka područja. Imali su 3 tipa [[wigwam]]a, kružni s kupolastim [[krov]]om, pravokutni sa sljemenom gredom i pravokutni s lučnim krovom. Kanui se nisu koristili kao što je slučaj na Velikim jezerima, od brezove kore (birchbark canoe), nego je bio dubljen u deblu (dugout canoe). Muškarci su se bavili lovom i ribolovom, a žene agrarnim poslovima, a uzgajao se kukuruz, duhan, grah, tikve i drugo, na poljima koja su se često prostirala na preko 200 akara. Delaware muškarci pomno su odstranjivali sve dlake s lica, običaj dobro poznat kod južnoameričkih [[Munde]] i [[Abipón]] Indijanaca. Žene su svoja lica bojala crvenim okerom, a tetoviranje je bilo uobičajeno kod oba spola. Ratnici su na glavi nosili uvojak skalpa koji je stajao uspravno, stil frizure ,često nazivan 'mohawk', dok su stariji muškarci puštali kosu da raste duga. Sachem (poglavica) kod Lenapa nosio je samo jedno orlovo pero. Odjeća je od jelenje kože, ukrašena zrncima školjaka ili dikobrazovim bodljama, pernatim ogrtačima i drugim ornamentima. Nos su bušili i kroz probijeni septum nosili srebrne alkice. Posebnih ženidbenih ceremonija nisu imali, a obitelj je najčešće monogamna. Njihove religiozne ceremonije centrirane su oko posvećene 'velike kuće', ceremonije poznate u njihovom jeziku kao [[Gamwing]], koja se održava godišnje, tijekom koje se ljudi zahvaljuju Velikom duhu i polubogovima ([http://www.astronomy.pomona.edu/archeo/astro6/delaware_ind/BIGHOUSE.HTML vidi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061209011000/http://www.astronomy.pomona.edu/archeo/astro6/delaware_ind/BIGHOUSE.HTML |date=9. prosinca 2006. }}). -Snovima se, kao i kod drugih Indijanaca, pridaje veliki značaj, a i sami šamani (svećenici) dijelili su se na dvije klase, tako je jedan bio onaj koji je tumačio snove i pretkazivao budućnost. Druga klasa šamana bavila se izlječenjem bolesnih. Svoje mrtve sahranjivali su u plitkim grobovima, ali su metode bile različite, u ispruženom ili skvrčenom položaju, pojedinačno i ponekad grupno. Lenape su vjerovali i u zagrobni život, ali bez kršćanskog koncepta raja i pakla. Svoja imena nerado izgovaraju, i u upotrebi su uobičajeno razni nadimci, također čest običaj među različitim indijanskim skupinama. ''Sveti tekstovi [[Walam Olum]]'' == Literatura == *Adams, Richard C. ''“A Brief History Of The Delaware Indians”.'' U.S. 59th Cong. 1st Session. Vol. 8, no. 501. (Serial Document 4916 no. 501). *Connelley, William Elsey. ''“The Delawares”.'' A Standard History of Kansas and Kansans. Chicago: Lewis Publishing Company, 1918. *Cutler, William G. ''“The Delawares or Lenapes”.'' History of the State of Kansas. Chicago: A. T. Andreas, 1883. *Zeisberger, David. ''Delaware Indian and English Spelling Book for the Schools of the Mission of the United Brethren with Short Historical Accounts from the Old and New Testament and other Useful Instructions for Children.'' Philadelphia: Mary Cist Press, 1806. *Weslager, C.A. (Clinton Alfred). ''The Delaware Indians: A History.'' New Brunswick, New Jersey: Rutgers University Press, 1972. == Vanjske poveznice == *[http://www.delawaretribeofindians.nsn.us/faq.html Frequently Asked Questions About The Lenape Or Delaware Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070204113847/http://www.delawaretribeofindians.nsn.us/faq.html |date=4. veljače 2007. }} *[http://www.native-languages.org/lenape.htm Native Languages of the Americas: Lenape (Unami, Delaware, Lenni Lenape)] *[http://www.delawaretribeofindians.nsn.us/ Delaware Tribe of Indians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111102124537/http://www.delawaretribeofindians.nsn.us/ |date=2. studenoga 2011. }} *[http://www.tolatsga.org/dela.html Lee Sultzman, Delaware History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210126212242/http://tolatsga.org/dela.html |date=26. siječnja 2021. }} *[http://www.anthro4n6.net/lenape/ Lenni Lenape] *[http://www.hopefarm.com/indians2.htm The Delaware Indians A Brief History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061228232814/http://www.hopefarm.com/indians2.htm |date=28. prosinca 2006. }} *[http://www.lenapeindians.com/lenape_websites.htm Lenape Indians (linkovi)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061020195505/http://www.lenapeindians.com/lenape_websites.htm |date=20. listopada 2006. }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Delaware Indijanci| ]] [[Kategorija:Indijanci, New Jersey]] [[Kategorija:Indijanci, Delaware]] [[Kategorija:Indijanci, Indiana]] [[Kategorija:Indijanci, Ohio]] [[Kategorija:Indijanci, Kansas]] [[Kategorija:Indijanci, Maryland]] [[Kategorija:Indijanci, New York]] [[Kategorija:Indijanci, Oklahoma]] [[Kategorija:Indijanci, Pennsylvania]] [[Kategorija:Indijanci, Wisconsin]] gcxyxjsmzqd9g2iuaochxvivu4l0lfp George Wells Beadle 0 75382 7431080 6252716 2026-04-16T20:25:40Z Divna Jaksic 974 infookvir 7431080 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = George Wells Beadle | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[22. listopada]] [[1903.]] | mjesto_rođenja = ({{SAD grad|Wahoo|Nebraska}}, [[SAD]] | datum_smrti = [[9. lipnja]] [[1989.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Pomona|Kalifornija}}, [[SAD]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = | religija = | poznat_po = | polje = Biologija, genetika | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] za 1958. godinu | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''George Wells Beadle''' ({{SAD grad|Wahoo|Nebraska}}, [[22. listopada]] [[1903.]] – {{SAD grad|Pomona|Kalifornija}}, [[9. lipnja]] [[1989.]]), [[SAD|američki]] biolog (genetičar). Otkrio je da [[gen]]i djeluju tako da upravljaju specifičnim kemijskim procesima. Jedan je od trojice dobitnika [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za medicinu]] za [[1958.]] godinu. == Vanjske poveznice == * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1958/beadle-bio.html Životopis na službenim stranicama Nobelove nagrade] {{Mrva-nobel-medicina}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Beadle, George Wells}} [[Kategorija:Američki biolozi]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Genetičari]] otc94spznm2plmkol9ipmnyow23qi2o Chowanoc 0 76366 7430865 7070247 2026-04-16T12:20:29Z Panasko 203327 7430865 wikitext text/x-wiki '''Chowanoc''' (Chowan), pleme [[Algonquian]] Indijanaca nastanjeno u vrijeme otkrića 1584. – 1585. u sjeveroistočnoj [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] na područjima današnjih okruga [[Chowan (okrug, Sjeverna Karolina)|Chowan]], [[Hertford (okrug, Sjeverna Karolina)|Hertford]], [[Gates (okrug, Sjeverna Karolina)|Gates]] i [[Bertie (okrug, Sjeverna Karolina)|Bertie]], napose uz rijeku Chowan gdje se sastaju rijeke [[Blackwater]] i Meherrin. Od nekadašnjih 1,500 preostalo ih je svega 5 [[1755.]] == Ime == Ime Chowanoc na Algonquian jeziku označava '(ljude ili narod) na jugu' "''(people) at the south'', " shawŭni 'south'; shawŭnogi 'they of the south,' 'southerners.' W. J. -Ovime se korijen imena Chowanoca dovodi u istu vezu kao ime plemena [[Shawnee]], također, 'southerners.' == Sela == Chowanoci su imali najmanje 5 sela za koje se zna ,to su : *''[[Maraton (indijansko selo)|Maraton]]'', na istočnoj obali rijeke Chowan u okrugu Chowan. *''[[Ohanoak]]'', na zapadnoj strani rijeke Chowan, vjerojatno u okrugu Hertford. *''[[Catoking]]'', vjerojatno kod [[Gatesville, Sjeverna Karolina|Gatesville]]a, u okrugu Gates. *''[[Metocaum]]'', na rijeci Chowan u sadašnjem okrugu Bertie. *''[[Ramushonok]]'', između rijeke Meherrin i Nottoway u okrugu Hertford. == Povijest == Populacija Chowanoka, mišljenje je uvijek skromnog Mooneya (1928), nije iznosila više od 1,500 (1600), dok po podacima iz 1584-1585 samo je selo Ohanoak imalo oko 700 ratnika. Dolaskom Engleza Chowanoki brzo počinju gubiti populaciju a [[1663.]] dolaze pod Englesku krunu, da bi ih uskoro oko 1670. pogodila epidemija boginja. Indijanci su nezadovoljni ugovorom i [[1675.]] započinju rat koji su izgubili 1676. i smješteni na rezervat na Bennett's Creeku. Godine 1701. cijelo pleme spalo je na jedno selo na Bennett's Creeku, a rezervat je s izvornih 12 četvornih milja sveden 1707. na 6. Chowanoci su aktivni i u Tuscarora ratu 1711-1712. a broj im sljedeće 1713 iznosi tek 240. Godine [[1723.]] Chowanoci (njih 60) su s [[Tuscarora]]ma smješteni na rezervat a 1733. postaju dio plemena Tuscarora. Prema guverneru Dobbsu, 1755. ih je preostalo tek 5, dva muškarca i tri žene. Pleme Chowaoc kao pleme je nestalo, ipak njihovih potomaka još ima po raznim američkim državama, a najviše među Tuscarorama u [[New York]]u i [[Ontario|Ontariju]] u [[Kanada|Kanadi]]. Među preživjelim potomcima nalazimo i Lauru Wallace, koja kaže '' 'I am a direct descendent of Thomas Hoyter, a chief of the chowanoc indians' ''. Nakon Tuscarora rata preživjeli Chowanoci svi su imali engleska imena, od pojedinaca spominju se: poglavica [[Thomas Hoyter]] (Hoyton, Hoyston), i nadalje John Hoyter, Charles Bennet, James Bennet, John Robins, John Reading, Charles Beazley, Jeremiah Pushing, i Neuse Will. == Literatura == == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chowanoc/chowanochist.htm Chowanoc Indian Tribe] *[http://homepages.rootsweb.com/~jmack/algonqin/mook4.htm Algonkian Ethnohistory Of The Carolina Sound] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Chowanoc| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] kj825rz7t3uqovuo717zc3ojkbbrxt6 Conoy 0 76412 7430866 7070321 2026-04-16T12:20:34Z Panasko 203327 7430866 wikitext text/x-wiki '''Conoy''' (Piscataway).- / naziv Conoy, prema Swantonu, nepoznatog je značenja./ Pleme ili konfederaciji bandi i plemena [[Algonquian]] Indijanaca srodnih grupama [[Nanticoke]] i [[Delaware Indijanci|Delaware]] i nastanjenih između rijeka [[Potomac]] i zaljeva [[Chesapeake]] u današnjem [[Maryland]]u i District of Columbia. Conoyi su nazivani prema jednom svome selu i Piscataway, u kojemu je bilo sjedište konojskog poglavice. Danas njih oko 200 ([[2000.]]) živi u Marylandu organizirani u plemena ''Piscataway Conoy Condeferacy'' i ''Piscataway Indian Nation''. == Bande i plemena == *[[Acquintanacsuak]], na zapadnoj obali rijeke Patuxent u okrugu St. Marys. *Conoy proper ([[Piscataway]]), na jugu okruga Prince Georges. *[[Mattapanient]], na rijeci Patuxent, možda u okrugu St. Marys. *[[Moyawance]], na zapadnoj obali rijeke Potomac, blizu plemena Conoy. *[[Nacotchtank]], rijeka Potomac, u District of Columbia. *[[Pamacocack]] oko ušća Mattawoman Creeka i sadašnji Pomonkey, okrug Charles. *[[Patuxent]], u okrugu Calvert. *[[Potapaco]], južni i središnji dijelovi okruga Charles. *[[Secowocomoco]], na rijeci Wicomico u okruzima St. Marys i Charles. == Sela == Glavna sela Konojaca nosila su plemenska imena, uz njih postojala su i *''Catawissa'', danas Catawissa, u okrugu Columbia, Pennsylvania. *''Conejoholo'', istočna obala rijeke Susquehanna na ili blizu [[Bainbridge]], u okrugu Lancaster, Pennsylvania. *''Conoytown'', na rijeci Susquehanna između Conejoholo i Shamokin (Sunbury), Pennsylvania. *[[Kittamaquindi]], tamo gdje se sastaju Tinkers Creek i Piscataway, Maryland. == Povijest == Conoyi u kontakt s Europljanima dolaze još 1608 kada kapetan John Smith plovi uz Potomac i nailazi na nekoliko njihovih sela među kojima i Nacotchtank koje će 1622 biti uništeno od bande pljačkaša iz [[Virginia|Virginije]], ali je iznova niknulo. Kasnije 1634., dvadeset-petog dana mjeseca ožujka katolička engleska kolonija lorda Baltimorea i jezuitski očevi Andrew White i John Altham, uspostavljaju prijateljske odnose s [[Yaocomoco]] Indijancima, poglavicom Piscatawaya i s virginijske strane s poglavicom Potomaca i uspostavljaju prvu misiju. Ubrzo će ih pogoditi epidemija boginja (1670) a 1675 izloženi su napadima Indijanaca Susquehanna, pa se povlače uz rijeku [[Potomac (rijeka)|Potomac]] i na [[Susquehanna (rijeka)|Susquehannu]]. Na Susquehanni podižu selo Conejoholo, blizu Conestoge odakle postupno migriraju na sjever u Harrisburg, Shamokin, Catawissa, i Wyoming, da bi 1765. stigli u južni [[New York]] u Owego, Chugnut i Chenango, gdje se preostalih 150 priključilo Mahican i Delaware Indijancima, postajući dio ovih plemena. Prema procjeni bilo ih je 1,000 (1700), da bi ih 1800 preostalo tek 50. Sto godina kasnije (1900) Conoyima je broj i dalje oko 50, a do 2000 narastao je na oko 200. == Etnografija == Konojci kulturno pripadaju području ''Istočnih šuma'' i nalik je onoj [[Powhatan]] Indijanaca. Kuće su im stoga bile komunalne, ovalnog oblika, prekrivene korom ili [[hasura]]ma. Muškarci su bili lovci i ribari, a služili su se lukom i strijelom i kopljima, i kretali se u dug-out kanuima, to jest dubljenima u deblu, što je bio običaj kod atlantskih algonkinskih plemena. –Žena se bavila [[lončarstvo]]m i [[košaraštvo]]m te radom u njivama, gdje su se uzgajale 3 tipične indijanske kulture: [[kukuruz]], [[tikve]] i [[duhan]]. == Vidi == *[[Opament]] == Literatura == == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/delaware/conoyindians.htm Conoy Indian Tribe History] *[http://www.dep.state.pa.us/dep/monthlyprograms/american_indian/2001/conoy.html The Conoy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070204151609/http://www.dep.state.pa.us/dep/monthlyprograms/american_indian/2001/conoy.html |date=4. veljače 2007. }} *[http://www.mdtechacademy.org/web2002/etubb/Piscataway%20Report.htm Piscataway – Conoy Indians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070502122114/http://www.mdtechacademy.org/web2002/etubb/Piscataway%20Report.htm |date=2. svibnja 2007. }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Conoy| ]] [[Kategorija:Indijanci, Maryland]] [[Kategorija:Indijanci, Washington, DC]] m6mql8zxajn453uhd35qtw0891kt4yy Predložak:Infookvir boksač 10 76643 7431227 7226410 2026-04-17T01:09:59Z PonoRoboT 259157 [[Modul:Datum i dob]] 7431227 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="text-align: left;" |- | colspan="2" style="font-size: larger; text-align: center;" | '''{{{ime i prezime}}}''' |- {{#if: {{{slika|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}} colspan="2" style="font-size: smaller; text-align: center;" {{!}} [[Slika:{{{slika}}}|200px]]<br>{{{caption|}}} {{!}}- }} ! colspan="2" style="background-color: #efefef; text-align: center;" | Osobni podatci |- {{#if: {{{pravo ime|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Pravo ime i prezime {{!}} {{{pravo ime}}} {{!}}- }} {{#if: {{{nadimak|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Nadimak {{!}} {{{nadimak}}} {{!}}- }} {{#if: {{{kategorija|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Težinska kategorija {{!}} {{{kategorija}}} {{!}}- }} {{#if: {{{državljanstvo|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Državljanstvo {{!}} {{{državljanstvo}}} {{!}}- }} {{#if: {{{nadnevak rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Nadnevak rođenja {{!}} {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{nadnevak rođenja}}}|{{{nadnevak smrti}}}}} {{!}}- }} {{#if: {{{mjesto rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Mjesto rođenja {{!}} {{{mjesto rođenja}}} {{!}}- }} {{#if: {{{nadnevak smrti|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Nadnevak smrti {{!}} {{#invoke:Datum i dob|death|{{{nadnevak rođenja}}}|{{{nadnevak smrti}}}}} {{!}}- }} {{#if: {{{mjesto smrti|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Mjesto smrti {{!}} {{{mjesto smrti}}} {{!}}- }} {{#if: {{{stil|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Stil {{!}} {{{stil}}} {{!}}- }} {{#if: {{{visina|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Visina {{!}} {{{visina}}} {{!}}- }} {{#if: {{{ukupno|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{pobjeda|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{prekidom|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{neriješenih|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{nevažećih|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{prvak|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{amat ukupno|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{amat pobjeda|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{amat prekidom|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{amat poraza|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{amat neriješenih|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{amat nevažećih|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{amat prvak|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! colspan="2" style="background-color: #efefef; text-align: center;" {{!}} Boksačke statistike {{!}}- }} {{#if: {{{ukupno|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{pobjeda|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{prekidom|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{neriješenih|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{nevažećih|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{prvak|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! colspan="2" style="background-color: #efefef; text-align: center;" {{!}} Profesionalne {{!}}- }} {{#if: {{{ukupno|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Ukupno borba {{!}} {{{ukupno}}} {{!}}- }} {{#if: {{{pobjeda|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Pobjeda {{!}} {{{pobjeda}}} {{!}}- }} {{#if: {{{prekidom|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Pobjeda prekidom {{!}} {{{prekidom}}} {{!}}- }} {{#if: {{{poraza|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Poraza {{!}} {{{poraza}}} {{!}}- }} {{#if: {{{neriješenih|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Neriješenih {{!}} {{{neriješenih}}} {{!}}- }} {{#if: {{{nevažećih|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Nevažećih {{!}} {{{nevažećih}}} {{!}}- }} {{#if: {{{prvak|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Naslov prvaka {{!}} {{{prvak}}} {{!}}- }} {{#if: {{{amat ukupno|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{amat pobjeda|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{amat prekidom|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{amat poraza|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{amat neriješenih|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{amat nevažećih|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{amat prvak|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! colspan="2" style="background-color: #efefef; text-align: center;" {{!}} Amaterske {{!}}- }} {{#if: {{{amat ukupno|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Ukupno borba {{!}} {{{amat ukupno}}} {{!}}- }} {{#if: {{{amat pobjeda|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Pobjeda {{!}} {{{amat pobjeda}}} {{!}}- }} {{#if: {{{amat prekidom|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Pobjeda prekidom {{!}} {{{amat prekidom}}} {{!}}- }} {{#if: {{{amat poraza|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Poraza {{!}} {{{amat poraza}}} {{!}}- }} {{#if: {{{amat neriješenih|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Neriješenih {{!}} {{{amat neriješenih}}} {{!}}- }} {{#if: {{{mat nevažećih|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Nevažećih {{!}} {{{amat nevažećih}}} {{!}}- }} {{#if: {{{amat prvak|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Naslov prvaka {{!}} {{{amat prvak}}} {{!}}- }} {{#if: {{{medalje}}} | ! align="center" style="background:#efefef;" colspan="2" {{!}} Nagrade i dostignuća {{!}}- }} {{#if:{{{medalje|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}- {{!}}colspan="2"{{!}} {{(}}{{!}} style="width: 23em; text-align: left;" {{!}}- {{#if:{{{1| }}}|{{!}}colspan="3" style="text-align:center;" {{!}} [[Slika:{{{1}}}|{{{2|100px}}}|{{{3|{{PAGENAME}}}}}]]<br /><small>{{{3|{{PAGENAME}}}}} {{!}}- }} {{{medalje}}} {{!}}} }} |}<noinclude> == Uporaba == <pre> {{Boksač |ime i prezime = |slika = |caption = |pravo ime = |nadimak = |kategorija = |državljanstvo = |nadnevak rođenja = |mjesto rođenja = |nadnevak smrti = |mjesto smrti = |stil = |visina = |ukupno = |pobjeda = |prekidom = |poraza = |neriješenih = |nevažećih = |prvak = |amat ukupno = |amat pobjeda = |amat prekidom = |amat poraza = |amat neriješenih = |amat nevažećih = |amat prvak = |medalje = }} </pre> {{GLAVNIRASPORED:boksač}} [[Kategorija:Infookviri za športaše]] <!--[[Kategorija:Templates using ParserFunctions|{{PAGENAME}}]]--> </noinclude> lvmmd68tc44qfoct6aq5lkj3009c5sk Cree 0 77335 7430867 7070356 2026-04-16T12:20:39Z Panasko 203327 7430867 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mähsette Kuiuab Chief of the Cree indians 0022v.jpg|mini|Mähsette Kuiuab, Cree poglavica.]] [[Datoteka:Bigbear-blanket.jpg|mini|Mistahimaskwa (Big Bear), Cree poglavica.]] [[Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 062.jpg|mini|Cree žena.]] [[Datoteka:Bobtail.jpg|mini|Bobtail, (Keskayiwew), Cree poglavica, 1887.]] [[Datoteka:CreeCamp1871.jpg|mini|Cree logor južno od Vermiliona (Lat N. 53 Long W. 111) rujan 1971.]] [[Datoteka:Nemaska.jpg|mini|Nemiscau Cree naselje, Quebec, Kanada. Srpanj 2006]] [[Datoteka:Piapot.jpg|mini|Piapot, Cree Indijanac s puškom.]] '''Cree''' (Cri; fra. ''Cris'', hrv. oblik: Kri).- Jedna od najsnažnijih i najznačajnih grupa Američkih Indijanaca iz [[Kanada|Kanade]] raširenih po velikom području kroz južnu Kanadu s glavnim staništem oko [[Jamesov zaljev|Jamesova zaljeva]]. Cree se dijele na tri velike grane, to su: [[Sakawithiniwuk]] ili Sakawininiwug ili Wood Cree, Woodland Cree (Šumski Kri), [[Maskegon]] ili Swampy Cree (Močvarni Kri) i Plains Cree ili [[Paskwawininiwug]] (Prerijski Kri) == Ime == Ime Cree nastalo je od Kristinaux, krnjeg francuskog oblika imena ''Kenistenoag'' koji su Kri nazivali sami sebe. Ovaj oblik u francuskom je skraćen na Kri. Posotije i nazivi ''Iyiniwok'' i ''Nehiyawok'', u znaćenju "''those of the first race''" kojima su Kri sebe nazivali (Swanton), ili u značenju ‘person with four parts,’ koji se temelji na svetoj brojci 4 i značaju koju pridodaju njihovom emocionalnom, duhovnom, fizičkom i mentalnom razvoju. U ranim izvorima francuski putopisci ih nazivaju O'pimmitish Ininiwuc ili "''men of the woods''", riječ ''Ininiwuc'' varijanta je od ''Iyiniwok'' ili ''Nehiyawok'' i značenje ''O'pimmitish Ininiwuc'' je upitno. Njihovi indijanski susjedi nazivali su ih raznim imenima, njima najbliži [[Chippewa]] zvali su ih ''Nehiyaw'', što nije ništa drugo nego njihov oblik kri-naziva ''Nehiyawok''. Southern Indians je ime od trgovaca kompanije '' 'Hudson Bay' ''. Na preriji su ih Indijanci [[Hidatsa]] nazivali su ih ''Shahe' ''; [[Sioux]] Shi-e-á-la; [[Siksika]] ''Saie'kuun'', i kod [[Assiniboin]]a ''Sha-i-yé'', ili ''Shi-é-ya'' koji znači "''enemies''". Svi ovi prerijski nazivi mogli bi biti oblici koji potiću iz istog korijena i s time istog značenja, a označavao je neprijatelje. Assiniboini su se su se uortačili s Kri Indijancima i postali su prijatelji, i ovaj naziv je ostao svjedokom da je stariji od cijepanja [[Wazikute]] Indijanaca od ostalih [[Yanktonai]] Siouxa i njihovog savezništva sa plemenom Cree. kri su bili ekspanzivni što dokazuje njihova rasprostranjenost kroz južnu Kanadu pa su ušli u sukob [[Athapaskan]] plemenima, ovi ih tada prozvaše ''Ana'', ''Annah'', ''Ennas'' ili ''Eta'', ovisno od plemena do plemena, i ima isto značenje "foes," ili 'neprijatelji'. == Jezik == {{glavni|krijski jezik}} Krijski jezik član je porodice [[Algonquian]] i ima više narječja. [[Monsoni]] (Moose Cree) su govorili ''' ''L'' '''-narječjem u [[Ontario|Ontariju]] i području [[Jamesov zaljev|Jamesova zaljeva]]. Na preriji su Plains Cree su govorili ''' ''Y'' '''-narječjem i Woods Cree ''' ''Th'' '''-narječjem u šumama Kanade sve do [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]] i na [[Northwest Territories]]. Neki u narječja Cree Indijanaca svrstavaju i jezik plemena [[Tête de Boule]] ili Roundheads (Okrugle Glave, Glave od Kugle), Indijance ''Bikova glava'' s [[Labrador]]a, koji su u stvari podskupina [[Montagnais]]a i govorili ''' ''R'' '''-narječjem. Ekspanziju Krija osobito je potaknula trgovina krznom. Kri jezicima i narječjima danas govore Moose Cree (4.500), Plains Cree (34.000), Swampy Cree (4.500) i Woods Cree (35.000). == Povijest == Kada su došli prvi bijelci među njih (sredinom 17. stoljeća), bili su to jezuitski misionari, Kri su živjeli u području Jamesova zaljeva. Oni su stanovnici šume i lovci na jelene i drugu divljač, koja se hvata zbog mesa, kože i krzana. Iz ovoga kraja oni će se širiti u kasnijem periodu kroz južnu Kanadu sve do Aberte, i do rijeke Churchill na sjeveru. Do 1667. Kri su u kontaktu samo s jezuitima, a te godine i s ljudima kompanije Hudson Bay, koja se bavila trgovinom s krznom. Indijanci su vješti lovci i poznaju šumu, pa dobivaju vatreno oružje, -puške. Krzno koje žele bijeli trgovci tjerat će ih u osvajanja novih lovišta, a s puškama oni postaju opasni svojim susjedima. Godine 1697. oni potiskuju athapaskansko moćno pleme Chipewyan prema istoku i sjeveru, što će dovesti do daljnjih pokreta drugih plemena. Kompanija 1717. utemeljuje postaju Churchill na istoimenoj rijeci, što utječe u zaljev Hudson Bay, za koju će Kri-lovci također nabavljati krzna. Premda postoje prijateljski odnosi i trgovačke veze, kontakt s bijelcima mnogima će donesti smrt. Još 1784. 90% Chipewyana pokosit će boginje, to je ista epidemija koja je pogodila i [[Slavey]] Indijance. Krije epidemija pogađa 1776/1777, i onda opet 1781/1782, u ovoj drugoj epidemiji od 4,000 Plains Creeja, preostalo je svega 1,000, a broj Swampy Creeja je prepolovljen. Epidemije se ne smiruju i pogađaju ih opet 1786. i nakon toga 1869. stradavaju Plains Cree. Dijelovi Krija još se 1700 ujedinjuju s jednom skupinom [[Yanktonai]] Indijanaca, to su [[Wazikute]], koji traže saveznike protiv svoje braće Sijuksa, od kojih su se odvojili. Njih ćemo kasnije nazivati ''Kuhačima Kamena'', [[Assiniboin]]i, zato što su svoju hranu kuhali u kožnim vrećicama pomoću vrelog kamenja u vodi. S njima će se ovi Kri udružiti, pa će ih Assiniboini povući za sobom na preriju Kanade i Montane, i još danas žive na rezervatu Rocky Boy's u Montani. == Etnografija == Kri su stanovnici šume, koji svoju domovinu u Quebecu nazivaju ''Iiyiyuuschii'', ili ''Iiyiyuu Astchii'' {"''the land of the Iiyiyuu'' (people)"} i velika je za ⅔ Francuske. U sjevernim dijalektima oni danas sebe nazivaju Iiyiyuu, dok u južnijim dijalektima postoji naziv Iinuu. U Quebecu ih ima 13,000 u 9 naselja. Pet naselja je duž obale, što oni zovu wiinipakw ("the sea"), viz.: Waskaganish, Eastmain, Wemindji, Chisasibi i Whapmagoostui. Četiri su locirana u unutrašnjosti (ili ''nuuchimiich''), viz.: Nemaska, Waswanipi, Oujé-Bougoumou i Mistissini. Osvajanjem prerije Kri usvajaju i način života prerije kakvu nalazimo kod njihovih prijatelja Assiniboina. Glavni simbol ove kulture je nomadski lov na bizone. Kri što su se ekspanzijom iz šuma širili u područje kanadskog Barelandsa, zapadno od [[Hudsonov zaljev|Hudsonova zaljeva]], žive u šatorima sličnih [[Eskimi|eskimskima]], s tom razlikom, što indijanski šator-Krija ima otvor za dim, eskimski ga nema, pa je stoga kri-šator manje efikasan u zaštiti od hladnoće. Šator Krija nalazimo i kod njihovih rođaka [[Montagnais]]a. Lijep opis pravog Kri-života, koji su vodili u 18. stoljeću ostavio nam je [[Alexander Mackenzie]]. Mackenzie ih naziva ''Knisteneaux'', i kaže da su lijepo građeni, bakrene puti i crne kose, tipične za američkog domoroca, te crnih i pronicavih očiju. == Bande == *Bande 1590. – 1620.: Eastern Cree James Bay Cree, [[Michinipi Cree]], [[Mistassini Cree]], [[Northern Cree]], [[Swampy Cree]], [[Woods Cree]], *Bande 1630. – 1660. [[Asini Wachi Wininiwak]], Albany Post, Alimibequek, Canoe Cree, Strongwood, Bouscoutton, Eastern Cree, Eastmain, James Bay Cree, Kilistinonos, Kinistino, Matawa Kirinowak, Mistassini Cree, Monson, Moose Cree, Moose Factory, Nisibourounik, Northern Cree, Poisson Blancs, Rupert House, Sioux Lookout Bands, Swampy Cree, Upstream Cree, Wapoos Wininiwak, Waskaganish, Waswanipi, *Bande 1670-1700: Asini Wachi Wininiwak, Atspu's, Ayapaskwa Wininiwak, Beaver River, Bouscoutton, Canoe, Eastern Cree, Eastmain, James Bay Cree, Matawa Kirinowak, Michinipi Cree, Mistassini Cree, Monsoni, Moose Cree, Moose Factory, Nelson House, Northern Cree, Ouje-Bougoumou Cree, Peace River Cree, Rupert House, Sioux Lookout Bands, Sisitawi's, Southern Cree, Swampy Cree, Swan River Bands, Upstream Cree, Waswanipi, Winipik Wininiwak, Winnipeg River, York Factory, *Bande 1710. – 1740.: Asini Wachi Wininiwak, Asinee, Ayapaskwa Wininiwak, Canoe Cree, Cedar Lake Bands, Cree of the Lakes, Cree of the Rivers, Eastern Cree, Gens d'Orignal, Grandes Pagnes Indians, James Bay Cree, Katepwe Sipi WinIniwak, Lower Plains Cree, Michinipi Cree, Missouri River Bands, Mistassini Cree, Moose Cree, Moose Factory, Nelson House, Nipawin Bands, Nipigon Indians, Northern Cree, Opaskwayak, [[Oskquisaquamai]], Paskwa Wininiwak, Peace River Cree, Portage La Prairie, Red River Indians, Reindeer Lake, Rupert House, Sioux Lookout Bands, Southern Cree, Strongwood, Swampy Cree, Swan River Bands, Tekamamcouene Indians, Upstream Cree, Wapoos Wininiwak, Waskahikan Wininiwak, Waswanipi, Western Cree, Winnipeg River, Woods Cree, York Factory, *Bande 1750. – 1780.: Asini Wachi Wininiwak, Asinee, Ayapaswka Wininiwak, Beaver River Cree, Big Stone's, Black Indian's, Canoe Cree, Cedar Lake Bands, Cumberland House, D'Or's, Eagle Hills Cree, Eastern Cree, Fort Chipewyan Bands, Fort McMurray, Isle a la Crosse, James Bay Cree, Kastitchewanuk, Katepwe Sipi Wininiwak, La Grosse Tette's, Lac La Biche Cree, Lac La Loche, Lesser Slave Lake, Lower Plains Cree, Missouri River Band, Mistassini, Moose Cree, Moose Factory, Naka Wininiwak, Nelson House, Nipawin Bands, Northern Cree, Opaskwayak, Paskwa Wininiwak, Peace River Cree, Portage La Prairie, Red River Indians, Rupert House, Sioux Lookout Bands, Southern Cree, Strongwood, Swam River Bands, Swampy Cree, Sweet Mouth Indians, Upstream Cree, Wapenesew's, Waskahikan Wininiwak, Waswanipi, Western Cree, Wewanitowuk, Winnipeg River, Woods Cree, *Bande 1790. – 1820.: Albany Band, Amisk Wachi Bands, Asini Wachi Wininiwak, Asinee, Ayapaskwa Wininiwak, Bad Meat's, Beaver Lake (Sask), Beaver River Cree, Big Stone's, Birch Lake, Black Indian's, Black Man's, Bleneau Ahsis', Brandon House, Calahoo's, Calling Lake , Captain Corn's, Cedar Lake Bands, Chemawawin, Chien Fou's, Churchill Factory, Cumberland House, Eagle Hills Cree, Eastern Cree, Fishing Lake, Flat Ham's, Fort Alexandria, Fort Assiniboin, Fort Chipewyan Bands, Fort Edmonton Bands, Fort Edmonton Woods Cree, Fort McMurray, Fort Pitt Bands, Fort Pitt Woods Cree, Fort Severn, Fort Vermilion Bands, Foutreau's, Frog Lake Bands, Gang's, Gauche's, Grand Soteau, Green Lake, Grimaceau's, Grouard, Horse Hill, Hulse House, Ichopomishish's, Isle A La Crosse, James Bay Cree, James Smith's, Jepormsish's, Kahmeeschetookehewup's, Katepwe Sipi Wininiwak, Kichi Weskewate's, L'Hirondelle's, La Robe Noire's, Lac La Biche Cree, Lac La Loche, Lac St. Anne, La Robe Noire's, Lesser Slave Lake, Little Captain's, Little Red River, Lower Plains Cree, Manchester House Bands, Maskipitonew's, Mataitai Keok's, Michinipi Cree, Mission, Missouri River Bands, Mountain Cree, Neestooyan Post, Nehiapwat, Nelson House, Nelson River Bands, Nipawin Bands, Niyas', Northern Cree, Norway House, Onion Lake Bands, Opaskwayak, Ouje-Bougoumou Cree, Oxford House, Paskokopa Wininiwak, Paskwa Wininiwak, Peace River Cree, Peace River Crossing B., Peechee's, Portage La Prairie, Red Pheasant's, Red River Indians, Redberry, Reindeer Lake, Rocky Mountain House, Rupert House, Saskatchewan, Shoal Lake, Sioux Lookout Bands, Sipi Wininiwak, South Branch House, Southern Cree, Snake Cree, Snake Plain, Strongwood, Sturgeon Landing, Swampy Cree, Swan River Bands, Terre Blanche, Thunder's, Thunderbird Mountain, Transmontane Bands, Upstream Cree, Vermilion River Bands, Victoria Bands, Wapoos Wininiwak, Waskahikan Wininiwak, Waswanipi, Wegg's House, Western Cree, Woods Cree, York Factory, *Bande 1830. – 1860.: Amisk Wachi Wininiwak, Apiste Kehew, Asini Wachi Wininiwak, Asinee, Ahtahkakoop, Ayapaskwa Wininiwak, Bald Hill, Beardy's, Beaver Lake (Alta), Big Stone's, Calahoo's, Calling Lake, Canoe, Cedar Lake Bands, Chakastapaysin's, Chemawawin, Chocab's, Churchill Factory, Coteau des Prairies, Cumberland House, Crow Shoes, Driftpile, Dumont's, Eagle Hills Cree, Eastern Cree, [[Ermineskin]]'s, Fort Assinibon, Fort Carlton Woods Cree, Fort Chipewyan Bands, Fort Colville Bands, Fort Edmonton Bands, Fort Edmonton Woods Cree, Fort McMurray, Fort Pitt Bands, Fort Pitt Woods Cree, Fort Union Bands, Frog Lake Bands, Gauche's, General's, Gens de Fille, Goodfish Lake, Green Lake, Grouard, Isle A La Crosse, James Bay Cree, Kahapayak Washoomain's, Kahmeeschetookehewup's, Kakake's, Kakewistahaw's, Kakici Wininiwak, Katepw Sipi Wininiwak, Keeseekoose's Soto, Ketchemoot's, Kiaskoosis, Kiskiyaw's, Kiya Kikasakoowe's, Kontewonda's, Koominakoos, Kopahawakenum's, L'Enfant du Fer's, La Chef Qui Parle's, La Jambe's, La Roche's, Lac La Biche, Lac St. Anne Cree, Lafleur's, Lapatak's, Le Capote Bleu, Le Petit Soldat's, Le Sonnat's, Lesser Slave Lake, Little Dogs, Little Pine's, Little Red River, Long Lake, Louis Bull's, Lower Plains Cree, Mahikansis, Makai Ahsis, Maskipitonew's, Maskwa Chak's, [[Muskwoikakenut|Maskwa Kakenoot]], Maskwa Kawapaweet's, Mahikansis, Mataitai Keok's Michinipi Cree, Ministikwan Lake, Mission/Pigeon Lake, Mission/Samson/Maskepet, Missouri River Bands, Mistahe Maskwa's, Mistassini, Mistikoos, Mooswa Atik's, Moose Dung's, Moose Cree, Moose Factory, Moose Lake, Muskegan, Muskeg Lake, Mustus Sakahikan Bands, Naka Wininiwak, Neesnetasis, NehiyaPwat, Nelson House, Niyas, Northern Cree, Norway House, O'Kanes, Ochapowace's, Okemaw Asis, Onchaminahoos, Oonahatmenahoo's, Opaskwayak, Ouje-Bougoumou Cree, Oxford House, Paskokopa Wininiwak, Paskwa Wininiwak, Papasche's, Peace River Cree, Peace River Crossing B., Peechee's, Pehotis, Peisiekan, Pepachekwone's, Pigeon Lake/Samson/Mask, Pine Creek Chippewa, Piwapiskaw Asis, Piyesie Chak's, Pichikop Wachis, Piskakawakis, Poundmaker's, Prince Albert Bands, Red Pheasant's, Rocky Mountain House, Rosade Au Con Tout Pique, Rupert House, St. Francis Regis, St. Ignatius, Saddle Lake Bands, Samson's, Saskatchewan, Sayagamat , Shadow's, Shemaukan's, Sioux Lookout Bands, Sipi Wininiwak, Sisikwanis, Snake Plain, Sleestak, Soberman's, Southern Cree, Starblanket's, Strikes Him's, Strongwood, Sturgeon Lake Band, Swampy Cree, Swan River Bands, Sweetgrass', Tallcree's, Terre Blanche, The General's, Touchwood Hills Bands, Transmontane Bands, Upstream Cree, Utikuma Lake, Vermilion River Band, Victoria Cree, Wape Maskwa's, Wapoos Wininiwak, Waskahikan Wininiwak, Waswanipi, Wawichakawte's, Western Cree, Whitefish Lake, Wikiwam Kamosenakaitan, Wood Mountain Bands, Woods Cree, York Factory, Young Gauche's, *Bande 1870. – 1900.: Albany, Alexander's, Asini Wachi Wininiwak, Ahtahkakoop, Assissipi Mission, Attawapiskat, Ayapaskwa Wininiwak, Badger's, Bald Hill, Beauval, Beardy's, Bearskin's, Beaver Lake, Beaver Ranche, Berens River Chippewa, Big River, Big Stone's, North Wabasca Lake, South Wabasca Lake, Wabasca, Wabasca River, Wasabee, Birch River, Bloodvein, Blue Quill, Broadview, Buffalo Point Chippewa, Cache Lake, Cadotte Lake, Calahoos, Calais, Calling Lake, Canoe Lake, Captain's, Carcajou, Carrot River, Cedar Lake Bands, Chemawawin, Grand Rapids, Chakachase's, Chakastapaysin's, Cheechak's, Chemawawin, Chipie River, Chitek Lake, Christina Lake, Clear Lake Chippewa, Constance Lake, Coteau des Prairies, Cowesses, Cree, Cross Lake, Cumberland House, Red Earth, Carrot River, Dawson Bay, Desmarais, Duncans, Eagle Hills Cree, Eastern Cree, [[Ermineskin]]s, File Hills Cree, Fisher River Chippewa, Fort Carlton Woods Cree, Fort Chipewyan Cree, Fort Chipewyan Lake Band, Fort Edmonton Bands, Fort McMurray, Fort Pitt Bands, Fort Pitt Woods Cree, Fort Vermilion Bands, Four Portage, Fox Lake, Fox Point, Freeman, Frog Lake Bands, Front Man's, Goodfish Lake, Goose Lake, Grand Rapids, Green Lake, Grouard, Freeman, Halcro Lake, Pakashans, Imasees, Indian Pear Island, Isidore's, Island Lake, Isle A La Crosse, Jackhead Chippewa, James Bay Cree, James Robert's, James Smith's, John Smith's, Joseph Bighead's, Kahapayak Waashoomain's, Kahmeeschetookehewup's, Kanahachapew's, Kahseematapoo's, Kakake's, Kakenawup's, Kakici Wininiwak, Kanahachapew's, Kapitiko's, Katepwe Sipi Wininiwak, Keeseekoowenin's Chippe, Kehew Atiyapimwat's, Kichi Kahemewin's, Kinistino's Soto, Kisikaw Wachak's, Kisketew Maskoo Maskwa, Kiskiyaw's, Kitsakie River, Kopahawakemum's, Lac Cardinal, Lac La Biche, Lac La Loche, Lac La Ronge, Four Portage, Fox Point, Kitsakie River, Little Hills, Old Fort, Potato River, Stanley, Sucker River, Lac St. Anne, Lapatak's, Lesser Slave Lake, Little Black River, Little Dogs, Little Grand Rapids, Little Hills, Little Mountain's, Little Pine's, Little Poplar's, Little Red River, Lone Man's, Long Lake, Long Lodge's, Loon Creek, Loon Lake, Louis Bull's, Lower Plains Cree, Lubicon Lake, Makayoo's, Makwa Sahgaiehcan, Manigotagas River, Maskwa Kwatik's, Maskwa Wachies, Meadow Lake Bands, Meminowatow's, Michinipi Cree, Ministikwan Lake, Missouri River Bands, Mistahe Maskwa's, Mistassini, Mistikoos, Montana, Montreal Lake, Moose Cree, Moose Factory, Moose Lake, Moosomin's, Muskeg Lake, Mustus Sakahikan Bands, Neesnetasis, Nehiyapwat, Nelson House, Nepahase's, New Post, Nikaneet, North Battleford, North Wabasca Lake, Northern Cree, Norway House, Okanes, Ochapowase's, Old Fort, Onipawhew's, Onion Lake Bands, Oonahatmenahoo's, Opaskwayak, Cross Lake, Indian Pear Island, Ouje-Bougoumou Cree, Oxford House, Pakashan's, Papaway's, Paskeakewenin's, Paskokopa Wininiwak, Paskwa Wininiwak, Papaschase's, Peace River Cree, Peace River Crossing B., Peerless Lake, Pelican Lake, Pemoteyasew's, Pepamaskamikniam's, Peter Ballantyne's, Pigeon Lake, Piyesew Wakawachakoot's, Poplar River Chippewa, Potato River, Poundmaker's, Prince Albert Bands, Red Earth, Carrot River, Red Pheasant's, Rocky Boy's, Rolling Mud's, Rupert House, Saddle Lake Bands, St. Albert Bands, Sakimay's, Samson's, Saskatchewan, Saskatchewan's, Sayagamat's, Seewaskwan's, Shadow on the Water's Shemaukan's, Shesheep's, Shoal Lake, Sikaskootch's, Sioux Lookout Bands, Sipi Wininiwak, Sisikwanis, Snake Plain, South Wabasca Lake, Southern Cree, Stanley, Star Blanket's, Strikes Him's, Sturgeon Lake, Calais, Goose Lake, Sturgeon Lake Band, Sucker Creek, Sucker River, Sunchild's, Swan River, Swan River Bands, Sweetgrass, Sweetgrass, Tallcree, The Pas, Thunder Chief's, Thunderchild's, Toma's, Touchwood Hills Bands, Trout Lake, Twin Wolverine's, Upstream Cree, Utikuma Lake, Vermilion River Bands, Victoria Bands, Wabasca, Wabasca River, Wahpe Hayo's, Wahsatanow, Walker With Turned Out, Star Blanket's, Wape Maskwa's, Waskahikan Wininiwak, Waswanipi, Waterhen Lake, Weenusk, Wendigo's, Western Cree, Whitefish Lake, William McKenzie, Woods Cree, York Factory. '''Suvremene bande: Ime bande i plemensko sjedište''' '''[[Alberta]]''' *Alexander Indian Band, Morinville *Beaver Lake First Nation Band, La la Biche *Bigstone Cree Nation, Gleichen *Cold Lake First Nation, Cold Lake *Driftpile Cree Nation, Driftpile *Duncan's Indian Band, Brownvale *Enoch Cree Nation, Winterburn *[[Ermineskin|Ermineskin Cree Nation]], Hobbem *Fort McMurray First Nation Band, Fort McMurray *Frog Lake, Frog Lake *Grouard Indian Band, Grouard *Kehewin Cree Nation, Bonnyville *Little Red River Cree Nation, High Level *Long Lake Cree Nation, Kehewin Reserve *Louis Bull Indian Band, Hobbem *Lubicon Lake Cree Indian Band, Peace River *Paul Indian Band, Duffield *Saddle Lake Indian Band *Samson Indian Band, Hobben *Sawridge Indian Band, Slave Lake *Sturgeon Lake Indian Band, Valleywiew *Sucker Lake Indian Band, Enlida *Sunchild Cree First Nation, Rocky Mountain House *Swan River Indian Band, Kinuso *Tallcree Indian Band, Fort Vermillion *[[Whitefish Lake (Cree)|Whitefish Lake Indian Band]], Atikameg '''[[Manitoba]]''' *Chemewawin Indian Band, Easterville *Cross Lake Indian Band, Cross Lake *Fisher River Cree Nation, Koostatak *Fox Lake Indian Band, Gilliam *Garden Hill Indian Band, Island Lake *God's Lake Indian Band, God's Lake *God's River Indian Band, God's River *Grand Rapids Indian Band, Grand Rapids *Indian Birch Band, Birch River *Mathias Colomb Indian Band, Pukatawagan *Moose Lake Indian Band, Moose Lake *Nelson House Indian Band, Nelson House *Norway House Indian Band, Norway House *Opaskwayak Indian Band, The Pas *Oxford House Indian Band, Oxford House *Peguis Indian Band, Hodgson *Poplar River First Nation Band, Negginan *Red Sucker Lake First Nation, Red Sucker Lake *St. Theresa Point First Nation, St. Thesesa Point *Shamatawwa First Nation Band, Shamatawwa *Split Lake Cree First nation Band, Split Lake *War Lake Indian Band, War Lake *Wasagamak Indian Band, Wasagamak *York Factory Indian Band, via Ilford '''[[Montana]]''' *Rocky Boy's Reservation, Box Elder '''[[Ontario]]''' *Attawapiskat First Nation, Attawapiskat *Bearskin Lake First Nation, Bearskin Lake *Big Trout Lake First Nation, Big Trout Lake *Brunswick House First Nation, Chapleau *Chapleu Cree First Nation, Sault Ste. Marie *Constance Lake First Nation, Calstock *Deer Lake First Nation, Deer Lake *Fort Severn First Nation, Fort Severn *Kasabonika Lake First Nation, Kasabonika Lake *Kingfisher Lake First Nation, Kingfisher Lake *Matachewan First Nation, Matachewan *Moose Factory First nation, Moose Factory *Muskrat Dam First Nation *New Post First Nation, Cochrane *North Caribou Lake First Nation, Patricia *Sachigo Lake First Nation, Sachigo Lake *Sandy Lake First Nation, Sandy Lake *Wapekeka First Nation, Wapekeka Reserve *Weenusk First Nation, Winisk *Wunnumin First Nation, Wunnumin '''[[Quebec]]''' *Abitibiwinni Band, Pikogen Indian Reserve, Amos *Chisasibi Band, Fort George *Eastmain Band, Eastmain *Mistissini Band, Mistassini Lake *Nemaska Band, Nemaska *Whapmagoostui Band, Wapmagoostui *Waskaganish Band, James Bay *Wemindji Band, Paint Hills '''[[Saskatchewan]]''' *Beardy & Okemasis Indian Band, Duck Lake *Big River Indian Band, Debden *Canoe Lake Band, Canoe Lake *Cowessess Band, Broadview *Cumberland House Indian Band, Cumberland House *Day Star Band, Wynyard *Flying Dust Indian Band, Kylemore *Gordon Indian Band, Punnichy *Island Lake Indian Band, Loon Lake *James Smith Indian Band, Kinistino *John Smith Indian Band, Birch Hills *Joseph Bighead Indian Band, Pierceland *Kahkewistahaw Indian Band, Broadview *Kawacatoose Indian Band, Quinton *Lake La Ronge Indian Band, La Ronge *Little Black Bear Indian Band, Goodeve *Little Pine Indian Band, Paynton *Lucky Man Indian Band, North Battleford *Makwa Sahgaeihcan Indian Band, Loon Lake *Mistawasis Indian Band, Leask *Montreal Lake Indian Band, Montreal Lake *Moosomin Indian Band, Cochin *Muskeg Lake Indian Band, Leask *Nekaneet Indian Band, Maple Lake *Ochapowace Indian Band, Broadview *Okanese Indian Band, Balcarres *One Arrow Indian Band, Batoche *Onion Lake Indian Band, Onion Lake *Pasqua Indian band, Fort Qu'Appelle *Peepeekisis Indian Band, Balcarres *Pelican Lake Indian Band, Leoville *Piapot Indian Band, Craven *Poundmaker Indian Band, Paynton *Red Earth Indian Band, Red Earth *Red Pheasant Indian Band, Cando *Sandy Lake First Nation, Shell Lake *Shoal Lake First Nation, Pakaw Lake *Star Blanket Indian Band, Balcarres *Sturgeon Lake Indian Band, Spruce Home *Sweetgrass Indian Band, Gallivan *Thunderchild Indian Band, Turtleford *Waterhen Lake Indian Band, Waterhen Lake *Whitebear Indian Band, Carlyle *Witchikan Lake Indian Band, Spiritwood '''[[Sjeverozapadni teritorij]]''' *[[Muskwoikauepawit]] == Poznati Creeji == *[[Gordon Tootoosis]], glumac *[[Jonathan Cheechoo]], hokejaš u [[NHL]]-u *[[Buffy Sainte-Marie]], pjevačica.<ref>[http://www.hud.gov/offices/pih/ih/codetalk/onap/celebrities.cfm HUD CodeTalk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090306075327/http://www.hud.gov/offices/pih/ih/codetalk/onap/celebrities.cfm |date=6. ožujka 2009. }} Celebrities of Native American Heritage</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == *George Littlechild - This Land Is My Land, == Vanjske poveznice == *[http://www.newadvent.org/cathen/04477a.htm Cree] *[https://web.archive.org/web/20110404114314/http://www.native-languages.org/cree.htm Domoradački jezici Amerikâ: Cree] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/cree/creehist.htm Povijest Creeja] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Cree]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Montana]] [[Kategorija:Subarktički Indijanci]] 7rbx7ss6aoti9d98zgeirbhgo1xt2xc Prava heljda 0 78898 7430916 7206116 2026-04-16T12:30:11Z Ponor 38361 uvod 7430916 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Prava heljda'' | slika = Illustration_Fagopyrum_esculentum0.jpg | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Caryophyllales]] | familia = [[Polygonaceae]] | subfamilia= [[Polygonoideae]] | genus = ''[[Fagopyrum]]'' | species = '''''F. esculentum''''' | dvoimeno = ''Fagopyrum esculentum'' | dvoimeno_autorstvo = [[Conrad Moench|Moench]] | sinonimi = vidi tekst | FCD = 4227 }} '''Prava heljda''' ({{lat.|Fagopyrum esculentum}}) jest [[pseudožitarice|pseudožitarica]] – biljka koja ne pripada porodici trava pa nije prava [[Žitarice|žitarica]], ali čije zrno ima slične načine upotrebe. Koristi se za ljudsku hranu (kaše, krupica, [[brašno]]), ali se njome može hraniti i [[stoka]], no ne u velikim količinama zato što sadrži alkaloid [[fagopirin]] ([[fagopyrin]]), koji može izazvati [[fagopirizam]]. [[Med]]onosna je biljka – med od heljde izvrstan je kod čira na želucu.<ref>Lukas,R. Tajne kineskih trava,kineski recepti -naše trave,Beograd 1987.,str.25</ref> == Sastav == [[Datoteka:Buckwheat and products from it 01.jpg|230px|minijatura|lijevo|Heljda i proizvodi od nje.]] [[Bjelančevine]] heljde su kvalitetnije od drugih žitarica; sadrži [[vitamin B1|vitamine B1]] i [[vitamin B2|B2]]; Oljušteno zrno sadrži oko 80 % škroba, 10 – 15 % bjelančevina, 1 – 2 % sirovih vlakana, 2 – 3 % masti i 1 – 2 % mineralnih tvari: [[željezo]], [[fosfor]] i [[jod]].<ref>[http://www.agroklub.com/sortna-lista/zitarice/heljda-121/ AgroKlub]</ref> Iz heljdinih listova i cvjetova dobiva se glikozid [[rutin]].<ref>{{Citiranje weba |title=Heljda |url=https://enciklopedija.hr/clanak/24907 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> == Opis == Stabljika visine od 30 do 150 cm, šuplja je i razgranata, kad sazri crvena, listovi su srcoliki. Plod je oraščić. == Sinonimi == {{stupci|3| * ''Fagopyrum cereale'' <small>Raf.</small> * ''Fagopyrum dryandrii'' <small>Fenzl</small> * ''Fagopyrum emarginatum'' <small>Moench</small> * ''Fagopyrum emarginatum'' <small>(Roth) Meisn.</small> * ''Fagopyrum emarginatum var. kunawarense'' <small>Meisn.</small> * ''Fagopyrum esculentum subsp. ancestralis'' <small>Ohnishi</small> * ''Fagopyrum fagopyrum'' <small>(L.) H.Karst.</small> * ''Fagopyrum polygonum'' <small>Macloskie</small> * ''Fagopyrum sagittatum'' <small>Gilib.</small> * ''Fagopyrum sarracenicum'' <small>Dumort.</small> * ''Fagopyrum vulgare'' <small>T.Nees</small> * ''Fagopyrum vulgare'' <small>Hill ex Druce</small> * ''Helxine fagopyrum'' <small>Kuntze</small> * ''Kunokale carneum'' <small>Raf.</small> * ''Phegopyrum esculentum'' <small>Peterm.</small> * ''Polygonum cereale'' <small>Salisb.</small> * ''Polygonum dioicum'' <small>Buch.-Ham. ex Meisn.</small> * ''Polygonum emarginatum'' <small>Roth</small> * ''Polygonum fagopyrum'' <small>L.</small> * ''Polygonum gracile'' <small>Meisn.</small> * ''Polygonum macropterum'' <small>Meisn.</small> * ''Polygonum pyramidatum'' <small>Loisel.</small> }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Fagopyreae]] [[Kategorija:Žitarice]] ek3e4fsebkgupf2s4g3lho2nijnmu15 Shawnee 0 80307 7430910 7081610 2026-04-16T12:27:42Z Panasko 203327 7430910 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Shawnee lang.png|mini|200px|Govorno područje jezika plemena Shawnee]] [[Datoteka:Black Hoof.jpg|mini|Black Hoof]] '''Shawnee''' (Shawano, Shawnese).- Pleme američkih Indijanaca jezične porodice [[Algonquian]] čiji se kao najraniji poznati dom (Swanton), navodi dolina rijeke [[Cumberland (rijeka)|Cumberland]], a možda još ranije dolina Ohio, odakle su protjerani u dolinu Cumberlanda, a kasnije se sele kroz mnoge države u kojima se zadržavaju duže ili kraće vrijeme: [[Tennessee]], [[Alabama]], [[Georgia]], [[Illinois]], [[Indiana]], [[Kansas]], [[Kentucky]], [[Maryland]], [[District of Columbia]], [[Missouri]], [[Ohio]], [[Oklahoma]], [[Pennsylvania]], [[Južna Karolina]], [[Teksas]], [[Virginia]]). Kroz svoju povijest Shawnee su se dijeli u pet glavnih skupina [[Chillicothe]], [[Hathawekela]], [[Kispoko]] (Kispokotha), [[Mequachake]] i [[Piqua]], koje su se nakon ratova koje su vodili [[Tecumseh]] i [[Tenskwatawa]] u ranom 19. stoljeću okupile u tri razne skupine poznate kao [[Absentee Shawnee]], [[Cherokee Shawnee]] i [[Eastern Shawnee]], danas nastanjene u Oklahomi. == Ime == Ime Shawnee (izg. šoni), dolazi iz Algonquianskog "''shawun''" (shawunogi) u značenju "''southerners''." Shawnee su poznati i pod sličnim imenima koja vuku porijeklo iz istog korijena. Rani [[Francuzi]] zvali su ih ''Chaouanons'', kod [[Seneca]] su nazivani ''Chiouanon'', isto tako ''Oshawanoag'' kod [[Ottawa Indijanci|Ottawa]] Indijanaca, ''Ontwagana'' (Iroquois "one who stutters" ili "one whose speech is unintelligible,") i kod Indijanaca [[Cherokee]] ''Ani-Sawanugi''. Ostali nazivi su ''Shawala'' ([[Teton]]), ''Touguenha'' ([[Iroquois]]); Cumberland Indijanci, popularni naziv po lokaciji. Rijeka Savannah dobiva ime po njima, to (''Savannah'' ili ''Savannuca'') je bio još jedan naziv za njih koji su koristili koloniosti iz Južne Karoline. == Jezik == Jezik Shawnee pripada porodici Algonquian, a prvi srodnici su mu jezici Indijanaca iz područja Velikih jezera, viz.: [[Fox Indijanci|Fox]], Sauk ili [[Sac]], [[Mascouten]] i [[Kickapoo]]. == Lokalne skupine == Pet glavnih skupina Šonija bile su: *[[Chillicothe]] (Calaka, Chalaakaatha, Chalahgawtha), *[[Hathawekela]] (Oawikila, Thaawikila, Thawegila), *[[Kispoko]] (Kiscopocoke, Kispokotha, Spitotha), *[[Mequachake]] (Maykujay, Mekoce, Mekoche), *[[Piqua]] (Pekowi, Pequa). == Sela == *[[Auglaize]], Ohio, *[[Black Bob's]], Missouri, *[[Blue Jacket's Town]] (3), Ohio, *[[Bulltown]] (zvan i Mingo), na Little Kanawha River, Zapadna Virginia, *[[Captain Johnny's]], Ohio, *[[Chartierstown]], Pennsylvania, *[[Chillicothe (indijansko selo)|Chillicothe]] (5 gradova; Sultzman) po Swantonu 3 ili 4 grada (Ohio), jedan na Paint Creeku na mjestu sadašnjeg Oldrowna u okrugu Ross. Drugo na Little Miami kod Olstowna u okrugu Greene. treće na Great Miami River kod sadašnjeg Piqua u okrugu Miami; Četvrti bi mogao biti tek domorodački naziv za Lowertown (vidi niže). *[[Conedogwinit]], lokacija nepoznata. *[[Cornstalk's Town]], na Scippo Creek nasuprot Squaw Town, okrug Pickaway, Ohio. *[[Coshocton]] (Koshachkink) (Delaware-Munsee-Mingo), *[[Girty's Town]], na St. Mary's River, istočno od Celina Reservoir, okrug Auglaize, Ohio. *[[Grenadier Squaw's Town]], na Scippo Creek, okrug Pickaway, Ohio. *[[Hog Creek]], u okrugu Allen, Ohio. *[[Kagoughsage]], možda u Ohiju ili zapadnoj Pennsylvaniji. Po Sultzmanu u Ohiju. *[[Lewistown]] (Mingo), kod sadašnjeg Lewistowna, okrug Logan, Ohio. *[[Lick Town]], možda Shawnee, na gornjem Scioto Riveru, vjerojatno kod [[Circleville]], Ohio. *[[Logstown]] (Delaware-Mingo), ovaj grad naseljavali su s Delawarcima i čini se Irokezima, nalazio se na desnoj obali rijeke Ohio, 14 milja od Pittsburgha, u okrugu Allegheny, Pennslvania. *[[Long Tail's Town]] (kod Swantona Long Tail's Settlement), u okrugu Johnson, Kansas. *[[Lowertown]] (Lower Shawnee Town) (2), dva grada (1) na Ohio River blizu ušća rijeke Scioto, kasnije podignut na drugoj obali rijeke kod Portsmouth, Ohio; (2) u okrugu Ross, nazivan je i Chillicothe. *[[Maguck]], Ohio, *[[Macachack]] (Mequachake), Ova banda imala je nekoliko gradova, neki su bili na <mad Riveru u okrugu Logan, Ohio. *[[Nutimy's Town]] (Delaware-Mahican)Pennsylvania, *[[Olathe]], Kansas *[[Old Shawnee Town]], na rijeci Ohio u okrugu Gallia, Ohio, 3 milje od ušća Great Kanawha. *[[Paxtang]] (Delaware), Pennsylvania. *[[Peixtan]] (Nanticoke) (PA), na ili blizu donjeg toka rijeke Susquehanna u okrugu Dauphin, Pennsylvania, možda na mjestu današnjeg [[Paxtonville]]a. *[[Pigeon Town]], to su Mequachake na Mad Riveru, 3 milje sjeverozapadno West Liberty, okrug Logan, Ohio. *[[Piqua (indijansko selo)|Piqua]] (Pequea) (5 gradova po Sultzmanu) (PA-OH), 4 grada po Swantonu: (1) Pequea na rijeci Susquehanna na ušću Pequea Creeka, u okrugu Lancaster, Pennsylvania.; (2) na sjevernoj strani Mad Rivera, oko 5 milja zapadno od Springfield, okrug Clark, Ohio; (3) Upper Piqua narijeci Miami 3 milje sjeverno od sadašnjeg Piqua u okrugu Miami, Ohio, (4) Lower Piqua, najmanjue selo na jestu sadašnjerg grada toga imena, Ohio. *[[Sawanogi|Sawanugi]], kod Swantona Sawanogi na južnoj strani rijeke Tallapoosa u okrugu Macon, Alabama; vidi Muskogee. *[[Sawcunk]] (Delaware-Mingo), Pennsylvania. *[[Scoutash's Town]] (Mingo), blizu Lewistowna, okrug Logan, Ohio. *[[Sewickley]] (Delaware-Mingo), Pennsylvania. *[[Shamokin]] (Delaware-Iroquois-Tutelo), Pennsylvania. *[[Shawnee Mission]], Kansas, *[[Shawneetown]], na zapadnoj obali rijeke Ohio kod sadašnjeg Shawneetowna, okrug Gallatin, Illinois. *[[Snake's Town]], Ohio, *[[Sonnioto]] (Sonnontio) (Delaware-Mingo) (OH), kod ušća rijeke Scioto, Ohio, možda na mjestu Lowertowna. *[[Tippecanoe]] (Prophetstown), na zapadnoj obali rijeke Wabash, blizu ušća Tippecanoe u okrugu Tippecanoe, Indiana. *[[Sylacauga]], Alabama, *[[Venango]] (Delaware-Ottawa-Seneca-Wyandot) (PA), *[[Wakatomica]] (Mingo), Ohio, *[[Wakatawicks]], Ohio, *[[Wapakoneta]] (Wapaughkonetta) (OH), na mjestu današnjeg Wapakoneta, okrug Auglaize, Ohio. *[[Will's Town]] (2) (MD-PA), sadašnji Cumberland, Maryland. *[[Wyoming (indijansko selo)|Wyoming]] (Delaware-Iroquois-Mahican-Munsee-Nanticoke), Pennsylvania. == Povijest == [[Datoteka:Ten-sqúat-a-way.jpg|mini|Tenskwatawa.]] [[Datoteka:Tippecanoe.jpg|mini|Nitka na rijeci Tippecanoe]] Šoni su Delawarce smatrali kao svoje 'djedove' i onima od kojih su potekla sva Algonquian plemena. Oralna Shawnee-tradicija nas uči da su zajedno s Kickapoo Indijancima činili jedan narod, a u prilog njihovom učenju govori da su Shawnee i [[Kickapoo]] jezično veoma bliski. Njihova pradomovina, navodi se, bio je sjeveroistočni Ohio, gdje su obitavali još prije kontakta. Negdje do 17. stoljeća oni još žive u Ohiju, ali su tada od [[Irokezi|Irokeza]] protjerani i raspršili se po širokom području. Ovo cijepanje od njihovih rođaka [[Kickapoo]] Indijanaca moralo je utjecati na to da su prozvani imenom ''Shawunogi'' ili 'južnjaci'. Neki od Šonija se nastaniše u sadašnjem [[Illinois]]u, drugi u dolini Cumberlanda, dok jedna njihova grupa ode skroz na jugoistok, gdje je rijeka Savannah dobila ime po njima. Kroz 18. stoljeće Šoniji su neprestano u ratovima s raznim plemenima a njihovih pet grupa neprestano mijenjaju lokaciju svoga boravišta. Dijelovi Šonija okupljaju se u Ohiju gdje čine glavnu barijeru daljnjem napredovanju američkih naseljenika. O glavnog okršaja s Amerikancima doći će nakon što [[Michikinikwa]] ili Little Turtle (Mala Kornjača), poglavica Miami Indijanaca 1795. potpiše Greenvilleski ugovor, koji je uslijedio nakon poraza što su ga konferderirana plemena pod vodstvom poglavica [[Weyapiersenwah]] (Blue Jacket) iz plemena Shawnee i Michikinikwa, iz plemena Miami doživjeli 20 kolovoza 1794. u bici Battle of Fallen Timbers. Ugovorom se zemlja otvara za naseljavanje bijelim ljudima. Iste 1795. Indijanci Hathawekela napuštaju zemlju Creek Indijanaca u Alabami i odlaze na španjolski teritorij u [[Louisiana|Louisiani]]. Pet godina kasnije oni su već sa svojim rođacima Kispokotha i Piqua u Missouriju. Samo su Chillicothe i Mequachake 1800. u Ohiju. Indijanci su nemirni. Tecumseh, poglavica Šonija 1801. podiže svoj logor na području Fort Greenvillea. Njegov mlađi brat ''Lalawethika'' (''He Makes a Loud Noise''), čovjek nevičan oružju, pa tako i lovu i ratu, sušta je suprotnost Tecumsehu, a skrivit će odlučujući poraz što su ga Šoni doživjeli od bijelaca. Lalawethika koji je desno oko nesrećom izgubio, navodno u lovu, 1805. godine 'proreći' će, podatak je vjerojatno čuo od bijelaca, pomračenje sunca. Kako se pomračenje i dogodilo, i prorokova se vizija na taj način ostvarila, Lalawethika si je priskrbio veliki ugled među Indijancima. U isto vrijeme njegov brat [[Tecumseh]] okuplja Indijance i traži saveznike protiv bijelaca na američkom Jugoistoku. Tri godine poslije (1808) Tecumseh ima 3,000 ratnika iz raznih plemena. Tecumseh se 1811. uputi na jug da pridobije sa saveznike neprijateljska plemena s Jugoistoka, plemena [[Chickasaw]], [[Choctaw]], [[Muskogee|Creek]] i [[Cherokee]], i ostavi bratu uputstvo da ne dolazi u sukobe za s Amerikancima. Prorok, sada zvan [[Tenskwatawa]], ignorira njegovo uputstvo. Dok je Tecumseh bio na putu. u Prorokovom gradu na rijeci Tippecanoe bilo je okupljeno tisuće indijanskih ratnika. Tecumsheh im je do svog povratka za zapovjednika ostavio Tenskwatawu. Ovaj bijaše ne samo varalica nego i pijanac. Jedno jutro nakon cijele noći provedenih u pijančevanju i divljem ratničkom plesu, tisuće Indijanaca neorganizirano napada na logor generala [[William Henry Harrison]]a, kojega je zabrinulo ovako veliko okupljanje indijanskih snaga. Indijanci su prodrli do središta logora i u bici prsa u prsa strada mnogo vojnika i Indijanaca. Nakon što su se malo pribrali vojnici potjeraše neorganizirane Indijance u bijeg i sravniše im logor sa zemljom. Tecumseh se vratio upravo na zgarište svog logora. Njegov san o velikom savezu je propao. Nekoliko stotina preživjelih ratnika pridružilo se Englezima koji su im bili obećali pomoć i oružje. Tecumshe se pridružuje [[Englezi]]ma i ratuje protiv Amerikanaca, 1812. i 1813. sve do pogibije u jednoj borbi 1813. godine. Nakon ratova i pogibije Tecumseha Šoni su se raspali na tri glavne grupe. Hathawekela, Kispokotha i Piqua 1845 odlaze iz Kansasa u [[Oklahoma|Oklahomu]] na [[Canadian River]], i postat će poznati kao [[Absentee Shawnee]]. Banda koja je 1867 živjela sa [[Seneca]]ma u [[Kansas]]u također odlazi u Oklahomu i bit će poznati kao [[Eastern Shawnee]]. Jedna grupa inkorporirana s Čerokima poznata je kao [[Cherokee Shawnee]] ili ''Loyal Shawnee'', koja je dobila naziv lojalni, zbog svoje lojalnosti tijekom Građanskog rata. Sve Šoni grupe danas žive u Oklahomi. Danas se govori i o 4. plemenu [[Shawnee Nation Remnant Band]], potomcima Šonija iz Ohia, federalno nepriznati i neprihvaćeni od tri ostale Šoni grupe. Shawnee Nation Remnant Band službeno je 1980 priznala jedino država Ohio. Svih skupa Šoni Indijanaca danas ima oko 14,000. Njihovih potomaka ima moguće i među [[Mexican Kickapoo]] Indijancima u [[Meksiko|Meksiku]]. == Etnografija == Godišnji životni ciklus Šonija (duhovni i svjetovni), podijeljen je na dvije sezone: ljetna, tijekom kojega rastu 'tri sestre' –kukuruz, grah i 'squash', i zimska, vrijeme kada se Indijanci bave lovom i postavljanjem zamki životinjama. Unutar ovih dviju godišnjih sezona obožavaju se i duhovi 4 vjetra. Kultura Šonija je kombinirana istočno-šumskog i prerijskog obilježja. Tijekom ljeta oni žive u korom pokrivenim kućama grupiranim u velika naselja ,gdje se žene bave uzgojem kukuruza i ostalih sestrinskih kultura, dok muškarci kroz to vrijeme odlaze u [[lov]]. U vrijeme zime, doba kada vlada [[Pepoonki]] što stoluje na sjeveru, Indijanci se rasprše po malenim obiteljskim grupama i podižu si lovačke kampove. Svako selo ima veliku kuću vijeća koja ima i namjenu da se u njoj održavaju religiozne ceremonije ,kao što je ritualno očišćenje ratnika. Socijalna organizacija uključuje patrilinearni [[klan]] i [[sistem srodstva]] tipa 'omaha'. '''Organizacija''' Šoni su patrilinearni, ali izvorno, kako primječuje Morgan bijahu matrilinearni, a cilj promjene je bio da se sinu omogući da naslijedi imovinu svoga oca. Organizacija Šonija ista je i kao kod jezerskih plemena, [[Sac]], [[Fox Indijanci|Fox]] i [[Miami Indijanci|Miami]]. U 19. stoljeću postojalo je 13 klanova, to su bili: *1. M’wa-wä (Vuk; Wolf). *2. Ma-gwä' (Gnjurac; Loon). *3. M’-kwä' (Medvjed; Bear). *4. We-wä'-see (Škanj; Buzzard). *5. M’-se'-pa-se (Panter; Panther). *6. M’-ath-wa' (Sova; Owl). *7. Pa-la-wä' (Puran; Turkey). *8. Psake-the (Jelen; Deer). *9. Sha-pä-tǎ' (Rakun; Raccoon). *10. Na-ma-thä' (Kornjača; Turtle). *11. Ma-na-to' (Zmija; Snake). *12. Pe-sa-wä' (Konj; Horse). *13. Pä-täke-e-no-the' (Zec; Rabbit). Šoniji 19. stoljeća, uočava Morgan, ima glavnog i pomoćnog poglavicu, i savjet koji se jednom godišnje bira općim glasovanjem. U sadašnjem periodu Šoni su organizirani na 6 socijalnih grupacija nalik bratstvima ili fratrijama s totemskim imenima. 1. Fowl fratrija (Turkey, Chicken, Hawk, Eagle - leteća bića); 2. Turtle fratrija (Turtle, Fish, Snake - vodena bića kao što su amfibije i reptili); 3. Rounded-paw fratrija (Panther, Wolf, Fox -- karnivore); 4. Hoofed (Horse) fratrija (Deer, Horse, Elk, Buffalo - travojedi); 5. Scratchy-paw (Raccoon) fratrija (Raccoon, Bear, Beaver -- razne ne-karnivore); 6. Rabbit fratrija-- (nježne životinje kao što je vjeverica i američka prugasta vjeverica-chipmunk). '''Plesovi''' Najznačajnije svećanost Šonija su Spring Bread Dance ili [[Tak'wanekaawe]] što ga održavaju Absentee i Cherokee Shawnee u Oklahomi; [[Waapikonekaawe]] ili Pumpkin Dance; [[Hileniwokaawe]] ili War Dance (Absentee Shawnee); [[Nipenakaawa]] ili Green Corn Feast (kod Morgana New Corn Dance); [[Path'kakawakawa]] (kod Morgana False Face Dance), ovaj plešu samo Cherokee Shawnee); [[Tak'wanekaawe]] ili Fall Bread Dance. Šoni imaju i niz [[ples]]ova za zabavu koje održavaju, to su: M?thoothekaawe (Buffalo Dance /ili/ Cow Dance); M?kwekaawe (Bear Dance); Peleewekaawe (kod Morgana Turkey Dance); M?sheeweewekaawe (Horse Dance); Namethekaawe (Fish dance); M?shishkiwekaawe (Leaf Dance); Pakalwethiwekaawe (Ant Dance); Tamiinekaawe (Corn Dance); Ikwewikaawe (Women's Dance); Pawitheekaawe (Pigeon Dance); Kwikalasothiwekaawe (Quail Dance); Manetowekaawe (Snake Dance); Kakilewiikaawe (Turtle Dance:); Skotchithekaawe (Bean Dance); Katowawekaawe (Cherokee Dance; plešu ga samo žene, i anvodno nije posuđen od plemena Čeroki); M?shkye?teelowekaawe (Alligator Dance); Miyaalameekwekaawe (Catfish Dance); Ta?achikoonekaawe (Garfish Dance); Nakalkamowikaawe (Stirrup Dance); Naatholetiwekaawe (Go-After-By-Canoe Dance); Nanomekaawe (Shake Dance); Kokewe (Answering-Each-Other Dance); Thepatiwekaawe (Coon Dance); Mchimiawewekaawe (Hoot-Owl Dance); Winashiiwekaawe (Buzzard Dance); Nikanikaawe (Stomp Dance); Hashashiwekaawe (Osage Dance); Ka?peechwekwaawe (Quapaw Dance); Naatoweewekaawe (Seneca Dance); Waapethiwekaawe (Swan Dance); Pshishiipekaawe (Duck Dance); Shi?shikwan?hekaawe (Gourd Dance); Shaawanoowekaawe (Shawnee Dance); Wanethowekaawe (Drunken Dance). == Literatura == *Brinton, (M.D.) D.G. “The Walam Olum: Its origin, Authenticity and Contents.” Philadelphia, 1885. (GL/970.3/-D37b/p. 160). *Harrington, Grant W. The Shawnees in Kansas. Kansas City, Kan.: Western Pioneer Press, 1937. (K970.3/H237). *Wayne Gard, "The Shawnee Trail," Southwestern Historical Quarterly 56 (January 1953). *Joseph G. McCoy, Historic Sketches of the Cattle Trade of the West and Southwest (Kansas City, Missouri: Ramsey, Millett, and Hudson, 1874; rpt., Philadelphia: Porcupine, 1974). == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Shawnee}} *[http://www.merceronline.com/Native/native02.htm The Shawnee] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070208120726/http://www.merceronline.com/Native/native02.htm |date=8. veljače 2007. }} *[http://www.tolatsga.org/shaw.html Shawnee History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130111033313/http://www.tolatsga.org/shaw.html |date=11. siječnja 2013. }} *[http://www.jerspace.com/shawnee/shawnee.html Shawnee Organization and Society]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Shawnee| ]] [[Kategorija:Indijanci, Tennessee]] [[Kategorija:Indijanci, Ohio]] [[Kategorija:Indijanci, Oklahoma]] 11pzatsprhsxtuiez4ks6yhrcddluxn Predložak:Nobelova nagrada za književnost 10 80415 7431148 7310751 2026-04-16T22:06:01Z Divna Jaksic 974 7431148 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nobelova nagrada za književnost | naslov = [[:Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost|Dobitnici]] [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | ispod-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | grupa1 = [[Nobelova nagrada za književnost#1900-e|1900-ih]] | popis1 = 1901. [[Sully Prudhomme]] {{·}} 1902. [[Theodor Mommsen]] {{·}} 1903. [[Bjørnstjerne Bjørnson]] {{·}} 1904. [[Frédéric Mistral]] i [[José Echegaray y Eizaguirre]] {{·}} 1905. [[Henryk Sienkiewicz]] {{·}} 1906. [[Giosuè Carducci]] {{·}} 1907. [[Rudyard Kipling]] {{·}} 1908. [[Rudolf Eucken]] {{·}} 1909. [[Selma Lagerlöf]] | grupa2 = [[Nobelova nagrada za književnost#1910-e|1910-ih]] | popis2 = 1910. [[Paul von Heyse]] {{·}} 1911. [[Maurice Maeterlinck]] {{·}} 1912. [[Gerhart Hauptmann]] {{·}} 1913. [[Rabindranath Tagore]] {{·}} 1915. [[Romain Rolland]] {{·}} 1916. [[Verner von Heidenstam]] {{·}} 1917. [[Karl Adolph Gjellerup]] i [[Henrik Pontoppidan]] {{·}} 1919. [[Carl Spitteler]] | grupa3 = [[Nobelova nagrada za književnost#1920-e|1920-ih]] | popis3 = 1920. [[Knut Hamsun]] {{·}} 1921. [[Anatole France]] {{·}} 1922. [[Jacinto Benavente]] {{·}} 1923. [[William Butler Yeats]] {{·}} 1924. [[Władysław Reymont]] {{·}} 1925. [[George Bernard Shaw]] {{·}} 1926. [[Grazia Deledda]] {{·}} 1927. [[Henri Bergson]] {{·}} 1928. [[Sigrid Undset]] {{·}} 1929. [[Thomas Mann]] | grupa4 = [[Nobelova nagrada za književnost#1930-e|1930-ih]] | popis4 = 1930. [[Sinclair Lewis]] {{·}} 1931. [[Erik Axel Karlfeldt]] {{·}} 1932. [[John Galsworthy]] {{·}} 1933. [[Ivan Aleksejevič Bunjin]] {{·}} 1934. [[Luigi Pirandello]] {{·}} 1936. [[Eugene O'Neill]] {{·}} 1937. [[Roger Martin du Gard]] {{·}} 1938. [[Pearl S. Buck]] {{·}} 1939. [[Frans Eemil Sillanpää]] | grupa5 = [[Nobelova nagrada za književnost#1940-e|1940-ih]] | popis5 = 1944. [[Johannes Vilhelm Jensen]] {{·}} 1945. [[Gabriela Mistral]] {{·}} 1946. [[Hermann Hesse]] {{·}} 1947. [[André Gide]] {{·}} 1948. [[Thomas Stearns Eliot]] {{·}} 1949. [[William Faulkner]] | grupa6 = [[Nobelova nagrada za književnost#1950-e|1950-ih]] | popis6 = 1950. [[Bertrand Russell]] {{·}} 1951. [[Pär Lagerkvist]] {{·}} 1952. [[François Mauriac]] {{·}} 1953. [[Winston Churchill]] {{·}} 1954. [[Ernest Hemingway]] {{·}} 1955. [[Halldór Laxness]] {{·}} 1956. [[Juan Ramón Jiménez]] {{·}} 1957. [[Albert Camus]] {{·}} 1958. [[Boris Pasternak]]<sup>1</sup> {{·}} 1959. [[Salvatore Quasimodo]] | grupa7 = [[Nobelova nagrada za književnost#1960-e|1960-ih]] | popis7 = 1960. [[Saint-John Perse]] {{·}} 1961. [[Ivo Andrić]] {{·}} 1962. [[John Steinbeck]] {{·}} 1963. [[Jorgos Seferis]] {{·}} 1964. [[Jean-Paul Sartre]]<sup>2</sup> {{·}} 1965. [[Mihail Aleksandrovič Šolohov]] {{·}} 1966. [[Shmuel Yosef Agnon]] i [[Nelly Sachs]] {{·}} 1967. [[Miguel Ángel Asturias]] {{·}} 1968. [[Jasunari Kavabata]] {{·}} 1969. [[Samuel Beckett]] | grupa8 = [[Nobelova nagrada za književnost#1970-e|1970-ih]] | popis8 = 1970. [[Aleksandar Isajevič Solženjicin]] {{·}} 1971. [[Pablo Neruda]] {{·}} 1972. [[Heinrich Böll]] {{·}} 1973. [[Patrick White]] {{·}} 1974. [[Eyvind Johnson]] i [[Harry Martinson]] {{·}} 1975. [[Eugenio Montale]] {{·}} 1976. [[Saul Bellow]] {{·}} 1977. [[Vicente Aleixandre]] {{·}} 1978. [[Isaac Bashevis Singer]] {{·}} 1979. [[Odiseas Elitis]] | grupa9 = [[Nobelova nagrada za književnost#1980-e|1980-ih]] | popis9 = 1980. [[Czesław Miłosz]] {{·}} 1981. [[Elias Canetti]] {{·}} 1982. [[Gabriel García Márquez]] {{·}} 1983. [[William Golding]] {{·}} 1984. [[Jaroslav Seifert]] {{·}} 1985. [[Claude Simon]] {{·}} 1986. [[Wole Soyinka]] {{·}} 1987. [[Josif Brodski]] {{·}} 1988. [[Nagib Mahfuz]] {{·}} 1989. [[Camilo José Cela]] | grupa10 = [[Nobelova nagrada za književnost#1990-e|1990-ih]] | popis10 = 1990. [[Octavio Paz]] {{·}} 1991. [[Nadine Gordimer]] {{·}} 1992. [[Derek Walcott]] {{·}} 1993. [[Toni Morrison]] {{·}} 1994. [[Kenzaburo Oe]] {{·}} 1995. [[Seamus Heaney]] {{·}} 1996. [[Wisława Szymborska]] {{·}} 1997. [[Dario Fo]] {{·}} 1998. [[José Saramago]] {{·}} 1999. [[Günter Grass]] | grupa11 = [[Nobelova nagrada za književnost#2000-e|2000-ih]] | popis11 = 2000. [[Gao Xingjian]] {{·}} 2001. [[Vidiadhar Surajprasad Naipaul]] {{·}} 2002. [[Imre Kertész]] {{·}} 2003. [[J. M. Coetzee]] {{·}} 2004. [[Elfriede Jelinek]] {{·}} 2005. [[Harold Pinter]] {{·}} 2006. [[Orhan Pamuk]] {{·}} 2007. [[Doris Lessing]] {{·}} 2008. [[Jean-Marie Gustave Le Clézio]] {{·}} 2009. [[Herta Müller]] | grupa12 = [[Nobelova nagrada za književnost#2010-e|2010-ih]] | popis12 = 2010. [[Mario Vargas Llosa]] {{·}} 2011. [[Tomas Tranströmer]] {{·}} 2012. [[Mo Yan]] {{·}} 2013. [[Alice Munro]] {{·}} 2014. [[Patrick Modiano]] {{·}} 2015. [[Svjetlana Aleksijevič]] {{·}} 2016. [[Bob Dylan]] {{·}} 2017. [[Kazuo Ishiguro]] {{·}} 2018. [[Olga Tokarczuk]] {{·}} 2019. [[Peter Handke]] | grupa13 = [[Nobelova nagrada za književnost#2020-e|2020-ih]] | popis13 = 2020. [[Louise Glück]] {{·}} 2021. [[Abdulrazak Gurnah]] {{·}} 2022. [[Annie Ernaux]] {{·}} 2023. [[Jon Fosse]] {{·}} 2024. [[Han Kang]] {{·}} 2025. [[László Krasznahorkai]] | ispod = '''1''' – Pasternak je odbio nagradu zbog pritiska tadašnjeg komunističkog režima.<br>'''2''' – Sartre je odbio nagradu iz moralnih razloga i zato što se nije želio vezati uz institucije. }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada]] </noinclude> 6z2o82e4pd8628wxy4k64eqsss67hz6 7431153 7431148 2026-04-16T22:08:16Z Divna Jaksic 974 7431153 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nobelova nagrada za književnost | naslov = [[:Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost|Dobitnici]] [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | ispod-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | grupa1 = [[Nobelova nagrada za književnost#1900-e|1900-ih]] | popis1 = 1901. [[Sully Prudhomme]] {{·}} 1902. [[Theodor Mommsen]] {{·}} 1903. [[Bjørnstjerne Bjørnson]] {{·}} 1904. [[Frédéric Mistral]] i [[José Echegaray y Eizaguirre]] {{·}} 1905. [[Henryk Sienkiewicz]] {{·}} 1906. [[Giosuè Carducci]] {{·}} 1907. [[Rudyard Kipling]] {{·}} 1908. [[Rudolf Eucken]] {{·}} 1909. [[Selma Lagerlöf]] | grupa2 = [[Nobelova nagrada za književnost#1910-e|1910-ih]] | popis2 = 1910. [[Paul von Heyse]] {{·}} 1911. [[Maurice Maeterlinck]] {{·}} 1912. [[Gerhart Hauptmann]] {{·}} 1913. [[Rabindranath Tagore]] {{·}} 1915. [[Romain Rolland]] {{·}} 1916. [[Verner von Heidenstam]] {{·}} 1917. [[Karl Adolph Gjellerup]] i [[Henrik Pontoppidan]] {{·}} 1919. [[Carl Spitteler]] | grupa3 = [[Nobelova nagrada za književnost#1920-e|1920-ih]] | popis3 = 1920. [[Knut Hamsun]] {{·}} 1921. [[Anatole France]] {{·}} 1922. [[Jacinto Benavente]] {{·}} 1923. [[William Butler Yeats]] {{·}} 1924. [[Władysław Reymont]] {{·}} 1925. [[George Bernard Shaw]] {{·}} 1926. [[Grazia Deledda]] {{·}} 1927. [[Henri Bergson]] {{·}} 1928. [[Sigrid Undset]] {{·}} 1929. [[Thomas Mann]] | grupa4 = [[Nobelova nagrada za književnost#1930-e|1930-ih]] | popis4 = 1930. [[Sinclair Lewis]] {{·}} 1931. [[Erik Axel Karlfeldt]] {{·}} 1932. [[John Galsworthy]] {{·}} 1933. [[Ivan Aleksejevič Bunjin]] {{·}} 1934. [[Luigi Pirandello]] {{·}} 1936. [[Eugene O'Neill]] {{·}} 1937. [[Roger Martin du Gard]] {{·}} 1938. [[Pearl S. Buck]] {{·}} 1939. [[Frans Eemil Sillanpää]] | grupa5 = [[Nobelova nagrada za književnost#1940-e|1940-ih]] | popis5 = 1944. [[Johannes Vilhelm Jensen]] {{·}} 1945. [[Gabriela Mistral]] {{·}} 1946. [[Hermann Hesse]] {{·}} 1947. [[André Gide]] {{·}} 1948. [[Thomas Stearns Eliot]] {{·}} 1949. [[William Faulkner]] | grupa6 = [[Nobelova nagrada za književnost#1950-e|1950-ih]] | popis6 = 1950. [[Bertrand Russell]] {{·}} 1951. [[Pär Lagerkvist]] {{·}} 1952. [[François Mauriac]] {{·}} 1953. [[Winston Churchill]] {{·}} 1954. [[Ernest Hemingway]] {{·}} 1955. [[Halldór Laxness]] {{·}} 1956. [[Juan Ramón Jiménez]] {{·}} 1957. [[Albert Camus]] {{·}} 1958. [[Boris Pasternak]]<sup>1</sup> {{·}} 1959. [[Salvatore Quasimodo]] | grupa7 = [[Nobelova nagrada za književnost#1960-e|1960-ih]] | popis7 = 1960. [[Saint-John Perse]] {{·}} 1961. [[Ivo Andrić]] {{·}} 1962. [[John Steinbeck]] {{·}} 1963. [[Jorgos Seferis]] {{·}} 1964. [[Jean-Paul Sartre]]<sup>2</sup> {{·}} 1965. [[Mihail Aleksandrovič Šolohov]] {{·}} 1966. [[Shmuel Yosef Agnon]] i [[Nelly Sachs]] {{·}} 1967. [[Miguel Ángel Asturias]] {{·}} 1968. [[Jasunari Kavabata]] {{·}} 1969. [[Samuel Beckett]] | grupa8 = [[Nobelova nagrada za književnost#1970-e|1970-ih]] | popis8 = 1970. [[Aleksandar Isajevič Solženjicin]] {{·}} 1971. [[Pablo Neruda]] {{·}} 1972. [[Heinrich Böll]] {{·}} 1973. [[Patrick White]] {{·}} 1974. [[Eyvind Johnson]] i [[Harry Martinson]] {{·}} 1975. [[Eugenio Montale]] {{·}} 1976. [[Saul Bellow]] {{·}} 1977. [[Vicente Aleixandre]] {{·}} 1978. [[Isaac Bashevis Singer]] {{·}} 1979. [[Odiseas Elitis]] | grupa9 = [[Nobelova nagrada za književnost#1980-e|1980-ih]] | popis9 = 1980. [[Czesław Miłosz]] {{·}} 1981. [[Elias Canetti]] {{·}} 1982. [[Gabriel García Márquez]] {{·}} 1983. [[William Golding]] {{·}} 1984. [[Jaroslav Seifert]] {{·}} 1985. [[Claude Simon]] {{·}} 1986. [[Wole Soyinka]] {{·}} 1987. [[Josif Brodski]] {{·}} 1988. [[Nagib Mahfuz]] {{·}} 1989. [[Camilo José Cela]] | grupa10 = [[Nobelova nagrada za književnost#1990-e|1990-ih]] | popis10 = 1990. [[Octavio Paz]] {{·}} 1991. [[Nadine Gordimer]] {{·}} 1992. [[Derek Walcott]] {{·}} 1993. [[Toni Morrison]] {{·}} 1994. [[Kenzaburo Oe]] {{·}} 1995. [[Seamus Heaney]] {{·}} 1996. [[Wisława Szymborska]] {{·}} 1997. [[Dario Fo]] {{·}} 1998. [[José Saramago]] {{·}} 1999. [[Günter Grass]] | grupa11 = [[Nobelova nagrada za književnost#2000-e|2000-ih]] | popis11 = 2000. [[Gao Xingjian]] {{·}} 2001. [[Vidiadhar Surajprasad Naipaul]] {{·}} 2002. [[Imre Kertész]] {{·}} 2003. [[J. M. Coetzee]] {{·}} 2004. [[Elfriede Jelinek]] {{·}} 2005. [[Harold Pinter]] {{·}} 2006. [[Orhan Pamuk]] {{·}} 2007. [[Doris Lessing]] {{·}} 2008. [[Jean-Marie Gustave Le Clézio]] {{·}} 2009. [[Herta Müller]] | grupa12 = [[Nobelova nagrada za književnost#2010-e|2010-ih]] | popis12 = 2010. [[Mario Vargas Llosa]] {{·}} 2011. [[Tomas Tranströmer]] {{·}} 2012. [[Mo Yan]] {{·}} 2013. [[Alice Munro]] {{·}} 2014. [[Patrick Modiano]] {{·}} 2015. [[Svjetlana Aleksijevič]] {{·}} 2016. [[Bob Dylan]] {{·}} 2017. [[Kazuo Ishiguro]] {{·}} 2018. [[Olga Tokarczuk]] {{·}} 2019. [[Peter Handke]] | grupa13 = [[Nobelova nagrada za književnost#2020-e|2020-ih]] | popis13 = 2020. [[Louise Glück]] {{·}} 2021. [[Abdulrazak Gurnah]] {{·}} 2022. [[Annie Ernaux]] {{·}} 2023. [[Jon Fosse]] {{·}} 2024. [[Han Kang]] {{·}} 2025. [[László Krasznahorkai]] | ispod = '''1''' – Pasternak je odbio nagradu zbog pritiska tadašnjeg komunističkog režima.<br>'''2''' – Sartre je odbio nagradu iz moralnih razloga i zato što se nije želio vezati uz institucije. }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada|Književnost]] </noinclude> 8pwg3quzcbqdzwuydwqzbbim91hnjv8 Bjørnstjerne Bjørnson 0 81075 7431437 7415017 2026-04-17T11:42:07Z Divna Jaksic 974 {{Dobitnici Nobelove nagrade 1903}} 7431437 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Bjørnstjerne Bjørnson| boja = #F34723| slika = Bjørnstjerne Martinus Bjørnson.jpg| opis slike = | veličina = 250px| puno ime = Bjørnstjerne Martinius Bjørnson| rođenje = [[8. prosinca]] [[1832.]]| mjesto rođenja=[[Kvikne]], [[Norveška]]| smrt = [[26. travnja]] [[1910.]]| mjesto smrti=[[Pariz]], [[Francuska]]| nagrade = [[SLika:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] [[1903.]]| utjecao = | utjecali = | period = | djela = ''[[Sigurd Slembe]]''<br>''[[Marie Stuart Skotland]]''<br>''[[Bankrotirani]]''<br>''[[Iznad naših moći]]''| }} '''Bjørnstjerne Martinius Bjørnson''' ([[Kvikne]], [[8. prosinca]] [[1832.]] – [[Pariz]], [[26. travnja]] [[1910.]]), je bio [[:kategorija:norveški književnici|norveški književnik]], [[:kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost|nobelovac]] i političar. Bjørnson je poznat po tome što je bio član "Velike četvorice" norveških pisaca zajedno s [[Henrik Ibsen|Henrikom Ibsenom]], [[Jonas Lie|Jonasom Lieom]] i [[Alexander Kielland|Alexanderom Kiellandom]]. Bjørnson je bio jedan od izvornih članova Odbora za Nobelovu nagradu, a [[1903.]] je i sam dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Bjørnson je također poznat po tome što je napisao riječi za norvešku himnu ''[[Ja, vi elsker dette landet]]''. ==Djela== *''[[Sunčano brdo]]'' ([[1857.]]) *''[[Sigurd Slembe]]'' ([[1862.]]) *''[[Marie Stuart Skotland]]'' ([[1864.]]), *''[[Bankrotirani]]'' ([[1875.]]) *''[[Iznad naših moći]]'' ([[1883.]] – [[1895.]]) *''[[Ribarica (Bjørnson)|Ribarica]]'' (1868.) *''[[Arnljot Gelline]]'' ([[1870.]]) == Vanjske poveznice == {{commons}} {{wikicitat}} * [http://nobelprize.org/literature/laureates/1903/index.html Nobel Prize bio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060425145955/http://nobelprize.org/literature/laureates/1903/index.html |date=25. travnja 2006. }} * {{gutenberg author| id=Bjørnson+Bjørnstjerne | ime=Bjørnstjernea Bjørnsona}} * [http://www.odin.dep.no/odin/engelsk/norway/history/032005-990483/index-dok000-b-n-a.html Biography from the Norwegian Ministry of Foreign Affairs] {{Nobelova nagrada za književnost}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1903}} [[Kategorija:Norveški književnici|Bjørnson, Bjørnstjerne]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost|Bjørnson, Bjørnstjerne]] jtjyoegkea8kkei28s8e24gkek0lowc Predložak:Nobelova nagrada za kemiju 10 84019 7431149 7337609 2026-04-16T22:06:17Z Divna Jaksic 974 7431149 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nobelova nagrada za kemiju | naslov = [[:Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju|Dobitnici]] [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | grupa1 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1900-e|1900-ih]] | popis1 = <div> 1901. [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • 1902. [[Hermann Emil Fischer]] • 1903. [[Svante August Arrhenius]] • 1904. [[William Ramsay]] • 1905. [[Adolf von Baeyer|Johann Friedrich Wilhelm Adolf von Baeyer]] • 1906. [[Henri Moissan]] • 1907. [[Eduard Buchner]] • 1908. [[Ernest Rutherford]] • 1909. [[Wilhelm Ostwald]] </div> | grupa2 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1910-e|1910-ih]] | popis2 = <div> 1910. [[Otto Wallach]] • 1911. [[Maria Skłodowska-Curie]] • 1912. [[Victor Grignard]] i [[Paul Sabatier]] • 1913. [[Alfred Werner]] • 1914. [[Theodore William Richards]] • 1915. [[Richard Martin Willstätter]] • 1918. [[Fritz Haber]] </div> | grupa3 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1920-e|1920-ih]] | popis3 = <div> 1920. [[Walther Hermann Nernst]] • 1921. [[Frederick Soddy]] • 1922. [[Francis William Aston]] • 1923. [[Fritz Pregl]] • 1925. [[Richard Adolf Zsigmondy]] • 1926. [[The (Theodor) Svedberg]] • 1927. [[Heinrich Otto Wieland]] • 1928. [[Adolf Windaus]] • 1929. [[Arthur Harden]] i [[Hans Karl August Simon von Euler-Chelpin]] </div> | grupa4 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1930-e|1930-ih]] | popis4 = <div> 1930. [[Hans Fischer]] • 1931. [[Carl Bosch]] i [[Friedrich Bergius]] • 1932. [[Irving Langmuir]] • 1934. [[Harold Clayton Urey]] • 1935. [[Frédéric Joliot]], [[Irène Joliot-Curie]] • 1936. [[Peter Debye|Petrus (Peter) Josephus Wilhelmus Debye]] • 1937. [[Walter Norman Haworth]] i [[Paul Karrer]] • 1938. [[Richard Kuhn]] • 1939. [[Adolf Butenandt]] i [[Lavoslav Ružička]] </div> | grupa5 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1940-e|1940-ih]] | popis5 = <div> 1943. [[George de Hevesy]] • 1944. [[Otto Hahn]] • 1945. [[Artturi Ilmari Virtanen]] • 1946. [[James Batcheller Sumner]], [[John Howard Northrop]] i [[Wendell Meredith Stanley]] • 1947. [[Robert Robinson]] • 1948. [[Arne Wilhelm Kaurin Tiselius]] • 1949. [[William Francis Giauque]] </div> | grupa6 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1950-e|1950-ih]] | popis6 = <div> 1950. [[Otto Paul Hermann Diels]] i [[Kurt Alder]] • 1951. [[Edwin Mattison McMillan]] i [[Glenn T. Seaborg|Glenn Theodore Seaborg]] • 1952. [[Archer John Porter Martin]] i [[Richard Laurence Millington Synge]] • 1953. [[Hermann Staudinger]] • 1954. [[Linus Pauling|Linus Carl Pauling]] • 1955. [[Vincent du Vigneaud]] • 1956. [[Cyril Norman Hinshelwood]] i [[Nikolaj Nikolajevič Semenov]] • 1957. [[Alexander R. Todd, Baron Todd|Sir Alexander Todd]] • 1958. [[Frederick Sanger]] • 1959. [[Jaroslav Heyrovský]] </div> | grupa7 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1960-e|1960-ih]] | popis7 = <div> 1960. [[Willard Libby|Willard Frank Libby]] • 1961. [[Melvin Calvin]] • 1962. [[Max Ferdinand Perutz]] i [[John Kendrew|John Cowdery Kendrew]] • 1963. [[Karl Ziegler]] i [[Giulio Natta]] • 1964. [[Dorothy Hodgkin|Dorothy Crowfoot Hodgkin]] • 1965. [[Robert Burns Woodward]] • 1966. [[Robert Mulliken]] • 1967. [[Manfred Eigen]], [[Ronald George Wreyford Norrish]] i [[George Porter]] • 1968. [[Lars Onsager]] • 1969. [[Derek H. R. Barton]] i [[Odd Hassel]] </div> | grupa8 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1970-e|1970-ih]] | popis8 = <div> 1970. [[Luis F. Leloir]] • 1971. [[Gerhard Herzberg]] • 1972. [[Christian B. Anfinsen]], [[Stanford Moore]] i [[William H. Stein]] • 1973. [[Ernst Otto Fischer]] i [[Geoffrey Wilkinson]] • 1974. [[Paul J. Flory]] • 1975. [[John Warcup Cornforth]] i [[Vladimir Prelog]] • 1976. [[William Lipscomb|William Nunn Lipscomb, Jr.]] • 1977. [[Ilya Prigogine]] • 1978. [[Peter D. Mitchell]] • 1979. [[Herbert C. Brown]] i [[Georg Wittig]] </div> | grupa9 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1980-e|1980-ih]] | popis9 = <div> 1980. [[Paul Berg]], [[Walter Gilbert]] i [[Frederick Sanger]] • 1981. [[Kenichi Fukui]] i [[Roald Hoffmann]] • 1982. [[Aaron Klug]] • 1983. [[Henry Taube]] • 1984. [[Robert Bruce Merrifield]] • 1985. [[Herbert A. Hauptman]] i [[Jerome Karle]] • 1986. [[Dudley R. Herschbach]], [[Yuan T. Lee]] i [[John C. Polanyi]] • 1987. [[Donald J. Cram]], [[Jean-Marie Lehn]] i [[Charles J. Pedersen]] • 1988. [[Johann Deisenhofer]], [[Robert Huber]] i [[Hartmut Michel]] • 1989. [[Sidney Altman]] i [[Thomas R. Cech]] </div> | grupa10 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1990-e|1990-ih]] | popis10 = <div> 1990. [[Elias James Corey]] • 1991. [[Richard R. Ernst]] • 1992. [[Rudolph A. Marcus]] • 1993. [[Kary Mullis|Kary B. Mullis]] i [[Michael Smith (kemičar)|Michael Smith]] • 1994. [[George A. Olah]] • 1995. [[Paul J. Crutzen]], [[Mario J. Molina]] i [[F. Sherwood Rowland]] • 1996. [[Robert Curl]], Sir [[Harold Kroto]] i [[Richard Smalley]] • 1997. [[Paul D. Boyer]], [[John E. Walker]] i [[Jens Christian Skou|Jens C. Skou]] • 1998. [[Walter Kohn]] i [[John Pople|John A. Pople]] • 1999. [[Ahmed H. Zewail]] </div> | grupa11 = [[Nobelova nagrada za kemiju#2000-e|2000-ih]] | popis11 = <div> 2000. [[Alan J Heeger]], [[Alan G MacDiarmid]] i [[Hideki Shirakawa]] • 2001. [[William S. Knowles]], [[Ryoji Noyori]] i [[Karl Barry Sharpless]] • 2002. [[Kurt Wüthrich]], [[John Fenn|John B. Fenn]] i [[Koichi Tanaka]] • 2003. [[Peter Agre]] i [[Roderick MacKinnon]] • 2004. [[Aaron Ciechanover]], [[Avram Hershko]] i [[Irwin Rose]] • 2005. [[Yves Chauvin]], [[Robert H. Grubbs]] i [[Richard R. Schrock]] • 2006. [[Roger David Kornberg]] • 2007. [[Gerhard Ertl]] • 2008. [[Osamu Shimomura]], [[Martin Chalfie]] i [[Roger Yonchien Tsien]] • 2009. [[Venkatraman Ramakrishnan]], [[Thomas A. Steitz]] i [[Ada Yonath]] </div> | grupa12 = [[Nobelova nagrada za kemiju#2010-e|2010-ih]] | popis12 = <div> 2010. [[Richard F. Heck]], [[Akira Suzuki]] i [[Ei-ichi Negishi]] • 2011. [[Dan Shechtman]] • 2012. [[Robert Lefkowitz]] i [[Brian Kobilka]] • 2013. [[Martin Karplus]], [[Michael Levitt]] i [[Arieh Warshel]] • 2014. [[Eric Betzig]], [[Stefan Hell]] i [[William Moerner]] • 2015. [[Tomas Lindahl]], [[Paul Modrich]] i [[Aziz Sancar]] • 2016. [[Jean-Pierre Sauvage]], [[Fraser Stoddart]], [[Ben Feringa]] • 2017. [[Jacques Dubochet]], [[Joachim Frank]], [[Richard Henderson]] • 2018. [[Frances Arnold]], [[Gregory Winter]], [[George Smith (kemičar)|George Smith]] • 2019. [[John B. Goodenough]], [[M. Stanley Whittingham]], [[Akira Yoshino]] </div> | grupa13 = [[Nobelova nagrada za kemiju#2020-e|2020-ih]] | popis13 = <div> 2020. [[Emmanuelle Charpentier]] i [[Jennifer Doudna]] • 2021. [[Benjamin List]] i [[David MacMillan]] • 2022. [[Carolyn R. Bertozzi]], [[Morten Meldal]] i [[Karl Barry Sharpless]] • 2023. [[Moungi Bawendi]], [[Louis Brus]] i [[Aleksej Jekimov]] • 2024. [[David Baker]], [[Demis Hassabis]] i [[John M. Jumper]] • 2025. [[Susumu Kitagawa]], [[Richard Robson]] i [[Omar M. Yaghi]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada]] </noinclude> pd1ugbqn9g1k2l4jfcnbw0hzz2jrk7l 7431152 7431149 2026-04-16T22:07:57Z Divna Jaksic 974 7431152 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nobelova nagrada za kemiju | naslov = [[:Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju|Dobitnici]] [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | grupa1 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1900-e|1900-ih]] | popis1 = <div> 1901. [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • 1902. [[Hermann Emil Fischer]] • 1903. [[Svante August Arrhenius]] • 1904. [[William Ramsay]] • 1905. [[Adolf von Baeyer|Johann Friedrich Wilhelm Adolf von Baeyer]] • 1906. [[Henri Moissan]] • 1907. [[Eduard Buchner]] • 1908. [[Ernest Rutherford]] • 1909. [[Wilhelm Ostwald]] </div> | grupa2 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1910-e|1910-ih]] | popis2 = <div> 1910. [[Otto Wallach]] • 1911. [[Maria Skłodowska-Curie]] • 1912. [[Victor Grignard]] i [[Paul Sabatier]] • 1913. [[Alfred Werner]] • 1914. [[Theodore William Richards]] • 1915. [[Richard Martin Willstätter]] • 1918. [[Fritz Haber]] </div> | grupa3 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1920-e|1920-ih]] | popis3 = <div> 1920. [[Walther Hermann Nernst]] • 1921. [[Frederick Soddy]] • 1922. [[Francis William Aston]] • 1923. [[Fritz Pregl]] • 1925. [[Richard Adolf Zsigmondy]] • 1926. [[The (Theodor) Svedberg]] • 1927. [[Heinrich Otto Wieland]] • 1928. [[Adolf Windaus]] • 1929. [[Arthur Harden]] i [[Hans Karl August Simon von Euler-Chelpin]] </div> | grupa4 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1930-e|1930-ih]] | popis4 = <div> 1930. [[Hans Fischer]] • 1931. [[Carl Bosch]] i [[Friedrich Bergius]] • 1932. [[Irving Langmuir]] • 1934. [[Harold Clayton Urey]] • 1935. [[Frédéric Joliot]], [[Irène Joliot-Curie]] • 1936. [[Peter Debye|Petrus (Peter) Josephus Wilhelmus Debye]] • 1937. [[Walter Norman Haworth]] i [[Paul Karrer]] • 1938. [[Richard Kuhn]] • 1939. [[Adolf Butenandt]] i [[Lavoslav Ružička]] </div> | grupa5 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1940-e|1940-ih]] | popis5 = <div> 1943. [[George de Hevesy]] • 1944. [[Otto Hahn]] • 1945. [[Artturi Ilmari Virtanen]] • 1946. [[James Batcheller Sumner]], [[John Howard Northrop]] i [[Wendell Meredith Stanley]] • 1947. [[Robert Robinson]] • 1948. [[Arne Wilhelm Kaurin Tiselius]] • 1949. [[William Francis Giauque]] </div> | grupa6 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1950-e|1950-ih]] | popis6 = <div> 1950. [[Otto Paul Hermann Diels]] i [[Kurt Alder]] • 1951. [[Edwin Mattison McMillan]] i [[Glenn T. Seaborg|Glenn Theodore Seaborg]] • 1952. [[Archer John Porter Martin]] i [[Richard Laurence Millington Synge]] • 1953. [[Hermann Staudinger]] • 1954. [[Linus Pauling|Linus Carl Pauling]] • 1955. [[Vincent du Vigneaud]] • 1956. [[Cyril Norman Hinshelwood]] i [[Nikolaj Nikolajevič Semenov]] • 1957. [[Alexander R. Todd, Baron Todd|Sir Alexander Todd]] • 1958. [[Frederick Sanger]] • 1959. [[Jaroslav Heyrovský]] </div> | grupa7 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1960-e|1960-ih]] | popis7 = <div> 1960. [[Willard Libby|Willard Frank Libby]] • 1961. [[Melvin Calvin]] • 1962. [[Max Ferdinand Perutz]] i [[John Kendrew|John Cowdery Kendrew]] • 1963. [[Karl Ziegler]] i [[Giulio Natta]] • 1964. [[Dorothy Hodgkin|Dorothy Crowfoot Hodgkin]] • 1965. [[Robert Burns Woodward]] • 1966. [[Robert Mulliken]] • 1967. [[Manfred Eigen]], [[Ronald George Wreyford Norrish]] i [[George Porter]] • 1968. [[Lars Onsager]] • 1969. [[Derek H. R. Barton]] i [[Odd Hassel]] </div> | grupa8 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1970-e|1970-ih]] | popis8 = <div> 1970. [[Luis F. Leloir]] • 1971. [[Gerhard Herzberg]] • 1972. [[Christian B. Anfinsen]], [[Stanford Moore]] i [[William H. Stein]] • 1973. [[Ernst Otto Fischer]] i [[Geoffrey Wilkinson]] • 1974. [[Paul J. Flory]] • 1975. [[John Warcup Cornforth]] i [[Vladimir Prelog]] • 1976. [[William Lipscomb|William Nunn Lipscomb, Jr.]] • 1977. [[Ilya Prigogine]] • 1978. [[Peter D. Mitchell]] • 1979. [[Herbert C. Brown]] i [[Georg Wittig]] </div> | grupa9 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1980-e|1980-ih]] | popis9 = <div> 1980. [[Paul Berg]], [[Walter Gilbert]] i [[Frederick Sanger]] • 1981. [[Kenichi Fukui]] i [[Roald Hoffmann]] • 1982. [[Aaron Klug]] • 1983. [[Henry Taube]] • 1984. [[Robert Bruce Merrifield]] • 1985. [[Herbert A. Hauptman]] i [[Jerome Karle]] • 1986. [[Dudley R. Herschbach]], [[Yuan T. Lee]] i [[John C. Polanyi]] • 1987. [[Donald J. Cram]], [[Jean-Marie Lehn]] i [[Charles J. Pedersen]] • 1988. [[Johann Deisenhofer]], [[Robert Huber]] i [[Hartmut Michel]] • 1989. [[Sidney Altman]] i [[Thomas R. Cech]] </div> | grupa10 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1990-e|1990-ih]] | popis10 = <div> 1990. [[Elias James Corey]] • 1991. [[Richard R. Ernst]] • 1992. [[Rudolph A. Marcus]] • 1993. [[Kary Mullis|Kary B. Mullis]] i [[Michael Smith (kemičar)|Michael Smith]] • 1994. [[George A. Olah]] • 1995. [[Paul J. Crutzen]], [[Mario J. Molina]] i [[F. Sherwood Rowland]] • 1996. [[Robert Curl]], Sir [[Harold Kroto]] i [[Richard Smalley]] • 1997. [[Paul D. Boyer]], [[John E. Walker]] i [[Jens Christian Skou|Jens C. Skou]] • 1998. [[Walter Kohn]] i [[John Pople|John A. Pople]] • 1999. [[Ahmed H. Zewail]] </div> | grupa11 = [[Nobelova nagrada za kemiju#2000-e|2000-ih]] | popis11 = <div> 2000. [[Alan J Heeger]], [[Alan G MacDiarmid]] i [[Hideki Shirakawa]] • 2001. [[William S. Knowles]], [[Ryoji Noyori]] i [[Karl Barry Sharpless]] • 2002. [[Kurt Wüthrich]], [[John Fenn|John B. Fenn]] i [[Koichi Tanaka]] • 2003. [[Peter Agre]] i [[Roderick MacKinnon]] • 2004. [[Aaron Ciechanover]], [[Avram Hershko]] i [[Irwin Rose]] • 2005. [[Yves Chauvin]], [[Robert H. Grubbs]] i [[Richard R. Schrock]] • 2006. [[Roger David Kornberg]] • 2007. [[Gerhard Ertl]] • 2008. [[Osamu Shimomura]], [[Martin Chalfie]] i [[Roger Yonchien Tsien]] • 2009. [[Venkatraman Ramakrishnan]], [[Thomas A. Steitz]] i [[Ada Yonath]] </div> | grupa12 = [[Nobelova nagrada za kemiju#2010-e|2010-ih]] | popis12 = <div> 2010. [[Richard F. Heck]], [[Akira Suzuki]] i [[Ei-ichi Negishi]] • 2011. [[Dan Shechtman]] • 2012. [[Robert Lefkowitz]] i [[Brian Kobilka]] • 2013. [[Martin Karplus]], [[Michael Levitt]] i [[Arieh Warshel]] • 2014. [[Eric Betzig]], [[Stefan Hell]] i [[William Moerner]] • 2015. [[Tomas Lindahl]], [[Paul Modrich]] i [[Aziz Sancar]] • 2016. [[Jean-Pierre Sauvage]], [[Fraser Stoddart]], [[Ben Feringa]] • 2017. [[Jacques Dubochet]], [[Joachim Frank]], [[Richard Henderson]] • 2018. [[Frances Arnold]], [[Gregory Winter]], [[George Smith (kemičar)|George Smith]] • 2019. [[John B. Goodenough]], [[M. Stanley Whittingham]], [[Akira Yoshino]] </div> | grupa13 = [[Nobelova nagrada za kemiju#2020-e|2020-ih]] | popis13 = <div> 2020. [[Emmanuelle Charpentier]] i [[Jennifer Doudna]] • 2021. [[Benjamin List]] i [[David MacMillan]] • 2022. [[Carolyn R. Bertozzi]], [[Morten Meldal]] i [[Karl Barry Sharpless]] • 2023. [[Moungi Bawendi]], [[Louis Brus]] i [[Aleksej Jekimov]] • 2024. [[David Baker]], [[Demis Hassabis]] i [[John M. Jumper]] • 2025. [[Susumu Kitagawa]], [[Richard Robson]] i [[Omar M. Yaghi]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada|Kemija]] </noinclude> 5j57blcmg1rzlhzvkwpo87bl3bobetm 7431171 7431152 2026-04-16T22:40:54Z Divna Jaksic 974 7431171 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nobelova nagrada za kemiju | naslov = [[:Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju|Dobitnici]] [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | grupa1 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1900-e|1900-ih]] | popis1 = <div> 1901. [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • 1902. [[Hermann Emil Fischer]] • 1903. [[Svante August Arrhenius]] • 1904. [[William Ramsay]] • 1905. [[Adolf von Baeyer|Johann Friedrich Wilhelm Adolf von Baeyer]] • 1906. [[Henri Moissan]] • 1907. [[Eduard Buchner]] • 1908. [[Ernest Rutherford]] • 1909. [[Wilhelm Ostwald]] </div> | grupa2 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1910-e|1910-ih]] | popis2 = <div> 1910. [[Otto Wallach]] • 1911. [[Maria Skłodowska-Curie]] • 1912. [[Victor Grignard]] i [[Paul Sabatier]] • 1913. [[Alfred Werner]] • 1914. [[Theodore William Richards]] • 1915. [[Richard Martin Willstätter]] • 1918. [[Fritz Haber]] </div> | grupa3 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1920-e|1920-ih]] | popis3 = <div> 1920. [[Walther Hermann Nernst]] • 1921. [[Frederick Soddy]] • 1922. [[Francis William Aston]] • 1923. [[Fritz Pregl]] • 1925. [[Richard Adolf Zsigmondy]] • 1926. [[The (Theodor) Svedberg]] • 1927. [[Heinrich Otto Wieland]] • 1928. [[Adolf Windaus]] • 1929. [[Arthur Harden]] i [[Hans Karl August Simon von Euler-Chelpin]] </div> | grupa4 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1930-e|1930-ih]] | popis4 = <div> 1930. [[Hans Fischer]] • 1931. [[Carl Bosch]] i [[Friedrich Bergius]] • 1932. [[Irving Langmuir]] • 1934. [[Harold Clayton Urey]] • 1935. [[Frédéric Joliot]], [[Irène Joliot-Curie]] • 1936. [[Peter Debye|Petrus (Peter) Josephus Wilhelmus Debye]] • 1937. [[Walter Norman Haworth]] i [[Paul Karrer]] • 1938. [[Richard Kuhn]] • 1939. [[Adolf Butenandt]] i [[Lavoslav Ružička]] </div> | grupa5 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1940-e|1940-ih]] | popis5 = <div> 1943. [[George de Hevesy]] • 1944. [[Otto Hahn]] • 1945. [[Artturi Ilmari Virtanen]] • 1946. [[James Batcheller Sumner]], [[John Howard Northrop]] i [[Wendell Meredith Stanley]] • 1947. [[Robert Robinson]] • 1948. [[Arne Wilhelm Kaurin Tiselius]] • 1949. [[William Francis Giauque]] </div> | grupa6 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1950-e|1950-ih]] | popis6 = <div> 1950. [[Otto Paul Hermann Diels]] i [[Kurt Alder]] • 1951. [[Edwin Mattison McMillan]] i [[Glenn T. Seaborg|Glenn Theodore Seaborg]] • 1952. [[Archer John Porter Martin]] i [[Richard Laurence Millington Synge]] • 1953. [[Hermann Staudinger]] • 1954. [[Linus Pauling|Linus Carl Pauling]] • 1955. [[Vincent du Vigneaud]] • 1956. [[Cyril Norman Hinshelwood]] i [[Nikolaj Nikolajevič Semenov]] • 1957. [[Alexander R. Todd, Baron Todd|Sir Alexander Todd]] • 1958. [[Frederick Sanger]] • 1959. [[Jaroslav Heyrovský]] </div> | grupa7 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1960-e|1960-ih]] | popis7 = <div> 1960. [[Willard Libby|Willard Frank Libby]] • 1961. [[Melvin Calvin]] • 1962. [[Max Ferdinand Perutz]] i [[John Kendrew|John Cowdery Kendrew]] • 1963. [[Karl Ziegler]] i [[Giulio Natta]] • 1964. [[Dorothy Hodgkin|Dorothy Crowfoot Hodgkin]] • 1965. [[Robert Burns Woodward]] • 1966. [[Robert Mulliken]] • 1967. [[Manfred Eigen]], [[Ronald George Wreyford Norrish]] i [[George Porter]] • 1968. [[Lars Onsager]] • 1969. [[Derek H. R. Barton]] i [[Odd Hassel]] </div> | grupa8 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1970-e|1970-ih]] | popis8 = <div> 1970. [[Luis F. Leloir]] • 1971. [[Gerhard Herzberg]] • 1972. [[Christian B. Anfinsen]], [[Stanford Moore]] i [[William H. Stein]] • 1973. [[Ernst Otto Fischer]] i [[Geoffrey Wilkinson]] • 1974. [[Paul J. Flory]] • 1975. [[John Warcup Cornforth]] i [[Vladimir Prelog]] • 1976. [[William Lipscomb|William Nunn Lipscomb, Jr.]] • 1977. [[Ilya Prigogine]] • 1978. [[Peter D. Mitchell]] • 1979. [[Herbert C. Brown]] i [[Georg Wittig]] </div> | grupa9 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1980-e|1980-ih]] | popis9 = <div> 1980. [[Paul Berg]], [[Walter Gilbert]] i [[Frederick Sanger]] • 1981. [[Kenichi Fukui]] i [[Roald Hoffmann]] • 1982. [[Aaron Klug]] • 1983. [[Henry Taube]] • 1984. [[Robert Bruce Merrifield]] • 1985. [[Herbert A. Hauptman]] i [[Jerome Karle]] • 1986. [[Dudley R. Herschbach]], [[Yuan T. Lee]] i [[John C. Polanyi]] • 1987. [[Donald J. Cram]], [[Jean-Marie Lehn]] i [[Charles J. Pedersen]] • 1988. [[Johann Deisenhofer]], [[Robert Huber]] i [[Hartmut Michel]] • 1989. [[Sidney Altman]] i [[Thomas R. Cech]] </div> | grupa10 = [[Nobelova nagrada za kemiju#1990-e|1990-ih]] | popis10 = <div> 1990. [[Elias James Corey]] • 1991. [[Richard R. Ernst]] • 1992. [[Rudolph A. Marcus]] • 1993. [[Kary Mullis|Kary B. Mullis]] i [[Michael Smith (kemičar)|Michael Smith]] • 1994. [[George A. Olah]] • 1995. [[Paul J. Crutzen]], [[Mario J. Molina]] i [[F. Sherwood Rowland]] • 1996. [[Robert Curl]], Sir [[Harold Kroto]] i [[Richard Smalley]] • 1997. [[Paul D. Boyer]], [[John E. Walker]] i [[Jens Christian Skou|Jens C. Skou]] • 1998. [[Walter Kohn]] i [[John Pople|John A. Pople]] • 1999. [[Ahmed H. Zewail]] </div> | grupa11 = [[Nobelova nagrada za kemiju#2000-e|2000-ih]] | popis11 = <div> 2000. [[Alan J Heeger]], [[Alan G MacDiarmid]] i [[Hideki Shirakawa]] • 2001. [[William S. Knowles]], [[Ryoji Noyori]] i [[Karl Barry Sharpless]] • 2002. [[Kurt Wüthrich]], [[John Fenn|John B. Fenn]] i [[Koichi Tanaka]] • 2003. [[Peter Agre]] i [[Roderick MacKinnon]] • 2004. [[Aaron Ciechanover]], [[Avram Hershko]] i [[Irwin Rose]] • 2005. [[Yves Chauvin]], [[Robert H. Grubbs]] i [[Richard R. Schrock]] • 2006. [[Roger David Kornberg]] • 2007. [[Gerhard Ertl]] • 2008. [[Osamu Shimomura]], [[Martin Chalfie]] i [[Roger Yonchien Tsien]] • 2009. [[Venkatraman Ramakrishnan]], [[Thomas A. Steitz]] i [[Ada Yonath]] </div> | grupa12 = [[Nobelova nagrada za kemiju#2010-e|2010-ih]] | popis12 = <div> 2010. [[Richard F. Heck]], [[Akira Suzuki]] i [[Ei-ichi Negishi]] • 2011. [[Dan Shechtman]] • 2012. [[Robert Lefkowitz]] i [[Brian Kobilka]] • 2013. [[Martin Karplus]], [[Michael Levitt]] i [[Arieh Warshel]] • 2014. [[Eric Betzig]], [[Stefan Hell]] i [[William Moerner]] • 2015. [[Tomas Lindahl]], [[Paul Modrich]] i [[Aziz Sancar]] • 2016. [[Jean-Pierre Sauvage]], [[Fraser Stoddart]], [[Ben Feringa]] • 2017. [[Jacques Dubochet]], [[Joachim Frank]], [[Richard Henderson]] • 2018. [[Frances Arnold]], [[Gregory Winter]], [[George Smith (kemičar)|George Smith]] • 2019. [[John B. Goodenough]], [[M. Stanley Whittingham]], [[Akira Yoshino]] </div> | grupa13 = [[Nobelova nagrada za kemiju#2020-e|2020-ih]] | popis13 = <div> 2020. [[Emmanuelle Charpentier]] i [[Jennifer Doudna]] • 2021. [[Benjamin List]] i [[David MacMillan]] • 2022. [[Carolyn R. Bertozzi]], [[Morten Meldal]] i [[Karl Barry Sharpless]] • 2023. [[Moungi Bawendi]], [[Louis Brus]] i [[Aleksej Jekimov]] • 2024. [[David Baker]], [[Demis Hassabis]] i [[John M. Jumper]] • 2025. [[Susumu Kitagawa]], [[Richard Robson]] i [[Omar M. Yaghi]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada|Kemija]] </noinclude> nwmgqd1ayen8vsziaprz5kqh3gsvb96 Predložak:Infookvir skladatelj 10 86367 7431186 7428507 2026-04-16T23:34:45Z Ponor 38361 kat. u noinclude 7431186 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="text-align: left;" |- ! colspan="2" style="background: &#35;bfe0bf; color:#000000; font-size: 120%; text-align: center;" class="fn"| {{{ime|{{PAGENAME}}}}} |- {{#if:{{{slika|}}} | {{!}} colspan="2" style="text-align:center; font-size:90%;" {{!}} [[Slika:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|{{{veličina}}}|220px}}|{{PAGENAME}}]]<br/><small>{{{opis_slike|}}}</small> {{!}}- {{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}} {{!}}- }} {{!}} colspan="2" style="background: &#35;bfe0bf; font-size: 98%; text-align: right;" {{!}} <div style="text-align:center;">'''Životopisni podatci''' </div> |- {{#if: {{{puno_ime|}}} | ! Rodno ime {{!}} {{{puno_ime}}} {{!}}- }} {{#if: {{{mjesto_rođenja|}}}{{{datum_rođenja|}}} | ! Rođenje {{!}} {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti|}}} }}{{If then show|{{{mjesto_rođenja|}}}||{{#if: {{{datum_rođenja|}}}|<br>}}}} {{!}}- }} {{#if: {{{mjesto_smrti|}}}{{{datum_smrti|}}} | ! Smrt {{!}} {{#invoke:Datum i dob|death|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti|}}} }}{{If then show|{{{mjesto_smrti|}}}||{{#if: {{{datum_smrti|}}}|<br>}}}} {{!}}- }} {{#if: {{{period|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{djela|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}} colspan="2" style="background: &#35;bfe0bf; font-size: 98%; text-align: right;" {{!}} <div style="text-align:center;">'''Djelo''' </div> {{!}}- }} {{#if: {{{period|}}} | ! Razdoblje {{!}} {{{period}}} {{!}}- }} {{#if: {{{djela|}}} | ! Poznatija djela {{!}} {{{djela}}} {{!}}- }} {{#if: {{{suradnici|}}} | ! Važniji suradnici {{!}} {{{suradnici}}} {{!}}- }} {{#if: {{{utjecaj|}}} | ! Utjecaji {{!}} {{{utjecaj}}} {{!}}- }} {{#if: {{{nagrade|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} colspan="2" style="background: &#35;bfe0bf; font-size: 98%; text-align: right;" {{!}} <div style="text-align:center;">'''Nagrade''' </div> {{!}}- }} {{#if: {{{nagrade|}}}| ! Nagrade {{!}} {{{nagrade}}} {{!}}- }} {{#if: {{{poveznica|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} colspan="2" style="background: &#35;bfe0bf; font-size: 98%; text-align: right;" {{!}} <div style="text-align:center;">'''Mrežne stranice''' </div> {{!}}- }} {{#if: {{{poveznica|}}}| ! Poveznica {{!}} {{{poveznica}}} {{!}}- }} |- |colspan="2" style="text-align:center; background-color:lightblue; padding-top:3px;"|'''[[Portal:Glazba|Portal o glazbi]]''' |- |colspan="2" style="text-align:center; background-color:#efefef; padding-top:3px;"|'''[[Portal:Životopis|Portal o životopisima]]''' |}<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Biografski infookviri|Skladatelj]] </noinclude> l7k2i1eko9tiy6vo4nrdrlfdj9pimpq Hatteras 0 86537 7430871 7070664 2026-04-16T12:21:24Z Panasko 203327 7430871 wikitext text/x-wiki '''Hatteras''' – Pleme [[Algonquian]] Indijanaca sa Sand Banksa na otoku [[Hatteras Island|Hatteras]], istočno od [[Pamlico Sound]]a u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]]. Hatterasi [[1701.]] imaju svega jedno selo, Sand Banks na otoku Hatteras, i njihovi potomci su po svoj prilici današnji [[Croatan]] ili Lumbee Indijanci iz okruga Robeson u Sjevernoj Karolini, koji su imali veza s nestalom Raleighovim kolonistima. Oni će uskoro nestati kao samostalno pleme i pomiješati se s kontinentalnim [[Algonquian|Algonkinima]]. Godine [[1761.]] velečasni Alexander Stewart pokrstio je 7 Indijanaca i djecu-mješance iz plemena Mattamuskeet, Hatteras i [[Roanoke]], a dvije godine kasnije još 21 osobu. Sjeverna Karolina godine 1855. priznaje Croatan Indijance koji [[1885.]] svoje ime mijenjaju u Lumbee. Populacija Hatterasa nije poznata. Hatteras i [[Machapunga]] populacija procjenjena je na 1200 (1600.). Godine 1701. Hatterasa ima oko 80, od čega 16 ratnika. Jezik Hatterasa, smatra se bio je srodan s onima što su ga govorili [[Chowanoc]], [[Machapunga]], [[Moratok]], [[Pamlico]], [[Powhatan]] i [[Weapemeoc]]. Prema Marilyn Berry Morrison koja vuče porijeklo od Hattearas Indijanaca s otoka Hatteras, u okrugu Dare i na Hatterasu još ima potomaka ovih Indijanaca, a to su obitelji Pugh, Berry, Collins, Scarborough, Wescott, Daniels i drugi. prema popisu iz [[2000.]] 83 Indijanca živi u okrugu Dare, a porijeklom su od Croatan i Roanoke plemena, koji su se organizirali kao Algonquin Indians of North Carolina, Inc. sa središtem u gradiću [[Manteo]]. Plemena Hatteras i Roanoke bili su članovi konfederacije [[Secotan]]. == Vanjske poveznice == *[http://www.dailyadvance.com/featr/content/features/stories/2006/08/25/082506_life_Indians.html Native North Carolinians]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] qtohmim35d7ys1blgdl8iyyshjihslg Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija 0 86916 7431232 7371223 2026-04-17T02:40:02Z ~2026-23589-43 358121 Opširnije pojašnjenje naseljenosti 7431232 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|ožujak 2014.}} {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Kraljevina Hrvatska i Slavonija |hr_ime = Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija |izvorno_ime = <small>''Horvát-Szlavónorság {{hun icon}}''</small><br><small>''Königreich Kroatien und Slawonien {{deu icon}}''</small> |genitiv = Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije |status = samosvojno kraljevstvo |status_tekst = [[Politika|Politički]] [[narod]] sa zasebnim [[Državno područje|teritorijem]]<ref>[[s:Hrvatsko-ugarska nagodba|Nagodba]]{{citat| čl. 59. Obzirom na to, da su kraljevine Hrvatska i Slavonija politički narod, imajući posebni svoj teritorij i u pogledu nutarnjih svojih poslovah vlastito zakonodavstvo i autonomnu vladu, ustanovljuje se nadalje; da se zastupnici istih kraljevinah tako na zajedničkom saboru kako i u delegaciji mogu služiti i jezikom hrvatskim.}}</ref><br>Dio [[Zemlje Krune sv. Stjepana|državne zajednice Hrvatske-Slavonije i Ugarske]]<ref name="Heka (2017)"/> |kontinent = Europa |država = Austro-Ugarska Monarhija |godina_start = [[1868.]] |godina_kraj = [[1918.]] |događaj_start = [[Hrvatsko-ugarska nagodba]] |era = novi vijek |datum_start = [[24. rujna]] [[1868.]] |događaj_kraj = [[Odluka Hrvatskog sabora 1918.|Sabor proglašava nezavisnost]] |datum_kraj = [[Odluka Hrvatskog sabora 1918.|29. listopada 1918.]] |događaj1 = Razvojačenje [[Vojna krajina|Vojne krajine]] |datum_događaj1 = [[15. srpnja]] [[1881.]] |događaj2 = |datum_događaj2 = |događaj3 = |datum_događaj3 = |događaj_poslije = |datum_poslije = |danas = {{Z+X|HRV}}<br>{{Z+X|CG}}<br>{{Z+X|SRB}} |fusnote = |vlada_tip = monarhija| |p1 = Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima |flag_p1 = Flag_of_the_Triune_Kingdom_of_Croatia,_Slavonia_and_Dalmatia.svg |p2 = Kraljevina Slavonija |flag_p2 = Flag of the Kingdom of Slavonia.svg |p3 = Kraljevina Dalmacija |flag_p3 = Flag of the Kingdom of Dalmatia.svg |s1 = Država Slovenaca, Hrvata i Srba |flag_s1 = Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg |zastava = Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg |grb_veličina = 70px |zastava_tip = [[Zastava Hrvatske|Zastava]] |grb = Coat of arms of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg |grb_i = Grb Republike Hrvatske |grb_tip = Grb |mapa = Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia 1868-1918.png |mapa_veličina = 335px |mapa_opis = [[1868.]] – [[1918.]] Trojedna Kraljevina<br>[[Administracija|Administrativno]] područje (tamno zeleno), ''[[de jure]]'' dio Trojedinice (svijetlo [[zelena]]), zajednička hrvatsko-ugarska uprava ([[žuta]]) |glavni_grad = [[Zagreb]] |himna = »[[Carevka]]«<br><center>[[Datoteka:Gott erhalte, Gott beschütze -- Kaiserhymne (1910's recording).ogg]]</center><br>»[[Lijepa naša domovino]]« <small>(neslužbena)</small><br><center>[[Datoteka:Lijepa nasa domovino instrumental cijeli.ogg]]</center> |jezik = [[hrvatski]] (službeni)<ref>Hrvatsko-ugarska nagodba, članak 55.</ref> |valuta = [[Forinta]]/[[Gulden]]<br><small>([[1868.]] – [[1892.]])</small><br>[[Austro-ugarska kruna|Kruna]]<br><small>([[1892.]] – [[1918.]])</small> |vođa1 = [[Franjo Josip I.]] |godina_vođa1 = [[1868.]] – [[1916.]] |vođa2 = [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]] |godina_vođa2 = [[1916.]] – [[1918.]] |titula_vođa = [[Kralj]] |zamjenik1 = [[Antun Mihalović]] (zadnji) |godina_zamjenik1 = [[1917.]] – [[1918.]] |titula_zamjenik = [[Ban]]| |stat_godina1 = [[1880.]] |stat_godina2 = [[1910.]] |stat_površina1 = 19253.74 |stat_površina2 = 42541 |stat_pop2 = 2621954 |vjera = {{Nowrap|[[katolicizam]] – {{Broj|71,6|%}} ({{Broj|1877833}})}}<br>[[pravoslavlje]] – {{Broj|24,9|%}} ({{Broj|653184}})<br>[[luteranizam]] – {{Broj|1,3|%}} ({{Broj|33759}})<br>[[židovstvo]] – {{Broj|0,8|%}} ({{Broj|21231}})<br>[[kalvinizam]] – {{Broj|0,7|%}} ({{Broj|17948}})<br>{{Nowrap|[[Grkokatolička Crkva|grkokatolicizam]] – {{Broj|0,7|%}} ({{Broj|17592}})}}<br>{{Nowrap|[[ateizam]] i ostalo – {{Broj|0,0|%}} (386)<ref name="seton-watson" />}} |vremenska_zona = }} '''Kraljevina Hrvatska i Slavonija''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Horvát-Szlavónország'',<ref name="pallas">[http://mek.oszk.hu/00000/00060/html/049/pc004915.html A Pallas nagy lexikona, Horvát-Szlavonország ]</ref> [[Njemački jezik|njem.]] ''Königreich Kroatien und Slawonien'') bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. Njezin je službeni naziv bio '''Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija''' ili neslužbenije '''Trojednica'''. Njen status je uređen 1868. [[Hrvatsko-ugarska nagodba|nagodbom s Ugarskom]], kojom je Hrvatska i Slavonija definirana kao [[Nacija|politički narod]] sa zasebnim pripadajućim teritorijem, koji s [[Kraljevina Ugarska|Ugarskom]]<ref name="Heka (2017)">[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=271819 László Heka: ANALIZA AUSTRO-UGARSKE I HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE (U POVODU 150. OBLJETNICE AUSTRO-UGARSKE NAGODBE), Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 38. No. 2. Srpanj 2017.]{{citat|Imajući u vidu kako hrvatska stručna javnost nema cjelovit uvid u stajališta mađarske pravnopovijesne znanosti o ovome pitanju, to smo slobodni nešto šire elaborirati mađarsko gledište. Radi otklanjanja nekih dvojbi koje bi čitatelj mogao imati zbog razlika u pojedinim nazivima, napominjemo da se u mađarskom jeziku mađarska strana dvojne monarhije uvijek i isključivo naziva Mađarska (Magyarország), dok se kod slavenskih naroda (Hrvati, Srbi, Slovaci) pravi razlika između Ugarske (to su Zemlje krune svetog Stjepana, koji naziv se u mađarskim izvorima koristi uglavnom kao svečano ime države) i Mađarske (dakle bez Hrvatske).|Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 38. No. 2. 2017. str. 856.}}</ref> stupa u [[Zemlje Krune sv. Stjepana|državnu zajednicu]]. Na području triju hrvatskih županija - Zagrebačke, Križevačke i Varaždinske - i triju slavonskih županija - Virovitičke, Požeške i Srijemske, i uz odluku da se ubrzo Hrvatska vojna krajina i Slavonska vojna krajina prenesu iz nadležnosti vojnih vlasti u Beču pod hrvatsku civilnu vlast, potvrđena je Nagodbom iz 1868. godine vlast Hrvatskog sabora koji se (u vremenu kada je latinski bio službeni jezik u većini europskih država) od 1558. god. dosljedno nazivao »Congregatio Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae», tj. »Sabor Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije«.<ref>[https://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/trojedna-kraljevina-hrvatska-slavonija-i-dalmacija-od-1790-do-1918-osnovne-smjernice-politicke-povijesti-tomislav-markus.pdf "Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija od 1790. do 1918.: Osnovne smjernice političke povijesti"], Tomislav Markus, U: Švoger, V., Turkalj, J.(ur.) Temelji moderne Hrvatske, 2016.</ref> Premda je Nagodbom [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatskoj]] i [[Kraljevina Slavonija|Slavoniji]] zajamčena široka unutarnja [[autonomija]] sa značajkama državnosti, u stvarnosti je nadzor Hrvatske i Slavonije nad nekim ključnim stvarima poput [[Porez|poreznih]] i [[Vojska|vojnih]] pitanja bio hrvatski upliv minimalan.<ref name="hun">{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/26523 |title=Hrvatsko-ugarska nagodba |work=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] |accessdate=2014-03-20}}</ref><ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/681041/Nagodba "Nagodba."] Encyclopaedia Britannica. Encyclopaedia Britannica Online Academic Edition. Encyclopædia Britannica Inc., 2014. Web. 19 Mar. 2014.</ref> Kroz različita tumačenja i sustavnim kršenjem Nagodbe, ugarska strana pokušavala je kontrolirati [[Nezavisnost|samostalnost]] Hrvatske i Slavonije, što je rezultiralo brojnim sporovima.<ref name="hun" /> Iako su Hrvatska i Slavonija administrativno bile odvojene od [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]], koja je bila u [[Cislajtanija|austrijskom dijelu]] Monarhije sve do njenog raspada, Dalmacija je Nagodbom priznata kao sastavni dio Trojedne Kraljevine, što je krunidbenom zavjernicom jamčio i kralj,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1869&page=32&size=45 Zak. čl. (II. 1867.) O uzakonjenju kraljevske zavjernice, što ju je Njeg. kralj. Veličanstvo prije posvete i krunidbe izdalo. i kraljevske zakletve, koju je prigodom krunisanja položilo]{{citat|§. 1. Sveto i nepovredimo obdržavat ćemo, a kraljevskom Našom moći i po drugih obdržavati dati nasljedbu na kraljevski prestol, ustanovljenu u 1. i 2. članku god. 1723.; krunitbu, po propisu članka 8. god. 1791. obavljat se imajuću; prava, ustav, zakonitu neodvisnost, slobodu i zemljištnu cjelovitost Ugarske i posestrimih joj kraljevinah; — sveto i strogo ćemo obdržavati sve u istih zemljah i kraljevinah zakonito postojeće sloboštine, povelje, zakonske običaje i dosad po zemaljskih saborih stvorene, to po slavnih Naših predjih, krunisanih Ugarske kraljevih posvećene, kakono i odsad po zemaljskih saborih stvoriti i po Nas, kao krunjenom kralju, posvetiti se imajuće zakone u svih njihovih točkah, člancih i zaporkah, tako, kako što će istih smisao i uporaba obćim suglasjem kralja i zemaljskoga sabora ustanovljeni biti; izuzevši ipak dokinutu onu zaporku zakona blagopočinuvšega kralja Andrije II. od god. 1222., počamši od riečih : "Quodsi vero nos" sve do onih riečih "in perpetuam facultatem". Za obezbiedjenje svega toga služit će i ona Naša kraljevska zakletva, što ćemo ju vrhu sadržaja ovoga Našega kraljevskoga pisma na osnovu riečih krunitbene zakletve slavnoga Nam predšastnika Ferdinanda I. prigodom krunitbe Naše položiti. .. §. 3. Sve one strane i pokrajine Ugarske i posestrimih joj kraljevinah, što su već natrag stečene, pa i one, što će božjom pomoćju odsele biti natrag pribavljene, pripojit ćemo u smislu krunitbene Naše zakletve rečenoj zemlji i posestrimim joj kraljevinam.| Krunidbena zavjernica Franje Josipa I., Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hervatsku i Slavoniju, 1869. kom. I-VIII. str. 14-17, Zagreb 1870.}}</ref><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=19170304&seite=00000101 Zak. čl. III. : 1917. zajedničkog ugarsko-hrvatskog državnog sabora, kojim se kraljevska zavjernica, što ju je Njegovo Veličanstvo kralj izdao zemlji prije Svoje sretne posvete i krunisanja, te kraljevska zakletva, što ju je položio prigodom krunisanja, uvršćuju medju zakone države]{{citat|§. 1. Sveto i nepovredimo obdržavat ćemo, a kraljevskom Našom moći i po drugih obdržavati dati nasljedbu na kraljevski prestol, ustanovljenu u zakonskom članku 1. i 2. članku god. 1723.; – krunisanje koje se ima obaviti u smislu zakonskog članka 3. godine 1791.; – prava, ustav, zakonitu neodvisnost, slobodu i zemljišnu cjelovitost Ugarske te Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, a isto tako cjelokupnost i zemaljski ustav kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, koje s kraljevinom Ugarskom sačinjavaju jednu te istu državnu zajednicu. Sveto i strogo obdržavat ćemo, a kraljevskom Našom moći i po drugima obdržavati dati zakonito postojeće sloboštine, povlastice, zakonske običaje i dosad po saborima stvorene i po slavnim Našim predjima, krunisanim Ugarske Kraljevima posvećene, kakono i one, što će i odsada po saborima stvoriti i po Nama kao krunjenom Kralju ugarskom posvetiti zakone Ugarske te Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u svih njihovih točkama, člancima i zaporkama tako, kako što će njihov smisao i uporaba zajedničkim suglasjem kralja i sabora ustanovljeni biti; izuzevši ipak dokinutu onu zaporku zakona blagopopokojnoga Andrije II. od god. 1222., počevši od riječi: "Quodsi vero nos" sve do onih riječi "in perpetuam facultatem". Za obezbjedjenje svega toga služit će i ona kraljevska zakletva Naša, što ćemo ju po sadržaja ove Naše kraljevske zavjernice na osnovu riječi krunidbene zakletve slavnoga Nam predšastnika Ferdinanda I. prigodom krunisanja Našega položiti. ... §. 3. Sve one strane i pripadnosti Ugarske te Hrvatske, Slavonije i Dalmacije što su već natrag stečene, pa i one, što će božjom pomoćju odsele biti natrag pribavljene, pripojit ćemo u smislu krunitbene Naše zakletve rečenim kraljevinama.| Krunidbena zavjernica Karla IV. Zbornik zakona i naredaba valjanih za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, kom. V. str. 101-105., Zagreb 1917.}}</ref> te ju je zato i nosila u svom [[Ime|imenu]], naslovu [[Ban|bana]] i [[Grb|grbu]]. Zemljom su u autonomnim poslovima upravljali [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Vlada]], [[Ban]] i [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Dana [[29. listopada]] [[1918.]], prilikom [[Raspad Austro-Ugarske|raspada Monarhije]], Sabor je proglasio potpunu »nezavisnost Dalmacije, Hrvatske i Slavonije sa Rijekom prema Ugarskoj i Austriji« uz istovremeno stupanje u novoosnovanu [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Državu SHS]]. Nakon što je Država SHS postala dijelom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] (od 1928.: "Kraljevina Jugoslavija") prestala je postojati Trojedna Kraljevina - jednako kao i [[Kraljevina Srbija]] - te je nastala jugoslavenska monarhija kao posve nova država, koja je naslijedila odranije postojeće zakone i ustanove vlasti.<ref>[https://books.google.hr/books?id=QaF7mnj9igkC&printsec=frontcover&vq=greater+serbia&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false „Identity and Continuity of States in Public International Law“], Krystyna Marek, Ženeva, 1954., str. 245–259. Pristupljeno 26. srpnja 2025.</ref> == Ime == Područje današnje Hrvatske je tijekom 19. stoljeća nazivano različitim imenima. Iako je [[Hrvatski sabor]] nosio naziv sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije već i [[1681.]], tek početkom 19. stoljeća, usporedno sa zahtjevima za ostvarivanjem jedinstva hrvatskih zemalja i procesom gradnje moderne nacije, jača upotreba naziva ''Trojedna kraljevina''.<ref>{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62423 |title=Trojedna kraljevina |work=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] |accessdate=2014-03-13}}</ref> Nakon 1868. naziv ''Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija'', kako se po nagodbi Hrvatska i Slavonija službeno zvala,<ref>[[s:Hrvatsko-ugarska nagodba|Nagodba]], čl. 1</ref> zamijenjen je službeno postavljanjem Dalmacije na zadnje mjesto:<ref>Gross, 7.</ref> Sabor se nazivao Saborom Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije,<ref>[http://books.google.hr/books?id=-3kyAQAAMAAJ&hl=hr&source=gbs_navlinks_s Saborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, godina 1881.–1884., II Svezak], Tiskara "Narodnih novinah", Zagreb, 1884.</ref> kao i vlada ''([[#Sudstvo|vidi putovnicu dolje]])''.<ref name="putovnica"/> U Ugarskoj se izraz »kraljevina«<ref>ugarska verzija Hrvatsko-ugarske nagodbe izdana i sankcionirana na mađarskom jeziku ne imenuje niti Ugarsku niti Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju kraljevinama, već umjesto kraljevine koristi termin »ország (zemlja)«, tj. »országok (zemlje)«, a nagodbu sklapaju dva parlamenta (országgyűlés), obje verzije nagodbe su primile kraljevu sankciju te pravno bile jednakovrijedne, vidi: [https://net.jogtar.hu/getpdf?docid=86800030.TV&targetdate=&printTitle=1868.+%C3%A9vi+XXX.+t%C3%B6rv%C3%A9nycikk&referer=1000ev 1868. évi XXX. törvénycikk (zakonski čl. XXX. 1868.)]{{citat| 1. § Magyarország s Horvát-, Szlavon- és Dalmátországok egy és ugyanazon állami közösséget képeznek, mind az Ő Felsége uralkodása alatt álló többi országok, mind más országok irányában.|usporedi čl. 1. hrvatske verzije [[s:Hrvatsko-ugarska nagodba|nagodbe]]: §. 1. Kraljevina Ugarska sjedinjena s Erdeljem i kraljevine Dalmacija, Hrvatska i Slavonija sačinjavaju jednu te istu državnu zajednicu tako napram ostalim pod vladom Nj. Veličanstva stojećim zemljam, kao što i napram inim državama.}}</ref> redovito izostavljao iz naziva koji je najčešće glasio ''Hrvatska i Slavonija'' ili ''Hrvatska, Slavonija i Dalmacija''. Kada se pak, radilo o ispravama koje je izdavao bečki Dvor, tada je redoslijed bio ''Dalmacija, Hrvatska i Slavonija''. Naime, po naputku [[kancelar]]a [[Friedrich Ferdinand von Beust|Beusta]] [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] se trebala spominjati na prvomu mjestu kako bi ju se razlikovalo od Hrvatske i Slavonije te na taj način lakše istaknula njezina pripadnost Austriji.<ref>Heka, str. 939., bilj. 38</ref> U [[Hrvatska historiografija|hrvatskoj historiografiji]] obično se naziva ''Hrvatska i Slavonija'', ''[[Banska Hrvatska]]'', a zabilježen je i naziv ''Nagodbena Hrvatska''.<ref>Šarinić, Josip (1972.): [http://books.google.com/books/about/Nagodbena_Hrvatska.html?id=RSIiAAAAMAAJ ''Nagodbena Hrvatska: Postanak i osnove ustavne organizacije'']</ref> Prema [[Opća i nacionalna enciklopedija|Općoj i nacionalnoj enciklopediji]], Hrvatska i Slavonija, naziv je za hrvatske zemlje pod vlašću [[hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] i [[ban]]a; javlja se nakon uvođenja hrvatskoga jezika u javni život (1847.). Oblik Hrvatska i Slavonija ozakonjen je [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskom nagodbom]] (1868.), ali se službeno i dalje sve do 1918. rabio naziv Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija.<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]] – [http://proleksis.lzmk.hr/27198/ Hrvatska i Slavonija] 8. kolovoza 2014.</ref> [[Datoteka:Kraljevina Hrvatska i Slavonija.jpg|200px|minijatura|Kraljevina Hrvatska i Slavonija 1881. – 1918.]] == Teritorij == Hrvatska i Slavonija uključivala je središnje i sjeverne dijelove današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] bez [[Međimurje|Međimurja]] i [[Baranja|Baranje]], koji su pripadali Ugarskoj, kao i [[Corpus separatum|Rijeke]], koja je posebnim [[Riječka krpica|aneksom]]<ref name="riječka krpica">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1868&page=134&size=45 Hrvatsko-ugarska nagodba]{{citat|§. 66. U smislu prijašnjega paragrafa priznavaju se kao k teritoriju kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije spadajući: Sve ono zemljište, koje sada skupa s gradom i kotarom bakarski pada županiji riečkoj, s izuzećem grada i kotara riečkoga, koji grad, luka i kotar sačinjavaju posebno s ugarskom krunom spojeno tielo (separatum sacrae regni coronae adnexum corpus) i glede kojega kao taktova, posebne autonomije i na nju protežućih se zakonodavnih i upravnih odnošaja uredjenja, imat će se putem odborskih razprava izmedju sabora kraljevine Ugarske i sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i grada Rieke obće sporazumljenje postići.| Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za god. 1868. (Komad I–VI., br. 1–19.) str. 124.}}</ref> [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] izravno podređena Ugarskoj. Unutar Kraljevine Hrvatske i Slavonije bio je i istočni dio [[Srijem]]a do [[Zemun]]a koji je danas u [[Vojvodina|Vojvodini]] ([[Srbija]]). 1881. razvojačena je cijela [[Vojna krajina]] te je u potpunosti proširena nadležnost [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|kraljevske zemaljske vlade]] i sabora nad razvojačenim teritorijima. Suprotno od uvriježenih mišljenja teritoriji vojnih krajina nisu nikada izuzeti iz sastava kraljevina,<ref>[http://real-r.mtak.hu/245/1/Untitled.FR11.pdf Matej Bel (1762): Compendiolum regnorum Slavoniae, Croatiae, Dalmatiae, Galliciae, et Lodomeriae, Magnique Principatus Transilvaniae Geographicum : supplementis et notis brevibus illustratum]{{citat|§. 12. Croatia, Croatien, Horvath Orszag, a Drauo amne, ad mare Adriaticum, inter Slauoniam, atque Bosniam, in ortu Stiriam, item et Carnioliam, in occasu, per Pannoniae interamnensis, ac Illyrici partem protracta, trifariamm diuiditur, et quidem. 1.) Pro fitus ratione, in Croatiam Cis-Suanam, et Trans-Suanam. 2.) Pro Imperii diuersitate: in Croatiam Hungaricam, et Turcicam 3.) Pro administrationis modo, in Croatia banalem et militarem. §. 13. Croatia Cis-Savana, quae est Slauonia superior, in occasum, in Stiriam versus retrusa, et in banalem, atque militarem distincta, comitatibus III et praefectura militari I. absoluitur... §. 14. Croatia Trans-Sauana, seu Croatia propria, a Sauo amne, ad Dalmatiam et a Carniolia, ad Bosniam extensa, in regiones duas, Hungaricam, atque Turcicam dispescitur. §. 15. Hvungarica Croatia, pro administrationis ratione in banalem et militarem distincta, cis Vnnam amnet fedet| 1762. str. 30., 41. }}</ref> već ih je kralj sukladno svojim kraljevskim prerogativima<ref name="Carska odluka od 7. travnja 1850."/> – podjele privilegija i vođenja vojnih poslova – izuzeo iz nadležnosti staleških tijela kraljevina. Kraljevine su time bile podijeljene na svoj provincijalni i vojni dio, no teritorijalni opseg kraljevina i pripadnost vojnih krajina kraljevinama je uvijek bila potvrđena kraljevskim aktima,<ref name="Carska odluka od 7. travnja 1850.">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1850&page=55&size=45 Carska odluka od 7. travnja 1850.]{{citat|Zavod krajine vojničke udèržan je dèržavnim ustavom unutar svoga dosadanjega zemljišnoga prostora, a Mi priudèržavamo Sebi, po mieri§. 75 dèržavnoga ustava i ručnoga Našega pisma od 31. ožujka 1849 uredit ga do skora osobitim statutom tako, da će hèrvatsko-slavonska vojnička Krajina kao i do sada ostati u savezu sa svojom materom zemljom Hèrvatskom i Slavoniom, i da će ujedno sačinjat jednu zemlju, nu s razlučenim provincialnim i vojničkim upravljanjem, i s razlučenim zastupanjem.| Zemaljsko-zakonski i vladin listu za krunovinu Hèrvatsku i Slavoniu, 1850. tečaj pèrvi, od 26. lipnja do 31. prosinca 1850. Komad I. str. 35.}}</ref> a posljednji puta i Nagodbom 1868.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1868&page=134&size=45 Hrvatsko-ugarska nagodba]{{citat|§. 66. U smislu prijašnjega paragrafa priznavaju se kao k teritoriju kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije spadajući: Sve ono zemljište, koje sada skupa s gradom i kotarom bakarski pada županiji riečkoj, s izuzećem grada i kotara riečkoga, koji grad, luka i kotar sačinjavaju posebno s ugarskom krunom spojeno tielo (separatum sacrae regni coronae adnexum corpus) i glede kojega kao taktova, posebne autonomije i na nju protežućih se zakonodavnih i upravnih odnošaja uredjenja, imat će se putem odborskih razprava izmedju sabora kraljevine Ugarske i sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i grada Rieke obće sporazumljenje postići. županija zagrebačka sa gradovi Zagrebom i Karlovcem; županija varaždinska sa gradom Varaždinom; županija križevačka s gradovi Križevci i Koprivnicom; županija požeška sa gradom Požegom; županija virovitička sa gradom Osiekom; županija sriemska. Nadalje sliedeće krajiške pukovnije: Lička. Otočka. Ogulinska. Slunjska. Banovačka prva. Banovačka druga. Varaždinsko-Križevačka. Varaždinsko-Gjurgjevačka. Gradiškanska. Brodska. Petrovaradinska. Napokon: Sadašnja Dalmacija.| Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za god. 1868. (Komad I–VI., br. 1–19.) str. 124.}}</ref> vojne krajine su priznate kao sastavni dio kraljevine. Iako [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] stvarno nije bila sjedinjena s Hrvatskom i Slavonijom, već je bila austrijska [[Krunske zemlje|krunska zemlja]], ona je nominalno bila sastavni dio Trojedne Kraljevine koja ju je zato i nosila u svome imenu, kao i u imenu [[sabor]]a i [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|vlade]].<ref name="Kessler">Wolfgang Kessler: ''Politik, Kultur und Gesellschaft in Kroatien und Slawonien in der ersten Hälfte des 19. Jahrhunderts. Historiographie und Grundlagen''. Verlag Oldenbourg, München 1981, {{ISBN|3-486-49951-3}}, S.&nbsp;9.</ref> Nagodbom je ugarska strana Hrvatskoj i Slavoniji priznala da je Dalmacija dio Trojedne Kraljevine.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1868&page=134&size=45 Hrvatsko-ugarska nagodba]{{citat|§. 65. Kraljevina Ugarska priznaje zemljištnu cjelokupnost kraljevinah Hrvatske i Slavonije i nastojat će o tom, da sa ova oživotvori. Napose će ona i u buduće uskorivati, da se onaj dio vojne krajine, koji ka kraljevinam Hrvatskoj i Slavoniji spada, skupa sa vojnimi krajiškimi komuniteti sjedini sa spomenutimi kraljevinami u obziru zakonodavstva, uprave i sudstva, i kako je dosada više puta rieč digla, ne će ni ubuduće prestati temeljem prava sv. ugarske krune zahtijevati reinkorporaciju Dalmacije, kao i zahtijevati, da se Dalmacija pridruži kraljevinam Hrvatskoj i Slavoniji: nu svakako se bude Dalmacija ob uvjetih ove inkorporacije saslušati imala.| Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za god. 1868. (Komad I–VI., br. 1–19.) str. 124.}}</ref> Sabor je često tražio da se Dalmacija vrati pod upravu hrvatskog bana i Sabora,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1850&page=55&size=45 Carska odluka od 7. travnja 1850.]{{citat|O priklopljenju Dalmacie kraljevinam Hèrvatskoj i Slavonii, i o uvietih priklopljenja istoga volja je Naša, da po §. 73. dèržavnoga ustava poslanici Dalmacie i zemaljski sabor Hèrvatske i Slavonie pod posriedovanjem izvèršujuće vlasti viećaju o predmetu tom i posliedak da se podnese cesarskome Našem potvèrdjenju.| Zemaljsko-zakonski i vladin listu za krunovinu Hèrvatsku i Slavoniu, 1850. tečaj pèrvi, od 26. lipnja do 31. prosinca 1850. Komad I. str. 35.}}</ref> a ne pripoji Trojednici, jer joj je oduvijek pravno pripadala, premda je bilo i drukčijih mišljenja, uglavnom zbog teške gospodarske situacije.<ref>[http://books.google.hr/books?id=-3kyAQAAMAAJ&pg=PA1046&lpg=PA1046&dq#v=onepage&q&f=false Saborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXIV saborska sjednica održana 15. siječnja 1884.]{{citat|A znate li vi što bi nas stajalo autonomno domobranstvo, što bi nas uprava Dalmacije stajala, za koju Austrija svake godine nadoplaćuje deficit od 1,200.000 forinti? A kad ste već voljni takav posao preuzeti, kao što je sklapanje nove nagodbe i osvajanje Rieke i Dalmacije, jeste li vi pomislili na naše jadikovanje u stanu zemaljskom? Ako je naš narod tako gol i bos, tako siromašan i propao kao što vi tvrdite, je li moguće s njime tako ratoborne poslove izvršiti kao što sebi zamišljate?|Govor zastupnika Gjure pl. Gjurkovića, str. 1046.}}</ref> [[Grb Republike Hrvatske|Grb]] Trojednog Kraljevstva zato je uključivao i povijesni dalmatinski grb, baš kao što je taj grb bio prisutan u zajedničkom grbu [[Zemlje Krune sv. Stjepana|zemalja Krune sv. Stjepana]], međutim dalmatinski grb se nalazio i na austrijskom krunskom grbu. Hrvatski političari jasno su izricali svoje uvjerenje da i [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosna i Hercegovina]], koja je bila pod zajedničkom austrijsko-ugarskom upravom pripada hrvatskim zemljama. == Povijest == === Pozadina === [[Slika:Jellasics harcosai kozott.jpg|mini|lijevo|200px|[[Ban Jelačić]] među svojim vojnicima prije bitke kod Schwechata, 1848.]] {{Glavni|Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatska u Revoluciji 1848.}} [[Datoteka:Hrvatski sabor 1861.jpg|minijatura|desno|[[Hrvatski sabor 1861.]], nazvan i "velikim"]] Iako se naziv ''Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija'' koristio od 17. stoljeća kako bi označio povijesno i pravno hrvatske zemlje,<ref name="lzmk">{{cite web |url=http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/891-sabor-hrvatska |title=Sabor |work=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] |accessdate=2013-02-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141025223840/http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/891-sabor-hrvatska |archivedate=25. listopada 2014.}}</ref> u prvoj polovici 19. stoljeća samo su sjeverozapadna i središnja Hrvatska te dio [[Kraljevina Slavonija|Slavonije]] (kao formalno kraljevina podređena Hrvatskoj) bile pod vlašću hrvatskog [[ban]]a i [[sabor]]a. U razdoblju nacionalne i kulturne homogenizacije tijekom [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u tridesetim i četrdesetim godinama sve su snažniji zahtjevi za ujedinjavanjem zemalja i većom samostalnošću. Revolucionarne [[1848.]] [[Hrvatski sabor 1848.|sabor]] na čelu s [[ban Jelačić|banom Jelačićem]] obnovio je cjelovitost Trojedne Kraljevine pod banskom vlašću<ref>[[Ustav Republike Hrvatske]], izvorišne osnove</ref> s vlastitom, nezavisnom [[Bansko vijeće|banskom vladom]] te je prekinuo odnose s [[Ugarska|Ugarskom]].<ref name="lzmk"/> Kao reakciju na mađarsko nijekanje hrvatskih prava i započetu nacionalno-građansku revoluciju u Ugarskoj i Austriji, Jelačić je uz suglasnost bečkog dvora ugarskoj vladi objavio rat i poveo [[Hrvatska u revoluciji 1848.|vojnu kampanju]] u Ugarskoj i Austriji u sklopu koje je Hrvatskoj nakratko vraćeno [[Međimurje]]. Car [[Franjo Josip I.]] imenovao je Jelačića i [[guverner]]om [[Corpus separatum|Rijeke]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] te zapovjednikom [[Vojna krajina|Vojne krajine]], tako da je Jelačić pod svojom upravom ujedinio gotovo sve hrvatske zemlje. No, umjesto naklonosti [[Habsburg|bečkog dvora]], banskoj Hrvatskoj je, kao i ostalim krunovinama [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]], [[Bachov apsolutizam|Bachovim apsolutizmom]] (1850. – 1859.) ukinuta autonomija i raspušten Sabor. 1860. [[Listopadska diploma|listopadskom diplomom]] car je vratio ustavnost, a [[Hrvatski sabor 1861.|sabor je 1861.]], raspravljajući o državnopravnim odnosima s Austrijom i Ugarskom, zakonskim člankom 42. [[Ugarska|Ugarskoj]] ponudio državnu zajednicu uz uvjet načelne ravnopravnosti, priznanja hrvatskih povijesnih teritorija i hrvatske autonomije. Upravo kad je [[Hrvatski sabor 1865. – 1867.|novi saziv sabora]] ponudio caru vezivanje Hrvatske uz Austriju, preustroj monarhije prekinuo je [[Austrijsko-pruski rat|rat Austrije s Pruskom i Italijom]]. Poraz [[1866.]] oslabio je [[Austrijsko Carstvo|Austriju]] te je bila prisiljena podijeliti suverenitet u monarhiji [[Austro-ugarska nagodba|nagodbom s Ugarskom]] 1867., koja je podijelila hrvatski nacionalni prostor i ostavila Hrvatskoj kao jedinu opciju dogovor s Ugarskom. === Nastanak === {{Glavni|Hrvatski sabor 1865. – 1867.|Hrvatsko-ugarska nagodba}} {{Quote box|width=30%|align=right|quote=Gospodo! U svetim dvoranama zajedničkog zakonodavstva vidite zastupnike Kraljevine Hrvatske i Slavonije, koji se ovdje vraćaju nakon 20 teških godina, kako bi ostvarili svoja ustavna prava i zajedno s vama bratski podijelili dobro i zlo, kao što su to stoljećima činili i naši pretci. Dopustite mi, gospodo, da se s vama uključimo u zajednički posao u interesu naše domovine!<ref name="hrcak.srce.hr">[https://hrcak.srce.hr/clanak/39787 Ladislav Heka: Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 28. No. 2. Prosinac 2007.]</ref>|source=[[Antun Vakanović]] u Zajedničkom saboru}} [[Datoteka:Nagodba Huhn.jpg|150px|minijatura|lijevo|Karikatura [[Julije Huhn|Julija Huhna]] iz [[1860.]]: ''Pod ugarskom krunom, kano s bratom, rukuje se Mađar s Hrvatom'']] Banskim namjesnikom imenovan je [[Levin Rauch]], koji je imao za zadaću postići čim prije nagodbu s Ugarskom, što je namjeravao provesti pod svaku cijenu. Iz javne službe počeo je otpuštati pristaše oporbene [[Narodna stranka|Narodne stranke]], dok su njihova radna mjesta dobivali [[unionisti]]. Zabranjena su i oporbena glasila. Kad je Rauch uvidio da po izbornom zakonu koji je sastavio [[Hrvatski sabor 1865. – 1867.|prijašnji saziv]] Sabora unionisti ne bi mogli zadobiti većinu, izradio je novi. Novim zakonom je povećan broj sabornika ''virilista'' (nebirani sabornici – velikaši), a broj biranih zastupnika ograničen je na 66.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://hss-smz.org/component/content/article/84 |title=HSS Sisačko-moslavačke županije, povijest |archive-url=https://web.archive.org/web/20111112114334/http://hss-smz.org/component/content/article/84 |archive-date=12. studenoga 2011. |access-date=17. veljače 2013.}}</ref> Zakon je kralj nametnuo [[20. listopada]] [[1867.]]<ref name="Horvat">Rudolf Horvat, ''Najnovije doba hrvatske povijesti'', Zagreb, 1906.</ref> Na izborima je raznim manipulacijama Rauch doista pobijedio [[Narodna stranka|Narodnu stranku]] – od 66 izabranih zastupnika, Narodna stranka dobila je jedva 14, čime je otvoren put za nesmetano sklapanje Nagodbe s Mađarima. Sabor se sastao [[8. siječnja]] [[1868.]] i izabrao odbor za pregovore. [[Hrvatska regnikolarna deputacija|Hrvatski kraljevinski odbor]], koji su činili isključivo [[unionisti]], uputio se [[27. travnja]] u [[Pešta|Peštu]], gdje je dugo raspravljao s ugarskim kraljevinskim odborom. Koncem srpnja 1868. odbori su uglavili Nagodbu.<ref name="Horvat"/> Nagodbom je dogovoren oblik budućeg zajedništva Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]], koje čine jedinstvenu [[Zemlje Krune sv. Stjepana|državnu zajednicu]]. Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija je definirana kao zaseban [[Nacija|politički narod]] sa svojim teritorijem. Trojedna Kraljevina bila je autonomna u pitanjima unutarnjih poslova, školstva i bogoštovlja, lokalne uprave i pravosuđa, dok je s Ugarskom imala zajedničku trgovinu, financije i promet. No, hrvatskog je [[ban]]a imenovala zajednička vlada u [[Budimpešta|Budimpešti]], a 55 % poreza prikupljenog u Trojednici odlazilo je u središnju blagajnu. Autonomni proračun Trojednice ograničen je na 2.2 milijuna forinti, što će se ubrzo pokazati nedovoljnim. Ispočetka je Nagodba u Trojednici prihvaćena s odobravanjem (u Zagrebu čak i s organiziranom proslavom), a u saboru se moglo čuti da je nagodbom Trojednici dana prava samostalnost.<ref name="hrcak.srce.hr">[https://hrcak.srce.hr/clanak/39787 Ladislav Heka: Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 28. No. 2. Prosinac 2007.]</ref> No, ugarske [[Riječka krpica|makinacije]] kojima je [[Corpus separatum|Rijeka]]<ref name="riječka krpica"/> pripala Ugarskoj te financijski položaj Trojednice uskoro su promijenili javno mnijenje. === Doba modernizacije === [[Datoteka:Mazuranic.jpg|120px|minijatura|desno|[[Ivan Mažuranić]], "Ban pučanin"]] Vladajući [[mađaroni]] su u saboru donijeli zakon po kojemu je svako pobijanje [[Nagodba|Nagodbe]] proglašava zločinom smetanja javnoga mira, pa čak i [[Veleizdaja|veleizdajom]]. Nezadovoljstvo postignutom Nagodbom rezultiralo je porazom [[Unionistička stranka|Unionističke stranke]] na izborima za Sabor [[1871.]], kada osvajaju samo 13 mandata nasuprot 51 opozicije. Godine 1871. [[Eugen Kvaternik]] s nekolicinom pravaša diže neuspješnu [[Rakovička buna|Rakovičku bunu]] za samostalnost Hrvatske. Kasnije iste godine Hrvatskoj i Slavoniji pridruženi su [[Vojna krajina|krajiški]] gradovi [[Bjelovar]], [[Senj]], [[Ivanić-Grad|Ivanić]] i [[Sisak]] te [[Varaždinski generalat]], tj. područje križevačke i đurđevačke pukovnija, na čijem području je osnovana [[Bjelovarska županija]]. Tijekom banovanja prvog ''bana pučanina'' [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] ([[1873.]] – [[1880.]]) Trojednica je ubrzano napredovala od [[Feudalno društvo|polufeudalnog]] prema suvremenom građanskom društvu. Liberalni Mažuranić je reformirao upravu i pravosuđe, odvojivši sudbenu vlast od izvršne i zajamčivši sucima neovisnost<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1874&page=172&size=45 Zakon o vlasti sudačkoj (1874.)] {{citat| §. 2. Pravosudje valja da bude posvema razlučeno od uprave, ter od iste nezavisno. §. 9. Sudci su nezavisni unutar granicah svoga zvanja sudačkoga.|,Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1873. (Komad I–XXVI., br. 1–58.) str. 147–149.}}</ref> u radu.<ref name="Bil29">[[#refbilandzic|Bilandžić]], 29.</ref> Osnovan je i [[Državni zavod za statistiku|statistički ured]].<ref name="DZS">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18750304&seite=00000133 Zakon ob ustroju ureda i vieća za zemaljsku statistiku u Hrvatskoj i Slavoniji], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju 1875, I–XXXIX. str. 133–135.</ref> [[Sekularizam|Sekularizirao]] je hrvatski školski sustav <ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18740304&seite=00000389 Zakon ob ustroju pučkib školah i preparandijah za pučko učiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji (1874.)], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1874. (Komad I–XXVI., br. 1–58.) str. 389–419.</ref> i uspostavio mrežu javnih škola.<ref name="bio-proleksis">{{cite web |url=https://enciklopedija.carnet.hr/natuknica.aspx?ID=47188&tip=n |title=Mažuranić, Ivan |work=[[Opća i nacionalna enciklopedija]] |accessdate=2011-01-20 |url-status=dead |archive-date=9. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151009143447/https://enciklopedija.carnet.hr/natuknica.aspx?ID=47188&tip=n }}</ref> Njegova reforma školstva ocijenjena je kao jedna od najboljih u Europi.<ref name="Bil29"/> U tom razdoblju osnovane su i neke od najvažnijih hrvatskih kulturnih i znanstvenih institucija, poput modernog [[Zagrebačko sveučilište|Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu]].<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18740304&seite=00000011 Zakonski članak sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije ob ustrojstvu sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu (1874.)],Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1874. (Komad I–XXVI., br. 1–58.) str. 11–28.</ref><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18740304&seite=00000374 Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za bogoštovje i nastavu br. 3715, kojom se izdaje naputak za provedbu zakona od 5. siečnja 1874. ob ustrojstvu sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu (1874)],Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1874. (Komad I–XXVI., br. 1–58.) str. 374–388.</ref><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1875&page=827&size=45 Zakon ob izboru rektora na kraljevskom sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu (1875.)],Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1875. (Komad I–XXXIX., br. 1–88.) str. 791–792.</ref> 1873. otvorena je željeznička pruga Budimpešta – Zagreb – Rijeka. Sabor je izjednačio sve građane Kraljevine bez obzira na vjersku pripadnost.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1873&page=333&size=45 Zakonski članak sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, kojim se ustanovljuje ravnopravnost izraelićanah sa sljedbenici ostalih u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji zakonom priznanih vjerozakonah (1873.)] {{citat| §. 1. Sliedbenici izraelitičke vjere priznaju se tako u pogledu slobodnoga izvršavanja vjerozakona, kano i u pogledu uživanja pravah političkih i gradjanskih ravnopravnimi sa sliedbenici ostalih u Hrvatskoj i Slavoniji zakonom primljenih vjeroizpoviestih. §. 2. Propisi, protivni usnovi ovoj, ukidaju se.|,Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1873. (Komad I–XXI., br. 1–61.) str. 313–314.}}</ref> Zakonom donesenim 14. siječnja 1875. zajamčena je sloboda sastajanja,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18750304&seite=00000025 Zakon o pravu sakupljati se (1875)]{{citat| §. 1. Dopušteno je sakupljati se uz obdržavanje ustanovah ovoga zakona. §. 2. Tko hoće da sazove pučku skupštinu ili u obće skupštinu pristupnu obćinstvu i neograničenu na pozvane osobe, dužan je to pismeno javiti poglavarstvu (§. 16.) tri dana prije, nego li će biti sastanak, i naznačiti mu svrhu, mjesto i vrieme. O učinjenoj prijavi ima se izdati odmah svjedočba.|,Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1875. (Komad I–XXXIX., str. 25–28.}}</ref> sloboda tiska<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1875&page=391&size=45 Zakon o porabi tiska za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju (1875.)]{{citat| §. 1. Svatko je vlastan misli svoje unutar granicah zakona putem tiska slobodno očitovati i razprostranjivati. §. 2. Što se god zakonom ovim naredjuje o tiskopisih, valja ne samo o proizvodih tiska štamparskoga, nego i od svih proizvodih književnih i umjetničkih, umnoženih ma kojim tvorilom mehaničkim ili keramičkim.|,Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1875. (Komad I–XXXIX., str. 355–367.}}</ref> i druge demokratske slobode.<ref name="Bil29"/> Nakon austro-ugarskog [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanja BiH]] [[1878.]] Sabor je uputio zahtjev kralju [[Franjo Josip I., car Austrije|Franji Josipu I.]] za sjedinjenje Dalmacije i BiH s Hrvatskom i Slavonijom, što je odbijeno, prije svega pod pritiskom Mađara, koji nisu željeli jačanje Hrvatske, koja bi se tako mogla bolje odupirati [[Mađarizacija|mađarizaciji]]. Budući da nakon austro-ugarskog [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanja BiH]] više nije bilo ni formalnih proturazloga za uključenje Vojne krajine u Hrvatsku, [[1881.]] Kraljevini je konačno, nakon dugih pregovora (čije je odugovlačenje jedan od razloga Mažuranićeve ostavke) pripojena čitava [[Vojna krajina]], čime se teritorij Kraljevine više nego udvostručio. === Héderváryjevo doba (1883. – 1903.) === [[Datoteka:Živio kralj Vlaho Bukovac.JPG|mini|200px|lijevo|Posjet kralja [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]] Zagrebu [[1895.]] i otvorenje zgrade [[HNK u Zagrebu|HNK]] ([[Vlaho Bukovac]]: ''Živio kralj!'')]] [[Datoteka:Khuen-Héderváry Károly.jpg|mini|150px|desno|Grof [[Dragutin Khuen-Héderváry]], hrvatski ban 1883. – 1903.]] [[Datoteka:Kordon vojnika Ilica 1902.jpg|160px|minijatura|desno|Vojska i oružništvo na ulicama Zagreba tijekom nemira 1902.]] Nakon ostavke bana Mažuranića, bansku dužnost preuzeo je [[Ladislav Pejačević]]. 1883. zajedničko ministarstvo financija naredilo je postavljanje dvojezičnih grbova i natpisa na urede u Kraljevini, što je bila povreda čl. 57. Nagodbe, po kojemu je hrvatski bio službeni jezik i za tijela zajedničke uprave u Trojednici. U Zagrebu su 15. kolovoza izbili neredi te su grbovi i natpisi skinuti. Buknuli su ozbiljni nemiri u Zagorju i u bivšoj banskoj Krajini. Ban Pejačević i hrvatski ministar [[Koloman Bedeković]] pošli su u Beč pokazati protuzakonitost ugarskog čina. Međutim, Ministarsko vijeće zaključilo je da će se dvojezični grbovi postaviti u Zagrebu kako bi se time spasio "povrijeđeni ugled državne vlasti". Pejačević je nato podnio ostavku. Ugarski premijer [[István Tisza|Tisza]] tražio je od ministarskog vijeća uvođenje komesarijata, pa je za kraljevskog povjerenika u Kraljevini imenovan general [[Hermann Ramberg|Ramberg]] sa zadatkom gušenja nacionalnog pokreta. Iako je vojska ugušila bunu, vraćeni su grbovi bez natpisa, tzv. ''nijemi grbovi''. Banom je potom imenovan [[Károly Khuen-Héderváry]]. Njegovo dugogodišnje banovanje obilježeno je političkim nasiljem i agresivnom mađarizacijom. Mađarski jezik je uveden u urede, škole, željeznicu. U tom se razdoblju sustavno guši svaka hrvatska oporba, a brojne nepodobne novine su stalno pod zabranom. Dao je pravo glasa stranim vladinim činovnicima u Hrvatskoj. Korupcijom i protekcijom uništio je Mažuranićev napredni pravosudni sustav. Khuen je poticao međustranačke sukobe i sukobe hrvatskog i srpskog građanstva. Nametnuo je [[ćirilica|ćirilicu]] u gimnazije te je izjednačio s latinicom, a dopustio je i korištenje srpskih zastava.<ref name="Bil30">[[#refbilandzic|Bilandžić]], 30.</ref> Promijenio je službeno ime jezika iz hrvatski u "hrvatsko-srpski".<ref name="Bil30"/> Za predsjednika sabora postavio je Srbina [[Vaso Đurđević|Vasu Đurđevića]].<ref name="Bil30"/> 1884. izglasani su tzv. ''Srpski zakoni'', upotpunjeni 1887., kojima [[srpska pravoslavna crkva|pravoslavna crkva]] na području Hrvatske dobiva pravo na samostalno školstvo. Héderváry je i financijski pomagao Srbe u Hrvatskoj.<ref name="Bil30"/> Unatoč umjerenom rastu gospodarstva,<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=151663 Željko Holjevac, Marko Rimac: Zemlje ugarske krune u doba mađarskoga milenija, Historijski zbornik, Vol. 6.4 No. 1., Svibanj 2013.]{{citat|Ipak su se Hrvatska i Slavonija prema rastu BDP-a nalazile na drugom mjestu u usporedbi s ostalim regijama Zemalja ugarske krune (prva je bila desna obala Dunava, a ravnica između Dunava i Tise bila je treća). Metode izračuna razlikuju se od autora do autora, zbog čega procijenjeni rast hrvatsko-slavonskoga BDP-a po stanovniku varira od 1,36 % do 1,96 % godišnje, ali su stope rasta prema svim procjenama bile na najvišoj razini u odnosu na ostale regije.|Historijski zbornik, Vol. 64. No. 1., Svibanj 2013. str. 53–54.}}</ref> industrijalizaciji, elektrifikaciji i gradnji mreže željeznica, dolazi do prvog većeg vala iseljavanja, ponajviše u SAD. Predstojnik odjela bogoštovlja i nastave, [[Isidor Kršnjavi]], kojemu su mnogi zamjerali služenje Khuenu, uspio je vješto u vrijeme Khuenova režima osigurati novac za gradnju škola i kulturnih objekata. Najvažniji je zgrada [[HNK u Zagrebu]], koju je 14. listopada 1895. otvorio kralj [[Franjo Josip I.]] Tom prilikom, kako bi kralja upozorili na mađarizaciju, skupina studenata je na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Jelačićevom trgu]] [[Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.|spalila mađarsku zastavu]], što je izazvalo novi val represije. Hrvatsko-srpski sukob pak kulminirao je [[10. kolovoza]] [[1902.]], kada su novine Srba u Hrvatskoj, zagrebački ''[[Srbobran (novine)|Srbobran]]'', prenijele tekst iz jednog beogradskog lista pod nazivom ''Do istrage vaše ili naše'', u kojem se nijekalo postojanje hrvatske nacije i prognozirao rezultat sukoba Hrvata i Srba, pozivajući na uništenje: {{citat|Ta se borba mora voditi do istrage naše ili vaše. Jedna stranka mora podleći. Da će to biti Hrvati, garantira nam njihova manjina, geografski položaj, okolnosti što žive svuda pomiješani sa Srbima i proces opće evolucije po kojem ideja srpstva znači napredak.<ref name="Bil31">[[#refbilandzic|Bilandžić]], 31.</ref>|N. Stojanović, 1902.}} Razjarene mase palile su [[Zastava Srbije|srpske zastave]] i razbijale srpske institucije, trgovine, radnje.<ref name="Bil31"/> Nezadovoljstvo protiv Khuenove mađarizacije je eruptiralo 1903., kada je Ugarski sabor odbio zahtjev za poboljšanje financijskih uvjeta u Hrvatskoj formulacijom kako Ugarska zapravo uzdržava Hrvatsku, iako je pola hrvatskih poreza odlazilo u blagajnu u Budimpešti. Početkom travnja dogodio se sukob vojske i seljaka koji su skinuli [[Zastava Mađarske|mađarsku zastavu]] sa željezničke postaje u [[Zaprešić]]u, prilikom čega je došlo do krvoprolića. Nakon toga neredi su zahvatili čitavu Hrvatsku. Napadani su posjedi i radnje [[mađaroni|mađarona]], protjerivani su mađarski činovnici, paljene su mađarske zastave i banove slike. Prosvjednici su se posebno okomili na simbol mađarizacije – željeznicu, režući brzojavne stupove i skidajući protuzakonite mađarske natpise. Pobuna je ugušena prijekim sudom i represijom, no [[Khuen Héderváry|Héderváry]] je konačno bio prisiljen odstupiti. === Politika novoga kursa=== {{glavni|Politika novoga kursa|Hrvatsko-srpska koalicija}} {{Dvostruka slika|lijevo|Fran Supilo 1907 Th. Mayerhofer.png|150|Teodor Pejačević.jpg|150|[[Frano Supilo]], vođa HSK do 1910.|[[Teodor Pejačević]], ban 1903. – 1907.}} [[Datoteka:Cuvaj karikatura.jpg|150px|minijatura|lijevo|Karikatura bana Cuvaja]] Ban [[Teodor Pejačević]] koji ga je naslijedio uspio je povratiti mir u zemlju, obećavši slobodu tiska i okupljanja. Mladi naraštaj hrvatskih političara, izvukavši pouke iz dotadašnjeg saveza Budimpešte i hrvatskih Srba, odlučio je pokušati pridobiti i jedne i druge "za hrvatsku stvar". [[Frano Supilo]] okupio je u [[Corpus separatum|Rijeci]] u listopadu 1905. 44 zastupnika saborske oporbe. Oni su ponudili podršku mađarskoj oporbi u borbi protiv austrijskih pritiska, ali zauzvrat su zatražili priključenje [[Markgrofovija Istra)|Istre]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] Hrvatskoj i Slavoniji, reformu izbornog zakona, neovisnost sudstva i novu reviziju Nagodbe. Sve oporbene stranke u Hrvatskoj pristale su uz ovu [[Riječka rezolucija|Riječku rezoluciju]], osim [[frankovci|frankovaca]] i [[Hrvatska pučka seljačka stranka|HPSS-a]] [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. Nakon što su hrvatski Srbi [[Zadarska rezolucija|Zadarskom rezolucijom]] podržali hrvatsku oporbu, stvorena je [[Hrvatsko-srpska koalicija]]. Politika HSK temeljila se na suradnji s Ugarskom, talijanaškim strankama u Dalmaciji te srpskima u Hrvatskoj i Slavoniji, jamčeći široke ustupke što se tiče srpske manjine u Hrvatskoj. Pejačević je s HSK sklopio sporazum te je HSK preuzela resore u Vladi. No, nakon žestokih sukoba Hrvata s Talijanima i Mađarima u Rijeci i donošenja [[Željeznička pragmatika|Željezničke pragmatike]] 1907., kojom je mađarska vlada htjela ozakoniti [[mađarski]] kao jedini službeni na željeznicama u Hrvatskoj, dolazi do sloma "[[politika novog kursa|politike novog kursa]]". Pejačević i članovi HSK dali su ostavku, a nakon kratkotrajnog banovanja [[Aleksandar Rakodczay|Rakodczayja]], banom je imenovan [[Pavao Rauch]]. Austrijska vlada poticala je protusrpsko raspoloženje u Hrvatskoj, a pokrenula je i montirane procese kako bi oslabila HSK, [[Veleizdajnički proces]] i [[Friedjungov proces]]. Na suđenju u Friedjungovom procesu je dokazano da su optužbe utemeljene na lažnim i krivotvorenim dokumentima, dok je među nekim okrivljenim Srbima u Veleizdajničkom procesu ipak bilo velikosrpskih agitatora i protudržavne djelatnosti.<ref>[[#refkolar|Kolar]], str. 136–138.</ref> Ban [[Pavao Rauch|Rauch]] bio je tada prisiljen napustiti položaj. Njegov nasljednik, [[Nikola Tomašić]], premda je prvo sklopio sporazum s HSK, nastavio je sukob s Koalicijom, želeći biti najvažniji politički čimbenik. Zbog prvotnog političkog oportunizma Koalicije iz nje je otišao [[Frano Supilo]]. Nakon neuspjeha svoje stranke na izborima i vala nezadovoljstva Tomašić je podnio ostavku. [[Datoteka:Trialistični_zemljevid_Beč_1905.jpg|mini|desno|Jedan od mnogih [[Trijalizam|trijalističkih]] Prijedloga za preustrojem carevine, kojem su težili mnogi hrvatski intelektualci. Henrik Hanau, Beč 1905.g.]] [[3. travnja]] [[1912.]] suspendiran je Ustav u Trojednoj Kraljevini, a ban [[Slavko Cuvaj]] imenovan je kraljevskim povjerenikom i dobiva gotovo diktatorske ovlasti, cenzurirajući tisak i ograničavajući politički život. U to doba pojavljuje se pokret projugoslavenske mladeži, potaknute i srpskim širenjem u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]], koja pribjegava i terorističkim metodama.<ref>[http://www.zarez.hr/clanci/hrvatska-je-stupila-u-europu# Neven Jovanović, Hrvatska je stupila u Europu: Noga filologa, Zrez, br. 200., 23. Veljače 2007.]</ref> Zaredali su prosvjedi, štrajkovi i nemiri. Na Cuvaja je dvaput pokušan [[Atentati na bana Cuvaja|atentat]]. Zbog narodnog nezadovoljstva, ban je već krajem iste godine prisiljen na odstup, a [[30. studenoga]] [[1913.]] povučene su i posebne ovlasti dodijeljene banu. Imenovanjem [[Ivan Skerlecz|Ivana Skerlecza]] banom došlo je do dogovora HSK i ugarske vlade te je u zemlju vraćeno ustavno stanje i normalan politički život, no mađarski se u praksi i dalje koristio na željeznicama. I na Skerlecza je pokušan [[Atentat na bana Škrleca|atentat]]. Na [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913.|općim izborima 1913.]] ponovno pobjeđuje [[Hrvatsko-srpska koalicija]], dok je vladina stranka dobila tek 10 mjesta. Bez razočaranog Supila, HSK je vodila oportunističku politiku. Najveći skandal bio je Zakon o izvlaštenju morske obale iz ožujka 1914., kojim je ugarska vlada trebala dobiti pravo upravljanja cjelokupnim obalnim pojasom. === Prvi svjetski rat === {{Glavni|Hrvatska u Prvom svjetskom ratu}} [[Datoteka:Hrvatska Država 29.10.1918.jpg|mini|desno|250px|''"[[Hrvatska država (Zagreb)|Hrvatska Država]]"'', glasilo [[Starčevićeva stranka prava|Starčevićeve stranke prava]], javlja o raskidu svih veza Hrvatske i Austro-Ugarske]] Prvi svjetski rat prekinuo je nastojanja oko dobivanja veće samostalnosti unutar Austro-Ugarske. Hrvatski se političari tijekom rata dijele između [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]] te Radićeve [[HPSS|Hrvatske pučke seljačke stranke]] i frankovaca koji su činili oporbu. Koalicija je načelno podupirala [[Kraljevina Jugoslavija|južnoslavensku državnu zajednicu]], ali je do samog kraja oportuno bila uz ugarsku vladu, dok se oporba zalagala za [[trijalizam]]. Dio hrvatskih političara i kulturnih djelatnika odlazi u emigraciju, gdje stvaraju [[Jugoslavenski odbor]] koji je [[20. srpnja]] [[1917.]] sklopio [[Krfska deklaracija|Krfsku deklaraciju]] s vladom [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]. U Hrvatskoj je stanje bilo iznimno teško, izbili su glad i oskudica, a veliki broj poginulih i ranjenih vojnika značajno je utjecao na gospodarstvo. Sabor je proglasio nezavisnost Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije [[29. listopada]] [[1918.]], raskidajući sve državnopravne veze s Austrijom i Ugarskom te istovremeno pristupajući novoosnovanoj [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Državi Slovenaca, Hrvata i Srba]]. Tom je prilikom došla do izražaja pravna pripadnost Dalmacije i Rijeke Trojednici. Naime, Hrvatski je sabor razriješio ne samo državnopravne veze s Austro-Ugarskom Kraljevine Hrvatske i Slavonije, nego i Dalmacije i Rijeke, iako nad njima zapravo nije imao formalnu vlast. Formalno, banovi Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije bit će imenovani do [[1921.]], a županije su se očuvale sve do 1922. == Institucije == [[Datoteka:Pavao Rauch and dignitaries in Zagreb.JPG|mini|250px|Ban [[Pavao Rauch]] i članovi [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Vlade]] na Trgu sv. Marka u Zagrebu]] Zakonodavnu vlast u Trojednici obavljao je Sabor,<ref name="uređenje sabora"/> dok je izvršna kraljevska vlast bila predana hrvatskoj vladi<ref name="najviši reškript"/> na čelu s banom. Mažuranićevim reformama sudstvo je značajno depolitizirano te je zadobilo autonomiju. === Vlada === [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska Hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vlada]] (službeno: ''Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska vlada'', sukladno Zakonskom članku II.<ref name="najviši reškript">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18690304&seite=00000007 Najviši reškript, kojim se potvrdjuje zakonski članak ob ustrojstvu autonomne hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade (1869)], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1869. komad I. – VIII., str. 8–12.</ref> iz 1869. Sabora Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije) imala je tri odjela (ministarstva): odjel za unutarnje poslove, odjel za bogoštovlje i nastavu te odjel za pravosuđe. Četvrti odjel, odjel za narodno gospodarstvo, osnovao je [[1914.]] [[podban]] [[Vinko Krišković]].<ref name="vk"/> Iako gospodarstvo po [[Hrvatsko-ugarska nagodba|hrvatsko-ugarskoj nagodbi]] nije bilo u nadležnosti hrvatske vlade, već zajedničko, ispravno uvidjevši da bez gospodarske samostalnosti nema napretka, podban Krišković je odlučio 'na mala vrata' početi s kreiranjem nacionalne gospodarske politike. Zemaljska vlada imala je u svom sklopu i pomoćne urede: Predsjednički ured (Prezidijal), Zemaljsku blagajnu,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18710304&seite=00000075 Zakonski članak XIX. 1870. sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, ob ustrojstvu kraljevske hrvatsko-slavonske zemaljske blagajne], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1871. komad I–XXV., str. 75–76.</ref> Računarski ured, [[Državni zavod za statistiku|Statistički ured]],<ref name="DZS"/> [[Hrvatski državni arhiv|Zemaljski arhiv]]<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18700304&seite=00000310 Zakonski članak VII. 1870. sabora kraljevinah Dalmacije; Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju zemaljskoga arkiva istih kraljevinah. (Sankcioniran 12. Rujna 1870. Proglašen u saboru istih kraljevinah 14. Studenoga 1870.)], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 310–311.</ref> i [[Hrvatsko-slavonsko oružništvo|Zemaljsko-oružničko zapovjedništvo]]. ==== Ban ==== {{Glavni|Hrvatski ban|Hrvatska i Slavonija#Banovi|l2=Popis banova 1868. – 1918.}} Na čelu vlade stajao je [[ban]], odgovoran Saboru.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18690304&seite=00000007 Najviši reškript, kojim se potvrdjuje zakonski članak ob ustrojstvu autonomne hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade (1869)]{{citat|§. 9. Ban, stojeći na čelu zemaljske vlade (§. 5.), odgovoran je saboru zemaljskomu za ustavnost i zakonitost vladarskih aktah, spadajućih u svoje područje i zvaničnih djelah svojih. Ova odgovornost kao i sastav sudišta, koje će suditi ob obtužbi Bana, dotično njegovoga zamienika, i postupak pred tim sudištem odrediti će se posebnim zakonom.|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1874. komad I.–VIII., str. 10.}}</ref> Po ustavu on nije smio biti djelatna vojna osoba, što je odražavalo mađarski strah od aktivne vojne uloge koju je igrao [[ban Jelačić]]. Bana je imenovao kralj<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1868&page=134&size=45 Hrvatsko-ugarska nagodba]{{citat| §. 51. Bana kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije imenuje Nj. c. i kr. apošt. Veličanstvo na priedlog i uz premapodpis zajedničkoga kr. ugarskoga ministarskoga predsjednika. §. 52. Gradjansko dostojanstvo bana odlučuje se za buduće od dostojanstva vojničkoga, pa se pravilom ustanovljuje, da odsele vojnička osoba ne može imati ikakva upliva na gradjanske poslove u kraljevinah Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji.| Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za god. 1868. (Komad I.–VI., br. 1–19.)}}</ref> na prijedlog [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarsko-hrvatskog]] ministra predsjednika ([[premijer]]a), što je u mnogome ograničilo hrvatsku autonomiju. Nadalje, nije postojao institut izglasavanja nepovjerenja banu ili vladi u saboru.<ref name="hod22"/> Ban je i po nagodbi zadržao ranije počasti i dostojanstva,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1868&page=134&size=45 Hrvatsko-ugarska nagodba]{{citat| §. 53. Banu gradjanskoga stališta bit će i od sada naslov: Ban kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i časti banskoj pripadati će sva ona prijašnja preimućtva i dostojanstva, koja se slažu s njegovim novim položajem. Po tome i nadalje ostaje članom kuće velikašah zajedničkoga sabora.| Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za god. 1868. (Komad I.–VI., br. 19.)}}</ref> te je po vlastitom pravu bio član Doma velikaša zajedničkog sabora i treći po rangu dostojanstvenik [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemalja krune Sv. Stjepana]] kao jedan od stjegonoša kraljevstva (barones regni),<ref>Državni vodič A.-U. Monarhije [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=shb&datum=1876&page=796&size=45 Staatshandbuch 1876]: Königreich Ungarn und die damit verbundenen Teile; Barones Regni (Bannererren) str. 635.</ref> nakon [[palatin]]a (nadvornika)<ref>od 1867. palatin se više neće imenovat, jer ovlasti preuzima odgovorno ugarsko ministarstvo [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1869&page=36&size=45 Zakonski članak (VII. 1867.) O preinaci onih naredabah članka 3. zakonah god. 1847./8., što se na dielokrug nadvornika kao kralj. namiestnika odnose i o odgodi izbora nadvornika] Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za 1869. god. komad I.–VIII., br. 1.–18., str. 14.</ref> i suca kraljevstva (judex curiae regiae). Po položaju ban zajedno s palatinom i sucem kraljevstva sudjeluje u krunidbi novog kralja,<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=282834 László Heka; USTAVNOPRAVNO PITANJE KRUNIDBE U HRVATSKO-UGARSKOM PRAVU (U POVODU 150. OBLJETNICE KRUNIDBE FRANJE JOSIPA I. ZA KRALJA UGARSKE I HRVATSKE)]{{citat| Krunidbeni obred nije bio propisan zakonom, nego se odvijao prema običajnom pravu i u njemu su sudjelovala tri najviša državna dužnosnika (prema Tripartitumu to su bili po redu: palatin, državni sudac i hrvatski ban) te dvorski peharnik. Kralj bi najprije kleknuo pred oltar i dotičući Evanđelje položio crkvenu zakletvu pravednosti i mira (iuramentum iustitiae et pacis). Nakon toga bi ga ugarski primas pomazao i ogrnuo plaštem sv. Stjepana, a potom je uslijedila krunidbena misa i sam čin krunidbe, kada je ostrogonski nadbiskup stavio novome kralju (od 1687. zajedno s palatinom) krunu sv. Stjepana na glavu. Palatin bi nakon toga prvi uzviknuo: Živio okrunjeni ugarski kralj!, a zatim je dvorski sudac (iudex curiae) novome kralju predao žezlo, hrvatski ban državnu jabuku, a vrhovni dvorski peharnik mač svetoga Stjepana (to su uz krunu bila tri simbola vlasti)| Pravni vjesnik : časopis za pravne i društvene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Vol. 33. No. 3–4 Prosinac 2017. str. 73.}}</ref> činu koji nije imao ceremonijalan, već ustavnopravni značaj.<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=282834 László Heka; USTAVNOPRAVNO PITANJE KRUNIDBE U HRVATSKO-UGARSKOM PRAVU ]{{citat| Ustavnopravni karakter krunidbe očitovao se u tome što su prisega i krunidbena zavjernica smatrane ugovorom između naroda i vladara jer je naime, kralja prije krunidbe diaeta “izabrala”, ili mu je odredila izborne i krunidbene uvjete, a zatim je on prisegnuo i izdavanjem zavjernice potvrdio da će se istih pridržavati. Slijedom toga, u slučaju kraljeva kršenja prisege, narod je stekao pravo zatražiti njegovo odstupanje. Krunidbeni uvjeti redovito su se odnosili na poštovanje Zlatne bule, a poslije Tripartita, Pragmatičke sankcije i svih staleških povlastica, odnosno teritorijalne cjelovitosti ugarsko-hrvatskog kraljevstva itd. Stoga je diploma inaugurale, koja se od Vladislava I. izdavala pri krunidbi (ali prije samoga čina) imala karakter ustava.| Pravni vjesnik: časopis za pravne i društvene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Vol. 33. No. 3–4. 2017. str. 73.}}</ref> Njegov zamjenik, [[podban]], uz dužnost zamjenika bana obično je bio i predstojnik odjela unutarnjih poslova Zemaljske vlade. === Sabor<ref name="uređenje sabora">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1870&page=305&size=45=== Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah.], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 283–286.</ref>=== [[Datoteka:Portraiti iz hrvatskog sabora (serija prva) 1907 Hrvatska smotra.png|180px|minijatura|desno|Karikature zastupnika Hrvatskog sabora 1907.]] {{multiple image | align = left | direction = vertical | header = | width = 200 | image1 = Sabor_1914.jpg | caption1 = Sjednica Sabora | image2 = Markov trg 1914.jpg | caption2 = Grof [[István Tisza|Tisza]] ulazi u sabornicu s [[Ivan Skerlecz|banom Skerleczom]] i [[Ministar za Hrvatsku i Slavoniju|ministrom za Hrvatsku]], [[Teodor Pejačević|grofom Pejačevićem]], [[1914.]] }} Zakonodavnu vlast u autonomnim poslovima obavljao je [[Sabor]]<ref name="uređenje sabora"/> Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Pravo inicijative podjednako je pripadalo je kruni, zastupanoj po kraljevskoj zemaljskoj vladi i saboru. Zakonski tekst utvrđivao je isključivo Sabor.<ref name="hod22">[[#refhodimir|Sirotković]], 22.</ref> Kad je zakonska osnova bila prihvaćena u svim čitanjima, ona se dostavljala banu da on redovnim putem zatraži potpis vladara.<ref name="hod22"/> [[Ban]] nije imao pravo zadržati zakonsku osnovu niti ju vraćati Saboru tražeći njezine dopune i ispravke, jer on nije bio zakonodavni čimbenik, pa mu i nije pripadalo [[veto|pravo veta]]. Svaki zakon što ga je potpisao vladar morao je supotpisati ban kao čelnik Zemaljske Vlade te uz njega i [[Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ministar bez lisnice|hrvatski ministar]]. Time bi zakon bio sankcioniran i inartikuliran te bi postajao tzv. "zakonski članak".<ref name="hod22"/> Sabor je donosio i [[proračun]], kontrolirao upravu (postavljanjem interpelacija, primanjem pritužbi i molbi), donosio je rezolucije, te se mogao putem tzv. adrese izravno obratiti kralju – što se u ustavnoj praksi Kraljevine Hrvatske i Slavonije često koristilo.<ref>[[#refhodimir|Sirotković]], 28.</ref> Sabornica na [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Trgu sv. Marka]] značajno je pregrađena i dograđena [[1907.]] Sabor je prvo imao 67 izabranih narodnih zastupnika,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1870&page=305&size=45=== Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah.]{{citat| §. 5. Sabor sastoji iz pozvanikah banskih sa virilnim glasom, i iz 67 zastupnikah narodnih. .. O narodnih zastupnicih govori zakon o izbornomu redu.|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 284.}}</ref> nakon čega je 1888. broj izabranih narodnih zastupnika povišen na 90,<ref name="sabor 1888">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1888&size=45&page=669 Zakon, kojim se preinačuju nekoje ustanove zakonskoga članka II. 1870. ob uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1888. str. 641–643.</ref> te do 44 [[virilist]]a,<ref name="sabor 1888"/><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1870&page=305&size=45=== Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah.]{{citat| §. 5. Sabor sastoji iz pozvanikah banskih sa virilnim glasom, i iz 67 zastupnikah narodnih. Virilni glas u saboru imadu: a) nadbiskup zagrebački, metropolita doljnjo-karlovački, diecezanski biskupi, [[Vranski priorat|prior vranski]], službujući pravi veliki župani, upravitelji županijah i župan turopoljski. b) Svaki knez, grof ili barun, koji je sam, ili kojega su predji do sada pravo osobnoga glasa na saboru uživali; ili koji je kao indigena u hrvatsko-ugarski zakonik unešen, ako je u zemlji rodjen; ili nastanjen; ili tamo kao nadležan; samostalan, 24. godinu navršio, ako nije pod skrbničtvom ili stečajem, ako ne stoji u posebnoj iztragi, niti je osudjen radi zločina ili kaznjivoga djela počinjenoga iz koristoljubja, te ako osim toga posjeduje u Hrvatskoj ili Slavoniji na svoje ime u gruntovnici upisano takovo imanje, s kojim je jurisdikcija do godine 1848. skopčana bila. O narodnih zastupnicih govori zakon o izbornomu redu.|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 284.}}</ref> nebiranih uglednika, koji su imali pravo prisustvovati sjednicama i glasati (katolički i pravoslavni [[biskup]]i, [[Vranski priorat|vranski prior]]<ref>priorat [[Suvereni viteški malteški red|malteškog viteškog reda]], naslovnu titulu priora nosi [[Prepozit|prepošt]] [[Kaptol zagrebački|zagrebačkog kaptola]]; vidi: [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=250868 Marko Vulesica: Vranski priorat], Rostra : časopis studenata povijesti Sveučilišta u Zadru, Vol. 3. No. 3. Svibanj 2010. str. 9–18.</ref> [[Hrvatsko-slavonske županije|veliki župani]], župan turopoljski,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1895&page=234&size=45 Zakon o uređenju Plemenite Općine Turopoljske 1895.]{{citat| §. 10. Na čelu plemenite općine turopoljske stoji župan (§. 5. zak. čl. II. god. 1870. o uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije), kojega bira izmedju članovah zastupstvo pod slovom b) §. 8., koji su plemićkoga staleža, ukupno zastupstvo općine u svojoj skupštini na vrieme od deset godinah. Osim toga župan plemenite općine turopoljske treba da ima svojstva propisana §. 10. zak. čl. II. god. 1870. za zastupnike naroda. ..|Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1886 (I–XVII.) str. 270–281., Zagreb 1887.}}</ref> kao i članovi [[Knez|kneževskih]], [[grof]]ovskih, [[barun]]skih obitelji)<ref>zadnji popis obitelji s virilnim glasom [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alexaid=lks&datum=1891&page=153&size=45 Zakon o provedbi §. 10. zakona od 29. rujna 1888., kojim se preinačuju nekoje ustanove zak. čl. II. 1870. ob uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}{{citat| §. 1. Imenik onih kneževskih, grofovskih i barunskih obiteljih, kojim su članovi dosele uživali pravo glasa na saboru, uzakonjuje se na osnovu §. 10. zakona od 29. rujna 1888., kojim se preinačuju nekoje ustanove zak. čl. II. 1870. ob uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ovako: I. Knezovi: 1. [[Batthyány|Batthyány-Stratmann]]; 2. Odeschalchi. II. Grofovi: 3. [[Bombelles]]; 4. Chotek; 5. [[Drašković|Draskovich]]; 6. [[Eltz|Eltz-Kempenih]]; 7. [[Erdödy]]; 8. Jankovich; 9. Karácsony; 10. [[Keglevići|Keglevich]]; 11. Khuen-Belasi; 12. Nugent; 13. [[Oršići|Orsich]]; 14. Pallfy; 15. [[Pejačevići|Pejacsevich]]. III. Baruni: 16. Edelsheim Gyulai; 17. [[Inkey]]; 18. [[Jelačići (plemstvo)|Jellachich]]; 19. Kavanagh-Ballyane; 20. [[Kulmer]]; 21. Ottenfels-Gschwind; 22. Rauch.|, Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1891 (I–XVIII.) str. 123–125., Zagreb 1891.}}</ref> Međutim, velika većina [[virilist]]a nije sudjelovala u radu sabora. Sabor je otvarao osobno [[Habsburg|kralj]] ili od kralja "za taj čin napose imenovan namjesnik".<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1870&page=305&size=45=== Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah.]{{citat| §. 5. Sabor otvara i zatvara Njegovo Veličanstvo kralj ili Njegov za taj čin napose imenovani namjestnik; predsjeda mu pako po saboru izabrani predsjednik ili jedan od dvajuh saborskih podpredsjednikah.|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 284–285.}}</ref> To je po pravilu bio ban. Ovime se htjelo istaknuti poseban državnopravni položaj Hrvatskog sabora. U drugim parlamentima [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] (osim [[Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|mađarskog]] i [[Carevinsko vijeće|austrijskog]]) nije bilo takvog zakona na temelju kojega bi kralj morao otvoriti sabor.<ref name="hod23">[[#refhodimir|Sirotković]], 23.</ref> Kralj je uvijek mogao svojim reskriptom raspustiti sabor, no istovremeno je morao i raspisati nove izbore te se novi sabor morao sastati najkasnije tri mjeseca nakon raspuštanja.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1870&page=305&size=45=== Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah.]{{citat| §. 3. Zasjedanje sabora zaključuje Njegovo Veličanstvo kralj, komu pripada sabor odgoditi, a i razpustiti ga prije izmaka zakonarske periode, ali onda valja da se razpišu odmah novi izbori, i da se drugi sabor sastane najkrasnije tri mjeseca nakon razpusta prijašnjega.|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 284.}}</ref> Zabilježen je niz primjera zloupotrebe ove vladareve ustavne ovlasti u svrhu političkog pritiska.<ref name="hod23"/> Mandat sabora je trajao 3 godine, a na čelu sabora su bili predsjednik i 2 potpredsjednika koje bi zastupnici birali između sebe. Zastupnici bi svake godine birali i saborskog bilježnika i rednika. Za konstituiranje sabora je bila potrebna nadpolovična većina verificiranih članova. Iako Sabor nije imao mogućnost izglasati nepovjerenje banu ili vladi, mogao je bana "staviti pod optužbu" za kršenje zakona ili nagodbe, u tom slučaju sudio bi mu poseban Kraljevinski sud sastavljen od 12 sudaca [[Stol sedmorice|Stola sedmorice]], predsjednika i prisjednika [[Banski stol|Banskog stola]] i drugih sudova (Kraljevskog sudbenog stola u Zagrebu i Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku, pri čemu bi suci nižih sudova bili članovi samo ako ne bi bilo dovoljno članova – sudaca Stola sedmorice) i 12 pravnika koje bi izabrao Sabor i koji nisi bili zastupnici (u praksi takav se slučaj nije dogodio). Oporba je češće znala svojim aktivnostima u Saboru uzburkati široke mase, postati tumač njihovih političkih i socijalnih zahtjeva te je tako bila legalni odušak javnog mnijenja u borbi protiv tuđinskog sustava izvršne vlasti.<ref>[[#refhodimir|Sirotković]], 29.</ref> Svojim manje-više normalnim djelovanjem te pogotovo slobodom govora tijekom čitavog Prvog svjetskog rata (imajući u vidu ratne prilike) bio je rijetka iznimka u Monarhiji. === Zajedničke institucije === [[Datoteka:Pécs Postapalota Címer.jpg|180px|minijatura|desno|Zajednički grb u Budimpešti]] [[Hrvatski sabor]] birao je 40 svojih zastupnika u zajednički [[hrvatsko-ugarski sabor]], uz još tri u dom velikaša (gornji dom) zajedničkog sabora. No, kako oni nisu imali mogućnost [[Veto|veta]], redovno su bili preglasavani. U zajedničkom saboru mogli su govoriti na hrvatskom jeziku, što se rijetko koristilo. Od 1868. do 1906. zastupnici Hrvatske i Slavonije govore na hrvatskom jeziku u ugarsko-hrvatskom saboru održali su svega dva puta, što se promijenilo nastupom politike novog kursa te su otad počeli gotovo isključivo govoriti hrvatskim.<ref>[https://books.google.com/books?id=xm9BAQAAMAAJ&hl=hr Govori hrvatskih delegata izrečeni u zajedničkom saboru u Budimpešti prigodom rasprave zakonske osnove u pragmatici željezničara: po stenografskom zapisniku], Tisak i nakl. Dioničke tiskare, Zagreb, 1907.; str. I.</ref> Tijekom obnova financijske nagodbe s ugarskom stranom hrvatski sabor je birao posebni pregovarački odbor, [[Hrvatska regnikolarna deputacija|Hrvatsku regnikolarnu deputaciju]]. U [[budimpešta]]nskoj vladi Hrvatska je bila zastupljena preko [[Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ministar bez lisnice|hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog ministra bez lisnice]] (ili ''hrvatskog ministra''). Taj institut je predstavljao novost u ustavnopravnoj povijesti državne zajednice Hrvatske i Ugarske. Hrvatski ministar je bio član zajedničke vlade koji je za svoj rad odgovarao ministru predsjedniku (a ne Hrvatskom saboru) i predstavljao je poveznicu između kralja i [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|zemaljske vlade]] u Zagrebu. Na zajedničke, [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] poslove (vanjska politika, vojska i [[monetarna politika]]), o kojima su odlučivala izaslanstva izabrana posebno s austrijske, a posebno s ugarske strane, Kraljevina Hrvatska i Slavonija mogla je utjecati kroz četiri člana izaslanstva Hrvatskoga sabora u ugarskoj delegaciji, izabrana iz redova zastupnika koje je [[Hrvatski sabor]] imenovao u zajednički sabor.<ref name="hun"/> === Izbori === [[Datoteka:A báni palota 1895 Dunky.png|200px|minijatura|desno|Banski dvori, 1895.]] Izbori za sabor održani su 1871., 1872., 1875., 1878., 1881., 1883., [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1884.|1884.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1887.|1887.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1892.|1892.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1897.|1897.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1901.|1901.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1906.|1906.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1908.|1908.]] i [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1910.|1910.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1911.|1911.]] i [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913.|1913.]]<ref name="izbori"/> Pravo glasa bilo je dano muškarcima starijima od 24 godine te dodatno ograničeno obrazovnim, a kasnije imovinskim cenzusom – količinom plaćenog poreza. Sveukupno, Kraljevina Hrvatska i Slavonija imala je na prijelazu stoljeća oko 50.000 upisanih izbornika na 2,350.000 stanovnika, to jest oko 2 % stanovnika Hrvatske i Slavonije.<ref name="izbori"/> Izbornom [[Nikola Tomašić|Tomašićevom]] reformom iz 1910. broj izbornika raste na nešto više od 190.000 građana ili na 8,8 % cjelokupnoga pučanstva.<ref name="izbori"/> U Zagrebu je postotak građanstva koje je imalo pravo glasa narastao s 5 % na 7 %.<ref name="izbori">[https://hrcak.srce.hr/clanak/24649 Ines Sabotič, Stjepan Matković:Saborski izbori i zagrebačka izborna tijela na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Društvena istraživanja, Vol. 1.4 No. 1–2. (75–76) Travanj 2005.]</ref> Hrvatska i Slavonija bila je podijeljena na 90 izbornih kotara, no kako je [[Corpus separatum|Rijeka]] odbijala slati svoja dva zastupnika u Sabor, birano je 88 zastupnika. Izborni kotari nisu bili ujednačeni po stanovništvu, već je postojala značajna neravnoteža u glasovima. [[Izborni sustav]] je bio većinski, a ne razmjerni: kandidat koji je dobio najviše glasova u pojedinom kotaru osvojio bi zastupničko mjesto. To je ponekad dovodilo do velikog nesrazmjera između broja osvojenih glasova na razini Kraljevine i osvojenog broja mandata. Tako je, primjerice, na [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913.|izborima 1913.]] [[Hrvatska pučka seljačka stranka]] s 12.917 glasova u Hrvatskoj i Slavoniji dobila tek 3, a [[Srpska samostalna stranka]] s 11.704 glasača čak 17 zastupničkih mandata.<ref name="bulic">Ivan Bulić, Politika Hrvatsko-srpske koalicije uoči Prvoga svjetskog rata 1907. – 1913. ČSP, br. 2., 415–453. (2012)</ref> Zastupnici Mišćević, [[Svetozar Pribićević|Pribićević]], Krajnović i [[Bude Budisavljević|Budisavljević]] – njih četvorica – zajedno su dobili 1062 glasa, što im je omogućilo četiri saborska mandata, za razliku od pravaša M. Uroića, koji je osvojio 1.138 glasova u svom kotaru, ali ipak nije osvojio mandat.<ref name="bulic"/> Dana [[19. prosinca]] [[1917.]] Sabor je donio novi izborni zakon kojim je uvedeno opće izravno i tajno pravo glasa, no zbog raspada države zakon nije primijenjen.<ref name="lzmk"/><ref>[[#refbilandzic|Bilandžić]], 44.</ref> == Društvo == === Obrazovanje === [[Datoteka:Literacy in Austria-Hungary (1880).JPG|desno|mini|250px|[[Pismenost]] u Austro-Ugarskoj 1880. [[Vojna krajina]], s iznimno velikom nepismenošću, tada još nije bila potpuno uključena u Hrvatsku i Slavoniju.]] [[Datoteka:Kuno Waidmann- Muška učiteljska škola, Medulićeva 33, Zagreb (1891.-92.).jpg|desno|mini|250px|Zgrada Muške učiteljske škole u Zagrebu, izgrađena 1892.]] Školstvo je u Hrvatskoj bilo potpuno u nadležnosti [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Vlade]] i Sabora. U [[Ivan Mažuranić|Mažuranićevo]] vrijeme školstvo je sekularizirano i unaprijeđeno, a uspostavljena je bolja mreža javnih škola. Značajni napredak dogodio se zalaganjem [[Izidor Kršnjavi|Izidora Kršnjavija]], koji je za vrijeme [[Khuen Héderváry|Khuen]]ovog banovanja bio odjelni predstojnik za nastavu u [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|zemaljskoj vladi]] (ministar obrazovanja). Koncem godine 1883./84. bilo je u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji 1.227 pučkih osnovnih škola (1163 s nastavom na hrvatskom) s 1.750 učitelja.<ref name="214po">[[#refpolic|Polić]], str. 214.</ref> Djece školske dobi bilo je 188.443, a stvarno je pučku školu polazilo njih 109.665 (58 %).<ref name="214po"/> Djelovalo je i dvadesetak srednjih, trgovačkih i zanatskih škola.<ref name="214po"/> 1888. donesen je u Saboru novi školski zakon, kojim su uspostavljene učiteljske škole i propisana pravila za izobrazbu nastavnika, a u pučke škole je uvedena i tjelovježba (gimnastika).<ref name="215po">[[#refpolic|Polić]], str. 215.</ref> 1892. osnovan je i prvi ženski licej u Zagrebu, a u sljedećim godina broj škola za djevojke i mješovitih škola brzo je rastao.<ref name="215po"/> 1891. osnovan je i zemaljski zavod za gluhonijeme u Zagrebu,<ref>[[#refpolic|Polić]], str. 218.</ref> a ustrojen je i zavod za slijepu djecu. Tijekom 1890-ih osnovano je više srednjih, zanatskih, trgovačkih i šegrtskih škola, kao i [[gimnazija]]. [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Kr. zemaljska hrvatska vlada]] donijela je [[1894.]] odluku o obnovi starih i gradnji novih škola, njih ukupno 164.<ref>[[#refpolic|Polić]], str. 216.</ref> [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska vlada]] je prosječno izdvajala oko 2,000.000 [[forinta|forinti]] godišnje za školstvo<ref name="Polić, str. 217">[[#refpolic|Polić]], str. 217.</ref> (otprilike 10 % svog proračuna).<ref>[[#reffrank|Frank]], str. 6.</ref> Mreža škola je postupno rasla, tako da je već [[1898.]] bilo 1.360 škola s 2.361 učiteljem.<ref name="Polić, str. 217"/> 1910. nepismenost je iznosila 46,2 %, za muškarce 38,2 %, a za žene 53,7 %.<ref>[[#Biondich|Biondich 2000]], p. 16</ref> Godine [[1874.]] otvoreno je moderno [[Zagrebačko sveučilište]] (nazvano ''Sveučilište Franje Josipa I.''). Sveučilište je okupljalo hrvatsku inteligenciju, a kao jedino na jugu Austro-Ugarske privlačilo je i studente iz ostalih zemalja – [[Kranjska|Kranjske]], [[Koruška|Koruške]], [[BiH]], [[Bohemija|Češke]] i sl. Na Sveučilištu su veliki doprinos dali i znanstvenici i profesori iz drugih dijelova Monarhije, pogotovo [[Česi u Hrvatskoj|Česi]]: [[Vinko Dvořák]] osnovao je prvi kabinet iz fizike, njegov sunarodnjak Karel Zahradnik bio je prvi sveučilični profesor matematike, a Lavoslav Geitler je poslije postao i dekan Filozofskog fakulteta.<ref>Dora Koretić: [http://www.jutarnji.hr/ceh-je-nam-je-dao-svjetlo-i-gimnaziju--a-sad-nam-brani-ulazak-u-eu/313545/ ''Čeh nam je dao svjetlo, a sad nam brani ulazak u EU''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141010064449/http://www.jutarnji.hr/ceh-je-nam-je-dao-svjetlo-i-gimnaziju--a-sad-nam-brani-ulazak-u-eu/313545/ |date=10. listopada 2014. }}, Jutarnji list, 23.10.2009</ref><ref>[http://www.hcdzg.hr/zan01.htm Hrvatsko-Češke veze], Hrvatsko – češko društvo/Chorvatsko – česká společnost</ref> Ubrzo su osnovani i [[Veterinarski fakultet u Zagrebu|veterinarski]] i [[Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu|Šumarski fakultet]], a pri kraju Prvog svjetskog rata osnovan je i [[Medicinski fakultet u Zagrebu|medicinski fakultet]]. [[1913.]] izgrađena je zgrada [[NSK|Sveučilišne knjižnice]], u kojoj se danas nalazi [[Hrvatski državni arhiv]]. === Kultura === Nakon [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]] dolazi do ubrzanog razvoja kulture, pogotovo u gradovima. Dok su kazališta u Zagrebu i Osijeku već postojala, 1873. i Varaždin dobiva moderno kazalište, dok se u Zagrebu osniva stalna opera. Utemeljeni su i razni muzeji – [[Muzej za umjetnost i obrt]], [[Etnografski muzej Zagreb|Etnografski muzej]] i drugi. Najveći kulturni zamah dali su poticaji [[Izidor Kršnjavi|Izidora Kršnjavog]], odjelnog predstojnika za prosvjetu pod Hedervaryjem, i velikog mecene, biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]]. Upravo je Strossmayer osnovao [[Galerija Akademije|Galeriju slika]] u Zagrebu 1884., darovavši bogatu zbirku slika. Veliki poticaj prikupljanju i sustavnom pristupu kulturi u Hrvatskoj dala je i Milenijska izložba u Budimpešti, na kojoj je Trojedna Kraljevina [[Umjetnički paviljon|u svom paviljonu]] predstavila svoje kulturno-povijesno naslijeđe, prirodne ljepote i stvaralaštvo.<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2012 Ministarstvo kulture, Milenijska izložba]</ref> Krajem 19. stoljeća raste zanimanje i za zaštitu i očuvanje prirode. 1893. Zakonom o lovu zaštićene su ptice pjevice, 1900. posebnim zakonom zaštićene su i pećine, a potom su uslijedili i drugi zakoni.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Zastita-prirode-u-Republici-Hrvatskoj/Povijest-zastite-prirode-u-Republici-Hrvatskoj |title=Povijest zaštite prirode u RH, MZO |archive-url=https://web.archive.org/web/20141001191420/http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Zastita-prirode-u-Republici-Hrvatskoj/Povijest-zastite-prirode-u-Republici-Hrvatskoj |archive-date=1. listopada 2014. |access-date=8. srpnja 2013.}}</ref> == Zdravstvo == U skladu s Nagodbom javno zdravstvo je spadalo u autonomne hrvatske poslove za koje je bio nadležan odjel za unutarnje poslove kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu. Prvi zakon o ustroju zdravstva donesen je [[1874.]] za vrijeme [[Ivan Mažuranić|Mažuranićevih]] reformi,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18740304&seite=00000435 Zakon od 15. studenoga 1874. ob uredjenju zdravstva u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1874. kom. I-XXVI., str. 435.</ref> a dvije godine kasnije kao dopuna zakonu je izdan i detaljan naputak zemaljske vlade o radu medicinskog osoblja i minimalnim cijenama medicinskih usluga.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18760304&seite=00000101 Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove br. 22.633., kojom se izdaje naputak za podžupanijske liečnike i za gradske fizike, zatim u savezu s tim o razdjeljenju obćinah i područja kotarskih sudovah na podžupanijske liečnike, te kojom se napokon izdaje cienik o minamalnih nagradah za privatnu praksu tako podžupanijskih liečnikah, kao gradskih fizikah i razpoloživih ranarnikah], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1876. kom. III., str. 16.</ref> Tim zakonom na čelu javnog zdravstvenog sustava je bio [[praliječnik]] kraljevine kojega bi na prijedlog bana imenovao Kralj, uz praliječnika je kao savjetodavni organ vlade uspostavljeno zemaljsko zdravstveno vijeće, a koje se sastojalo od praliječnika, zemaljskog veterinara i najmanje 4 liječnika koje bi imenovao ban. Zakonom je predviđeno i da svaka podžupanija ima svoga podžupanijskog liječnika, kojega je zadaća bila vršiti nadzor nad zdravstvenim sustavom i medicinskim osobljem u dotičnoj podžupaniji, po potrebi podžupanije su trebale imati i svoga veterinara, dok su općine i gradovi trebali ustrojiti zdravstvene organe koji bi vršili zdravstveno-redarstvene poslove. Liječnici u državnoj službi morali su biti diplomanti opće medicine ili kirurgije i morali su znati hrvatski jezik.<ref name="karaula"/> U Zagrebu je [[1874.]] osnovan [[Zbor liječnika Kraljevine Hrvatske i Slavonije]], a u Osijeku je iste godine osnovano [[Društvo slavonskih liječnika]] koje se 1883. prisjedinilo Zboru u Zagrebu. Godine 1877. počinje izlaziti [[Glasnik društva slavonskih liječnika]] (1877. – 1878.) i Liječnički vjesnik [[Hrvatski liječnički zbor|Zbora liječnika Kraljevine Hrvatske i Slavonije]]. [[1872.]] u Kraljevini su bile samo 22 bolnice te je na jednu bolnicu dolazilo 80.000 stanovnika, no do [[1905.]] taj je broj smanjen na 61.000,<ref name="karaula"/> a u navedenom razdoblju broj bolnica je povećan za 36 %, a broj bolničkih kapaciteta za 364 %. Kao dio modernizacijskih reformi javnog zdravstva i izgradnje obrazovnog sustava za obrazovanje stručnog zdravstvenog osoblja Sabor je 1876. donio zakon o osnivanju primaljskog učilišta u Zagrebu, pri kojem se izvodio šestomjesečni studij primaljstva za koji je zemaljska vlada, naročito za polaznice iz seoskih sredine, osiguravala pune stipendije.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18760304&seite=00000729 Zakon od 29. listopada 1876. ob ustrojenju primaljskoga učilišta u Zagrebu], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1876. kom. XXXV., str. 114.</ref><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18770304&seite=00000667 Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove br. 14.950., kojom se ustanovljuje naputak za primalje], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1877. kom. XXVI., str. 667.</ref><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18780304&seite=00000301 Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odielah za unutarnje poslove i za bogoštovje i nastavu br. 9343., kojom se ustanovljuje pravilnik za primaljsko učilište u Zagrebu], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1878. kom. XIX., str. 47.</ref> Iako je osnivanje [[Medicinski fakultet u Zagrebu|medicinskog fakulteta]] bilo predviđeno još 1861. i odobreno 1874., zbog nedostatka sredstava fakultet je započeo s radom tek 1917. u zgradi Plemićkog konvikta na Šalati.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=19180304&seite=00000207 Zakon od 26. lipnja 1918. o gradnji zgrada za liječnički fakultet i zemaljsku bolnicu s klinikama u Zagrebu], Zbornik zakona i naredaba valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju 1918., kom. IX., str. 29.</ref> Pri [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu je 1896. god. osnovan Zavod za farmakognoziju, a 1889. rješenjem cara i kralja Franje Josipa pokrenut je studij za magistre i doktore farmacije pri [[Sveučilište u Zagrebu|Kraljevskom sveučilištu Franje Josipa I.]] u Zagrebu.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18890304&seite=00000607 Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove i odjela za bogoštovje i nastavu, kojom se proglašuje previšnje riešenje od 22. rujna 1889., kojim se odobrava pravilnik za obrazovanje ljekarničkih vježbenikah i promjena §. 1. naučne osnove te izpitnoga reda za magisterij i doktorat farmacije na sveučilištu Franje Josipa I. Zagrebu], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1889. kom. XIV., str. 607.</ref> Istim rješenjem propisano je i obvezatno članstvo svih ljekarnika u Zboru ljekarnika Kraljevine Hrvatske i Slavonije u Zagrebu. Dodatno je ljekarništvo i ljekarnička profesija uređena novim zakonom o ljekarništvu iz 1894.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18940304&seite=00000353 Zakom od 11. travnja 1894. o ljekarničtvu], Zbornik zakona i naredaba valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju 1894., kom. XI., str. 52.</ref> Njime je predviđeno da se nove ljekarne otvaraju samo u mjestima s više od 4000 stanovnika, a koja još nemaju ljekarnu ili koja su od najbliže ljekarne udaljena više od 24&nbsp;km, dok u mjestima s već postojećom ljekarnom, novu je moguće osnovati tek na svakih 4000 st. Dozvolu za otvaranje nove ljekarne bi izdavala zemaljska vlada, a samo onim osobama sa stupnjem obrazovanja magistra ili doktora farmacije, neporočna ponašanja i minimalno 5 god. radnog iskustva na položaju ljekarničkog pomoćnika u nekoj ljekarni. Zakonom iz 1888. propisano je i veterinarstvo u Hrvatskoj, uređeno veterinarsko redarstvo na razini županija, kotara i gradova, predviđeno da svaka uprava županije, kotara i grada ima zaposlenog diplomiranog veterinara, a uspostavljene su i javne klaonice .<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18880304&seite=00000587 Zakon od 27. kolovoza 1888. ob uredjenju veterinarstra u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1888. kom. XIV., str. 81.</ref> Iste god. osnovana je Zemaljska veterinarska zaklada, a namjena joj je bila osigurati sredstva za veterinarske svrhe kao što je provođenje mjera za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti. Zdravstvene prilike, pogotovo na selu, bile su iznimno loše zbog nedostatka higijene, neimaštine, neukosti i nedostatka liječnika, što je uzrokovalo razmjerno visoku smrtnost, pogotovo kod djece. Smrtnost djece u prvoj god. života iznosila je od 29 % (1871.) do 24 % (1910.), a najniža je bila 1889. i 1903. i iznosila je 18 %, no u razdoblju od 1870. do 1910. značajno je smanjena smrtnost djece u dobi između 2 – 5 god., s 18.000 umrlih 1871. na 6.000 umrlih 1910., te ukupna smrtnost djece, s 90.000 umrlih 1871. na 64.000 1910. god. Osim vlade, znatne napore u zdravstveno obrazovanje seljaka ulagala su i braća Radić preko svog lista "[[Dom (novine)|Dom]]". [[1894.]] [[sabor]] je donio novi, detaljniji zakon o zdravstvu. '''Bolnice i broj bolesnika'''<ref>Izvor: Statistički godišnjak kr. Hrvatske i Slavonije 1905. i 1910., preuzeto iz: [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10450/1/Gospodarski%20i%20dru%C5%A1tveni%20razvoj%20Hrvatske%20i%20Slavonije%20.pdf Josip Petrlić: Gospodarski i društveni razvoj Hrvatske i Slavonije u svjetlu ugarsko-hrvatskih proračuna 1874. – 1914.], Zagreb, 2016., str. 114. (pristupljeno 14.12.2018.)</ref> {| class="wikitable" ! Godina ! broj bolnica ! broj bolničkih postelja ! ukupan broj bolesnika ! otpušteni izlječeni bolesnici ! otpušteni oporavljeni bolesnici ! otpušteni neizlječeni bolesnici ! umrlo ! ostalo u boln. koncem god. ! br. opskrbnih dana ! br. bolnica na 100.000 st. ! na 1 bolesnika opskrb. dana |- | 1886 | 29 | 2.272 | 17.150 | 12.218 | 1.586 | 651 | 1.254 | 1.541 | 537.759 | 1.40 | 31 |- | 1887 | 29 | 2.368 | 17.629 | 12.047 | 1.912 | 557 | 1.256 | 1.857 | 544.777 | 1.40 | 31 |- | 1888 | 29 | 2.404 | 19.515 | 13.768 | 2.052 | 538 | 1.350 | 1.817 | 579.295 | 1.40 | 30 |- | 1889 | 29 | 2.508 | 20.250 | 14.133 | 2.004 | 658 | 1.427 | 2.028 | 588.830 | 1.30 | 29 |- | 1890 | 29 | 2.602 | 22.452 | 16.388 | 2.418 | 759 | 1.625 | 2.362 | 629.524 | 1.30 | 28 |- | 1891 | 29 | 2.715 | 24.067 | 17.096 | 2.397 | 788 | 1.621 | 2.165 | 691.898 | 1.30 | 30 |- | 1892 | 29 | 2.864 | 27.356 | 20.009 | 2.521 | 831 | 1.723 | 2.271 | 731.550 | 1.30 | 29 |- | 1893 | 29 | 2.887 | 26.187 | 17.945 | 2.453 | 902 | 1.684 | 2.223 | 679.927 | 1.30 | 27 |- | 1894 | 29 | 3.030 | 28.304 | 17.651 | 3.094 | 1.374 | 1.675 | 2.510 | 736.254 | 1.10 | 28 |- | 1895 | 29 | 3.409 | 30.449 | 19.988 | 4.261 | 1.733 | 1.756 | 2.711 | 889.803 | 1.10 | 29 |- | 1896 | 36 | 3.736 | 33.189 | 22.456 | 4.332 | 1.781 | 1.890 | 2.728 | 938.766 |1.50 |28 |- | 1897 | 36 | 3.841 | 34.286 | 22.781 | 4.620 | 2.061 | 1.988 | 2.836 | 962.241 | 1.50 | 28 |- | 1898 | 36 | 3.829 | 34.570 | 22.090 | 5.623 | 2.144 | 1.882 | 2.831 | 938.948 | 1.50 | 27 |- | 1899 | 39 | 4.144 | 36.632 | 22.538 | 8.581 | 2.198 | 1.944 | 3.371 | 1.029.657 | 1.60 | 28 |- | 1900 | 39 | 4.366 | 37.611 | 23.549 | 6.579 | 2.158 | 2.016 | 3.309 | 1.079.791 | 1.60 | 29 |- | 1901 | 39 | 4.380 | 38.527 | 24.097 | 6.967 | 2.001 | 2.141 | 3.331 | 1.116.231 | 1.60 | 29 |- | 1902 | 41 | 4.575 | 41.334 | 25.808 | 7.637 | 1.999 | 2.032 | 3.858 | 1.168.523 | 1.60 | 28 |- | 1903 | 40 | 4.617 | 42.354 | 26.290 | 7.768 | 2.214 | 2.191 | 3.891 | 1.226.689 | 1.60 | 29 |- | 1904 | 38 | 4.863 | 45.900 | 27.776 | 9.112 | 2.566 | 2.283 | 4.163 | 1.322.074 | 1.50 | 29 |- | 1905 | 37 | 5.056 | 48.932 | 29.602 | 9.754 | 2.746 | 2.640 | 4.191 | 1.387.800 | 1.50 | 28 |- | 1906 | 39 | 5.193 | 49.619 | 28.669 | 11.525 | 2.522 | 2.579 | 4.334 | 1.430.124 | 1.60 | 29 |- | 1907 | 39 | 5.219 | 51.206 | 29.857 | 11.325 | 3.340 | 2.583 | 4.091 | 1.508.802 | 1.50 | 29 |- | 1908 | 39 | 5.242 | 52.849 | 30.488 | 11.962 | 2.992 | 2.744 | 4.663 | 1.565.288 | 1.50 | 30 |- | 1909 | 39 | 5.279 | 51.123 | 29.746 | 11.507 | 2.992 | 2.656 | 4.222 | 1.519.445 | 1.50 | 30 |- | 1910 | 37 | 6.461 | 52.004 | 29.760 | 11.862 | 3.330 | 2.568 | 4.484 | 1.512.683 | 1.40 | 29 |} '''Zdravstveno osoblje u Kr. Hrvatskoj i Slavoniji'''<ref>Izvor: Statistički godišnjak kr. Hrvatske i Slavonije 1905. i 1910., preuzeto iz: [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10450/1/Gospodarski%20i%20dru%C5%A1tveni%20razvoj%20Hrvatske%20i%20Slavonije%20.pdf Josip Petrlić: Gospodarski i društveni razvoj Hrvatske i Slavonije u svjetlu ugarsko-hrvatskih proračuna 1874. – 1914.], Zagreb, 2016., str. 117. (pristupljeno 14.12.2018.)</ref> {| class="wikitable" ! Godina ! liječnika ! dipl. ranarnika ! dipl. primalja ! dipl. ljekarnika ! na 100.000 st. : ! liječnika ! dipl. ranarnika ! dipl. primalja ! dipl. ljekarnika |- | 1892 | 197 | 66 | 596 | 117 | | 9,0 | 3,0 | 27,1 | 5,3 |- | 1893 | 211 | 60 | 619 | 113 | | 9,4 | 2,7 | 27,7 | 5,1 |- | 1894 | 228 | 62 | 640 | 117 | | 10,1 | 2,7 | 28,8 | 5,2 |- | 1895 | 240 | 64 | 670 | 117 | | 10,6 | 2,8 | 29,2 | 5,1 |- | 1896 | 277 | 53 | 635 | 117 | | 12,0 | 2,3 | 27,6 | 5,1 |- | 1897 | 287 | 51 | 686 | 120 | | 12,3 | 2,2 | 29,5 | 5,2 |- | 1898 | 304 | 47 | 731 | 120 | | 13,0 | 2,0 | 31,2 | 5,1 |- | 1899 | 317 | 46 | 757 | 126 | | 13,4 | 1,9 | 31,9 | 5,3 |- | 1900 | 318 | 41 | 799 | 123 | | 13,2 | 1,7 | 33,3 | 5,1 |- | 1901 | 330 | 32 | 834 | 125 | | 13,6 | 1,3 | 34,3 | 5,0 |- | 1902 | 339 | 31 | 853 | 128 | | 13,8 | 1,3 | 34,7 | 5,2 |- | 1903 | 344 | 28 | 883 | 126 | | 13,8 | 1,1 | 35,5 | 5,1 |- | 1904 | 347 | 21 | 899 | 125 | | 13,8 | 0,8 | 35,7 | 5,0 |- | 1905 | 349 | 17 | 888 | 129 | | 13,7 | 0,7 | 34,8 | 5,1 |- | 1906 | 362 | 15 | 894 | 126 | | 14,3 | 0,6 | 35,3 | 5,0 |- | 1907 | 377 | 11 | 907 | 131 | | 14,8 | 0,4 | 35,5 | 5,1 |- | 1908 | 391 | 9 | 896 | 132 | | 15,2 | 0,3 | 34,8 | 5,0 |- | 1909 | 390 | 9 | 915 | 138 | | 15,0 | 0,3 | 35,2 | 5,3 |- | 1910 | 386 | 10 | 925 | 143 | | 14,7 | 0,4 | 35,3 | 5,5 |} == Sudstvo == [[Datoteka:Putovnica Nikola Tesla 01082.JPG|150px|minijatura|desno|Odjel za unutarnje poslove [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljske vlade]] izdavao je i putovnice;<ref name="putovnica">Kraljevska zemaljska vlada izdavala je sve putne listove u skladu sa §. 6. [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1869&page=24&size=45 Najviši reškript, kojim se potvrdjuje zakonski članak ob ustrojstvu autonomne hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade (1869)]{{citat| §. 6. U djelokrug zemaljsko-vladnoga odjela za poslove unutarnje i financijalne, spadaju svi poslovi,..., putni listovi, uprava i nadziranje javnog prava u obće, a napose...|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1874. komad I.–VIII., str. 10.}}</ref> putovnica izdana ''zavičajniku'' Trojedne Kraljevine, [[Nikola Tesla|Nikoli Tesli]]]] Vrhovni sud Kraljevine bio je [[Stol sedmorice]], dok je drugostupanjski sud bio [[Banski stol]] pod predsjedanjem bana.<ref>[http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=44 Hrvatska pravna povijest 1790. – 1918.], [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]</ref> Nadalje, područje Kraljevine bilo je podijeljeno na devet sudbenih stolova (sa sjedištima u Gospiću, Ogulinu, Zagrebu, Petrinji, Varaždinu, Bjelovaru, Požegi, Osijeku i Mitrovici), a njima su izravno bila podređena 63 kotarska suda.<ref>[https://picasaweb.google.com/101439587332445673704/CitankaZaSeoskeOpetovnice#5585158712588670514 Čitanka za seoske opetovnice, str. 187.]</ref> 1902. u [[Glina (grad)|Glini]] je osnovana prva ustanova za delinkventnu mladež pod nazivom "Kraljevska zemaljska popravljaonica u Glini".<ref name="puljiz"/> Njezinom je otvaranju prethodio Zakon o prisilnom odgoju neodraslih, koji je [[Hrvatski sabor]] usvojio na prijedlog dr. [[Josip Šilović|Josipa Šilovića]].<ref name="puljiz"/> == Redarstvo == Na području Kraljevine djelovalo je [[kraljevsko hrvatsko-slavonsko oružništvo]]. Bilo je pod Zemaljsko-oružničkim zapovjedništvom [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljske vlade]], koje je ipak bilo podređeno vrhovnom zapovjedništvu zajedničkog Ministarstva za zemaljsku obranu sa sjedištem u [[Budimpešta|Budimpešti]]. U gradovima su uspostavljena kraljevska redarstvena povjereništva. Na čelu tih povjereništava stajao je upravitelj, a bila su podvrgnuta izravno [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Kraljevskoj zemaljskoj vladi]] u [[Zagreb]]u s [[ban]]om na čelu.<ref>[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=1513 Kraljevsko redarstveno povjereništvo za grad Zagreb, arhinet]</ref> I pojedine općine su mogle osnivati svoja redarstva. [[1903.]] za obavljanje poslova pograničnog redarstva ustrojeno je kraljevsko pogranično redarstvo, čiji je djelokrug određen na sve općine i gradove koji se nalaze na granici ili u njezinoj blizini, ako je promet posebno pojačan.<ref name="biserka">[https://hrcak.srce.hr/clanak/98392 Biserka Stanišić: Odsjek iv-b res. Za pogranična redarstvena satništva odjela za unutarnje poslove Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade u Zagrebu, Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 181–206.]</ref> Osnovan je i Središnji ured za defenzivnu doglasnu službu, koji se bavio [[Protuobavještajna djelatnost|protuobavještajnim radom]].<ref name="biserka"/> == Vojska == [[File:Military_Barracks_Royal_Croatian_Home_Guard_1915.jpg|desno|mini|250px|Časnik drži govor pripadnicima [[Hrvatsko-slavonsko domobranstvo|hrvatsko-slavonskog domobranstva]] u vojarni u Zagrebu, 1915.]] Iako su po Nagodbi vojni poslovi bili zajednički, hrvatsko-ugarski, hrvatska strana se izborila da vojni obveznici iz Hrvatske i Slavonije služe vojni rok isključivo u domovini. Nakon razvojačenja [[Vojna krajina|Vojne krajine]] i njezinog uključenja u Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, ustrojen je jedinstveni [[XIII. hrvatsko-slavonski korpus|XIII. hrvatsko-slavonski zbor]] zajedničke [[Austro-ugarska vojska|austro-ugarske vojske]], čije je zborno područje obuhvaćalo čitavu Kraljevinu. Pješačke pukovnije iz Trojednice nazivale su se ''ugarsko-hrvatskima'' (primjerice, [[53. pješačka pukovnija|53. pukovnija]]). Novaci iz [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] služili su u [[Austro-ugarska ratna mornarica|austro-ugarskoj ratnoj mornarici]]. U domobranstvu vojna je obveza trajala dvije, a u zajedničkoj vojsci i mornarici tri godine.<ref name="ustroj">Pojić, Milan: [http://hrcak.srce.hr/10513 "Ustroj Austrougarske vojske na ozemlju Hrvatske 1868.–1914."], ''Arhivski vjesnik'', No. 43., Ožujak 2001.</ref> Na području Hrvatske i Slavonije ustrojeno je i VII. domobransko okružje [[Kraljevsko ugarsko domobranstvo|ugarsko-hrvatskog domobranstva]], koje je ''de facto'', kao [[hrvatsko-slavonsko domobranstvo]], na temelju svog posebnog položaja bilo jedno od tri domobranstva u državi.<ref>István Deák: Der k. (u) k. Offizier 1848–1918, Beč – Köln – Weimer, 1991., str. 72.{{citat|Oba zakona predviđaju zajedničku vojsku i mornaricu podčinjenu državnom ratnom ministru, te tri domobranstva, naime austrijsko, ugarsko i hrvatsko-slavonsko (Die beiden Wehrgesetze sahen ein gemeinsames Heer und eine gemeinsame Marine unter einem Reichskriegsminister sowie drei Landwehren, nämlich eine östrreichische, eine ungarische und eine kroatisch-slawonische, vor.)|István Deák}}</ref> Časnici i svi zapovjednici hrvatsko-slavonskog domobranstva bili su Hrvati, jedini zapovjedni jezik bio je [[hrvatski]], pukovnijske zastave bile su uokvirene hrvatskom trobojnicom, a postrojbe su nosile hrvatska imena i imena gradova u kojima su se nalazile. Usto, u početku je osnovana i hrvatska domobranska časnička škola u Zagrebu.<ref name="ustroj"/> == Stanovništvo == Od urbanih naselja [[1880.]] bilo je samo 8 [[Naselje|naselja]] koja su imala više od 5.000 stanovnika.<ref name="karaula"/> Preobražaj [[Selo|seoskih]] sredina u urbanizirane zajednice tekao je vrlo sporo. [[Grad|Gradsko]] stanovništvo [[1890.]] godine činilo je samo 7 % ukupnog [[Stanovništvo|stanovništva]] Hrvatske i [[Slavonija|Slavonije]],<ref name="karaula"/> a 1910. 8,5 %.<ref>Frucht, str. 462.</ref> Godine [[1910.]] najveći gradovi s okružjem bili su [[Zagreb]] sa 79.038, [[Osijek]] s 40.106, [[Karlovac]] s 34.713 te [[Zemun]] s 18.000 stanovnika. Zagreb je rastao poprilično brzo, privlačeći stanovnike iz svih krajeva. Tek trećina stanovništva 1910. (33,76 %) bila je rođena u Zagrebu.<ref>Bojana Miljković-Katić, 2011. ''Prostorno planiranje u jugoistočnoj Evropi (do Drugog svetskog rata)'', Istorijski institut, Balkanološki institut SANU, Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, str. 182.</ref> Stanovništvo je bilo izrazito mlado: 1910. stanovnika u dobi od 0 do 15 [[godina]] bilo je 38,4 %, u dobi od 15 do 40 36,7 %, od 40 do 60 18,9 %, dok je starijih od 60 godina bilo samo 6,0 %.<ref name="pallas"/> Uz visoke stope [[Natalitet|nataliteta]], visoka je bila i stopa [[Mortalitet|smrtnosti]], pogotovo [[Djeca|djece]], dok je iseljavanje u [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] dodatno otežavalo rast broja stanovnika. Samo u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] je između [[1901.]] i [[1913.]] iz Hrvatske iselilo 329.251 stanovnika, što je, doduše, ublažilo posvemašnje [[siromaštvo]] i agrarnu prenapučenost koja je u to vrijeme vladala u hrvatskim selima, ali je Hrvatsku osiromašilo za najvitalniji dio njezinog stanovništva.<ref name="puljiz">[https://hrcak.srce.hr/clanak/11433 Vlado Puljiz: Socijalna politika i socijalne djelatnosti u Hrvatskoj u razdoblju 1900. – 1960. godine]</ref> Prema drugim procjenama, iz Hrvatske i Slavonije između [[1899.]] i 1913. iselilo se oko 250.000 ljudi – 6 % stanovništva.<ref>Frucht, str. 462–463.</ref> === Nacionalni sastav === {{bar box |width=300px, ''align-right'' |title=Hrvatska i Slavonija 1910. |titlebar=#ddd |float = right |bars= {{bar percent|[[Hrvati]]|yellow|62.5}} {{bar percent|[[Srbi]]|blue|24.5}} {{bar percent|[[Nijemci]]|brown|5.08}} {{bar percent|[[Mađari]]|lightgreen|4.01}} {{bar percent|[[Slovaci]]|red|0.81}} {{bar percent|ostali|gray|3.0}} }} {| class="wikitable" align=right |- |[[Hrvati]]|| 1.638.354 |- | [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]]|| 644.955 |- | Nijemci i [[Austrijanci u Hrvatskoj|Austrijanci]]|| 133.418 |- | [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]]|| 105.047 |- | [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovaci]]|| 20.884 |- | ostali|| 77.735 |} Prema popisu iz [[1910.]] u Hrvatskoj i Slavoniji živjelo je 2.621.954 stanovnika. Nacionalna slika Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije rezultat je nasilnog premještanja hrvatskog starosjedilačkog stanovništva tijekom višestoljetnih ratova s Osmanlijama. Protjerivanje, odvođenje u ropstvo i nasilno prekrštavanje hrvatskog stanovništva sa rubnog područja ratnog djelovanja desetkovala su stanovništvo a ponegdje i ispraznila golema područja od istočnog Srijema, zapadne polovice današnje Bosne i Hercegovine do područja Banovine, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije. Na ispražnjena hrvatska okupirana područja turske su vlasti naseljavale pravoslavne Vlahe koji su većinom bili srpskog podrijetla. Tijekom oslobodilačkih ratova to Vlasi prebjegli su sa turske na austrijsku stranu te su bili naseljavanja na opustjela područja uz uvjet sudjelovanja u obrani hrvatske granice. Njemački, austrijski, Slovački i češki vojnici koji su sudjelovali u oslobodilačkom protuturskom ratu dobivali su za plaću zemljišta na oslobođenom području Slavonije i i Srijema. Na taj način formirana je etnička slike sa popisa stanovništva 1910. godine. Hrvati su činili nešto ispod 2/3 stanovništva, dok su nacionalne manjine tvorile značajan udio. Od nacionalnih manjina najviše je bilo [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]] (644.955) koji su činili (24,5 %), poglavito zbog toga što su činili većinu u gusto naseljenom istočnom Srijemu u koji su se doselili sa sa područja Kosova. (Područje istočnog Srijema je 1945. godine pripojeno AP Vojvodini u sastavu SR Srbije). U zapadnim dijelovima zemlje nekadašnji vlaški prebjezi Srbi nisu bili brojni zbog slabe naseljenosti tih područja, premda su činili oko polovice stanovništva u [[Ličko-krbavska županija|Ličko-krbavskoj županiji]] (50,8 %). Od ostalih manjina, [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemaca]], Austrijanaca, Mađara, Slovaka, Čeha i Rusija je bilo najviše u [[Virovitička županija|Virovitičkoj]] i u [[Srijemska županija|Srijemskoj županiji]], kao i u gradovima. [[Materinski jezik]] nije bio [[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] za 25,2 % gradskog stanovništva 1910. godine.<ref name="turnock">David Turnock. ''Eastern Europe: An Historical Geography 1815-1945'', str. 78</ref><ref name="seton-watson">Seton-Watson, Hugh (1945). ''[http://books.google.com/books?id=y3A3AAAAIAAJ&pg=PA434 Eastern Europe Between the Wars, 1918–1941]'' (3rd ed.). CUP Archive. p. 434. {{ISBN|1-00-128478-X}}.</ref> <gallery class="center"> Datoteka:Croatia-Slavonia ethnography 1910.jpg|[[Etnografija|Etnografski]] zemljovid Hrvatske i Slavonije 1910. Datoteka:Ethno Hung.1910.png|[[Etnička skupina|Etničke skupine]] u [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemljama krune sv. Stjepana]] 1910. </gallery> === Vjerski sastav === Sve vjerske zajednice od [[Ivan Mažuranić|Mažuranićevih]] reformi [[1875.]] bile su potpuno ravnopravne. Zakonom donesenim u saboru još [[21. listopada]] [[1873.]] Židovi su stekli punu ravnopravnost.<ref name="općina"/> Prvi [[Židovi u Hrvatskoj|Židov]], dr. [[Ljudevit Schwarz]], izabran je kao saborski zastupnik u Hrvatski sabor [[1887.]]<ref name="općina">[http://www.zoz.hr/home.php?content=content&term=10&key=3&key1=10 Kronologija Židovske općine Zagreb]</ref> [[Katolička Crkva]] u Kraljevini bila je organizirana u [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačku nadbiskupiju]] i njoj podređene [[Senjsko-modruška biskupija|Senjsko-modrušku]], [[Srijemska biskupija|Srijemsku]] i [[Križevačka eparhija|Križevačku]] (grkokatoličku) biskupiju. Nakon vatikanske [[Dogma|dogme]] o nepogrešivosti pape pojavila se tzv. [[Starokatolička Crkva|starokatolička crkva]], koja je naišla na simboličan odaziv. [[Pravoslavna Crkva]] bila je organizirana u [[Gornjokarlovačka eparhija|Karlovačku]] i [[Slavonska eparhija|Pakračku eparhiju]]. U Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji protestanti su uglavnom bili pripadnici mađarske, njemačke i ostalih nacionalnih manjina. 7 % gradskog stanovništva nije pripadalo ni katoličkoj ni pravoslavnoj crkvi.<ref name="turnock"/> [[Datoteka:Hrvatska i Slavonija vjeroispovijesti 1910.png|280px|minijatura|[[Zemljovid]] Kraljevine Hrvatske i Slavonije obzirom na [[Religija|vjerski]] sastav [[Kotar|kotara]] 1910.]] {| class="wikitable" |- ! ! 1910.<ref name="seton-watson" /> ! 1890.<ref name="izložba">[http://books.google.hr/books?id=s2DRAAAAMAAJ&dq Kraljevine Hrvatska i Slavonija na Tisućgodišnjoj zemaljskoj izložbi kraljevine Ugarske u Budimpešti 1896, Budapest (Hungary). Milleniumi Kiállitás, 1896 Tiskarski zavod "Narodnih Novina", str.50]</ref> ! 1880.<ref name="izložba"/> ! 1869.<ref name="izložba"/> |- | [[rimokatolici]] || 71,6 % (1.877.833)|| 71,03 % (1.553.075) || 71,16 % (1.346.743)|| 70,00 % (1,286.749) |- | [[pravoslavni]] || 24,9 % (653.184)|| 25,93 % (567.443)|| 26,30 % (497.746)|| 27,84 % (511.802) |- | [[luterani]] || 1,3 % (33.759)|| 1,09 % (23.326)|| 0,80 % (15.241)|| 0,71 % (12.970) |- | [[judaizam|židovi]] || 0,8 % (21.231)|| 0,79 % (17.261)|| 0,72 % (13.488)|| 0,54 % (9876) |- | [[kalvinisti]] || 0,7 % (17.948)|| 0,56 % (12.365)|| 0,44 % (8.443)|| 0,38 % (6941) |- | [[grkokatolici]] || 0,7 % (17.592)|| 0,57 % (12.367)|| 0,56 % (10.649)|| 0,52 % (9592) |- | Ostalo ili ateisti || 0,0 (386)|| 0,03 % (573)|| 0,02 % (456)|| 0,01 % (268) |} == Upravna podjela == {{glavni|Hrvatsko-slavonske županije}} [[Datoteka:Kingdom of Croatia-Slavonia counties hr.svg|mini|300px|desno|[[Hrvatsko-slavonske županije]]]] Kraljevina Hrvatska i Slavonija bila je tradicionalno povijesno podijeljena na županije, no njihov opseg, nadležnosti i područje nerijetko su se mijenjali. Nakon uključenja bivše [[Vojna krajina|Vojne krajine]] u sastav Kraljevine stvorene su nove županije, a granice starih su mijenjane.<ref name="Dubravica">{{cite journal |journal=Politička misao |issn=0032-3241 |publisher=University of Zagreb, Faculty of Political Sciences |title=Političko-teritorijalna podjela i opseg civilne Hrvatske u godinama sjedinjenja s vojnom Hrvatskom 1871–1886 |trans-title=Political and territorial division and scope of civilian Croatia in the period of unification with the Croatian military frontier 1871–1886 |language=Croatian |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=38709&lang=en |author=Branko Dubravica |pages=159–172 |volume=38 |issue=3 |month=January |year=2002 |accessdate=20. lipnja 2012.}}</ref> Slijedom toga, [[1886.]], za vrijeme banovanja [[Khuen Héderváry|Khuena Héderváryja]] Trojednica je konačno bila podijeljena na osam [[županija]]. Županije su dalje bile podijeljene na podžupanije, [[kotar]]e i gradove/općine. Na čelu im je stajao veliki župan, a njima su upravljale županijske skupštine. U Kraljevini je ukupno bilo 77 kotara. Posebni status su imali pojedini gradovi – Zagreb kao glavni grad i tzv. županijski gradovi, izravno podređeni zemaljskoj vladi u Zagrebu: Zemun, Osijek i Varaždin.<ref name="Counties-History">{{cite journal |journal=Društvena istraživanja |issn=1330-0288 |publisher=Ivo Pilar Institute of Social Sciences |volume=1 |issue=1 |month=September |year=1992 |author=Josip Vrbošić |title=Povijesni pregled razvitka županijske uprave i samouprave u Hrvatskoj |language=Croatian |trans-title=A historical review of the development of county administration and self-government in Croatia |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=51854 |pages=55–68 |accessdate=9. travnja 2012.}}</ref> {| class="sortable plainrowheaders wikitable" style="font-size:90%;" |+Županije Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije nakon reorganizacije 1886.<ref>[https://digitalia.lib.pte.hu/books/magyar-statisztikai-evkonyv/htm/1900/htm/012.htm Magyar Statisztikai Évkönyv (Új Folyam VIII.) 1900.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}[Mađarski statistički godišnjak 1900.], II. Terület, népesség és közegészségügy [Površina, stanovništvo i javno zdravlje] str. 12., A Magyar Kir. Kozponti Statisztikai Hivatal, Budapest, 19111.</ref><ref>[https://digitalia.lib.pte.hu/books/magyar-statisztikai-evkonyv/htm/1900/htm/012.htm Magyar Statisztikai Évkönyv (Új Folyam VIII.) 1911.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}[Mađarski statistički godišnjak 1911.], II. Terület, népesség és közegészségügy [Površina, stanovništvo i javno zdravlje] str. 12., A Magyar Kir. Kozponti Statisztikai Hivatal, Budapest, 1912.</ref> |- style="font-size:100%; text-align:right;" ! style="width:120px;" scope="col" | Županija !! style="width:75px;" scope="col" | Sjedište !! style="width:95px;" scope="col" | Površina !! style="width:85px;" scope="col" | Stanovništvo (1869.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1880.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1890.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1900.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1910.) !! scope="col" class="unsortable" | Grb |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarsko-križevačka]] | [[Bjelovar]] || style="text-align:right"|5070&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|206.345 || style="text-align:right"|219.529 || style="text-align:right"|269.092 || style="text-align:right"|303.620 || style="text-align:right"|332.592 || align=center|[[File:Belovar-Koros coatofarms.jpg|80px|alt=Coat of arms of Bjelovar-Križevci County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Ličko-krbavska županija|Ličko-krbavska]] | [[Gospić]] || style="text-align:right"|6211&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|185.281 || style="text-align:right"|174.239 || style="text-align:right"|191.875 || style="text-align:right"|209.341 || style="text-align:right"|204.710 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Lika-Krbava_(history).svg|40px|alt=Coat of arms of Lika-Krbava County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Modruško-riječka županija|Modruško-riječka]] | [[Ogulin]] || style="text-align:right"|4879&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|205.837 || style="text-align:right"|203.173 || style="text-align:right"|220.859 || style="text-align:right"|228.452 || style="text-align:right"|231.654 || align=center|[[File:Modrus-Fiume coatofarms.jpg|70px]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Požeška županija]] | [[Požega]] || style="text-align:right"|4929&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|164.274 || style="text-align:right"|166.512 || style="text-align:right"|203.510 || style="text-align:right"|229.361 || style="text-align:right"|265.272 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Pozsega_(history).svg|50px|alt=Coat of arms of Požega County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Srijemska županija|Srijemska]] | [[Vukovar]] || style="text-align:right"|6866&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|281.267 || style="text-align:right"|296.878 || style="text-align:right"|350.700 || style="text-align:right"|381.739 || style="text-align:right"|414.234 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Szerém_(history).svg|40px|alt=Coat of arms of Syrmia County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Varaždinska županija (1850. – 1924.)|Varaždinska]] | [[Varaždin]] || style="text-align:right"|2507&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|213.275 || style="text-align:right"|229.063 || style="text-align:right"|257.744 || style="text-align:right"|279.448 || style="text-align:right"|307.010 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Varasd_(history).svg|50px|alt=Pre-1922 coat of arms of Varaždin County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Virovitička županija|Virovitička]] | [[Osijek]] || style="text-align:right"|4867&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|186.035 || style="text-align:right"|183.226 || style="text-align:right"|218.617 || style="text-align:right"|243.101 || style="text-align:right"|272.430 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Verőce_(history).svg|80px|alt=Coat of arms of Virovitica County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačka]] | [[Zagreb]] || style="text-align:right"|7212&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|395.884 || style="text-align:right"|419.879 || style="text-align:right"|489.530 || style="text-align:right"|541.262 || style="text-align:right"|594.052 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Zágráb_(history).svg|50px|alt=Pre-1922 coat of arms of Zagreb County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|Ukupno | || style="text-align:right"|42.541&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|1,838.198 || style="text-align:right"|1,892.499 || style="text-align:right"|2,201.927 || style="text-align:right"|2,416.304 || style="text-align:right"|2,621.954 || allign=center| |} {| class="sortable plainrowheaders wikitable" style="font-size:90%;" |+Županijski gradovi podređeni kraljevskoj zemaljskoj vladi |- style="font-size:100%; text-align:right;" ! style="width:120px;" scope="col" | Županijski grad !! style="width:75px;" scope="col" | Površina !! style="width:85px;" scope="col" | Stanovništvo (1869.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1880.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1890.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1900.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1910.) !! scope="col" class="unsortable" | |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Osijek]] | style="text-align:right"|57&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|17.247 || style="text-align:right"|18.201 || style="text-align:right"|21.484 || style="text-align:right"|24.930 || style="text-align:right"|31.388 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Varaždin]] | style="text-align:right"|67&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|10.623 || style="text-align:right"|10.371 || style="text-align:right"|12.021 || style="text-align:right"|12.930 || style="text-align:right"|13.398 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Zagreb]] | style="text-align:right"|67&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|20.402 || style="text-align:right"|29.218 || style="text-align:right"|41.481 || style="text-align:right"|61.002 || style="text-align:right"|79.038 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Zemun]] | style="text-align:right"|56&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|10.046 || style="text-align:right"|11.836 || style="text-align:right"|13.136 || style="text-align:right"|15.079 || style="text-align:right"|17.131 || |- |} {| class="sortable plainrowheaders wikitable" style="font-size:90%;" |+Kraljevski i slobodni gradovi.<ref>[https://digitalia.lib.pte.hu/books/magyar-statisztikai-evkonyv/htm/1900/htm/012.htm Magyar Statisztikai Évkönyv (Új Folyam VIII.) 1900.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}[Mađarski statistički godišnjak 1900.], II. Terület, népesség és közegészségügy [Površina, stanovništvo i javno zdravlje] str. 15., A Magyar Kir. Kozponti Statisztikai Hivatal, Budapest, 19111.</ref><ref>[https://digitalia.lib.pte.hu/books/magyar-statisztikai-evkonyv/htm/1900/htm/012.htm Magyar Statisztikai Évkönyv (Új Folyam VIII.) 1911.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}[Mađarski statistički godišnjak 1911.], II. Terület, népesség és közegészségügy [Površina, stanovništvo i javno zdravlje] str. 15., A Magyar Kir. Kozponti Statisztikai Hivatal, Budapest, 1912.</ref> |- style="font-size:100%; text-align:right;" ! style="width:120px;" scope="col" | Grad !! style="width:75px;" scope="col" | Stanovništvo (1869.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1880.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1890.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1900.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1910.) !! scope="col" class="unsortable" | |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Bakar (grad)|Bakar]] | style="text-align:right"|2116 || style="text-align:right"|2002 || style="text-align:right"|1950 || style="text-align:right"|1867 || style="text-align:right"|2092 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Bjelovar]] | style="text-align:right"|2418 || style="text-align:right"|3443 || style="text-align:right"|4135 || style="text-align:right"|4889 || style="text-align:right"|6315 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Slavonski Brod|Brod]] | style="text-align:right"|3380 || style="text-align:right"|4433 || style="text-align:right"|4938 || style="text-align:right"|6539 || style="text-align:right"|9142 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Karlovac]] | style="text-align:right"|5175 (11.182) || style="text-align:right"|5824 (11.893) || style="text-align:right"|5559 (14145) || style="text-align:right"|5991 (14.941)<ref>1902 Karlovcu su pridružene općine [[Švarča]] i [[Banija (Karlovac)|Banija]]; ukupno stanovnika s vojnim osobljem</ref> || style="text-align:right"|16.112 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Srijemski Karlovci|Karlovci]] | style="text-align:right"|4874 || style="text-align:right"|4916 || style="text-align:right"|5490 || style="text-align:right"|5639 || style="text-align:right"|6342 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Koprivnica]] | style="text-align:right"|5684 || style="text-align:right"|6027 || style="text-align:right"|6512 || style="text-align:right"|7074 || style="text-align:right"|8018 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Križevci]] | style="text-align:right"|3299 || style="text-align:right"|3655 || style="text-align:right"|4092 || style="text-align:right"|4405 || style="text-align:right"|4897 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Srijemska Mitrovica|Mitrovica]] | style="text-align:right"|5942 || style="text-align:right"|7144 || style="text-align:right"|9541 || style="text-align:right"|11.510 || style="text-align:right"|12.909 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Petrinja]] | style="text-align:right"|3761 || style="text-align:right"|4478 || style="text-align:right"|4691 || style="text-align:right"|5026 || style="text-align:right"|5486 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Petrovaradin]] | style="text-align:right"|3348 || style="text-align:right"|3603 || style="text-align:right"|3777 || style="text-align:right"|3817 || style="text-align:right"|5727 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Požega]] | style="text-align:right"|2962 || style="text-align:right"|3294 || style="text-align:right"|4077 || style="text-align:right"|4978 || style="text-align:right"|5889 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Senj]] | style="text-align:right"|3231 || style="text-align:right"|3039 || style="text-align:right"|2785 || style="text-align:right"|3178 || style="text-align:right"|3294 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Sisak]] | style="text-align:right"|4273 || style="text-align:right"|5529 || style="text-align:right"|6129 || style="text-align:right"|6632 || style="text-align:right"|7881 || |- |} == Gospodarstvo == [[Datoteka:Vol 1899..jpg|200px|minijatura|desno|Stočarstvo je bila značajna grana privrede Kraljevine]] Hrvatska i Slavonija bila je pretežno ruralna zemlja. Godine 1880. 87 % stanovništva bavilo se poljoprivredom,<ref name="karaula">[https://hrcak.srce.hr/clanak/79730 Željko Karaula: “Bolesti i ljudi vječni suparnici”, zdravstvo na području Podžupanija bjelovarske i križevačke 1874.–1884., Cris: časopis Povijesnog društva Križevci, Vol. XI. No. 1. Veljača 2010.]</ref> 1890. još uvijek 84,6 % (iza Dalmacije najveći postotak u Monarhiji),<ref>Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture, Opseg 1, ur. Richard C. Frucht, str. 462.</ref> dok je ta brojka 1900. pala na 78,6 %, a 1914. na 75,4 %. Posebice je bilo važno [[stočarstvo]], koje je vlada i Hrvatsko gospodarsko društvo poticalo i subvencioniralo. Radilo se na poboljšanju pasmina, obrazovanju stočara i unaprjeđenju proizvodnje. [[1910.]] izvezeno je 80 milijuna [[austro-ugarska kruna|kruna]] stoke i proizvoda stočarstva, što je bilo dvostruko više od hrvatsko-slavonskog proračuna.<ref>[[#refstipetić|Stipetić, 186.]]</ref> Do početka 20. st. veći industrijski pogoni uglavnom su ograničeni na drvnu industriju.<ref name="indus">{{Citiranje weba |url=http://www.crohis.com/hrvatska19st/industrija1920.htm |title=Industrija Banske Hrvatske krajem 19. i početkom 20. st. |access-date=26. veljače 2013. |archive-date=7. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111007151049/http://www.crohis.com/hrvatska19st/industrija1920.htm |url-status=dead }}</ref> Usprkos krizi, ona ostaje vrlo važna i to posebno u [[Slavonija|Slavoniji]], gdje se nalazi glavnina njezinih pogona. Na prijelazu stoljeća ubrzano se povećava broj industrijskih radnika i industrijskih poduzeća, premda je Hrvatska i Slavonija i dalje izrazito poljoprivredna zemlja. Od početka 20. st. posebno je karakteristično koncentriranje industrije u gradovima, posebno u [[Zagreb]]u i [[Osijek]]u u kojima je koncentrirana jedna trećina zaposlenih u industriji.<ref name="indus"/> Polovica sve industrije [[1914.]] nalazi se u gradovima, a naglo raste i broj i snaga strojeva u industriji.<ref name="indus"/> Sve su brojniji veliki industrijski pogoni u proizvodnji [[cement]]a, prehrambenih proizvoda, brodogradnji i preradi [[duhan]]a.<ref name="indus"/> Većina industrijskih pothvata organizirana su kao [[Dioničko društvo|dionička društva]] koja većinom imaju sjedišta u samoj Hrvatskoj i Slavoniji.<ref name="indus"/> Zbog potreba industrije grade se i prve elektrane – 1884. istosmjerna [[Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa|HE u Dugoj Resi]], 1908. [[Mala hidroelektrana Ozalj|HE u Ozlju]], a 1907. i Zagreb dobiva električnu energiju iz [[termoelektrane]]. Novčarstvo je iznimno brzo napredovalo. 1865. u Hrvatskoj i Slavoniji nije bilo banaka, a postojale su tek dvije štedionice.<ref name="bogdan"/> 1868. hrvatski poduzetnici u Zagrebu uspjeli su okupljeni oko trgovačko-obrtničke komore pripremiti početak rada "Hrvatske eskortne banke".<ref name="bogdan"/> Nakon početka krize 1873. nastupila je potpuna stagnacija u razvitku bankovnih i štedioničkih ustanova, koja je trajala sve do 90-ih godina kada ponovno počinje ubrzanije okupljanje kapitala u novčarskim zavodima, što pokazuje naraslu snagu domaćih poduzetnika.<ref name="bogdan"/> 1913. djelovala je 61 banka i 146 štedionica.<ref name="bogdan">{{Citiranje časopisa |url=http://web.efzg.hr/dok//MGR/Bogdan//Razvoj_hrvatskog_gospodarstva_do_1914.pdf |title=Bogdan, Razvoj hrvatskog gospodarstva do Prvog svjetskog rata |archive-url=https://web.archive.org/web/20100705011745/http://web.efzg.hr/dok/MGR/Bogdan/Razvoj_hrvatskog_gospodarstva_do_1914.pdf |archive-date=5. srpnja 2010. |access-date=14. travnja 2013.}}</ref> Najjača domaća banka bila je [[Prva hrvatska štedionica]], a značajnu ulogu imao je austrijski, talijanski, mađarski i češki kapital. === Javne financije === [[Datoteka:AHK 100 1908 reverse.jpg|200px|minijatura|desno|Kovanica od 100 [[austro-ugarska kruna|kruna]]]] Nagodbom 1868. određeno je da će Hrvatska i Slavonija samostalno raspolagati s 45 % svojih poreznih prihoda (u koje nisu ubrojene carine i trošarine na vino i meso, okvalificirane kao zajednički prihod),<ref>Kraljevine Hrvatska i Slavonija na Tisućgodišnjoj zemaljskoj izložbi ..., str. 13.</ref> dok će ujedno morati platiti 6,44 % za zajedničke, austro-ugarske poslove (tzv. ''kvota''). 55 % hrvatsko-slavonskih prihoda odlazilo je u Budimpeštu za pokrivanje troškova [[Zemlje Krune sv. Stjepana|hrvatsko-ugarske državne zajednice]]. Postavljeno je i još jedno ograničenje: autonomni hrvatsko-slavonski proračun nije smio biti veći od 2,2 milijuna forinti. Već 1873. prilikom revizije Nagodbe ta nelogičnost je ispravljena te je paušalno ograničenje izostavljeno, iako je ostavljena odredba o 45 %. Kako se financijski dio Nagodbe revidirao svakih deset godina, 1889. tangenta je smanjena na 44 %, a kvota povećana na 7,935 %.<ref>{{Citiranje knjige |first=Vladimir |last=Stipetić |title=Dva stoljeća razvoja hrvatskog gospodarstva (1820.–2005.) |pages=165–170. |location=Zagreb |publisher=HAZU |year=2012 |isbn=978-953-154-110-7 |url=http://books.google.hr/books?id=Dva_stoljeća_razvoja_hrvatskoga_gospoda.html?id=rmNKlAEACAAJ&redir_esc=y |ref=stipetić |url-status=dead}}</ref> Posljednja revizija bila je 1906., kad je kvota povećana na 8,127 %.<ref name="vladimir">[[#refstipetić|Stipetić, 167.]]</ref> Primjerice, prihodi od poreza na području Hrvatske i Slavonije za [[1884.]] godinu iznosili su 16 milijuna [[forinta|forinti]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Hrvatski sabor |title=Saborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, Godina 1881.–1884. |at=LXXIV saborska sjednica, 15. siječnja 1884. |pages=1034. |location=Zagreb |publisher=Narodne novine |year=1884 |url=http://books.google.hr/books?id=-3kyAQAAMAAJ&hl |ref=dnevnik}}</ref> Toliko je iznosio cijeli proračun tada nezavisne [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], dok je proračun [[Kneževina Bugarska|Kneževine Bugarske]] bio još manji.<ref name="denvnik"/> Ipak, od tih 16 milijuna, u zajedničku [[Zemlje Krune sv. Stjepana|hrvatsko-slavonsko-ugarsku]] blagajnu u Budimpešti otišlo je te godine 7 milijuna forinti, dok su autonomne potrebe Trojednice procijenjene na 8 milijuna (tzv. ''tangenta'').<ref name="denvnik"/> Rashodi autonomnog aparata iznosili su oko 6 milijuna forinti, te je te godine deficit kraljevske hrvatsko-slavonske blagajne iznosio 5 milijuna forinti.<ref name="denvnik"/> Oko iznosa koji treba pripasti zajedničkoj odnosno automnoj blagajni uvijek su se lomila koplja, te se isticalo kako [[Ugarska]] iskorištava Hrvatsku i Slavoniju. Naime, od 1869. do 1881. u Hrvatskoj i Slavoniji je prikupljeno najmanje 93,5 milijuna poreza, dok je od te svote u Hrvatskoj i Slavoniji ostalo samo 36 milijuna.<ref name="denvnik">[[#refdnevnik|Saborski dnevnik]]</ref> Profesor [[Fran Milobar]] ispravno je 1905. zaključio da se pod "zajedničkim poslovima" zapravo kriju isključivo ugarski poslovi, od kojih Hrvatska i Slavonija ima vrlo malo ili nimalo koristi. Kad bi Hrvatska i Slavonija davala u zajedničku blagajnu samo ono što iz nje dobiva, trebala bi [[1898.]] raspolagati s 23,5 milijuna za autonomne potrebe i 4,3 od poreza, ukupno 27,8 milijuna forinti. No, te je godine Hrvatska i Slavonija raspolagala svega s 9,1 milijuna, 32 % od te brojke.<ref name="vladimir67">[[#refstipetić|Stipetić, 169.]]</ref> == Promet i veze == ===Željeznica=== [[Datoteka:Željeznice Hrvatska i Slavonija 1862-1910.gif|220px|minijatura|desno|Razvoj željezničke mreže u Hrvatskoj i Slavoniji 1862. – 1910.]] [[Datoteka:Vlak Karlovac.jpg|180px|minijatura|lijevo|Vlak na kolodvoru u Karlovcu. Mađarski natpisi na željeznici bili su razlog ogorčenih sporova i nereda]] [[Datoteka:Bark Trojednica.jpg|minijatura|[[Jedrenjak]] "Trojednica" [[Bakar (grad)|bakar]]skog Hrvatskog brodarskog društva, [[1873.]]]] Za vrijeme postojanja Trojednice u Hrvatskoj i Slavoniji dogodilo se značajno širenje željezničke mreže. [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Nagodbom]] 1868. željeznički projekti i njihova izvedba prešli su pod nadležnost ugarskog Ministarstva trgovine i željezničkog upraviteljstva u Budimpešti. Ugarske vlasti kočile su utjecaj hrvatsko-slavonskih financijera, jer bi željeznička mreža u interesu domaćih ekonomskih snaga ojačala hrvatsko-slavonsku autonomiju u cjelini i onemogućila nadzor ugarske vlade.<ref name="želje">[https://hrcak.srce.hr/clanak/48452 Ljiljana Dobrovšak: Zaposlenici na željeznicama u Hrvatskoj 1903. godine, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 40. No. 2. Listopad 2008.]</ref> Ugarska je gradila pruge u interesu svoje prometne politike, koja je počivala na radijalnom, zvjezdolikom sustavu pruga, koje su imale ishodište u metropoli [[Budimpešta|Budimpešti]] i s njom povezivale susjedne zemlje i periferiju.<ref name="želje"/> Zagreb je željeznicom s Budimpeštom spojen 1870., a Rijeka preko Zagreba 1873. U duhu ugarske politike, [[Slavonski Brod]] je prije dobio vezu s Budimpeštom nego sa Zagrebom.<ref name="želje"/> Gradnju [[Lička pruga|Ličke pruge]] (Ogulin – Knin) kojom bi se Hrvatska i Slavonija povezale s [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacijom]], kočila je Ugarska, koja nije htjela dati dozvolu za gradnju.<ref name="prugom">{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/HRRevija/revija2009_4.nsf/AllWebDocs/Prugom__cestom__zrakom__a_i_morem_ako_treba |title=Zdravka Jelaska Marijan: Prugom, cestom, zrakom, a i morem ako treba, Hrvatska revija, Broj 4, prosinac 2009., ISSN 1330-2493 |access-date=13. travnja 2013. |archive-date=31. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031172635/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2009_4.nsf/AllWebDocs/Prugom__cestom__zrakom__a_i_morem_ako_treba |url-status=dead }}</ref> Gradnja je konačno počela 1914., no prekinuta je već izbijanjem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref name="prugom"/> Mađarske državne željeznice (MAV) provodile su politiku [[Mađarizacija|mađarizacije]], protuzakonito koristeći samo mađarski jezik na željeznici u Hrvatskoj i Slavoniji, zapošljavajući [[Mađari|Mađare]] i diskriminirajući govornike hrvatskog.<ref name="želje"/> I nakon [[Narodni pokret 1903. godine|nemira]] zbog takve politike [[1903.]], u Hrvatskoj i Slavoniji na željeznicama je radilo svega 57,6 % zaposlenika koji su znali [[hrvatski]] te je mađarski i dalje bio službeni uredovni jezik.<ref name="želje"/> === Pomorstvo=== Iako je glavnina pomorstva bila smještena u Dalmaciji, [[kvarner]]skim otocima i Rijeci, i u [[Hrvatsko primorje|Hrvatskom primorju]] bila je razvijena pomorska trgovina, pogotovo u [[Senj]]u, [[Bakar (grad)|Bakru]] i [[Sušak]]u. U Bakru je osnovana pomorska škola, koja je [[1917.]] uzdignuta na status pomorske akademije.<ref name="senj">[https://hrcak.srce.hr/clanak/27645 Nikša Mendeš: Riječki, lošinjski i senjski jedrenjaci koncem 19. i početkom 20. stoljeća, Senjski zbornik, Vol. 31. No. 1., Prosinac 2004.]</ref> Razna privatna, dionička i zadružna brodarska društva iz Senja i Bakra posjedovala su jedrenjake (barkove) te u znatno manjoj mjeri parobrode.<ref name="senj"/> Iako su plovili po cijelom svijetu, najviše do SAD-a i Australije, krajem 19. stoljeća pokazala se definitivna premoć parobroda nad jedrenjacima. Na tu promjenu kvarnerska i primorska brodarska društva uglavnom nisu mogla primjereno odgovoriti kapitalom, pa su gubila na značaju te se sve više orijentiraju na prijevoz putnika i roba na Jadranu. === Gradski promet === Naglom urbanizacijom Zagreba i Osijeka potkraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]] javila se potreba za uvođenjem organiziranog javnog gradskog prijevoza. Iako je u Zagrebu postojao sezonski javni prijevoz konjskim omnibusima i ranije, prvi pravi javni prijevoz u Hrvatskoj uspostavljen je u Osijeku. [[Osijek]] je dobio [[konjski tramvaj]] [[1884.]], dok je u Zagrebu pušten u promet 1891. [[Zagrebački električni tramvaj|Zagrebački tramvaj]] elektrificiran je 1910. [[Datoteka:1904zgradaorig200.jpg|200px|minijatura|Kr. ravnateljstvo pošta i brzojava, Zagreb]] === Telekomunikacije === Glavni grad Kraljevine prvi je spojen na brzojavnu mrežu, još na početku [[1850.]] Zagreb je žicom spojen na Zidani Most u današnjoj Sloveniji (tada u Štajerskoj). Telegrafska je žica dovedena sve do [[Banski dvori|Banskih dvora]] na Trgu sv. Marka. Između 1868. i 1918. poslovi [[brzojav]]a, pošte i telefona bili su u zajedničkoj, ugarsko-hrvatskoj nadležnosti. Za Hrvatsku i Slavoniju bilo je nadležno Kr. ravnateljstvo pošta i brzojava u Zagrebu. Prva telefonska veza u Hrvatskoj i Slavoniji uspostavljena je [[8. siječnja]] [[1881.]] između građevnog odjela zagrebačkog gradskog poglavarstva i vodovodne strojarnice, udaljene 3,5&nbsp;km. Prvu koncesiju za izgradnju javne telefonske mreže dobio je Vilim Schwarz koji je svoju telefonsku centralu i mrežu s početnih 45 pretplatnika pustio u promet [[1887.]] Uvidjevši da telefonski promet donosi dobre prihode, 1893. država Schwarzu oduzima koncesiju i 1895. pokreće prvu državnu centralu. Ubrzo se mreža širi i u ostalim gradovima, [[Varaždin]]u (1898.), [[Osijek]]u, Zemunu. == Šport == Najznačajniji pojedinačni poticaj razvoju športa u Hrvatskoj i Slavoniji dao je [[Franjo Bučar]], prvi hrvatski športski djelatnik i pedagog. Nakon što je [[1892.]] uvedena obvezna tjelovježba u pučke škole te nakon kontakata s inozemstvom dolazi do jačeg razvijanja športskih aktivnosti u Hrvatskoj i Slavoniji i organiziranog bavljenja športom – od gimnastike, veslanja, plivanja, mačevanja, jahanja, pa do modernijih športova poput nogometa. Popularizacijom i organizacijom športa i zdravog života u Hrvatskoj i Slavoniji se bavilo društvo [[Hrvatski sokol]], osnovano još 1874. u Zagrebu. Širenjem ogranaka i športskih sekcija, održavanjem sletova i pokaznih vježbi značajno je doprinijelo širenju športa. Najpoznatiji športski klub bio je zagrebački [[HAŠK]], osnovan 1903. godine. [[1909.]] osnovan je [[Hrvatski športski savez]] kao krovna hrvatsko-slavonska športska organizacija. U sklopu HŠS-a osnovane su sekcije za [[nogomet]], [[automobilizam]], [[biciklizam]], [[Atletika|laku atletiku]], [[mačevanje]], [[plivanje]], [[Sanjkanje|ručne saonice]], [[skijanje]], [[Umjetničko klizanje|sklizanje]], [[veslanje]] i [[tenis]]. Savezu su pristupali i klubovi iz Dalmacije. U [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1912./13.|sezoni 1912./1913.]] održano je prvo hrvatsko nogometno prvenstvo. Sljedeća sezona otkazana je zbog izbijanja rata. Na olimpijskim igrama 1896. – 1912. športaši iz Hrvatske i Slavonije nastupali su u sklopu ugarskog olimpijskog odbora. [[Milan Neralić]] prvi je Hrvat koji je osvojio olimpijsku medalju – broncu iz [[Mačevanje|mačevanja]] na Olimpijskim igrama u [[OI 1900.|Parizu 1900.]] == Simboli == [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|Grb Trojednice na zgradi [[Hrvatski Sabor|Hrvatskog Sabora]]]] [[Datoteka:Lesser Coat of arms of Austria-Hungary.svg|250px|minijatura|Službeni grb Austro-Ugarske iz 1916. (mali)]] Prema [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskoj nagodbi]]: {{citat|U poslovih autonomnih imadu se unutra granicah kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije upotrebljavati sjedinjene boje i grbovi istih kraljevinah, potonji providjeni [[Kruna sv. Stjepana|krunom sv. Stjepana]]. (čl. 61) Kod označivanja poslovah, svim kraljevinam krune ugarske zajedničkih, upotrebljuju se sjedinjeni grbovi kraljevinah Ugarske i Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. (čl.62.) Za raspravljanja zajedničkih poslovah imade se uz ugarsku zastavu i sjedinjena zastava kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije razviti na zgradi, u kojoj se obdržava zajednički sabor zemaljah krune ugarske. (čl. 63.)<ref name="Nagodba II">[http://www.h-net.org/~habsweb/sourcetexts/nagodba2.htm The Hungaro-Croatian Compromise of 1868 (The Nagodba), II]</ref><ref>[https://www.fotw.info/flags/hr-h848.html#1867 Croatia – Historical Flags (1848–1918), www.fotw.net]</ref><ref>[[:s:Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarska nagodba]]</ref> |[[Hrvatsko-ugarska nagodba]]}} Na carevu i kraljevu dvoru, uz austrijsku carsku u sredini, te uz ugarsku na desnoj strani, bila je također s lijeve strane istaknuta i hrvatska zastava.<ref>[[#refpliveric|Pliverić]], str. 50.</ref> U samoj Trojednici korištene su inačice hrvatske zastave s različitim krunama nad grbom. Prva službena regulacija bila je Naredba kraljevske zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 16. studenoga 1876., broj 18.307.<ref>[https://web.archive.org/web/20040203003313/http://miyeonjan.tripod.com/croatia_flags_c01.html O hrvatskim simbolima]</ref> Naredba od 20. prosinca 1899. utvrđuje obrnuti redoslijed hrvatskog i dalmatinskog grba nego odredba iz 1876.<ref>[http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-hist.html#hr-189x Hrvatska – povijesne zastave, ''The FAME'']</ref> Prema [[:s:Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema (1914.)|Naredbi]] bana Ivana Škrleca od [[21. studenoga]] [[1914.]]<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1915&size=45&page=174 Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema (1914.)], Sbornik zakona i naredaba valjanih za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, 1915. kom. I–XX. str. 146–147., Zagreb 1916.</ref> pobliže je određena državna i civilna zastava i njezin način isticanja. Zastava je "crveno-bijelo-modra u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji narodna zastava, koja se sa sjedinjenim grbovima kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, proviđena krunom sv. Stjepana, u poslovima autonomnim imade upotrebljavati za službenu zastavu"''.<ref>[[:s:Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema (1914.)|Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema (1914.)]]</ref> U službenim i svečanim prigodama kao himna izvodila se hrvatska inačica [[Carevka|Carevke]] uz [[Lijepa naša domovino|Lijepu našu]].<ref name="obiljezja">{{cite web |url=http://www.mvep.hr/MVP.asp?pcpid=63 |title=Državna obilježja |publisher=[[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija]] (MVPEI) |language=Croatian |accessdate=20. lipnja 2011.}}</ref> Savez hrvatskih pjevačkih društava podnio je predstavku [[1907.]] [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] "glede uzakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme ''Lijepa naša domovino'' hrvatskom himnom."<ref name="obiljezja"/> Sabor se o predstavnici nije očitovao, no, Lijepa naša je neslužbeno smatrana hrvatskom himnom.<ref name="obiljezja"/> [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Grb kraljevine Hrvatske]] (bez slavonskog i dalmatinskog grba) bio je jedini grb, uz austrijski i ugarski, prisutan na novom službenom (manjem) [[commons:File:Wappen Österreich-Ungarn 1916 (Klein).png|grbu Austro-Ugarske iz 1916.]]<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=rsk&datum=19160304&seite=00000279 Obznana c. kr. ministra predsjednika od 27. aprila 1916., da je u novom obliku utvrđena mala kategorija zajedničkoga grba, određenoga za upotrebu kod zajedničkih uredaba Austro-Ugarske monarhije], List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću, LXI. komad. str. 279-284. 1916. Beč</ref> Iako prva inačica grba [[Austro-Ugarska|Monarhije]] iz 1915. nije prikazivala hrvatski grb,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=rsk&datum=19150304&seite=00000793 Obznana c. kr. ministra predsjednika od 3. novembra 1915. o grbu određenogom za upotrebu kod zajedničkih uredaba Austro-Ugarske monarhije], List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću, CLV. komad. str. 793–798. 1916. Beč (vidi str. 796. i 798.)</ref> nakon žestoke reakcije hrvatsko-slavonske vlade (jer su po [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Temeljnom zakonu]] svi zajednički [[Zemlje Krune sv. Stjepana|hrvatsko-ugarski]] simboli morali uključivati hrvatski grb) grb je promijenjen.<ref name="vk">Vinko Krišković: [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IzabraniPolitickiEsejiKriskovic "Izabrani politički eseji"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070609120740/http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IzabraniPolitickiEsejiKriskovic |date=9. lipnja 2007. }}, Prir. Dubravko Jelčić, MH, SHK, Zagreb, 2003.</ref> Tako su hrvatsko-slavonsko-dalmatinski grb, uz austrijski i ugarski, na kapama i zastavama nosili gotovo svi vojnici [[Austro-ugarska vojska|austro-ugarske vojske]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. == Banovi == [[Datoteka:Kingdom of Croatia-Slavonia (sculpture).jpg|mini|desno|250px|Kip [[Rudolf Valdec|Rudolfa Valdeca]] na zgradi [[Etnografski muzej Zagreb|Etnografskog muzeja u Zagrebu]] iz 1903., koji simbolizira Trojednu Kraljevinu, nosi pozlaćenu [[Zvonimirova kruna|Zvonimirovu krunu]].]] {{Hrvatska povijest}} {| class="wikitable" style="text-align:center" |-- ! # ! Portret ! width=180|Ban<br><small>(rođen-umro) ! colspan=2|Služba |-- ! | 1 | [[File:Levin Rauch photo.JPG|80px]] || [[Levin Rauch]]<br><small>(1819. – 1890.) || 8. prosinca 1868. || 26. siječnja 1871. |-- ! | 2 | [[File:Koloman Bedeković.jpg|80px]] || [[Koloman Bedeković]]<br><small>(1818. – 1889.) || 26. siječnja 1871. || 12. veljače 1872. |-- ! | 3 | [[File:Ivan Mazuranic crop.jpg|80px]] || [[Ivan Mažuranić]] <br><small>(1814. – 1890.) || 20. rujna 1873. || 21. veljače 1880. |-- ! | 4 | [[File:Ladislav Pejačević portret.JPG|80px]] || [[Ladislav Pejačević]] <br><small>(1824. – 1901.) || 21. veljače 1880. || 4. prosinca 1883. |-- ! | 5 | [[File:Khuen-Héderváry Károly VU.jpg|80px]] || [[Károly Khuen-Héderváry|Dragutin Khuen-Héderváry]]<br><small>(1849. – 1918.) || 4. prosinca 1883. || 27. lipnja 1903. |-- ! | 6 | [[File:Teodor Pejačević.jpg|80px]] || [[Teodor Pejačević]] <br><small>(1855. – 1928.) || 27. lipnja 1903. || 26. lipnja 1907. |-- ! | 7 | [[File:Aleksandar Rakodczay.jpg|80px]] || [[Aleksandar Rakodczay]]<br><small>(1848. – 1924.) || 26. lipnja 1907. || 8. siječnja 1908. |-- ! | 8 | [[File:Barun Pavao Rauch 1908 Th. Mayerhofer.png|80px]] || [[Pavao Rauch]]<br><small>(1865. – 1933.) || 8. siječnja 1908. || 5. veljače 1910. |-- ! | 9 | [[File:Ban Nikola Tomašić.jpg|80px]] || [[Nikola Tomašić]]<br><small>(1864. – 1918.) || 5. veljače 1910. || 19. siječnja 1912. |-- ! | 10 | [[File:Slavko Cuvaj portret.png|80px]] || [[Slavko Cuvaj]]<br><small>(1851. – 1930.) || 19. siječnja 1912. || 21. srpnja 1913. |-- ! | 11 | [[File:Ivan škrlec lomnički.jpg|80px]] || [[Ivan Skerlecz]]<br><small>(1873. – 1951.) || 21. srpnja 1913. || 29. lipnja 1917. |-- ! | 12 | [[File:Antun Mihalovich.jpg|80px]] || [[Antun Mihalović]]<br><small>(1868. – 1949.) || 29. lipnja 1917. || 20. siječnja 1919. |-- |} == Literatura == *{{Citiranje knjige |first=Dušan |last=Bilandžić |title=Hrvatska moderna povijest |location=Zagreb |publisher=Golden marketing |year=1999 |isbn=953-6168-50-2 |url=http://books.google.de/books/about/Hrvatska_moderna_povijest.html?id=-WZsQgAACAAJ&redir_esc=y |ref=refbilandzic}} *{{Citiranje knjige |first=Mark |last=Biondich |title=Stjepan Radić, the Croat Peasant Party, and the politics of mass mobilization, 1904–1928 |location=Toronto |publisher=University of Toronto Press |year=2000 |isbn=0-8020-8294-7 |ref=refbiondich}} *{{Citiranje knjige |first=Josip |last=Frank |title=Hrvatska politika |at=Hrvatska smotra za politiku, književnost, znanost, umjetnost i kritiku, Knj.1. Urednik Zvonimir Vukelić |pages=3–7 |location=Zagreb |publisher=Prva hrvatska radnička tiskara |year=1906 |url=http://books.google.hr/books?id=f8wDAAAAYAAJ&pg=PA3 |ref=reffrank}} *{{cite journal |last=Gross |first=Mirjana |author=Mirjana Gross |year=1985 |title=Mađarska vlada i hrvatska autonomija u prvim godinama nakon nagodbe |journal=Historijski zbornik |volume=XXXVIII |issue=1 |pages=1–29. |location=Zagreb |format=PDF |issn=0570-9008 |url=http://www.historiografija.hr/hz/1985/HZ_38_3_GROSS.pdf |ref=refgross |url-status=dead |access-date=14. ožujka 2014. |archive-date=19. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190619142446/http://www.historiografija.hr/hz/1985/HZ_38_3_GROSS.pdf }} *{{cite book |last=Jászi |first=Oskar |title=The dissolution of the Habsburg monarchy. |publisher=Phoenix Books: University of Chicago Press |year=1966 |url=http://www.worldcat.org/title/dissolution-of-the-habsburg-monarchy/oclc/32304967?referer=di&ht=edition |ref=refjaszi}} *{{cite journal |last=Kolar |first=Mira |author=Mira Kolar |year=2005 |title=The Activities of Vice-Roy Pavao Rauch In Croatia |journal=Review of Croatian History |volume=I |issue=1 |pages=133–58 |location=Zagreb |publisher=Hrvatski institut za povijest |format=PDF |issn=1845-4380 |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=35404 |ref=refkolar}} *{{cite journal |last=Kosnica |first=Ivan |author=Ivan Kosnica |year=2014 |title=Hrvatsko-slavonska pripadnost u Hrvatskoj i Slavoniji u nagodbenom razdoblju |journal=Hrvatska i komparativna javna uprava |volume=14 |pages=465-92 |location=Zagreb |publisher=Institut za javnu upravu pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |format=PDF |issn=1845-4380 |url=https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/HKJU_2014_2_Hrvatsko-slavonska_pripradnost_u_Hrvatskoj_i_Slavoniji_u_nagodbenom_razdoblju.pdf}} *{{cite book |last=Krizman |first=Bogdan |title=Hrvatska u Prvom svjetskom ratu – Hrvatsko-srpski politički odnosi |publisher=Globus, Zagreb |year=1989 |isbn=86-343-0243-1}} *{{Citiranje knjige |first=Trpimir |last=Macan |title=Povijest hrvatskog naroda |at=Nakladni zavod Matice hrvatske |location=Zagreb |publisher=Školska knjiga |year=1992 |isbn=86-401-0058-6 |url=http://books.google.de/books/about/Povijest_hrvatskoga_naroda.html?id=zE6CQgAACAAJ&redir_esc=y |ref=refmacan}} *{{Citiranje knjige |first=Josip |last=Pliverić |title=Spomenica o državnopravnih pitanjih hrvatsko-ugarskih |location=Zagreb |publisher=Hartman (Stjepan Kugli) |year=1907 |url=http://books.google.com/books/about/Spomenica_o_dr%C5%BEavnopravnih_pitanjih_hrv.html?id=xxq4QwAACAAJ |ref=refpliveric |url-status=dead }} *{{Citiranje knjige |first=Martin |last=Polić |title=Ban Dragutin grof Héderváry i njegovo doba |location=Zagreb |publisher=Tiskara i litografija Mile Maravića |year=1901 |url=http://books.google.hr/books?id=segDAAAAYAAJ&printsec=frontcover |ref=refpolic}} *{{cite journal |last=Siroktović |first=Hodimir |author=Hodimir Sirotković |year=1992 |month=studeni |title=Organizacija Sabora Hrvatske i Slavonije u nagodbenom razdoblju (1868–1918) |journal=Arhivski vjesnik |issue=34/35 |pages=21–30 |location=Zagreb |publisher=Hrvatski državni arhiv |format=PDF |issn=0570-9008 |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/102057 |ref=refhodimir}} *{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: pregled povijesti hrvatskoga naroda. 1526.–1918., drugi dio |publisher=Marjan tisak, Split |year=2004 |isbn={{ISBN |953-214-196-0}}}} *{{Citiranje knjige |first=Fernando |last=Veliz |title=The Politics of Croatia-Slavonia 1903—1918 |location=Wiesbaden |publisher=Harassowitz Verlag |year=2012 |isbn=978-3-447-06700-3 |url=http://www.harrassowitz-verlag.de/title_4266.ahtml |ref=refveliz}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commons|Category:Croatia-Slavonia|Hrvatska i Slavonija}} *[http://www.matica.hr/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/ POVIJEST HRVATA VI. Temelji moderne Hrvatske: Hrvatske zemlje u »dugom« 19. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170904063645/http://www.matica.hr/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/ |date=4. rujna 2017. }} Urednice sveska: Vlasta Švoger i Jasna Turkalj, Matica hrvatska, Zagreb, 2016., {{ISBN|978-953-341-029-6}} **[http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/trojedna-kraljevina-hrvatska-slavonija-i-dalmacija-od-1790-do-1918-osnovne-smjernice-politicke-povijesti-tomislav-markus.pdf Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija od 1790. do 1918.: Osnovne smjernice političke povijesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200626131231/http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/trojedna-kraljevina-hrvatska-slavonija-i-dalmacija-od-1790-do-1918-osnovne-smjernice-politicke-povijesti-tomislav-markus.pdf |date=26. lipnja 2020. }} **[http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/kulturni-i-intelektualni-razvoj-u-hrvatskoj-u-dugom-19-stoljecu-dinko-zupan.pdf Kulturni i intelektualni razvoj u Hrvatskoj u »dugom« 19. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200626182730/http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/kulturni-i-intelektualni-razvoj-u-hrvatskoj-u-dugom-19-stoljecu-dinko-zupan.pdf |date=26. lipnja 2020. }} **[http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/svakodnevni-zivot-u-19-stoljecu-ulomak-iz-rasprave-aleksandra-muraj.pdf Svakodnevni život u 19. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200626202425/http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/svakodnevni-zivot-u-19-stoljecu-ulomak-iz-rasprave-aleksandra-muraj.pdf |date=26. lipnja 2020. }} *[http://books.google.hr/books?id=s2DRAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Kraljevine Hrvatska i Slavonija na Tisućgodišnjoj zemaljskoj izložbi kraljevine Ugarske u Budimpešti 1896., detaljni prikaz čitave Kraljevine, povijesti, kulture i gospodarstva] *[http://www.mgz.hr/UserFiles/file/Instalacija%20nagodbenoga%20bana%20Raucha%20NS_1934_34_5_Szabo%5B1%5D.pdf Gjuro Szabo: Instalacija nagodbenoga bana barona Levina Raucha 1869] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307115446/http://mgz.hr/userfiles/file/instalacija%20nagodbenoga%20bana%20raucha%20ns_1934_34_5_szabo%5B1%5D.pdf |date=7. ožujka 2016. }} *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.poslovniforum.hr/about02/pf352.asp Podrobno o politici u Hrvatskoj 1905. – 1914.] *[http://hrcak.srce.hr/90334 Politika Hrvatsko-srpske koalicije uoči Prvoga svjetskog rata 1907.–1913., Ivan Bulić] *[https://web.archive.org/web/20070929084143/http://www.crohis.com/izvori/nagodba2.pdf Tekst Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868.] *[http://604.cserkesz.hu/lapok/letoltes/nemnems/terkepek/egeszmo.jpg Zemljovid željezničkih pruga u Zemljama Krune Sv. Stjepana, oko 1910.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304095300/http://604.cserkesz.hu/lapok/letoltes/nemnems/terkepek/egeszmo.jpg |date=4. ožujka 2016. }} *{{hun icon}} [http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/83.gif Rezultati saborskih izbora 1908. po kotarima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100222165204/http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/83.gif |date=22. veljače 2010. }} *[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2012 Fotogalerija raznih krajobraza u Hrvatskoj i Slavoniji oko 1895., snimljenih za sudjelovanje Trojednice na Milenijskoj izložbi] *[http://www.sumari.hr/biblio/pdf/13114.pdf Popis banova, banskih namjesnika, kraljevskih povjerenika, podbanova (str. 4.)] *[http://www.antiquemapsandprints.com/ekmps/shops/richben90/images/croatia-slavonia-ethnography-1910.-serbs-croats.-ww2-navy-intelligence-map-1944-208033-p.jpg Etnička karta Hrvatske i Slavonije 1910] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190624004940/http://www.antiquemapsandprints.com/ekmps/shops/richben90/images/croatia-slavonia-ethnography-1910.-serbs-croats.-ww2-navy-intelligence-map-1944-208033-p.jpg |date=24. lipnja 2019. }}., Naval Intelligence Division (UK), 1944. {{Austrougarske zemlje}} {{Hrvatska}} [[Kategorija:Kraljevina Hrvatska i Slavonija| ]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Povijest Slavonije]] [[Kategorija:Nacionalna ujedinjenja]] snc5foeglkglhea4d3lqafwzrokwfdh 7431233 7431232 2026-04-17T03:17:01Z Ponor 38361 treba dobar izvor [[WP:PRO]] 7371223 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|ožujak 2014.}} {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Kraljevina Hrvatska i Slavonija |hr_ime = Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija |izvorno_ime = <small>''Horvát-Szlavónorság {{hun icon}}''</small><br><small>''Königreich Kroatien und Slawonien {{deu icon}}''</small> |genitiv = Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije |status = samosvojno kraljevstvo |status_tekst = [[Politika|Politički]] [[narod]] sa zasebnim [[Državno područje|teritorijem]]<ref>[[s:Hrvatsko-ugarska nagodba|Nagodba]]{{citat| čl. 59. Obzirom na to, da su kraljevine Hrvatska i Slavonija politički narod, imajući posebni svoj teritorij i u pogledu nutarnjih svojih poslovah vlastito zakonodavstvo i autonomnu vladu, ustanovljuje se nadalje; da se zastupnici istih kraljevinah tako na zajedničkom saboru kako i u delegaciji mogu služiti i jezikom hrvatskim.}}</ref><br>Dio [[Zemlje Krune sv. Stjepana|državne zajednice Hrvatske-Slavonije i Ugarske]]<ref name="Heka (2017)"/> |kontinent = Europa |država = Austro-Ugarska Monarhija |godina_start = [[1868.]] |godina_kraj = [[1918.]] |događaj_start = [[Hrvatsko-ugarska nagodba]] |era = novi vijek |datum_start = [[24. rujna]] [[1868.]] |događaj_kraj = [[Odluka Hrvatskog sabora 1918.|Sabor proglašava nezavisnost]] |datum_kraj = [[Odluka Hrvatskog sabora 1918.|29. listopada 1918.]] |događaj1 = Razvojačenje [[Vojna krajina|Vojne krajine]] |datum_događaj1 = [[15. srpnja]] [[1881.]] |događaj2 = |datum_događaj2 = |događaj3 = |datum_događaj3 = |događaj_poslije = |datum_poslije = |danas = {{Z+X|HRV}}<br>{{Z+X|CG}}<br>{{Z+X|SRB}} |fusnote = |vlada_tip = monarhija| |p1 = Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima |flag_p1 = Flag_of_the_Triune_Kingdom_of_Croatia,_Slavonia_and_Dalmatia.svg |p2 = Kraljevina Slavonija |flag_p2 = Flag of the Kingdom of Slavonia.svg |p3 = Kraljevina Dalmacija |flag_p3 = Flag of the Kingdom of Dalmatia.svg |s1 = Država Slovenaca, Hrvata i Srba |flag_s1 = Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg |zastava = Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg |grb_veličina = 70px |zastava_tip = [[Zastava Hrvatske|Zastava]] |grb = Coat of arms of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg |grb_i = Grb Republike Hrvatske |grb_tip = Grb |mapa = Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia 1868-1918.png |mapa_veličina = 335px |mapa_opis = [[1868.]] – [[1918.]] Trojedna Kraljevina<br>[[Administracija|Administrativno]] područje (tamno zeleno), ''[[de jure]]'' dio Trojedinice (svijetlo [[zelena]]), zajednička hrvatsko-ugarska uprava ([[žuta]]) |glavni_grad = [[Zagreb]] |himna = »[[Carevka]]«<br><center>[[Datoteka:Gott erhalte, Gott beschütze -- Kaiserhymne (1910's recording).ogg]]</center><br>»[[Lijepa naša domovino]]« <small>(neslužbena)</small><br><center>[[Datoteka:Lijepa nasa domovino instrumental cijeli.ogg]]</center> |jezik = [[hrvatski]] (službeni)<ref>Hrvatsko-ugarska nagodba, članak 55.</ref> |valuta = [[Forinta]]/[[Gulden]]<br><small>([[1868.]] – [[1892.]])</small><br>[[Austro-ugarska kruna|Kruna]]<br><small>([[1892.]] – [[1918.]])</small> |vođa1 = [[Franjo Josip I.]] |godina_vođa1 = [[1868.]] – [[1916.]] |vođa2 = [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]] |godina_vođa2 = [[1916.]] – [[1918.]] |titula_vođa = [[Kralj]] |zamjenik1 = [[Antun Mihalović]] (zadnji) |godina_zamjenik1 = [[1917.]] – [[1918.]] |titula_zamjenik = [[Ban]]| |stat_godina1 = [[1880.]] |stat_godina2 = [[1910.]] |stat_površina1 = 19253.74 |stat_površina2 = 42541 |stat_pop2 = 2621954 |vjera = {{Nowrap|[[katolicizam]] – {{Broj|71,6|%}} ({{Broj|1877833}})}}<br>[[pravoslavlje]] – {{Broj|24,9|%}} ({{Broj|653184}})<br>[[luteranizam]] – {{Broj|1,3|%}} ({{Broj|33759}})<br>[[židovstvo]] – {{Broj|0,8|%}} ({{Broj|21231}})<br>[[kalvinizam]] – {{Broj|0,7|%}} ({{Broj|17948}})<br>{{Nowrap|[[Grkokatolička Crkva|grkokatolicizam]] – {{Broj|0,7|%}} ({{Broj|17592}})}}<br>{{Nowrap|[[ateizam]] i ostalo – {{Broj|0,0|%}} (386)<ref name="seton-watson" />}} |vremenska_zona = }} '''Kraljevina Hrvatska i Slavonija''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Horvát-Szlavónország'',<ref name="pallas">[http://mek.oszk.hu/00000/00060/html/049/pc004915.html A Pallas nagy lexikona, Horvát-Szlavonország ]</ref> [[Njemački jezik|njem.]] ''Königreich Kroatien und Slawonien'') bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. Njezin je službeni naziv bio '''Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija''' ili neslužbenije '''Trojednica'''. Njen status je uređen 1868. [[Hrvatsko-ugarska nagodba|nagodbom s Ugarskom]], kojom je Hrvatska i Slavonija definirana kao [[Nacija|politički narod]] sa zasebnim pripadajućim teritorijem, koji s [[Kraljevina Ugarska|Ugarskom]]<ref name="Heka (2017)">[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=271819 László Heka: ANALIZA AUSTRO-UGARSKE I HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE (U POVODU 150. OBLJETNICE AUSTRO-UGARSKE NAGODBE), Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 38. No. 2. Srpanj 2017.]{{citat|Imajući u vidu kako hrvatska stručna javnost nema cjelovit uvid u stajališta mađarske pravnopovijesne znanosti o ovome pitanju, to smo slobodni nešto šire elaborirati mađarsko gledište. Radi otklanjanja nekih dvojbi koje bi čitatelj mogao imati zbog razlika u pojedinim nazivima, napominjemo da se u mađarskom jeziku mađarska strana dvojne monarhije uvijek i isključivo naziva Mađarska (Magyarország), dok se kod slavenskih naroda (Hrvati, Srbi, Slovaci) pravi razlika između Ugarske (to su Zemlje krune svetog Stjepana, koji naziv se u mađarskim izvorima koristi uglavnom kao svečano ime države) i Mađarske (dakle bez Hrvatske).|Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 38. No. 2. 2017. str. 856.}}</ref> stupa u [[Zemlje Krune sv. Stjepana|državnu zajednicu]]. Na području triju hrvatskih županija - Zagrebačke, Križevačke i Varaždinske - i triju slavonskih županija - Virovitičke, Požeške i Srijemske, i uz odluku da se ubrzo Hrvatska vojna krajina i Slavonska vojna krajina prenesu iz nadležnosti vojnih vlasti u Beču pod hrvatsku civilnu vlast, potvrđena je Nagodbom iz 1868. godine vlast Hrvatskog sabora koji se (u vremenu kada je latinski bio službeni jezik u većini europskih država) od 1558. god. dosljedno nazivao »Congregatio Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae», tj. »Sabor Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije«.<ref>[https://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/trojedna-kraljevina-hrvatska-slavonija-i-dalmacija-od-1790-do-1918-osnovne-smjernice-politicke-povijesti-tomislav-markus.pdf "Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija od 1790. do 1918.: Osnovne smjernice političke povijesti"], Tomislav Markus, U: Švoger, V., Turkalj, J.(ur.) Temelji moderne Hrvatske, 2016.</ref> Premda je Nagodbom [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatskoj]] i [[Kraljevina Slavonija|Slavoniji]] zajamčena široka unutarnja [[autonomija]] sa značajkama državnosti, u stvarnosti je nadzor Hrvatske i Slavonije nad nekim ključnim stvarima poput [[Porez|poreznih]] i [[Vojska|vojnih]] pitanja bio hrvatski upliv minimalan.<ref name="hun">{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/26523 |title=Hrvatsko-ugarska nagodba |work=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] |accessdate=2014-03-20}}</ref><ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/681041/Nagodba "Nagodba."] Encyclopaedia Britannica. Encyclopaedia Britannica Online Academic Edition. Encyclopædia Britannica Inc., 2014. Web. 19 Mar. 2014.</ref> Kroz različita tumačenja i sustavnim kršenjem Nagodbe, ugarska strana pokušavala je kontrolirati [[Nezavisnost|samostalnost]] Hrvatske i Slavonije, što je rezultiralo brojnim sporovima.<ref name="hun" /> Iako su Hrvatska i Slavonija administrativno bile odvojene od [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]], koja je bila u [[Cislajtanija|austrijskom dijelu]] Monarhije sve do njenog raspada, Dalmacija je Nagodbom priznata kao sastavni dio Trojedne Kraljevine, što je krunidbenom zavjernicom jamčio i kralj,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1869&page=32&size=45 Zak. čl. (II. 1867.) O uzakonjenju kraljevske zavjernice, što ju je Njeg. kralj. Veličanstvo prije posvete i krunidbe izdalo. i kraljevske zakletve, koju je prigodom krunisanja položilo]{{citat|§. 1. Sveto i nepovredimo obdržavat ćemo, a kraljevskom Našom moći i po drugih obdržavati dati nasljedbu na kraljevski prestol, ustanovljenu u 1. i 2. članku god. 1723.; krunitbu, po propisu članka 8. god. 1791. obavljat se imajuću; prava, ustav, zakonitu neodvisnost, slobodu i zemljištnu cjelovitost Ugarske i posestrimih joj kraljevinah; — sveto i strogo ćemo obdržavati sve u istih zemljah i kraljevinah zakonito postojeće sloboštine, povelje, zakonske običaje i dosad po zemaljskih saborih stvorene, to po slavnih Naših predjih, krunisanih Ugarske kraljevih posvećene, kakono i odsad po zemaljskih saborih stvoriti i po Nas, kao krunjenom kralju, posvetiti se imajuće zakone u svih njihovih točkah, člancih i zaporkah, tako, kako što će istih smisao i uporaba obćim suglasjem kralja i zemaljskoga sabora ustanovljeni biti; izuzevši ipak dokinutu onu zaporku zakona blagopočinuvšega kralja Andrije II. od god. 1222., počamši od riečih : "Quodsi vero nos" sve do onih riečih "in perpetuam facultatem". Za obezbiedjenje svega toga služit će i ona Naša kraljevska zakletva, što ćemo ju vrhu sadržaja ovoga Našega kraljevskoga pisma na osnovu riečih krunitbene zakletve slavnoga Nam predšastnika Ferdinanda I. prigodom krunitbe Naše položiti. .. §. 3. Sve one strane i pokrajine Ugarske i posestrimih joj kraljevinah, što su već natrag stečene, pa i one, što će božjom pomoćju odsele biti natrag pribavljene, pripojit ćemo u smislu krunitbene Naše zakletve rečenoj zemlji i posestrimim joj kraljevinam.| Krunidbena zavjernica Franje Josipa I., Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hervatsku i Slavoniju, 1869. kom. I-VIII. str. 14-17, Zagreb 1870.}}</ref><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=19170304&seite=00000101 Zak. čl. III. : 1917. zajedničkog ugarsko-hrvatskog državnog sabora, kojim se kraljevska zavjernica, što ju je Njegovo Veličanstvo kralj izdao zemlji prije Svoje sretne posvete i krunisanja, te kraljevska zakletva, što ju je položio prigodom krunisanja, uvršćuju medju zakone države]{{citat|§. 1. Sveto i nepovredimo obdržavat ćemo, a kraljevskom Našom moći i po drugih obdržavati dati nasljedbu na kraljevski prestol, ustanovljenu u zakonskom članku 1. i 2. članku god. 1723.; – krunisanje koje se ima obaviti u smislu zakonskog članka 3. godine 1791.; – prava, ustav, zakonitu neodvisnost, slobodu i zemljišnu cjelovitost Ugarske te Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, a isto tako cjelokupnost i zemaljski ustav kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, koje s kraljevinom Ugarskom sačinjavaju jednu te istu državnu zajednicu. Sveto i strogo obdržavat ćemo, a kraljevskom Našom moći i po drugima obdržavati dati zakonito postojeće sloboštine, povlastice, zakonske običaje i dosad po saborima stvorene i po slavnim Našim predjima, krunisanim Ugarske Kraljevima posvećene, kakono i one, što će i odsada po saborima stvoriti i po Nama kao krunjenom Kralju ugarskom posvetiti zakone Ugarske te Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u svih njihovih točkama, člancima i zaporkama tako, kako što će njihov smisao i uporaba zajedničkim suglasjem kralja i sabora ustanovljeni biti; izuzevši ipak dokinutu onu zaporku zakona blagopopokojnoga Andrije II. od god. 1222., počevši od riječi: "Quodsi vero nos" sve do onih riječi "in perpetuam facultatem". Za obezbjedjenje svega toga služit će i ona kraljevska zakletva Naša, što ćemo ju po sadržaja ove Naše kraljevske zavjernice na osnovu riječi krunidbene zakletve slavnoga Nam predšastnika Ferdinanda I. prigodom krunisanja Našega položiti. ... §. 3. Sve one strane i pripadnosti Ugarske te Hrvatske, Slavonije i Dalmacije što su već natrag stečene, pa i one, što će božjom pomoćju odsele biti natrag pribavljene, pripojit ćemo u smislu krunitbene Naše zakletve rečenim kraljevinama.| Krunidbena zavjernica Karla IV. Zbornik zakona i naredaba valjanih za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, kom. V. str. 101-105., Zagreb 1917.}}</ref> te ju je zato i nosila u svom [[Ime|imenu]], naslovu [[Ban|bana]] i [[Grb|grbu]]. Zemljom su u autonomnim poslovima upravljali [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Vlada]], [[Ban]] i [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Dana [[29. listopada]] [[1918.]], prilikom [[Raspad Austro-Ugarske|raspada Monarhije]], Sabor je proglasio potpunu »nezavisnost Dalmacije, Hrvatske i Slavonije sa Rijekom prema Ugarskoj i Austriji« uz istovremeno stupanje u novoosnovanu [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Državu SHS]]. Nakon što je Država SHS postala dijelom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] (od 1928.: "Kraljevina Jugoslavija") prestala je postojati Trojedna Kraljevina - jednako kao i [[Kraljevina Srbija]] - te je nastala jugoslavenska monarhija kao posve nova država, koja je naslijedila odranije postojeće zakone i ustanove vlasti.<ref>[https://books.google.hr/books?id=QaF7mnj9igkC&printsec=frontcover&vq=greater+serbia&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false „Identity and Continuity of States in Public International Law“], Krystyna Marek, Ženeva, 1954., str. 245–259. Pristupljeno 26. srpnja 2025.</ref> == Ime == Područje današnje Hrvatske je tijekom 19. stoljeća nazivano različitim imenima. Iako je [[Hrvatski sabor]] nosio naziv sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije već i [[1681.]], tek početkom 19. stoljeća, usporedno sa zahtjevima za ostvarivanjem jedinstva hrvatskih zemalja i procesom gradnje moderne nacije, jača upotreba naziva ''Trojedna kraljevina''.<ref>{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62423 |title=Trojedna kraljevina |work=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] |accessdate=2014-03-13}}</ref> Nakon 1868. naziv ''Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija'', kako se po nagodbi Hrvatska i Slavonija službeno zvala,<ref>[[s:Hrvatsko-ugarska nagodba|Nagodba]], čl. 1</ref> zamijenjen je službeno postavljanjem Dalmacije na zadnje mjesto:<ref>Gross, 7.</ref> Sabor se nazivao Saborom Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije,<ref>[http://books.google.hr/books?id=-3kyAQAAMAAJ&hl=hr&source=gbs_navlinks_s Saborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, godina 1881.–1884., II Svezak], Tiskara "Narodnih novinah", Zagreb, 1884.</ref> kao i vlada ''([[#Sudstvo|vidi putovnicu dolje]])''.<ref name="putovnica"/> U Ugarskoj se izraz »kraljevina«<ref>ugarska verzija Hrvatsko-ugarske nagodbe izdana i sankcionirana na mađarskom jeziku ne imenuje niti Ugarsku niti Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju kraljevinama, već umjesto kraljevine koristi termin »ország (zemlja)«, tj. »országok (zemlje)«, a nagodbu sklapaju dva parlamenta (országgyűlés), obje verzije nagodbe su primile kraljevu sankciju te pravno bile jednakovrijedne, vidi: [https://net.jogtar.hu/getpdf?docid=86800030.TV&targetdate=&printTitle=1868.+%C3%A9vi+XXX.+t%C3%B6rv%C3%A9nycikk&referer=1000ev 1868. évi XXX. törvénycikk (zakonski čl. XXX. 1868.)]{{citat| 1. § Magyarország s Horvát-, Szlavon- és Dalmátországok egy és ugyanazon állami közösséget képeznek, mind az Ő Felsége uralkodása alatt álló többi országok, mind más országok irányában.|usporedi čl. 1. hrvatske verzije [[s:Hrvatsko-ugarska nagodba|nagodbe]]: §. 1. Kraljevina Ugarska sjedinjena s Erdeljem i kraljevine Dalmacija, Hrvatska i Slavonija sačinjavaju jednu te istu državnu zajednicu tako napram ostalim pod vladom Nj. Veličanstva stojećim zemljam, kao što i napram inim državama.}}</ref> redovito izostavljao iz naziva koji je najčešće glasio ''Hrvatska i Slavonija'' ili ''Hrvatska, Slavonija i Dalmacija''. Kada se pak, radilo o ispravama koje je izdavao bečki Dvor, tada je redoslijed bio ''Dalmacija, Hrvatska i Slavonija''. Naime, po naputku [[kancelar]]a [[Friedrich Ferdinand von Beust|Beusta]] [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] se trebala spominjati na prvomu mjestu kako bi ju se razlikovalo od Hrvatske i Slavonije te na taj način lakše istaknula njezina pripadnost Austriji.<ref>Heka, str. 939., bilj. 38</ref> U [[Hrvatska historiografija|hrvatskoj historiografiji]] obično se naziva ''Hrvatska i Slavonija'', ''[[Banska Hrvatska]]'', a zabilježen je i naziv ''Nagodbena Hrvatska''.<ref>Šarinić, Josip (1972.): [http://books.google.com/books/about/Nagodbena_Hrvatska.html?id=RSIiAAAAMAAJ ''Nagodbena Hrvatska: Postanak i osnove ustavne organizacije'']</ref> Prema [[Opća i nacionalna enciklopedija|Općoj i nacionalnoj enciklopediji]], Hrvatska i Slavonija, naziv je za hrvatske zemlje pod vlašću [[hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] i [[ban]]a; javlja se nakon uvođenja hrvatskoga jezika u javni život (1847.). Oblik Hrvatska i Slavonija ozakonjen je [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskom nagodbom]] (1868.), ali se službeno i dalje sve do 1918. rabio naziv Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija.<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]] – [http://proleksis.lzmk.hr/27198/ Hrvatska i Slavonija] 8. kolovoza 2014.</ref> [[Datoteka:Kraljevina Hrvatska i Slavonija.jpg|200px|minijatura|Kraljevina Hrvatska i Slavonija 1881. – 1918.]] == Teritorij == Hrvatska i Slavonija uključivala je središnje i sjeverne dijelove današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] bez [[Međimurje|Međimurja]] i [[Baranja|Baranje]], koji su pripadali Ugarskoj, kao i [[Corpus separatum|Rijeke]], koja je posebnim [[Riječka krpica|aneksom]]<ref name="riječka krpica">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1868&page=134&size=45 Hrvatsko-ugarska nagodba]{{citat|§. 66. U smislu prijašnjega paragrafa priznavaju se kao k teritoriju kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije spadajući: Sve ono zemljište, koje sada skupa s gradom i kotarom bakarski pada županiji riečkoj, s izuzećem grada i kotara riečkoga, koji grad, luka i kotar sačinjavaju posebno s ugarskom krunom spojeno tielo (separatum sacrae regni coronae adnexum corpus) i glede kojega kao taktova, posebne autonomije i na nju protežućih se zakonodavnih i upravnih odnošaja uredjenja, imat će se putem odborskih razprava izmedju sabora kraljevine Ugarske i sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i grada Rieke obće sporazumljenje postići.| Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za god. 1868. (Komad I–VI., br. 1–19.) str. 124.}}</ref> [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] izravno podređena Ugarskoj. Unutar Kraljevine Hrvatske i Slavonije bio je i istočni dio [[Srijem]]a do [[Zemun]]a koji je danas u [[Vojvodina|Vojvodini]] ([[Srbija]]). 1881. razvojačena je cijela [[Vojna krajina]] te je u potpunosti proširena nadležnost [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|kraljevske zemaljske vlade]] i sabora nad razvojačenim teritorijima. Suprotno od uvriježenih mišljenja teritoriji vojnih krajina nisu nikada izuzeti iz sastava kraljevina,<ref>[http://real-r.mtak.hu/245/1/Untitled.FR11.pdf Matej Bel (1762): Compendiolum regnorum Slavoniae, Croatiae, Dalmatiae, Galliciae, et Lodomeriae, Magnique Principatus Transilvaniae Geographicum : supplementis et notis brevibus illustratum]{{citat|§. 12. Croatia, Croatien, Horvath Orszag, a Drauo amne, ad mare Adriaticum, inter Slauoniam, atque Bosniam, in ortu Stiriam, item et Carnioliam, in occasu, per Pannoniae interamnensis, ac Illyrici partem protracta, trifariamm diuiditur, et quidem. 1.) Pro fitus ratione, in Croatiam Cis-Suanam, et Trans-Suanam. 2.) Pro Imperii diuersitate: in Croatiam Hungaricam, et Turcicam 3.) Pro administrationis modo, in Croatia banalem et militarem. §. 13. Croatia Cis-Savana, quae est Slauonia superior, in occasum, in Stiriam versus retrusa, et in banalem, atque militarem distincta, comitatibus III et praefectura militari I. absoluitur... §. 14. Croatia Trans-Sauana, seu Croatia propria, a Sauo amne, ad Dalmatiam et a Carniolia, ad Bosniam extensa, in regiones duas, Hungaricam, atque Turcicam dispescitur. §. 15. Hvungarica Croatia, pro administrationis ratione in banalem et militarem distincta, cis Vnnam amnet fedet| 1762. str. 30., 41. }}</ref> već ih je kralj sukladno svojim kraljevskim prerogativima<ref name="Carska odluka od 7. travnja 1850."/> – podjele privilegija i vođenja vojnih poslova – izuzeo iz nadležnosti staleških tijela kraljevina. Kraljevine su time bile podijeljene na svoj provincijalni i vojni dio, no teritorijalni opseg kraljevina i pripadnost vojnih krajina kraljevinama je uvijek bila potvrđena kraljevskim aktima,<ref name="Carska odluka od 7. travnja 1850.">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1850&page=55&size=45 Carska odluka od 7. travnja 1850.]{{citat|Zavod krajine vojničke udèržan je dèržavnim ustavom unutar svoga dosadanjega zemljišnoga prostora, a Mi priudèržavamo Sebi, po mieri§. 75 dèržavnoga ustava i ručnoga Našega pisma od 31. ožujka 1849 uredit ga do skora osobitim statutom tako, da će hèrvatsko-slavonska vojnička Krajina kao i do sada ostati u savezu sa svojom materom zemljom Hèrvatskom i Slavoniom, i da će ujedno sačinjat jednu zemlju, nu s razlučenim provincialnim i vojničkim upravljanjem, i s razlučenim zastupanjem.| Zemaljsko-zakonski i vladin listu za krunovinu Hèrvatsku i Slavoniu, 1850. tečaj pèrvi, od 26. lipnja do 31. prosinca 1850. Komad I. str. 35.}}</ref> a posljednji puta i Nagodbom 1868.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1868&page=134&size=45 Hrvatsko-ugarska nagodba]{{citat|§. 66. U smislu prijašnjega paragrafa priznavaju se kao k teritoriju kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije spadajući: Sve ono zemljište, koje sada skupa s gradom i kotarom bakarski pada županiji riečkoj, s izuzećem grada i kotara riečkoga, koji grad, luka i kotar sačinjavaju posebno s ugarskom krunom spojeno tielo (separatum sacrae regni coronae adnexum corpus) i glede kojega kao taktova, posebne autonomije i na nju protežućih se zakonodavnih i upravnih odnošaja uredjenja, imat će se putem odborskih razprava izmedju sabora kraljevine Ugarske i sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i grada Rieke obće sporazumljenje postići. županija zagrebačka sa gradovi Zagrebom i Karlovcem; županija varaždinska sa gradom Varaždinom; županija križevačka s gradovi Križevci i Koprivnicom; županija požeška sa gradom Požegom; županija virovitička sa gradom Osiekom; županija sriemska. Nadalje sliedeće krajiške pukovnije: Lička. Otočka. Ogulinska. Slunjska. Banovačka prva. Banovačka druga. Varaždinsko-Križevačka. Varaždinsko-Gjurgjevačka. Gradiškanska. Brodska. Petrovaradinska. Napokon: Sadašnja Dalmacija.| Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za god. 1868. (Komad I–VI., br. 1–19.) str. 124.}}</ref> vojne krajine su priznate kao sastavni dio kraljevine. Iako [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] stvarno nije bila sjedinjena s Hrvatskom i Slavonijom, već je bila austrijska [[Krunske zemlje|krunska zemlja]], ona je nominalno bila sastavni dio Trojedne Kraljevine koja ju je zato i nosila u svome imenu, kao i u imenu [[sabor]]a i [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|vlade]].<ref name="Kessler">Wolfgang Kessler: ''Politik, Kultur und Gesellschaft in Kroatien und Slawonien in der ersten Hälfte des 19. Jahrhunderts. Historiographie und Grundlagen''. Verlag Oldenbourg, München 1981, {{ISBN|3-486-49951-3}}, S.&nbsp;9.</ref> Nagodbom je ugarska strana Hrvatskoj i Slavoniji priznala da je Dalmacija dio Trojedne Kraljevine.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1868&page=134&size=45 Hrvatsko-ugarska nagodba]{{citat|§. 65. Kraljevina Ugarska priznaje zemljištnu cjelokupnost kraljevinah Hrvatske i Slavonije i nastojat će o tom, da sa ova oživotvori. Napose će ona i u buduće uskorivati, da se onaj dio vojne krajine, koji ka kraljevinam Hrvatskoj i Slavoniji spada, skupa sa vojnimi krajiškimi komuniteti sjedini sa spomenutimi kraljevinami u obziru zakonodavstva, uprave i sudstva, i kako je dosada više puta rieč digla, ne će ni ubuduće prestati temeljem prava sv. ugarske krune zahtijevati reinkorporaciju Dalmacije, kao i zahtijevati, da se Dalmacija pridruži kraljevinam Hrvatskoj i Slavoniji: nu svakako se bude Dalmacija ob uvjetih ove inkorporacije saslušati imala.| Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za god. 1868. (Komad I–VI., br. 1–19.) str. 124.}}</ref> Sabor je često tražio da se Dalmacija vrati pod upravu hrvatskog bana i Sabora,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1850&page=55&size=45 Carska odluka od 7. travnja 1850.]{{citat|O priklopljenju Dalmacie kraljevinam Hèrvatskoj i Slavonii, i o uvietih priklopljenja istoga volja je Naša, da po §. 73. dèržavnoga ustava poslanici Dalmacie i zemaljski sabor Hèrvatske i Slavonie pod posriedovanjem izvèršujuće vlasti viećaju o predmetu tom i posliedak da se podnese cesarskome Našem potvèrdjenju.| Zemaljsko-zakonski i vladin listu za krunovinu Hèrvatsku i Slavoniu, 1850. tečaj pèrvi, od 26. lipnja do 31. prosinca 1850. Komad I. str. 35.}}</ref> a ne pripoji Trojednici, jer joj je oduvijek pravno pripadala, premda je bilo i drukčijih mišljenja, uglavnom zbog teške gospodarske situacije.<ref>[http://books.google.hr/books?id=-3kyAQAAMAAJ&pg=PA1046&lpg=PA1046&dq#v=onepage&q&f=false Saborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXIV saborska sjednica održana 15. siječnja 1884.]{{citat|A znate li vi što bi nas stajalo autonomno domobranstvo, što bi nas uprava Dalmacije stajala, za koju Austrija svake godine nadoplaćuje deficit od 1,200.000 forinti? A kad ste već voljni takav posao preuzeti, kao što je sklapanje nove nagodbe i osvajanje Rieke i Dalmacije, jeste li vi pomislili na naše jadikovanje u stanu zemaljskom? Ako je naš narod tako gol i bos, tako siromašan i propao kao što vi tvrdite, je li moguće s njime tako ratoborne poslove izvršiti kao što sebi zamišljate?|Govor zastupnika Gjure pl. Gjurkovića, str. 1046.}}</ref> [[Grb Republike Hrvatske|Grb]] Trojednog Kraljevstva zato je uključivao i povijesni dalmatinski grb, baš kao što je taj grb bio prisutan u zajedničkom grbu [[Zemlje Krune sv. Stjepana|zemalja Krune sv. Stjepana]], međutim dalmatinski grb se nalazio i na austrijskom krunskom grbu. Hrvatski političari jasno su izricali svoje uvjerenje da i [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosna i Hercegovina]], koja je bila pod zajedničkom austrijsko-ugarskom upravom pripada hrvatskim zemljama. == Povijest == === Pozadina === [[Slika:Jellasics harcosai kozott.jpg|mini|lijevo|200px|[[Ban Jelačić]] među svojim vojnicima prije bitke kod Schwechata, 1848.]] {{Glavni|Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatska u Revoluciji 1848.}} [[Datoteka:Hrvatski sabor 1861.jpg|minijatura|desno|[[Hrvatski sabor 1861.]], nazvan i "velikim"]] Iako se naziv ''Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija'' koristio od 17. stoljeća kako bi označio povijesno i pravno hrvatske zemlje,<ref name="lzmk">{{cite web |url=http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/891-sabor-hrvatska |title=Sabor |work=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] |accessdate=2013-02-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141025223840/http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/891-sabor-hrvatska |archivedate=25. listopada 2014.}}</ref> u prvoj polovici 19. stoljeća samo su sjeverozapadna i središnja Hrvatska te dio [[Kraljevina Slavonija|Slavonije]] (kao formalno kraljevina podređena Hrvatskoj) bile pod vlašću hrvatskog [[ban]]a i [[sabor]]a. U razdoblju nacionalne i kulturne homogenizacije tijekom [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u tridesetim i četrdesetim godinama sve su snažniji zahtjevi za ujedinjavanjem zemalja i većom samostalnošću. Revolucionarne [[1848.]] [[Hrvatski sabor 1848.|sabor]] na čelu s [[ban Jelačić|banom Jelačićem]] obnovio je cjelovitost Trojedne Kraljevine pod banskom vlašću<ref>[[Ustav Republike Hrvatske]], izvorišne osnove</ref> s vlastitom, nezavisnom [[Bansko vijeće|banskom vladom]] te je prekinuo odnose s [[Ugarska|Ugarskom]].<ref name="lzmk"/> Kao reakciju na mađarsko nijekanje hrvatskih prava i započetu nacionalno-građansku revoluciju u Ugarskoj i Austriji, Jelačić je uz suglasnost bečkog dvora ugarskoj vladi objavio rat i poveo [[Hrvatska u revoluciji 1848.|vojnu kampanju]] u Ugarskoj i Austriji u sklopu koje je Hrvatskoj nakratko vraćeno [[Međimurje]]. Car [[Franjo Josip I.]] imenovao je Jelačića i [[guverner]]om [[Corpus separatum|Rijeke]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] te zapovjednikom [[Vojna krajina|Vojne krajine]], tako da je Jelačić pod svojom upravom ujedinio gotovo sve hrvatske zemlje. No, umjesto naklonosti [[Habsburg|bečkog dvora]], banskoj Hrvatskoj je, kao i ostalim krunovinama [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]], [[Bachov apsolutizam|Bachovim apsolutizmom]] (1850. – 1859.) ukinuta autonomija i raspušten Sabor. 1860. [[Listopadska diploma|listopadskom diplomom]] car je vratio ustavnost, a [[Hrvatski sabor 1861.|sabor je 1861.]], raspravljajući o državnopravnim odnosima s Austrijom i Ugarskom, zakonskim člankom 42. [[Ugarska|Ugarskoj]] ponudio državnu zajednicu uz uvjet načelne ravnopravnosti, priznanja hrvatskih povijesnih teritorija i hrvatske autonomije. Upravo kad je [[Hrvatski sabor 1865. – 1867.|novi saziv sabora]] ponudio caru vezivanje Hrvatske uz Austriju, preustroj monarhije prekinuo je [[Austrijsko-pruski rat|rat Austrije s Pruskom i Italijom]]. Poraz [[1866.]] oslabio je [[Austrijsko Carstvo|Austriju]] te je bila prisiljena podijeliti suverenitet u monarhiji [[Austro-ugarska nagodba|nagodbom s Ugarskom]] 1867., koja je podijelila hrvatski nacionalni prostor i ostavila Hrvatskoj kao jedinu opciju dogovor s Ugarskom. === Nastanak === {{Glavni|Hrvatski sabor 1865. – 1867.|Hrvatsko-ugarska nagodba}} {{Quote box|width=30%|align=right|quote=Gospodo! U svetim dvoranama zajedničkog zakonodavstva vidite zastupnike Kraljevine Hrvatske i Slavonije, koji se ovdje vraćaju nakon 20 teških godina, kako bi ostvarili svoja ustavna prava i zajedno s vama bratski podijelili dobro i zlo, kao što su to stoljećima činili i naši pretci. Dopustite mi, gospodo, da se s vama uključimo u zajednički posao u interesu naše domovine!<ref name="hrcak.srce.hr">[https://hrcak.srce.hr/clanak/39787 Ladislav Heka: Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 28. No. 2. Prosinac 2007.]</ref>|source=[[Antun Vakanović]] u Zajedničkom saboru}} [[Datoteka:Nagodba Huhn.jpg|150px|minijatura|lijevo|Karikatura [[Julije Huhn|Julija Huhna]] iz [[1860.]]: ''Pod ugarskom krunom, kano s bratom, rukuje se Mađar s Hrvatom'']] Banskim namjesnikom imenovan je [[Levin Rauch]], koji je imao za zadaću postići čim prije nagodbu s Ugarskom, što je namjeravao provesti pod svaku cijenu. Iz javne službe počeo je otpuštati pristaše oporbene [[Narodna stranka|Narodne stranke]], dok su njihova radna mjesta dobivali [[unionisti]]. Zabranjena su i oporbena glasila. Kad je Rauch uvidio da po izbornom zakonu koji je sastavio [[Hrvatski sabor 1865. – 1867.|prijašnji saziv]] Sabora unionisti ne bi mogli zadobiti većinu, izradio je novi. Novim zakonom je povećan broj sabornika ''virilista'' (nebirani sabornici – velikaši), a broj biranih zastupnika ograničen je na 66.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://hss-smz.org/component/content/article/84 |title=HSS Sisačko-moslavačke županije, povijest |archive-url=https://web.archive.org/web/20111112114334/http://hss-smz.org/component/content/article/84 |archive-date=12. studenoga 2011. |access-date=17. veljače 2013.}}</ref> Zakon je kralj nametnuo [[20. listopada]] [[1867.]]<ref name="Horvat">Rudolf Horvat, ''Najnovije doba hrvatske povijesti'', Zagreb, 1906.</ref> Na izborima je raznim manipulacijama Rauch doista pobijedio [[Narodna stranka|Narodnu stranku]] – od 66 izabranih zastupnika, Narodna stranka dobila je jedva 14, čime je otvoren put za nesmetano sklapanje Nagodbe s Mađarima. Sabor se sastao [[8. siječnja]] [[1868.]] i izabrao odbor za pregovore. [[Hrvatska regnikolarna deputacija|Hrvatski kraljevinski odbor]], koji su činili isključivo [[unionisti]], uputio se [[27. travnja]] u [[Pešta|Peštu]], gdje je dugo raspravljao s ugarskim kraljevinskim odborom. Koncem srpnja 1868. odbori su uglavili Nagodbu.<ref name="Horvat"/> Nagodbom je dogovoren oblik budućeg zajedništva Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]], koje čine jedinstvenu [[Zemlje Krune sv. Stjepana|državnu zajednicu]]. Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija je definirana kao zaseban [[Nacija|politički narod]] sa svojim teritorijem. Trojedna Kraljevina bila je autonomna u pitanjima unutarnjih poslova, školstva i bogoštovlja, lokalne uprave i pravosuđa, dok je s Ugarskom imala zajedničku trgovinu, financije i promet. No, hrvatskog je [[ban]]a imenovala zajednička vlada u [[Budimpešta|Budimpešti]], a 55 % poreza prikupljenog u Trojednici odlazilo je u središnju blagajnu. Autonomni proračun Trojednice ograničen je na 2.2 milijuna forinti, što će se ubrzo pokazati nedovoljnim. Ispočetka je Nagodba u Trojednici prihvaćena s odobravanjem (u Zagrebu čak i s organiziranom proslavom), a u saboru se moglo čuti da je nagodbom Trojednici dana prava samostalnost.<ref name="hrcak.srce.hr">[https://hrcak.srce.hr/clanak/39787 Ladislav Heka: Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 28. No. 2. Prosinac 2007.]</ref> No, ugarske [[Riječka krpica|makinacije]] kojima je [[Corpus separatum|Rijeka]]<ref name="riječka krpica"/> pripala Ugarskoj te financijski položaj Trojednice uskoro su promijenili javno mnijenje. === Doba modernizacije === [[Datoteka:Mazuranic.jpg|120px|minijatura|desno|[[Ivan Mažuranić]], "Ban pučanin"]] Vladajući [[mađaroni]] su u saboru donijeli zakon po kojemu je svako pobijanje [[Nagodba|Nagodbe]] proglašava zločinom smetanja javnoga mira, pa čak i [[Veleizdaja|veleizdajom]]. Nezadovoljstvo postignutom Nagodbom rezultiralo je porazom [[Unionistička stranka|Unionističke stranke]] na izborima za Sabor [[1871.]], kada osvajaju samo 13 mandata nasuprot 51 opozicije. Godine 1871. [[Eugen Kvaternik]] s nekolicinom pravaša diže neuspješnu [[Rakovička buna|Rakovičku bunu]] za samostalnost Hrvatske. Kasnije iste godine Hrvatskoj i Slavoniji pridruženi su [[Vojna krajina|krajiški]] gradovi [[Bjelovar]], [[Senj]], [[Ivanić-Grad|Ivanić]] i [[Sisak]] te [[Varaždinski generalat]], tj. područje križevačke i đurđevačke pukovnija, na čijem području je osnovana [[Bjelovarska županija]]. Tijekom banovanja prvog ''bana pučanina'' [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] ([[1873.]] – [[1880.]]) Trojednica je ubrzano napredovala od [[Feudalno društvo|polufeudalnog]] prema suvremenom građanskom društvu. Liberalni Mažuranić je reformirao upravu i pravosuđe, odvojivši sudbenu vlast od izvršne i zajamčivši sucima neovisnost<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1874&page=172&size=45 Zakon o vlasti sudačkoj (1874.)] {{citat| §. 2. Pravosudje valja da bude posvema razlučeno od uprave, ter od iste nezavisno. §. 9. Sudci su nezavisni unutar granicah svoga zvanja sudačkoga.|,Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1873. (Komad I–XXVI., br. 1–58.) str. 147–149.}}</ref> u radu.<ref name="Bil29">[[#refbilandzic|Bilandžić]], 29.</ref> Osnovan je i [[Državni zavod za statistiku|statistički ured]].<ref name="DZS">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18750304&seite=00000133 Zakon ob ustroju ureda i vieća za zemaljsku statistiku u Hrvatskoj i Slavoniji], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju 1875, I–XXXIX. str. 133–135.</ref> [[Sekularizam|Sekularizirao]] je hrvatski školski sustav <ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18740304&seite=00000389 Zakon ob ustroju pučkib školah i preparandijah za pučko učiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji (1874.)], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1874. (Komad I–XXVI., br. 1–58.) str. 389–419.</ref> i uspostavio mrežu javnih škola.<ref name="bio-proleksis">{{cite web |url=https://enciklopedija.carnet.hr/natuknica.aspx?ID=47188&tip=n |title=Mažuranić, Ivan |work=[[Opća i nacionalna enciklopedija]] |accessdate=2011-01-20 |url-status=dead |archive-date=9. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151009143447/https://enciklopedija.carnet.hr/natuknica.aspx?ID=47188&tip=n }}</ref> Njegova reforma školstva ocijenjena je kao jedna od najboljih u Europi.<ref name="Bil29"/> U tom razdoblju osnovane su i neke od najvažnijih hrvatskih kulturnih i znanstvenih institucija, poput modernog [[Zagrebačko sveučilište|Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu]].<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18740304&seite=00000011 Zakonski članak sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije ob ustrojstvu sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu (1874.)],Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1874. (Komad I–XXVI., br. 1–58.) str. 11–28.</ref><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18740304&seite=00000374 Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za bogoštovje i nastavu br. 3715, kojom se izdaje naputak za provedbu zakona od 5. siečnja 1874. ob ustrojstvu sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu (1874)],Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1874. (Komad I–XXVI., br. 1–58.) str. 374–388.</ref><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1875&page=827&size=45 Zakon ob izboru rektora na kraljevskom sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu (1875.)],Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1875. (Komad I–XXXIX., br. 1–88.) str. 791–792.</ref> 1873. otvorena je željeznička pruga Budimpešta – Zagreb – Rijeka. Sabor je izjednačio sve građane Kraljevine bez obzira na vjersku pripadnost.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1873&page=333&size=45 Zakonski članak sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, kojim se ustanovljuje ravnopravnost izraelićanah sa sljedbenici ostalih u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji zakonom priznanih vjerozakonah (1873.)] {{citat| §. 1. Sliedbenici izraelitičke vjere priznaju se tako u pogledu slobodnoga izvršavanja vjerozakona, kano i u pogledu uživanja pravah političkih i gradjanskih ravnopravnimi sa sliedbenici ostalih u Hrvatskoj i Slavoniji zakonom primljenih vjeroizpoviestih. §. 2. Propisi, protivni usnovi ovoj, ukidaju se.|,Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1873. (Komad I–XXI., br. 1–61.) str. 313–314.}}</ref> Zakonom donesenim 14. siječnja 1875. zajamčena je sloboda sastajanja,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18750304&seite=00000025 Zakon o pravu sakupljati se (1875)]{{citat| §. 1. Dopušteno je sakupljati se uz obdržavanje ustanovah ovoga zakona. §. 2. Tko hoće da sazove pučku skupštinu ili u obće skupštinu pristupnu obćinstvu i neograničenu na pozvane osobe, dužan je to pismeno javiti poglavarstvu (§. 16.) tri dana prije, nego li će biti sastanak, i naznačiti mu svrhu, mjesto i vrieme. O učinjenoj prijavi ima se izdati odmah svjedočba.|,Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1875. (Komad I–XXXIX., str. 25–28.}}</ref> sloboda tiska<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1875&page=391&size=45 Zakon o porabi tiska za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju (1875.)]{{citat| §. 1. Svatko je vlastan misli svoje unutar granicah zakona putem tiska slobodno očitovati i razprostranjivati. §. 2. Što se god zakonom ovim naredjuje o tiskopisih, valja ne samo o proizvodih tiska štamparskoga, nego i od svih proizvodih književnih i umjetničkih, umnoženih ma kojim tvorilom mehaničkim ili keramičkim.|,Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1875. (Komad I–XXXIX., str. 355–367.}}</ref> i druge demokratske slobode.<ref name="Bil29"/> Nakon austro-ugarskog [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanja BiH]] [[1878.]] Sabor je uputio zahtjev kralju [[Franjo Josip I., car Austrije|Franji Josipu I.]] za sjedinjenje Dalmacije i BiH s Hrvatskom i Slavonijom, što je odbijeno, prije svega pod pritiskom Mađara, koji nisu željeli jačanje Hrvatske, koja bi se tako mogla bolje odupirati [[Mađarizacija|mađarizaciji]]. Budući da nakon austro-ugarskog [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanja BiH]] više nije bilo ni formalnih proturazloga za uključenje Vojne krajine u Hrvatsku, [[1881.]] Kraljevini je konačno, nakon dugih pregovora (čije je odugovlačenje jedan od razloga Mažuranićeve ostavke) pripojena čitava [[Vojna krajina]], čime se teritorij Kraljevine više nego udvostručio. === Héderváryjevo doba (1883. – 1903.) === [[Datoteka:Živio kralj Vlaho Bukovac.JPG|mini|200px|lijevo|Posjet kralja [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]] Zagrebu [[1895.]] i otvorenje zgrade [[HNK u Zagrebu|HNK]] ([[Vlaho Bukovac]]: ''Živio kralj!'')]] [[Datoteka:Khuen-Héderváry Károly.jpg|mini|150px|desno|Grof [[Dragutin Khuen-Héderváry]], hrvatski ban 1883. – 1903.]] [[Datoteka:Kordon vojnika Ilica 1902.jpg|160px|minijatura|desno|Vojska i oružništvo na ulicama Zagreba tijekom nemira 1902.]] Nakon ostavke bana Mažuranića, bansku dužnost preuzeo je [[Ladislav Pejačević]]. 1883. zajedničko ministarstvo financija naredilo je postavljanje dvojezičnih grbova i natpisa na urede u Kraljevini, što je bila povreda čl. 57. Nagodbe, po kojemu je hrvatski bio službeni jezik i za tijela zajedničke uprave u Trojednici. U Zagrebu su 15. kolovoza izbili neredi te su grbovi i natpisi skinuti. Buknuli su ozbiljni nemiri u Zagorju i u bivšoj banskoj Krajini. Ban Pejačević i hrvatski ministar [[Koloman Bedeković]] pošli su u Beč pokazati protuzakonitost ugarskog čina. Međutim, Ministarsko vijeće zaključilo je da će se dvojezični grbovi postaviti u Zagrebu kako bi se time spasio "povrijeđeni ugled državne vlasti". Pejačević je nato podnio ostavku. Ugarski premijer [[István Tisza|Tisza]] tražio je od ministarskog vijeća uvođenje komesarijata, pa je za kraljevskog povjerenika u Kraljevini imenovan general [[Hermann Ramberg|Ramberg]] sa zadatkom gušenja nacionalnog pokreta. Iako je vojska ugušila bunu, vraćeni su grbovi bez natpisa, tzv. ''nijemi grbovi''. Banom je potom imenovan [[Károly Khuen-Héderváry]]. Njegovo dugogodišnje banovanje obilježeno je političkim nasiljem i agresivnom mađarizacijom. Mađarski jezik je uveden u urede, škole, željeznicu. U tom se razdoblju sustavno guši svaka hrvatska oporba, a brojne nepodobne novine su stalno pod zabranom. Dao je pravo glasa stranim vladinim činovnicima u Hrvatskoj. Korupcijom i protekcijom uništio je Mažuranićev napredni pravosudni sustav. Khuen je poticao međustranačke sukobe i sukobe hrvatskog i srpskog građanstva. Nametnuo je [[ćirilica|ćirilicu]] u gimnazije te je izjednačio s latinicom, a dopustio je i korištenje srpskih zastava.<ref name="Bil30">[[#refbilandzic|Bilandžić]], 30.</ref> Promijenio je službeno ime jezika iz hrvatski u "hrvatsko-srpski".<ref name="Bil30"/> Za predsjednika sabora postavio je Srbina [[Vaso Đurđević|Vasu Đurđevića]].<ref name="Bil30"/> 1884. izglasani su tzv. ''Srpski zakoni'', upotpunjeni 1887., kojima [[srpska pravoslavna crkva|pravoslavna crkva]] na području Hrvatske dobiva pravo na samostalno školstvo. Héderváry je i financijski pomagao Srbe u Hrvatskoj.<ref name="Bil30"/> Unatoč umjerenom rastu gospodarstva,<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=151663 Željko Holjevac, Marko Rimac: Zemlje ugarske krune u doba mađarskoga milenija, Historijski zbornik, Vol. 6.4 No. 1., Svibanj 2013.]{{citat|Ipak su se Hrvatska i Slavonija prema rastu BDP-a nalazile na drugom mjestu u usporedbi s ostalim regijama Zemalja ugarske krune (prva je bila desna obala Dunava, a ravnica između Dunava i Tise bila je treća). Metode izračuna razlikuju se od autora do autora, zbog čega procijenjeni rast hrvatsko-slavonskoga BDP-a po stanovniku varira od 1,36 % do 1,96 % godišnje, ali su stope rasta prema svim procjenama bile na najvišoj razini u odnosu na ostale regije.|Historijski zbornik, Vol. 64. No. 1., Svibanj 2013. str. 53–54.}}</ref> industrijalizaciji, elektrifikaciji i gradnji mreže željeznica, dolazi do prvog većeg vala iseljavanja, ponajviše u SAD. Predstojnik odjela bogoštovlja i nastave, [[Isidor Kršnjavi]], kojemu su mnogi zamjerali služenje Khuenu, uspio je vješto u vrijeme Khuenova režima osigurati novac za gradnju škola i kulturnih objekata. Najvažniji je zgrada [[HNK u Zagrebu]], koju je 14. listopada 1895. otvorio kralj [[Franjo Josip I.]] Tom prilikom, kako bi kralja upozorili na mađarizaciju, skupina studenata je na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Jelačićevom trgu]] [[Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.|spalila mađarsku zastavu]], što je izazvalo novi val represije. Hrvatsko-srpski sukob pak kulminirao je [[10. kolovoza]] [[1902.]], kada su novine Srba u Hrvatskoj, zagrebački ''[[Srbobran (novine)|Srbobran]]'', prenijele tekst iz jednog beogradskog lista pod nazivom ''Do istrage vaše ili naše'', u kojem se nijekalo postojanje hrvatske nacije i prognozirao rezultat sukoba Hrvata i Srba, pozivajući na uništenje: {{citat|Ta se borba mora voditi do istrage naše ili vaše. Jedna stranka mora podleći. Da će to biti Hrvati, garantira nam njihova manjina, geografski položaj, okolnosti što žive svuda pomiješani sa Srbima i proces opće evolucije po kojem ideja srpstva znači napredak.<ref name="Bil31">[[#refbilandzic|Bilandžić]], 31.</ref>|N. Stojanović, 1902.}} Razjarene mase palile su [[Zastava Srbije|srpske zastave]] i razbijale srpske institucije, trgovine, radnje.<ref name="Bil31"/> Nezadovoljstvo protiv Khuenove mađarizacije je eruptiralo 1903., kada je Ugarski sabor odbio zahtjev za poboljšanje financijskih uvjeta u Hrvatskoj formulacijom kako Ugarska zapravo uzdržava Hrvatsku, iako je pola hrvatskih poreza odlazilo u blagajnu u Budimpešti. Početkom travnja dogodio se sukob vojske i seljaka koji su skinuli [[Zastava Mađarske|mađarsku zastavu]] sa željezničke postaje u [[Zaprešić]]u, prilikom čega je došlo do krvoprolića. Nakon toga neredi su zahvatili čitavu Hrvatsku. Napadani su posjedi i radnje [[mađaroni|mađarona]], protjerivani su mađarski činovnici, paljene su mađarske zastave i banove slike. Prosvjednici su se posebno okomili na simbol mađarizacije – željeznicu, režući brzojavne stupove i skidajući protuzakonite mađarske natpise. Pobuna je ugušena prijekim sudom i represijom, no [[Khuen Héderváry|Héderváry]] je konačno bio prisiljen odstupiti. === Politika novoga kursa=== {{glavni|Politika novoga kursa|Hrvatsko-srpska koalicija}} {{Dvostruka slika|lijevo|Fran Supilo 1907 Th. Mayerhofer.png|150|Teodor Pejačević.jpg|150|[[Frano Supilo]], vođa HSK do 1910.|[[Teodor Pejačević]], ban 1903. – 1907.}} [[Datoteka:Cuvaj karikatura.jpg|150px|minijatura|lijevo|Karikatura bana Cuvaja]] Ban [[Teodor Pejačević]] koji ga je naslijedio uspio je povratiti mir u zemlju, obećavši slobodu tiska i okupljanja. Mladi naraštaj hrvatskih političara, izvukavši pouke iz dotadašnjeg saveza Budimpešte i hrvatskih Srba, odlučio je pokušati pridobiti i jedne i druge "za hrvatsku stvar". [[Frano Supilo]] okupio je u [[Corpus separatum|Rijeci]] u listopadu 1905. 44 zastupnika saborske oporbe. Oni su ponudili podršku mađarskoj oporbi u borbi protiv austrijskih pritiska, ali zauzvrat su zatražili priključenje [[Markgrofovija Istra)|Istre]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] Hrvatskoj i Slavoniji, reformu izbornog zakona, neovisnost sudstva i novu reviziju Nagodbe. Sve oporbene stranke u Hrvatskoj pristale su uz ovu [[Riječka rezolucija|Riječku rezoluciju]], osim [[frankovci|frankovaca]] i [[Hrvatska pučka seljačka stranka|HPSS-a]] [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. Nakon što su hrvatski Srbi [[Zadarska rezolucija|Zadarskom rezolucijom]] podržali hrvatsku oporbu, stvorena je [[Hrvatsko-srpska koalicija]]. Politika HSK temeljila se na suradnji s Ugarskom, talijanaškim strankama u Dalmaciji te srpskima u Hrvatskoj i Slavoniji, jamčeći široke ustupke što se tiče srpske manjine u Hrvatskoj. Pejačević je s HSK sklopio sporazum te je HSK preuzela resore u Vladi. No, nakon žestokih sukoba Hrvata s Talijanima i Mađarima u Rijeci i donošenja [[Željeznička pragmatika|Željezničke pragmatike]] 1907., kojom je mađarska vlada htjela ozakoniti [[mađarski]] kao jedini službeni na željeznicama u Hrvatskoj, dolazi do sloma "[[politika novog kursa|politike novog kursa]]". Pejačević i članovi HSK dali su ostavku, a nakon kratkotrajnog banovanja [[Aleksandar Rakodczay|Rakodczayja]], banom je imenovan [[Pavao Rauch]]. Austrijska vlada poticala je protusrpsko raspoloženje u Hrvatskoj, a pokrenula je i montirane procese kako bi oslabila HSK, [[Veleizdajnički proces]] i [[Friedjungov proces]]. Na suđenju u Friedjungovom procesu je dokazano da su optužbe utemeljene na lažnim i krivotvorenim dokumentima, dok je među nekim okrivljenim Srbima u Veleizdajničkom procesu ipak bilo velikosrpskih agitatora i protudržavne djelatnosti.<ref>[[#refkolar|Kolar]], str. 136–138.</ref> Ban [[Pavao Rauch|Rauch]] bio je tada prisiljen napustiti položaj. Njegov nasljednik, [[Nikola Tomašić]], premda je prvo sklopio sporazum s HSK, nastavio je sukob s Koalicijom, želeći biti najvažniji politički čimbenik. Zbog prvotnog političkog oportunizma Koalicije iz nje je otišao [[Frano Supilo]]. Nakon neuspjeha svoje stranke na izborima i vala nezadovoljstva Tomašić je podnio ostavku. [[Datoteka:Trialistični_zemljevid_Beč_1905.jpg|mini|desno|Jedan od mnogih [[Trijalizam|trijalističkih]] Prijedloga za preustrojem carevine, kojem su težili mnogi hrvatski intelektualci. Henrik Hanau, Beč 1905.g.]] [[3. travnja]] [[1912.]] suspendiran je Ustav u Trojednoj Kraljevini, a ban [[Slavko Cuvaj]] imenovan je kraljevskim povjerenikom i dobiva gotovo diktatorske ovlasti, cenzurirajući tisak i ograničavajući politički život. U to doba pojavljuje se pokret projugoslavenske mladeži, potaknute i srpskim širenjem u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]], koja pribjegava i terorističkim metodama.<ref>[http://www.zarez.hr/clanci/hrvatska-je-stupila-u-europu# Neven Jovanović, Hrvatska je stupila u Europu: Noga filologa, Zrez, br. 200., 23. Veljače 2007.]</ref> Zaredali su prosvjedi, štrajkovi i nemiri. Na Cuvaja je dvaput pokušan [[Atentati na bana Cuvaja|atentat]]. Zbog narodnog nezadovoljstva, ban je već krajem iste godine prisiljen na odstup, a [[30. studenoga]] [[1913.]] povučene su i posebne ovlasti dodijeljene banu. Imenovanjem [[Ivan Skerlecz|Ivana Skerlecza]] banom došlo je do dogovora HSK i ugarske vlade te je u zemlju vraćeno ustavno stanje i normalan politički život, no mađarski se u praksi i dalje koristio na željeznicama. I na Skerlecza je pokušan [[Atentat na bana Škrleca|atentat]]. Na [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913.|općim izborima 1913.]] ponovno pobjeđuje [[Hrvatsko-srpska koalicija]], dok je vladina stranka dobila tek 10 mjesta. Bez razočaranog Supila, HSK je vodila oportunističku politiku. Najveći skandal bio je Zakon o izvlaštenju morske obale iz ožujka 1914., kojim je ugarska vlada trebala dobiti pravo upravljanja cjelokupnim obalnim pojasom. === Prvi svjetski rat === {{Glavni|Hrvatska u Prvom svjetskom ratu}} [[Datoteka:Hrvatska Država 29.10.1918.jpg|mini|desno|250px|''"[[Hrvatska država (Zagreb)|Hrvatska Država]]"'', glasilo [[Starčevićeva stranka prava|Starčevićeve stranke prava]], javlja o raskidu svih veza Hrvatske i Austro-Ugarske]] Prvi svjetski rat prekinuo je nastojanja oko dobivanja veće samostalnosti unutar Austro-Ugarske. Hrvatski se političari tijekom rata dijele između [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]] te Radićeve [[HPSS|Hrvatske pučke seljačke stranke]] i frankovaca koji su činili oporbu. Koalicija je načelno podupirala [[Kraljevina Jugoslavija|južnoslavensku državnu zajednicu]], ali je do samog kraja oportuno bila uz ugarsku vladu, dok se oporba zalagala za [[trijalizam]]. Dio hrvatskih političara i kulturnih djelatnika odlazi u emigraciju, gdje stvaraju [[Jugoslavenski odbor]] koji je [[20. srpnja]] [[1917.]] sklopio [[Krfska deklaracija|Krfsku deklaraciju]] s vladom [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]. U Hrvatskoj je stanje bilo iznimno teško, izbili su glad i oskudica, a veliki broj poginulih i ranjenih vojnika značajno je utjecao na gospodarstvo. Sabor je proglasio nezavisnost Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije [[29. listopada]] [[1918.]], raskidajući sve državnopravne veze s Austrijom i Ugarskom te istovremeno pristupajući novoosnovanoj [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Državi Slovenaca, Hrvata i Srba]]. Tom je prilikom došla do izražaja pravna pripadnost Dalmacije i Rijeke Trojednici. Naime, Hrvatski je sabor razriješio ne samo državnopravne veze s Austro-Ugarskom Kraljevine Hrvatske i Slavonije, nego i Dalmacije i Rijeke, iako nad njima zapravo nije imao formalnu vlast. Formalno, banovi Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije bit će imenovani do [[1921.]], a županije su se očuvale sve do 1922. == Institucije == [[Datoteka:Pavao Rauch and dignitaries in Zagreb.JPG|mini|250px|Ban [[Pavao Rauch]] i članovi [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Vlade]] na Trgu sv. Marka u Zagrebu]] Zakonodavnu vlast u Trojednici obavljao je Sabor,<ref name="uređenje sabora"/> dok je izvršna kraljevska vlast bila predana hrvatskoj vladi<ref name="najviši reškript"/> na čelu s banom. Mažuranićevim reformama sudstvo je značajno depolitizirano te je zadobilo autonomiju. === Vlada === [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska Hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vlada]] (službeno: ''Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska vlada'', sukladno Zakonskom članku II.<ref name="najviši reškript">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18690304&seite=00000007 Najviši reškript, kojim se potvrdjuje zakonski članak ob ustrojstvu autonomne hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade (1869)], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1869. komad I. – VIII., str. 8–12.</ref> iz 1869. Sabora Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije) imala je tri odjela (ministarstva): odjel za unutarnje poslove, odjel za bogoštovlje i nastavu te odjel za pravosuđe. Četvrti odjel, odjel za narodno gospodarstvo, osnovao je [[1914.]] [[podban]] [[Vinko Krišković]].<ref name="vk"/> Iako gospodarstvo po [[Hrvatsko-ugarska nagodba|hrvatsko-ugarskoj nagodbi]] nije bilo u nadležnosti hrvatske vlade, već zajedničko, ispravno uvidjevši da bez gospodarske samostalnosti nema napretka, podban Krišković je odlučio 'na mala vrata' početi s kreiranjem nacionalne gospodarske politike. Zemaljska vlada imala je u svom sklopu i pomoćne urede: Predsjednički ured (Prezidijal), Zemaljsku blagajnu,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18710304&seite=00000075 Zakonski članak XIX. 1870. sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, ob ustrojstvu kraljevske hrvatsko-slavonske zemaljske blagajne], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1871. komad I–XXV., str. 75–76.</ref> Računarski ured, [[Državni zavod za statistiku|Statistički ured]],<ref name="DZS"/> [[Hrvatski državni arhiv|Zemaljski arhiv]]<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18700304&seite=00000310 Zakonski članak VII. 1870. sabora kraljevinah Dalmacije; Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju zemaljskoga arkiva istih kraljevinah. (Sankcioniran 12. Rujna 1870. Proglašen u saboru istih kraljevinah 14. Studenoga 1870.)], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 310–311.</ref> i [[Hrvatsko-slavonsko oružništvo|Zemaljsko-oružničko zapovjedništvo]]. ==== Ban ==== {{Glavni|Hrvatski ban|Hrvatska i Slavonija#Banovi|l2=Popis banova 1868. – 1918.}} Na čelu vlade stajao je [[ban]], odgovoran Saboru.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18690304&seite=00000007 Najviši reškript, kojim se potvrdjuje zakonski članak ob ustrojstvu autonomne hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade (1869)]{{citat|§. 9. Ban, stojeći na čelu zemaljske vlade (§. 5.), odgovoran je saboru zemaljskomu za ustavnost i zakonitost vladarskih aktah, spadajućih u svoje područje i zvaničnih djelah svojih. Ova odgovornost kao i sastav sudišta, koje će suditi ob obtužbi Bana, dotično njegovoga zamienika, i postupak pred tim sudištem odrediti će se posebnim zakonom.|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1874. komad I.–VIII., str. 10.}}</ref> Po ustavu on nije smio biti djelatna vojna osoba, što je odražavalo mađarski strah od aktivne vojne uloge koju je igrao [[ban Jelačić]]. Bana je imenovao kralj<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1868&page=134&size=45 Hrvatsko-ugarska nagodba]{{citat| §. 51. Bana kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije imenuje Nj. c. i kr. apošt. Veličanstvo na priedlog i uz premapodpis zajedničkoga kr. ugarskoga ministarskoga predsjednika. §. 52. Gradjansko dostojanstvo bana odlučuje se za buduće od dostojanstva vojničkoga, pa se pravilom ustanovljuje, da odsele vojnička osoba ne može imati ikakva upliva na gradjanske poslove u kraljevinah Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji.| Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za god. 1868. (Komad I.–VI., br. 1–19.)}}</ref> na prijedlog [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarsko-hrvatskog]] ministra predsjednika ([[premijer]]a), što je u mnogome ograničilo hrvatsku autonomiju. Nadalje, nije postojao institut izglasavanja nepovjerenja banu ili vladi u saboru.<ref name="hod22"/> Ban je i po nagodbi zadržao ranije počasti i dostojanstva,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1868&page=134&size=45 Hrvatsko-ugarska nagodba]{{citat| §. 53. Banu gradjanskoga stališta bit će i od sada naslov: Ban kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i časti banskoj pripadati će sva ona prijašnja preimućtva i dostojanstva, koja se slažu s njegovim novim položajem. Po tome i nadalje ostaje članom kuće velikašah zajedničkoga sabora.| Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za god. 1868. (Komad I.–VI., br. 19.)}}</ref> te je po vlastitom pravu bio član Doma velikaša zajedničkog sabora i treći po rangu dostojanstvenik [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemalja krune Sv. Stjepana]] kao jedan od stjegonoša kraljevstva (barones regni),<ref>Državni vodič A.-U. Monarhije [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=shb&datum=1876&page=796&size=45 Staatshandbuch 1876]: Königreich Ungarn und die damit verbundenen Teile; Barones Regni (Bannererren) str. 635.</ref> nakon [[palatin]]a (nadvornika)<ref>od 1867. palatin se više neće imenovat, jer ovlasti preuzima odgovorno ugarsko ministarstvo [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1869&page=36&size=45 Zakonski članak (VII. 1867.) O preinaci onih naredabah članka 3. zakonah god. 1847./8., što se na dielokrug nadvornika kao kralj. namiestnika odnose i o odgodi izbora nadvornika] Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za 1869. god. komad I.–VIII., br. 1.–18., str. 14.</ref> i suca kraljevstva (judex curiae regiae). Po položaju ban zajedno s palatinom i sucem kraljevstva sudjeluje u krunidbi novog kralja,<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=282834 László Heka; USTAVNOPRAVNO PITANJE KRUNIDBE U HRVATSKO-UGARSKOM PRAVU (U POVODU 150. OBLJETNICE KRUNIDBE FRANJE JOSIPA I. ZA KRALJA UGARSKE I HRVATSKE)]{{citat| Krunidbeni obred nije bio propisan zakonom, nego se odvijao prema običajnom pravu i u njemu su sudjelovala tri najviša državna dužnosnika (prema Tripartitumu to su bili po redu: palatin, državni sudac i hrvatski ban) te dvorski peharnik. Kralj bi najprije kleknuo pred oltar i dotičući Evanđelje položio crkvenu zakletvu pravednosti i mira (iuramentum iustitiae et pacis). Nakon toga bi ga ugarski primas pomazao i ogrnuo plaštem sv. Stjepana, a potom je uslijedila krunidbena misa i sam čin krunidbe, kada je ostrogonski nadbiskup stavio novome kralju (od 1687. zajedno s palatinom) krunu sv. Stjepana na glavu. Palatin bi nakon toga prvi uzviknuo: Živio okrunjeni ugarski kralj!, a zatim je dvorski sudac (iudex curiae) novome kralju predao žezlo, hrvatski ban državnu jabuku, a vrhovni dvorski peharnik mač svetoga Stjepana (to su uz krunu bila tri simbola vlasti)| Pravni vjesnik : časopis za pravne i društvene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Vol. 33. No. 3–4 Prosinac 2017. str. 73.}}</ref> činu koji nije imao ceremonijalan, već ustavnopravni značaj.<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=282834 László Heka; USTAVNOPRAVNO PITANJE KRUNIDBE U HRVATSKO-UGARSKOM PRAVU ]{{citat| Ustavnopravni karakter krunidbe očitovao se u tome što su prisega i krunidbena zavjernica smatrane ugovorom između naroda i vladara jer je naime, kralja prije krunidbe diaeta “izabrala”, ili mu je odredila izborne i krunidbene uvjete, a zatim je on prisegnuo i izdavanjem zavjernice potvrdio da će se istih pridržavati. Slijedom toga, u slučaju kraljeva kršenja prisege, narod je stekao pravo zatražiti njegovo odstupanje. Krunidbeni uvjeti redovito su se odnosili na poštovanje Zlatne bule, a poslije Tripartita, Pragmatičke sankcije i svih staleških povlastica, odnosno teritorijalne cjelovitosti ugarsko-hrvatskog kraljevstva itd. Stoga je diploma inaugurale, koja se od Vladislava I. izdavala pri krunidbi (ali prije samoga čina) imala karakter ustava.| Pravni vjesnik: časopis za pravne i društvene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Vol. 33. No. 3–4. 2017. str. 73.}}</ref> Njegov zamjenik, [[podban]], uz dužnost zamjenika bana obično je bio i predstojnik odjela unutarnjih poslova Zemaljske vlade. === Sabor<ref name="uređenje sabora">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1870&page=305&size=45=== Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah.], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 283–286.</ref>=== [[Datoteka:Portraiti iz hrvatskog sabora (serija prva) 1907 Hrvatska smotra.png|180px|minijatura|desno|Karikature zastupnika Hrvatskog sabora 1907.]] {{multiple image | align = left | direction = vertical | header = | width = 200 | image1 = Sabor_1914.jpg | caption1 = Sjednica Sabora | image2 = Markov trg 1914.jpg | caption2 = Grof [[István Tisza|Tisza]] ulazi u sabornicu s [[Ivan Skerlecz|banom Skerleczom]] i [[Ministar za Hrvatsku i Slavoniju|ministrom za Hrvatsku]], [[Teodor Pejačević|grofom Pejačevićem]], [[1914.]] }} Zakonodavnu vlast u autonomnim poslovima obavljao je [[Sabor]]<ref name="uređenje sabora"/> Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Pravo inicijative podjednako je pripadalo je kruni, zastupanoj po kraljevskoj zemaljskoj vladi i saboru. Zakonski tekst utvrđivao je isključivo Sabor.<ref name="hod22">[[#refhodimir|Sirotković]], 22.</ref> Kad je zakonska osnova bila prihvaćena u svim čitanjima, ona se dostavljala banu da on redovnim putem zatraži potpis vladara.<ref name="hod22"/> [[Ban]] nije imao pravo zadržati zakonsku osnovu niti ju vraćati Saboru tražeći njezine dopune i ispravke, jer on nije bio zakonodavni čimbenik, pa mu i nije pripadalo [[veto|pravo veta]]. Svaki zakon što ga je potpisao vladar morao je supotpisati ban kao čelnik Zemaljske Vlade te uz njega i [[Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ministar bez lisnice|hrvatski ministar]]. Time bi zakon bio sankcioniran i inartikuliran te bi postajao tzv. "zakonski članak".<ref name="hod22"/> Sabor je donosio i [[proračun]], kontrolirao upravu (postavljanjem interpelacija, primanjem pritužbi i molbi), donosio je rezolucije, te se mogao putem tzv. adrese izravno obratiti kralju – što se u ustavnoj praksi Kraljevine Hrvatske i Slavonije često koristilo.<ref>[[#refhodimir|Sirotković]], 28.</ref> Sabornica na [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Trgu sv. Marka]] značajno je pregrađena i dograđena [[1907.]] Sabor je prvo imao 67 izabranih narodnih zastupnika,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1870&page=305&size=45=== Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah.]{{citat| §. 5. Sabor sastoji iz pozvanikah banskih sa virilnim glasom, i iz 67 zastupnikah narodnih. .. O narodnih zastupnicih govori zakon o izbornomu redu.|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 284.}}</ref> nakon čega je 1888. broj izabranih narodnih zastupnika povišen na 90,<ref name="sabor 1888">[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1888&size=45&page=669 Zakon, kojim se preinačuju nekoje ustanove zakonskoga članka II. 1870. ob uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije], Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1888. str. 641–643.</ref> te do 44 [[virilist]]a,<ref name="sabor 1888"/><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1870&page=305&size=45=== Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah.]{{citat| §. 5. Sabor sastoji iz pozvanikah banskih sa virilnim glasom, i iz 67 zastupnikah narodnih. Virilni glas u saboru imadu: a) nadbiskup zagrebački, metropolita doljnjo-karlovački, diecezanski biskupi, [[Vranski priorat|prior vranski]], službujući pravi veliki župani, upravitelji županijah i župan turopoljski. b) Svaki knez, grof ili barun, koji je sam, ili kojega su predji do sada pravo osobnoga glasa na saboru uživali; ili koji je kao indigena u hrvatsko-ugarski zakonik unešen, ako je u zemlji rodjen; ili nastanjen; ili tamo kao nadležan; samostalan, 24. godinu navršio, ako nije pod skrbničtvom ili stečajem, ako ne stoji u posebnoj iztragi, niti je osudjen radi zločina ili kaznjivoga djela počinjenoga iz koristoljubja, te ako osim toga posjeduje u Hrvatskoj ili Slavoniji na svoje ime u gruntovnici upisano takovo imanje, s kojim je jurisdikcija do godine 1848. skopčana bila. O narodnih zastupnicih govori zakon o izbornomu redu.|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 284.}}</ref> nebiranih uglednika, koji su imali pravo prisustvovati sjednicama i glasati (katolički i pravoslavni [[biskup]]i, [[Vranski priorat|vranski prior]]<ref>priorat [[Suvereni viteški malteški red|malteškog viteškog reda]], naslovnu titulu priora nosi [[Prepozit|prepošt]] [[Kaptol zagrebački|zagrebačkog kaptola]]; vidi: [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=250868 Marko Vulesica: Vranski priorat], Rostra : časopis studenata povijesti Sveučilišta u Zadru, Vol. 3. No. 3. Svibanj 2010. str. 9–18.</ref> [[Hrvatsko-slavonske županije|veliki župani]], župan turopoljski,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1895&page=234&size=45 Zakon o uređenju Plemenite Općine Turopoljske 1895.]{{citat| §. 10. Na čelu plemenite općine turopoljske stoji župan (§. 5. zak. čl. II. god. 1870. o uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije), kojega bira izmedju članovah zastupstvo pod slovom b) §. 8., koji su plemićkoga staleža, ukupno zastupstvo općine u svojoj skupštini na vrieme od deset godinah. Osim toga župan plemenite općine turopoljske treba da ima svojstva propisana §. 10. zak. čl. II. god. 1870. za zastupnike naroda. ..|Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1886 (I–XVII.) str. 270–281., Zagreb 1887.}}</ref> kao i članovi [[Knez|kneževskih]], [[grof]]ovskih, [[barun]]skih obitelji)<ref>zadnji popis obitelji s virilnim glasom [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alexaid=lks&datum=1891&page=153&size=45 Zakon o provedbi §. 10. zakona od 29. rujna 1888., kojim se preinačuju nekoje ustanove zak. čl. II. 1870. ob uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}{{citat| §. 1. Imenik onih kneževskih, grofovskih i barunskih obiteljih, kojim su članovi dosele uživali pravo glasa na saboru, uzakonjuje se na osnovu §. 10. zakona od 29. rujna 1888., kojim se preinačuju nekoje ustanove zak. čl. II. 1870. ob uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ovako: I. Knezovi: 1. [[Batthyány|Batthyány-Stratmann]]; 2. Odeschalchi. II. Grofovi: 3. [[Bombelles]]; 4. Chotek; 5. [[Drašković|Draskovich]]; 6. [[Eltz|Eltz-Kempenih]]; 7. [[Erdödy]]; 8. Jankovich; 9. Karácsony; 10. [[Keglevići|Keglevich]]; 11. Khuen-Belasi; 12. Nugent; 13. [[Oršići|Orsich]]; 14. Pallfy; 15. [[Pejačevići|Pejacsevich]]. III. Baruni: 16. Edelsheim Gyulai; 17. [[Inkey]]; 18. [[Jelačići (plemstvo)|Jellachich]]; 19. Kavanagh-Ballyane; 20. [[Kulmer]]; 21. Ottenfels-Gschwind; 22. Rauch.|, Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1891 (I–XVIII.) str. 123–125., Zagreb 1891.}}</ref> Međutim, velika većina [[virilist]]a nije sudjelovala u radu sabora. Sabor je otvarao osobno [[Habsburg|kralj]] ili od kralja "za taj čin napose imenovan namjesnik".<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1870&page=305&size=45=== Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah.]{{citat| §. 5. Sabor otvara i zatvara Njegovo Veličanstvo kralj ili Njegov za taj čin napose imenovani namjestnik; predsjeda mu pako po saboru izabrani predsjednik ili jedan od dvajuh saborskih podpredsjednikah.|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 284–285.}}</ref> To je po pravilu bio ban. Ovime se htjelo istaknuti poseban državnopravni položaj Hrvatskog sabora. U drugim parlamentima [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] (osim [[Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|mađarskog]] i [[Carevinsko vijeće|austrijskog]]) nije bilo takvog zakona na temelju kojega bi kralj morao otvoriti sabor.<ref name="hod23">[[#refhodimir|Sirotković]], 23.</ref> Kralj je uvijek mogao svojim reskriptom raspustiti sabor, no istovremeno je morao i raspisati nove izbore te se novi sabor morao sastati najkasnije tri mjeseca nakon raspuštanja.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1870&page=305&size=45=== Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah.]{{citat| §. 3. Zasjedanje sabora zaključuje Njegovo Veličanstvo kralj, komu pripada sabor odgoditi, a i razpustiti ga prije izmaka zakonarske periode, ali onda valja da se razpišu odmah novi izbori, i da se drugi sabor sastane najkrasnije tri mjeseca nakon razpusta prijašnjega.|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. komad I–XVII., str. 284.}}</ref> Zabilježen je niz primjera zloupotrebe ove vladareve ustavne ovlasti u svrhu političkog pritiska.<ref name="hod23"/> Mandat sabora je trajao 3 godine, a na čelu sabora su bili predsjednik i 2 potpredsjednika koje bi zastupnici birali između sebe. Zastupnici bi svake godine birali i saborskog bilježnika i rednika. Za konstituiranje sabora je bila potrebna nadpolovična većina verificiranih članova. Iako Sabor nije imao mogućnost izglasati nepovjerenje banu ili vladi, mogao je bana "staviti pod optužbu" za kršenje zakona ili nagodbe, u tom slučaju sudio bi mu poseban Kraljevinski sud sastavljen od 12 sudaca [[Stol sedmorice|Stola sedmorice]], predsjednika i prisjednika [[Banski stol|Banskog stola]] i drugih sudova (Kraljevskog sudbenog stola u Zagrebu i Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku, pri čemu bi suci nižih sudova bili članovi samo ako ne bi bilo dovoljno članova – sudaca Stola sedmorice) i 12 pravnika koje bi izabrao Sabor i koji nisi bili zastupnici (u praksi takav se slučaj nije dogodio). Oporba je češće znala svojim aktivnostima u Saboru uzburkati široke mase, postati tumač njihovih političkih i socijalnih zahtjeva te je tako bila legalni odušak javnog mnijenja u borbi protiv tuđinskog sustava izvršne vlasti.<ref>[[#refhodimir|Sirotković]], 29.</ref> Svojim manje-više normalnim djelovanjem te pogotovo slobodom govora tijekom čitavog Prvog svjetskog rata (imajući u vidu ratne prilike) bio je rijetka iznimka u Monarhiji. === Zajedničke institucije === [[Datoteka:Pécs Postapalota Címer.jpg|180px|minijatura|desno|Zajednički grb u Budimpešti]] [[Hrvatski sabor]] birao je 40 svojih zastupnika u zajednički [[hrvatsko-ugarski sabor]], uz još tri u dom velikaša (gornji dom) zajedničkog sabora. No, kako oni nisu imali mogućnost [[Veto|veta]], redovno su bili preglasavani. U zajedničkom saboru mogli su govoriti na hrvatskom jeziku, što se rijetko koristilo. Od 1868. do 1906. zastupnici Hrvatske i Slavonije govore na hrvatskom jeziku u ugarsko-hrvatskom saboru održali su svega dva puta, što se promijenilo nastupom politike novog kursa te su otad počeli gotovo isključivo govoriti hrvatskim.<ref>[https://books.google.com/books?id=xm9BAQAAMAAJ&hl=hr Govori hrvatskih delegata izrečeni u zajedničkom saboru u Budimpešti prigodom rasprave zakonske osnove u pragmatici željezničara: po stenografskom zapisniku], Tisak i nakl. Dioničke tiskare, Zagreb, 1907.; str. I.</ref> Tijekom obnova financijske nagodbe s ugarskom stranom hrvatski sabor je birao posebni pregovarački odbor, [[Hrvatska regnikolarna deputacija|Hrvatsku regnikolarnu deputaciju]]. U [[budimpešta]]nskoj vladi Hrvatska je bila zastupljena preko [[Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ministar bez lisnice|hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog ministra bez lisnice]] (ili ''hrvatskog ministra''). Taj institut je predstavljao novost u ustavnopravnoj povijesti državne zajednice Hrvatske i Ugarske. Hrvatski ministar je bio član zajedničke vlade koji je za svoj rad odgovarao ministru predsjedniku (a ne Hrvatskom saboru) i predstavljao je poveznicu između kralja i [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|zemaljske vlade]] u Zagrebu. Na zajedničke, [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] poslove (vanjska politika, vojska i [[monetarna politika]]), o kojima su odlučivala izaslanstva izabrana posebno s austrijske, a posebno s ugarske strane, Kraljevina Hrvatska i Slavonija mogla je utjecati kroz četiri člana izaslanstva Hrvatskoga sabora u ugarskoj delegaciji, izabrana iz redova zastupnika koje je [[Hrvatski sabor]] imenovao u zajednički sabor.<ref name="hun"/> === Izbori === [[Datoteka:A báni palota 1895 Dunky.png|200px|minijatura|desno|Banski dvori, 1895.]] Izbori za sabor održani su 1871., 1872., 1875., 1878., 1881., 1883., [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1884.|1884.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1887.|1887.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1892.|1892.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1897.|1897.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1901.|1901.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1906.|1906.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1908.|1908.]] i [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1910.|1910.]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1911.|1911.]] i [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913.|1913.]]<ref name="izbori"/> Pravo glasa bilo je dano muškarcima starijima od 24 godine te dodatno ograničeno obrazovnim, a kasnije imovinskim cenzusom – količinom plaćenog poreza. Sveukupno, Kraljevina Hrvatska i Slavonija imala je na prijelazu stoljeća oko 50.000 upisanih izbornika na 2,350.000 stanovnika, to jest oko 2 % stanovnika Hrvatske i Slavonije.<ref name="izbori"/> Izbornom [[Nikola Tomašić|Tomašićevom]] reformom iz 1910. broj izbornika raste na nešto više od 190.000 građana ili na 8,8 % cjelokupnoga pučanstva.<ref name="izbori"/> U Zagrebu je postotak građanstva koje je imalo pravo glasa narastao s 5 % na 7 %.<ref name="izbori">[https://hrcak.srce.hr/clanak/24649 Ines Sabotič, Stjepan Matković:Saborski izbori i zagrebačka izborna tijela na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Društvena istraživanja, Vol. 1.4 No. 1–2. (75–76) Travanj 2005.]</ref> Hrvatska i Slavonija bila je podijeljena na 90 izbornih kotara, no kako je [[Corpus separatum|Rijeka]] odbijala slati svoja dva zastupnika u Sabor, birano je 88 zastupnika. Izborni kotari nisu bili ujednačeni po stanovništvu, već je postojala značajna neravnoteža u glasovima. [[Izborni sustav]] je bio većinski, a ne razmjerni: kandidat koji je dobio najviše glasova u pojedinom kotaru osvojio bi zastupničko mjesto. To je ponekad dovodilo do velikog nesrazmjera između broja osvojenih glasova na razini Kraljevine i osvojenog broja mandata. Tako je, primjerice, na [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913.|izborima 1913.]] [[Hrvatska pučka seljačka stranka]] s 12.917 glasova u Hrvatskoj i Slavoniji dobila tek 3, a [[Srpska samostalna stranka]] s 11.704 glasača čak 17 zastupničkih mandata.<ref name="bulic">Ivan Bulić, Politika Hrvatsko-srpske koalicije uoči Prvoga svjetskog rata 1907. – 1913. ČSP, br. 2., 415–453. (2012)</ref> Zastupnici Mišćević, [[Svetozar Pribićević|Pribićević]], Krajnović i [[Bude Budisavljević|Budisavljević]] – njih četvorica – zajedno su dobili 1062 glasa, što im je omogućilo četiri saborska mandata, za razliku od pravaša M. Uroića, koji je osvojio 1.138 glasova u svom kotaru, ali ipak nije osvojio mandat.<ref name="bulic"/> Dana [[19. prosinca]] [[1917.]] Sabor je donio novi izborni zakon kojim je uvedeno opće izravno i tajno pravo glasa, no zbog raspada države zakon nije primijenjen.<ref name="lzmk"/><ref>[[#refbilandzic|Bilandžić]], 44.</ref> == Društvo == === Obrazovanje === [[Datoteka:Literacy in Austria-Hungary (1880).JPG|desno|mini|250px|[[Pismenost]] u Austro-Ugarskoj 1880. [[Vojna krajina]], s iznimno velikom nepismenošću, tada još nije bila potpuno uključena u Hrvatsku i Slavoniju.]] [[Datoteka:Kuno Waidmann- Muška učiteljska škola, Medulićeva 33, Zagreb (1891.-92.).jpg|desno|mini|250px|Zgrada Muške učiteljske škole u Zagrebu, izgrađena 1892.]] Školstvo je u Hrvatskoj bilo potpuno u nadležnosti [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Vlade]] i Sabora. U [[Ivan Mažuranić|Mažuranićevo]] vrijeme školstvo je sekularizirano i unaprijeđeno, a uspostavljena je bolja mreža javnih škola. Značajni napredak dogodio se zalaganjem [[Izidor Kršnjavi|Izidora Kršnjavija]], koji je za vrijeme [[Khuen Héderváry|Khuen]]ovog banovanja bio odjelni predstojnik za nastavu u [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|zemaljskoj vladi]] (ministar obrazovanja). Koncem godine 1883./84. bilo je u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji 1.227 pučkih osnovnih škola (1163 s nastavom na hrvatskom) s 1.750 učitelja.<ref name="214po">[[#refpolic|Polić]], str. 214.</ref> Djece školske dobi bilo je 188.443, a stvarno je pučku školu polazilo njih 109.665 (58 %).<ref name="214po"/> Djelovalo je i dvadesetak srednjih, trgovačkih i zanatskih škola.<ref name="214po"/> 1888. donesen je u Saboru novi školski zakon, kojim su uspostavljene učiteljske škole i propisana pravila za izobrazbu nastavnika, a u pučke škole je uvedena i tjelovježba (gimnastika).<ref name="215po">[[#refpolic|Polić]], str. 215.</ref> 1892. osnovan je i prvi ženski licej u Zagrebu, a u sljedećim godina broj škola za djevojke i mješovitih škola brzo je rastao.<ref name="215po"/> 1891. osnovan je i zemaljski zavod za gluhonijeme u Zagrebu,<ref>[[#refpolic|Polić]], str. 218.</ref> a ustrojen je i zavod za slijepu djecu. Tijekom 1890-ih osnovano je više srednjih, zanatskih, trgovačkih i šegrtskih škola, kao i [[gimnazija]]. [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Kr. zemaljska hrvatska vlada]] donijela je [[1894.]] odluku o obnovi starih i gradnji novih škola, njih ukupno 164.<ref>[[#refpolic|Polić]], str. 216.</ref> [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska vlada]] je prosječno izdvajala oko 2,000.000 [[forinta|forinti]] godišnje za školstvo<ref name="Polić, str. 217">[[#refpolic|Polić]], str. 217.</ref> (otprilike 10 % svog proračuna).<ref>[[#reffrank|Frank]], str. 6.</ref> Mreža škola je postupno rasla, tako da je već [[1898.]] bilo 1.360 škola s 2.361 učiteljem.<ref name="Polić, str. 217"/> 1910. nepismenost je iznosila 46,2 %, za muškarce 38,2 %, a za žene 53,7 %.<ref>[[#Biondich|Biondich 2000]], p. 16</ref> Godine [[1874.]] otvoreno je moderno [[Zagrebačko sveučilište]] (nazvano ''Sveučilište Franje Josipa I.''). Sveučilište je okupljalo hrvatsku inteligenciju, a kao jedino na jugu Austro-Ugarske privlačilo je i studente iz ostalih zemalja – [[Kranjska|Kranjske]], [[Koruška|Koruške]], [[BiH]], [[Bohemija|Češke]] i sl. Na Sveučilištu su veliki doprinos dali i znanstvenici i profesori iz drugih dijelova Monarhije, pogotovo [[Česi u Hrvatskoj|Česi]]: [[Vinko Dvořák]] osnovao je prvi kabinet iz fizike, njegov sunarodnjak Karel Zahradnik bio je prvi sveučilični profesor matematike, a Lavoslav Geitler je poslije postao i dekan Filozofskog fakulteta.<ref>Dora Koretić: [http://www.jutarnji.hr/ceh-je-nam-je-dao-svjetlo-i-gimnaziju--a-sad-nam-brani-ulazak-u-eu/313545/ ''Čeh nam je dao svjetlo, a sad nam brani ulazak u EU''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141010064449/http://www.jutarnji.hr/ceh-je-nam-je-dao-svjetlo-i-gimnaziju--a-sad-nam-brani-ulazak-u-eu/313545/ |date=10. listopada 2014. }}, Jutarnji list, 23.10.2009</ref><ref>[http://www.hcdzg.hr/zan01.htm Hrvatsko-Češke veze], Hrvatsko – češko društvo/Chorvatsko – česká společnost</ref> Ubrzo su osnovani i [[Veterinarski fakultet u Zagrebu|veterinarski]] i [[Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu|Šumarski fakultet]], a pri kraju Prvog svjetskog rata osnovan je i [[Medicinski fakultet u Zagrebu|medicinski fakultet]]. [[1913.]] izgrađena je zgrada [[NSK|Sveučilišne knjižnice]], u kojoj se danas nalazi [[Hrvatski državni arhiv]]. === Kultura === Nakon [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]] dolazi do ubrzanog razvoja kulture, pogotovo u gradovima. Dok su kazališta u Zagrebu i Osijeku već postojala, 1873. i Varaždin dobiva moderno kazalište, dok se u Zagrebu osniva stalna opera. Utemeljeni su i razni muzeji – [[Muzej za umjetnost i obrt]], [[Etnografski muzej Zagreb|Etnografski muzej]] i drugi. Najveći kulturni zamah dali su poticaji [[Izidor Kršnjavi|Izidora Kršnjavog]], odjelnog predstojnika za prosvjetu pod Hedervaryjem, i velikog mecene, biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]]. Upravo je Strossmayer osnovao [[Galerija Akademije|Galeriju slika]] u Zagrebu 1884., darovavši bogatu zbirku slika. Veliki poticaj prikupljanju i sustavnom pristupu kulturi u Hrvatskoj dala je i Milenijska izložba u Budimpešti, na kojoj je Trojedna Kraljevina [[Umjetnički paviljon|u svom paviljonu]] predstavila svoje kulturno-povijesno naslijeđe, prirodne ljepote i stvaralaštvo.<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2012 Ministarstvo kulture, Milenijska izložba]</ref> Krajem 19. stoljeća raste zanimanje i za zaštitu i očuvanje prirode. 1893. Zakonom o lovu zaštićene su ptice pjevice, 1900. posebnim zakonom zaštićene su i pećine, a potom su uslijedili i drugi zakoni.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Zastita-prirode-u-Republici-Hrvatskoj/Povijest-zastite-prirode-u-Republici-Hrvatskoj |title=Povijest zaštite prirode u RH, MZO |archive-url=https://web.archive.org/web/20141001191420/http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Zastita-prirode-u-Republici-Hrvatskoj/Povijest-zastite-prirode-u-Republici-Hrvatskoj |archive-date=1. listopada 2014. |access-date=8. srpnja 2013.}}</ref> == Zdravstvo == U skladu s Nagodbom javno zdravstvo je spadalo u autonomne hrvatske poslove za koje je bio nadležan odjel za unutarnje poslove kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu. Prvi zakon o ustroju zdravstva donesen je [[1874.]] za vrijeme [[Ivan Mažuranić|Mažuranićevih]] reformi,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18740304&seite=00000435 Zakon od 15. studenoga 1874. ob uredjenju zdravstva u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1874. kom. I-XXVI., str. 435.</ref> a dvije godine kasnije kao dopuna zakonu je izdan i detaljan naputak zemaljske vlade o radu medicinskog osoblja i minimalnim cijenama medicinskih usluga.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18760304&seite=00000101 Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove br. 22.633., kojom se izdaje naputak za podžupanijske liečnike i za gradske fizike, zatim u savezu s tim o razdjeljenju obćinah i područja kotarskih sudovah na podžupanijske liečnike, te kojom se napokon izdaje cienik o minamalnih nagradah za privatnu praksu tako podžupanijskih liečnikah, kao gradskih fizikah i razpoloživih ranarnikah], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1876. kom. III., str. 16.</ref> Tim zakonom na čelu javnog zdravstvenog sustava je bio [[praliječnik]] kraljevine kojega bi na prijedlog bana imenovao Kralj, uz praliječnika je kao savjetodavni organ vlade uspostavljeno zemaljsko zdravstveno vijeće, a koje se sastojalo od praliječnika, zemaljskog veterinara i najmanje 4 liječnika koje bi imenovao ban. Zakonom je predviđeno i da svaka podžupanija ima svoga podžupanijskog liječnika, kojega je zadaća bila vršiti nadzor nad zdravstvenim sustavom i medicinskim osobljem u dotičnoj podžupaniji, po potrebi podžupanije su trebale imati i svoga veterinara, dok su općine i gradovi trebali ustrojiti zdravstvene organe koji bi vršili zdravstveno-redarstvene poslove. Liječnici u državnoj službi morali su biti diplomanti opće medicine ili kirurgije i morali su znati hrvatski jezik.<ref name="karaula"/> U Zagrebu je [[1874.]] osnovan [[Zbor liječnika Kraljevine Hrvatske i Slavonije]], a u Osijeku je iste godine osnovano [[Društvo slavonskih liječnika]] koje se 1883. prisjedinilo Zboru u Zagrebu. Godine 1877. počinje izlaziti [[Glasnik društva slavonskih liječnika]] (1877. – 1878.) i Liječnički vjesnik [[Hrvatski liječnički zbor|Zbora liječnika Kraljevine Hrvatske i Slavonije]]. [[1872.]] u Kraljevini su bile samo 22 bolnice te je na jednu bolnicu dolazilo 80.000 stanovnika, no do [[1905.]] taj je broj smanjen na 61.000,<ref name="karaula"/> a u navedenom razdoblju broj bolnica je povećan za 36 %, a broj bolničkih kapaciteta za 364 %. Kao dio modernizacijskih reformi javnog zdravstva i izgradnje obrazovnog sustava za obrazovanje stručnog zdravstvenog osoblja Sabor je 1876. donio zakon o osnivanju primaljskog učilišta u Zagrebu, pri kojem se izvodio šestomjesečni studij primaljstva za koji je zemaljska vlada, naročito za polaznice iz seoskih sredine, osiguravala pune stipendije.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18760304&seite=00000729 Zakon od 29. listopada 1876. ob ustrojenju primaljskoga učilišta u Zagrebu], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1876. kom. XXXV., str. 114.</ref><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18770304&seite=00000667 Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove br. 14.950., kojom se ustanovljuje naputak za primalje], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1877. kom. XXVI., str. 667.</ref><ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18780304&seite=00000301 Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odielah za unutarnje poslove i za bogoštovje i nastavu br. 9343., kojom se ustanovljuje pravilnik za primaljsko učilište u Zagrebu], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1878. kom. XIX., str. 47.</ref> Iako je osnivanje [[Medicinski fakultet u Zagrebu|medicinskog fakulteta]] bilo predviđeno još 1861. i odobreno 1874., zbog nedostatka sredstava fakultet je započeo s radom tek 1917. u zgradi Plemićkog konvikta na Šalati.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=19180304&seite=00000207 Zakon od 26. lipnja 1918. o gradnji zgrada za liječnički fakultet i zemaljsku bolnicu s klinikama u Zagrebu], Zbornik zakona i naredaba valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju 1918., kom. IX., str. 29.</ref> Pri [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu je 1896. god. osnovan Zavod za farmakognoziju, a 1889. rješenjem cara i kralja Franje Josipa pokrenut je studij za magistre i doktore farmacije pri [[Sveučilište u Zagrebu|Kraljevskom sveučilištu Franje Josipa I.]] u Zagrebu.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18890304&seite=00000607 Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove i odjela za bogoštovje i nastavu, kojom se proglašuje previšnje riešenje od 22. rujna 1889., kojim se odobrava pravilnik za obrazovanje ljekarničkih vježbenikah i promjena §. 1. naučne osnove te izpitnoga reda za magisterij i doktorat farmacije na sveučilištu Franje Josipa I. Zagrebu], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1889. kom. XIV., str. 607.</ref> Istim rješenjem propisano je i obvezatno članstvo svih ljekarnika u Zboru ljekarnika Kraljevine Hrvatske i Slavonije u Zagrebu. Dodatno je ljekarništvo i ljekarnička profesija uređena novim zakonom o ljekarništvu iz 1894.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18940304&seite=00000353 Zakom od 11. travnja 1894. o ljekarničtvu], Zbornik zakona i naredaba valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju 1894., kom. XI., str. 52.</ref> Njime je predviđeno da se nove ljekarne otvaraju samo u mjestima s više od 4000 stanovnika, a koja još nemaju ljekarnu ili koja su od najbliže ljekarne udaljena više od 24&nbsp;km, dok u mjestima s već postojećom ljekarnom, novu je moguće osnovati tek na svakih 4000 st. Dozvolu za otvaranje nove ljekarne bi izdavala zemaljska vlada, a samo onim osobama sa stupnjem obrazovanja magistra ili doktora farmacije, neporočna ponašanja i minimalno 5 god. radnog iskustva na položaju ljekarničkog pomoćnika u nekoj ljekarni. Zakonom iz 1888. propisano je i veterinarstvo u Hrvatskoj, uređeno veterinarsko redarstvo na razini županija, kotara i gradova, predviđeno da svaka uprava županije, kotara i grada ima zaposlenog diplomiranog veterinara, a uspostavljene su i javne klaonice .<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18880304&seite=00000587 Zakon od 27. kolovoza 1888. ob uredjenju veterinarstra u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1888. kom. XIV., str. 81.</ref> Iste god. osnovana je Zemaljska veterinarska zaklada, a namjena joj je bila osigurati sredstva za veterinarske svrhe kao što je provođenje mjera za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti. Zdravstvene prilike, pogotovo na selu, bile su iznimno loše zbog nedostatka higijene, neimaštine, neukosti i nedostatka liječnika, što je uzrokovalo razmjerno visoku smrtnost, pogotovo kod djece. Smrtnost djece u prvoj god. života iznosila je od 29 % (1871.) do 24 % (1910.), a najniža je bila 1889. i 1903. i iznosila je 18 %, no u razdoblju od 1870. do 1910. značajno je smanjena smrtnost djece u dobi između 2 – 5 god., s 18.000 umrlih 1871. na 6.000 umrlih 1910., te ukupna smrtnost djece, s 90.000 umrlih 1871. na 64.000 1910. god. Osim vlade, znatne napore u zdravstveno obrazovanje seljaka ulagala su i braća Radić preko svog lista "[[Dom (novine)|Dom]]". [[1894.]] [[sabor]] je donio novi, detaljniji zakon o zdravstvu. '''Bolnice i broj bolesnika'''<ref>Izvor: Statistički godišnjak kr. Hrvatske i Slavonije 1905. i 1910., preuzeto iz: [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10450/1/Gospodarski%20i%20dru%C5%A1tveni%20razvoj%20Hrvatske%20i%20Slavonije%20.pdf Josip Petrlić: Gospodarski i društveni razvoj Hrvatske i Slavonije u svjetlu ugarsko-hrvatskih proračuna 1874. – 1914.], Zagreb, 2016., str. 114. (pristupljeno 14.12.2018.)</ref> {| class="wikitable" ! Godina ! broj bolnica ! broj bolničkih postelja ! ukupan broj bolesnika ! otpušteni izlječeni bolesnici ! otpušteni oporavljeni bolesnici ! otpušteni neizlječeni bolesnici ! umrlo ! ostalo u boln. koncem god. ! br. opskrbnih dana ! br. bolnica na 100.000 st. ! na 1 bolesnika opskrb. dana |- | 1886 | 29 | 2.272 | 17.150 | 12.218 | 1.586 | 651 | 1.254 | 1.541 | 537.759 | 1.40 | 31 |- | 1887 | 29 | 2.368 | 17.629 | 12.047 | 1.912 | 557 | 1.256 | 1.857 | 544.777 | 1.40 | 31 |- | 1888 | 29 | 2.404 | 19.515 | 13.768 | 2.052 | 538 | 1.350 | 1.817 | 579.295 | 1.40 | 30 |- | 1889 | 29 | 2.508 | 20.250 | 14.133 | 2.004 | 658 | 1.427 | 2.028 | 588.830 | 1.30 | 29 |- | 1890 | 29 | 2.602 | 22.452 | 16.388 | 2.418 | 759 | 1.625 | 2.362 | 629.524 | 1.30 | 28 |- | 1891 | 29 | 2.715 | 24.067 | 17.096 | 2.397 | 788 | 1.621 | 2.165 | 691.898 | 1.30 | 30 |- | 1892 | 29 | 2.864 | 27.356 | 20.009 | 2.521 | 831 | 1.723 | 2.271 | 731.550 | 1.30 | 29 |- | 1893 | 29 | 2.887 | 26.187 | 17.945 | 2.453 | 902 | 1.684 | 2.223 | 679.927 | 1.30 | 27 |- | 1894 | 29 | 3.030 | 28.304 | 17.651 | 3.094 | 1.374 | 1.675 | 2.510 | 736.254 | 1.10 | 28 |- | 1895 | 29 | 3.409 | 30.449 | 19.988 | 4.261 | 1.733 | 1.756 | 2.711 | 889.803 | 1.10 | 29 |- | 1896 | 36 | 3.736 | 33.189 | 22.456 | 4.332 | 1.781 | 1.890 | 2.728 | 938.766 |1.50 |28 |- | 1897 | 36 | 3.841 | 34.286 | 22.781 | 4.620 | 2.061 | 1.988 | 2.836 | 962.241 | 1.50 | 28 |- | 1898 | 36 | 3.829 | 34.570 | 22.090 | 5.623 | 2.144 | 1.882 | 2.831 | 938.948 | 1.50 | 27 |- | 1899 | 39 | 4.144 | 36.632 | 22.538 | 8.581 | 2.198 | 1.944 | 3.371 | 1.029.657 | 1.60 | 28 |- | 1900 | 39 | 4.366 | 37.611 | 23.549 | 6.579 | 2.158 | 2.016 | 3.309 | 1.079.791 | 1.60 | 29 |- | 1901 | 39 | 4.380 | 38.527 | 24.097 | 6.967 | 2.001 | 2.141 | 3.331 | 1.116.231 | 1.60 | 29 |- | 1902 | 41 | 4.575 | 41.334 | 25.808 | 7.637 | 1.999 | 2.032 | 3.858 | 1.168.523 | 1.60 | 28 |- | 1903 | 40 | 4.617 | 42.354 | 26.290 | 7.768 | 2.214 | 2.191 | 3.891 | 1.226.689 | 1.60 | 29 |- | 1904 | 38 | 4.863 | 45.900 | 27.776 | 9.112 | 2.566 | 2.283 | 4.163 | 1.322.074 | 1.50 | 29 |- | 1905 | 37 | 5.056 | 48.932 | 29.602 | 9.754 | 2.746 | 2.640 | 4.191 | 1.387.800 | 1.50 | 28 |- | 1906 | 39 | 5.193 | 49.619 | 28.669 | 11.525 | 2.522 | 2.579 | 4.334 | 1.430.124 | 1.60 | 29 |- | 1907 | 39 | 5.219 | 51.206 | 29.857 | 11.325 | 3.340 | 2.583 | 4.091 | 1.508.802 | 1.50 | 29 |- | 1908 | 39 | 5.242 | 52.849 | 30.488 | 11.962 | 2.992 | 2.744 | 4.663 | 1.565.288 | 1.50 | 30 |- | 1909 | 39 | 5.279 | 51.123 | 29.746 | 11.507 | 2.992 | 2.656 | 4.222 | 1.519.445 | 1.50 | 30 |- | 1910 | 37 | 6.461 | 52.004 | 29.760 | 11.862 | 3.330 | 2.568 | 4.484 | 1.512.683 | 1.40 | 29 |} '''Zdravstveno osoblje u Kr. Hrvatskoj i Slavoniji'''<ref>Izvor: Statistički godišnjak kr. Hrvatske i Slavonije 1905. i 1910., preuzeto iz: [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10450/1/Gospodarski%20i%20dru%C5%A1tveni%20razvoj%20Hrvatske%20i%20Slavonije%20.pdf Josip Petrlić: Gospodarski i društveni razvoj Hrvatske i Slavonije u svjetlu ugarsko-hrvatskih proračuna 1874. – 1914.], Zagreb, 2016., str. 117. (pristupljeno 14.12.2018.)</ref> {| class="wikitable" ! Godina ! liječnika ! dipl. ranarnika ! dipl. primalja ! dipl. ljekarnika ! na 100.000 st. : ! liječnika ! dipl. ranarnika ! dipl. primalja ! dipl. ljekarnika |- | 1892 | 197 | 66 | 596 | 117 | | 9,0 | 3,0 | 27,1 | 5,3 |- | 1893 | 211 | 60 | 619 | 113 | | 9,4 | 2,7 | 27,7 | 5,1 |- | 1894 | 228 | 62 | 640 | 117 | | 10,1 | 2,7 | 28,8 | 5,2 |- | 1895 | 240 | 64 | 670 | 117 | | 10,6 | 2,8 | 29,2 | 5,1 |- | 1896 | 277 | 53 | 635 | 117 | | 12,0 | 2,3 | 27,6 | 5,1 |- | 1897 | 287 | 51 | 686 | 120 | | 12,3 | 2,2 | 29,5 | 5,2 |- | 1898 | 304 | 47 | 731 | 120 | | 13,0 | 2,0 | 31,2 | 5,1 |- | 1899 | 317 | 46 | 757 | 126 | | 13,4 | 1,9 | 31,9 | 5,3 |- | 1900 | 318 | 41 | 799 | 123 | | 13,2 | 1,7 | 33,3 | 5,1 |- | 1901 | 330 | 32 | 834 | 125 | | 13,6 | 1,3 | 34,3 | 5,0 |- | 1902 | 339 | 31 | 853 | 128 | | 13,8 | 1,3 | 34,7 | 5,2 |- | 1903 | 344 | 28 | 883 | 126 | | 13,8 | 1,1 | 35,5 | 5,1 |- | 1904 | 347 | 21 | 899 | 125 | | 13,8 | 0,8 | 35,7 | 5,0 |- | 1905 | 349 | 17 | 888 | 129 | | 13,7 | 0,7 | 34,8 | 5,1 |- | 1906 | 362 | 15 | 894 | 126 | | 14,3 | 0,6 | 35,3 | 5,0 |- | 1907 | 377 | 11 | 907 | 131 | | 14,8 | 0,4 | 35,5 | 5,1 |- | 1908 | 391 | 9 | 896 | 132 | | 15,2 | 0,3 | 34,8 | 5,0 |- | 1909 | 390 | 9 | 915 | 138 | | 15,0 | 0,3 | 35,2 | 5,3 |- | 1910 | 386 | 10 | 925 | 143 | | 14,7 | 0,4 | 35,3 | 5,5 |} == Sudstvo == [[Datoteka:Putovnica Nikola Tesla 01082.JPG|150px|minijatura|desno|Odjel za unutarnje poslove [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljske vlade]] izdavao je i putovnice;<ref name="putovnica">Kraljevska zemaljska vlada izdavala je sve putne listove u skladu sa §. 6. [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1869&page=24&size=45 Najviši reškript, kojim se potvrdjuje zakonski članak ob ustrojstvu autonomne hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade (1869)]{{citat| §. 6. U djelokrug zemaljsko-vladnoga odjela za poslove unutarnje i financijalne, spadaju svi poslovi,..., putni listovi, uprava i nadziranje javnog prava u obće, a napose...|, Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za god. 1874. komad I.–VIII., str. 10.}}</ref> putovnica izdana ''zavičajniku'' Trojedne Kraljevine, [[Nikola Tesla|Nikoli Tesli]]]] Vrhovni sud Kraljevine bio je [[Stol sedmorice]], dok je drugostupanjski sud bio [[Banski stol]] pod predsjedanjem bana.<ref>[http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=44 Hrvatska pravna povijest 1790. – 1918.], [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]</ref> Nadalje, područje Kraljevine bilo je podijeljeno na devet sudbenih stolova (sa sjedištima u Gospiću, Ogulinu, Zagrebu, Petrinji, Varaždinu, Bjelovaru, Požegi, Osijeku i Mitrovici), a njima su izravno bila podređena 63 kotarska suda.<ref>[https://picasaweb.google.com/101439587332445673704/CitankaZaSeoskeOpetovnice#5585158712588670514 Čitanka za seoske opetovnice, str. 187.]</ref> 1902. u [[Glina (grad)|Glini]] je osnovana prva ustanova za delinkventnu mladež pod nazivom "Kraljevska zemaljska popravljaonica u Glini".<ref name="puljiz"/> Njezinom je otvaranju prethodio Zakon o prisilnom odgoju neodraslih, koji je [[Hrvatski sabor]] usvojio na prijedlog dr. [[Josip Šilović|Josipa Šilovića]].<ref name="puljiz"/> == Redarstvo == Na području Kraljevine djelovalo je [[kraljevsko hrvatsko-slavonsko oružništvo]]. Bilo je pod Zemaljsko-oružničkim zapovjedništvom [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljske vlade]], koje je ipak bilo podređeno vrhovnom zapovjedništvu zajedničkog Ministarstva za zemaljsku obranu sa sjedištem u [[Budimpešta|Budimpešti]]. U gradovima su uspostavljena kraljevska redarstvena povjereništva. Na čelu tih povjereništava stajao je upravitelj, a bila su podvrgnuta izravno [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Kraljevskoj zemaljskoj vladi]] u [[Zagreb]]u s [[ban]]om na čelu.<ref>[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=1513 Kraljevsko redarstveno povjereništvo za grad Zagreb, arhinet]</ref> I pojedine općine su mogle osnivati svoja redarstva. [[1903.]] za obavljanje poslova pograničnog redarstva ustrojeno je kraljevsko pogranično redarstvo, čiji je djelokrug određen na sve općine i gradove koji se nalaze na granici ili u njezinoj blizini, ako je promet posebno pojačan.<ref name="biserka">[https://hrcak.srce.hr/clanak/98392 Biserka Stanišić: Odsjek iv-b res. Za pogranična redarstvena satništva odjela za unutarnje poslove Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade u Zagrebu, Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 181–206.]</ref> Osnovan je i Središnji ured za defenzivnu doglasnu službu, koji se bavio [[Protuobavještajna djelatnost|protuobavještajnim radom]].<ref name="biserka"/> == Vojska == [[File:Military_Barracks_Royal_Croatian_Home_Guard_1915.jpg|desno|mini|250px|Časnik drži govor pripadnicima [[Hrvatsko-slavonsko domobranstvo|hrvatsko-slavonskog domobranstva]] u vojarni u Zagrebu, 1915.]] Iako su po Nagodbi vojni poslovi bili zajednički, hrvatsko-ugarski, hrvatska strana se izborila da vojni obveznici iz Hrvatske i Slavonije služe vojni rok isključivo u domovini. Nakon razvojačenja [[Vojna krajina|Vojne krajine]] i njezinog uključenja u Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, ustrojen je jedinstveni [[XIII. hrvatsko-slavonski korpus|XIII. hrvatsko-slavonski zbor]] zajedničke [[Austro-ugarska vojska|austro-ugarske vojske]], čije je zborno područje obuhvaćalo čitavu Kraljevinu. Pješačke pukovnije iz Trojednice nazivale su se ''ugarsko-hrvatskima'' (primjerice, [[53. pješačka pukovnija|53. pukovnija]]). Novaci iz [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] služili su u [[Austro-ugarska ratna mornarica|austro-ugarskoj ratnoj mornarici]]. U domobranstvu vojna je obveza trajala dvije, a u zajedničkoj vojsci i mornarici tri godine.<ref name="ustroj">Pojić, Milan: [http://hrcak.srce.hr/10513 "Ustroj Austrougarske vojske na ozemlju Hrvatske 1868.–1914."], ''Arhivski vjesnik'', No. 43., Ožujak 2001.</ref> Na području Hrvatske i Slavonije ustrojeno je i VII. domobransko okružje [[Kraljevsko ugarsko domobranstvo|ugarsko-hrvatskog domobranstva]], koje je ''de facto'', kao [[hrvatsko-slavonsko domobranstvo]], na temelju svog posebnog položaja bilo jedno od tri domobranstva u državi.<ref>István Deák: Der k. (u) k. Offizier 1848–1918, Beč – Köln – Weimer, 1991., str. 72.{{citat|Oba zakona predviđaju zajedničku vojsku i mornaricu podčinjenu državnom ratnom ministru, te tri domobranstva, naime austrijsko, ugarsko i hrvatsko-slavonsko (Die beiden Wehrgesetze sahen ein gemeinsames Heer und eine gemeinsame Marine unter einem Reichskriegsminister sowie drei Landwehren, nämlich eine östrreichische, eine ungarische und eine kroatisch-slawonische, vor.)|István Deák}}</ref> Časnici i svi zapovjednici hrvatsko-slavonskog domobranstva bili su Hrvati, jedini zapovjedni jezik bio je [[hrvatski]], pukovnijske zastave bile su uokvirene hrvatskom trobojnicom, a postrojbe su nosile hrvatska imena i imena gradova u kojima su se nalazile. Usto, u početku je osnovana i hrvatska domobranska časnička škola u Zagrebu.<ref name="ustroj"/> == Stanovništvo == Od urbanih naselja [[1880.]] bilo je samo 8 [[Naselje|naselja]] koja su imala više od 5.000 stanovnika.<ref name="karaula"/> Preobražaj [[Selo|seoskih]] sredina u urbanizirane zajednice tekao je vrlo sporo. [[Grad|Gradsko]] stanovništvo [[1890.]] godine činilo je samo 7 % ukupnog [[Stanovništvo|stanovništva]] Hrvatske i [[Slavonija|Slavonije]],<ref name="karaula"/> a 1910. 8,5 %.<ref>Frucht, str. 462.</ref> Godine [[1910.]] najveći gradovi s okružjem bili su [[Zagreb]] sa 79.038, [[Osijek]] s 40.106, [[Karlovac]] s 34.713 te [[Zemun]] s 18.000 stanovnika. Zagreb je rastao poprilično brzo, privlačeći stanovnike iz svih krajeva. Tek trećina stanovništva 1910. (33,76 %) bila je rođena u Zagrebu.<ref>Bojana Miljković-Katić, 2011. ''Prostorno planiranje u jugoistočnoj Evropi (do Drugog svetskog rata)'', Istorijski institut, Balkanološki institut SANU, Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, str. 182.</ref> Stanovništvo je bilo izrazito mlado: 1910. stanovnika u dobi od 0 do 15 [[godina]] bilo je 38,4 %, u dobi od 15 do 40 36,7 %, od 40 do 60 18,9 %, dok je starijih od 60 godina bilo samo 6,0 %.<ref name="pallas"/> Uz visoke stope [[Natalitet|nataliteta]], visoka je bila i stopa [[Mortalitet|smrtnosti]], pogotovo [[Djeca|djece]], dok je iseljavanje u [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] dodatno otežavalo rast broja stanovnika. Samo u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] je između [[1901.]] i [[1913.]] iz Hrvatske iselilo 329.251 stanovnika, što je, doduše, ublažilo posvemašnje [[siromaštvo]] i agrarnu prenapučenost koja je u to vrijeme vladala u hrvatskim selima, ali je Hrvatsku osiromašilo za najvitalniji dio njezinog stanovništva.<ref name="puljiz">[https://hrcak.srce.hr/clanak/11433 Vlado Puljiz: Socijalna politika i socijalne djelatnosti u Hrvatskoj u razdoblju 1900. – 1960. godine]</ref> Prema drugim procjenama, iz Hrvatske i Slavonije između [[1899.]] i 1913. iselilo se oko 250.000 ljudi – 6 % stanovništva.<ref>Frucht, str. 462–463.</ref> === Nacionalni sastav === {{bar box |width=300px, ''align-right'' |title=Hrvatska i Slavonija 1910. |titlebar=#ddd |float = right |bars= {{bar percent|[[Hrvati]]|yellow|62.5}} {{bar percent|[[Srbi]]|blue|24.5}} {{bar percent|[[Nijemci]]|brown|5.08}} {{bar percent|[[Mađari]]|lightgreen|4.01}} {{bar percent|[[Slovaci]]|red|0.81}} {{bar percent|ostali|gray|3.0}} }} {| class="wikitable" align=right |- |[[Hrvati]]|| 1.638.354 |- | [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]]|| 644.955 |- | Nijemci i [[Austrijanci u Hrvatskoj|Austrijanci]]|| 133.418 |- | [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]]|| 105.047 |- | [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovaci]]|| 20.884 |- | ostali|| 77.735 |} Prema popisu iz [[1910.]] u Hrvatskoj i Slavoniji bilo je 2.621.954 stanovnika. [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] (644.955) su bili značajna nacionalna manjina (24,5 %), pogotovo zbog toga što su činili većinu u istočnom dijelu zemlje, ali i u [[Ličko-krbavska županija|Ličko-krbavskoj županiji]] (50,8 %). Usto, [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemaca]], Austrijanaca i Mađara bilo je najviše u [[Virovitička županija|Virovitičkoj]] i u [[Srijemska županija|Srijemskoj županiji]], kao i u gradovima. [[Materinski jezik]] nije bio [[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] za 25,2 % gradskog stanovništva 1910. godine.<ref name="turnock">David Turnock. ''Eastern Europe: An Historical Geography 1815-1945'', str. 78</ref><ref name="seton-watson">Seton-Watson, Hugh (1945). ''[http://books.google.com/books?id=y3A3AAAAIAAJ&pg=PA434 Eastern Europe Between the Wars, 1918–1941]'' (3rd ed.). CUP Archive. p. 434. {{ISBN|1-00-128478-X}}.</ref> <gallery class="center"> Datoteka:Croatia-Slavonia ethnography 1910.jpg|[[Etnografija|Etnografski]] zemljovid Hrvatske i Slavonije 1910. Datoteka:Ethno Hung.1910.png|[[Etnička skupina|Etničke skupine]] u [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemljama krune sv. Stjepana]] 1910. </gallery> === Vjerski sastav === Sve vjerske zajednice od [[Ivan Mažuranić|Mažuranićevih]] reformi [[1875.]] bile su potpuno ravnopravne. Zakonom donesenim u saboru još [[21. listopada]] [[1873.]] Židovi su stekli punu ravnopravnost.<ref name="općina"/> Prvi [[Židovi u Hrvatskoj|Židov]], dr. [[Ljudevit Schwarz]], izabran je kao saborski zastupnik u Hrvatski sabor [[1887.]]<ref name="općina">[http://www.zoz.hr/home.php?content=content&term=10&key=3&key1=10 Kronologija Židovske općine Zagreb]</ref> [[Katolička Crkva]] u Kraljevini bila je organizirana u [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačku nadbiskupiju]] i njoj podređene [[Senjsko-modruška biskupija|Senjsko-modrušku]], [[Srijemska biskupija|Srijemsku]] i [[Križevačka eparhija|Križevačku]] (grkokatoličku) biskupiju. Nakon vatikanske [[Dogma|dogme]] o nepogrešivosti pape pojavila se tzv. [[Starokatolička Crkva|starokatolička crkva]], koja je naišla na simboličan odaziv. [[Pravoslavna Crkva]] bila je organizirana u [[Gornjokarlovačka eparhija|Karlovačku]] i [[Slavonska eparhija|Pakračku eparhiju]]. U Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji protestanti su uglavnom bili pripadnici mađarske, njemačke i ostalih nacionalnih manjina. 7 % gradskog stanovništva nije pripadalo ni katoličkoj ni pravoslavnoj crkvi.<ref name="turnock"/> [[Datoteka:Hrvatska i Slavonija vjeroispovijesti 1910.png|280px|minijatura|[[Zemljovid]] Kraljevine Hrvatske i Slavonije obzirom na [[Religija|vjerski]] sastav [[Kotar|kotara]] 1910.]] {| class="wikitable" |- ! ! 1910.<ref name="seton-watson" /> ! 1890.<ref name="izložba">[http://books.google.hr/books?id=s2DRAAAAMAAJ&dq Kraljevine Hrvatska i Slavonija na Tisućgodišnjoj zemaljskoj izložbi kraljevine Ugarske u Budimpešti 1896, Budapest (Hungary). Milleniumi Kiállitás, 1896 Tiskarski zavod "Narodnih Novina", str.50]</ref> ! 1880.<ref name="izložba"/> ! 1869.<ref name="izložba"/> |- | [[rimokatolici]] || 71,6 % (1.877.833)|| 71,03 % (1.553.075) || 71,16 % (1.346.743)|| 70,00 % (1,286.749) |- | [[pravoslavni]] || 24,9 % (653.184)|| 25,93 % (567.443)|| 26,30 % (497.746)|| 27,84 % (511.802) |- | [[luterani]] || 1,3 % (33.759)|| 1,09 % (23.326)|| 0,80 % (15.241)|| 0,71 % (12.970) |- | [[judaizam|židovi]] || 0,8 % (21.231)|| 0,79 % (17.261)|| 0,72 % (13.488)|| 0,54 % (9876) |- | [[kalvinisti]] || 0,7 % (17.948)|| 0,56 % (12.365)|| 0,44 % (8.443)|| 0,38 % (6941) |- | [[grkokatolici]] || 0,7 % (17.592)|| 0,57 % (12.367)|| 0,56 % (10.649)|| 0,52 % (9592) |- | Ostalo ili ateisti || 0,0 (386)|| 0,03 % (573)|| 0,02 % (456)|| 0,01 % (268) |} == Upravna podjela == {{glavni|Hrvatsko-slavonske županije}} [[Datoteka:Kingdom of Croatia-Slavonia counties hr.svg|mini|300px|desno|[[Hrvatsko-slavonske županije]]]] Kraljevina Hrvatska i Slavonija bila je tradicionalno povijesno podijeljena na županije, no njihov opseg, nadležnosti i područje nerijetko su se mijenjali. Nakon uključenja bivše [[Vojna krajina|Vojne krajine]] u sastav Kraljevine stvorene su nove županije, a granice starih su mijenjane.<ref name="Dubravica">{{cite journal |journal=Politička misao |issn=0032-3241 |publisher=University of Zagreb, Faculty of Political Sciences |title=Političko-teritorijalna podjela i opseg civilne Hrvatske u godinama sjedinjenja s vojnom Hrvatskom 1871–1886 |trans-title=Political and territorial division and scope of civilian Croatia in the period of unification with the Croatian military frontier 1871–1886 |language=Croatian |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=38709&lang=en |author=Branko Dubravica |pages=159–172 |volume=38 |issue=3 |month=January |year=2002 |accessdate=20. lipnja 2012.}}</ref> Slijedom toga, [[1886.]], za vrijeme banovanja [[Khuen Héderváry|Khuena Héderváryja]] Trojednica je konačno bila podijeljena na osam [[županija]]. Županije su dalje bile podijeljene na podžupanije, [[kotar]]e i gradove/općine. Na čelu im je stajao veliki župan, a njima su upravljale županijske skupštine. U Kraljevini je ukupno bilo 77 kotara. Posebni status su imali pojedini gradovi – Zagreb kao glavni grad i tzv. županijski gradovi, izravno podređeni zemaljskoj vladi u Zagrebu: Zemun, Osijek i Varaždin.<ref name="Counties-History">{{cite journal |journal=Društvena istraživanja |issn=1330-0288 |publisher=Ivo Pilar Institute of Social Sciences |volume=1 |issue=1 |month=September |year=1992 |author=Josip Vrbošić |title=Povijesni pregled razvitka županijske uprave i samouprave u Hrvatskoj |language=Croatian |trans-title=A historical review of the development of county administration and self-government in Croatia |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=51854 |pages=55–68 |accessdate=9. travnja 2012.}}</ref> {| class="sortable plainrowheaders wikitable" style="font-size:90%;" |+Županije Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije nakon reorganizacije 1886.<ref>[https://digitalia.lib.pte.hu/books/magyar-statisztikai-evkonyv/htm/1900/htm/012.htm Magyar Statisztikai Évkönyv (Új Folyam VIII.) 1900.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}[Mađarski statistički godišnjak 1900.], II. Terület, népesség és közegészségügy [Površina, stanovništvo i javno zdravlje] str. 12., A Magyar Kir. Kozponti Statisztikai Hivatal, Budapest, 19111.</ref><ref>[https://digitalia.lib.pte.hu/books/magyar-statisztikai-evkonyv/htm/1900/htm/012.htm Magyar Statisztikai Évkönyv (Új Folyam VIII.) 1911.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}[Mađarski statistički godišnjak 1911.], II. Terület, népesség és közegészségügy [Površina, stanovništvo i javno zdravlje] str. 12., A Magyar Kir. Kozponti Statisztikai Hivatal, Budapest, 1912.</ref> |- style="font-size:100%; text-align:right;" ! style="width:120px;" scope="col" | Županija !! style="width:75px;" scope="col" | Sjedište !! style="width:95px;" scope="col" | Površina !! style="width:85px;" scope="col" | Stanovništvo (1869.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1880.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1890.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1900.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1910.) !! scope="col" class="unsortable" | Grb |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarsko-križevačka]] | [[Bjelovar]] || style="text-align:right"|5070&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|206.345 || style="text-align:right"|219.529 || style="text-align:right"|269.092 || style="text-align:right"|303.620 || style="text-align:right"|332.592 || align=center|[[File:Belovar-Koros coatofarms.jpg|80px|alt=Coat of arms of Bjelovar-Križevci County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Ličko-krbavska županija|Ličko-krbavska]] | [[Gospić]] || style="text-align:right"|6211&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|185.281 || style="text-align:right"|174.239 || style="text-align:right"|191.875 || style="text-align:right"|209.341 || style="text-align:right"|204.710 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Lika-Krbava_(history).svg|40px|alt=Coat of arms of Lika-Krbava County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Modruško-riječka županija|Modruško-riječka]] | [[Ogulin]] || style="text-align:right"|4879&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|205.837 || style="text-align:right"|203.173 || style="text-align:right"|220.859 || style="text-align:right"|228.452 || style="text-align:right"|231.654 || align=center|[[File:Modrus-Fiume coatofarms.jpg|70px]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Požeška županija]] | [[Požega]] || style="text-align:right"|4929&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|164.274 || style="text-align:right"|166.512 || style="text-align:right"|203.510 || style="text-align:right"|229.361 || style="text-align:right"|265.272 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Pozsega_(history).svg|50px|alt=Coat of arms of Požega County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Srijemska županija|Srijemska]] | [[Vukovar]] || style="text-align:right"|6866&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|281.267 || style="text-align:right"|296.878 || style="text-align:right"|350.700 || style="text-align:right"|381.739 || style="text-align:right"|414.234 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Szerém_(history).svg|40px|alt=Coat of arms of Syrmia County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Varaždinska županija (1850. – 1924.)|Varaždinska]] | [[Varaždin]] || style="text-align:right"|2507&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|213.275 || style="text-align:right"|229.063 || style="text-align:right"|257.744 || style="text-align:right"|279.448 || style="text-align:right"|307.010 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Varasd_(history).svg|50px|alt=Pre-1922 coat of arms of Varaždin County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Virovitička županija|Virovitička]] | [[Osijek]] || style="text-align:right"|4867&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|186.035 || style="text-align:right"|183.226 || style="text-align:right"|218.617 || style="text-align:right"|243.101 || style="text-align:right"|272.430 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Verőce_(history).svg|80px|alt=Coat of arms of Virovitica County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačka]] | [[Zagreb]] || style="text-align:right"|7212&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|395.884 || style="text-align:right"|419.879 || style="text-align:right"|489.530 || style="text-align:right"|541.262 || style="text-align:right"|594.052 || align=center|[[File:Coa_Hungary_County_Zágráb_(history).svg|50px|alt=Pre-1922 coat of arms of Zagreb County]] |- ! scope="row" style=text-align:left|Ukupno | || style="text-align:right"|42.541&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|1,838.198 || style="text-align:right"|1,892.499 || style="text-align:right"|2,201.927 || style="text-align:right"|2,416.304 || style="text-align:right"|2,621.954 || allign=center| |} {| class="sortable plainrowheaders wikitable" style="font-size:90%;" |+Županijski gradovi podređeni kraljevskoj zemaljskoj vladi |- style="font-size:100%; text-align:right;" ! style="width:120px;" scope="col" | Županijski grad !! style="width:75px;" scope="col" | Površina !! style="width:85px;" scope="col" | Stanovništvo (1869.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1880.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1890.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1900.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1910.) !! scope="col" class="unsortable" | |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Osijek]] | style="text-align:right"|57&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|17.247 || style="text-align:right"|18.201 || style="text-align:right"|21.484 || style="text-align:right"|24.930 || style="text-align:right"|31.388 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Varaždin]] | style="text-align:right"|67&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|10.623 || style="text-align:right"|10.371 || style="text-align:right"|12.021 || style="text-align:right"|12.930 || style="text-align:right"|13.398 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Zagreb]] | style="text-align:right"|67&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|20.402 || style="text-align:right"|29.218 || style="text-align:right"|41.481 || style="text-align:right"|61.002 || style="text-align:right"|79.038 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Zemun]] | style="text-align:right"|56&nbsp;km<sup>2</sup>|| style="text-align:right"|10.046 || style="text-align:right"|11.836 || style="text-align:right"|13.136 || style="text-align:right"|15.079 || style="text-align:right"|17.131 || |- |} {| class="sortable plainrowheaders wikitable" style="font-size:90%;" |+Kraljevski i slobodni gradovi.<ref>[https://digitalia.lib.pte.hu/books/magyar-statisztikai-evkonyv/htm/1900/htm/012.htm Magyar Statisztikai Évkönyv (Új Folyam VIII.) 1900.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}[Mađarski statistički godišnjak 1900.], II. Terület, népesség és közegészségügy [Površina, stanovništvo i javno zdravlje] str. 15., A Magyar Kir. Kozponti Statisztikai Hivatal, Budapest, 19111.</ref><ref>[https://digitalia.lib.pte.hu/books/magyar-statisztikai-evkonyv/htm/1900/htm/012.htm Magyar Statisztikai Évkönyv (Új Folyam VIII.) 1911.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}[Mađarski statistički godišnjak 1911.], II. Terület, népesség és közegészségügy [Površina, stanovništvo i javno zdravlje] str. 15., A Magyar Kir. Kozponti Statisztikai Hivatal, Budapest, 1912.</ref> |- style="font-size:100%; text-align:right;" ! style="width:120px;" scope="col" | Grad !! style="width:75px;" scope="col" | Stanovništvo (1869.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1880.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1890.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1900.) !! scope="col" class="unsortable" | Stanovništvo (1910.) !! scope="col" class="unsortable" | |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Bakar (grad)|Bakar]] | style="text-align:right"|2116 || style="text-align:right"|2002 || style="text-align:right"|1950 || style="text-align:right"|1867 || style="text-align:right"|2092 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Bjelovar]] | style="text-align:right"|2418 || style="text-align:right"|3443 || style="text-align:right"|4135 || style="text-align:right"|4889 || style="text-align:right"|6315 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Slavonski Brod|Brod]] | style="text-align:right"|3380 || style="text-align:right"|4433 || style="text-align:right"|4938 || style="text-align:right"|6539 || style="text-align:right"|9142 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Karlovac]] | style="text-align:right"|5175 (11.182) || style="text-align:right"|5824 (11.893) || style="text-align:right"|5559 (14145) || style="text-align:right"|5991 (14.941)<ref>1902 Karlovcu su pridružene općine [[Švarča]] i [[Banija (Karlovac)|Banija]]; ukupno stanovnika s vojnim osobljem</ref> || style="text-align:right"|16.112 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Srijemski Karlovci|Karlovci]] | style="text-align:right"|4874 || style="text-align:right"|4916 || style="text-align:right"|5490 || style="text-align:right"|5639 || style="text-align:right"|6342 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Koprivnica]] | style="text-align:right"|5684 || style="text-align:right"|6027 || style="text-align:right"|6512 || style="text-align:right"|7074 || style="text-align:right"|8018 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Križevci]] | style="text-align:right"|3299 || style="text-align:right"|3655 || style="text-align:right"|4092 || style="text-align:right"|4405 || style="text-align:right"|4897 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Srijemska Mitrovica|Mitrovica]] | style="text-align:right"|5942 || style="text-align:right"|7144 || style="text-align:right"|9541 || style="text-align:right"|11.510 || style="text-align:right"|12.909 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Petrinja]] | style="text-align:right"|3761 || style="text-align:right"|4478 || style="text-align:right"|4691 || style="text-align:right"|5026 || style="text-align:right"|5486 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Petrovaradin]] | style="text-align:right"|3348 || style="text-align:right"|3603 || style="text-align:right"|3777 || style="text-align:right"|3817 || style="text-align:right"|5727 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Požega]] | style="text-align:right"|2962 || style="text-align:right"|3294 || style="text-align:right"|4077 || style="text-align:right"|4978 || style="text-align:right"|5889 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Senj]] | style="text-align:right"|3231 || style="text-align:right"|3039 || style="text-align:right"|2785 || style="text-align:right"|3178 || style="text-align:right"|3294 || |- ! scope="row" style=text-align:left|[[Sisak]] | style="text-align:right"|4273 || style="text-align:right"|5529 || style="text-align:right"|6129 || style="text-align:right"|6632 || style="text-align:right"|7881 || |- |} == Gospodarstvo == [[Datoteka:Vol 1899..jpg|200px|minijatura|desno|Stočarstvo je bila značajna grana privrede Kraljevine]] Hrvatska i Slavonija bila je pretežno ruralna zemlja. Godine 1880. 87 % stanovništva bavilo se poljoprivredom,<ref name="karaula">[https://hrcak.srce.hr/clanak/79730 Željko Karaula: “Bolesti i ljudi vječni suparnici”, zdravstvo na području Podžupanija bjelovarske i križevačke 1874.–1884., Cris: časopis Povijesnog društva Križevci, Vol. XI. No. 1. Veljača 2010.]</ref> 1890. još uvijek 84,6 % (iza Dalmacije najveći postotak u Monarhiji),<ref>Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture, Opseg 1, ur. Richard C. Frucht, str. 462.</ref> dok je ta brojka 1900. pala na 78,6 %, a 1914. na 75,4 %. Posebice je bilo važno [[stočarstvo]], koje je vlada i Hrvatsko gospodarsko društvo poticalo i subvencioniralo. Radilo se na poboljšanju pasmina, obrazovanju stočara i unaprjeđenju proizvodnje. [[1910.]] izvezeno je 80 milijuna [[austro-ugarska kruna|kruna]] stoke i proizvoda stočarstva, što je bilo dvostruko više od hrvatsko-slavonskog proračuna.<ref>[[#refstipetić|Stipetić, 186.]]</ref> Do početka 20. st. veći industrijski pogoni uglavnom su ograničeni na drvnu industriju.<ref name="indus">{{Citiranje weba |url=http://www.crohis.com/hrvatska19st/industrija1920.htm |title=Industrija Banske Hrvatske krajem 19. i početkom 20. st. |access-date=26. veljače 2013. |archive-date=7. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111007151049/http://www.crohis.com/hrvatska19st/industrija1920.htm |url-status=dead }}</ref> Usprkos krizi, ona ostaje vrlo važna i to posebno u [[Slavonija|Slavoniji]], gdje se nalazi glavnina njezinih pogona. Na prijelazu stoljeća ubrzano se povećava broj industrijskih radnika i industrijskih poduzeća, premda je Hrvatska i Slavonija i dalje izrazito poljoprivredna zemlja. Od početka 20. st. posebno je karakteristično koncentriranje industrije u gradovima, posebno u [[Zagreb]]u i [[Osijek]]u u kojima je koncentrirana jedna trećina zaposlenih u industriji.<ref name="indus"/> Polovica sve industrije [[1914.]] nalazi se u gradovima, a naglo raste i broj i snaga strojeva u industriji.<ref name="indus"/> Sve su brojniji veliki industrijski pogoni u proizvodnji [[cement]]a, prehrambenih proizvoda, brodogradnji i preradi [[duhan]]a.<ref name="indus"/> Većina industrijskih pothvata organizirana su kao [[Dioničko društvo|dionička društva]] koja većinom imaju sjedišta u samoj Hrvatskoj i Slavoniji.<ref name="indus"/> Zbog potreba industrije grade se i prve elektrane – 1884. istosmjerna [[Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa|HE u Dugoj Resi]], 1908. [[Mala hidroelektrana Ozalj|HE u Ozlju]], a 1907. i Zagreb dobiva električnu energiju iz [[termoelektrane]]. Novčarstvo je iznimno brzo napredovalo. 1865. u Hrvatskoj i Slavoniji nije bilo banaka, a postojale su tek dvije štedionice.<ref name="bogdan"/> 1868. hrvatski poduzetnici u Zagrebu uspjeli su okupljeni oko trgovačko-obrtničke komore pripremiti početak rada "Hrvatske eskortne banke".<ref name="bogdan"/> Nakon početka krize 1873. nastupila je potpuna stagnacija u razvitku bankovnih i štedioničkih ustanova, koja je trajala sve do 90-ih godina kada ponovno počinje ubrzanije okupljanje kapitala u novčarskim zavodima, što pokazuje naraslu snagu domaćih poduzetnika.<ref name="bogdan"/> 1913. djelovala je 61 banka i 146 štedionica.<ref name="bogdan">{{Citiranje časopisa |url=http://web.efzg.hr/dok//MGR/Bogdan//Razvoj_hrvatskog_gospodarstva_do_1914.pdf |title=Bogdan, Razvoj hrvatskog gospodarstva do Prvog svjetskog rata |archive-url=https://web.archive.org/web/20100705011745/http://web.efzg.hr/dok/MGR/Bogdan/Razvoj_hrvatskog_gospodarstva_do_1914.pdf |archive-date=5. srpnja 2010. |access-date=14. travnja 2013.}}</ref> Najjača domaća banka bila je [[Prva hrvatska štedionica]], a značajnu ulogu imao je austrijski, talijanski, mađarski i češki kapital. === Javne financije === [[Datoteka:AHK 100 1908 reverse.jpg|200px|minijatura|desno|Kovanica od 100 [[austro-ugarska kruna|kruna]]]] Nagodbom 1868. određeno je da će Hrvatska i Slavonija samostalno raspolagati s 45 % svojih poreznih prihoda (u koje nisu ubrojene carine i trošarine na vino i meso, okvalificirane kao zajednički prihod),<ref>Kraljevine Hrvatska i Slavonija na Tisućgodišnjoj zemaljskoj izložbi ..., str. 13.</ref> dok će ujedno morati platiti 6,44 % za zajedničke, austro-ugarske poslove (tzv. ''kvota''). 55 % hrvatsko-slavonskih prihoda odlazilo je u Budimpeštu za pokrivanje troškova [[Zemlje Krune sv. Stjepana|hrvatsko-ugarske državne zajednice]]. Postavljeno je i još jedno ograničenje: autonomni hrvatsko-slavonski proračun nije smio biti veći od 2,2 milijuna forinti. Već 1873. prilikom revizije Nagodbe ta nelogičnost je ispravljena te je paušalno ograničenje izostavljeno, iako je ostavljena odredba o 45 %. Kako se financijski dio Nagodbe revidirao svakih deset godina, 1889. tangenta je smanjena na 44 %, a kvota povećana na 7,935 %.<ref>{{Citiranje knjige |first=Vladimir |last=Stipetić |title=Dva stoljeća razvoja hrvatskog gospodarstva (1820.–2005.) |pages=165–170. |location=Zagreb |publisher=HAZU |year=2012 |isbn=978-953-154-110-7 |url=http://books.google.hr/books?id=Dva_stoljeća_razvoja_hrvatskoga_gospoda.html?id=rmNKlAEACAAJ&redir_esc=y |ref=stipetić |url-status=dead}}</ref> Posljednja revizija bila je 1906., kad je kvota povećana na 8,127 %.<ref name="vladimir">[[#refstipetić|Stipetić, 167.]]</ref> Primjerice, prihodi od poreza na području Hrvatske i Slavonije za [[1884.]] godinu iznosili su 16 milijuna [[forinta|forinti]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Hrvatski sabor |title=Saborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, Godina 1881.–1884. |at=LXXIV saborska sjednica, 15. siječnja 1884. |pages=1034. |location=Zagreb |publisher=Narodne novine |year=1884 |url=http://books.google.hr/books?id=-3kyAQAAMAAJ&hl |ref=dnevnik}}</ref> Toliko je iznosio cijeli proračun tada nezavisne [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], dok je proračun [[Kneževina Bugarska|Kneževine Bugarske]] bio još manji.<ref name="denvnik"/> Ipak, od tih 16 milijuna, u zajedničku [[Zemlje Krune sv. Stjepana|hrvatsko-slavonsko-ugarsku]] blagajnu u Budimpešti otišlo je te godine 7 milijuna forinti, dok su autonomne potrebe Trojednice procijenjene na 8 milijuna (tzv. ''tangenta'').<ref name="denvnik"/> Rashodi autonomnog aparata iznosili su oko 6 milijuna forinti, te je te godine deficit kraljevske hrvatsko-slavonske blagajne iznosio 5 milijuna forinti.<ref name="denvnik"/> Oko iznosa koji treba pripasti zajedničkoj odnosno automnoj blagajni uvijek su se lomila koplja, te se isticalo kako [[Ugarska]] iskorištava Hrvatsku i Slavoniju. Naime, od 1869. do 1881. u Hrvatskoj i Slavoniji je prikupljeno najmanje 93,5 milijuna poreza, dok je od te svote u Hrvatskoj i Slavoniji ostalo samo 36 milijuna.<ref name="denvnik">[[#refdnevnik|Saborski dnevnik]]</ref> Profesor [[Fran Milobar]] ispravno je 1905. zaključio da se pod "zajedničkim poslovima" zapravo kriju isključivo ugarski poslovi, od kojih Hrvatska i Slavonija ima vrlo malo ili nimalo koristi. Kad bi Hrvatska i Slavonija davala u zajedničku blagajnu samo ono što iz nje dobiva, trebala bi [[1898.]] raspolagati s 23,5 milijuna za autonomne potrebe i 4,3 od poreza, ukupno 27,8 milijuna forinti. No, te je godine Hrvatska i Slavonija raspolagala svega s 9,1 milijuna, 32 % od te brojke.<ref name="vladimir67">[[#refstipetić|Stipetić, 169.]]</ref> == Promet i veze == ===Željeznica=== [[Datoteka:Željeznice Hrvatska i Slavonija 1862-1910.gif|220px|minijatura|desno|Razvoj željezničke mreže u Hrvatskoj i Slavoniji 1862. – 1910.]] [[Datoteka:Vlak Karlovac.jpg|180px|minijatura|lijevo|Vlak na kolodvoru u Karlovcu. Mađarski natpisi na željeznici bili su razlog ogorčenih sporova i nereda]] [[Datoteka:Bark Trojednica.jpg|minijatura|[[Jedrenjak]] "Trojednica" [[Bakar (grad)|bakar]]skog Hrvatskog brodarskog društva, [[1873.]]]] Za vrijeme postojanja Trojednice u Hrvatskoj i Slavoniji dogodilo se značajno širenje željezničke mreže. [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Nagodbom]] 1868. željeznički projekti i njihova izvedba prešli su pod nadležnost ugarskog Ministarstva trgovine i željezničkog upraviteljstva u Budimpešti. Ugarske vlasti kočile su utjecaj hrvatsko-slavonskih financijera, jer bi željeznička mreža u interesu domaćih ekonomskih snaga ojačala hrvatsko-slavonsku autonomiju u cjelini i onemogućila nadzor ugarske vlade.<ref name="želje">[https://hrcak.srce.hr/clanak/48452 Ljiljana Dobrovšak: Zaposlenici na željeznicama u Hrvatskoj 1903. godine, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 40. No. 2. Listopad 2008.]</ref> Ugarska je gradila pruge u interesu svoje prometne politike, koja je počivala na radijalnom, zvjezdolikom sustavu pruga, koje su imale ishodište u metropoli [[Budimpešta|Budimpešti]] i s njom povezivale susjedne zemlje i periferiju.<ref name="želje"/> Zagreb je željeznicom s Budimpeštom spojen 1870., a Rijeka preko Zagreba 1873. U duhu ugarske politike, [[Slavonski Brod]] je prije dobio vezu s Budimpeštom nego sa Zagrebom.<ref name="želje"/> Gradnju [[Lička pruga|Ličke pruge]] (Ogulin – Knin) kojom bi se Hrvatska i Slavonija povezale s [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacijom]], kočila je Ugarska, koja nije htjela dati dozvolu za gradnju.<ref name="prugom">{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/HRRevija/revija2009_4.nsf/AllWebDocs/Prugom__cestom__zrakom__a_i_morem_ako_treba |title=Zdravka Jelaska Marijan: Prugom, cestom, zrakom, a i morem ako treba, Hrvatska revija, Broj 4, prosinac 2009., ISSN 1330-2493 |access-date=13. travnja 2013. |archive-date=31. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031172635/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2009_4.nsf/AllWebDocs/Prugom__cestom__zrakom__a_i_morem_ako_treba |url-status=dead }}</ref> Gradnja je konačno počela 1914., no prekinuta je već izbijanjem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref name="prugom"/> Mađarske državne željeznice (MAV) provodile su politiku [[Mađarizacija|mađarizacije]], protuzakonito koristeći samo mađarski jezik na željeznici u Hrvatskoj i Slavoniji, zapošljavajući [[Mađari|Mađare]] i diskriminirajući govornike hrvatskog.<ref name="želje"/> I nakon [[Narodni pokret 1903. godine|nemira]] zbog takve politike [[1903.]], u Hrvatskoj i Slavoniji na željeznicama je radilo svega 57,6 % zaposlenika koji su znali [[hrvatski]] te je mađarski i dalje bio službeni uredovni jezik.<ref name="želje"/> === Pomorstvo=== Iako je glavnina pomorstva bila smještena u Dalmaciji, [[kvarner]]skim otocima i Rijeci, i u [[Hrvatsko primorje|Hrvatskom primorju]] bila je razvijena pomorska trgovina, pogotovo u [[Senj]]u, [[Bakar (grad)|Bakru]] i [[Sušak]]u. U Bakru je osnovana pomorska škola, koja je [[1917.]] uzdignuta na status pomorske akademije.<ref name="senj">[https://hrcak.srce.hr/clanak/27645 Nikša Mendeš: Riječki, lošinjski i senjski jedrenjaci koncem 19. i početkom 20. stoljeća, Senjski zbornik, Vol. 31. No. 1., Prosinac 2004.]</ref> Razna privatna, dionička i zadružna brodarska društva iz Senja i Bakra posjedovala su jedrenjake (barkove) te u znatno manjoj mjeri parobrode.<ref name="senj"/> Iako su plovili po cijelom svijetu, najviše do SAD-a i Australije, krajem 19. stoljeća pokazala se definitivna premoć parobroda nad jedrenjacima. Na tu promjenu kvarnerska i primorska brodarska društva uglavnom nisu mogla primjereno odgovoriti kapitalom, pa su gubila na značaju te se sve više orijentiraju na prijevoz putnika i roba na Jadranu. === Gradski promet === Naglom urbanizacijom Zagreba i Osijeka potkraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]] javila se potreba za uvođenjem organiziranog javnog gradskog prijevoza. Iako je u Zagrebu postojao sezonski javni prijevoz konjskim omnibusima i ranije, prvi pravi javni prijevoz u Hrvatskoj uspostavljen je u Osijeku. [[Osijek]] je dobio [[konjski tramvaj]] [[1884.]], dok je u Zagrebu pušten u promet 1891. [[Zagrebački električni tramvaj|Zagrebački tramvaj]] elektrificiran je 1910. [[Datoteka:1904zgradaorig200.jpg|200px|minijatura|Kr. ravnateljstvo pošta i brzojava, Zagreb]] === Telekomunikacije === Glavni grad Kraljevine prvi je spojen na brzojavnu mrežu, još na početku [[1850.]] Zagreb je žicom spojen na Zidani Most u današnjoj Sloveniji (tada u Štajerskoj). Telegrafska je žica dovedena sve do [[Banski dvori|Banskih dvora]] na Trgu sv. Marka. Između 1868. i 1918. poslovi [[brzojav]]a, pošte i telefona bili su u zajedničkoj, ugarsko-hrvatskoj nadležnosti. Za Hrvatsku i Slavoniju bilo je nadležno Kr. ravnateljstvo pošta i brzojava u Zagrebu. Prva telefonska veza u Hrvatskoj i Slavoniji uspostavljena je [[8. siječnja]] [[1881.]] između građevnog odjela zagrebačkog gradskog poglavarstva i vodovodne strojarnice, udaljene 3,5&nbsp;km. Prvu koncesiju za izgradnju javne telefonske mreže dobio je Vilim Schwarz koji je svoju telefonsku centralu i mrežu s početnih 45 pretplatnika pustio u promet [[1887.]] Uvidjevši da telefonski promet donosi dobre prihode, 1893. država Schwarzu oduzima koncesiju i 1895. pokreće prvu državnu centralu. Ubrzo se mreža širi i u ostalim gradovima, [[Varaždin]]u (1898.), [[Osijek]]u, Zemunu. == Šport == Najznačajniji pojedinačni poticaj razvoju športa u Hrvatskoj i Slavoniji dao je [[Franjo Bučar]], prvi hrvatski športski djelatnik i pedagog. Nakon što je [[1892.]] uvedena obvezna tjelovježba u pučke škole te nakon kontakata s inozemstvom dolazi do jačeg razvijanja športskih aktivnosti u Hrvatskoj i Slavoniji i organiziranog bavljenja športom – od gimnastike, veslanja, plivanja, mačevanja, jahanja, pa do modernijih športova poput nogometa. Popularizacijom i organizacijom športa i zdravog života u Hrvatskoj i Slavoniji se bavilo društvo [[Hrvatski sokol]], osnovano još 1874. u Zagrebu. Širenjem ogranaka i športskih sekcija, održavanjem sletova i pokaznih vježbi značajno je doprinijelo širenju športa. Najpoznatiji športski klub bio je zagrebački [[HAŠK]], osnovan 1903. godine. [[1909.]] osnovan je [[Hrvatski športski savez]] kao krovna hrvatsko-slavonska športska organizacija. U sklopu HŠS-a osnovane su sekcije za [[nogomet]], [[automobilizam]], [[biciklizam]], [[Atletika|laku atletiku]], [[mačevanje]], [[plivanje]], [[Sanjkanje|ručne saonice]], [[skijanje]], [[Umjetničko klizanje|sklizanje]], [[veslanje]] i [[tenis]]. Savezu su pristupali i klubovi iz Dalmacije. U [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1912./13.|sezoni 1912./1913.]] održano je prvo hrvatsko nogometno prvenstvo. Sljedeća sezona otkazana je zbog izbijanja rata. Na olimpijskim igrama 1896. – 1912. športaši iz Hrvatske i Slavonije nastupali su u sklopu ugarskog olimpijskog odbora. [[Milan Neralić]] prvi je Hrvat koji je osvojio olimpijsku medalju – broncu iz [[Mačevanje|mačevanja]] na Olimpijskim igrama u [[OI 1900.|Parizu 1900.]] == Simboli == [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|Grb Trojednice na zgradi [[Hrvatski Sabor|Hrvatskog Sabora]]]] [[Datoteka:Lesser Coat of arms of Austria-Hungary.svg|250px|minijatura|Službeni grb Austro-Ugarske iz 1916. (mali)]] Prema [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskoj nagodbi]]: {{citat|U poslovih autonomnih imadu se unutra granicah kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije upotrebljavati sjedinjene boje i grbovi istih kraljevinah, potonji providjeni [[Kruna sv. Stjepana|krunom sv. Stjepana]]. (čl. 61) Kod označivanja poslovah, svim kraljevinam krune ugarske zajedničkih, upotrebljuju se sjedinjeni grbovi kraljevinah Ugarske i Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. (čl.62.) Za raspravljanja zajedničkih poslovah imade se uz ugarsku zastavu i sjedinjena zastava kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije razviti na zgradi, u kojoj se obdržava zajednički sabor zemaljah krune ugarske. (čl. 63.)<ref name="Nagodba II">[http://www.h-net.org/~habsweb/sourcetexts/nagodba2.htm The Hungaro-Croatian Compromise of 1868 (The Nagodba), II]</ref><ref>[https://www.fotw.info/flags/hr-h848.html#1867 Croatia – Historical Flags (1848–1918), www.fotw.net]</ref><ref>[[:s:Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarska nagodba]]</ref> |[[Hrvatsko-ugarska nagodba]]}} Na carevu i kraljevu dvoru, uz austrijsku carsku u sredini, te uz ugarsku na desnoj strani, bila je također s lijeve strane istaknuta i hrvatska zastava.<ref>[[#refpliveric|Pliverić]], str. 50.</ref> U samoj Trojednici korištene su inačice hrvatske zastave s različitim krunama nad grbom. Prva službena regulacija bila je Naredba kraljevske zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 16. studenoga 1876., broj 18.307.<ref>[https://web.archive.org/web/20040203003313/http://miyeonjan.tripod.com/croatia_flags_c01.html O hrvatskim simbolima]</ref> Naredba od 20. prosinca 1899. utvrđuje obrnuti redoslijed hrvatskog i dalmatinskog grba nego odredba iz 1876.<ref>[http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-hist.html#hr-189x Hrvatska – povijesne zastave, ''The FAME'']</ref> Prema [[:s:Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema (1914.)|Naredbi]] bana Ivana Škrleca od [[21. studenoga]] [[1914.]]<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1915&size=45&page=174 Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema (1914.)], Sbornik zakona i naredaba valjanih za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, 1915. kom. I–XX. str. 146–147., Zagreb 1916.</ref> pobliže je određena državna i civilna zastava i njezin način isticanja. Zastava je "crveno-bijelo-modra u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji narodna zastava, koja se sa sjedinjenim grbovima kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, proviđena krunom sv. Stjepana, u poslovima autonomnim imade upotrebljavati za službenu zastavu"''.<ref>[[:s:Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema (1914.)|Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema (1914.)]]</ref> U službenim i svečanim prigodama kao himna izvodila se hrvatska inačica [[Carevka|Carevke]] uz [[Lijepa naša domovino|Lijepu našu]].<ref name="obiljezja">{{cite web |url=http://www.mvep.hr/MVP.asp?pcpid=63 |title=Državna obilježja |publisher=[[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija]] (MVPEI) |language=Croatian |accessdate=20. lipnja 2011.}}</ref> Savez hrvatskih pjevačkih društava podnio je predstavku [[1907.]] [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] "glede uzakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme ''Lijepa naša domovino'' hrvatskom himnom."<ref name="obiljezja"/> Sabor se o predstavnici nije očitovao, no, Lijepa naša je neslužbeno smatrana hrvatskom himnom.<ref name="obiljezja"/> [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Grb kraljevine Hrvatske]] (bez slavonskog i dalmatinskog grba) bio je jedini grb, uz austrijski i ugarski, prisutan na novom službenom (manjem) [[commons:File:Wappen Österreich-Ungarn 1916 (Klein).png|grbu Austro-Ugarske iz 1916.]]<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=rsk&datum=19160304&seite=00000279 Obznana c. kr. ministra predsjednika od 27. aprila 1916., da je u novom obliku utvrđena mala kategorija zajedničkoga grba, određenoga za upotrebu kod zajedničkih uredaba Austro-Ugarske monarhije], List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću, LXI. komad. str. 279-284. 1916. Beč</ref> Iako prva inačica grba [[Austro-Ugarska|Monarhije]] iz 1915. nije prikazivala hrvatski grb,<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=rsk&datum=19150304&seite=00000793 Obznana c. kr. ministra predsjednika od 3. novembra 1915. o grbu određenogom za upotrebu kod zajedničkih uredaba Austro-Ugarske monarhije], List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću, CLV. komad. str. 793–798. 1916. Beč (vidi str. 796. i 798.)</ref> nakon žestoke reakcije hrvatsko-slavonske vlade (jer su po [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Temeljnom zakonu]] svi zajednički [[Zemlje Krune sv. Stjepana|hrvatsko-ugarski]] simboli morali uključivati hrvatski grb) grb je promijenjen.<ref name="vk">Vinko Krišković: [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IzabraniPolitickiEsejiKriskovic "Izabrani politički eseji"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070609120740/http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IzabraniPolitickiEsejiKriskovic |date=9. lipnja 2007. }}, Prir. Dubravko Jelčić, MH, SHK, Zagreb, 2003.</ref> Tako su hrvatsko-slavonsko-dalmatinski grb, uz austrijski i ugarski, na kapama i zastavama nosili gotovo svi vojnici [[Austro-ugarska vojska|austro-ugarske vojske]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. == Banovi == [[Datoteka:Kingdom of Croatia-Slavonia (sculpture).jpg|mini|desno|250px|Kip [[Rudolf Valdec|Rudolfa Valdeca]] na zgradi [[Etnografski muzej Zagreb|Etnografskog muzeja u Zagrebu]] iz 1903., koji simbolizira Trojednu Kraljevinu, nosi pozlaćenu [[Zvonimirova kruna|Zvonimirovu krunu]].]] {{Hrvatska povijest}} {| class="wikitable" style="text-align:center" |-- ! # ! Portret ! width=180|Ban<br><small>(rođen-umro) ! colspan=2|Služba |-- ! | 1 | [[File:Levin Rauch photo.JPG|80px]] || [[Levin Rauch]]<br><small>(1819. – 1890.) || 8. prosinca 1868. || 26. siječnja 1871. |-- ! | 2 | [[File:Koloman Bedeković.jpg|80px]] || [[Koloman Bedeković]]<br><small>(1818. – 1889.) || 26. siječnja 1871. || 12. veljače 1872. |-- ! | 3 | [[File:Ivan Mazuranic crop.jpg|80px]] || [[Ivan Mažuranić]] <br><small>(1814. – 1890.) || 20. rujna 1873. || 21. veljače 1880. |-- ! | 4 | [[File:Ladislav Pejačević portret.JPG|80px]] || [[Ladislav Pejačević]] <br><small>(1824. – 1901.) || 21. veljače 1880. || 4. prosinca 1883. |-- ! | 5 | [[File:Khuen-Héderváry Károly VU.jpg|80px]] || [[Károly Khuen-Héderváry|Dragutin Khuen-Héderváry]]<br><small>(1849. – 1918.) || 4. prosinca 1883. || 27. lipnja 1903. |-- ! | 6 | [[File:Teodor Pejačević.jpg|80px]] || [[Teodor Pejačević]] <br><small>(1855. – 1928.) || 27. lipnja 1903. || 26. lipnja 1907. |-- ! | 7 | [[File:Aleksandar Rakodczay.jpg|80px]] || [[Aleksandar Rakodczay]]<br><small>(1848. – 1924.) || 26. lipnja 1907. || 8. siječnja 1908. |-- ! | 8 | [[File:Barun Pavao Rauch 1908 Th. Mayerhofer.png|80px]] || [[Pavao Rauch]]<br><small>(1865. – 1933.) || 8. siječnja 1908. || 5. veljače 1910. |-- ! | 9 | [[File:Ban Nikola Tomašić.jpg|80px]] || [[Nikola Tomašić]]<br><small>(1864. – 1918.) || 5. veljače 1910. || 19. siječnja 1912. |-- ! | 10 | [[File:Slavko Cuvaj portret.png|80px]] || [[Slavko Cuvaj]]<br><small>(1851. – 1930.) || 19. siječnja 1912. || 21. srpnja 1913. |-- ! | 11 | [[File:Ivan škrlec lomnički.jpg|80px]] || [[Ivan Skerlecz]]<br><small>(1873. – 1951.) || 21. srpnja 1913. || 29. lipnja 1917. |-- ! | 12 | [[File:Antun Mihalovich.jpg|80px]] || [[Antun Mihalović]]<br><small>(1868. – 1949.) || 29. lipnja 1917. || 20. siječnja 1919. |-- |} == Literatura == *{{Citiranje knjige |first=Dušan |last=Bilandžić |title=Hrvatska moderna povijest |location=Zagreb |publisher=Golden marketing |year=1999 |isbn=953-6168-50-2 |url=http://books.google.de/books/about/Hrvatska_moderna_povijest.html?id=-WZsQgAACAAJ&redir_esc=y |ref=refbilandzic}} *{{Citiranje knjige |first=Mark |last=Biondich |title=Stjepan Radić, the Croat Peasant Party, and the politics of mass mobilization, 1904–1928 |location=Toronto |publisher=University of Toronto Press |year=2000 |isbn=0-8020-8294-7 |ref=refbiondich}} *{{Citiranje knjige |first=Josip |last=Frank |title=Hrvatska politika |at=Hrvatska smotra za politiku, književnost, znanost, umjetnost i kritiku, Knj.1. Urednik Zvonimir Vukelić |pages=3–7 |location=Zagreb |publisher=Prva hrvatska radnička tiskara |year=1906 |url=http://books.google.hr/books?id=f8wDAAAAYAAJ&pg=PA3 |ref=reffrank}} *{{cite journal |last=Gross |first=Mirjana |author=Mirjana Gross |year=1985 |title=Mađarska vlada i hrvatska autonomija u prvim godinama nakon nagodbe |journal=Historijski zbornik |volume=XXXVIII |issue=1 |pages=1–29. |location=Zagreb |format=PDF |issn=0570-9008 |url=http://www.historiografija.hr/hz/1985/HZ_38_3_GROSS.pdf |ref=refgross |url-status=dead |access-date=14. ožujka 2014. |archive-date=19. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190619142446/http://www.historiografija.hr/hz/1985/HZ_38_3_GROSS.pdf }} *{{cite book |last=Jászi |first=Oskar |title=The dissolution of the Habsburg monarchy. |publisher=Phoenix Books: University of Chicago Press |year=1966 |url=http://www.worldcat.org/title/dissolution-of-the-habsburg-monarchy/oclc/32304967?referer=di&ht=edition |ref=refjaszi}} *{{cite journal |last=Kolar |first=Mira |author=Mira Kolar |year=2005 |title=The Activities of Vice-Roy Pavao Rauch In Croatia |journal=Review of Croatian History |volume=I |issue=1 |pages=133–58 |location=Zagreb |publisher=Hrvatski institut za povijest |format=PDF |issn=1845-4380 |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=35404 |ref=refkolar}} *{{cite journal |last=Kosnica |first=Ivan |author=Ivan Kosnica |year=2014 |title=Hrvatsko-slavonska pripadnost u Hrvatskoj i Slavoniji u nagodbenom razdoblju |journal=Hrvatska i komparativna javna uprava |volume=14 |pages=465-92 |location=Zagreb |publisher=Institut za javnu upravu pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |format=PDF |issn=1845-4380 |url=https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/HKJU_2014_2_Hrvatsko-slavonska_pripradnost_u_Hrvatskoj_i_Slavoniji_u_nagodbenom_razdoblju.pdf}} *{{cite book |last=Krizman |first=Bogdan |title=Hrvatska u Prvom svjetskom ratu – Hrvatsko-srpski politički odnosi |publisher=Globus, Zagreb |year=1989 |isbn=86-343-0243-1}} *{{Citiranje knjige |first=Trpimir |last=Macan |title=Povijest hrvatskog naroda |at=Nakladni zavod Matice hrvatske |location=Zagreb |publisher=Školska knjiga |year=1992 |isbn=86-401-0058-6 |url=http://books.google.de/books/about/Povijest_hrvatskoga_naroda.html?id=zE6CQgAACAAJ&redir_esc=y |ref=refmacan}} *{{Citiranje knjige |first=Josip |last=Pliverić |title=Spomenica o državnopravnih pitanjih hrvatsko-ugarskih |location=Zagreb |publisher=Hartman (Stjepan Kugli) |year=1907 |url=http://books.google.com/books/about/Spomenica_o_dr%C5%BEavnopravnih_pitanjih_hrv.html?id=xxq4QwAACAAJ |ref=refpliveric |url-status=dead }} *{{Citiranje knjige |first=Martin |last=Polić |title=Ban Dragutin grof Héderváry i njegovo doba |location=Zagreb |publisher=Tiskara i litografija Mile Maravića |year=1901 |url=http://books.google.hr/books?id=segDAAAAYAAJ&printsec=frontcover |ref=refpolic}} *{{cite journal |last=Siroktović |first=Hodimir |author=Hodimir Sirotković |year=1992 |month=studeni |title=Organizacija Sabora Hrvatske i Slavonije u nagodbenom razdoblju (1868–1918) |journal=Arhivski vjesnik |issue=34/35 |pages=21–30 |location=Zagreb |publisher=Hrvatski državni arhiv |format=PDF |issn=0570-9008 |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/102057 |ref=refhodimir}} *{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: pregled povijesti hrvatskoga naroda. 1526.–1918., drugi dio |publisher=Marjan tisak, Split |year=2004 |isbn={{ISBN |953-214-196-0}}}} *{{Citiranje knjige |first=Fernando |last=Veliz |title=The Politics of Croatia-Slavonia 1903—1918 |location=Wiesbaden |publisher=Harassowitz Verlag |year=2012 |isbn=978-3-447-06700-3 |url=http://www.harrassowitz-verlag.de/title_4266.ahtml |ref=refveliz}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commons|Category:Croatia-Slavonia|Hrvatska i Slavonija}} *[http://www.matica.hr/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/ POVIJEST HRVATA VI. Temelji moderne Hrvatske: Hrvatske zemlje u »dugom« 19. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170904063645/http://www.matica.hr/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/ |date=4. rujna 2017. }} Urednice sveska: Vlasta Švoger i Jasna Turkalj, Matica hrvatska, Zagreb, 2016., {{ISBN|978-953-341-029-6}} **[http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/trojedna-kraljevina-hrvatska-slavonija-i-dalmacija-od-1790-do-1918-osnovne-smjernice-politicke-povijesti-tomislav-markus.pdf Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija od 1790. do 1918.: Osnovne smjernice političke povijesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200626131231/http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/trojedna-kraljevina-hrvatska-slavonija-i-dalmacija-od-1790-do-1918-osnovne-smjernice-politicke-povijesti-tomislav-markus.pdf |date=26. lipnja 2020. }} **[http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/kulturni-i-intelektualni-razvoj-u-hrvatskoj-u-dugom-19-stoljecu-dinko-zupan.pdf Kulturni i intelektualni razvoj u Hrvatskoj u »dugom« 19. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200626182730/http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/kulturni-i-intelektualni-razvoj-u-hrvatskoj-u-dugom-19-stoljecu-dinko-zupan.pdf |date=26. lipnja 2020. }} **[http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/svakodnevni-zivot-u-19-stoljecu-ulomak-iz-rasprave-aleksandra-muraj.pdf Svakodnevni život u 19. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200626202425/http://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/svakodnevni-zivot-u-19-stoljecu-ulomak-iz-rasprave-aleksandra-muraj.pdf |date=26. lipnja 2020. }} *[http://books.google.hr/books?id=s2DRAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Kraljevine Hrvatska i Slavonija na Tisućgodišnjoj zemaljskoj izložbi kraljevine Ugarske u Budimpešti 1896., detaljni prikaz čitave Kraljevine, povijesti, kulture i gospodarstva] *[http://www.mgz.hr/UserFiles/file/Instalacija%20nagodbenoga%20bana%20Raucha%20NS_1934_34_5_Szabo%5B1%5D.pdf Gjuro Szabo: Instalacija nagodbenoga bana barona Levina Raucha 1869] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307115446/http://mgz.hr/userfiles/file/instalacija%20nagodbenoga%20bana%20raucha%20ns_1934_34_5_szabo%5B1%5D.pdf |date=7. ožujka 2016. }} *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.poslovniforum.hr/about02/pf352.asp Podrobno o politici u Hrvatskoj 1905. – 1914.] *[http://hrcak.srce.hr/90334 Politika Hrvatsko-srpske koalicije uoči Prvoga svjetskog rata 1907.–1913., Ivan Bulić] *[https://web.archive.org/web/20070929084143/http://www.crohis.com/izvori/nagodba2.pdf Tekst Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868.] *[http://604.cserkesz.hu/lapok/letoltes/nemnems/terkepek/egeszmo.jpg Zemljovid željezničkih pruga u Zemljama Krune Sv. Stjepana, oko 1910.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304095300/http://604.cserkesz.hu/lapok/letoltes/nemnems/terkepek/egeszmo.jpg |date=4. ožujka 2016. }} *{{hun icon}} [http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/83.gif Rezultati saborskih izbora 1908. po kotarima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100222165204/http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/83.gif |date=22. veljače 2010. }} *[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2012 Fotogalerija raznih krajobraza u Hrvatskoj i Slavoniji oko 1895., snimljenih za sudjelovanje Trojednice na Milenijskoj izložbi] *[http://www.sumari.hr/biblio/pdf/13114.pdf Popis banova, banskih namjesnika, kraljevskih povjerenika, podbanova (str. 4.)] *[http://www.antiquemapsandprints.com/ekmps/shops/richben90/images/croatia-slavonia-ethnography-1910.-serbs-croats.-ww2-navy-intelligence-map-1944-208033-p.jpg Etnička karta Hrvatske i Slavonije 1910] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190624004940/http://www.antiquemapsandprints.com/ekmps/shops/richben90/images/croatia-slavonia-ethnography-1910.-serbs-croats.-ww2-navy-intelligence-map-1944-208033-p.jpg |date=24. lipnja 2019. }}., Naval Intelligence Division (UK), 1944. {{Austrougarske zemlje}} {{Hrvatska}} [[Kategorija:Kraljevina Hrvatska i Slavonija| ]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Povijest Slavonije]] [[Kategorija:Nacionalna ujedinjenja]] 6bntlr2r0bxlbhv1pu7eknb37fhr3cd Sac 0 87498 7430906 7072070 2026-04-16T12:27:24Z Panasko 203327 7430906 wikitext text/x-wiki {{redirect|Sauk|istoimenu rijeku|[[Sauk (rijeka)]]}} [[Datoteka:Sauk Indian family by Frank Rinehart 1899.jpg|mini|Obitelj Saca]]. [[Datoteka:Keokuk.jpg|mini|Keokuk, poglavica Saca]] '''Sac''' (Sauk, Asakiwaki).- /Osa'kiwug, "''people of the outlet''," ili "''people of the yellow earth''." je pleme američkih Indijanaca porodice [[Algonquian]], najsrodnije [[Fox Indijanci]]ma, čiji je najraniji poznati dom (prije kontakta) bio uz zaljev [[Saginaw Bay]] u [[Michigan]]u, ali su u ranom 17 stoljeću odatle protjerani od [[Ottawa Indijanci|Ottawa]] i [[Attiwandaronk]]a (Neutralaca). Saci bježe preko tjesnaca [[Strait of Mackinac]] i nastanjuju se na području današnjeg [[Wisconsin]]a. Otac Allouez nalazi ih [[1667.]] kod [[Green Bay]]a, a njihov broj iznosio je oko 6,500. Carver [[1766.]] nalazi njihova naselja na rijeci Wisconsin, gdje će se zadržati do 1804., kada će potpisati ugovor po kojemu moraju napustiti čitav svoj teritorij u Wisconsinu i Illinoisu, koji su prigrabili (1769) nakon uništenja Illinois Indijanaca. Većina ih odbija napustiti ovaj kraj, i preći Mississippi, na što ipak pristaju 1831, pa prelaze u Iowu. Sljedeće godine (1832) vraćaju se na suprotnu obalu i napadaju pogranična naselja. Ovime piočinje rat [[Black Hawk War]]. Nakon rata, u kojemu su pobijeđeni od američke vojske, nogi bježe na teritorij Iowe, gdje se udružuju s Foxima u konfederaciju Sac-Fox, pod vodstvomn [[Keokuk]]a (Watchful Fox; 1780–1848), i dobivaju zemlju u jugoistočnoj [[Iowa|Iowi]]. Mnogi Foxi pobjegoše u Iowu, a saveznici Saci završiše u [[Kansas]]u i [[Oklahoma|Oklahomi]]. == Etnografija == Materijalna kultura Saca pripada Istočnim šumama. Dok su još živjeli u području Velikih jezera oni su bili kanu-Indijanci, koji su svoje glavno prijevozno i transportno sredstvo izrađivali od najčešćeg materijala toga područja, brezove kore (birch-bark canoe), nadalje dugout-[[kanu]]i, ali dolaskom na preriju Saci prelaze na jedan drugi tip kanua, to je bull-boat. Agrikultura Saca je ista kao i kod mnogih plemena Sjeverne Amerike, kukuruz, squash-tikva, grah i duhan. Poznati poglavica Saca [[Ma-ca-tai-me-she-kia-kiak]] (Black Hawk ili Black Sparrow Hawk), predlaže 1833. američkoj vladi, da one slobodne države koje ne žele crnačke žene za služavke, mogle bi ih dati Sac Indijancima, pa bi pomagale njihovim ženama u žetvi kukuruza. Usprkos ekstenzivnom uzgoju kukuruza i drugih kultura, i usprkos njihovim fiksnim naseljima Saci nisu vodili sjedilački život, i mnogo vremena tijekom godine provodili su u lovu i ribolovu. Do većih stada konja ne dolaze sve do Black Hawk Wara i dolasku u Kansas. Njihove nastambe su kolibe od kore za toplog vremena, dok su po zimi bile od ovalnog oblika, od trske. Svaki od gensa imao je veliku vlastitu kolibu od kore u kojoj su se održavale svečanosti. U ovoj kolibi držali su se obješeni sveti svežnjevi (sacred bundles) gensa, koje su čuvali svećenici. ''Organizacija'' Saci i Lisice imali su sljedeće klanove: 1. Mo-wha-wis' so-uk ([[Vuk]]; Wolf). 2. Ma-kwis'-so-jik ([[Medvjed]]; Bear). 3. Pa-sha'-ga- sa-wis-so-uk ([[Jelen]]; Deer). 4. Ma-sha-wa-uk' ([[Sjeverni jelen]]; Elk). 5. Ka-ka-kwis'-so-uk ([[Jastreb]]; Hawk). 6. Pa-mis'-so-uk ([[Orao]]; Eagle). 7. Na-ma-sis'-so-uk ([[Riba]]; Fish). 8. Na-nus-sus'-so-uk ([[Bizon]]; Buffalo). 9. Na na-ma' ke’w-uk ([[Grom]]; Thunder). 10. Ah-kuh' ne-näk ([[Kost]]; Bone). 11. Wa-ko-a-wis'-so-jik ([[Lisica]]; Fox). 12. Ka-che- kone-a-we'-so uk ([[More]]; Sea). 13. Na-ma-we' so-uk ([[Jesetra]]; Sturgeon). 14. Ma-she' ma-täk (Veliko drvo; Big Tree). Porijeklo, nasljeđivanje i pravilo o zabrani brakova unutar klana, isti su kao i kod [[Miami Indijanci|Miamia]]. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Sac}} *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/sauk/saukhist.htm Sauk Indian Tribe History] *[http://www.cowboy.net/native/sacnfox.html The Sac and Fox Nation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070405133340/http://www.cowboy.net/native/sacnfox.html |date=5. travnja 2007. }} *[http://wywy.essortment.com/saukfoxindian_riev.htm The Sauk and Fox Indians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070401154123/http://wywy.essortment.com/saukfoxindian_riev.htm |date=1. travnja 2007. }} *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/sauk/saukreligion.htm Sauk Indian Religion] <gallery> Datoteka:Catlin - Dance to the berdache.jpg|Ples berdaša, Sac Indijanci Datoteka:Massika and Wakusasse.jpg|Massika, poglavica Saca, lijevo, i Wakusasse, desno, Fox Indijanac </gallery> {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Sac| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Wisconsin]] [[Kategorija:Indijanci, Iowa]] [[Kategorija:Indijanci, Kansas]] [[Kategorija:Indijanci, Oklahoma]] ikalor8busnhozu9dkd2oo65u0kn6xm Niels Ryberg Finsen 0 89145 7431441 6707091 2026-04-17T11:44:52Z Divna Jaksic 974 {{Dobitnici Nobelove nagrade 1903}} 7431441 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Niels Ryberg Finsen | slika = Niels ryberg.jpg | slika_širina = | naslov = Niels Ryberg Finsen | datum_rođenja = 15. prosinca 1860. | mjesto_rođenja = [[Torshavn]], [[Ferojski otoci]] | datum_smrti = 24. rujna 1904. | mjesto_smrti = [[Kopenhagen]], [[Danska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = medicina | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] (1903.) | religija = | fusnote = }} '''Niels Ryberg Finsen''' ([[Torshavn]], [[Ferojski otoci]], [[15. prosinca]] [[1860.]] – [[Kopenhagen]], [[24. rujna]] [[1904.]]), [[island]]sko/[[Danska|dansko]]/[[ferojski otoci|ferojski]] [[liječnik]] i [[znanstvenik]], prvi ([[1903.]]) danski dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]. Dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] kao priznanje za doprinos u liječenju bolesti, posebno tuberkuloze kože posebnog oblika ([[lupus vulgaris]]), pomoću svjetlosnih zraka, čime je otvorio novi put u medicini. ==Rane godine== Rođen je u [[Torshavn]]u na [[Ferojski otoci|Ferojskim otocima]], kao drugo najstarije dijete (od četvero) Hannes Steingrim Finsena i Johanne Froman koji su obje rođeni na [[Island]]u. Obitelj se je preselila u Torshavn 1858.g. kada je otac dobio posao na Ferojskim otocima. 1864.g. kada je Nils ima četiri godine, majka mu je preminula i njegov otac oženio je majčinu rođakinju Birgitte Kirsten Formann s kojom je ima šestero djece. Niels Finsen počeo je svoje školovanje u [[Torshavn]]u. 1874.g. poslan je u dansku školu [[Herlufsholm]], gdje je studirao i njegov brat Olaf. Za razliku od Olafa, Niels je imao dosta poteškoća za vrijeme boravka u toj školi o čemu svjedoči i izjava ravnatelja koji za Nielsa kaže da je mladić dobrog srca, ali slabih vještina i energije. Izjava stoji u potpunoj suprotnosti s njegovim kasnijim radom i istraživanjima. Kao posljedica njegovih loših ocjena upisan je u školu svoga oca u [[Reykjavik]]u 1876.g. gdje su mu se ocjene znatno poravile. ==Studij medicine== 1882.g. Niels Finsen preselio se je u [[Kopenhagen]] na studij medicine na [[Sveučilište u Kopenhagenu|Sveučilištu u Kopenhagenu]] gdje je diplomirao 1890.g. Nakon diplome ostao je raditi na sveučilištu kao na anatomiji kao priprematelj sekcija (prosektor). Poslije tri godine napustio je svoje mjesto i potpuno se posvetio svojim znastvenim istraživanjima. 1898.g. postao je profesor i 1899.g. posato je Vitez reda Dannenbrog. Finsen Institut osnovan je 1896.g., a Nils Finsen bio je upravitelj. Kasnije je institut postao dio Sveučilišne bolnice u Kopenhagenu i trenutno (2007.g.) služi kao laboratorij za proučavanje tumora koji se specijalizirao za proteolizu. 1889.g. Niels Finsen zaručio se s Ingeborg Balslev (1868-1963) i oženio je 29. prosinca 1892.g. ==Bolest i smrt== Od sredine 1880ih pa na dalje zdravlje Niels Finsena pogoršavalo se. Imao je simptome srčanih tegoba i bolova je od ascitesa i opće slabosti. Bolest je oslabila njegovo tijelo, ali ne i um i unatoč tome što je posljednje godine života proveo u invalidskim kolicima i dalje je nastavio doprinositi razvoju medicine. ==Značaj== Niels Finsenovo otkriće Sunčeve svjetlosti kao sredstva za terapiju određenih tipova [[boginje|boginja]] i [[tuberkuloza|tuberkuloze]] nadiđeno je otkrićem [[antibiotik]]a i njegov znastveni rad djelomično je danas zaboravljen. Ipak njegova ideja da Sunčeva svjetlost određenih valnih duljina ima mogućnosti liječenja danas živi u terapiji tumora zračenjem. ==Vanjske poveznice == * [http://nobelprize.org/medicine/laureates/1903/finsen-bio.html Životopis - Nobel fundacije] * [http://www.uh.edu/engines/epi1769.htm Niels Finsen, motor naše domišljatosti] * [http://www.rostra.dk/louis/andreart/Niels_Finsen.html Opsežna životopis Niels Finsena (samo na danskom)] * [http://www.finsenlab.dk/ Finsen Institut pri Sveučilišnoj bolnici u Kopenhagen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090409111142/http://www.finsenlab.dk/ |date=9. travnja 2009. }} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1903}} {{GLAVNIRASPORED:Finsen, Niels}} [[Kategorija: Danski liječnici]] [[Kategorija:Životopisi, Island]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] q7beqcfyfl50vl9jiurgeywv7wn72r6 Filip Juričić (glumac) 0 92067 7431124 7272421 2026-04-16T21:17:42Z ~2026-17532-03 355560 /* Filmografija */ 7431124 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Filip Juričić |slika = Filip juricic.jpg |veličina = 220px |opis slike = Filip Juričić u predstavi "Nemreš pobjeć od nedjelje", 2010. godina |rodno ime = Filip Juričić |pseudonim = |rođenje = [[18. travnja]] [[1981.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = [[glumac]] |godine rada = [[2003.]] – danas |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = '''Dinko Bilić''' u ''[[Larin izbor|Larin izbor]]''<br>'''Nikola Šeper''' u ''[[Tajne (televizijska serija)|Tajne]]''<br>'''Nikola Bogdan''' u ''[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]]''<br>'''Marko Lasić''' u ''[[Na granici]]''<br>'''Veljko Srića''' u ''[[U dobru i zlu (telenovela)|U dobru i zlu]]'' |važniji filmovi = ''[[The Show Must Go On (2010)|The Show Must Go On]]''<br>''[[Larin izbor: Izgubljeni princ]]'' |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = <br> * Nagrada hrvatskoga glumišta za najboljeg mladog glumca u kategoriji do 28 godina za ulogu u predstavi ''U noći'' [[2004.]] god. * Dobitnik nagrade Zlatni smijeh za predstavu 'Kako misliš mene nema?' na 31. Danima satire, [[Zagreb]] [[2007.]] * Dobitnik nagrade za najboljeg glumca 8. međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav za predstavu 'Kako misliš mene nema?', [[Umag]] [[2007.]] * Dobitnik nagrade Velika mostarska liska za najboljeg glumca za predstavu 'Kako misliš mene nema?'. * Dobitnik specijalne nagrada žirija za inventivnost i maštovitost u razradi likova i odličan primjer angažiranog teatra za predstavu 'Kako misliš mene nema?' - [[Banja Luka]] [[2009.]] * Nagrada Fabijan Šovagović na 21. Festivalu glumca za ulogu Petruccija u predstavi ''Ukroćena goropadnica'' [[2014.]] god. }} '''Filip Juričić''' ([[Zagreb]], [[18. travnja]] [[1981.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]]. == Životopis == ===Karijera=== Nakon završetka glumačke akademije u [[Zagreb]]u, posvetio se [[kazalište|kazališnim]] predstavama, te potom [[TV|televiziji]]. [[Hrvatska|Hrvatskoj]] javnosti najpoznatiji je po ulozi [[nogometaš]]a Marka Marušića u drugoj [[Hrvatska|hrvatskoj]] telenoveli ''[[Ljubav u zaleđu]]'', gdje su mu partnerice bile [[Iva Visković]] i [[Jelena Veljača]]. Trenutno nastupa u predstavi [[Teatar Exit|Teatra Exit]], s kolegom [[glumac|glumcem]] [[Amar Bukvić|Amarom Bukvićem]], ''[[Kako misliš mene nema?]]''. Nakon epizodne uloge u [[humor]]ističnoj seriji [[Nova TV|Nove TV]], ''[[Zauvijek susjedi]]'', vraća se na male ekrane u novoj AVA-inoj [[telenovela|telenoveli]] ''[[Zakon ljubavi]]'' u kojoj tumači lik mladog [[fotograf]]a Domagoja Rebca. Nakon tri godine pauze vraća se ulogom glavnog negativca Dinka Bilića u telenoveli ''[[Larin izbor]]'' u kojoj je igrao dvije godine. Po završetku serijala prelazi na [[RTL Televizija|RTL Televiziju]] gdje ostvaruje protagonističke uloge u telenovelama ''[[Tajne (televizijska serija)|Tajne]]'', ''[[Vatre ivanjske]]'' i ''[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]]''. 2018. ponovno se pojavljuje na malim ekranima u ulozi Marka Lasića u TV seriji '''Na granici'''. Od [[18. travnja]] [[2014.]] godine zaposlen je u [[Kazalište Komedija|Kazalištu Komedija]].<ref>[http://www.komedija.hr/web/ansambl-2/filip-juricic/ "U stalnom radnom odnosu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141220044822/http://www.komedija.hr/web/ansambl-2/filip-juricic/ |date=20. prosinca 2014. }}, Komedija.hr</ref> ===Privatni život=== Njegov otac, [[Pero Juričić]], je također poznati glumac. Filip iz veze s [[novinar]]kom Mateom Roščić ima sina Jana, rođenog [[2007.]] godine.<ref>[http://www.gloria.com.hr/vijesti/showpage.php?id=3542 "Intervju iz Glorije"], Gloria.hr</ref> Bio je u [[ljubav]]noj vezi s glumicom i TV voditeljicom [[Iva Šulentić|Ivom Šulentić]].<ref>[http://www.gloria.com.hr/vijesti/showpage.php?id=5902 "Intervju iz Glorije"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081221115605/http://www.gloria.com.hr/vijesti/showpage.php?id=5902 |date=21. prosinca 2008. }}, Gloria.hr</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Bilješke |- | 2005. | ''[[Kad zvoni?]]'' | Dudo | gostujuća uloga |- | 2005. – 2006. | ''[[Ljubav u zaleđu]]'' | Marko Marušić | glavna uloga |- | rowspan="2" |2007. | ''[[Naša mala klinika]]'' | Smerduccijev odvjetnik | gostujuća uloga |- | ''[[Zauvijek susjedi]]'' | Zoran | gostujuća uloga |- | 2008. | ''[[Zakon ljubavi]]'' | Domagoj Rebac | glavna uloga |- | 2009. | ''[[Baza Djeda Mraza]]'' | Ted Vraz | TV specijal |- | 2010. | ''[[Stipe u gostima]]'' | Instruktor | gostujuća uloga |- | 2011. – 2013. | ''[[Larin izbor]]'' | Dinko Bilić | antagonist |- | 2013. – 2014. | ''[[Tajne (televizijska serija)|Tajne]]'' | Nikola Šeper | glavna uloga |- | 2014. – 2015. | ''[[Vatre ivanjske]]'' | Dr. Andrija Turina | sporedna uloga |- | 2016. – 2017. | ''[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]]'' | Nikola Bogdan | glavna uloga |- | 2018. | ''[[Čista ljubav (televizijska serija)|Čista ljubav]] | Marcus Pašalić | gostujuća uloga |- | 2018. – 2019. | ''[[Na granici]]'' | Marko Lasić | glavna uloga |- | 2018. – 2020. | ''[[Novine (TV serija)|Novine]]'' | Karlo Mihalić | gostujuća uloga |- | 2019. | ''[[Crno-bijeli svijet (televizijska serija)|Crno-bijeli svijet]]'' | Škeljo | gostujuća uloga |- | 2020. | ''[[Tate (TV serija)|Tate]]'' | Petar Malbaša | glavna uloga |- | 2021. – 2022. | [[Bogu iza nogu (televizijska serija)|''Bogu iza nogu'']] | Đuro Janjić | glavna uloga |- | 2022. | [[Metropolitanci (televizijska serija)|''Metropolitanci'']] | Fra Mihovil | glavna uloga |- | 2023. | ''[[Mrkomir Prvi]]'' | rođin kum | gostujuća uloga |- | 2023. | ''[[San snova (televizijska serija)|San snova]]'' | Goran Kurajić | sporedna uloga |- | 2023. | ''[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]]'' | Alen Lončarić | gostujuća uloga |- | 2024.-2026. | [[U dobru i zlu (telenovela)|''U dobru i zlu'']] | Veljko Srića | glavna uloga |} === Filmske uloge === {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Bilješke |- |2003. |''[[Tu (2003)|Tu]]'' |Prodavač | |- |2004. |''[[Seks, piće i krvoproliće (2004.)|Seks, piće i krvoproliće]]'' |Bad Blue Boy | |- |2006. |''U tišini'' |Tomica | |- |2010. |''[[The Show Must Go On (2010)|The Show Must Go On]]'' |Daniel | |- | rowspan="2" |2012. |''Umbrella'' |Ivan |kratki film |- |''[[Larin izbor: Izgubljeni princ]]'' |Dinko Bilić/Viktor Morlaci | |} === Sinkronizacija === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naslov !Uloga |- | rowspan="3" |2002. |''Dinotopia'' | |- |''Dinotopia 2'' | |- |''Dinotopia 3'' | |- |2003. |''[[Spider-Man (1994.)|Spider-Man]]'' |Eddie Brock |- |- |2004. |''[[Scooby Doo i čudovište iz Loch Nessa]]'' |Colin Haggart |- | rowspan="3" |2005. |''Zebra trkačica'' |Prugi |- |''Hrabri Pero'' |Glista |- |''A.T.O.M.'' |Ollie Herbert Psina |- |2006. |''Kad krave polude'' |Pip |- | rowspan="2" |2007. |''Ninja kornjače'' |Donatello |- |''[[Pčelin film]]'' |Veljko, Pelud Frik #4, Ray Liotta, nosač s helikoptera, Krelman, strijelac i radnik u areodromu |- | rowspan="3" |2008. |''[[Horton]]'' |Načelnik |- |''Kung Fu Panda'' |Majmun |- |''[[Grom (2008.)|Grom]]'' | |- | rowspan="2" |2009. |''[[Oblačno s ćuftama]]'' |Marin Prskalo |- |''Johnny Test'' |Duki |- | rowspan="2" |2010. |''[[Priča o igračkama 3]]'' |Minjončić |- |''MetaJets'' |Trey Jordan |- | rowspan="3" |2011. |''Rango'' |Turley |- |''Rio'' |Pedro |- |''Kung Fu Panda 2'' |Majmun |- | rowspan="2" |2012. |''Lorax: Zaštitnik šume |mladi Štancer |- |''Zambezija'' |Vaki |- | rowspan="3" |2013. |''Oblaćno s ćuftama 2'' |Marin Prskalo |- |''Šetnja s dinosaurima'' |Paki |- |''Tarzan'' |William Clayton |- | rowspan="2" |2014. |''Rio 2'' |Pedro |- |''Medvjedić Paddington'' |Paddington |- | rowspan="3" |2016. |''Medo sa sjevera'' |Caribou |- |''Ratchet i Clank'' |Brax |- |''Kung Fu Panda 3'' |Majmun |- |2017. |''Medvjedić Paddington 2'' |Paddington |- |2021. |''Otpisanci'' |Ed |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=1251869|ime=Filip Juričić}} *[http://www.komedija.hr/web/ansambl-2/filip-juricic/_bojana O Filipu Juričiću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200820103737/http://www.komedija.hr/web/ansambl-2/filip-juricic/_bojana/ |date=20. kolovoza 2020. }} {{GLAVNIRASPORED:Juričić, Filip}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] hcdn6cge9xdovb0arkvd493ubqdfr82 7431321 7431124 2026-04-17T09:07:13Z Croxyz 205325 /* Televizijske uloge */ 7431321 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Filip Juričić |slika = Filip juricic.jpg |veličina = 220px |opis slike = Filip Juričić u predstavi "Nemreš pobjeć od nedjelje", 2010. godina |rodno ime = Filip Juričić |pseudonim = |rođenje = [[18. travnja]] [[1981.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = [[glumac]] |godine rada = [[2003.]] – danas |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = '''Dinko Bilić''' u ''[[Larin izbor|Larin izbor]]''<br>'''Nikola Šeper''' u ''[[Tajne (televizijska serija)|Tajne]]''<br>'''Nikola Bogdan''' u ''[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]]''<br>'''Marko Lasić''' u ''[[Na granici]]''<br>'''Veljko Srića''' u ''[[U dobru i zlu (telenovela)|U dobru i zlu]]'' |važniji filmovi = ''[[The Show Must Go On (2010)|The Show Must Go On]]''<br>''[[Larin izbor: Izgubljeni princ]]'' |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = <br> * Nagrada hrvatskoga glumišta za najboljeg mladog glumca u kategoriji do 28 godina za ulogu u predstavi ''U noći'' [[2004.]] god. * Dobitnik nagrade Zlatni smijeh za predstavu 'Kako misliš mene nema?' na 31. Danima satire, [[Zagreb]] [[2007.]] * Dobitnik nagrade za najboljeg glumca 8. međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav za predstavu 'Kako misliš mene nema?', [[Umag]] [[2007.]] * Dobitnik nagrade Velika mostarska liska za najboljeg glumca za predstavu 'Kako misliš mene nema?'. * Dobitnik specijalne nagrada žirija za inventivnost i maštovitost u razradi likova i odličan primjer angažiranog teatra za predstavu 'Kako misliš mene nema?' - [[Banja Luka]] [[2009.]] * Nagrada Fabijan Šovagović na 21. Festivalu glumca za ulogu Petruccija u predstavi ''Ukroćena goropadnica'' [[2014.]] god. }} '''Filip Juričić''' ([[Zagreb]], [[18. travnja]] [[1981.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]]. == Životopis == ===Karijera=== Nakon završetka glumačke akademije u [[Zagreb]]u, posvetio se [[kazalište|kazališnim]] predstavama, te potom [[TV|televiziji]]. [[Hrvatska|Hrvatskoj]] javnosti najpoznatiji je po ulozi [[nogometaš]]a Marka Marušića u drugoj [[Hrvatska|hrvatskoj]] telenoveli ''[[Ljubav u zaleđu]]'', gdje su mu partnerice bile [[Iva Visković]] i [[Jelena Veljača]]. Trenutno nastupa u predstavi [[Teatar Exit|Teatra Exit]], s kolegom [[glumac|glumcem]] [[Amar Bukvić|Amarom Bukvićem]], ''[[Kako misliš mene nema?]]''. Nakon epizodne uloge u [[humor]]ističnoj seriji [[Nova TV|Nove TV]], ''[[Zauvijek susjedi]]'', vraća se na male ekrane u novoj AVA-inoj [[telenovela|telenoveli]] ''[[Zakon ljubavi]]'' u kojoj tumači lik mladog [[fotograf]]a Domagoja Rebca. Nakon tri godine pauze vraća se ulogom glavnog negativca Dinka Bilića u telenoveli ''[[Larin izbor]]'' u kojoj je igrao dvije godine. Po završetku serijala prelazi na [[RTL Televizija|RTL Televiziju]] gdje ostvaruje protagonističke uloge u telenovelama ''[[Tajne (televizijska serija)|Tajne]]'', ''[[Vatre ivanjske]]'' i ''[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]]''. 2018. ponovno se pojavljuje na malim ekranima u ulozi Marka Lasića u TV seriji '''Na granici'''. Od [[18. travnja]] [[2014.]] godine zaposlen je u [[Kazalište Komedija|Kazalištu Komedija]].<ref>[http://www.komedija.hr/web/ansambl-2/filip-juricic/ "U stalnom radnom odnosu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141220044822/http://www.komedija.hr/web/ansambl-2/filip-juricic/ |date=20. prosinca 2014. }}, Komedija.hr</ref> ===Privatni život=== Njegov otac, [[Pero Juričić]], je također poznati glumac. Filip iz veze s [[novinar]]kom Mateom Roščić ima sina Jana, rođenog [[2007.]] godine.<ref>[http://www.gloria.com.hr/vijesti/showpage.php?id=3542 "Intervju iz Glorije"], Gloria.hr</ref> Bio je u [[ljubav]]noj vezi s glumicom i TV voditeljicom [[Iva Šulentić|Ivom Šulentić]].<ref>[http://www.gloria.com.hr/vijesti/showpage.php?id=5902 "Intervju iz Glorije"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081221115605/http://www.gloria.com.hr/vijesti/showpage.php?id=5902 |date=21. prosinca 2008. }}, Gloria.hr</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Bilješke |- | 2005. | ''[[Kad zvoni?]]'' | Dudo | gostujuća uloga |- | 2005. – 2006. | ''[[Ljubav u zaleđu]]'' | Marko Marušić | glavna uloga |- | rowspan="2" |2007. | ''[[Naša mala klinika]]'' | Smerduccijev odvjetnik | gostujuća uloga |- | ''[[Zauvijek susjedi]]'' | Zoran | gostujuća uloga |- | 2008. | ''[[Zakon ljubavi]]'' | Domagoj Rebac | glavna uloga |- | 2009. | ''[[Baza Djeda Mraza]]'' | Ted Vraz | TV specijal |- | 2010. | ''[[Stipe u gostima]]'' | Instruktor | gostujuća uloga |- | 2011. – 2013. | ''[[Larin izbor]]'' | Dinko Bilić | antagonist |- | 2013. – 2014. | ''[[Tajne (televizijska serija)|Tajne]]'' | Nikola Šeper | glavna uloga |- | 2014. – 2015. | ''[[Vatre ivanjske]]'' | Dr. Andrija Turina | sporedna uloga |- | 2016. – 2017. | ''[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]]'' | Nikola Bogdan | glavna uloga |- | 2018. | ''[[Čista ljubav (televizijska serija)|Čista ljubav]] | Marcus Pašalić | gostujuća uloga |- | 2018. – 2019. | ''[[Na granici]]'' | Marko Lasić | glavna uloga |- | 2018. – 2020. | ''[[Novine (TV serija)|Novine]]'' | Karlo Mihalić | gostujuća uloga |- | 2019. | ''[[Crno-bijeli svijet (televizijska serija)|Crno-bijeli svijet]]'' | Škeljo | gostujuća uloga |- | 2020. | ''[[Tate (TV serija)|Tate]]'' | Petar Malbaša | glavna uloga |- | 2021. – 2022. | [[Bogu iza nogu (televizijska serija)|''Bogu iza nogu'']] | Đuro Janjić | glavna uloga |- | 2022. | [[Metropolitanci (televizijska serija)|''Metropolitanci'']] | Fra Mihovil | glavna uloga |- | 2023. | ''[[Mrkomir Prvi]]'' | rođin kum | gostujuća uloga |- | 2023. | ''[[San snova (televizijska serija)|San snova]]'' | Goran Kurajić | sporedna uloga |- | 2023. | ''[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]]'' | Alen Lončarić | gostujuća uloga |- | 2024. – 2026. | [[U dobru i zlu (telenovela)|''U dobru i zlu'']] | Veljko Srića | glavna uloga |} === Filmske uloge === {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Bilješke |- |2003. |''[[Tu (2003)|Tu]]'' |Prodavač | |- |2004. |''[[Seks, piće i krvoproliće (2004.)|Seks, piće i krvoproliće]]'' |Bad Blue Boy | |- |2006. |''U tišini'' |Tomica | |- |2010. |''[[The Show Must Go On (2010)|The Show Must Go On]]'' |Daniel | |- | rowspan="2" |2012. |''Umbrella'' |Ivan |kratki film |- |''[[Larin izbor: Izgubljeni princ]]'' |Dinko Bilić/Viktor Morlaci | |} === Sinkronizacija === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naslov !Uloga |- | rowspan="3" |2002. |''Dinotopia'' | |- |''Dinotopia 2'' | |- |''Dinotopia 3'' | |- |2003. |''[[Spider-Man (1994.)|Spider-Man]]'' |Eddie Brock |- |- |2004. |''[[Scooby Doo i čudovište iz Loch Nessa]]'' |Colin Haggart |- | rowspan="3" |2005. |''Zebra trkačica'' |Prugi |- |''Hrabri Pero'' |Glista |- |''A.T.O.M.'' |Ollie Herbert Psina |- |2006. |''Kad krave polude'' |Pip |- | rowspan="2" |2007. |''Ninja kornjače'' |Donatello |- |''[[Pčelin film]]'' |Veljko, Pelud Frik #4, Ray Liotta, nosač s helikoptera, Krelman, strijelac i radnik u areodromu |- | rowspan="3" |2008. |''[[Horton]]'' |Načelnik |- |''Kung Fu Panda'' |Majmun |- |''[[Grom (2008.)|Grom]]'' | |- | rowspan="2" |2009. |''[[Oblačno s ćuftama]]'' |Marin Prskalo |- |''Johnny Test'' |Duki |- | rowspan="2" |2010. |''[[Priča o igračkama 3]]'' |Minjončić |- |''MetaJets'' |Trey Jordan |- | rowspan="3" |2011. |''Rango'' |Turley |- |''Rio'' |Pedro |- |''Kung Fu Panda 2'' |Majmun |- | rowspan="2" |2012. |''Lorax: Zaštitnik šume |mladi Štancer |- |''Zambezija'' |Vaki |- | rowspan="3" |2013. |''Oblaćno s ćuftama 2'' |Marin Prskalo |- |''Šetnja s dinosaurima'' |Paki |- |''Tarzan'' |William Clayton |- | rowspan="2" |2014. |''Rio 2'' |Pedro |- |''Medvjedić Paddington'' |Paddington |- | rowspan="3" |2016. |''Medo sa sjevera'' |Caribou |- |''Ratchet i Clank'' |Brax |- |''Kung Fu Panda 3'' |Majmun |- |2017. |''Medvjedić Paddington 2'' |Paddington |- |2021. |''Otpisanci'' |Ed |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=1251869|ime=Filip Juričić}} *[http://www.komedija.hr/web/ansambl-2/filip-juricic/_bojana O Filipu Juričiću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200820103737/http://www.komedija.hr/web/ansambl-2/filip-juricic/_bojana/ |date=20. kolovoza 2020. }} {{GLAVNIRASPORED:Juričić, Filip}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 25mnm8a1gpzrwrsq7mnlky0ay89w3j4 Machapunga 0 93376 7430875 7071213 2026-04-16T12:21:47Z Panasko 203327 7430875 wikitext text/x-wiki '''Machapunga''' (Mattamuskeet, Maramiskeet), pleme [[Algonquian]] Indijanaca koje je obitavalo na području današnjeg okruga Hyde u saveznoj američkoj državi [[Sjeverna Karolina]]. Već prve godine 18. stoljeća Machapunga su gotovo nestali, a njihov broj 1701. iznosio je tek oko 100 duša, uključujući 30 ratnika, čije je jedino selo bilo ''Mattamuskeet'' (Maramuskeet). Premda gotovo nestali oni se 1711-1712 priključuju Ratu Tuscarora, nakon čijeg su završetka zajedno s [[Coree]] Indijancima smješteni na rezervat na jezeru [[Mattamuskeet]], gdje su imali samo jedno selo. == Ime == Ime Machapunga dolazi, prema Heckewelderu, možda od ''matchi'' ='bad', ili prije od ''massa'' 'much' + ''pungo'' ='dust', u aluziji na pjeskovito tlo u ovom priobalnom području Karoline. == Povijest == Machapunga Indijanci, po svoj su prilici uz još nekoliko grupa, ostaci nekad jakog naroda [[Secotan]], koji se živjeli u [[Walter Raleigh|Raleighovo]] doba između [[Albemarle Sound]]a i [[Pamlico Sound]]a, i imali osam naselja (John White's 1-585 map.) kada je 1585-1586. utemeljena na otoku [[Roanoke Island]]u. Od starih Secotana, kaže [[Patrick H. Garrow]], indijansko stanovništvo je do 1700.-tih godina spalo na bijedne ostatke. U kasnom 17. stoljeću od [[Weapemeoc]]a su preostale 4 malene bande. [[Chowanok]]ima (Chawanoc) je broj 1709 iznosio 15 ratnika ([[John Lawson]]), a pleme [[Moratoc]] je izgleda 1700 već nestalo. [[Hatteras]] 1709. imaju 16 ratnika; Maramiskeet (30); [[Pamlico]], porijeklom od Pomouika 15 (1709). Patrick H. Garrow za ostatke Secotana smatra i [[Neusiok]]e (po Swantonu [[Iroquoian]]), porijeklom od Neuse Indijanaca, s 15 ratnika (1709). Ratom Tuscarora (trajao je od 1711 do 1715) Machapunge se s plemenima Bay River, Pamlico i Neuse priključuju indijanskom ustanku, kojemu je dosta 'kumovao' "[[King Louther]]", poglavica [[Bear River, Algonquian|Bear River Indijanaca]]. Završetkom Rata [[Tuscarora]] obalna plemena zajedno s Machapungama smješteno je na rezervat Mattamuskeet, a preživjeli su se sastojali uglavnom od plemena Coree i Machapunga. Prezimena Machapunga koja su se održala u 2 polovici 18. stoljeća bila su Squires i Mackey, koja vuku porijeklo od poglavica ''King Squires'' i ''King Mackey'' i drugih obitelji iz dvadesetih godina 18. stoljeća (25; 1761, prema Alex Stewart), ali će i ovi posljednji Machapunge (George i John Squires i druge obitelji) nestati u stoljeću koje slijedi. == Kultura == Machapunge su sjedilački narod, vješti ribari i poznati kanuisti. Lov. == Vanjske poveznice == *[http://www.fourdir.com/machapunga.htm Machapunga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160201192511/http://www.fourdir.com/machapunga.htm |date=1. veljače 2016. }} *[http://homepages.rootsweb.com/~jmack/algonqin/matta1.htm Patrick H. Garrow, The Mattamuskeet Documents: A Study In Social History] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] o5mz50nsxkev6h0d9eueswr567xguge Nagrada Emmy 0 94285 7431356 7221573 2026-04-17T09:33:09Z Argo Navis 852 − 3 kategorije; ±[[Kategorija:Televizija]]→[[Kategorija:Američke televizijske nagrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431356 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Emmy Awards 1997.jpg|desno|mini|280px|Pokusi za Emmy ceremoniju 1997.]] [[Datoteka:David Letterman Emmy 1987.jpg|desno|mini|280px|David Letterman osvaja Emmy 1987.]] '''Emmy nagrade''' su [[SAD|američke]] nagrade za televizijske produkcije, slične nagradi [[Peabody Awards|Peabody]] ali više fokusirane na zabavljačku industriju, te se smatraju televizijskim ekvivalentom nagrada [[Zlatni globus]] i [[Oscar]]. Tri povezane ali odvojene organizacije predstavljaju Emmy nagrade: *'''Akademija televizijskih umjetnosti i znanosti''' – nagrađuje sve nacionalne televizijske emisije, izuzev [[sport]]a *'''Nacionalna akademija televizijskih umjetnosti i znanosti''' – nagrađuje dnevne, sportske i dokumentarne emisije i vijesti *'''Međunarodna akademija televizijskih umjetnosti i znanosti''' – nagrađuje emisije izvan SAD-a Najpoznatije nagrade su ''Primetime Emmy'' i ''Daytime Emmy'', koje oboje imaju kategorije klasificirane kao ''Creative Arts Emmy''. == Povijest == Prvi Emmy prezentiran je u '''Hollywood Athletic Clubs''' [[25. siječnja]] [[1949.]] Ime „Emmy“ je feminizacija imena „Immy“, nadimka koji je iskorišten za cijevi ranih televizijskih kamera. [[Shirley Dinsdale]] je postala prva osoba koja je osvojila Emmy na prvoj ceremoniji. Kip nagrade Emmy izgleda kao žena s krilima koja drži [[atom]], što je postao simbol televizijske akademije za uzdizanje umjetnosti na televiziji. Kip je izradio inženjer ''Louis McManus''. == Vrste == ===Emmy za udarne termine=== Predstavljaju nagrade koje se dodjeljuju američkim televizijskim programima u udarnom terminu. Ceremonije se uglavnom odvijaju sredinom [[Rujan|rujna]] te se emitiraju na kanalima [[ABC]], [[CBS (TV mreža)|CBS]], [[NBC]] i Fox. ===Dnevni Emmy=== Predstavljaju nagrade koje se dodjeljuju američkim svakodnevnim televizijskim programima. Prvi Daytime Emmy dodijeljen je [[1972.]] ===Sportski Emmy=== Predstavljaju nagrade koje se dodjeljuju američkim sportskim televizijskim programima. Ceremonija se održava svakog proljeća, uglavnom negdje zadnja dva tjedna u travnju ili prvog tjedna u svibnju. ===Tehnološko-inženjerski Emmy=== Predstavljaju nagrade koje se dodjeljuju individualcima, tvrtkama ili znanstvenim organizacijama koje su uveliko pomogle razvoju tehnologije na televiziji. ===Regionalni Emmy=== Predstavljaju lokalne nagrade koje se dodjeljuju regionalnim američkim televizijskim tržištima. Ove nagrade su manje glamoruzne. ===Međunarodni Emmy=== Predstavljaju nagrade koje se dodjeljuju najboljim televizijskim programima izvan SAD-a. Svaki program koji je nominiran se emitira na festivalu u [[New York]]u dan prije održavanja ceremonije. ===Ostale Emmy nagrade=== *National TV newscasts and documentaries *Business and financial reporting *Public Service *Bob Hope Humanitarian Award == Vanjske poveznice == {{commons|Emmy Awards}} * [http://www.emmys.org Emmys.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19961104002354/http://www.emmys.org/ |date=4. studenoga 1996. }} * [http://www.emmys.org/awards/rulesnprocedures.php Službena pravila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090203184155/http://www.emmys.org/awards/rulesnprocedures.php |date=3. veljače 2009. }} * [http://www.iemmys.tv/winners.html International Emmy Awards] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070814092337/http://www.iemmys.tv/winners.html |date=14. kolovoza 2007. }} * [http://www.emmyonline.org/emmy/daytime.html Daytime Emmy Awards] * [http://www.nynatas.org/ Emmy New York] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516122040/http://www.nynatas.org/ |date=16. svibnja 2008. }} * [http://www.tvweek.com/page.cms?pageId=255 TVWeek.com's - Emmy centrala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070305135815/http://www.tvweek.com/page.cms?pageId=255 |date=5. ožujka 2007. }} * [http://www.digitalhit.com/emmy/ Emmy pokrivanje] * [http://www.emmyawardsonline.com/ Emmy Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091213144206/http://www.emmyawardsonline.com/ |date=13. prosinca 2009. }} {{SAD}} [[Kategorija:Američke televizijske nagrade]] [[Kategorija:Emmy| ]] ps3nj2epzqhsjoeplhgx0bxcyoqrzr9 Pennacook (konfederacija) 0 95351 7430898 7071870 2026-04-16T12:25:55Z Panasko 203327 7430898 wikitext text/x-wiki '''Pennacook''' (Merrimac), plemenski savez ili konfederacija [[Algonquian]]skih plemena u ranoj američkoh povijesti naseljenih u južnom i središnjem dijelu [[New Hampshire]]a, sjeveroistočnom [[Massachusetts]]u, južnom dijelu [[Maine]] i istočnom [[Vermont]]u. == Ime == Prema Gerardu (citira ga Hodge), ime Pennacook dolazi od Abenaki naziva '' 'penakuk' '', ili '' 'pena<sup>n</sup>kuk' '', "`at the bottom of the hill or highland,'" dok prema Specku znači "down hill." Ostali nazivi za Pennacooke su ''Merrimac'', prema imenu istoimene rijeke; ''Nechegansett'', je ime kojim ih naziva Gookin (1792); Owaragees, manje poznat naziv [[Iroquois]]) Indijanaca. == Plemena == *[[Accominta]], na ili blizu današnjeg [[York, Maine|Yorka]], Maine. *[[Agawam (Pennacook)|Agawam]], današnji [[Ipswich, Massachusetts|Ipswich]], Massachusetts. *[[Amoskeag]], na Amoskeag Fallsu na rijeci Merrimack. *[[Coosuc]], duž rijeke Connecticut između Upper i Lower Ammonoosuc Rivera. *[[Morattigan]] (Monchiggan), ''/prema Lee Sultzmanu/'' *[[Nashua]], gornji tok rijeke Nashua, imali su selo kod [[Leominster, Massachusetts|Leominstera]], Massachusetts. *[[Naumkeag]], današnji Salem, Massachusetts. ''/prema Lee Sultzmanu, isto što i Amoskeag. Swanton i Hodge ih razlikuju od grupe poznate kao Amoskeag./'' *[[Newichawanoc]], gornji tok rijeke Piscataqua i Salmon Fallsu u Maine i New Hampshireu, glavno selo bilo im je kod [[Berwick, Maine|Berwicka]], Maine. *[[Pennacook (pleme)]], na obje obale rijeke Merrimack River, okolica [[Concord, New Hampshire|Concorda]]. Glavno selo bilo im je na mjestu današnjeg Concorda. *[[Pentucket]], današnji [[Haverhill, Massachusetts|Haverhill]], Massachusetts. *[[Piscataqua]], na rijeci Piscataqua kod Dovera. *[[Souhegan]], na istoimenoj rijeci, okrug [[Hillsborough, okrug (New Hampshire)|Hillsborough]], s istoimenim naseljem blizu [[Amherst, New Hampshire|Amhersta]]. *[[Squamscot]], na rijeci Exeter blizu [[Exeter, New Hampshire|Exetera]], okrug [[Rockingham, okrug (New Hampshire)|Rockingham]]. *[[Wachuset]], na gornjem toku rijeke Nashua, Massachusetts, istoimeno naselje nalazilo se blizu [[Princeton, Massachusetts|Princetona]]. *[[Wamesit]], južna obala rijeke Merrimack kod ušća rijeke Concord u Massachusettsu, istoimeno naselje nalazilo im se kod [[Lowell, Massachusetts|Lowella]]. *[[Weshacum]], Weshacum Ponds, blizu [[Sterling, Massachusetts|Sterlinga]], Massachusetts. *[[Winnecowet]], okrug Rockingham, New Hampshire. *[[Winnipesaukee]], oko istoimenog jezera u New Hampshireu. == Povijest == Pennacooki su, kaže Sultzman, izvorno imali oko 12,000 duša u oko 30 sela, no ubrzo nakon pojave Engleza (1620) na području [[Massachusetts]]a, koji su sa sobom donesli boginje, broj im spao na 2,500. No epidemije se redaju i kasnije, pa 1631. kose stanovništvo u području rijeke Merrimack, da bi se od 1633. pa do 1635. proširile po Novoj Engleskoj. Do [[1675.]], nakon još nekoliko epidemija boginja i difterije (ova se zbila 1659) broj im je spao na 1,200. Pennacooki ipak ostaju u dobrim odnosima s Englezima, a sve do 1665. dolazili su više puta u priliku da traže kod njih utočište pred napadima [[Mohawk]]-ratnika. Godina 1675 bit će prijelomna u njihovoj povijesti, od svih saveznih plemena Pennacooka tek su se dva (Nashua i Wachusett) priključila ratu Kralja Filipa, što je bio uzrok da je major [[Richard Waldon]] 1676 napao selo Nashua Indijanaca 200 ih je bilo pobijeno a ostali su odvedeni u ropstvo. tek nekoliko Nashua uspjelo se spasiti, pa pobjegoše u sela Pennacook Indijanaca da bi našli zaštitu pred Englezima. Ovo se valjda pročulo pa je kapetan [[Samuel Mosely]] organizirao drugu ekspediciju, da bi pohvatao izbjegle Nashue. prije nego što su Englezi stigli do sela Pennacooka ovi umakoše, pa se Mosely zadovolji paljenjem opustjelog sela. Nakon ovih događaja Pennacooki se povlače u Kanadu gdje će se priključiti Abenaki Indijancima Pennacooki ipak nisu nestali procjenama NAHDB-a 1900. ih je bilo oko 300, od čega po 50 u Massachusettsu i New Hampshireu i 200 u [[Quebec]]u. Sto godina kasnije [[2000.]] ima ih oko 400 od čega 300 u Quebecu a ostali u [[SAD]]-u. == Etnografija == U životnom stilu, kao i u jeziku, Pennacooki su veoma srodni Abenakima. Živjeli su od uzgoja kukuruza i graha, a tijekom zime muškarci su išli u lov na jelene, medvjede i losove. Plemena su bila organizirana po malenim raštrkanim skupinama sastavljenim od proširenih obitelji, a svaka skupina imala je svoje lovačko područje. Nastambe su im bile [[wigwam]]i kupolastog oblika prekrivene korom a sela podizana uz obalu rijeke. U zimskom periodu, kada se išlo u lov, napuštali su ova naselja i odlazili u unutrašnjost gdje su podizali lovačke kampove nalik onima prerijskih Indijanaca. == Vanjske poveznice == *[http://okok.essortment.com/pennacookindian_rmrq.htm Who were the Pennacook Indians?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070630000748/http://okok.essortment.com/pennacookindian_rmrq.htm |date=30. lipnja 2007. }} *[http://www.dickshovel.com/penna.html Pennacook History] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/algonquian/pennacookhist.htm Pennacook Indian History] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Pennacook| ]] [[Kategorija:Indijanci, New Hampshire]] [[Kategorija:Indijanci, Massachusetts]] [[Kategorija:Indijanci, Vermont]] [[Kategorija:Indijanci, Maine]] qqkf9g6vm9kaux76h8x42cpmfybis0n Penobscot 0 96578 7430899 7071873 2026-04-16T12:26:20Z Panasko 203327 7430899 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wohngebiet oestlicheabenaki01.png|mini|Lokacija Penobscota]] [[Datoteka:Petaki-penobscot.jpg|mini|Petaki, Penobscot.]] [[Datoteka:Penobscot moccasins ANMH.jpg|mini|left|Mokasine Penobscota.]] '''Penobscot''', pleme [[Algonquian]] Indijanaca iz skupine Istočnih Abenaka naseljeno uz istoimeni zaljevi uzvodno uz rijeku [[Penobscot (rijeka)|Penobscot]] u američkoj državi [[Maine]]. Penobscoti su bili članovi plemenskog saveza [[Abenaki|Abenaka]], danas naseljeni na rezervatu ''Penobscot Indian island'' na [[Indian Island]]u blizu [[Pld Town, Maine|Old Town]]a na rijeci Penobscot. == Ime == Značenje ovog imena je još pod debatom a navode se značenja '' 'it forks on the white rocks,' '' (Pānnawānbskek), '' 'it flows on rocks' '' (od Penaubsket; prema Vetromile). Ballard drži da im ime dolazi od '' 'penops' '' [penopsc] 'rock,' i '' 'cöt' '' [ot], lokativ, po jednoj stijeni ([http://www.panbo.com/nasty_20rock_20edit_small.jpg vidi]) blizu [[Castine, Maine|Castine]]. Gerard nudi domorodački oblik '' 'Pěnobskât' '', (=' plenty stones'). == Sela == [[Agguncia]], Asnela, Catawamtek, Kenduskeag, Mattawamkeag, Meecombe, Negas, Olamon, Oldtown, Passadumkeag, Pentagouet, Precaute, Segocket i Wabigganus. == Povijest == U ranom 17. stoljeću Penobscoti žive u području zaljeva Penobscot i duž istoimene rijeke u Maineu. [[Francuzi]] su među njima 1688 utemeljili misiju na mjestu današnjeg [[Bangor, Maine|Bangor]]a, pa će kroz sve buduće ratove podupirati Francuze dok 1749. nisu sklopili mir s [[Englezi]]ma. Ovaj potez na štetu je abenačke konfederacije, jer su se ostala plemena ([[Androscoggin]], [[Kennebec|Norridgewock]], [[Sokoki]] i dr.) nakon poraza morala povući u [[Kanada|Kanadu]], i kasniji povratak im je zabranjen. Penobscoti za nagradu što su poptisali mirovni ugovor dobiše rezervat u Old Townu na Indian Riveru, gdje im i danas žive potomci. == Populacija == Rana populacija (prema NAHDB-u) iznosila je oko 700 ([[1700.]]). Kasnije procjene daje Swanton, po kojemu ih je ilo 650 ([[1726.]]) i 700 ([[1765.]]), ali kasnije im broj opada na 350 ([[1786.]]) i kreće se na oko 300 sve do [[1930.]] Sredinom druge polovice 20. stoljeća populacija Penobscota polako raste a [[2000.]] prema Snowowlu, ima ih oko 2,000. == Etnografija == Penobscoti kulturno pripadaju šumskom području američkog Sjeveroistoka. Oni su kanu-Indijanci i stanovnici šume koji žive od [[lov]]a i [[ribolov]]a. Veliki značaj za njihovu materijalnu kulturu ima [[Breze|brezova]] kora koja služi za izradu, [[kanu]]a, [[košara]] i [[wigwam]]a. Tijekom [[zima|zime]] napuštali su sela i odlazili na vlastita obiteljska lovačka područja, da bi se u sela ponovno vraćali [[proljeće]]. Zimi su se kretali na [[krplje|krpljama]] i za transport se koristili [[toboggan]]ima. -Žene su nosile duge kožne haljine s rukavima koji su se mogli otkloniti, a muškarci pregače i leggingse (nogavice). Nosile su se i kabanice sa šiljastim kukuljicama i naravno [[mokasine]]. [[Luk i strijela]] i drvena ratna kijača glavno su oružje kojim su se služili u ratu ili u lovu. -Prema nekim izvještajima koja navodi [[Eva Lips]], poznavali su uzimanje trofeja glave. == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20010121141300/http://users.aol.com/donh523/navapage/penob.htm The Penobscot] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/abenaki/penobscothist.htm Penobscot Indian History] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Penobscot| ]] [[Kategorija:Abenaki]] [[Kategorija:Indijanci, Maine]] bkotpi8xo3smlkikkt8gu1a71guvcvn Predložak:Infookvir košarkaš 10 97057 7431191 7220600 2026-04-17T00:13:14Z PonoRoboT 259157 [[Modul:Datum i dob]] 7431191 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" |- ! align="center" style="font-size: 130%; background-color: #e8e8ff;" colspan="2" | {{{ime}}} |- {{#if:{{{slika|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} colspan="2" style="text-align:center;" {{!}} [[Slika:{{{slika}}}|{{#if:{{{slika_širina|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{{slika_širina}}}|200px}}]] <small>{{{slika_opis|<noinclude>{{{slika_opis}}}</noinclude>}}}</small> {{!}}- }} {{#if:{{{država|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Država {{!}} {{{država}}} {{!}}- }} {{#if:{{{nadimak|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Nadimak {{!}} {{{nadimak}}} {{!}}- }} {{#if:{{{datum_rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Rođenje {{!}} {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti|}}}}} {{#if:{{{mjesto_rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}} |<br />{{{mjesto_rođenja}}}}} {{!}}- }} {{#if:{{{datum_smrti|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Smrt {{!}} {{#invoke:Datum i dob|death|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti|}}}}} {{#if:{{{mjesto_smrti|<noinclude>-</noinclude>}}} |<br />{{{mjesto_smrti}}}}} {{!}}- }} {{#if:{{{visina|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Visina {{!}} {{{visina}}} {{!}}- }} {{#if:{{{sveučilište|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Sveučilište {{!}} {{{sveučilište}}} {{!}}- }} {{#if:{{{draft|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Draft {{!}} {{{draft}}} {{!}}- }} {{#if:{{{karijera|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Karijera {{!}} {{{karijera}}} {{!}}- }} {{#if:{{{klub}}}{{{bivši_klubovi}}}| ! align="center" style="background:#efefef;" colspan="2" {{!}} Klub {{!}}- }} {{#if:{{{liga|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Liga {{!}} {{{liga}}} {{!}}- }} {{#if:{{{klub|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Klub {{!}} '''{{{klub}}}''' {{!}}- }} {{#if:{{{broj|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Broj {{!}} {{{broj}}} {{!}}- }} {{#if:{{{pozicija|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Položaj {{!}} {{{pozicija}}} {{!}}- }} {{#if:{{{bivši_klubovi|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Bivši klubovi {{!}} {{{bivši_klubovi}}} {{!}}- }} ! align="center" style="background:#efefef;" colspan="2" {{!}} Trener {{!}}- {{#if:{{{godine_repr|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Godine {{!}} {{{godine treniranja}}} {{!}}- }} {{#if:{{{trenirao klubove|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}}Klub {{!}} {{{trenirao klubove}}} {{!}}- }} ! align="center" style="background:#efefef;" colspan="2" {{!}} Reprezentacija {{!}}- {{#if:{{{godine_repr|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Godine {{!}} {{{godine_repr}}} {{!}}- }} {{#if:{{{reprezentacija|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}}Reprezentacija {{!}} {{{reprezentacija}}} {{!}}- }} {{#if:{{{nagrade}}} {{{medalje}}} | {{!}} align="center" style="background:#efefef;" colspan="2" {{!}} Nagrade i dostignuća {{!}}- }} {{#if:{{{nagrade|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} colspan="2" {{!}} {{{nagrade}}} {{!}}- }} {{#if:{{{medalje|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}- {{!}}colspan="2"{{!}} {{{!}} style="width: 23em; text-align: left;" {{!}}- {{#if:{{{1| }}}|{{!}}colspan="3" style="text-align:center; background-color:#FFFFFF'" {{!}} [[Image:{{{1}}}|{{{2|100px}}}|{{{3|{{PAGENAME}}}}}]]<br /><small>{{{3|{{PAGENAME}}}}} {{!}}- }} {{{medalje}}} {{!}}} }} |}<noinclude> <pre> {{Košarkaš |ime = |slika = |slika_širina = |slika_opis = |država = |nadimak = |datum_rođenja = |mjesto_rođenja = |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = |visina = |sveučilište = |draft = |karijera = |liga = |klub = |broj = |bivši_klubovi = |godine treniranja = |trenirao klubove = |godine_repr = |reprezentacija = |nagrade = |medalje = }} </pre> {{infookvir za predložak | kat = Košarkaši | podkat = DA | upute = - }} {{GLAVNIRASPORED:košarkaš}} [[Kategorija: Košarkaški infookviri]] [[Kategorija:Infookviri za športaše]] </noinclude> g7dgb7dlragj2jp9d57qbu66uqsihxu Passamaquoddy 0 98331 7430897 7117108 2026-04-16T12:25:49Z Panasko 203327 7430897 wikitext text/x-wiki '''Passamaquoddy''' (Quoddy, St. Croix Indijanci, Unchechauge, Unquechauge, Machias Tribe, Peskotomuhkati, Pestomuhkati), jedno od plemena američkih Indijanaca porodice [[Algonquian]], članova labavog plemenskog saveza [[Abenaki]], naseljenih u području zaljeva [[Passamaquoddy (zaljev)|Passamaquoddy]], rijeke [[St. Croix River]] i jezera [[Schoodic Lake]] u [[SAD|američkoj]] državi [[Maine]] i [[Kanada|kanadskoj]] provinciji [[New Brunswick]]. Danas žive na rezervatima Pleasant Point (preko 2,000) i Indian Township (preko 1,300). == Ime == Naziv Passamaquoddy dolazi iz domorodačkog naziva ''Peskotomuhkati'', u značenju »mjesto gdje kolja ima u izobilju« ili »oni koji kopljem love kolje«, od ''peskotom'' = kolja, -''uhke'' = koplje (glagol), -''ati'' = ljudi. Ova riba ([[atlantska kolja]]) pripada rodu [[pollachius]], a Indijanci su je lovili kopljem. Uz već navedene nazive nazivani su i Opanango, Pesmokant, Scotuks i Scootuck. == Sela == Po imenima poznata su njihova sela ''[[Gunasquamekook]]'' ili Qonasqamkuk, njihovo glavno središte (sada St. Andrews), ''Imnarkuan'' (današnji Pembroke, Maine), ''Machias'', ''Sebaik'' i ''Sipayik'', danas rezervat Pleasant Point Passamaquoddy. Ostala su bila na Lewis Islandu i Calais u Maine, te neka na kanadskoj strani rijeke St. Croix. Nadalje tu su još sela: Mud-doc-mig-goog (Peter Dana Point), blizu Princetona u Maine. N'tolonapemk (Village at Meddybemps), Motopehsok (Meddybemps Lake), Kethonosk (Dennys River), Kci-punamuhkatik (Sipp Bay, Pembrook), Penomahqanihkuk (Pennamaquan Lake), Kapskuk (Cobscook Bay), Skutik (St. Croix River), Mekaluwakakom (Magurrewock Stream), Wapskonikonok (River/Portage Woodland), Kepamkewis (East Machias). == Povijest == Passamaquoddy su nastanjivali cijelo područje oko zaljeva Passamaquoddy i krajeve uz rijeku St. Croix i jezero Schoodic, a njihova prisutnost u ovim krajevima je prema arheološkim nalazima je veoma stara, a njihova ekonomija u području zaljeva Passamaquoddy strogo orijentirana prema moru. prvi susret s bijelcima dogodio se najkasnije 1604. kada susreću [[Samuel de Champlain]]a, no još ranije ove krajeve je istraživao [[Giovanni da Verrazano]]. Pritisak bijelaca smanjuje njihov teritorij pa su 1866 smješteni poglavito u selu Sebaik na južnoj strani zaljeva blizu [[Perry]]ja, i na toku Lewis. Od njihove populacije koja je 1600. iznosila oko 2,000. [[pandemija]] im je 1617. odnesla 75% populacije, da bi 1700. iznosila tek 150 duša. Broj im polako raste tek nakon [[1825.]] (379), [[1930.]] (435), [[1989.]] (1,497). == Etnografija == Passamaquoddy su živjeli od [[ribolov]]a i [[lov]]a a uzgajali su i [[kukuruz]], [[grah]] i [[tikve|tikvu]]. Njihove nastambe čunjaste su kolibe od brezove kore, a sela s velikom kućom vijeća, ponekad su zaštićena palisadama. Tijekom jeseni i zime odlaze u unutrašnjost raspršeni po malenim skupinama. Svaki [[muškarac]] ima svoje vlastito lovačko područje koje je naslijedio od svog oca. Plemensko vijeće sastoji se od ratnog i civilnog poglavice te zastupnika iz pojedinih obitelji. Obitelj je proširena. [[Glooskap]], čije se ime javlja u još nekoliko sličnih varijanti čest je gost legendi [[Penobscot]]a i Passamaquoddyja. == Vanjske poveznice == *[http://www.passamaquoddy.com/ The Passamaquoddy Tribe Of Maine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140327133251/http://www.passamaquoddy.com/ |date=27. ožujka 2014. }} *[https://web.archive.org/web/20040901063146/http://www.geocities.com/bigorrin/passamaquoddy_kids.htm Passamaquoddy Indian Fact Sheet] *[http://www.epa.gov/ne/superfund/sites/eastern/254079.pdf Donald Soctomah, Meddybemps Cultural Study] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Passamaquoddy| ]] [[Kategorija:Abenaki]] [[Kategorija:Indijanci, Maine]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] 4gamer9v4d8xq7p5wkfeuqljfceuiur Miami Indijanci 0 98516 7430883 7071357 2026-04-16T12:24:07Z Panasko 203327 7430883 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Little Turtle.jpg|mini|Poglavica Mala Kornjača ili Michikinikwa]] '''Miami''' (Twightwee), pleme ili grupa plemena porodice [[Algonquian]] koje su prvi otkrili [[Francuzi]] blizu [[Green Bay]]a u [[Wisconsin]]u, a danas žive u [[Indiana|Indiani]] i [[Oklahoma|Oklahomi]]. == Ime == Ime Miami dolazi od [[Chippewa]] riječi ''Omaumeg'', signifying "''people on the peninsula''," dok prema njihovoj tradiciji označava '' 'goluba' ''. Prema ranim autorima oni su sebe nazivali Twightwees, prema Hewituu od twa<sup>n</sup>h twa<sup>n</sup>h, '' 'the cry of a crane' ''. Za Miamie je postojalo još nekoliko naziva koji se javljaju u brojnim varijantama. [[Wyandot]]i su ih nazivali Sä<sup>n</sup>shkiá-a-rúnû, što Gatschet prevodi sa '' 'people dressing finely, fantastically' '' ili, '' 'dandy people' ''. Naziv Tawatawas dolazi od Algonquianskog '' 'tawa' '' ='' 'naked' '' (=''Naked Indians''), a često se koristila među ranim kolonistima koji su naziv '' 'tawa' '' brkali s twa<sup>n</sup>h twa<sup>n</sup>h. Pkíwi-léni ([[Shawnee]] naziv, u pluralu Pkíwi-lénigi, 'dust /ili/ ashes people'). Ostale mnogobrojne varijante su: ''Maiama'', ''M'amiwis'', ''Maumee'', ''Maumes'', ''Maumies'', ''Mawmee'', ''Me-ä-me-ä-ga'', ''Meames'', ''Memilounioue'', ''Miamee'', ''Miames'', ''Mineamies'', ''Miramis'', ''Myamis'', ''Myamicks'', ''Naked Indians'', ''Omameeg'', ''Oumami'', ''Oumiamies'', ''Twicktwigs'', ''Tweeghtwees'','' Twictwicts'', etc. == Jezik == Jezik Miami Indijanaca član je poorodice Algonquian i najsrodniji jeziku kojim su se služila plemena konfederacije [[Illinois Indijanci|Illinois]]. Preživjeli pripadnici Miami Indijanaca danas se služe [[engleski]]m. == Sela == [[Datoteka:Chief Francis Godfroy (Miami) Burial.jpg|thumb|right|Grob u Miamiju načelnika Franje Godfroy se nalazi na glavnom Franje Godfroy groblju, Miami County, Indiana.]] *[[Chicago (indijansko selo)|Chicago]], na mjestu današnjeg grada [[Chicago, Illinois|Chicago]], ovo selo možda je pripadalo plemenu Wea. *[[Chippekawkay]] (Piankashaw), selo koje je izgleda pripadalo plemenu Pepicokia, na mjestu današnjeg [[Vincennes, Indiana|Vincennes]], u okrugu [[okrug Knox, Indiana|Knox]], Indiana. *[[Choppatee's Village]], na zapadnoj obali rijeke St. Joseph River, nekoliko milja od [[Fort Wayne, Indiana|Fort Wayne]], okrug [[okrug Allen, Indiana|Allen]], Indiana. *''Flat Belly's Village'' (vidi Papakeecha). *[[Kekionga]], na istočnoj obali rijeke St. Joseph River, u okrugu Allen, Indiana, nasuprot Fort Wayne. *[[Kenapacomaqua]], selo plemena Wea na zapadnoj obali Eel Rivera, blizu njenog ušća, 6 milja od [[Logansport, Indiana|Logansporta]], okrug [[okrug Cass, Indiana|Cass]], Indiana. *[[Kokomo]], na mjestu današnjeg grada [[Kokomo, Indiana|Kokomo]], Indiana. *[[Kowasikka]] ili Thorntown, na Sugar Creeku kod današnjeg [[Thornton, Indiana|Thorntona]], okrug [[okrug Boone, Indiana|Boone]], Indiana. *[[Little Turtle's Village]], na Eel Riveru, Indiana, oko 20 milja sjeverozapadno od Fort Wayne. *[[Meshingomesia]], na rezervatu na Mississinewa Riveru, u Liberty Townshipu, okrug [[okrug Wabash, Indiana|Wabash]], Indiana. *[[Missinquimeschan]], ovo je po svoj prilici bilo selo plemena Piankashaw, blizu današnjeg [[Washington, Indiana)|Washingtona]], okrug [[okrug Daviess, Indiana|Daviess]], Indiana. *[[Mississinewa]], na istočnoj strani rijeke Mississinewa River na mjestu gdje se spaja s Wabashom u okrugu [[okrug Miami, Indiana|Miami]], Indiana. *[[Osaga]], lokacija nepoznata. *[[Papakeecha]], istolčno od Turkey Lake u okrugu [[okrug Noble, Indiana|Noble]], Indiana. *[[Piankashaw (indijansko selo)|Piankashaw]], selo istoimenog plemena Piankashaw, na rijeci Wabash, tamo gdje se sastaje s Vermilionom. *[[Pickawillanee]], na rijeci Miami na mjestu današnjeg grada [[Piqua, Ohio|Piqua]], okrug [[okrug Miami, Ohio|Miami]], Ohio. *[[Saint Francis Xavie]]r, ovo je misija za Miami i Mascouten Indijance na rijeci Fox River, Wisconsin, blizu De Pere, okrug Brown. *[[Seek's Village]], na rijeci Eel River nekih 3 milje od Columbia City, okrug [[okrug Whitley, Indiana|Whitley]], Indiana. *''Thornton'' (vidi Kowasikka). *[[White Raccoon's Village]], blizu današnjeg [[Aboite, Indiana|Aboite]], okrug Allen, Indiana. == Plemena == *[[Atchatchakangouen]] (Atchakangouen, Miami Proper) *[[Kilatika]] *[[Mengkonkia]] (Mengakonia) *[[Pepikokia]] (Pepicokia). Ovo pleme 1796 apsorbirano je od Piankashawa. *[[Piankashaw]]. *[[Wea]] (Newcalenous, Ouiatenon). *[[Eel River Indijanci]]. Pleme nastalo koncem 18. stoljeća. == Povijest == [[Datoteka:Pacanne.jpg|mini|Poglavica Pacanne.]] Majami u vrijeme dolaska prvih Europljana sredinom 17. stoljeća, žive u okolici [[Green Bay]]a na području današnje američke države [[Wisconsin]]. Ubrzo nakon ovog prvog susreta oni će oko 1670 stići na rijeku Fox i u krajeve južno od jezera [[Michigan (jezero)|Michigan]] i na rijeku St. Joseph i [[Kalamazoo]]. Neke njihove bande još ranije pristigle su na područje sjeverne Indiane. Na području rijeke St. Joseph i na mjestu današnjeg [[Detroit, Michigan|Detroit]]a zadržat će se negdje do [[1711.]] odakle će ih protjerati plemena Potawatomi i Kickapoo. Sredinom 17. stoljeća Majami su protjerani u sjeverozapadni Ohio gdje će ostati do [[1763.]], kada se po ugovoru vraćaju u Indianu. tada im broj iznosi oko 1,200. Tijekom ratova bili su na strani [[Francuzi|Francuza]] u [[Francuski i irokeški ratovi|Francuskim i irokeškim ratovima]], i pomagali Britance u [[Američka revolucija|Američkoj revoluciji]]. Svoje zemlje počinju gubiti 1812., a 1840. prepuštaju čitav teritorij osim malenog područja bande Meshingomesia's u okrugu [[okrug Wabash, Indiana|Wabash]] u Indiani, koja se tu održala do 1872., kada je zemlja podijeljena posljednjih 300 preživjelih članova, dok su ostali preseljeni u [[Kansas]]. Godine 1867. sa svojim srodnicima, Indijancima Illinois, odlaze na rezervat u Oklahomu, na sjeveroistočnom području države. banda Meshingomesia's, koja je ostala u Indiani 1872 postaju građani Indiane. == Etnografija == Kultura Majamija pripada Istočnim šumama i veoma su srodni [[Illinois Indijanci]]ma. Njihova subsistencija temelji se na [[lov]]u i [[agrikultura|agrikulturi]]. Društvo je patrilenearno i organizirano po klanovima kojih Morgan nalazi deset, i to: 1. Mo-wha'-wä ([[Vuk]]; Wolf). 2. Mon-gwä' ([[Gnjurac]]; Loon). 3. Ken-da-w ă' ([[Orao]]; Eagle). 4. Ah-pa'-kose-e-ǎ (Škanj; Buzzard). 5. Ka-no-za-wä (Panter; Panther). 6. Pi-la-wä' ([[Puran]]; Turkey). 7. Ah-se-pon'-nä ([[Rakun]]; Raccoon). 8. Mon-nă'-to ([[Snijeg]]; Snow). 9. Kul-swä' ([[Sunce]]; Sun). 10. /Nema podataka o indijanskom nazivu: Voda; Water/ Položaj poglavice kod Majamija je hereditaran. Prakticirala se [[poliginija]], a izbjegloj ženi muž je imao pravo odsjeći nos. == Literatura == *Pierre de Charlevoix, Journal of a Voyage to North America. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Miami (tribe)}} *[http://www.dickshovel.com/mia.html Miami History] *[http://www.ohiohistorycentral.org/entry.php?rec=606 Miami Indians] *[http://www.miamiindians.org/ The Miami People] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Miami Indijanci| ]] [[Kategorija:Indijanci, Indiana]] [[Kategorija:Indijanci, Oklahoma]] [[Kategorija:Indijanci, Wisconsin]] 5ns3a5l66gzvja5gnuxi348c2kzfnpk Pamlico 0 99130 7430896 7286945 2026-04-16T12:25:44Z Panasko 203327 7430896 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pamlico lang.png|mini|200px|Govorno područje jezika plemena Pamlico]] '''Pamlico''', pleme američkih Indijanaca porodice [[Algonquian]] s istoimene rijeke u današnjoj [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]]. Swanton smatra da su oni isto pleme koje Raleighovi kolinisti nazivaju imenom Pomouik. Godine 1696. gotovo su ih potpuno uništile boginje, a [[1710.]] njih tek 75 živi u jednom jedinom selu. Kasnije se priključuju [[Tuscarora]]ma i drugim plemenima u ratu 1711-1713 protiv [[Englezi|Engleza]]. Završetkom rata uništili su ih Englezi, a nekoliko preživjelih ostalo je među Tuscarorama. Populacija Pamlica zajedno s [[Bear River Indijanci]]ma iznosila je, prema Mooneyu (1928), 1,000 ([[1600.]]). John Lawson je [[1701.]] zabilježio manji rječnik kojim je ustanovljena njihova algonquianska pripadnost. Pleme Pamlico bilo je poznato i kao Pampticough (Pampticoe) a zemlju koju su nastanjivali zvali su "TaTakua" ili "''where the land and sea meet the sky''".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.unitedcountrypamliconc.com/history.htm |title=The History Of Bayboro North Carolina |archive-url=https://web.archive.org/web/20111113045050/http://www.unitedcountrypamliconc.com/history.htm |archive-date=13. studenoga 2011. |access-date=5. ožujka 2010.}}</ref> == Rječnik == engleski Pampticough hrvatski *[[jedan|One]]... Weembot... jedan *[[dva|Two]]... Neshinnauh... dva *[[tri|Three]]... Nish-wonner... tri *[[četiri|Four]]... Yau-Ooner... četiri *[[pet|Five]]... Umperren... pet *[[šest|Six]]... Who-yeoc... šest *[[sedam|Seven]]... Top-po-osh... sedam *[[osam|Eight]]... Nau-haush-shoo... osam *[[devet|Nine]]... Pach-ic-conk... devet *[[deset|Ten]]... Cosh... deset *[[pokrivač|Blankets]]... Mattosh... pokrivač *[[bijela boja|White]]... Wop-poshaumosh... bijela boja *[[crvena|Red]]... Mish-cock (ck?)... crvena *[[crna|Black]] ''ili'' [[plava|Blue]]... Mow-cottowosh... crna ili plava *[[barut|Gunpowder]].. Pungue... barut *[[Tomahawk (hladno oružje)|Axe]]... Tomma-hick... sjekira (tomahawk) *[[nož|Knife]]... Rig-cosq... nož *[[duhan|Tobacco]]... Hooh-pau... duhan *[[šešir|Hat]].. Mottau-quahan...šešir *[[vatra|Fire]].... Tinda... vatra *[[voda|Water]]... Umpe... voda *[[kaput|Coat]]... Taus-won... kaput, ogrtač *[[Šilo (alat)|Awl]]/[[igla|Needle]] Moc-cose *[[motika|A Hoe]] Rosh-shocquon *[[boja|Paint]] Chuwon *Ronoak Mis-kis-'su... zrnca od školjaka za izradu wampuma (manje vrijednosti); roenoke *[[wampum|Peak]] Ronoak *[[Bor (biljni rod)|A Pine-Tree]] Oonossa... bor *Englishman Tosh shonte... [[Englezi]] *[[Indijanci|Indians]] Nuppin<ref>[http://homepages.rootsweb.ancestry.com/~jmack/algonqin/language.htm Language Families of North Carolina]</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.itpi.dpi.state.nc.us/counties/Pamlico/pmhistry.html Pamlico County: A Brief County History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070522103542/http://www.itpi.dpi.state.nc.us/counties/Pamlico/pmhistry.html |date=22. svibnja 2007. }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] jjqbkogzv9lrwnfripl9chlblb94d70 Mascouten 0 99145 7430879 7071293 2026-04-16T12:23:24Z Panasko 203327 7430879 wikitext text/x-wiki '''Mascouten''' (Mascoutin), pleme Algonquian Indijanaca čiji je prvotini dom bio na jugozapadu Lower Michigana, odakle su ih od 1640.-tih pa do 1660 protjerali Indijanci [[Ottawa Indijanci|Ottawa]], [[Attiwandaronk]] i [[Iroquois]] Indijanci. Na područje [[Wisconsin]]a dolaze negdje [[1660.]] u dvije grupe, Sjeverna ili Gornja (Northern ili Upper) koja se nastanila među [[Wea]] Indijance na južnom području uz jezero [[Winnebago (jezero)|Winnebago]], i Južna ili Donja (Southern ili Lower) koja se pomiješala s plemenima [[Fox Indijanci|Fox]] i [[Kickapoo]] na rijeci [[Milwaukee (rijeka)|Milwaukee]]. == Ime == Ime Mascouten, koje se javlja u više varijanti (''Mascoutin'', ''Mathkoutench'' i ''Musketoon'') dolazi iz jezika Fox Indijanaca u značenju "''little prairie people''." Naziv kojim su sami sebe nazivali nije poznat. Ostali stariji nazivi kojim su ih nazivali [[Huron Indijanci]] ''Assistaeronon'' ('Fire people'), ''Assitaehronon'', ''Assitagueronon'' ili ''Attistae'', nisu se odnosili samo na njih nego i na ostale skupine plemena s Lower Michigana. Naziv ''Ontouagannha'' [[Iroquois|irokeški]] je naziv i također je označavao sva plemena koja nisu govorila irokeškim jezikom. [[George Rogers Clark]] u svom izvještaju naziva ih ''Meadow Indians'', a Nicolet poznaje za njih naziv ''Rasaouakoueton'', u kojem je početno slovo '' ' R' '' ništa drugo nego pogreška u pisanju, i da je umjesto njega trebalo stajati glas '' 'M' '' pa dodobivamo ''Masaouakoueton'', odnosno radi se o ranoj varijanti imena ''Mascouten''. == Povijest == Kroz povijest ovi Indijanci su pozati pod nizom naziva, a imena kojima su nazivani obuhvaćali su i druga plemena. Svakako treba spomenuti naziv [[Assegun]] ili ''Bone Indijance'', za koje [[Frederick Webb Hodge|Hodge]] smatra da su bili Mascouteni, ili barem pleme veoma srodno njima, dok su još živjeli u području oko [[Mackinaw]]a i [[Sault Ste Marie]], odakle su ih protjerali Ottawa i [[Chippewa]] Indijanci na Lower Michigan. Pod terminom ''Muskutáwa'' Fox Indijanci označavaju sami sebe, ali i plemena [[Wea]], [[Piankashaw]], [[Peoria]] i [[Kaskaskia]] Indijance, i to kroz period dok su živjeli na prerijama [[Illinois]] i Indiane. Postoji i naziv [[Mashkótens]] što je dan od [[Potawatomi]] Indijanaca onom dijelu njihovog plemena koji je službeno nazivan "''Prairie band''", i koji je obitavao na prerijama sjevernog Illinoisa. Prema tradiciji Ottawa koje je zapisao Schoolcraft, u ranim su danima u blizini [[Michilimackinac]]a živjeli Assegun, ili Bone Indijanci, koje su nakon nekoliko borbi Ottawe protjerali na jug do [[Grand River]]a u [[Michigan]]u. Tijekom ovih borbi na istočnoj obali jezera Michigan Ottawa i [[Chippewa]] Indijanci uvučeni su u razmirice s nekim plemenom ''Mushkodainsug'' (ili Mascoutens). Od tog perioda Assegun i Mascoutens postaju konfederacija, i otjerani su duboko na jug poluotoka. Tu na jugu Michigana oni nailaze na [[Sac]]e, s kojima će kasnije preći u Wisconsin ,navodno oko južne obale jezera Michigan, smatra Hodge. Poznata povijest započet će tek dolaskom Francuza u ranom 17 stoljeću. Od Francuza Mascoutene prvi spominje Champlain 1616, pod imenom Asistagueroüon, i pod imenom Assistagueronons ih locira na svojoj mapi južno od jezera Huron, za jezero Michigan on još nije čuo, i navodi kako su u ratu s Ottawama. Sagard ih 1636. smješta 'deset dana putovanja' zapadno od južnih obala Georgian Baya. Spominju ih i Jezuiti (1640) s informacijom da su u ratu s Attiwandaronkima ili Neutralcima, prijateljima Ottawa. Prvi kontakt s ovim plemenom, kaže Hodge, imao je [[Nicolas Perrot]] koji je posjetio njihovo selo na rijeci Fox u Wisconsinu, što Sultzman ne spominje. Sljedeći putnik koji spominje Mascoutene bio je [[Jean Nicolet]]. Ni njegov posjet selu Mascoutena nije siguran, a po Sultzmanu za njih i ostala plemena tek je čuo od [[Winnebago|Winnebaga]] s [[Green Bay]]a. Sigurno je pak da ih 1670 posjećuje jezuit [[Claude-Jean Allouez]] i 1673 otac [[Jacques Marquette]], obojica ih nalaze između rijeka Fox i Wisconsin. U to su vrijeme u tim krajevima obitavali [[Kitchigami]], Assegun (Bone), [[Mundua]] i [[Noquet]], koji će, smatra Sultzman, biti apsorbirani od Mascoutena. Pleme [[Wea]] ovdje se odvojilo od ostalih grupa i naselilo u svom vlastitom selu blizu Chicaga, dok su Mascouteni otišli na rijeku Melleoki (Milwaukee), osnovavši svoje vlastito selo. Godine 1684, u vrijeme napada Irokeza na Fort St. Louis, Mascouteni žive s Miamima kod Fort St. louisa, bilo je to vrijeme Dabarskih ratova koji su se razvukli od 1630. pa sve do 1700. Južni mascouteni Kickapoo i Foxi trovali su tada u tom kraju, i ispočetka tolerirali trgovinu Francuza s njihovim neprijateljima Siouxima. No poklopilo se da je pala cijena krznima, pa se zaratiše duž Mississippija Mascouten, Fox i Kickapoo sa Siouxima. Od 1701. Maascouteni se nastaniše na rijeci Ohio u južnom Illinoisu, a te ih godine pogodiše boginje i mnogo oslabiše. Tada ih počinju napadati i pro-britanski Chickasawi ,pa se Indijanci povukoše na rijeku [[Wabash (rijeka)|Wabash]], i uđu u savez s plemenima Wea i Piankashaw. Devet godina kasnije (1710) malarija pohara doline Mississippija i Ohia i decimira Miamije, Illinoise i Mascoutene. Okupi se tada preko 1,000 Foxa, Kickapooa i Mascoutena blizu Detroita, pa Potawatomi, Wyandoti i Ottawe odlučiše da ih otjeraju otuda. U rano proljeće [[1712.]] Potawatomi i Ottawa ratnici napadnu na lovačku družinu Mascoutena blizu rijeke St. Joseph u južnom Michiganu. Mascouteni pobjegoše svojim starim prijateljima Foxima blizu Detroita koji su se pripremali za rat. Ovo pokuša spriječiti neki Dubuisson, ali Foxi, Kickapoo i Mascouteni napadnu Fort Pontchartrain (danas Detroit), i tako započne Prvi Fox rat, koji potraje od 1712-1716. Iste te godine (1712) Potawatomi, Wyandoti, Ottawa i [[Mississauga]] Indijanci krenuli su u napad na u kojem su pobili preko 1,000 Foxa, Mascoutena i Kickapoosa. Godine [[1718.]] Mascouteni i Kackapoo žive zajedno u jednom selu na Rock Riveru u [[Illinois]]u, tek 200 muškaraca. Godine [[1736.]] 60 ratnika iz plemena Mascouten i Kickapoo živi na rijeci [[Fox (rijeka)|Fox]] u Wisconsinu, a pripadaju totemima ''Wolf'' i ''Deer''. Oni se još spominju do kraja 1770.-tih. Sjeverni Mascoutensi priključili su se konfederaciji Sauk 6 Fox i izgubili svoje ime. Druga Grupa Južni ili Southern Mascoutens priključili su se Kickapoosima i nestali i povijesti. == Etnografija == Način života Mascoutena isti je kao i kod ostalih Algonquian plemena u području Velikih jezera. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/pottawatomie/mascoutenshist.htm Mascouten Indian Tribe History] *[http://www.dickshovel.com/mas.html Mascouten History] *[http://www.never4get.us/neverforget/History/Mascouten.htm Mascouten Indians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929230226/http://www.never4get.us/neverforget/History/Mascouten.htm |date=29. rujna 2007. }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Michigan]] [[Kategorija:Indijanci, Wisconsin]] [[Kategorija:Indijanci, Illinois]] 4gwnns3hvnrhv9qd4hejlownr08h9xn Predložak:Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 10 99721 7431150 7321652 2026-04-16T22:06:35Z Divna Jaksic 974 7431150 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu | naslov = [[:Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu|Dobitnici]] [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | grupa1 = 1900-ih | popis1 = <div> 1901. [[Emil Adolf von Behring]] • 1902. [[Ronald Ross]] • 1903. [[Niels Ryberg Finsen]] • 1904. [[Ivan Pavlov|Ivan Petrovič Pavlov]] • 1905. [[Robert Koch]] • 1906. [[Camillo Golgi]] i [[Santiago Ramon y Cajal|Santiago Ramón y Cajal]] • 1907. [[Charles Louis Alphonse Laveran]] • 1908. [[Ilja Iljič Mečnikov]] i [[Paul Ehrlich]] • 1909. [[Emil Theodor Kocher]] </div> | grupa2 = 1910-ih | popis2 = <div> 1910. [[Albrecht Kossel]] • 1911. [[Allvar Gullstrand]] • 1912. [[Alexis Carrel]] • 1913. [[Charles Robert Richet]] • 1914. [[Robert Bárány]] • 1919. [[Jules Bordet]] </div> | grupa3 = 1920-ih | popis3 = <div> 1920. [[August Krogh|Schack August Steenberg Krogh]] • 1922. [[Archibald Vivian Hill]] i [[Otto Fritz Meyerhof]] • 1923. [[Frederick Banting|Frederick Grant Banting]] i [[John James Rickard Macleod]] • 1924. [[Willem Einthoven]] • 1926. [[Johannes Andreas Grib Fibiger]] • 1927. [[Julius Wagner-Jauregg]] • 1928. [[Charles Jules Henri Nicolle]] • 1929. [[Christiaan Eijkman]] i Sir [[Frederick Gowland Hopkins]] </div> | grupa4 = 1930-ih | popis4 = <div> 1930. [[Karl Landsteiner]] • 1931. [[Otto Heinrich Warburg]] • 1932. Sir [[Charles Scott Sherrington]] i [[Edgar Douglas Adrian]] • 1933. [[Thomas Hunt Morgan]] • 1934. [[George Hoyt Whipple]], [[George Richards Minot]] i [[William Parry Murphy]] • 1935. [[Hans Spemann]] • 1936. Sir [[Henry Hallett Dale]] i [[Otto Loewi]] • 1937. [[Albert Szent-Györgyi|Albert Szent-Györgyi von Nagyrapolt]] • 1938. [[Corneille Heymans|Corneille Jean François Heymans]] • 1939. [[Gerhard Domagk]] </div> | grupa5 = 1940-ih | popis5 = <div> 1943. [[Henrik Carl Peter Dam]] i [[Edward Adelbert Doisy]] • 1944. [[Joseph Erlanger]] i [[Herbert Spencer Gasser]] • 1945. Sir [[Alexander Fleming]], [[Ernst Boris Chain]] i Sir [[Howard Walter Florey]] • 1946. [[Hermann Joseph Muller]] • 1947. [[Carl Ferdinand Cori]], [[Gerty Theresa Cori]] (rođena Radnitz) i [[Bernardo Alberto Houssay]] • 1948. [[Paul Hermann Müller]] • 1949. [[Walter Rudolf Hess]] i [[Antonio Caetano De Abreu Freire Egas Moniz]] </div> | grupa6 = 1950-ih | popis6 = <div> 1950. [[Edward Calvin Kendall]], [[Tadeus Reichstein]] i [[Philip Showalter Hench]] • 1951. [[Max Theiler]] • 1952. [[Selman Abraham Waksman]] • 1953. [[Hans Adolf Krebs]] i [[Fritz Albert Lipmann]] • 1954. [[John Franklin Enders]], [[Thomas Huckle Weller]] i [[Frederick Chapman Robbins]] • 1955. [[Axel Hugo Theodor Theorell]] • 1956. [[André Frédéric Cournand]] i [[Werner Forßmann]], [[Dickinson W. Richards]] • 1957. [[Daniel Bovet]] • 1958. [[George Wells Beadle]], [[Edward Lawrie Tatum]] i [[Joshua Lederberg]] • 1959. [[Severo Ochoa]] i [[Arthur Kornberg]] </div> | grupa7 = 1960-ih | popis7 = <div> 1960. Sir [[Frank Macfarlane Burnet]] i [[Peter Brian Medawar]] • 1961. [[Georg von Békésy]] • 1962. [[Francis Harry Compton Crick]], [[James Dewey Watson]] i [[Maurice Wilkins|Maurice Hugh Frederick Wilkins]] • 1963. Sir [[John Carew Eccles]], [[Alan Lloyd Hodgkin]] i [[Andrew Huxley|Andrew Fielding Huxley]] • 1964. [[Konrad Bloch]] i [[Feodor Lynen]] • 1965. [[François Jacob]], [[Andre Lwoff|André Lwoff]] i [[Jacques Monod]] • 1966. [[Peyton Rous]] i [[Charles Brenton Huggins]] • 1967. [[Ragnar Granit]], [[Haldan Keffer Hartline]] i [[George Wald]] • 1968. [[Robert W. Holley]], [[Har Gobind Khorana]] i [[Marshall W. Nirenberg]] • 1969. [[Max Delbrück]], [[Alfred D. Hershey]] i [[Salvador E. Luria]] </div> | grupa8 = 1970-ih | popis8 = <div> 1970. Sir [[Bernard Katz]], [[Ulf von Euler]] i [[Julius Axelrod]] • 1971. [[Earl W. Sutherland, Jr.]] • 1972. [[Gerald M. Edelman]] i [[Rodney R. Porter]] • 1973. [[Karl von Frisch]], [[Konrad Lorenz]] i [[Nikolaas Tinbergen]] • 1974. [[Albert Claude]], [[Christian de Duve]] i [[George E. Palade]] • 1975. [[David Baltimore]], [[Renato Dulbecco]] i [[Howard Martin Temin]] • 1976. [[Baruch S. Blumberg]] i [[Daniel Carleton Gajdusek| D. Carleton Gajdusek]] • 1977. [[Roger Guillemin]], [[Andrew V. Schally]] i [[Rosalyn Yalow]] • 1978. [[Werner Arber]], [[Daniel Nathans]] i [[Hamilton O. Smith]] • 1979. [[Allan M. Cormack]] i [[Godfrey N. Hounsfield]] </div> | grupa9 = 1980-ih | popis9 = <div> 1980. [[Baruj Benacerraf]], [[Jean Dausset]] i [[George D. Snell]] • 1981. [[Roger W. Sperry]], [[David H. Hubel]] i [[Torsten N. Wiesel]] • 1982. [[Sune K. Bergstrom|Sune K. Bergström]], [[Bengt I. Samuelsson]] i [[John R. Vane]] • 1983. [[Barbara McClintock]] • 1984. [[Niels K. Jerne]], [[Georges J. F. Köhler]] i [[Cesar Milstein|César Milstein]] • 1985. [[Michael S. Brown]] i [[Joseph L. Goldstein]] • 1986. [[Stanley Cohen (biokemičar)|Stanley Cohen]] i [[Rita Levi-Montalcini]] • 1987. [[Susumu Tonegawa]] • 1988. Sir [[James W. Black]], [[Gertrude B. Elion]] i [[George H. Hitchings]] • 1989. [[J. Michael Bishop]] i [[Harold E. Varmus]] </div> | grupa10 = 1990-ih | popis10 = <div> 1990. [[Joseph E. Murray]] i [[E. Donnall Thomas]] • 1991. [[Erwin Neher]] i [[Bert Sakmann]] • 1992. [[Edmond H. Fischer]] i [[Edwin G. Krebs]] • 1993. [[Richard J. Roberts]] i [[Phillip A. Sharp]] • 1994. [[Alfred G. Gilman]] i [[Martin Rodbell]] • 1995. [[Edward B. Lewis]], [[Christiane Nüsslein-Volhard]] i [[Eric F. Wieschaus]] • 1996. [[Peter C. Doherty]] i [[Rolf M. Zinkernagel]] • 1997. [[Stanley B. Prusiner]] • 1998. [[Robert F. Furchgott]], [[Louis J. Ignarro]] i [[Ferid Murad]] • 1999. [[Günter Blobel]] </div> | grupa11 = 2000-ih | popis11 = <div> 2000. [[Arvid Carlsson]], [[Paul Greengard]] i [[Eric Kandel]] • 2001. [[Leland H. Hartwell]], [[R. Timothy Hunt]] i [[Paul M. Nurse]] • 2002. [[Sydney Brenner]], [[H. Robert Horvitz]] i [[John E. Sulston]] • 2003. [[Paul Lauterbur]] i Sir [[Peter Mansfield]] • 2004. [[Linda B. Buck]] i [[Richard Axel]] • 2005. [[Barry Marshall|Barry J. Marshall]] i [[Robin Warren]] • 2006. [[Andrew Fire]] i [[Craig Mello]] • 2007. [[Mario Capecchi]], Sir [[Martin Evans]] i [[Oliver Smithies]] • 2008. [[Harald zur Hausen]], [[Françoise Barré-Sinoussi]] i [[Luc Montagnier]] • 2009. [[Elizabeth H. Blackburn]], [[Carol W. Greider]] i [[Jack W. Szostak]] • </div> | grupa12 = 2010-ih | popis12 = <div> 2010. [[Robert G. Edwards]] • 2011. [[Bruce Beutler]], [[Jules Hoffmann]] i [[Ralph Steinman]] • 2012. Sir [[John Gurdon]] i [[Shinya Yamanaka]] • 2013. [[James E. Rothman]], [[Randy W. Schekman]] i [[Thomas C. Südhof]] • 2014. [[John O'Keefe]], [[May-Britt Moser]] i [[Edvard I. Moser]] • 2015. [[William C. Campbell]], [[Satoshi Ōmura]] i [[Youyou Tu]] • 2016. [[Yoshinori Ōsumi|Ōsumi]] • 2017. [[Jeffrey C. Hall|Hall]], [[Michael Rosbash|Rosbash]], [[Michael W. Young|Young]] • 2018. [[James P. Allison|Allison]], [[Tasuku Honjo|Honjo]] • 2019. [[William G. Kaelin|Kaelin]], [[Peter J. Ratcliffe|Ratcliffe]], [[Gregg L. Semenza|Semenza]] </div> | grupa13 = 2020-ih | popis13 = <div> 2020. [[Michael Houghton (virolog)|Michael Houghton]], [[Harvey J. Alter]], [[Charles M. Rice]] • 2021. [[David Julius]], [[Ardem Patapoutian]] • 2022. [[Svante Pääbo]] • 2023. [[Katalin Karikó]], [[Drew Weissman]] • 2024. [[Victor Ambros]], [[Gary Ruvkun]] • 2025. [[Mary E. Brunkow]], [[Fred Ramsdell]], [[Shimon Sakaguchi]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada]] </noinclude> dvwdouskt90q9blvsak4n31e327wrar 7431151 7431150 2026-04-16T22:07:31Z Divna Jaksic 974 7431151 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu | naslov = [[:Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu|Dobitnici]] [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | grupa1 = 1900-ih | popis1 = <div> 1901. [[Emil Adolf von Behring]] • 1902. [[Ronald Ross]] • 1903. [[Niels Ryberg Finsen]] • 1904. [[Ivan Pavlov|Ivan Petrovič Pavlov]] • 1905. [[Robert Koch]] • 1906. [[Camillo Golgi]] i [[Santiago Ramon y Cajal|Santiago Ramón y Cajal]] • 1907. [[Charles Louis Alphonse Laveran]] • 1908. [[Ilja Iljič Mečnikov]] i [[Paul Ehrlich]] • 1909. [[Emil Theodor Kocher]] </div> | grupa2 = 1910-ih | popis2 = <div> 1910. [[Albrecht Kossel]] • 1911. [[Allvar Gullstrand]] • 1912. [[Alexis Carrel]] • 1913. [[Charles Robert Richet]] • 1914. [[Robert Bárány]] • 1919. [[Jules Bordet]] </div> | grupa3 = 1920-ih | popis3 = <div> 1920. [[August Krogh|Schack August Steenberg Krogh]] • 1922. [[Archibald Vivian Hill]] i [[Otto Fritz Meyerhof]] • 1923. [[Frederick Banting|Frederick Grant Banting]] i [[John James Rickard Macleod]] • 1924. [[Willem Einthoven]] • 1926. [[Johannes Andreas Grib Fibiger]] • 1927. [[Julius Wagner-Jauregg]] • 1928. [[Charles Jules Henri Nicolle]] • 1929. [[Christiaan Eijkman]] i Sir [[Frederick Gowland Hopkins]] </div> | grupa4 = 1930-ih | popis4 = <div> 1930. [[Karl Landsteiner]] • 1931. [[Otto Heinrich Warburg]] • 1932. Sir [[Charles Scott Sherrington]] i [[Edgar Douglas Adrian]] • 1933. [[Thomas Hunt Morgan]] • 1934. [[George Hoyt Whipple]], [[George Richards Minot]] i [[William Parry Murphy]] • 1935. [[Hans Spemann]] • 1936. Sir [[Henry Hallett Dale]] i [[Otto Loewi]] • 1937. [[Albert Szent-Györgyi|Albert Szent-Györgyi von Nagyrapolt]] • 1938. [[Corneille Heymans|Corneille Jean François Heymans]] • 1939. [[Gerhard Domagk]] </div> | grupa5 = 1940-ih | popis5 = <div> 1943. [[Henrik Carl Peter Dam]] i [[Edward Adelbert Doisy]] • 1944. [[Joseph Erlanger]] i [[Herbert Spencer Gasser]] • 1945. Sir [[Alexander Fleming]], [[Ernst Boris Chain]] i Sir [[Howard Walter Florey]] • 1946. [[Hermann Joseph Muller]] • 1947. [[Carl Ferdinand Cori]], [[Gerty Theresa Cori]] (rođena Radnitz) i [[Bernardo Alberto Houssay]] • 1948. [[Paul Hermann Müller]] • 1949. [[Walter Rudolf Hess]] i [[Antonio Caetano De Abreu Freire Egas Moniz]] </div> | grupa6 = 1950-ih | popis6 = <div> 1950. [[Edward Calvin Kendall]], [[Tadeus Reichstein]] i [[Philip Showalter Hench]] • 1951. [[Max Theiler]] • 1952. [[Selman Abraham Waksman]] • 1953. [[Hans Adolf Krebs]] i [[Fritz Albert Lipmann]] • 1954. [[John Franklin Enders]], [[Thomas Huckle Weller]] i [[Frederick Chapman Robbins]] • 1955. [[Axel Hugo Theodor Theorell]] • 1956. [[André Frédéric Cournand]] i [[Werner Forßmann]], [[Dickinson W. Richards]] • 1957. [[Daniel Bovet]] • 1958. [[George Wells Beadle]], [[Edward Lawrie Tatum]] i [[Joshua Lederberg]] • 1959. [[Severo Ochoa]] i [[Arthur Kornberg]] </div> | grupa7 = 1960-ih | popis7 = <div> 1960. Sir [[Frank Macfarlane Burnet]] i [[Peter Brian Medawar]] • 1961. [[Georg von Békésy]] • 1962. [[Francis Harry Compton Crick]], [[James Dewey Watson]] i [[Maurice Wilkins|Maurice Hugh Frederick Wilkins]] • 1963. Sir [[John Carew Eccles]], [[Alan Lloyd Hodgkin]] i [[Andrew Huxley|Andrew Fielding Huxley]] • 1964. [[Konrad Bloch]] i [[Feodor Lynen]] • 1965. [[François Jacob]], [[Andre Lwoff|André Lwoff]] i [[Jacques Monod]] • 1966. [[Peyton Rous]] i [[Charles Brenton Huggins]] • 1967. [[Ragnar Granit]], [[Haldan Keffer Hartline]] i [[George Wald]] • 1968. [[Robert W. Holley]], [[Har Gobind Khorana]] i [[Marshall W. Nirenberg]] • 1969. [[Max Delbrück]], [[Alfred D. Hershey]] i [[Salvador E. Luria]] </div> | grupa8 = 1970-ih | popis8 = <div> 1970. Sir [[Bernard Katz]], [[Ulf von Euler]] i [[Julius Axelrod]] • 1971. [[Earl W. Sutherland, Jr.]] • 1972. [[Gerald M. Edelman]] i [[Rodney R. Porter]] • 1973. [[Karl von Frisch]], [[Konrad Lorenz]] i [[Nikolaas Tinbergen]] • 1974. [[Albert Claude]], [[Christian de Duve]] i [[George E. Palade]] • 1975. [[David Baltimore]], [[Renato Dulbecco]] i [[Howard Martin Temin]] • 1976. [[Baruch S. Blumberg]] i [[Daniel Carleton Gajdusek| D. Carleton Gajdusek]] • 1977. [[Roger Guillemin]], [[Andrew V. Schally]] i [[Rosalyn Yalow]] • 1978. [[Werner Arber]], [[Daniel Nathans]] i [[Hamilton O. Smith]] • 1979. [[Allan M. Cormack]] i [[Godfrey N. Hounsfield]] </div> | grupa9 = 1980-ih | popis9 = <div> 1980. [[Baruj Benacerraf]], [[Jean Dausset]] i [[George D. Snell]] • 1981. [[Roger W. Sperry]], [[David H. Hubel]] i [[Torsten N. Wiesel]] • 1982. [[Sune K. Bergstrom|Sune K. Bergström]], [[Bengt I. Samuelsson]] i [[John R. Vane]] • 1983. [[Barbara McClintock]] • 1984. [[Niels K. Jerne]], [[Georges J. F. Köhler]] i [[Cesar Milstein|César Milstein]] • 1985. [[Michael S. Brown]] i [[Joseph L. Goldstein]] • 1986. [[Stanley Cohen (biokemičar)|Stanley Cohen]] i [[Rita Levi-Montalcini]] • 1987. [[Susumu Tonegawa]] • 1988. Sir [[James W. Black]], [[Gertrude B. Elion]] i [[George H. Hitchings]] • 1989. [[J. Michael Bishop]] i [[Harold E. Varmus]] </div> | grupa10 = 1990-ih | popis10 = <div> 1990. [[Joseph E. Murray]] i [[E. Donnall Thomas]] • 1991. [[Erwin Neher]] i [[Bert Sakmann]] • 1992. [[Edmond H. Fischer]] i [[Edwin G. Krebs]] • 1993. [[Richard J. Roberts]] i [[Phillip A. Sharp]] • 1994. [[Alfred G. Gilman]] i [[Martin Rodbell]] • 1995. [[Edward B. Lewis]], [[Christiane Nüsslein-Volhard]] i [[Eric F. Wieschaus]] • 1996. [[Peter C. Doherty]] i [[Rolf M. Zinkernagel]] • 1997. [[Stanley B. Prusiner]] • 1998. [[Robert F. Furchgott]], [[Louis J. Ignarro]] i [[Ferid Murad]] • 1999. [[Günter Blobel]] </div> | grupa11 = 2000-ih | popis11 = <div> 2000. [[Arvid Carlsson]], [[Paul Greengard]] i [[Eric Kandel]] • 2001. [[Leland H. Hartwell]], [[R. Timothy Hunt]] i [[Paul M. Nurse]] • 2002. [[Sydney Brenner]], [[H. Robert Horvitz]] i [[John E. Sulston]] • 2003. [[Paul Lauterbur]] i Sir [[Peter Mansfield]] • 2004. [[Linda B. Buck]] i [[Richard Axel]] • 2005. [[Barry Marshall|Barry J. Marshall]] i [[Robin Warren]] • 2006. [[Andrew Fire]] i [[Craig Mello]] • 2007. [[Mario Capecchi]], Sir [[Martin Evans]] i [[Oliver Smithies]] • 2008. [[Harald zur Hausen]], [[Françoise Barré-Sinoussi]] i [[Luc Montagnier]] • 2009. [[Elizabeth H. Blackburn]], [[Carol W. Greider]] i [[Jack W. Szostak]] • </div> | grupa12 = 2010-ih | popis12 = <div> 2010. [[Robert G. Edwards]] • 2011. [[Bruce Beutler]], [[Jules Hoffmann]] i [[Ralph Steinman]] • 2012. Sir [[John Gurdon]] i [[Shinya Yamanaka]] • 2013. [[James E. Rothman]], [[Randy W. Schekman]] i [[Thomas C. Südhof]] • 2014. [[John O'Keefe]], [[May-Britt Moser]] i [[Edvard I. Moser]] • 2015. [[William C. Campbell]], [[Satoshi Ōmura]] i [[Youyou Tu]] • 2016. [[Yoshinori Ōsumi|Ōsumi]] • 2017. [[Jeffrey C. Hall|Hall]], [[Michael Rosbash|Rosbash]], [[Michael W. Young|Young]] • 2018. [[James P. Allison|Allison]], [[Tasuku Honjo|Honjo]] • 2019. [[William G. Kaelin|Kaelin]], [[Peter J. Ratcliffe|Ratcliffe]], [[Gregg L. Semenza|Semenza]] </div> | grupa13 = 2020-ih | popis13 = <div> 2020. [[Michael Houghton (virolog)|Michael Houghton]], [[Harvey J. Alter]], [[Charles M. Rice]] • 2021. [[David Julius]], [[Ardem Patapoutian]] • 2022. [[Svante Pääbo]] • 2023. [[Katalin Karikó]], [[Drew Weissman]] • 2024. [[Victor Ambros]], [[Gary Ruvkun]] • 2025. [[Mary E. Brunkow]], [[Fred Ramsdell]], [[Shimon Sakaguchi]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada|Medicina]] </noinclude> 5wjeze2wvoo2nxg7idpn7hqbdi9w4c1 Nipmuc 0 100282 7430893 7287364 2026-04-16T12:25:30Z Panasko 203327 7430893 wikitext text/x-wiki '''Nipmuc''' (Nipmuck, Nipmuk, Neepemut, Neepmuck, Neepnet, Neipnett, Nepmet, Nep Mock, Nepnet, Nibenet, Nipmoog, Nipmug, Nipmunk, Nipnet, Nipnett, Nopnat), ime za grupu nezavisnih bandi američkih Indijanaca porodice [[Algonquian]], često u savezu s drugim plemenskim savezima, nastanjeni u domorodačko doba na središnjem platou [[Massachusetts]]a, napose u južnom dijelu okruga Worcester, te se prostiru dalje u sjeverni [[Rhode Island]] i [[Connecticut]]. U Connecticutu su Nipmuci imali 9 raznih skupina, 19 u Massachusettsu i jednu u Rhode Islandu. Rana populacija prema Sultzmanu iznosila je između 3000 i {{broj|10000}}, s oko 40 sela. U suvremeno vrijeme preostalo ih je oko 1400, i to 1150 u Massachusettsu i 250 u Connecticutu, organiziranih u dva plemena [[Chaubunagungamaug]] kod jezera [[Chargoggagoggmanchauggagoggchaubunagungamaugg]] ili Webster i Hassanamesit ili Hassanamisco na rezervatu Hassanamisco u Graftonu. == Ime == Ime Nipmuc dolazi od indijanskog ''Nipamaug'', '' 'fresh-water fishing place' ''). U ostalim oblicima njihovo ime swe navodilo i kao Nipnet, Neepmuck, Neepnet, Neetmock, Neipnett i Nipmug. == Sela == Sela Nipmuca prema Sultzmanu bila su: [[Accomemeck]] (Acoomemeck), [[Assabet]], [[Attawaugan]], [[Boggistowe]], [[Chabanakonkomun]], [[Cochhituate]], [[Cocatoonemaug]], [[Coweset]] (vidi [[Narragansett (Indijanci)|Narragansett]]), [[Escoheag]] (Eascoheage, Easterig), [[Hadley Indijanci|Hadley Indians]], [[Manchaug]] (Monuhchogok) (vidi [[Pequot]]), [[Mashapaug]] (vidi Massachuset), [[Massomuck]] (Wabaquasset, Wappaquasset, Wabiquisset) (vidi [[Pequot]]), [[Medfield]], [[Menemesseg]], [[Metewemesick]], [[Missogkonnog]], [[Monashackotoog]] (Monoshantuxet) (see Pequot), Musketaquid, [[Nashua]] (Nashaway) (vidi [[Sokoki]] i [[Pennacook]]), [[Naukeag]], [[Nichewaug]], [[Nipnet]], [[Pascoag]] (Paskhoage), [[Pegan]] ([[Piegan]]), [[Poniken]] (Ponnakin), [[Quaddick]], [[Quahmsit]], [[Quinebaug]] (Quinnebaug, Quinapeake) (vidi Pequot), [[Quinsigamond]], [[Segreganset]], [[Segunesit]], [[Squawkeag]] (Squaeg) (vidi [[Pocomtuc]]), [[Tatumasket]], [[Totapoag]], [[Wenimesset]], [[Woruntuck]], [[Wunnashowatuckoog]] (vidi [[Pequot]]) i [[Wusquowhanaukit]]. Sela pokrštenih Indijanaca iz 1674: [[Chachaubunkkakowok]] (Chaubunagungamaug), [[Hassanamesit]], [[Magunkaquog]] (Makunkokoag, Magunkook), [[Manchaug]] (Monuhchogok), [[Manexit]] (Maanexit, [[Mayanexit]], Fabyan), [[Massomuck]] (Wabaquasset, Wappaquasset, Wabiquisset) (vidi [[Pequot]]), [[Nashoba]] (Nashobah), [[Okommakamesit]] (Ockoogameset), [[Pakachoog]] (Packachaug), Quabaug (Quaboag), [[Quantisset]] (Quinetusset), [[Wacuntug]] (Wacuntuc, Wacumtaug) i [[Washacum]]. Sela pokrštenih Indijanaca iz 1680: [[Chachaubunkkakowok]] (Chaubunagungamaug), [[Hassanamisco]], [[Magunkaquog]] (Makunkokoag, Magunkook), [[Manchaug]], [[Manexit]] (Maanexit, Mayanexit, Fabyan), [[Massomuck]] (Wabaquasset, Wabiquisset), [[Nashobah]], [[Nashaway]] (Weshacum), [[Okommakamesit]] (Ockoogameset), [[Pakachoog]] (Packachaug), [[Quabaug]] (Quaboag), [[Quantisset]] (Quinetusset), [[Wacuntug]] (Wacuntuc, Wacumtaug) i [[Wamesit]]. == Plemena i bande == *[[Acoomemeck]], lokacija nepoznata. *[[Attawaugan]], blizu [[Killingly]]a, Connecticut. *[[Chabanakongkomun]], blizu Dudleya. *[[Chachaubunkkakowok]], lokacija nepoznata. *[[Coweset]], sjeverni Rhode Island zapadno od rijeke Blackstone River. *[[Hadley Indijanci]] *[[Hassanamesit]], današnji Grafton. *[[Magunkaquog]], at Hopkinton. *[[Manchaug]], blizu Oxforda. *[[Manexit]], blizu Thompsona, Connecticut. *[[Mashapaug]], na Mashapaug Pondu, na mjestu današnjeg grada Union, Connecticut. *[[Massomuck]] *[[Medfield Indijanci]], u Medfieldu, domorodački naziv je nepoznat. *[[Menemesseg]], blizu [[New Braintree]]a. *[[Metewemesick]], blizu Sturbridgea. *[[Missogkonnog]], lokacija nepoznata. *[[Musketaquid]] (Muskataquid), lokacija nepoznata. *[[Nasbobah]], blizu [[Magog Pond]]a, u Littletonu. *[[Nichewaug]], oko Nichewauga, kod Petershama. *[[Okommakamesit]], blizu Marlborougha. *[[Pakachoog]], blizu Worcestera, možda u Millburyju. *[[Quabaug]], blizu Brookfielda. *[[Quadick]], blizu Quadick Reservoira, okrug Thompson, Connecticut. *[[Quahmsit]] *[[Quantisset]], na Thompson Hillu, kod Thompsona, Connecticut. *[[Quinebaug]], na rijeci Quinebaug blizu Quinebaug Stationa, današnji Thompson, Connecticut. *[[Quinetusset]], blizu Thompsona na sjeveroistoku Connecticuta. *[[Segunesit]], sjeveroistočni Connecticut. *[[Squawkeag]] *[[Tatumasket]], zapadno od Mendona, na jugu okruga Worcester. *[[Totapoag]] *[[Wabaquasset]], šest milja južno od Quinebaug Rivera, južno od Woodstocka, Connecticut, ponekad se navode kao samostalno pleme. *[[Wacuntug]], na zapadnoj obali Blackstone Rivera, blizu Uxbridgea. *[[Wenimesset]], na mjestu današnjeg New Braintreea. *[[Woruntuck]] Suvremena plemena su: *[[Chaubunagungamaug]] *[[Hassanamesit]] == Povijest == Nipmuci s bijelcima dolaze u kontakt [[1620.]] nakon što su se iskrcali kod [[Plymouth, Massachusetts|Plymoutha]] u Massachusettsu, a već 20 godina kasnije (1640) započet će pokrštavanje među njima, u čemu je veoma aktivan [[John Eliot]] (1604—1690), koji će [[1663.]] tiskati prvu [[Biblija|bibliju]] na indijanskom jeziku ([[natick]]) u Americi. Nipmuce se Biblija očita nije mnogo dojmila i već 1675. gotovo svi se priključuju [[Rat Kralja Philipa|ratu Kralja Filipa]] (King Philip's War), i učestvuju dva puta u napadu na Brookfield i s [[Pocomtuc]] Indijancima na Deerfiled uništivši komandu kapetana Thomasa Lothropa u masakru na [[Bloody Brook]]u. U napadu su bile vođe ''Mattamuck'', ''Sagamore Sam'', ''Matoonas'' i ''One Eyed John'', iz plemena Nipmuca; ''Anawan'', ''Penchason'', i ''Tatason'', od [[Wampanoag]]a, i ''Sangumachu'' od Pocomtuca. Nakon što je ubijen Filip, počinje lov na Nipmuce koji su sudjelovali u napadima na koloniste, pa su se mnogi priključili St. Francois Indinacima i postali saveznici Francuza. Dio se od ostalih Nipmuci priključili su se Mahicanima i krenuli na zapad prema dolini rijeke Susquehana u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]], a odatle u Ohio. Neki se priključiše [[Munsee]]ma u sjevernom New Yerseju, dok je šačica preostalih u [[Nova Engleska|Novoj Engleskoj]] smještena na rezervate ili u nekoliko naselja pokrštenih Indijanaca. Potomci ovih pokrštenih Indijanaca danas su poznati kao ''Natick Prying indians'' ([http://www.neffa.org/grid/perfs/Natick_Praying_Indians.html vidi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928042712/http://www.neffa.org/grid/perfs/Natick_Praying_Indians.html |date=28. rujna 2007. }}) i žive u Masaschusettsu. Ostale dvije grupe su Chaubunagungamaug i Hassanamesit. == Etnografija == Nipmuci su stanovnici obala rijeka i jezera, i tek zbirni naziv grupi raznih seoskih ili teritorijalnih polunomadskih bandi bez političke organizacije, a to znači nezavisnih skupina, koje su se znale udruživati u konfederacije drugih algonquianskih saveza. Svaka ovakva banda imala je svoga vlastitog poglavicu i svoje vlastito područje kojim je sezonski tumarala u potrazi za resursima [[hrana|hrane]]. Svaka se sastojala od skupina srodnih obitelji i imala jedno ili više sela. Kao i druga Algonquianska plemena Istočno-šumskih Indijanaca uzgajali su [[kukuruz]], te se bavili lovom i ribolovom, kao i sakupljanjem divlje biljne hrane, kao što je razno voće. Nedostatku političke organizacije Nipmucka išlo je na ruku to što su bili u miroljubivim odnosima sa susjednim plemenima. == Vanjske poveznice == *[http://oror.essortment.com/nipmucindiansn_rmrr.htm Who were the Nipmuc Indians?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070625171138/http://oror.essortment.com/nipmucindiansn_rmrr.htm |date=25. lipnja 2007. }} *[http://www.greatsite.com/ancient-rare-bible-leaves/eliot-1663-leaf.html The 1663 Eliot Bible: The First Bible Printed in America] *[http://www.memorialhall.mass.edu/classroom/curriculum_6th/lesson5/bloody.html Bloody Brook Massacre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100211142419/http://www.memorialhall.mass.edu/classroom/curriculum_6th/lesson5/bloody.html |date=11. veljače 2010. }} *[http://natickprayingindians.org/ Praying Indians of Natick and Ponkapoag] *[http://freepages.genealogy.rootsweb.com/~massasoit/grafton1.htm Hassanamesit Indian Reservation in MA] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Massachusetts]] [[Kategorija:Indijanci, Rhode Island]] [[Kategorija:Indijanci, Connecticut]] 01xegpg5p1ua9blkj1c9tg4seekvzsq Narragansett (Indijanci) 0 100678 7430889 7286948 2026-04-16T12:25:06Z Panasko 203327 7430889 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wohngebiet Südneuengland.png|mini|narragansett teritorij]] [[Datoteka:Ninigret.jpg|mini|Poglavica Ninigret]] [[Datoteka:Roger Williams and Narragansetts.jpg|mini|Narragansetti i Roger Williams]] '''Narragansett''' (Narraganset, Nanhigganeuck, Anagansett, Nanhigganeuck, Nahigonsick, Nahiggonike, Nahigonset, Nahigonsik, Nanohigganeuck, Nanohiianset, Narriganset) /"''people of the small point''"/, konfederacija plemena američkih Indijanaca porodice [[Algonquian]] u ranom 17 stoljeću naseljeni na gotovo cijelom [[Rhode Island]]u, od zaljeva [[Narragansett (zaljev)|Narragansett]] na istoku do rijeke [[Pawcatuck (rijeka)|Pawcatuck]] na zapadu. Konfederacija je imala 9 plemena [[Aquidneck]], [[Chaubatick]], [[Maushapogue]], [[Mittaubscut]], Narragansett, [[Pawchauquet]], [[Pawtuxet]], [[Ponaganset]] i [[Shawomet]] (Shanomet), ali su po svoj prilici savezu pristupili i [[Coweset]], Indijanci iz grupe [[Nipmuc]], [[Eastern Niantic]] i [[Manissean]] ili Block Island Indijanci. Prema Sultzmanu populacija Narragansetta iznosila je možda preko 10,000 (1610), da bi 1674. spala na 5.000. Ovo danas federalno priznato pleme [[1984.]] godine imalo je 2.400 članova, od kojih većina živi u Rhode Islandu. == Ime == Ime Narragansett dolazi od naiagans, dem. od naiag, ='' 'small point of land' '', s lokativom -et na kraju. == Sela == Po imenu su poznata sljedeća sela: *[[Chaubatick]], nedaleko od Providence. *[[Maushapogue]], u okrugu Providence. *[[Mittaubscut]], na rijeci Pawtuxet, 7 ili 8 milja od ušća. *[[Narraganset (indijansko selo)|Narraganset]], kod grada Kingston. *[[Pawchauquet]], na zapadu Rhode Islanda. *[[Shawomet]], blizu Warwicka. == Povijest == Povijest Narragansetta, slično susjednim [[Algonquian]]skim plemenima, je burna i krvava. Od njihove populacije od 10,000 ([[1610.]]) broj im je spao na polovicu do [[1674.]] Neka teška zaraza koja je pogodila Novu Englesku [[1617.]] desetkovala je mnoga manja plemena, koja su tada pohrlila pod zaštitu Narragansetta, što ih pak učini najsnažnijima među svojim susjedima. Poglavica Narragansetta, [[Canonicus]], prodaje (1636) zemlju [[Roger Williams|Rogeru Williamsu]], za potrebe naseljavanja engleskih kolonista. Ovaj Williams očito je imao veliki utjecaj među Narragansettima, jer ih je i pridobio da stanu [[1637.]] na stranu massachusettskih kolonista u Pequotskom ratu, a na ruku mu je išla i činjenica da su s Pequotima bili na ratnoj nozi. Naime još [[1622.]] Narragansetti su bili napadnuti od Pequota, prvih rođaka Mohegana. Narragansetti tada sklapaju savez s plemenima [[Pocomtuc]] i [[Mattabesic]] protiv [[Mohegan]]a. Ratni Poglavica [[Miantonomo]] (Miontonimo) [[1644.]] s 900 Narragansett-ratnika napadne moheganski glavni 'grad' Shetucket. Bili su bolji u borbi, ali tada Mohegani zarobiše Miantonomoa, pa se Narragansetti 'obezglaviše' bez poglavice. Uhvaćenog Miantonomoa smakoše bacajući u njega [[Tomahawk (hladno oružje)|tomahawke]] dok ga nisu ubili. Napadom Wampanoaga [[1675.]] na grad Swansea započne Rat Kralja Filipa (1675-1676), nakon čega će indijanske snage Nove Engleske biti desetkovani. Snage Narragansetta su kod [[Kingston, Rhode Island|Kingstona]] u Rhode Islandu. ovdje ih napadnu kolonisti pod vodstvom [[Josiah Winslow]]a. Narragansette predvodi poglavica [[Canonchet]], i u bici poznatoj kao '' 'Swamp Fight' '', Indijanci će izgubiti gotovo 1,000 ratnika. Neki se tada pridružiše Mahicanima a drugi plemenima [[Abenaki]], [[Brotherton]] i drugima, a neki budu zarobljeni, a među njima žena i sin Kralja Filipa. Preostalih 500 Narragansetta zajedno s ostacima [[Niantic]] Indijanaca 1682. smješteno je nakon potpisanog mira, na rezervat blizu [[Charlestown, Rhode Island|Charlestowna]] u Rhode Islandu, gdje obje grupe preuzmu ime Narragansett. Broj Narragansetta ponovno je počeo rasti u kasnom 20, stoljeću: 2,300 (2000); 2,400 (2005), koji još uvijek žive u Rhode Islandu na rezervatu blizu Charlestowna. == Etnografija == Narragansetti po svojoj kulturi pripadaju području Istočno-šumskih Indijanaca. Njihova središnja vlast sastoji se od 8 nasljednih poglavica ([[sachem]]a), koji su podložni vrhovnom poglavici čija je rezidencija u najvećem selu. Kuće Narragansetta su često velike, poznate u tim krajevima kao [[duge kuće|'long houses']], a sela srednje veličine, utvrđena fortifikacijama i obično građena po otocima zaljeva Narragansett. Bavili su se ekstenzivnom zemljoradnjom velikih polja [[kukuruz]]a, [[grah]]a i [[tikve|tikava]], dok su ostatak prehrambenih potreba nadopunjavali [[lov]]om i [[ribolov]]om. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Narragansett tribe}} *[http://www.narragansett-tribe.org/history.htm Narragansett Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090122225523/http://www.narragansett-tribe.org/history.htm |date=22. siječnja 2009. }} *[http://www.dickshovel.com/Narra.html Narragansett History] *[http://mimi.essortment.com/narragansettind_rios{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}.[htm The Narragansett Indian tribe] *[http://nativenewsonline.org/history/hist1219.html On This Day in History] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Narragansett| ]] [[Kategorija:Indijanci, Rhode Island]] [[Kategorija:Indijanci Sjeveroistočnih šuma]] pzc2enaoe0p1acwqljfxjxapwq7fowg Metoac 0 100834 7430882 7287362 2026-04-16T12:24:03Z Panasko 203327 7430882 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Stephen-talkhouse.jpg|mini|[[Stephen Talkhouse]] iz plemena Montauk ili Montaukett. Potomak je poglavice [[Wyandanch]].]] [[Datoteka:Longisland.png|mini|Metoac plemena]] '''Metoac''' (često nazivani Montauk, po glavnom plemenu), plemenski labavi savez (konfederacija) [[Algonquian]] Indijanaca iz istočnih i središnjih predjela [[Long Island]]a u [[New York (savezna država)|New Yorku]]. == Ime == Ime Metoac nastalo je kontrakcijom riječi Meht-anaw-ack, '' 'land of the ear-shell' '', prema Tookeru. naziv dolazi po velikoj količini školjaka koje se nazivaju '' 'univalve' '', ili u običnom AmerEngl govoru periwinkle, od kojega su ovi [[Indijanci]] proizvodili [[wampum]]e. Za značenje riječi Montauk, što je i ime vodećeg plemena značenje (prema Swantonu) nije poznato. == Sela == Od sela koja su imala plemena Metoaca spominju se (²Hodge; ostali samo kod Sultzmana): Amagansett, Aquehogue, Ashamomuck, Asharoken, Canarsee², Caumsett, Connetquot (Cannetquot), Cotsjewaminck², Cutchogue² (pleme Corchaug), Jameco², Keskaechquerem (?)², Manhasset, Marychkenwikingh², Mashomack, Maskahnong, Maspeth² (pleme Canarsee), Massapequa, Mastick, Mattituck² (pleme Corchaug), Merric ili Merrick², Mirrachtauhacky, Mochonnekonck (kod Sultzmana Mochgonnekonck), Montauk², Moriches, Nachaquatuck², Nesaquake², Nesconset, Nissequogue, Ouheywichkingh², Ouogue, Patchoag², Poosepatuck (Poospatock), Rechquaakie², Rechqunakie, Setauket², Shagwong, Sichteyhacky², Syosset, Wawepex² (pleme Matinecock). Ovamo treba pridodati i njihova sela na Cold Springu (pleme Matinecock), Cow Harboru (pleme Matinecock), Fireplace, Flushing (pleme Matinecock), Glen Cove (pleme Matinecock), Hog Island (pleme Manhasset), Huntington (pleme Matinecock), Ram Island (pleme Manhasset), Shelter Island (pleme Manhasset) i Westhampton. == Plemena == *[[Canarsee]], Swanton ovo pleme ne navodi među Metoace, nego Hodge u Sultzman. *[[Corchaug]] (Cochaug), u Riverhead i Southold Townshipu. *[[Manhasset]] (Manhansick), na otoku Shelter Island. *[[Reckgawawanc|Manhattan]], ovo pleme u Metoace svrstava samo Sultzman. *[[Massapequa]] (Marsapequa, Maspeth), Od Fort Necka do Islipa. *[[Matinecock]] (kod Hodgea i Sultzmana Matinecoc), Flushing, North Hempstead, sjeverni predjeli Oyster Baya i Huntingtona, i zapadni dijelovi Smithtowna. *[[Merric]] (Merrick, Meroke, Merikoke, Meracock), istočni Hempstead Township. *[[Montauk]] proper (Meanticut, Montaukett), Southampton Township. *[[Nesaquake]] (Missaquogue), istočni dio Smithtowna i istočno od njega. *[[Patchogue]] (Onechechaug, Patchoag), na južnoj obali od Patchogue do Westhamptona. *[[Rockaway]] (Rechaweygh, Rechquaakie), današnji Newtown, Jamaica i Hempstead Township. *[[Secatogue]] (Secatoag), današnji Islip Township. *[[Setauket]] (Setalcott; kod Sultzmana Seatalcat), na sjevernoj obali od Stony Brooka do Wading Rivera. *[[Shinnecock]], na obali od Shinnecock Baya do Montauk Pointa. *[[Unkechaug]] (Unchachaug, Unquaches, Unquachog, Unquachock, Unchechauge), ovo ime spominje samo Sultzman. == Povijest == Metoac Indijanci nekoć su bili brojna skupina Algonquian Indijanaca koja je 1600. mogla iznositi oko 10,000 duša, podijeljenih u više plemena od kojih Hodge navodi Canarsee, Corchaug, Manhasset, Massapequa, Matinecoc, Merric, Montauk, Nesaquake, Patchoag, Rockaway, Secatoag, Setauket i Shinnecock. Vodeće pleme bii su Motauk, ali sva ova plemena živjela su pod dominacijom [[Pequot]]a, odnosno do njihovog uništenja 1637., nakon čega su ih napali neprijateljski [[Narragansett (Indijanci)|Narragansett]] Indijanci. Boleštine i ratovi sveli su populaciju Metoaca na oko 500 ([[1659.]]). Do [[1788.]] preživjelo ih je svega 162, od kojih se većina priključila drugim nadvladanim skupinama Algonquiana, posebno [[Brotherton]] Indijancima u [[Okrug Oneida, New York|okrugu Oneida]] u [[New York (savezna država)|New Yorku]]. Popisom iz [[1910.]] utvrđen je broj od 167 Shinnecocka, 29 Montauka i jedan Poosepatuck. U današnje vrijeme na [[Long Island]]u nalaze se dva rezervata i to Shinnecock s 400 pripadnika ovog plemena i 200 Unkechaug na rezervatu Poospatock. Ovom broju, kaže Sultzman, treba pridodati i preko 1,400 Metoaca van granica rezervata. Metoaci sa SAD-om nisu nikada pravili ugovore i nijedna njihova skupina federalno nije priznata, dok državna priznanja plemena Shinnecock i Unkechaug datiraju iz kolonijalnog perioda. == Etnografija == Metoaci na Long Islandu žive kojih 10,000 godina, kaže James Devine, lokalni stanovnik i pripadnik plemena Montauk. Kulturno sva plemena [[Long Island]]a žive sličnim načinom života, od zemljoradnje [[lov]]a i [[ribolov]]a. Njihova sela su malena i rijetko kada utvrđena do 1630.-tih, što bi značilo da je bilo malo međuplemenskih konflikata. Najveći značaj koji su igrali do kontakta bio je u [[trgovina|trgovini]]. Metoac Indijanci bili su proizvođači najboljeg [[wampum]]a, traženog proizvoda koji je pronašao svoj put sve do Crnih planina ([[Black Hills]]) u [[Južna Dakota|Južnoj Dakoti]]. Svakoga [[ljeto|ljeta]] vrijedne ruke Metoaca neumorno su sakupljale [[školjke]] u vodama Long Island Sounda, i tijekom [[zima|zime]] ih pretvarali u malena zrnca koja su vješali na duge uzice ili pojase i nazivali ih wampompeag ili wampumpeag, kod [[Delaware Indijanci|Delawaraca]] nazivan '' 'wapapi' '' ili '' 'wambambiar' '' kod [[Abenaki|Abenaka]], što se kod Amerikanaca pretvorilo u wampum, i kod [[Nizozemci|Nizozemaca]] u '' 'siwan' '' (ili ''sewan''). == Vanjske poveznice == *[http://www.thehamptons.com/indians/montaukets/about_montauk.html The Montauk Indians] *[http://www.dickshovel.com/meto.html Metoac History] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/brotherton/metoachist.htm Metoac Indian History] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Metoac| ]] [[Kategorija:Indijanci, New York]] l7eh1ka2k1z5s7fvgpxddyafqj0ounn Maliseet 0 100915 7430877 7071248 2026-04-16T12:23:11Z Panasko 203327 7430877 wikitext text/x-wiki '''Maliseet''' (Malecite, Malécites, Skicin, St. John's Indijanci), pleme [[Algonquian]] Indijanaca u 17 stoljeću naseljeno u dolini rijeke [[St. John (rijeka)|St. John]] u [[Kanada|kanadskoj]] provinciji [[New Brunswick]], gdje ih prvi nalazi [[Samuel de Champlain]]. Malecite su bili članovi plemenskog saveza [[Abenaki]] i prijatelji s [[Francuzi]]ma koje su podržavali u borbi protiv [[Englezi|Engleza]] tijekom kolonijalnih ratova. Njihovi potomci organizirani su danas u sedam bandi koje žive po rezervatima u kanadskim provincijama [[New Brunswick]] (3,000) i [[Québec]] (200), i jedna (Houlton Band of Maliseet Indians) (600) u američkoj saveznoj državi [[Maine]]. Kanadske bande Maliseeta u New Brunswicku su: Madawaska Maliseet First Nation, [[Tobique]] Band, Woodstock First Nation, Kingsclear First Nation, St. Mary's First Nation i Oromocto First Nation. Na području Québeca živi banda Malécite de Viger First Nation. == Ime == Ime Maleseet dolazi iz jezika [[Micmac Indijanci|Micmac]] Indijanaca u obliku "malisit" i znači "''talks imperfectly''," ili "''broken talker''," dok sami sebe nazivaju ''Wolastoqiyik'' ili "''Wulastegniak''" ("''good river people''; Sultzman") == Sela == Devon, Kingsclear, Madawaska, Mary's, Medoctec (Medoktek, Meductic), Okpaak, Oromocto, St. Anne, St. Basile, The Brothers ([[Micmac Indijanci|Micmac]]), Tobique, Viger i Woodstock. == Jezik == Jezik Maliseeta (skicinuwatuwewakon.), član porodice Algonquian, isti je kao i kod [[Passamaquoddy]] Indijanaca, te je nazivan maliseet-passamaquoddy. Smatra se da su oba plemena izvorno bila jedan narod koji se ponekad nazivao imenom Skicinuwok. == Život i običaji Maliseeta == Maliseeti su stanovnici Sjeveroistočnih šuma ([http://www.madawaskahistorical.org/images/maliseet_territory.JPG vidi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070721062339/http://www.madawaskahistorical.org/images/maliseet_territory.JPG |date=21. srpnja 2007. }}), slični susjednim skupinama [[Micmac]]a i Abenaka, ali veoma dugo kulturno vezani uz rijeku St. Croix po kojoj ih ponekad nazivaju i St. Croix Indijanci. [[Breze|Brezova]] kora i ovdje ima važnu ulogu u materijalnoj kulturi Indijanaca, pa se od nje proizvode [[kanu]]i, po kojima su Maliseeti poznati, i [[wigwam]]i, oblika stošca, koji dolaskom Europljana mjesto ustupaju brvnari. [[Krplje]] su glavno pomagalo za kretanja zimi po snijegu, a glavna im je zadaća da zaustave propadanje noge u snijeg. Maliseeti žive od riječnog ribolova u koji se išlo kanuom a koristila su se koplja kojim je ribu trebalo pogoditi. Ribolov je i danas ostao omiljen i među muškarcima, i među ženama. U lov na jelena i losa su išli zbog mesa, a koristili su se kopljem i lukom strijelom. == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20040414153637/http://www.geocities.com/bigorrin/maliseet_kids.htm Maliseet Indian Fact Sheet] *[http://www.maliseets.com/ Houlton Band of Maliseet Indians] *[http://www.newadvent.org/cathen/09570a.htm Maliseet Indians] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Maliseet| ]] [[Kategorija:Abenaki]] [[Kategorija:Indijanci, Maine]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] hfbl6u4tafbpz5c78oo2xtt7j3yk4qh Moratoc 0 101018 7430887 7071440 2026-04-16T12:24:30Z Panasko 203327 7430887 wikitext text/x-wiki '''Moratok''' (Moratoc), slabo poznato [[pleme]] [[Algonquian]] [[Indijanci|Indijanaca]] (iz [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeća]]) sa sjeverne obale [[rijeke]] [[Roanoke (rijeka)|Roanoke]] u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]], nekih 160 milja (250 km) uzvodno, što se vjerojatno računa od Raleighovog naselja na [[Roanoke Island]]u. Moratoci su jezično bili srodni plemenima [[Chowanoc]], [[Hatteras]], [[Pamlico]], [[Powhatan]] i [[Weapemeoc]]. Glavno i istoimeno [[naselje]] bilo je Moratoc. O plemenu je poznato tek po pričama iz Raleighove ekspedicije, a o njihovom brojnom stanju zna se tek da je bilo brojno. Po [[Kultura|kulturi]] su pripadali Sjeveroistočnom-šumskom području. Prvi kontakt s njima čini [[Ralph Lane]] koji putuje [[1585.]] uz rijeku Moratoc (danas Roanoke) i nailazi na njihovo napušteno naselje. Među Algonquiance ih klasificira [[Maurice Allison Mook]]. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/indiantribehistory2.htm Indian Tribe History: Moratoc] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080829133533/http://accessgenealogy.com/native/tribes/indiantribehistory2.htm |date=29. kolovoza 2008. }} *[http://homepages.rootsweb.com/~jmack/algonqin/mook2.htm Algonkian Ethnohistory, Part 2] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] eytozqgjxsvd15ra3i5o1zo4vkuodtd Predložak:Nobelova nagrada za ekonomiju 10 103051 7431145 7038968 2026-04-16T22:04:48Z Divna Jaksic 974 7431145 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nobelova nagrada za ekonomiju | naslov = [[:Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju|Dobitnici]] [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade za ekonomiju]] | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | grupa1 = [[Nobelova_nagrada_za_ekonomiju#1960-e|1960-ih]] | popis1 = 1969. [[Ragnar Anton Kittil Frisch]] i [[Jan Tinbergen]] | grupa2 = [[Nobelova_nagrada_za_ekonomiju#1970-e|1970-ih]] | popis2 = <div> 1970. [[Paul Samuelson]] • 1971. [[Simon Kuznets]] • 1972. [[John Hicks]] i [[Kenneth Arrow]] • 1973. [[Wassily Leontief]] • 1974. [[Gunnar Myrdal]] i [[Friedrich von Hayek]] • 1975. [[Leonid Kantorovich]] i [[Tjalling Koopmans]] • 1976. [[Milton Friedman]] • 1977. [[Bertil Ohlin]] i [[James Meade]] • 1978. [[Herbert Simon]] • 1979. [[Theodore Schultz]] i [[Arthur Lewis]] </div> | grupa3 = [[Nobelova_nagrada_za_ekonomiju#1980-e|1980-ih]] | popis3 = <div> 1980. [[Lawrence Klein]] • 1981. [[James Tobin]] • 1982. [[George Stigler]] • 1983. [[Gerard Debreu]] • 1984. [[Richard Stone]] • 1985. [[Franco Modigliani]] • 1986. [[James M. Buchanan|James Buchanan Jr]] • 1987. [[Robert Solow]] • 1988. [[Maurice Allais]] • 1989. [[Trygve Haavelmo]] </div> | grupa4 = [[Nobelova_nagrada_za_ekonomiju#1990-e|1990-ih]] | popis4 = <div> 1990. [[Harry Markowitz]], [[Merton Miller]] i [[William Forsyth Sharpe|William Sharpe]] • 1991. [[Ronald Coase]] • 1992. [[Gary Becker]] • 1993. [[Robert Fogel]] i [[Douglass North]] • 1994. [[Reinhard Selten]], [[John Forbes Nash]] i [[John Harsanyi]] • 1995. [[Robert Lucas Jr]] • 1996. [[James Mirrlees]], [[William Vickrey]] • 1997. [[Robert C. Merton]] i [[Myron Scholes]] • 1998. [[Amartya Sen]] • 1999. [[Robert Mundell]] </div> | grupa5 = [[Nobelova_nagrada_za_ekonomiju#2000-e|2000-ih]] | popis5 = <div> 2000. [[James Heckman]] i [[Daniel McFadden]] • 2001. [[George A. Akerlof]], [[Michael Spence]] i [[Joseph E. Stiglitz]] • 2002. [[Daniel Kahneman]] i [[Vernon L. Smith]] • 2003. [[Robert F. Engle]] i [[Clive W. J. Granger]] • 2004. [[Finn E. Kydland]] i [[Edward C. Prescott]] • 2005. [[Robert J. Aumann]] i [[Thomas C. Schelling]] • 2006. [[Edmund S. Phelps]] • 2007. [[Leonid Hurwicz]], [[Eric Maskin]] i [[Roger Myerson]] • 2008. [[Paul Krugman]] • 2009. [[Elinor Ostrom]] i [[Oliver E. Williamson]] • </div> | grupa6 = [[Nobelova_nagrada_za_ekonomiju#2010-e|2010-ih]] | popis6 = <div> 2010. [[Peter A. Diamond]], [[Dale T. Mortensen]] i [[Christopher A. Pissarides]] • 2011. [[Thomas J. Sargent]] i [[Christopher A. Sims]] • 2012. [[Alvin E. Roth]] i [[Lloyd S. Shapley]] • 2013. [[Eugene Fama]], [[Lars Peter Hansen]] i [[Robert J. Shille]] • 2014. [[Jean Tirole]] • 2015. [[Angus Deaton]] • 2016. [[Oliver Hart (ekonomist)|Oliver Hart]] i [[Bengt Holmström]] • 2017. [[Richard Thaler]] • 2018. [[William Nordhaus]] i [[Paul Romer]] • 2019. [[Abhijit Banerjee]], [[Esther Duflo]] i [[Michael Kremer]] </div> | grupa7 = [[Nobelova_nagrada_za_ekonomiju#2020-e|2020-ih]] | popis7 = <div> 2020. [[Paul Milgrom]] i [[Robert B. Wilson]] • 2021. [[Joshua Angrist]], [[Guido Imbens]] i [[David Card]] • 2022. [[Ben Bernanke]], [[Douglas Diamond]], [[Philip H. Dybvig]] • 2023. [[Claudia Goldin]] • 2024. [[Daron Acemoğlu]], [[Simon Johnson (ekonomist)|Simon Johnson]] i [[James A. Robinson]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada]] </noinclude> ryisxf9sfjadbdfa0vgebcw9zithcv7 Micmac Indijanci 0 105687 7430884 7276695 2026-04-16T12:24:13Z Panasko 203327 7430884 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Micmac2.jpg|mini|Micmac Indijanci (muškarac i žena).]] [[Datoteka:Micmac1.jpg|mini|Micmac wigwam]] [[Datoteka:Mi'kmaq_people_at_Tufts_Cove,_Nova_Scotia,_Canada,_ca._1871.jpg|mini|Micmaci iz Nove Škotske]] [[Datoteka:No53p253 micmacs-e02-tribus indigene du labrador.jpg|mini|Micmac wigwami]] [[Datoteka:The_Mi%27kmaq.png|255px|mini|desno|Zemljopisni raspored]] [[Datoteka:ElsipogtogHealthCentre.jpg|mini|Elsipogtog (Big Cove), zdravstvena stanica Elsipogtog Micmaca u New Brunswicku]] [[Datoteka:Mikmaq_State_Flag.svg|270px|mini|desno|Zastava države Mikmaka]] '''Micmac''' (Mi'kmaq [miːgmaɣ]; također i kao ''Míkmaq, Mi'gmaq, Micmac, MicMac'')), pleme američkih Indijanaca porodice [[Algonquian]] naseljeno na velikom području kanadskih provincija [[Newfoundland]], [[Nova Škotska]], [[Novi Brunswick]] i [[Otok Princa Edwarda (Kanada)|Prince Edward Island]], te na otoku [[Cape Breton]]. Micmaci su najsrodniji Abenakima a sastoje se od konfederiranih 'bandi' ili 'distrikata', čiji potomci danas žive na mnogim kanadskim rezervatima. Francuski misionari su prvi bijelci koji u ranom 17. stoljeću dolaze s Mikmakima u kontakt. Izvorna Micmac-populacija, prema Sultzmanu, procjenjuje se na do 30,000, ali im je broj oko [[1630.]], ponajviše zbog raznih epidemija sveden na 4,000. U novije doba, pred ulazak u novo tisućljeće u Kanadi je registrirano oko 16,000 Mikmaka, no izgleda da populacija ovog naroda u Kanadi i [[SAD]].-u iznosi oko 25,000 (Sultzman). Oko 2,000 Micmaca živi na području [[Boston]]a i nekoliko stotina u [[New York City, New York|New Yorku]]. == Ime == Micamac ili Mi'kmaq, Míqmaq, Míkmaq, Mi'mkaq, Miiqmaq, Miikmaq [[Indijanci]] sami sebe nazivaju '' 'Lnu'k' '' ili '' 'L'nu'k' '', u značenju "''the people''", dok dobro poznati naziv Micmac znači "''my friends''", i označava konfederaciju, odnosno konfederirani distrikte ili bande. Ostali nazivi koji su im kroz povijest davani od susjeda su ''Cape Sable Indijanci'', '' 'Matueswiskitchinuuk' '', naziv [[Maliseet]] Indijanaca koji znači "''Porcupine Indians''" ili dikobrazovi Indijanci, koji dolazi po običaju što su bodljike dikobraza koristili za ukrašavanje odjeće; ''Shonack'', Indijanci [[Beothuk]], "''Bad Indians''", naziv dolazi po tome što su bili u ratu; Souriquois; [[Francuzi]]; naziv je nepoznatog porijekla; i ''Tarrateen'', Britanci; ime je isprva označavalo i [[Abenaki|Abenake]]. "Míkmaw" je pridjevski oblik množine za narod, Míkmaq. == Izvorna podjela: Distrikti ili bande == *[[Epekwitk Aqq Piktuk|Epeggoitg]] (Epelwik), glavna banda s Prince Edward Islanda. *[[Eskikewákik|Esgigiag]] (Eskikewa'kik), Nova Scotia, u okruzima Halifax i Guysborough. *[[Kespekewaq|Gespegiag]] (Kespek), u okruzima Gloucester, Northumberland i Restigouche u New Brunswicku i poluotoku Gaspe u Quebecu. *[[Kespukwitk|Gespogoitg]] (Kespukwitk), u Novoj Škotskoj u okruzima Annapolis, Digby, Quenns, Shelburne i Yarmouth. *[[Unamákik|Onamagig]] (Wunama'kik), na Cape Breton Islandu. *[[Sikepnékatik|Segepenegatig]] (Sipekne'katik), u Novoj Škotskoj u okruzima Colchester, Hants, Lunenburg i Kings. *[[Sikniktewaq|Sigenitog]] (Siknikt), u okrugu Cumberland u Novoj Škotskoj, i okruzima Albert, Kent, Queens, Saint John i Westmoreland u New Brunswicku. *[[Tagamgoog]] (Taqamkuk), južni Newfoudland. == Sela == *Antigonishe, kod sadašnjeg Antigonish, Nova Škotska *Beaubassin, misija čija lokacija nije utvrđena. *Boat Harbor, kod današnjeg, Pictou, Nova Škotska. *Chignecto, Nova Škotska. *Eskusone, Cape Breton Island. *Indian Village, kod Lake Badger, okrug Fogo, Newfoundland. *Isle of St. Johns, možda u Novoj Škotskoj. *Kespoogwit, spominje se i kao selo na jugu ili istoku Nove Škotske. Drugo je ime bande Gespogoitg. *Kigicapigiak, na rijeci Cascapediac, okrug Bonaventure, Quebec. *Le Have, kod ušća rijeke Mercy, blizu Lunenberga, Nova Škotska. *Maria, okrug Bonaventure, Quebec. *Minas, Nova Škotska. *Miramichi, desna obala rijeke Miramichi, na ušću. *Nalkithoniash, možda Nova Škotska. *Nipigiguit, ušće rijeke Nipisiguit, New Brunswick. *Pictou, sjever Nove Škotske. *Pohomoosh, možda Nova Škotska. *Restigouche, sjeverna obala istoimene rijeke, okrug Bonaventure, Quebec. *Richibucto, ušće rijeke Richibucto, okrug Kent, New Brunswick. *Rocky Point, na Prince Edward Island. *Shediac, kod Shediaca na istočnoj obali New Brunswicka. *Shubenacadie, rijeka Shubenacadie, Nova Škotska. *Tabogimkik, možda Nova Škotska. == Povijest == Micmaci su pleme koje prvi spominje [[1497.]] [[Giovanni Caboto]], poznatiji kao John Cabot, ali prve kontakte s Europljanima izgleda da su ostvareni još oko [[1000.]] godine dolaskom norveških [[Vikinzi|Vikinga]], a moguće čak i s [[baski]]jskim ribarima koji posjećuju [[Grand Banks]] prije dolaska [[Columbo|Columba]] u Novi svijet. Kontakt Mikmaka i Europljana vjerojatni su i [[1501.]] i kasnije kada na Grand Banks dolaze radi ribolova Baski, [[Španjolci]], [[Irci]], Britanci i [[Francuzi]], oni se događaju vjerojatno svakog ljeta jer ovi ribari dolaze na obalu radi sušenja ribe i trgovine, uglavnom za krzno, na što su Micmaci bili spremni. U ranom 17. stoljeću oni su pokršteni od francuskih misionara, te postaju njihovi prijatelji, i neprijatelji Engleza. S Englezima nijedan Micmac nije potpisao ugovor [[1760.]] – [[1761.]], a neke bande ostale su s njima u ratu sve do 1799. Za vrijeme [[Američka revolucija|Američke revolucije]] naklonjeni su Amerikancima. Ranih 1800.-tih potpisuju ugovore po kojima su za njih utemeljeni rezervati u [[Kanada|kanadskim]] primorskim provincijama. == Etnografija == Micmac Indijanci eksperti su u kanuizmu čija je ekonomija počivala na lovu i ribolovu, ali im se kultura pod utjecajem pristiglih bijelaca radikalno promijenila. Za razliku od njima srodnih [[Abenaki]] Indijanaca s juga, kod Micmaca nije bilo agrikulture, čiji je glavni uzrok njihov sjeverniji položaj, geografsko-klimatski nepogodan uzgoju kulturnog bilja. Oni su svakako najpoznatiji po svojim kanuima, konstruiranim od brezove kore. Kora breze koristila se i za druge potrebe, a to su prvenstveno wigwami, kojih je bilo dva tipa. Jedan tip bio je manji, oblika stošca koji je mogao primiti 10-12 ljudi. To je zimski [[wigwam]]. Ljetni wigwam bio je veći, pravokutan, i u njega se moglo smjestiti 10-24 osobe. Micmaci su polusjedilački narod koji su se rutinski ljeti pokretali između svojih ljetnih sela i u unutrašnjost prema svojim zimskim lovačkim kampovima. Javor, dobro poznat Algonquianima istočnih šuma sakupljali su tijekom proljeća. Lov je počinjao u jesen a hvatali su američkog losa i [[jelen]]a. Po zimi su se kretali pomoću [[krplje|krplji]] i služili se saonicama i [[toboggan]]ima. Riječ toboggan, upravo je iz njihovog jezika a izvorno glasi taba'gan. Svoje funeralije su pripremali prije smrti umirućeg, napuštajući smrtno bolesne i ranjene da otpjevaju svoju pjesmu smrti, kada ga njegovi suplemenici više ne mogu čuti. Ovaj običaj nije usamljen i poznat je i među sjevernijim [[Eskimi]]ma, koji također žive u teškim klimatskim uvjetima. Kao simbol tuge za onim koji će ih napustiti Micmaci su ubijali [[psi|pse]]. == Vidi == [[Siguniktawak]]. == Literatura == * W. D. & R. S. Wallis, The Micmac Indians of Eastern Canada (1955). == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Micmac}} *[https://web.archive.org/web/20040218120135/http://www.geocities.com/bigorrin/mikmaq_kids.htm Micmac Indian Fact Sheet (Dječja stranica)] *[http://www.dickshovel.com/mic.html MIcmac History] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Micmac| ]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] 17qibuh6royuorf2y3txhpqppglubgw Nanticoke 0 105710 7430888 7071546 2026-04-16T12:24:35Z Panasko 203327 7430888 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nanticokemap.png|mini|Rijeka Nanticoke.]] '''Nanticoke''', konfederacija plemena američkih Indijanaca s rijeke [[Nanticoke (rijeka)|Nanticoke]] u [[Maryland]]u u [[Delaware]]u. Savez obuhvaća plemena [[Annamessicks]], [[Arseek]], [[Choptank]], [[Cuscarawaoc]], [[Manokin]], Nanticoke, [[Nause]], [[Ozinies]], [[Sarapinagh]], [[Tocwogh]], [[Wicocomoco (Nanticoke)|Wicocomoco]], [[Wicomese]]. Danas njih oko 500 živi u Delawareu, dok su ostali konfederirani u plemenima Delaware, Brotherton u Wisconsinu i s Irokezima u New Yorku. U domorodačko vrijeme bilo ih je oko 2,700 prema skromnom Mooneyu. == Ime == Naticoke dolazi od ''Nentego'', varijanta je od [[Delaware Indijanci|delawarskog]] ''Unechtgo'', ili ''[[Unalachtigo]]'', "Tidewater people," što je jedna od glavnih grana Delawara, pa bi po ovome Nanticoke i Unalachtigo Indijanci bili imenjaci. Ostali nazivi za Nanticoke su ''Otayáchgo'' i ''Tawachguáns'', kako ih nazivaju [[Mahican]] i Delaware, kako oni žive na [[Delmarva]] ([http://www.deos.udel.edu/counties/delmarva.html vidi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070613143858/http://www.deos.udel.edu/counties/delmarva.html |date=13. lipnja 2007. }}) poluotoku sa svih strana okruženi morem, osim uskim prolazom kojim su na sjeveru spojeni s kopnom, dani su im prema lokaciji u značenju "Bridge people," isto vrijedi i za naziv ''Skaniadaradighroonas'', kako ih prozvaše [[Irokezi]] i označava "''Beyond-the-sea people''." Za [[Mohawk]] naziv ''Ganniataratich-rone'' ne navodi se značenje, ali moguće je isto nastao na sličan način. -Rone, je oblik od -ronnon, koji označava ljude ili narod. == Jezik == Jezik nanticoke najbliži je jeziku delaware, i pripadaju porodici Algonquian. Posljednji govornik nanticoke jezika bila je Lydia Clark, umrla između 1840 i 1850. == Sela == *[[Ababco]], ovo je po svoj prilici selo istoimene bande Choptanka, nalazilo se na južnoj obali rijeke Choptank, blizu Secretary Creeka u okrugu Dorchester. *[[Askimimkansen]], možda Nanticoke, kod rijeke Pocomoke, možda u okrugu Worcester. *[[Byengeahtein]], možda u okrugu Dauphin ili Lancaster, Pennsylvania. Bilo je miješano. *[[Chenango]], s miješanom populacijom, na rijeci Chenango kod Binghamton, New York. *[[Hutsawap]], selo bande Hutsawap koji pripadaju Choptankima, okrug Dorchester. *[[Locust Necktown]], selo pravih Nanticoke Indijanaca, poznatih i kao [[Wiwash]], na rijeci Choptank, okrug Dorchester. *[[Matchcouchtin]], selo Nanticoke plemena, možda u Pennsylvaniji. *[[Matcheattochousie]], pleme Nanticoke, možda u Pennsylvaniji. *[[Natahquois]], Nanticoke vlastiti, nalazilo se izgleda na istočnoj obali Marylanda ili na Susquehanni, Pennsylvania. *[[Nause (indijansko selo)|Nause]], selo istoimenog plemena, na sjevernoj obali rijeke Nanticoke blizu ušća. *[[Pekoinoke]], Nanticoke vlastiti, održalo se u Marylandu do 1755. *[[Pohemkomeati]], na donjoj Susquehanna River, Pennsylvania. *[[Teahquois]], Nanticoke vlastiti, po svoj prilici na donjoj Susquehanna, Pennsylvania. *[[Tequassimo]], banda i selo Choptank Indijanaca, na južnoj obali Choptank Rivera. *[[Tocwogh (indijansko selo)|Tocwogh]], glavno selo istoimenog plemena, na južnoj strani rijeke Chester River u okrugu Queen Anne, a kasnije na južnoj strani rijeke Sassafras u okrugu Kent. *[[Witichquaom]], Nanticoke vlastiti, kod rijeke Susquehanna River u južnoj Pennsylvaniji == Plemena == *[[Annamessicks]], na jugu okruga Somerset. *[[Arseek]] *[[Choptank]], na rijeci Choptank. **[[Ababco]] **[[Hutsawap]] **[[Tequassimo]] *[[Cuscarawaoc]], Nanticoke River u Marylandu i Delawareu. *[[Manokin]], na rijeci Manokin na sjeveru okruga Somerset. *Nanticoke vlastiti ([[Wiwash]]), donji tok rijeke Nanticoke. *[[Nause]], na jugu okruga Dorchester. *[[Ozinies]], doji tok rijeke Chester; možda su dio Wicomese Indijanaca, a moguće da su i identični, smatra Swanton. *[[Sarapinagh]] *[[Tocwogh]], na rijeci Sassafras, okruzi Cecil i Kent. *[[Wicocomoco (Nanticoke)|Wicocomoco]], na rijeci Wicocomoco u okruzima Somerset i Wicocomoco. *[[Wicomese]], u okrugu Queen Anne's. == Povijest == Kada su prvi puta otkriveni od Europljana Nanticoke su živjeli duž istočne obale rijeke Nanticoke, gdje se nalazilo ([[1608.]]) i njihovo glavno selo također zvano Nanticoke. U rat s marylandskim kolonistima dolaze od [[1642.]] pa do [[1678.]] kada je sklopljen mir. Dvadeset godina kasnije, [[1698.]], za njihove potrebe utemeljeni su rezervati. Ipak nešto kasnije, [[1725.]], Nanticoke počinju postupno migrirati prema sjeveru, zaustavivši se kraće vrijeme na rijeci Susquehanni, da bi se na koncu smjestili u [[Oswego, New York|Oswegu]], [[Chenango, New York|Chenangu]] i [[Chugnut]]u u državi [[New York]]. Dio je plemena pod imenom [[Wiwash]] ostao u Marylandu. Neki od onih u New Yorku pomiješali su se s [[Irokezi]]ma, ali ih glavnina krene put zapada, u [[Ohio]] i [[Indiana|Indianu]], gdje su se [[1784.]] priključili Delawarcima. Pleme [[Choptank]] također je ostalo u starom kraju na rijeci Choptank u okrugu [[okrug Dorchester, Maryland|Dorchester]], gdje još 1837. imaju potomaka ali su se jako pomiješali s crncima. Pleme Wicocomoco koje je također ostalo na svom plemenskom staništu, vjerojatno imaju sudbinu sličnu Choptankima. == Etnografija == Nanticoke su poznati kao veliki ribari, traperi i lovci, a nose i reputaciju velikih čarobnjaka, od čega su druga plemena zazirala. Vrhovni poglavica imao je moć nad svim selima koja su pripadala naciji Nanticoka i zastupa interes svakog plemena koje pripada Nanticokama i koja imaju podređene poglavice. Sela su ograđivali fortifikacijama zbog zaštite od napada neprijateljskih plemena. == Literatura == *''Frank Gouldsmith Speck'', The Nanticoke Community of Delaware (88 pages) *''William Vans Murray'' (ed. Daniel G. Brinton), A Vocabulary of the Nanticoke Dialect (46 pages) *''C. A. Weslager'', The Nanticoke Indians: Past and Present (295 pages) *''Frank W. Porter'', The Nanticoke (96 pages) == Vanjske poveznice == *[http://www.nanticokeindians.org/ Nanticoke Indian Tribe (slike)] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Nanticoke| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Maryland]] [[Kategorija:Indijanci, Delaware]] 7uog6gls0obyj3pl75fwtuijwtkm9t3 Mohegan 0 105712 7430885 7287363 2026-04-16T12:24:20Z Panasko 203327 7430885 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tribal Territories Southern New England.png|mini|Karta]] [[Datoteka:Uncas-monument-norwich-connecticut.jpg|mini|Uncasov spomenik u Norwichu, Connecticut.]] '''Mohegan''' /od maïngan, 'wolf.' Trumbull)/ (Mohican. Nazivani i imenima River Indijanci i Upland Indijanci), pleme američkih Indijanaca porodice [[Algonquian]] naseljeno u rano 17. stoljeću na gornjem toku rijeke [[Thames (rijeka)|Thames]] u [[Connecticut]]u. Kada su u taj kraj pristigli prvi Europljani Mohegani i [[Pequot]]i su bili jedan narod koji je živio pod vodstvom poglavice [[Sassacus]]a, kojega će povijest upamiti kao poglavicu Pequota. nešto kasnije [[Uncas]] (Onkos), podređeni poglavica ustat će protiv Sassacusa i povest manju bandu Indijanaca na rijeku Thames kod [[Norwich, Connecticut|Norwich]]a. Ova banda otada će se zvat Mohegan. Nakon pada Sassacusa veliki dijelovi Pequota pridružit će se Moheganima, čiji će broj 1643. tako narast na 2,300. Uncas tako zavlada teritorijem obadva plemena, a Mohegani postaju najjaćim plemenom [[Nova Engleska|Nove Engleske]]. Širenjem naselja bijelih naseljenika Mohegani prodaju svoj teritorij i dobivaju rezervat na rijeci Thames u okrugu [[New okrug London, Connecticut|New London]] u Connecticutu. Dio njih priključit će se [[Scaticook]] Indijancima, a još veći pod vodstvom [[Samson Occom|Samsona Occoma]] (1786) odlaze u [[New York (savezna država)|New York]] s [[Montauk]] Indijancima gdje će u [[Okrug Oneida, New York|okrugu Oneida]] osnovat Borother Towns. Ovo pleme postat će poznato kao [[Brotherton Indijanci]] koji danas žive u [[Wisconsin]]u. Prema izvještajima preostalo ih je 750 ([[1705.]]); 206 ([[1774.]]); 84 ([[1804.]]). Godine [[1825.]] popisano ih je 300, a zatim 350 ([[1825.]]), ali ovo povećanje nastaje asimilacijom crnaca i mješanaca. Broj im se u Connecticutu naročito povećava od [[1970.]] (200); [[2000.]] (800); 1,000 ([[2005.]]). Danas su organizirani kao Mohegan Nation čije je plemensko sjedište [[Uncasville]]. Potomaka imaju i u Wisconsinu među Brothertonima. == Sela == *[[Ashowat]], negdje oko Amstona *[[Catantaquck]], blizu rijeke Pachaug. *[[Checapscaddock]], jugoistočno od ušća riejke Shetucket, današnji Preston. *[[Kitemaug]], zapadna strana rijeke Thames između Uncasville i Massapeag. *[[Mamaquaog]], na rijeci Natchaug River sjeveroistočno od Willimantic. *[[Mashantackack]], blizu Palmertowna, današnji Montville. *[[Massapeag]], na zapadnoj strani Thamesa. *[[Mohegan (indijansko selo)|Mohegan]], današnji Mohegan, zapadna obala Thamesa. *[[Moosup]], današnji Moosup. *[[Nawhesetuck]], na rijeci Fenton River sjeverno od Willimantic. *[[Pachaug]], današnji Pachaug. *[[Paugwonk]], kod jezera Gardiner Lake današnji Salem. *[[Pautexet]], kod današnjeg Jewett City. *[[Pigscomsuck]], desna obala rijeke Quinebaug River na današnjem području između okruga New London i Windham. *[[Poquechanneeg]], blizu Lebanona. *[[Poquetanock]], kod Trading Cove. *[[Shantuck]], zapadna obala rijeke Thames sjeverno od Mohegana. *[[Showtucket]] ili Shetucket, blizu Lisbona. *[[Wauregan]], na istočnoj strani rijeke Quinebaug kod Plainfielda. *[[Willimantic]], današnji Willimantic. *[[Yantic]], današnji Yantic na rijeci Yantic. == Vidi == *[[Yokeag]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Mohegan}} *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/algonquian/moheganhist.htm Mohegan Indian History] *[http://www.dickshovel.com/moh.html Mohegan History] *[http://www.bartleby.com/65/mo/Mohegan.html Mohegan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071121100012/http://www.bartleby.com/65/mo/Mohegan.html |date=21. studenoga 2007. }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Mohegan| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Connecticut]] mslfnlusyawx9gyrzc3hw3dhhjtutpp Nauset 0 105714 7430891 7071569 2026-04-16T12:25:16Z Panasko 203327 7430891 wikitext text/x-wiki '''Nauset''', pleme američkih Indijanaca porodice [[Algonquian]] nastanjeno na [[Cape Cod]]u u [[Massachusetts]]u. Speck (1928) među njima razlikuje lokalne skupine Iyanough, Wiananno ili Hyannis (oko Barnstablea); Manomoy ili Monomoy (oko Chathama) i Nauset vlastiti (od Easthama do Truroa) koje su imale 23 sela. Nauseti u kontakt s Europljanima imaju veoma rano, a [[Samuel de Champlain]] ima susret s njima još 1606. Subsistencija im je ovisila, smatra se, ponajviše od ribolova, ali su također uzgajali kukuruz i grah. Nauseti bili polusjedilački narod koje su na sezonske pokrete između utvrđenih naselja bili prisiljavani sezonskim promjenama hranidbenih resursa. -Premda isprva neprijateljski raspoložebni prema kolonistima iz [[Plymouth, Massachusetts|Plymouth]]a, kasnije postaju njihovi prijatelji, pa izgladnjele koloniste [[1622.]] opskrbljuju hranom. Većina ih je ostala lojalna kolonistima tijekom [[Rat Kralja Philipa|Rata Kralja Philipa]]. Mnogi Nauseti su tada ([[1640.]]) pokršteni i [[1710.]] organizirani po [[crkva]]ma, no te godine mnogi pomriješe od neke groznice. Preostalo ih je tek 4 [[1802.]], a priključiše im se priapdnici drugih plemena koja su protjerana sa svojih plemenskih zemljišta. Njihovih potomaka oačuvalo se nešto do danas. Brojno stanje [[2000.]] iznosi oko 1,000. == Sela == *[[Aquetnet]], na Skauton Neck, Sandwich, okrug Barnstable. *[[Ashimut]] (Ashimuit), okrug Barnstable. *[[Coatuit]], blizu Osterville, okrug Barnstable. *Codtaumut ([[Cataumut]]), u Mashpee Township. *[[Cummaquid]], Cummaquid Harbor. *[[Manamoyik]], Chatham. *[[Mashpee]], na obali Mashpee Township. *[[Mattakees]] (Mattakeset), u Barnstable i Yarmouth Townships. *[[Meeshawn]], u Provincetown ili Truro Township. *[[Nauset (indijansko selo)|Nauset]], near Eastham. *[[Nemskaket]], na ili blizu Nemskaket Creek. *[[Nobsqussit]] (Nobscusset), blizu Dennis. *[[Pamet]], blizu Truro. *[[Pawpoesit]], blizu Barnstable. *[[Pispogutt]] (Pispoqutt), zapad okruga Barnstable, kod Buzzards Baya. *[[Poponesset]], blizu Poponesset Bay. *[[Potanumaquut]], na Pleasant Bay blizu Harwicha. *[[Punonaknit]], na Billingsgate blizu Wellfleet. *[[Satuit]], na Cotuit River blizu Mashpee. *[[Sawkatuket]] (Satucket), u Brewsteru ili Harwichu. *[[Skauton]], blizu Sandwich, možda na Buzzards Bay. *[[Sokones]] (Succonesset), blizu Falmouth. *[[Wakoquet]] (Waquoit), blizu Waquoit ili Weequakit, u Barnstable Township. *[[Wessquobs]] (Weesquobs), kod Pocasseta. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/wampanoag/nausethist.htm Nauset Indian Tribe History] *[http://www.dickshovel.com/nau.html Nauset History] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Massachusetts]] ebpvuh96mjn1qvhdjpco61r4l8iumpe Niantic 0 105715 7430892 7287361 2026-04-16T12:25:22Z Panasko 203327 7430892 wikitext text/x-wiki '''Niantic''' (Nehantic), /od Naïantukq-ut ="''point of land on a [tidal] river or estuary.''"/ pleme [[Algonquian]] Indijanaca iz [[Rhode Island]]a i [[Connecticut]]a, podijeljeni na zapadne i Istočne Niantice. Niantici su izvorno bili jedan narod koji se podijelio na Istočne i Zapadne invazijom [[Pequot]]a i [[Mohegan]]a. Njihova rana populacija iznosila ke oko 4,000, ali ih je [[1620.]], preostalo oko 1,500. Njihovo područje prostiralo su u [[Engleska|Novoj Engleskoj]] od ušća rijeke Connecticut istočno do jugoistočnog [[Rhode Island]]a, uključujući ovdje i [[Block Island]] u [[Long Island Sound]]u. Podijelom plemena Zapadni Niantici ostadoše u središnjem dijelu južnog Connecticuta a Istočni u jugozapadnom Rhode Islandu. Između njih ugnjezdili su se Pequoti i Mohegani. Niantici i Pequoti bijahu veoma ratoborni, a Zapadni se udružiše s Pequotima, te su gotovo uništeni 1637. tijekom Pequot Wara. Tek nešto preživjelih (oko 100) uspjelo se zaštiti kod Mohegana. Njihovih potomaka još možda ima među Moheganima i Pequotima u Connecticutu. -Istočni Niantici postali su saveznici [[Narragansett (Indijanci)|Narragansetta]], te nastaviše živjeti do iza Rata Kralja Filipa (King philip's War) kao posebno pleme. Oko 1680. udružili su se s Narragansettima pod iemnom Narragansett. Država Rhode Island 1800.-tih ukinula im je plemsnki status, da bi se opet reorganizirali [[1983.]] Narragansetti i (Istočni) Niantici danas zajedno broje oko 2,400 duša. == Jezik == Jezik niantic je Y-dijalekt srodan onom kojim se služe plemena [[Pequot]], Mohegan, Narragansett i [[Montauk]]. == Sela == [[Eastern Niantic]]: * [[Wekapaug (Niantic)|Wekapaug]]. [[Western Niantic]]: * Niantic ([[Nehantucket]]), [[Old Lyme]] i [[Oswegatchie]]. == Vanjske poveznice == *[http://www.angelfire.com/mi4/polcrt/niantic.html Margaret Odrowaz-Sypniewska, The Niantic Nation] *[http://www.fourdir.com/niantic.htm Niantic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926220653/http://www.fourdir.com/niantic.htm |date=26. rujna 2007. }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Rhode Island]] [[Kategorija:Indijanci, Connecticut]] dcylt6na24txtsv36sxvg4z2ne8szfq Predložak:Nobelova nagrada za fiziku 10 115354 7431140 7321065 2026-04-16T21:58:45Z Divna Jaksic 974 7431140 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nobelova nagrada za fiziku | naslov = [[:Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku|Dobitnici]] [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | grupa1 = [[Nobelova_nagrada_za_fiziku#1900-e|1900-ih]] | popis1 = 1901. [[Wilhelm Conrad Röntgen]] {{·}} 1902. [[Hendrik Antoon Lorentz]] i [[Pieter Zeeman]] {{·}} 1903. [[Antoine Henri Becquerel]], [[Pierre Curie]] i [[Maria Skłodowska-Curie|Marie Curie]] {{·}} 1904. [[John William Strutt Rayleigh]] {{·}} 1905. [[Philipp Lenard|Philipp Lenard]] {{·}} 1906. [[Joseph John Thomson]] {{·}} 1907. [[Albert Abraham Michelson]] {{·}} 1908. [[Gabriel Lippmann]] {{·}} 1909. [[Guglielmo Marconi]] i [[Carl Ferdinand Braun]] | grupa2 = [[Nobelova_nagrada_za_fiziku#1910-e|1910-ih]] | popis2 = 1910. [[Johannes Diderik van der Waals]] {{·}} 1911. [[Wilhelm Wien]] {{·}} 1912. [[Gustaf Dalén|Nils Gustaf Dalén]] {{·}} 1913. [[Heike Kamerlingh Onnes]] {{·}} 1914. [[Max von Laue]] {{·}} 1915. [[William Henry Bragg]] i [[William Lawrence Bragg]] {{·}} 1917. [[Charles Glover Barkla]] {{·}} 1918. [[Max Planck]] {{·}} 1919. [[Johannes Stark]] | grupa3 = [[Nobelova_nagrada_za_fiziku#1920-e|1920-ih]] | popis3 = 1920. [[Charles Edouard Guillaume]] {{·}} 1921. [[Albert Einstein]] {{·}} 1922. [[Niels Bohr]] {{·}} 1923. [[Robert Andrews Millikan]] {{·}} 1924. [[Karl Manne Georg Siegbahn]] {{·}} 1925. [[James Franck]] i [[Gustav Ludwig Hertz]] {{·}} 1926. [[Jean Baptiste Perrin]] {{·}} 1927. [[Arthur Holly Compton]] i [[Charles Thomson Rees Wilson]] {{·}} 1928. [[Owen Willans Richardson]] {{·}} 1929. [[Louis de Broglie]] | grupa4 = [[Nobelova_nagrada_za_fiziku#1930-e|1930-ih]] | popis4 = 1930. [[Čandrasekara Venkata Raman]] {{·}} 1932. [[Werner Heisenberg]] {{·}} 1933. [[Erwin Schrödinger]] i [[Paul Dirac|Paul Adrien Maurice Dirac]] {{·}} 1935. [[James Chadwick]] {{·}} 1936. [[Victor Franz Hess]] i [[Carl David Anderson]] {{·}} 1937. [[Clinton Joseph Davisson]] i [[George Paget Thomson]] {{·}} 1938. [[Enrico Fermi]] {{·}} 1939. [[Ernest Orlando Lawrence]] | grupa5 = [[Nobelova_nagrada_za_fiziku#1940-e|1940-ih]] | popis5 = 1943. [[Otto Stern]] {{·}} 1944. [[Isidor Isaac Rabi]] {{·}} 1945. [[Wolfgang Ernst Pauli|Wolfgang Pauli]] {{·}} 1946. [[Percy Williams Bridgman]] {{·}} 1947. [[Edward Appleton|Edward Victor Appleton]] {{·}} 1948. [[Patrick Maynard Stuart Blackett]] {{·}} 1949. [[Hideki Jukava]] | grupa6 = [[Nobelova_nagrada_za_fiziku#1950-e|1950-ih]] | popis6 = 1950. [[Cecil Frank Powell]] {{·}} 1951. [[John Cockcroft|John Douglas Cockcroft]] i [[Ernest Walton|Ernest Thomas Sinton Walton]] {{·}} 1952. [[Felix Bloch]] i [[Edward Mills Purcell]] {{·}} 1953. [[Frits (Frederik) Zernike]] {{·}} 1954. [[Max Born]] i [[Walther Bothe]] {{·}} 1955. [[Willis Eugene Lamb]] {{·}} 1956. [[William Bradford Shockley]], [[John Bardeen]] i [[Walter Houser Brattain]] {{·}} 1957. [[Čen Ning Jang]] i [[Cung-Dao Li]] {{·}} 1958. [[Pavel Aleksejevič Čerenkov]], [[Ilja Mihajlovič Frank]] i [[Igor Jevgenijevič Tamm]] {{·}} 1959. [[Emilio Segrè|Emilio Gino Segre]] i [[Owen Chamberlain]] | grupa7 = [[Nobelova_nagrada_za_fiziku#1960-e|1960-ih]] | popis7 = 1960. [[Donald Glaser|Donald Arthur Glaser]] {{·}} 1961. [[Robert Hofstadter]] i [[Rudolf Ludwig Mössbauer]] {{·}} 1962. [[Lev Davidovič Landau]] {{·}} 1963. [[Eugene Wigner|Eugene Paul Wigner]], [[Maria Goeppert-Mayer]] i [[J. Hans D. Jensen]] {{·}} 1964. [[Charles Hard Townes]], [[Nikolaj Genadijevič Basov]] i [[Aleksandar Prohorov]] {{·}} 1965. [[Sin-Itiro Tomonaga]], [[Julian Schwinger]] i [[Richard Feynman| Richard P. Feynman]] {{·}} 1966. [[Alfred Kastler]] {{·}} 1967. [[Hans Albrecht Bethe]] {{·}} 1968. [[Luis Alvarez|Luis Walter Alvarez]] {{·}} 1969. [[Murray Gell-Mann]] | grupa8 = [[Nobelova_nagrada_za_fiziku#1970-e|1970-ih]] | popis8 = 1970. [[Hannes Olof Gösta Alfvén]] i [[Louis Eugene Félix Néel]] {{·}} 1971. [[Dennis Gabor]] {{·}} 1972. [[John Bardeen]], [[Leon Neil Cooper]] i [[John Robert Schrieffer]] {{·}} 1973. [[Leo Esaki]], [[Ivar Giaever]] i [[Brian David Josephson]] {{·}} 1974. [[Martin Ryle]] i [[Antony Hewish]] {{·}} 1975. [[Aage Niels Bohr]], [[Ben Roy Mottelson]] i [[Leo James Rainwater]] {{·}} 1976. [[Burton Richter]] i [[Samuel Čao Čung Ting]] {{·}} 1977. [[Philip Warren Anderson]], [[Nevill Francis Mott]] i [[John Hasbrouck van Vleck]] {{·}} 1978. [[Pjotr Leonidovič Kapica]], [[Arno Penzias]] i [[Robert Woodrow Wilson]] {{·}} 1979. [[Sheldon Lee Glashow]], [[Abdus Salam]] i [[Steven Weinberg]] | grupa9 = [[Nobelova_nagrada_za_fiziku#1980-e|1980-ih]] | popis9 = 1980. [[James Watson Cronin]] i [[Val Logsdon Fitch]] {{·}} 1981. [[Nicolaas Bloembergen]], [[Arthur L. Schawlow]] i [[Kai Manne Siegbahn]] {{·}} 1982. [[Kenneth G. Wilson]] {{·}} 1983. [[Subrahmanyan Chandrasekhar|Subrahmanjan Čandrasehar]] i [[William A. Fowler]] {{·}} 1984. [[Carlo Rubbia]] i [[Simon van der Meer]] {{·}} 1985. [[Klaus von Klitzing]] {{·}} 1986. [[Ernst Ruska]], [[Gerd Binnig]] i [[Heinrich Rohrer]] {{·}} 1987. [[Johannes Georg Bednorz]] i [[Karl Alexander Müller]] {{·}} 1988. [[Leon M. Lederman|Leon Max Lederman]], [[Melvin Schwartz]] i [[Jack Steinberger]] {{·}} 1989. [[Norman Foster Ramsey]], [[Hans Georg Dehmelt]] i [[Wolfgang Paul]] | grupa10 = [[Nobelova_nagrada_za_fiziku#1990-e|1990-ih]] | popis10 = 1990. [[Jerome Isaac Friedman]], [[Henry Way Kendall]] i [[Richard Edward Taylor]] {{·}} 1991. [[Pierre-Gilles de Gennes]] {{·}} 1992. [[Georgij Harpak]] {{·}} 1993. [[Russell Alan Hulse]] i [[Joseph Hooton Taylor Jr.]] {{·}} 1994. [[Bertram N. Brockhouse]] i [[Clifford Shull]] {{·}} 1995. [[Martin Lewis Perl]] i [[Frederick Reines]] {{·}} 1996. [[David Morris Lee]], [[Douglas D. Osheroff|Douglas Dean Osheroff]] i [[Robert Coleman Richardson]] {{·}} 1997. [[Steven Chu]], [[Claude Cohen-Tannoudji]] i [[William Daniel Phillips]] {{·}} 1998. [[Robert B. Laughlin]], [[Horst Ludwig Störmer]] i [[Daniel Či Cui]] {{·}} 1999. [[Gerardus 't Hooft]] i [[Martinus J.G. Veltman]] | grupa11 = [[Nobelova_nagrada_za_fiziku#2000-e|2000-ih]] | popis11 = 2000. [[Žores Ivanovič Alfjorov]], [[Herbert Kroemer]] i [[Jack S. Kilby]] {{·}} 2001. [[Eric Allin Cornell]], [[Wolfgang Ketterle]] i [[Carl Wieman|Carl Edwin Wieman]] {{·}} 2002. [[Raymond Davis Jr.]], [[Masatoši Košiba]] i [[Riccardo Giacconi]] {{·}} 2003. [[Aleksej Aleksejevič Abrikosov]], [[Vitalij Lazarevič Ginzburg]] i [[Anthony James Leggett]] {{·}} 2004. [[David Gross|David J. Gross]], [[Hugh David Politzer|H. David Politzer]] i [[Frank Wilczek]] {{·}} 2005. [[Theodor Hänsch]], [[John L. Hall|John Hall]] i [[Roy Glauber]] {{·}} 2006. [[John C. Mather]] i [[George F. Smoot]] {{·}} 2007. [[Albert Fert]] i [[Peter Andreas Grünberg|Peter A. Grünberg]] {{·}} 2008. [[Yoichiro Nambu]], [[Makoto Kobayashi]] i [[Toshihide Maskawa]] {{·}} 2009. [[Charles K. Kao]], [[Willard Boyle]] i [[George E. Smith]] | grupa12 = [[Nobelova_nagrada_za_fiziku#2010-e|2010-ih]] | popis12 = 2010. [[Andre Geim]] i [[Konstantin Novoselov]] {{·}} 2011. [[Saul Perlmutter]], [[Adam Riess]] i [[Brian Schmidt]] {{·}} 2012. [[David J. Wineland]] i [[Serge Haroche]] {{·}} 2013. [[François Englert]] i [[Peter Higgs]] {{·}} 2014. [[Isamu Akasaki]], [[Hiroshi Amano]] i [[Shuji Nakamura]] {{·}} 2015. [[Takaaki Kajita]] i [[Arthur B. McDonald (znanstvenik)|Arthur B. McDonald]] {{·}} 2016. [[David J. Thouless]], [[Duncan Haldane]] i [[J. Michael Kosterlitz]] {{·}} 2017. [[Rainer Weiss]], [[Kip Thorne]] i [[Barry Barish]] {{·}} 2018. [[Artur Ashkin]], [[Gérard Mourou]] i [[Donna Strickland]] {{·}} 2019. [[James Peebles]], [[Michel Mayor]] i [[Didier Queloz]] | grupa13 = [[Nobelova_nagrada_za_fiziku#2020-e|2020-ih]] | popis13 = 2020. [[Roger Penrose]], [[Reinhard Genzel]] i [[Andrea M. Ghez|Andrea Ghez]] {{·}} 2021. [[Syukuro Manabe]], [[Klaus Hasselmann]] i [[Giorgio Parisi]] {{·}} 2022. [[Alain Aspect]], [[John Clauser]] i [[Anton Zeilinger]] {{·}} 2023. [[Pierre Agostini]], [[Ferenc Krausz]] i [[Anne L'Huillier]] {{·}} 2024. [[John Hopfield]] i [[Geoffrey Hinton]] {{·}} 2025. [[John Clarke]], [[Michel H. Devoret]] i [[John Martinis]] }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada]] </noinclude> r31gfze80kjqt83ewxs7oxd94qm25ar Kategorija:Emmy 14 116562 7431352 6651731 2026-04-17T09:32:12Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Medijske nagrade|Medijske nagrade]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Televizijske nagrade|Televizijske nagrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431352 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Emmy Awards}} [[Kategorija:Televizijske nagrade]] iixu66az5sbp0py3xjk87mu4wgo8586 7431354 7431352 2026-04-17T09:32:44Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Televizijske nagrade|Televizijske nagrade]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Američke televizijske nagrade|Američke televizijske nagrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431354 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Emmy Awards}} [[Kategorija:Američke televizijske nagrade]] 427d7lv6sjxip3s2glpu5xoqm5gshjg Wikipedija:Buduće razdvojbe 4 116814 7431245 7428916 2026-04-17T06:11:37Z Argo Navis 852 /* A */ 7431245 wikitext text/x-wiki {{Prečac|[[WP:BR]]}} Ovo je popis predloženih budućih [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbi]]. Popis obuhvaća sve stranice čijem je naslovu dana dodatna oznaka (u zagradama, iza zareza...) zbog toga što postoji drugo, prevladavajuće, značenje istog pojma, a ne postoji stranica gdje bi postavili razdvojbu s poveznicom na tu stranicu. Primjer je pisanje članka na temu [[Luka (Dugi otok)]] (mjesto na Dugom otoku), dok jos ne postoji članak na temu [[luka]] (postrojenje za pristajanje brodova, kasnije napisan članak). Nije prikladno napisati članak o mjestu na Dugom otoku i nazvati ga jednostanvo [[Luka]] jer postoji velik broj poveznica prema [[luka]] koji je stvaren s namjerom da vodi na stranicu o mjestu gdje pristaju brodovi. U slučaju da članak [[Luka]] već postoji, problem se jednostavno rješava postavljanjem {{temp|dz}} na [[luka]], te stvaranjem razdvojbene stranice na [[luka (razdvojba)]]. U slučaju da članak [[Luka]] ne postoji, postoje 2 rješenja: # Na [[Luka]] staviti preusmjerenje na [[Luka (Dugi otok)]] te u isti red dodati {{temp|preusmjerenje u razdvojbu}} # Ne stvarati članak [[Luka]] nego u tablicu ispod dodati redak sa poveznicama na [[Luka]] i [[Luka (Dugi otok)]]. == Popis budućih razdvojbi == <br clear=all> === A === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Águila]] | [[Águila (otok)]] | |- | [[Ain]] | [[Ain (departman)]] | |- | [[Ali Sabieh]] (grad) | [[Ali Sabieh (regija)]], [[Ali Sabieh (podprefektura)]] | |- | [[Alphard]] | [[Alphard (razdvojba)]] | |- | [[Amazija]] | [[Amazija (kontinent)]] | |- | [[Anali]] | [[Anali (Tacit)]] | |- | [[Antun]] | [[Antun (zagrebački biskup)]] | |- | [[Agua Blanca]] | [[Agua Blanca, Jutiapa]] | [[:en:Agua Blanca]] |- | [[Ariane]] | [[Ariane (raketa)]] | |- | [[Arta]] | [[Arta (regija)]], [[Arta (podprefektura)]] | |- | [[ArXiv]] | [[ArXiv (identifikator)]] | |- | [[Akosombo]] | [[Brana Akosombo]] | |- | [[Ausa]] | [[Ausa (rijeka)]] | [[:en:Ausa]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === B === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Baia]] | [[Baia (razdvojba)]] | [[:en:Baia (disambiguation)]] |- | [[Bantam]] | [[Bantam (Kokosovi otoci)]] | |- | [[Baron]] | [[Baron (Haiti)]] | |- | [[Bartolomej]] | [[Bartolomej (zagrebački biskup)]] | |- | [[Bata]] | [[Bata (Ekvatorska Gvineja)]] | |- | [[Bălănești]] | [[Bălănești (gora)]] | |- | [[Becquerel]] | [[Becquerel (mjesečev krater)]] | |- | [[Benetice]] | [[Benetice (Světlá nad Sázavou)]] | |- | [[Benga]] | [[Benga jezik]] | |- | [[Berbice]] | [[Berbice (rijeka)]] | |- | [[Bernald]] | [[Bernald (zagrebački biskup)]] | |- | [[Bezimeni otok]] | [[Bezimeni otok (Galápagos)]] | |- | [[Bezrepci]] | [[Bezrepci (šestonošci)]] | |- | [[Biała]] | [[Biała (Visla)]] | |- | [[Bianca]] | [[218 Bianca]] | |- | [[Bič]] | [[Bič (biologija)]] | |- | [[Bijeg]] | [[Bijeg (razdvojba)]] | |- | [[Big Bend]] | [[Big Bend (Esvatini)]] | |- | [[Boa]] | [[Boa (rod)]], [[Boa (Sumoan)]], [[Boa (sastav)]] | |- | [[Boće]] | [[Boće (razdvojba)]] | |- | [[Brnjica]] | [[Brnjica (razdvojba)]] | |- | [[Bridgman]] | [[Bridgman (krater)]] | |- | [[Briš]] | [[Briš (Zigan)]] | |- | [[Brokopondo]] | [[Brokopondo (razdvojba)]] | |- | [[Brskovo]] | [[Brskovo (tvrđava)]] | |- | [[Buck]] | [[Buck (Britanski Djevičanski otoci)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === C,Č,Ć === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Caazapá]] | [[Caazapá (okrug)]] | |- | [[Campo]] | [[Campo (rijeka)]] | |- | [[Cando]] | [[Cando (rijeka)]] | |- | [[Cassegrain]] | [[Cassegrain (krater)]] | |- | [[Carjova]] | [[Carjova (rijeka)]] | |- | [[Catamarca]] | [[Catamarca (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Caazapá]] | [[Caazapá (okrug)]] | |- | [[Centralna regija]] | [[Centralna regija (Burkina Faso)]] | |- | [[Centralni okrug]] | [[Centralni okrug (Paragvaj)]] | |- | [[Cerro Azul]] | [[Cerro Azul (Galápagos)]] | [[:en:Cerro Azul]] |- | [[Chaco]] | [[Chaco (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Chiuta]] | [[Chiuta (jezero)]] | |- | [[Clementine]] | [[Clementine (letjelica)]] | |- | [[Cordillera]] | [[Cordillera (okrug)]] | |- | [[Crna kava]] | [[Crna kava (drama)]] | |- | [[Crnogorsko pitanje]] | [[Crnogorsko pitanje (knjiga)]] | |- | [[Czar]] | [[Czar, Alberta]] | |- | [[Czerwin]] | [[Czerwin (općina)]] | |- | [[Ćukovi]] | [[Ćukovi (razdvojba)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === D,Đ,DŽ === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[D'Alembert]] | [[D'Alembert (krater)]] | |- | [[Dabiq]] | [[Dabiq (časopis)]] | |- | [[Danijel]] | [[Danijel (zadarski graditelj)]] | |- | [[Danger]] | [[Danger (Chagos)]] | [[:en:Danger]] |- | [[Darién]] | [[Nacionalni park Darién]] | |- | [[Darling]] | [[Darling (jezik)]], [[Darling (rijeka)]] | |- | [[David Levi]] | [[David Levi (glazbenik)]] | [[:en:David Levi]] |- | [[Dawson]] | | [[:en:Dawson]] |- | [[Demokratska narodna stranka]] | [[Demokratska narodna stranka (Portoriko)]] | |- | [[Demokršćanska stranka]] | [[Demokršćanska stranka (Urugvaj)]] | |- | [[Depozicija]] | [[Depozicija (geologija)]] | |- | [[Dikhil]] | [[Dikhil (regija)]], [[Dikhil (podprefektura)]], [[Zračna luka Dikhil]] | |- | [[Dimka]] | [[Dimka (rijeka)]] | |- | [[Dodjela]] | [[Dodjela (računarstvo)]] | |- | [[Događaj]] | [[Događaj (1969)]] | |- | [[Dong]] | [[Dong (rijeka u Južnoj Koreji)]] | |- | [[Drevni]] | [[Drevni (Zvjezdana vrata)]] | |- | [[DSF]] | [[Demokratska stranka federalista]] | |- | [[Dundee]] | [[Dundee (otok)]] | |- | [[Dungonab]] | [[Zaljev Dungonab]] | |- | [[Dvinica]] | [[Dvinica (rijeka)]] | |- | [[Dvoboj]] | [[Dvoboj (likovni motiv)]] | |- | [[Dvorac Oršić]] | [[Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici]], [[Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri]], [[Dvorac Oršić-Slavetić]] | |- | [[Dvorište]] | [[Dvorište (razdvojba)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Đ,DŽ === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Džuboks]] | [[Džuboks (časopis)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === E === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Elia]] | [[Elia (otok)]] | |- | [[En]] | [[En (jezik)]] | |- | [[Entre Rios]] | [[Entre Ríos (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Epigej]] | [[Epigej (krater)]] | |- | [[Esmeralda ]] | [[Esmeralda (jezična porodica)]], [[Esmeralda (telenovela)]] | |- | [[Ex tempore]] | [[Ex tempore (razdvojba)]] | |- | [[Eyre]] | [[Eyre (jezero)]] | |- | [[Evisceracija]] | [[Evisceracija (oftalmologija)]]<!-- | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]]--> | |} <br clear=all> === F === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Factotum]] | [[Factotum (roman)]] | |- | [[Fazni kut]] | [[Fazni kut (astronomija)]] | |- | [[Fegej]] | [[Fegej (kralj Psofisa)]] | |- | [[Filago]] | [[Filago (biljni rod)]] | |- | [[Filon]] | [[Filon (plemstvo)]] | |- | [[Fish]] | [[Fish (rijeka u Namibiji)]] | |- | [[Fiumicello]] | [[Fiumicello (rijeka)]] | |- | [[Flint]] | [[Flint (otok)]] | |- | [[Formosa]] | [[Formosa (Argentina)]], [[Formosa (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Fran]] | [[Fran (geologija)]] | |- | [[Fraser]] | [[Fraser (rijeka)]] | |- | [[Fresh Pond]] | [[Fresh Pond (Sveti Martin)]] | |- | [[Future]] | [[Future (reper)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === G === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Gaće]] | [[Gaće (hrid)]] | |- | [[Gaćice]] | [[Gaćice (razdvojba)]] | |- | [[Gander]] | [[Gander (Moselle)]] | |- | [[Georgia] | [[Georgia (tjesnac)]] | |- | [[Giresun]] | [[Giresun (otok)]] | |- | [[Gothard]] | [[Gothard (zagrebački biskup)]] | |- | [[Gradske zidine]] | [[Gradske zidine (razdvojba)]] | |- | [[Grand'Anse]] | [[Grand'Anse (departman)|Grand'Anse]] | |- | [[Grabovača]] | [[Pećinski park Grabovača]] | |- | [[Građanski savez]] | [[Građanski savez (Urugvaj)]] | |- | [[Grecia]] | [[Grecia (rimska provincija)]] | |- | [[Gušterica]] | [[Gušterica (zviježđe)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === H === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Hạ Long]] | [[Hạ Long (zaljev)]] | |- | [[Hara]] | [[Hara (zaljev)]] | |- | [[Helen Walker]] | [[Helen Walker (hokej na travi)]] | |- | [[Henry I.]] | [[Henry I., kralj Haitija]] | |- | [[Henry Glass]] | [[Henry Glass (admiral)]] | |- | [[Hillier]] | [[Jezero Hillier]] | |- | [[Horol]] | [[Horol (rijeka)]] | |- | [[Hrun]] | [[Hrun (rijeka)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === I === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Ičkerija]] | [[Ičkerija (razdvojba)]] | |- | [[Invazija Poljske]] | [[Invazija Poljske (1939.)]] | |- | [[Iglica]] | [[Iglica (riba)]] | |- | [[Impresija]] | [[Impresija (psihologija)]] | |- | [[Innuendo]] | [[Innuendo (razdvojba)]] | |- | [[Isabela]] | [[Isabela (Galápagos)]] | |- | [[Istjek]] | [[Istjek (hidrologija)]] | |- | [[Iver]] | [[Iver (anatomija)]] |- | [[Istočna regija]] | [[Istočna regija (Gana)]], [[Istočna regija (Burkina Faso)]] | |- | [[Itasy]] | [[Itasy (jezero)]], [[Itasy (regija)]] | |- | [[Isabel]] | [[Isabel (provincija)]] | |- | [[Isabela]] | [[Isabela (pokrajina)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === J === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Jazine]] | [[M/T Jazine]] | |- | [[Javno tijelo]] | [[Javno tijelo (razdvojba)]] |- | [[Janjanbureh]] | [[Janjanbureh (otok)]], [[Janjanbureh (Gambija)]], [[Janjanbureh, Gambija]] | |- | [[Jenny]] | [[Jenny (Surinam)]] | [[:en:Jenny]] |- | [[Joinville]] | [[Joinville (otok)]] | |- | [[Jugozapadna regija]] | [[Jugozapadna regija (Burkina Faso)]], [[Jugozapadna regija (Kamerun)]] | [[:en:Southwest (disambiguation)]] |- | [[Juminda]] | [[Juminda (poluotok)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === K === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Kabanica]] | [[Kabanica (razdvojba)]] | |- | [[Karaburun]] | [[Karaburun (razdvojba)]] | |- | [[Karlaman]] | [[Karlaman (Zigan)]] | |- | [[Katarina II.]] | [[Katarina II. Velika]] | |- | [[Katsura]] | [[Palača Katsura]] | |- | [[Kemijska peć]] | [[Kemijska peć (zviježđe)]] | |- | [[Kilija]] | [[Kilija (rijeka)]] | |- | [[Kilkenny]] | [[Kilkenny (pivo)]] | |- | [[King]] | [[Otok King (Aljaska)]] | |- | [[Kiunga]] | [[Kiunga (Papua Nova Gvineja)]] | |- | [[Klinčići]] | [[Klinčići (razdvojba)]] | |- | [[Kobilica]] | [[Kobilica (zviježđe)]], [[Kobilica (Zrmanja)]] | |- | [[Kočijaš]] | [[Kočijaš (zviježđe)]] | |- | [[Kolga]] | [[Kolga (zaljev)]] | |- | [[Kolijevka]] | [[Kolijevka (razdvojba)]] | |- | [[Kolut]] | [[Kolut (razdvojba)]] | |- | [[Kontrola]] | [[Kontrola (ekonomija)]] | |- | [[Konzervativna stranka]] | [[Konzervativna stranka (UK)]] | |- | [[Košare]] | [[Košare (razdvojba)]] | |- | [[Kovža]] | [[Kovža (Šeksna)]] | |- | [[Kozji otok]] | [[Kozji otok (Vanuatu)]] | |- | [[Kraguj]] | [[Kraguj (Pakrac)]] | |- | [[Kriptik]] | [[Kriptik (era)]] | |- | [[Kristalna špilja]] | [[Kristalna špilja (Bermudi)]] | |- | [[Krvavica]] | [[Krvavica (Baška Voda)]] | |- | [[Kurčatov]] | [[Kurčatov (krater)]] | |- | [[Kutnjak]] | [[Kutnjak (Legrad)]] | |- | [[Kvadratura]] | [[Kvadratura (astronomija)]] | |- | [[Kocaeli]] | [[Kocaeli (poluotok)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === L === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[La Cumbre]] | [[La Cumbre (Galápagos)]] | [[:en:La Cumbre]] |- | [[Laburistička stranka]] | [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)]] | |- | [[Lacrimosa]] | [[208 Lacrimosa]] | [[:en:Lacrimosa (disambiguation)]] |- | [[Leteća riba]] | [[Leteća riba (zviježđe)]] | |- | [[Ley]] | [[Ley (krater)]] | |- | [[Leža]] | [[Leža (rijeka)]] | |- | [[Libertad]] | [[Libertad (album)]] | |- | [[Limay]] | [[Limay (rijeka)]] | |- | [[Lisboa]] | [[Lisboa (Gvineja Bisau)]], [[Lisboa (Antarktika)]] | |- | [[Little Bay]] | [[Little Bay (jezero)]], [[Little Bay (Zemlja Sveti Martin)]] | [[:en:Little Bay (disambiguation)]] |- | [[Lovka]] | [[Lovka (razdvojba)]] | |- | [[Lucija]] | [[Lucija (Slovenija)]] |- | [[Lucky]] | [[Lucky (pjesma Britney Spears)]] | | |- | [[Luda]] | [[Luda (Rusija)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Lj === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Ljubičasta linija]] | [[Ljubičasta linija (1914.)]] | [[:en:Violet Line]]<!-- |- | [[]] | [[]] |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === M === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Maddalena]] | [[Maddalena (otočje)]] | [[:en:Maddalena|Maddalena]] |- | [[Makar (razdvojba)]] | [[Makar]], [[Makar (otok)]] | |- | [[Maksutov]] | [[Maksutov (krater)]] | |- | [[Malpais]] | [[Malpais (Kostarika)]] | |- | [[Mănăstirea]] | [[Mănăstirea (Râul Târgului)]] | [[:en:Mănăstirea|Mănăstirea]] |- | [[Man in Black]] | [[Man in Black (album)]] | |- | [[Mantaro]] | [[Mantaro (rijeka)]] | |- | [[Marano]] | [[Marano (rijeka)]] | |- | [[Margarita]] | [[Margarita (otok)]] | [[:en:Margarita (disambiguation)]] |- | [[Marica]] | [[Marica (rijeka)]] | |- | [[Mark I]] | [[Mark I (tenk)]] | [[:en:Mark I]] |- | [[Mark II]] | [[Mark II (tenk)]] | [[:en:Mark II]] |- | [[Mark III]] | [[Mark III (tenk)]] | [[:en:Mark III]] |- | [[Mark IV]] | [[Mark IV (tenk)]] | [[:en:Mark IV]] |- | [[Mark V]] | [[Mark V (tenk)]] | [[:en:Mark V]] |- | [[Mark VI]] | [[Mark VI (tenk)]] | [[:en:Mark VI]] |- | [[Mark VII]] | [[Mark VII (tenk)]] | [[:en:Mark VII]] |- | [[Mark VIII]] | [[Mark VIII (tenk)]] | [[:en:Mark VIII]] |- | [[Martha]] | [[205 Martha]] | [[:en:Martha (disambiguation)]] |- | [[Medvedica]] | [[Medvedica (Volga)]] | |- | [[Mendoza]] | [[Mendoza (Mendoza, Argentina)]], [[Mendoza (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Moa]] | [[Moa (rijeka u zapadnoj Africi)]] | [[:en:Moa (disambiguation)|Moa (disambiguation)]] |- | [[Montezuma]] | [[Montezuma (Kostarika)]] | |- | [[Mornarički tuljani]] | [[Mornarički tuljani (1990.)]] | |- | [[Motivacija]] | [[Motivacija (ekonomija)]] | |- | [[Moresby]] | [[Moresby (Peros Banhos)]] | [[:en:Moresby Island|Moresby Island]] |- | [[Moxo]] | [[Moxo (kultura)]] | [[:en:Moxo|Moxo]] |- | [[Muharak]] | [[Muharak (otok)]] | |- | [[Mull]] | [[Mull (otok)]], [[Mull (geografski pojam)]] | [[:en:Mull|Mull]] |- | [[Murray Hill]] | [[Murray Hill (Božićni otok)]] | [[:en:Murray Hill|Murray Hill]] |- | [[Mustang]] | [[Kraljevstvo Mustang]] | [[:en:Mustang (disambiguation)|Mustang (disambiguation)]] |- | [[Mušica]], [[Mušice]] | [[Mušica (zviježđe)]], [[Mušice (oko)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === N === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Naturalizacija]] | [[Naturalizacija (biologija)]] | |- | [[Nena]] | [[Nena (superkontinent)]] | |- | [[Neovisna stranka]] | [[Neovisna stranka (Urugvaj)]] | |- | [[New Providence]] | [[New Providence (razdvojba)]] | |- | [[Newport]] | [[Newport, Rhode Island]] | |- | [[Niagara Falls]] | [[Niagara Falls (Ontario)]] | |- | [[Nicole]] | [[Nicole (čileanska pjevačica)]] | |- | [[Nisab]] | [[Nisab, Jemen]] |- | [[Novo groblje]] | [[Novo groblje (Beograd)]], [[Novo groblje u Beogradu]] | |- | [[Nord]], [[Nord (departman)]] | [[Nord (departman u Haitiju)]], [[Nord (departman u Francuskoj)]], [[Nord (Antarktika)]] | |- | [[Nord-Est]] | [[Nord-Est (departman)|Nord-Est]] | |- | [[Nord-Ouest]] | [[Nord-Ouest (departman)|Nord-Ouest]] | |- | [[Nova Granada]] | [[Republika Nova Granada]] | |- | [[Nowe Warpno]] | [[Zaljev Nowe Warpno]], [[Jezero Nowe Warpno]] | |- | [[Nuguš]] | [[Nuguš (rijeka)]] | |- | [[Nuri]] | [[Nuri (raketa)]] | |- | [[Northumberland]] | [[Tjesnac Northumberland]], [[Okrug Northumberland, Virginia]] (i [[:en:Northumberland County|drugi]]) | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Nj === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-<!-- | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]]--> | |} <br clear=all> === O === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Obock]] | [[Obock (regija)]], [[Obock (podprefektura)]] | |- | [[Ojašio]] | [[Podmornice klase Oyashio]] | |- | [[OK Mladost]] | [[OK Mladost Duga Resa]] | |- | [[Okcitanija]] | [[Okcitanija (upravna jedinica)]] | |- | [[Oku]] | [[Oku (jezero)]], [[Masiv Oku]] | |- | [[Oma]] | [[Oma (rijeka)]] | |- | [[Opsada Carigrada]] | [[Opsada Carigrada (626.)]] | |- | [[Opsada Ceute]] | [[Opsada Ceute (1694. – 1727.)]] | |- | [[Orb]] | [[Orb (optika)]] | |- | [[Organiziranje]] | [[Organiziranje (ekonomija)]] | |- | [[Orote]] | [[Orote (poluotok)]] | |- | [[Oskol]] | [[Oskol (rijeka)]] | |- | [[Ouest]] | [[Ouest (departman)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === P === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Palestro]] | [[Palestro (razdvojba)]] | |- | [[Panj]] | [[Panj (razdvojba)]] | |- | [[Pärispea]] | [[Pärispea (poluotok)]] | |- | [[Patna]] | [[Patna (Istočni Ayrshire, Škotska)]] | |- | [[Patuljci]], [[Patuljak]] | [[Patuljci (Tolkien)]] | |- | [[Pau]] | [[Pau (Atlantski Pireneji, Francuska)]], [[Pau (Sardinija, Italija)]] | [[:en:Pau]] |- | [[Paukova mreža]] | [[Paukova mreža (drama)]] | [[:en:Spider Web (disambiguation)]] |- | [[Pawsey]] | [[Pawsey (krater)]] | |- | [[Pedalj]] | [[Pedalj (Dvor)]] | |- | [[Pedja]] | [[Pedja (rijeka)]] | |- | [[Pehar]] | [[Pehar (zviježđe)]] | |- | [[Penthouse]] | [[Penthouse (južnokorejska TV serija)]] | |- | [[Pershing]] | [[Pershing (raketa)]] = [[MGM-31 Pershing]] | |- | [[Pežma]] | [[Pežma (rijeka)]] | |- | [[Peter Schneider]] | [[Peter Schneider (astrofizičar)]] | [[:en:Peter Schneider]] |- | [[Piddle]] | [[Piddle (rijeka)]] | |- | [[Piperi]] | [[Piperi (Lopare, BiH)]] | |- | [[Pire]] | [[Pire (razdvojba)]] | |- | [[Piti]] | [[Piti (Guam)]] | |- | [[Pljeva]] | [[župa Pljeva]] | |- | [[Planinski orao]] | [[Planinski orao (1926.)]] | |- | [[Pletenica]] | [[Pletenica (puževi)]] | |- | [[Pločnik]] | [[Pločnik (razdvojba)]] | |- | [[Postolje]] | [[Postolje (Srebrenica, BiH)]] | |- | [[Prada]] | [[Prada (razdvojba)]] | |- | [[Prolaz]] | [[Prolaz (razdvojba)]] | |- | [[Provalija]] | [[Provalija (razdvojba)]] | |- | [[Puh]] | [[Puh (otok)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Q === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Quetzaltenango]] | [[Quetzaltenango (departman)]]<!-- | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]]--> | |} <br clear=all> === R === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Radnička stranka]] | [[Radnička stranka (Urugvaj)]] | |- | [[Radničko naselje]] | [[Radničko naselje (Bjelovar)]] | |- | [[Rajska ptica]] | [[Rajska ptica (zviježđe)]] | |- | [[Rast]] | [[Rast (razdvojba)]] | |- | [[Rekonstrukcija]] | [[Rekonstrukcija (SAD)]] | |- | [[Replikatori]] | [[Replikatori (Zvjezdana vrata)]] | |- | [[Resin]] | [[Resin (smola)]] | |- | [[Robben]] | [[Robben (otok)]] | |- | [[Roman I.]] | [[Roman I. Moldavski]] | |- | [[Rukavac]] | [[Rukavac (razdvojba)]] | |- | [[Ruski rulet]] | [[Ruski rulet (Opća opasnost)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === S === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Saint John]] | [[Saint John (Američki Djevičanski otoci)]] | |- | [[Saint Lawrence]] | [[Morski put Saint Lawrence]] | |- | [[Saint Thomas]] | [[Saint Thomas (Američki Djevičanski otoci)]] | |- | [[Sama]] | [[Sama (Peru)]] | [[:en:Sama]] |- | [[San Cristóbal]] | [[San Cristóbal de La Laguna]], [[San Cristóbal (Galápagos)]] | |- | [[Sandy]], <s>[[Sandy Island]]</s> | [[Sandy Island (Angvila)]] | |- | [[Santa Cruz]] | [[Santa Cruz (Kostarika)]] | [[:en:Santa Cruz]] |- | [[Santa Elena]] | [[Santa Elena (pokrajina)]], [[Santa Elena (Santa Elena, Ekvador)]] | [[:en:Santa Elena]] |- | [[Santa Isabel]] | [[Santa Isabel (otok)]] | [[:en:Santa Isabel]] |- | [[Santa Teresa]] | [[Santa Teresa (Kostarika)]] | [[:en:Santa Teresa]] |- | [[Sámara]] | [[Sámara (Kostarika)]] | |- | [[San Lorenzo]] | [[San Lorenzo (Rim)]], [[San Lorenzo Tenochtitlán]], [[Club Atlético San Lorenzo de Almagro]] | [[:en:San Lorenzo]] |- | [[Sarajevski krug]] | [[Sarajevski krug (album)]] | |- | [[Scarborough]] | [[Scarborough, Tobago]] | [[:en:Scarborough]] |- | [[Scrub]] | [[Scrub (Angvila)]] | [[:en:Scrub]], [[:en:Scrub Island]] |- | [[Sierra Madre]] | | [[:en:Sierra Madre]] |- | [[Sierra Negra]] | [[Sierra Negra (Galápagos)]] | [[:en:Sierra Negra]] |- | [[Sigismund]] | [[Sigismund (zagrebački biskup)]] | |- | [[Silistrija]] | [[Silistrija (pokrajina)]] | |- | [[Sizma]] | [[Sizma (rijeka)]] | |- | [[Sjeverna pokrajina]] | [[Sjeverna pokrajina (Zambija)]] | |- | [[Slikarski stalak]] | [[Slikarski stalak (zviježđe)]] | |- | [[Slonov otok]] | [[Slonov otok (Vanuatu)]] | |- | [[Snake]] | [[Snake (rijeka)]] | |- | [[Socijalistička stranka]] | [[Socijalistička stranka Urugvaja]] | |- | [[Sola]] | [[Sola, Vanuatu]] | [[:en:Sola]] |- | [[Somosierra]] | [[Somosierra (planinski prijevoj)]] | |- | [[Sombrero]] | [[Sombrero (Angvila)]] i dr. otoci | |- | [[Spandau]] | [[Spandau (razdvojba)]] | |- | [[Sporazum iz Westminstera]] | [[Sporazum iz Westminstera (1674.)]] | |- | [[Stažist]] | [[Stažist (razdvojba)]] | |- | [[Stillaguamish]] | [[Stillaguamish (rijeka)]] | |- | [[Stabna]] | [[Stabna (tvrđava)]] | |- | [[Stair]] | [[Stair, Istočni Ayrshire]] | |- | [[Stop]] | [[Stop (razdvojba)]] | |- | [[Studio]] | [[Studio (časopis)]] (Zagreb) | |- | [[Susjed]] | [[Susjed (tvrđava)]] | |- | [[Svadbeni ples]] | [[Svadbeni ples (biologija)]] | |- | [[Sveta Justina]] | [[Sveta Justina (otok)]] | |- | [[Stewart]] | [[Stewart (otok)]] | |- | [[Sud-Est]] | [[Sud-Est (departman)]] | |- | [[Sveti Pavao]] | [[Sveti Pavao (otok)]] | |- | [[Swan]] | [[Swan (rijeka u Australiji)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Š === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Šida]] | [[Šida (Zigan)]] | |- | [[Šiga]] | [[Šiga (Zigan)]] | |- | [[Široki front]] | [[Široki front (Urugvaj)]] | [[:en:Broad Front|Broad Front]] |- | [[Šljuke]] | [[Šljuke (razdvojba)]] | <!-- |- | [[Sudža]] | [[Sudža (rijeka)]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === T === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Tadjoura]] | [[Tadjoura (regija)]], [[Tadjoura (podprefektura)]], [[zaljev Tadjoura]] | |- | [[Tamanrasset]] | [[Tamanrasset (paleorijeka)]] | [[:en:Tamanrasset (disambiguation)]] |- | [[Tamarindo]] | [[Tamarindo (Kostarika)]] | |- | [[Tambor]] | [[Tambor (Kostarika)]] | |- | [[Tapanahony]] | [[Tapanahony (rijeka)]] | |- | [[Tišina]] | [[Tišina (razdvojba)]] | |- | [[T-ravnalo]] | [[T-ravnalo (razdvojba)]] | |- | [[Tefala]] | [[Tefala (Vanuatu)]] | |- | [[Tehuantepec]] | [[Tehuantepec (prevlaka)]] | |- | [[Tekućica]] | [[Tekućica (razdvojba)]] | |- | [[Tetis]] | [[Tetis (ocean)]] | |- | [[Teza]] | [[Teza (rijeka)]] | |- | [[Thusnelda]] | [[219 Thusnelda]] | |- | [[Thion]] | [[Thion (Vanuatu)]] | |- | [[Timna]] | [[Timna (Jemen)]] | |- | [[Tolanci]] | [[Tolanci (Zvjezdana vrata)]] | |- | [[Torba]] | [[Torba (Vanuatu)]], [[Torba (Muğla, Turska)]] | |- | [[Tōkai]] | [[Tōkai (regija)]] | |- | [[Traian]] | [[Traian (Olt, Rumunjska)|Traian]] | |- | [[Transpozicija]] | [[Transpozicija (genetika)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === U === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Ub]] | [[Ub (razdvojba)]] | |- | [[Überlinger]] | [[Überlinger (jezero)]] | |- | [[Ulysses]] | [[Ulysses (letjelica)]] | |- | [[Ultra]] | [[Ultra (album Depeche Mode)]] | |- | [[Unionist]] | [[Unionist (Irska)]] | |- | [[Upravljanje ljudskim resursima]] | [[Upravljanje ljudskim resursima (ekonomija)]] | |- | [[Ure]] | [[Ure (Ouse)]] | |- | [[Ustja]] | [[Ustja (rijeka)]] | |- | [[Uvea]] | [[Uvea (otok)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === V === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Varese]] | [[Varese (razdvojba)]] | |- | [[Vaishali]] | [[Vaishali (drevni grad)]] | |- | [[Vel]] | [[Vel (Vaga)]] | |- | [[Veliko slano jezero]] | [[Veliko slano jezero (razdvojba)]] | |- | [[Ven]] | [[Ven (Švedska)]] | |- | [[Ventrikul]] | [[Ventrikul (srce)]] | |- | [[Vidisha]] | [[Vidisha (distrikt)]] | |- | [[Vindication]] | [[Vindication (otok)]] | |- | [[Virgo]] | [[Skup Djevica]] | |- | [[Visoki]] | [[Visoki (otok)]] | |- | [[Vjenčić]] | [[Vjenčić (časopis)]] | |- | [[Vješala]] | [[Vješala (razdvojba)]] | |- | [[Vodena zmija]] | [[Vodena zmija (zviježđe)]] | |- | [[Vodstvo]] | [[Vodstvo (ekonomija)]] | |- | [[Von Neumann]] | [[Von Neumann (krater)]] | |- | [[Vranac]] | [[Vranac (vino)]] | |- | [[Vruća točka]] | [[Vruća točka (geologija)]] | |- | [[Vulcan]] | [[Vulcan (raketa-nosač)]] | [[:en:Vulcan|Vulcan]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === W === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Wakhan]] | [[Wakhan (razdvojba)]] | |- | [[West Island]] | [[West Island (Kokosovi otoci)]] | [[:en:West Island (disambiguation)]] |- | [[Wiener]] | [[Wiener (krater)]] | |- | [[Wolf]] | [[Wolf (Galápagos)]] |<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === X === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Xapuri]] | [[Xapuri (rijeka)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Y === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Yeak Laom]] | [[Yeak Laom (jezero)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Z === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Zafar]] | [[Zafar (Jemen)]] | [[:en:Zafar|Zafar]] |- | [[Zakoni]] | [[Zakoni (Platon)]] | |- | [[Zangezur]] | [[Zangezur (razdvojba)]] | |- | [[Zarya]] | [[Zarya (polarni brod)]] | |- | [[Zator]] | [[Zator, Malopoljsko vojvodstvo]] | |- | [[Zeleni kamen]] | [[Zeleni kamen (Majevica)]] | |- | [[Zeleni otok]] | [[Zeleni otok (Egipat)]] | |- | [[Zidine]] | [[Zidine (razdvojba)]] | |- | [[Zlatna groznica]] | [[Zlatna groznica (razdvojba)]] | |- | [[Zlatna riba]] | [[Zlatna riba (zviježđe)]] | |- | [[Z2]] | [[Z2 (računalo)]] | |- | [[Z3]] | [[Z3 (računalo)]] | |- | [[Z5]] | [[Z5 (računalo)]] | |- | [[Z11]] | [[Z11 (računalo)]] | |- | [[Z22]] | [[Z22 (računalo)]]<!-- | |- | [[]] | |- | [[]] | |- | [[]] | [[]]--> | |} <br clear=all> === Ž === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Živa istina]] | [[Živa istina (razgovorna emisija)]] | |- | [[Živo blato]] | [[Živo blato (sastav)]] | |- | [[Žuta podmornica]] | [[Žuta podmornica (1968.)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Iza Ž === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Žeđ]] | [[Žeđ (1969.)]] | |} [[Kategorija:Održavanje Wikipedije|Buduće razdvojbe]] [[Kategorija:Razdvojba| ]] [[Kategorija:Potrebna razdvojba| ]] fqcbg7pa6qqrkhew3wqv68d1nshgyro Predložak:Infookvir plivač 10 122416 7431193 6485577 2026-04-17T00:21:37Z Ponor 38361 Ponor je promijenio razinu zaštite za »[[Predložak:Infookvir plivač]]« ([Uređivanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (neograničeno) [Premještanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (neograničeno)) 6485577 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 25em; text-align: left; font-size: 85%;" |- |colspan="2"| {| style="width: 25em; text-align: left;" |- | colspan="2" style="text-align:center; background-color: lightsteelblue; font-size: 130%;" | '''{{{ime}}}''' |- | colspan="2" style="text-align:center;" | {{#if:{{{slika|<noinclude>-</noinclude>}}} | [[Slika:{{{slika}}}|{{#if:{{{slika_širina|<noinclude>-</noinclude>}}}|{{{slika_širina}}}|255px}}]] <small>{{{slika_opis|<noinclude>{{{slika_opis}}}</noinclude>}}}</small>}} |- {{#if:{{{puno_ime|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}}style="background: #B0C4DE;" colspan="2" align=center {{!}}'''Osobni podaci''' {{!}}- }} {{#if:{{{puno_ime|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Puno ime {{!}} {{{puno_ime}}} {{!}}- }} {{#if:{{{nadimak|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Nadimak {{!}} {{{nadimak}}} {{!}}- }} {{#if:{{{državljanstvo|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Državljanstvo {{!}} {{{državljanstvo}}} {{!}}- }} {{#if:{{{stilovi|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! [[Plivanje#Tehnike plivanja|Stilovi]] {{!}} {{{stilovi}}} {{!}}- }} {{#if:{{{klub|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Klub {{!}} {{{klub}}} {{!}}- }} {{#if:{{{collegeteam|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Sveučilišna ekipa {{!}} {{{collegeteam}}} {{!}}- }} {{#if:{{{datum_rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Datum rođenja {{!}} {{{datum_rođenja}}} {{!}}- }} {{#if:{{{datum_smrti|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Datum smrti {{!}} {{{datum_smrti}}} {{!}}- }} {{#if:{{{visina|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Visina {{!}} {{{visina}}} {{!}}- }} {{#if:{{{težina|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Težina {{!}} {{{težina}}} {{!}}- }} {{#if:{{{medalje|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}}style="background: #B0C4DE;" colspan="2" align=center {{!}}'''Osvojena odličja''' {{!}}- }} {{#if:{{{medalje|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}- {{!}}colspan="3"{{!}} {{{!}} style="width: 27em; text-align: left;" {{!}}- {{#if:{{{1| }}}|{{!}}colspan="3" style="text-align:center; background-color:#FFFFFF'" {{!}} [[Image:{{{1}}}|{{{2|100px}}}|{{{3|{{PAGENAME}}}}}]]<br /><small>{{{3|{{PAGENAME}}}}} {{!}}- }} {{{medalje}}} {{!}}} {{!}}- }} |} |}<noinclude> <pre> {{Infookvir plivač | ime = | slika = | slika_širina = | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | državljanstvo = | stilovi = | klub = | collegeteam = | datum_rođenja = | datum_smrti = | visina = | težina = | medalje = }} </pre> {{infookvir za predložak | kat = Plivači | podkat = DA | upute = ''vidi primjer gore'' }} {{GLAVNIRASPORED:plivač}} [[Kategorija:Infookviri za športaše]] </noinclude> l7n6kdajpsf635ktcydqomq0rw8ypwd 7431194 7431193 2026-04-17T00:21:44Z PonoRoboT 259157 [[Modul:Datum i dob]] 7431194 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="text-align:left;" |- | colspan="2" style="text-align:center; background-color: lightsteelblue; font-size: 130%;" | '''{{{ime}}}''' |- | colspan="2" style="text-align:center;" | {{#if:{{{slika|<noinclude>-</noinclude>}}} | [[Slika:{{{slika}}}|{{#if:{{{slika_širina|<noinclude>-</noinclude>}}}|{{{slika_širina}}}|255px}}]] <small>{{{slika_opis|<noinclude>{{{slika_opis}}}</noinclude>}}}</small>}} |- {{#if:{{{puno_ime|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}}style="background: #B0C4DE;" colspan="2" align=center {{!}}'''Osobni podaci''' {{!}}- }} {{#if:{{{puno_ime|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Puno ime {{!}} {{{puno_ime}}} {{!}}- }} {{#if:{{{nadimak|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Nadimak {{!}} {{{nadimak}}} {{!}}- }} {{#if:{{{državljanstvo|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Državljanstvo {{!}} {{{državljanstvo}}} {{!}}- }} {{#if:{{{stilovi|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! [[Plivanje#Tehnike plivanja|Stilovi]] {{!}} {{{stilovi}}} {{!}}- }} {{#if:{{{klub|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Klub {{!}} {{{klub}}} {{!}}- }} {{#if:{{{collegeteam|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Sveučilišna ekipa {{!}} {{{collegeteam}}} {{!}}- }} {{#if:{{{datum_rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Datum rođenja {{!}} {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti|}}}}} {{!}}- }} {{#if:{{{datum_smrti|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Datum smrti {{!}} {{#invoke:Datum i dob|death|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti|}}}}} {{!}}- }} {{#if:{{{visina|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Visina {{!}} {{{visina}}} {{!}}- }} {{#if:{{{težina|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Težina {{!}} {{{težina}}} {{!}}- }} {{#if:{{{medalje|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}}style="background: #B0C4DE;" colspan="2" align=center {{!}}'''Osvojena odličja''' {{!}}- }} {{#if:{{{medalje|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}- {{!}}colspan="3"{{!}} {{{!}} style="width: 27em; text-align: left;" {{!}}- {{#if:{{{1| }}}|{{!}}colspan="3" style="text-align:center; background-color:#FFFFFF'" {{!}} [[Image:{{{1}}}|{{{2|100px}}}|{{{3|{{PAGENAME}}}}}]]<br /><small>{{{3|{{PAGENAME}}}}} {{!}}- }} {{{medalje}}} {{!}}} {{!}}- }} |}<noinclude> <pre> {{Infookvir plivač | ime = | slika = | slika_širina = | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | državljanstvo = | stilovi = | klub = | collegeteam = | datum_rođenja = | datum_smrti = | visina = | težina = | medalje = }} </pre> {{infookvir za predložak | kat = Plivači | podkat = DA | upute = ''vidi primjer gore'' }} {{GLAVNIRASPORED:plivač}} [[Kategorija:Infookviri za športaše]] </noinclude> m8wcqkvm5gftttusg8ira8xhhpl4qor Predložak:Infookvir atletičar 10 122796 7431225 7220725 2026-04-17T01:02:53Z PonoRoboT 259157 [[Modul:Datum i dob]] 7431225 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="text-align: left;" |- | colspan="2" style="text-align:center; background-color: lightsteelblue; font-size: 130%;" | '''{{{ime}}}''' |- | colspan="2" style="text-align:center;" | {{#if:{{{slika|<noinclude>-</noinclude>}}} | [[Slika:{{{slika}}}|{{#if:{{{slika_širina|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{{slika_širina}}}|255px}}]] <small>{{{slika_opis|<noinclude>{{{slika_opis}}}</noinclude>}}}</small>}} |- {{#if:{{{puno_ime|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}style="background: #B0C4DE;" colspan="2" align=center{{!}}'''Osobni podatci''' {{!}}- }} {{#if:{{{puno_ime|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}'''Puno ime'''{{!}}{{!}}{{{puno_ime}}} {{!}}- }} {{#if:{{{nadimak|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}'''Nadimak'''{{!}}{{!}}{{{nadimak}}} {{!}}- }} {{#if:{{{datum_rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}'''Datum rođenja'''{{!}}{{!}}{{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum_rođenja}}}|{{{datum_smrti}}}}} {{!}}- }} {{#if:{{{mjesto_rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}'''Mjesto rođenja'''{{!}}{{!}}{{{mjesto_rođenja}}} {{!}}- }} {{#if:{{{datum_smrti|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}'''Datum smrti'''{{!}}{{!}}{{#invoke:Datum i dob|death|{{{datum_rođenja}}}|{{{datum_smrti}}}}} {{!}}- }} {{#if:{{{mjesto_smrti|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}'''Mjesto smrti'''{{!}}{{!}}{{{mjesto_smrti}}} {{!}}- }} {{#if:{{{visina|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}'''Visina'''{{!}}{{!}}{{{visina}}} m {{!}}- }} {{#if:{{{težina|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}'''Težina'''{{!}}{{!}}{{{težina}}} kg {{!}}- }} {{#if:{{{državljanstvo|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}'''Državljanstvo'''{{!}}{{!}}{{{državljanstvo}}} {{!}}- }} | style="background: #B0C4DE;" colspan="2" align=center | '''Športski podatci''' |- {{#if:{{{karijera|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}'''Športska karijera'''{{!}}{{!}}{{{karijera}}} {{!}}- }} {{#if:{{{discipline|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}'''Atletske discipline'''{{!}}{{!}}{{{discipline}}} {{!}}- }} {{#if:{{{trener|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}'''Trener'''{{!}}{{!}}{{{trener}}} {{!}}- }} {{#if:{{{klub|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}'''Klub'''{{!}}{{!}}{{{klub}}} {{!}}- }} {{#if:{{{rekordi|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}'''Osobni rekordi'''{{!}}{{!}}{{{rekordi}}} {{!}}- }} {{#if:{{{medalje|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}- {{!}}colspan="2"{{!}} {{{!}} style="width: 25em; text-align: center;" {{!}}- {{#if:{{{1| }}}|{{!}}colspan="3" style="text-align:center; background-color:#FFFFFF'" {{!}} [[Slika:{{{1}}}|{{{2|100px}}}|{{{3|{{PAGENAME}}}}}]]<br /><small>{{{3|{{PAGENAME}}}}} {{!}}- }} {{{medalje}}} {{!}}} }} |}<noinclude> <pre> {{Infookvir atletičar | ime = | slika = | slika_širina = <!-- Samo za slike uže od 220px --> | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = <!-- npr. 1,78 "m" se dodaje automatski --> | težina = <!-- "kg" se dodaje automatski --> | državljanstvo = | karijera = | discipline = | trener = | klub = | rekordi = | medalje = }} </pre> {{infookvir za predložak | kat = Atletičari | podkat = DA | upute = ''vidi primjer gore'' }} {{GLAVNIRASPORED:atletičar}} [[Kategorija: Infookviri za športaše]] [[Kategorija: Atletski infookviri]] [[en:Template:Infobox sportsperson]] </noinclude> e067wfdi0z0a2lnfzs7ak5dgyvs7ls5 Christian Schwarz-Schilling 0 124044 7431015 6631567 2026-04-16T18:45:43Z Croxyz 205325 7431015 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Christian Schwarz-Schilling |slika = Schwarz-Schilling, Christian.jpg |veličina = |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[19. studenoga]] [[1930.]] |mjesto rođenja = [[Innsbruck]], [[Austrija]] |datum smrti = [[6. travnja]] [[2026.]] |mjesto smrti = [[Büdingen]], [[Njemačka]] |položaj = 5. [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik za BiH]] |mandat_start = 31. siječnja 2006. |mandat_kraj = 30. lipnja 2007. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Paddy Ashdown]] |nasljednik = [[Miroslav Lajčák]] |čin2 = ministar pošte i komunikacija Njemačke |mandat_start2 = 1982. |mandat_kraj2 = 1992. |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |stranka = [[Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)|CDU]] |supruga = |zanimanje = |fusnote = }} '''Christian Schwarz-Schilling''' ([[Innsbruck]], [[19. studenoga]] [[1930.]] – [[Büdingen]], [[6. travnja]] [[2026.]]) bio je [[Njemačka|njemački]] političar. Od 1982. do 1992. bio je ministar pošte i komunikacija. [[Vijeće za implementaciju mira]] imenovalo ga je [[2006.]] [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokim predstavnikom za BiH]]. Tu dužnost obnašao je do [[2007.]], a njegov mandat obilježio je pokušaj ustavne reforme, zvan [[Travanjski paket]]. Christian Schwarz-Schilling je od [[1982.]] do [[1992.]] godine bio njemački [[ministar]] komunikacija. U prosincu [[2005.]] godine je izabran kao nasljednik [[Paddy Ashdown|Paddya Ashdowna]] kao [[visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], čiji je mandat započeo [[31. siječnja]] [[2006.]] godine Schwarz-Schilling je nominiran od strane bosanskohercegovačkog i srpskog predsjednika, a njegovo imenovanje je podržano od sva tri naroda u Bosni. == Politička karijera == Od [[1957.]] do 1982. godine je vodio tvornicu [[baterija]] u [[Budingen]]u, u državi [[Hessen]]. U međuvremenu je počeo stvarati interes za [[politika|politiku]], pa je se pridružio konzervativnoj Kršćanskoj demokratskoj uniji ([[CDU]]) [[1960.]] godine, da bi članom regionalnog parlamenta u Hessenu postao [[1966.]] godine, a godinu kasnije i generalnim tajnikom CDU-a u Hessenu. Godine [[1976.]] je izabran u [[Bundestag]], njemački savezni parlament, a ministrom pošte i komunikacija je postao kada je lider CDU-a [[Helmut Kohl]] došao na mjesto kancelara 1982. godine. Međutim, Schwarz-Schilling nikada nije postao dio Kohlovog užeg kruga i nije bio posebno zapažen ministar. == "Posramljen" == [[München|Minhenske]] dnevne novine ''[[Sueddeutsche Zeitung]]'' su napisale da je njegov "najzapaženiji akt na mjestu ministra bio trenutak kada ga je napustio". Schwarz-Schilling je dao ostavku 1992. godine, jer je bio ljut što je Njemačka pasivno promatrala [[raspad SFRJ|zvjerstva]] na prostorima bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], odbijajući Kohlovo objašnjenje da ustav poslijeratne Njemačke ne dozvoljava vojno uplitanje. Tada je rekao kancelaru "da se srami" što pripada takvoj vladi i da je u politiku ušao upravo da bi spriječio da se [[nacizam|nacistička]] zvjerstva "nikada ne ponove". I dok je prostor Jugoslavije srljao u kaos, Schwarz-Schilling je zasukao rukave i pokušao posredovati između zaraćenih strana - uloga koje je kasnije formalizirana Washingtonskim sporazumom iz [[1994.]], a koju je držao sve do [[2004.]] godine, kada je ukinuta. Tijekom i poslije rata, Schwarz-Schilling je neumorno putovao Bosnom i Hercegovinom, pokušavajući riješiti sporove a kasnije i nadgledanje povratka 2,2 milijuna izbjeglica, pola bosanskohercegovačkog stanovništva. == Visoki predstavnik == U veljači 2007. godine Schwarz-Schilling je zaprijetio predsjedniku [[Republika Srpska|Republike Srpske]] [[Milorad Dodik|Miloradu Dodiku]] da će iskoristiti [[bonske ovlasti]] i suspendirati implementaciju aneksa o posebnim i paralelnim odnosima Republike Srpske i Srbije. Time je Schwarz-Schilling, uz podršku [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] izravno kršio ustavno pravo entiteta da uspostave odnose sa susjednim državama, a sve zato što se Dodikova retorika nije poklopila s američkim interesima u Bosni i Hercegovini zbog njegovog pojavljivanja u javnosti s predsjednikom Vlade Srbije [[Vojislav Koštunica|Vojislavom Koštunicom]], traženja referenduma o neovisnosti Republike Srpske i njegovih stavova o [[Kosovo|Kosovu]] i podržavanju ideje trećeg, većinskog hrvatskog, entiteta zbog neravnopravnosti [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u BiH]].<ref>[http://www.nspm.rs/hronika/nezavisne-novine-sad-su-trazile-smenu-milorada-dodika.html Nezavisne novine: SAD su tražile smenu Milorada Dodika] (na srpskom). Nova srpska politička misao, 5. rujna 2011. Pristupljeno 6. srpnja 2014.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Redoslijed | prethodnik = [[Paddy Ashdown]]<br>[[2002.]] – [[2006.]] | gl_članak_funkcija = [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]]<br>[[2006.]] – [[2007.]] | nasljednik = [[Miroslav Lajčák]]<br>[[2007.]] – [[2009.]] }} {{Visoki predstavnici za BiH}} {{GLAVNIRASPORED:Schwarz-Schilling, Christian}} [[Kategorija: Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]] [[Kategorija: Zapadnonjemački političari]] [[Kategorija: Njemački političari od 1989.]] f1jxuhnd23ijkg1kd6u69cswi41cwbd Antikominternski pakt 0 128917 7431006 7170946 2026-04-16T17:48:27Z Silverije 23459 7431006 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Anti-Comintern_Pact_signing_1936.jpg|mini|desno|200px|Japanski veleposlanik u Njemačkoj [[Kintomo Mushakoji]] i ministar vanjskih poslova Njemačke [[Joachim von Ribbentrop]] potpisuju Antikomininternski pakt.]] '''Antikominternski pakt''' nastaje potpisivanjem njemačko-japanskog ugovora [[25. studenog]] [[1936.]] godine. Pakt je formalno usmjeren protiv Kominterne (''[[Treća internacionala]] - [[totalitarizam]]''), odnosno drugim riječima, tajnim protokolom potpisnici su se obvezali na političku podršku u slučaju rata protiv [[SSSR]]-a. Antikominterna paktu [[6. studenog]] [[1937.]] godine pristupili i [[Italija]],<ref>Robert Melvin Spector. ''World Without Civilization: Mass Murder and the Holocaust, History, and Analysis'', pg. 257</ref> a revizijom od [[25. studenog]] [[1941.]] godine i [[Mađarska]], [[Španjolska]], [[Bugarska]], [[Finska]], [[Rumunjska]], [[Slovačka]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].<ref>Edmund Osmańczyk: ''Encyclopedia of the United Nations and International Agreements'', [[Taylor and Francis]] 2002, {{ISBN|0415939216}}, page 104</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] [[Kategorija:Vojni savezi]] [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] [[Kategorija:Protukomunizam]] [[Kategorija:Međunarodni ugovori NDH]] [[Kategorija:Japansko-njemački odnosi]] [[Kategorija:Japansko-talijanski odnosi]] [[Kategorija:Njemačko-talijanski odnosi]] ljcazkqt95l5tbbl4h2pfimlgisqgkx Albert Claude 0 132095 7431070 6279698 2026-04-16T20:17:31Z Divna Jaksic 974 infookvir 7431070 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Albert Claude | slika = Albert Claude 1974.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[24. kolovoza]] [[1899.]] | mjesto_rođenja = [[Longlier]], [[Belgija]] | datum_smrti = [[22. svibnja]] [[1983.]] | mjesto_smrti = [[Brüssel]], [[Belgija]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = | religija = | poznat_po = | polje = Biologija i medicina | radna_institucija = | alma_mater = Sveučilište u Liegu | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] 1974. god. | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Albert Claude''' ([[Longlier]], [[24. kolovoza]], [[1899.]] – [[Brüssel]], [[22. svibnja]], [[1983.]]) bio je [[Belgija|belgijski]] [[biolog]]. [[Medicina|Medicinu]] je studirao na sveučilištu u [[Liege]]u. Godine 1974.je dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] zajedno s [[George E. Palade]]om i [[Christian de Duve]]om. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1974/claude-autobio.html Nobelova nagrada - životopis]{{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Claude, Albert}} [[Kategorija: Belgijski biolozi]] [[Kategorija: Belgijski liječnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] ea6oay1lgb3nqloxg3fdnbh3z9gvi3f 7431072 7431070 2026-04-16T20:19:12Z Divna Jaksic 974 7431072 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Albert Claude | slika = Albert Claude 1974.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[24. kolovoza]] [[1899.]] | mjesto_rođenja = [[Longlier]], [[Belgija]] | datum_smrti = [[22. svibnja]] [[1983.]] | mjesto_smrti = [[Brüssel]], [[Belgija]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = | religija = | poznat_po = | polje = Biologija i medicina | radna_institucija = | alma_mater = Sveučilište u Liegu | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] 1974. god. | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Albert Claude''' ([[Longlier]], [[24. kolovoza]], [[1899.]] – [[Brüssel]], [[22. svibnja]], [[1983.]]) bio je [[Belgija|belgijski]] [[biolog]]. [[Medicina|Medicinu]] je studirao na sveučilištu u [[Liege]]u. Godine 1974.je dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] zajedno s [[George E. Palade]]om i [[Christian de Duve]]om za opis građe i funkcije organela u biološkim stanicama. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1974/claude-autobio.html Nobelova nagrada - životopis]{{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Claude, Albert}} [[Kategorija: Belgijski biolozi]] [[Kategorija: Belgijski liječnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] 6uus0xp3t9fqwirg1r5y8y5iy2ckmih 7431083 7431072 2026-04-16T20:27:01Z Divna Jaksic 974 7431083 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Albert Claude | slika = Albert Claude 1974.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[24. kolovoza]] [[1899.]] | mjesto_rođenja = [[Longlier]], [[Belgija]] | datum_smrti = [[22. svibnja]] [[1983.]] | mjesto_smrti = [[Brüssel]], [[Belgija]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = | religija = | poznat_po = | polje = Biologija i medicina | radna_institucija = | alma_mater = Sveučilište u Liegu | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] 1974. god. | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Albert Claude''' ([[Longlier]], [[24. kolovoza]], [[1899.]] – [[Brüssel]], [[22. svibnja]], [[1983.]]) bio je [[Belgija|belgijski]] [[biolog]]. [[Medicina|Medicinu]] je studirao na sveučilištu u [[Liege]]u. Godine 1974.je dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] zajedno s [[George E. Palade]]om i [[Christian de Duve]]om za opis građe i funkcije organela u biološkim stanicama. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1974/claude-autobio.html Nobelova nagrada - životopis]{{eng oznaka}} {{mrva-nobel-medicina}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Claude, Albert}} [[Kategorija: Belgijski biolozi]] [[Kategorija: Belgijski liječnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] ohjoifwc6lj34ghotecow9r4hjvsict Predložak:Infookvir tenisač 10 146878 7431198 6875271 2026-04-17T00:37:52Z PonoRoboT 259157 [[Modul:Datum i dob]] 7431198 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="text-align: left;" |- ! align="center" style="font-size: 130%; background-color: #e8e8ff;" colspan="2" | {{{ime}}} |- | colspan="2" style="text-align:center;" | {{#if:{{{slika|<noinclude>-</noinclude>}}} | [[Image:{{{slika}}}|{{#if:{{{slika_širina|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{{slika_širina}}}|200px}}]] <small>{{{slika_opis|<noinclude>{{{slika_opis}}}</noinclude>}}}</small>}} |- {{#if:{{{država|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Država {{!}} {{{država}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prebivalište|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Prebivalište {{!}} {{{prebivalište}}} {{!}}- }} {{#if:{{{datum_rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}}{{{mjesto_rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! style="text-align:left;" {{!}} Rođenje {{!}} {{#if: {{Both|{{{datum_rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}}|{{{mjesto_rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}}}}|{{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti|}}}}}<br> {{{mjesto_rođenja}}}|{{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti|}}}}}{{{mjesto_rođenja|}}} }} {{!}}- }} {{#if:{{{datum_smrti|<noinclude>-</noinclude>}}}{{{mjesto_smrti|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! style="text-align:left;" {{!}} Smrt {{!}} {{#if: {{Both|{{{datum_smrti|<noinclude>-</noinclude>}}}|{{{mjesto_smrti|<noinclude>-</noinclude>}}}}}|{{#invoke:Datum i dob|death|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti|}}}}}<br> {{{mjesto_smrti}}}| {{#invoke:Datum i dob|death|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti|}}}}}{{{mjesto_smrti|}}} }} {{!}}- }} {{#if:{{{visina|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Visina {{!}} {{{visina}}} cm {{!}}- }} {{#if:{{{težina|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Težina {{!}} {{{težina}}} kg {{!}}- }} {{#if:{{{igra|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Igra {{!}} {{{igra}}} {{!}}- }} {{#if:{{{karijera|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Karijera {{!}} {{{karijera}}} {{!}}- }} {{#if:{{{zarađeni_novac|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Zarađeni novac {{!}} {{{zarađeni_novac}}} {{!}}- }} {{#if:{{{pobjede/porazi_pojedinačno}}} {{{osvojeni_turniri_pojedinačno}}} {{{najbolji_plasman_pojedinačno}}} {{{Australian_Open}}} {{{Roland_Garros}}} {{{Wimbledon}}} {{{US_Open}}} | ! align="center" style="background:#efefef;" colspan="2" {{!}} Pojedinačno {{!}}- }} {{#if:{{{pobjede/porazi_pojedinačno|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Omjer pobjeda i poraza {{!}} {{{pobjede/porazi_pojedinačno}}} {{!}}- }} {{#if:{{{osvojeni_turniri_pojedinačno|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Osvojeni turniri {{!}} {{{osvojeni_turniri_pojedinačno}}} {{!}}- }} {{#if:{{{najbolji_plasman_pojedinačno|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Najbolji plasman {{!}} {{{najbolji_plasman_pojedinačno}}} {{!}}- }} {{#if:{{{Australian_Open|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{Roland_Garros|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{Wimbledon|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{US_Open|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! align="center" style="background:#efefef;" colspan="2" {{!}} Grand Slam {{!}}- }} {{#if:{{{Australian_Open|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} [[Australian Open]] {{!}} {{{Australian_Open}}} {{!}}- }} {{#if:{{{Roland_Garros|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} [[Roland Garros]] {{!}} {{{Roland_Garros}}} {{!}}- }} {{#if:{{{Wimbledon|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} [[Wimbledon]] {{!}} {{{Wimbledon}}} {{!}}- }} {{#if:{{{US_Open|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} [[US Open]] {{!}} {{{US_Open}}} {{!}}- }} {{#if:{{{pobjede/porazi_pojedinačno}}} {{{osvojeni_turniri_pojedinačno}}} {{{najbolji_plasman_pojedinačno}}}| ! align="center" style="background:#efefef;" colspan="2" {{!}} Parovi {{!}}- }} {{#if:{{{pobjede/porazi_parovi|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Omjer pobjeda i poraza {{!}} {{{pobjede/porazi_parovi}}} {{!}}- }} {{#if:{{{osvojeni_turniri_parovi|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Osvojeni turniri {{!}} {{{osvojeni_turniri_parovi}}} {{!}}- }} {{#if:{{{najbolji_plasman_parovi|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Najbolji plasman {{!}} {{{najbolji_plasman_parovi}}} {{!}}- }} {{#if:{{{Australian_Open-parovi|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{Roland_Garros-parovi|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{Wimbledon-parovi|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{US_Open-parovi|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! align="center" style="background:#efefef;" colspan="2" {{!}} Grand Slam {{!}}- }} {{#if:{{{Australian_Open-parovi|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} [[Australian Open]] {{!}} {{{Australian_Open-parovi}}} {{!}}- }} {{#if:{{{Roland_Garros-parovi|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} [[Roland Garros]] {{!}} {{{Roland_Garros-parovi}}} {{!}}- }} {{#if:{{{Wimbledon-parovi|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} [[Wimbledon]] {{!}} {{{Wimbledon-parovi}}} {{!}}- }} {{#if:{{{US_Open-parovi|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} [[US Open]] {{!}} {{{US_Open-parovi}}} {{!}}- }} {{#if:{{{medalje|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}- {{!}}colspan="2"{{!}} {{(}}{{!}} style="width: 23em; text-align: left;" {{!}}- {{#if:{{{1| }}}|{{!}}colspan="3" style="text-align:center; background-color:#FFFFFF'" {{!}} [[Image:{{{1}}}|{{{2|100px}}}|{{{3|{{PAGENAME}}}}}]]<br /><small>{{{3|{{PAGENAME}}}}} {{!}}- }} {{{medalje}}} {{!}}{{)}} }} |}<noinclude> <pre> {{Tenisač | ime = | slika = | slika_širina = | slika_opis = | država = | prebivalište = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = | težina = | igra = | karijera = | zarađeni_novac = | pobjede/porazi_pojedinačno = | osvojeni_turniri_pojedinačno = | najbolji_plasman_pojedinačno = | Australian_Open = | Roland_Garros = | Wimbledon = | US_Open = | pobjede/porazi_parovi = | osvojeni_turniri_parovi = | najbolji_plasman_parovi = | Australian_Open-parovi = | Roland_Garros-parovi = | Wimbledon-parovi = | US_Open-parovi = | medalje = }} </pre> {{infookvir za predložak | kat = Tenisači | podkat = DA | upute = ''vidi primjer gore'' }} {{GLAVNIRASPORED:tenisač}} [[Kategorija:Infookviri za športaše]] </noinclude> 7l8sb1ledczcl7r5vgt9we1x145a1bu Alexander Manninger 0 148585 7431013 6978321 2026-04-16T18:41:53Z Croxyz 205325 7431013 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Alexander Manninger | slika = [[File:Juventus - 2010 - Alexander Manninger (cropped) - 2.jpg|250px]] | opis slike = Manninger sa [[Juventus F.C.|Juventusom]] u [[2010.]] godini. | puno ime = Alexander Manninger | visina = 189 cm | nadimak = | datum rođenja = [[4. lipnja]] [[1977.]] | mjesto rođenja = [[Salzburg]] | država rođenja = [[Austrija]] | država = {{Z+X|AUT}} | datum smrti = [[16. travnja]] [[2026.]] | mjesto smrti = [[Nußdorf am Haunsberg]] | država smrti = [[Austrija]] | trenutačni klub = ''Igračka mirovina'' | broj u klubu = | pozicija = [[Vratar (nogomet)|vratar]] | ugovor = | mlade godine = 1984. – 1995. | juniorski klubovi = [[Red Bull Salzburg|Salzburg]] | godina = 1995. – 1996.<br />1995.<br />1996. – 1997.<br />1997. – 2002.<br />2001. – 2002.<br />2002.<br />2003.<br />2003. – 2005.<br />2004. – 2005.<br />2005. – 2006.<br />2006. – 2008.<br />2008.<br />2008.<br />2008. – 2012.<br />2012. – 2016.<br />2016. – 2017. | profesionalni klubovi = [[Red Bull Salzburg|Salzburg]]<br />{{nowrap|→ [[SK Vorwärts Steyr|Vorwärts Steyr]] (posudba)}}<br />[[Grazer AK]]<br />[[Arsenal F.C.|Arsenal]]<br />→ [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] (posudba)<br />[[RCD Espanyol|Espanyol]]<br />[[Torino F.C.|Torino]]<br />[[Bologna FC 1909|Bologna]]<br />→ [[A.C. Siena|Siena]] (posudba)<br />[[Red Bull Salzburg]]<br />[[A.C. Siena|Siena]]<br />[[Red Bull Salzburg]]<br />[[Udinese Calcio|Udinese]]<br />[[Juventus F.C.|Juventus]]<br />[[FC Augsburg|Augsburg]]<br />[[Liverpool F.C.|Liverpool]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}64 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 1999. – 2009. | reprezentacija = {{NogRep|AUT}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = }} '''Alexander Manninger''' ([[Salzburg]], [[4. lipnja]] [[1977.]] – [[Nußdorf am Haunsberg]], [[16. travnja]] [[2026.]]) bio je [[Austrija|austrijski]] [[nogometaš]] koji je igrao na poziciji [[Vratar (nogomet)|vratara]]. Za [[Austrijska nogometna reprezentacija|austrijsku reprezentaciju]] je igrao deset godina i ostvario 33 nastupa. {{commons}} {{Mrva-biog-nogomet-austrija}} <div class="Boxmerge">{{Sastav Austrija 2008 EP}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Manninger, Alexander}} [[Kategorija:Austrijski nogometni vratari]] [[Kategorija:Nogometaši Arsenala]] [[Kategorija:Nogometaši Augsburga]] [[Kategorija:Nogometaši Bologne]] [[Kategorija:Nogometaši Espanyola]] [[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]] [[Kategorija:Nogometaši Grazera AK]] [[Kategorija:Nogometaši Juventusa F.C.]] [[Kategorija:Nogometaši Liverpoola]] [[Kategorija:Nogometaši Siene]] [[Kategorija:Nogometaši Torina]] [[Kategorija:Nogometaši Udinesea]] [[Kategorija:Nogometaši Red Bull Salzburga]] jc8dzu8584wmhq03sgxzish3l93rbe0 Katedrala sv. Vida u Rijeci 0 148916 7431303 7389094 2026-04-17T07:09:49Z Argo Navis 852 7431303 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Katedrala sv. Vida u Rijeci | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Crkva Sv Vida Rijeka 140807.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Katedrala izvana | slika2 = Rijeka Saint Vitus cathedral intern.jpg | veličina_slike2 = | opis_slike2 = Interijer | prijašnja_imena = | lokacija = [[Rijeka]] | dz = HRV | koordinate = {{Coord|45.3267308785527|N|14.4436526298523|E|region:HR-08_type:landmark_dim:100|display=inline,title|format=dms}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Primorsko-goranska županija | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = [[1638.]] | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[katoličanstvo]] | patron = [[Sveti Vid|sv. Vid]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} [[Slika:Rijeka Saint Vitus cathedral altar.jpg|mini|desno|300px|Oltar crkve]] '''Katedrala sv. Vida''' je [[katedrala|katedralna crkva]] u [[Rijeka|Rijeci]], prvostolnica [[Riječka nadbiskupija|Riječke nadbiskupije]]. Sagrađena je kao samostanska crkva riječkih [[Isusovci|isusovaca]], na mjestu srušene crkvice posvećene zaštitniku Rijeke [[Sveti Vid|svetom Vidu]]. Srednjovjekovna Rijeka zvala se po njemu ''Rika svetoga Vida'', na latinskom ''Terra Fluminis sancti Viti'', a na njemačkom ''St. Veit am Pflaum''. == Povijest == Gotov projekt za gradnju, koja je počela [[15. lipnja]] [[1638.]] godine, donijeli su isusovci. U kamen temeljac isusovci su dali uklesati ime cara, rektora Kolegija, sudaca i rektora Vijeća i ime graditelja Francesca Olivieria. Gradnja je s prekidima trajala stotinu godina. Kupolu i oratorije za redovnike na prvom katu izgradio je arhitekt Bernardin Martinuzzi [[1727.]] godine. Ta reprezentativna građevina ima dodirnih točaka s [[venecija]]nskom crkvom Sta Maria della Salute. Crkva svetog Vida građena je sredstvima legata grofice Ursule Thanhausen i od prihoda [[Kastav]]ske gospoštije koja je bila infeudirana riječkom kolegiju. U unutrašnjosti crkve sv. Vida dominiraju moćni stupovi što podupiru lukove kapela u kojima su smješteni višebojni mramorni oltari. Oltare su radili poznati [[barok]]ni oltaristi Leonardo Pacassi, Pasquale Lazzarini i Antonio Michelazzi, u razdoblju između 1696. i 1740. godine. Propovjedaonicu, djelo zrelobarokne umjetnosti, izradio je 1731. godine Antonio Michelazzi. Na glavnom oltaru izloženo je reinsko - gotičko [[Čudotvorno raspelo|Raspeće]] iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]] dok je oltar 1711. izradio kipar Pasquale Lazzarini. Sa strana oltara su kipovi [[Sveti Vid|svetog Vida]] i [[Sveti Modest|svetog Modesta]]. Uz izloženo Raspeće vezuje se legenda prema kojoj je 1296. godine neki Petar Lončarić u ljutnji zamahnuo kamenom i udario Kristovo tijelo na Raspeću, koje je stajalo u trijemu pred starom crkvom sv. Vida. Iz tijela Kristova "kao iz živog mesa" potekla je [[krv]], koja je sačuvana u ampuli. Od tada se u Rijeci stvorio kult "čudotvornog Raspeća", koji su isusovci pojačali kao protutežu kultu [[Crkva Gospe Trsatske|Gospe Trsatske]]. Izgled crkve se od [[18. stoljeće|18. stoljeća]] nije bitno mijenjao, iako je bilo nekoliko obnova. Do crkve je 1727. godine podignut nizak zvonik, preko čijega se prvog kata komuniciralo sa zgradom Kolegija. Nakon što je srušen Kolegij, ulazni portal je ukomponiran u novu kanoničku kuću. Arhitekt Bruno Angheben je 1933. godine zaklonio istočno pročelje zvonika. Papa [[Ivan Pavao II]]. je [[8. lipnja]] [[2003.]] godine pred katedralom blagoslovio katedralni kaptol, svećenstvo i prisutni narod. ==Ukopi== * [[Emmanuel-François de Bausset-Roquefort]], francuski biskup (umro u Rijeci, protjeran iz Francuske za [[Francuska revolucija|revolucije]])<ref>''L'Ami de la religion : journal ecclésiastique, politique et littéraire'', sv. 3, Paris, 1815., str. 254-255.</ref> == Povezani članci == * [[Čudotvorno raspelo]] * [[Crkvena umjetnost u Hrvatskoj]] * [[Crkvena arhitektura u Hrvatskoj]] == Literatura == * Matejčić, Radmila: „Barok u Istri i Hrvatskom primorju”, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982. * Matejčić, Radmila: ''Crkva svetog Vida'', Rijeka, 1994. ({{ISBN|953-6066-02-5}}) * Matejčić, Radmila: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}}) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Saint Vitus cathedral, Rijeka}} {{Katedrale u Hrvatskoj}} {{GLAVNIRASPORED:Vid, Katedrala sv. Vida}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Rijeci]] [[Kategorija:Barokne katedrale u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Katoličke katedrale u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Isusovačke crkve u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Crkve sv. Vida|Rijeka]] kwwicbuxlivpqyua8jrhxinr17nm594 Paunovi 0 152004 7430966 7430843 2026-04-16T14:49:24Z Ponor 38361 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-23396-77|~2026-23396-77]] ([[User talk:~2026-23396-77|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] 7054727 wikitext text/x-wiki {{preusmjerava|Paun|istoimeno zviježđe|[[Paun (zviježđe)]]}} {{Taksokvir |boja = pink |naziv = Paun |slika = Oregon zoo peacock male.jpg |slika_širina = 250px |slika_opis = Indijski plavi paun <small>(mužjak)</small> |regnum = [[Animalia]] |phylum = [[Chordata]] |classis = [[Aves]] |ordo = [[Galliformes]] |familia = [[Phasianidae]] |genus = Pavo<br><small>[[Carolus Linnaeus|Linnaeus]],</small> [[1758.]] |species = ''[[Indijski paun|Pavo cristatus]]''<br>''[[Zeleni paun|Pavo muticus]]'' }} '''Paunovi''' ([[latinski]]: ''Pavo'') su rod ptica koji uključuje dvije vrste. Ovaj rod nazivaju i ''Azijski paun''. [[Afrika|Afrički]] [[kongoanski paun]] pripada rodu [[Afropavo]], ne pripada paunovima. == Opis == [[Datoteka:Peacock 00788-480px.gif|160px|mini|lijevo| Pavo cristatus albus]] Paun se često prikazuje i najpoznatiji je kao mužjak, koji ima ogromni rep s mnoštvo perja dugog nešto više od 3 metra, koji je raznih boja. Ženka je neugledna te je smeđe boje, no neke imaju sive te smeđe tonove perja. U paunove spadaju dvije vrste: * (Indijski) [[Paun]], ''[[Pavo cristatus]]'' <small>[[Linnaeus]], 1758</small> (iz [[Azija|Azije]]) * [[Zeleni paun]], ''[[Pavo muticus]]'' <small>Linnaeus, 1766</small> (iz Azije) Indijski paun uobičajeno stanište nalazi u Indijskom potkotinentu. Mužjak indijskog pauna nacionalna je ptica [[Indija|Indije]]. Zeleni paun živi u [[Burma|Burmi]] i na indonezijskom otoku [[Java (otok)|Javi]]. Ponekad se zeleni paun naziva i ''nijemi paun''. Indijski paun prema nekim autorima nema podvrsta, dok zeleni paun ima 3 podvrste: ''[[Pavo muticus spicifer|P. m. spicifer]]'', ''[[Pavo muticus imperator|P. m. imperator]]'' i nominatni ''[[Pavo muticus muticus|P. m. muticus]]''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/search/all/key/Pavo/fossil/0/match/1 |title=Catalogue of Life: 28th September 2015 |journal= |access-date=21. listopada 2015. |archive-date=28. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128000738/http://www.catalogueoflife.org/col/search/all/key/Pavo/fossil/0/match/1 |url-status=dead }}</ref><ref>Madge, S. and P. McGowan (2002) Pheasants and Grouse {{ISBN|0-7136-3966-0}}</ref> Obje vrste su se razvile [[alopatrijske populacije|alopatrijski]]. Čovjek ih obje uzgaja u zatočeništvu, čak i daleko od izvornih staništa. <!-- sasvim nejasno, nalazim nikakvo objašnjenje za ovo Zeleni paun u Yunnanu nema [[taksonomija|taksonomiju]]. Katkad su sugerirane druge podvrste zelenog pauna.--> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Fazanke]] 75dx65cucz7yqrgfb9wvm3m3rnqplex Kronologija Caravaggiovih djela 0 154713 7431047 7429942 2026-04-16T19:28:56Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, WGA04112).jpg]] → [[File:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg]] → File replacement: Update to a version with more pixels ([[c:c:GR]]) 7431047 wikitext text/x-wiki Ovo je kronološki popis [[Italija|talijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''. ==Popis slika== {{clear}} {| class="wikitable" class="sortable wikitable" style="margin-left:0.5em; text-align:center" ! Slika !! Ime <br> (''Izvorno ime'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija !! Bilješke !! Izvori |- |<center>[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]</center> |''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]'' |oko [[1592.]] – [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |64.2 x 51.4 cm |Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | |<ref>{{cite book |title=Caravaggio |url=http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&pg=PA388&dq=Caravaggio+Chronology&source=gbs_toc_s&cad=1&sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 |last=Hibbard |first=Howard |year=1983 |publisher=Westview Press |isbn=0064301281 |pages=15-17 |url-status=dead }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]</center> |''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]'' |oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |67 x 53 cm |[[Galerija Borghese]], [[Rim]] |inv. 534 |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 062.jpg|150px]]</center> | ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 70 x 67 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | inv. 136 | |- |<center>[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]</center> | ''[[Gatanje (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 115 x 150 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | inv. 227 | |- |<center>[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]</center> | ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94.2 x 131.2 cm | Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]] | | |- |<center>[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87.9 x 115.9 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 93.9 x 129.5 cm | Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]] | inv. No. 1943.222 | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 × 90 cm |izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Nacionalnoj galeriji, [[Galleria Nazionale d'Arte Antica|Palača Barberini]], [[Rim]] |inv. D130 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 061.jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 49.5 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]</center> | ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 96 x 121 cm | Ex Badminton House, [[Gloucestershire]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]</center> | ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 126.5cm | Kolekcija Wildenstein, [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Baco, por Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 95 x 85 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | Na Talijanskom: Bacco |<ref name="#1">[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 122.5 x 98.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref name="#1"/> |- |<center>[[Datoteka:Rest on the Flight into Egypt-Caravaggio (c.1597).jpg|150px]]</center> | ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133.5 x 166.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref name="#1"/> <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]] | 60 x 55 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref name="#1"/> |- |<center>[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 53 cm | (Uništena) | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]</center> | ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' | oko [[1597.]] | [[Freska]] u uljenim bojama na svodu | 300 x 180 cm | Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 99 x 131 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] |inv. 1122 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 173 x 133 cm | Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 173 cm | Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 169 x 112 cm | Muzej blaga katedrale, [[Toledo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 97.8 x 132.7 cm | Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 124 x 99 cm | Privatna kolekcija | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]</center> | ''[[Košara s voćem (Caravaggio)|Košara s voćem]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 46 x 64 cm | Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita i Holoferno]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 145 x 195 cm | [[Galleria Nazionale d'Arte Antica|Nacionalna galerija]], [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 91 cm | [[Prado]], [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]</center> | ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 92 cm | Nacionalna gaelrija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]'' | oko [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 65.8 x 52.3 cm | Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]'' |[[1599.]] – [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]'' |[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] | 237 x 189 cm | Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]</center> | ''[[Preobraćenje sv. Pavla na putu u Damask]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]'' |[[1601.]] – [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139 x 195 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco. |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]'' | oko [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | | Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 156 x 113 cm | [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 232 x 183 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]</center> | ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 186 cm | Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg|150px]]</center> | ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]'' | [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 107 x 146 cm | [[Sanssouci]], [[Potsdam]] | | |- |<center>[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]</center> | ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133 x 169 cm | [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]] | | |- | | ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 98 cm, | ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 052.jpg|150px]]</center> | ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 300 x 203 cm | [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco. | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' | [[1601.]] – [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 104 x 135 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 260 x 150 cm | kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 172.5 x 104.5 cm | Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]] | | |- |<center>[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 131 cm | Nacionalna galerija umjetnosti, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' | [[1602.]] – [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 178 cm | banka Cariprato, [[Prato]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Smrt Bogorodice (Caravaggio)|Smrt Djevice Marije]]'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 369 x 245 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio - Christ in the Garden - WGA04153.jpg|150px]]</center> | ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 154 x 222 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Ecce Homo-Caravaggio (c. 1605).jpg|150px]]</center> | ''[[Ecce Homo]]'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 128 x 103 cm | ''Palazzo Rosso'', [[Genova]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118 x 81 cm | Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' | [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 112 x 157 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]</center> | '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 203 x 1991 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87 x 135 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]</center> | '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''<small> [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=25. listopada 2005. }} | [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 211 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |access-date=16. lipnja 2008. |archive-date=25. listopada 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |url-status=dead }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106.5 x 91 cm | Privatna kolekcija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 90 cm | [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu]]'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 141 x 175 cm | Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]</center> | ''[[Sedam djela milosti]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 202.5 x 152.7 cm | Muzej umjetnosti u [[Cleveland]]u, [[Ohio]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg|150px]]</center> | ''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] |90.5 x 116 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 066.jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 364.5 x 249.5 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnjem]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 127 x 165.5 cm | Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]</center> | ''[[Bičevanje Krista]]'' | oko [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | Muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]</center> | ''Krist privezan za stup'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 134.5 x 175.5 cm | Muzej umjetnosti, [[Rouen]] | | [<ref>http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Art Renewal Center]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Salome with the Head of John the Baptist-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 90.5 x 167 cm | nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117 x 157 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | |- |<center>[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]</center> | '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' |[[1607.]] – [[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 195 x 134 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]</center> | ''Portret Fra Antonia Martellija'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118.5 x 95.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]</center> | ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 361 x 520 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]</center> | ''Usnuli [[Kupid]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 71 x 105 cm | Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 73 cm | Klekcija Bonello, [[Malta]] | Dvojbeno autorstvo | |- |<center>[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]</center> | ''[[Navještenje]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 285 x 205 cm | Muzej umjetnosti, [[Nancy]] | | |- |<center>[[Datoteka:Burial of Saint Lucy-Caravaggio (1608).jpg|150px]]</center> | ''Pogreb [[Sveta Lucija (mučenica)|Sv. Lucije]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 408 x 300 cm | Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]</center> | ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' | [[1608.]] – [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 380 x 275 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]</center> | ''[[Poklonstvo pastira]]'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 314 x 211 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Nativity(1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 268 x 197 cm | Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Salomé con la cabeza del Bautista (Caravaggio).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 140 cm | Kraljevska palača, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Zataja Petrova]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 125 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]</center> | ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106 x 179.5 cm | Nacionalni muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]</center> |''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1609.]] – [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 101 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |access-date=16. lipnja 2008. |archive-date=30. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |url-status=dead }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem'' |[[1590-ih]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 105 x 184 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | Privatno vlasništvo, [[München]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]</center> | ''Zubar'' |[[1607.]] – [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139.5 x 194.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | nepoznato |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 102.5 x 83 cm | Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''Dječak guli voćku'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |75.5 x 64.4 cm |Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' | |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117.5 x 96 |[[Metropolitan]], [[New York]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Kartaši]]'' |prije [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |Muzej Ashmolean, [[Oxford]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio |<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |archive-date=14. travnja 2008. |access-date=10. kolovoza 2021.}}</ref> |} == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Caravaggiove slike]] [[Kategorija:Umjetnički popisi|Slike, Caravaggio]] [[Kategorija:Popisi (Italija)|Caravaggio, slike]] 3vzxzop8q1e61s3lw3435l0mrnwne8n 7431062 7431047 2026-04-16T19:57:06Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:Michelangelo Merisi da Caravaggio - Christ in the Garden - WGA04153.jpg]] → [[File:Caravaggio (Michelangelo Merisi) (1571 - 1610) - Christ on the mount of olives - 359 - Gemäldegalerie.jpg]] → File replacement: Updating from an old version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 7431062 wikitext text/x-wiki Ovo je kronološki popis [[Italija|talijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''. ==Popis slika== {{clear}} {| class="wikitable" class="sortable wikitable" style="margin-left:0.5em; text-align:center" ! Slika !! Ime <br> (''Izvorno ime'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija !! Bilješke !! Izvori |- |<center>[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]</center> |''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]'' |oko [[1592.]] – [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |64.2 x 51.4 cm |Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | |<ref>{{cite book |title=Caravaggio |url=http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&pg=PA388&dq=Caravaggio+Chronology&source=gbs_toc_s&cad=1&sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 |last=Hibbard |first=Howard |year=1983 |publisher=Westview Press |isbn=0064301281 |pages=15-17 |url-status=dead }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]</center> |''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]'' |oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |67 x 53 cm |[[Galerija Borghese]], [[Rim]] |inv. 534 |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 062.jpg|150px]]</center> | ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 70 x 67 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | inv. 136 | |- |<center>[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]</center> | ''[[Gatanje (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 115 x 150 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | inv. 227 | |- |<center>[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]</center> | ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94.2 x 131.2 cm | Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]] | | |- |<center>[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87.9 x 115.9 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 93.9 x 129.5 cm | Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]] | inv. No. 1943.222 | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 × 90 cm |izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Nacionalnoj galeriji, [[Galleria Nazionale d'Arte Antica|Palača Barberini]], [[Rim]] |inv. D130 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 061.jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 49.5 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]</center> | ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 96 x 121 cm | Ex Badminton House, [[Gloucestershire]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]</center> | ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 126.5cm | Kolekcija Wildenstein, [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Baco, por Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 95 x 85 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | Na Talijanskom: Bacco |<ref name="#1">[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 122.5 x 98.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref name="#1"/> |- |<center>[[Datoteka:Rest on the Flight into Egypt-Caravaggio (c.1597).jpg|150px]]</center> | ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133.5 x 166.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref name="#1"/> <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]] | 60 x 55 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref name="#1"/> |- |<center>[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 53 cm | (Uništena) | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]</center> | ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' | oko [[1597.]] | [[Freska]] u uljenim bojama na svodu | 300 x 180 cm | Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 99 x 131 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] |inv. 1122 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 173 x 133 cm | Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 173 cm | Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 169 x 112 cm | Muzej blaga katedrale, [[Toledo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 97.8 x 132.7 cm | Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 124 x 99 cm | Privatna kolekcija | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]</center> | ''[[Košara s voćem (Caravaggio)|Košara s voćem]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 46 x 64 cm | Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita i Holoferno]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 145 x 195 cm | [[Galleria Nazionale d'Arte Antica|Nacionalna galerija]], [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 91 cm | [[Prado]], [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]</center> | ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 92 cm | Nacionalna gaelrija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]'' | oko [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 65.8 x 52.3 cm | Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]'' |[[1599.]] – [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]'' |[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] | 237 x 189 cm | Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]</center> | ''[[Preobraćenje sv. Pavla na putu u Damask]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]'' |[[1601.]] – [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139 x 195 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco. |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]'' | oko [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | | Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 156 x 113 cm | [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 232 x 183 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]</center> | ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 186 cm | Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg|150px]]</center> | ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]'' | [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 107 x 146 cm | [[Sanssouci]], [[Potsdam]] | | |- |<center>[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]</center> | ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133 x 169 cm | [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]] | | |- | | ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 98 cm, | ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 052.jpg|150px]]</center> | ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 300 x 203 cm | [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco. | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' | [[1601.]] – [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 104 x 135 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 260 x 150 cm | kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 172.5 x 104.5 cm | Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]] | | |- |<center>[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 131 cm | Nacionalna galerija umjetnosti, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' | [[1602.]] – [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 178 cm | banka Cariprato, [[Prato]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Smrt Bogorodice (Caravaggio)|Smrt Djevice Marije]]'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 369 x 245 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio (Michelangelo Merisi) (1571 - 1610) - Christ on the mount of olives - 359 - Gemäldegalerie.jpg|150px]]</center> | ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 154 x 222 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Ecce Homo-Caravaggio (c. 1605).jpg|150px]]</center> | ''[[Ecce Homo]]'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 128 x 103 cm | ''Palazzo Rosso'', [[Genova]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118 x 81 cm | Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' | [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 112 x 157 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]</center> | '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 203 x 1991 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87 x 135 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]</center> | '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''<small> [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=25. listopada 2005. }} | [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 211 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |access-date=16. lipnja 2008. |archive-date=25. listopada 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |url-status=dead }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106.5 x 91 cm | Privatna kolekcija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 90 cm | [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu]]'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 141 x 175 cm | Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]</center> | ''[[Sedam djela milosti]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 202.5 x 152.7 cm | Muzej umjetnosti u [[Cleveland]]u, [[Ohio]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg|150px]]</center> | ''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] |90.5 x 116 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 066.jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 364.5 x 249.5 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnjem]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 127 x 165.5 cm | Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]</center> | ''[[Bičevanje Krista]]'' | oko [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | Muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]</center> | ''Krist privezan za stup'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 134.5 x 175.5 cm | Muzej umjetnosti, [[Rouen]] | | [<ref>http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Art Renewal Center]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Salome with the Head of John the Baptist-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 90.5 x 167 cm | nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117 x 157 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | |- |<center>[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]</center> | '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' |[[1607.]] – [[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 195 x 134 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]</center> | ''Portret Fra Antonia Martellija'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118.5 x 95.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]</center> | ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 361 x 520 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]</center> | ''Usnuli [[Kupid]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 71 x 105 cm | Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 73 cm | Klekcija Bonello, [[Malta]] | Dvojbeno autorstvo | |- |<center>[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]</center> | ''[[Navještenje]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 285 x 205 cm | Muzej umjetnosti, [[Nancy]] | | |- |<center>[[Datoteka:Burial of Saint Lucy-Caravaggio (1608).jpg|150px]]</center> | ''Pogreb [[Sveta Lucija (mučenica)|Sv. Lucije]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 408 x 300 cm | Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]</center> | ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' | [[1608.]] – [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 380 x 275 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]</center> | ''[[Poklonstvo pastira]]'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 314 x 211 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Nativity(1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 268 x 197 cm | Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Salomé con la cabeza del Bautista (Caravaggio).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 140 cm | Kraljevska palača, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Zataja Petrova]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 125 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]</center> | ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106 x 179.5 cm | Nacionalni muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]</center> |''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1609.]] – [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 101 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |access-date=16. lipnja 2008. |archive-date=30. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |url-status=dead }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem'' |[[1590-ih]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 105 x 184 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | Privatno vlasništvo, [[München]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]</center> | ''Zubar'' |[[1607.]] – [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139.5 x 194.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | nepoznato |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 102.5 x 83 cm | Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''Dječak guli voćku'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |75.5 x 64.4 cm |Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' | |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117.5 x 96 |[[Metropolitan]], [[New York]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Kartaši]]'' |prije [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |Muzej Ashmolean, [[Oxford]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio |<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |archive-date=14. travnja 2008. |access-date=10. kolovoza 2021.}}</ref> |} == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Caravaggiove slike]] [[Kategorija:Umjetnički popisi|Slike, Caravaggio]] [[Kategorija:Popisi (Italija)|Caravaggio, slike]] t193ig3g9hk44f5bdmomu82wa09c8or 7431282 7431062 2026-04-17T06:50:12Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg]] → [[File:Caravaggio incredulity.jpg]] → File replacement: Updating from an old and lower-quality version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 7431282 wikitext text/x-wiki Ovo je kronološki popis [[Italija|talijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''. ==Popis slika== {{clear}} {| class="wikitable" class="sortable wikitable" style="margin-left:0.5em; text-align:center" ! Slika !! Ime <br> (''Izvorno ime'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija !! Bilješke !! Izvori |- |<center>[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]</center> |''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]'' |oko [[1592.]] – [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |64.2 x 51.4 cm |Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | |<ref>{{cite book |title=Caravaggio |url=http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&pg=PA388&dq=Caravaggio+Chronology&source=gbs_toc_s&cad=1&sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 |last=Hibbard |first=Howard |year=1983 |publisher=Westview Press |isbn=0064301281 |pages=15-17 |url-status=dead }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]</center> |''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]'' |oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |67 x 53 cm |[[Galerija Borghese]], [[Rim]] |inv. 534 |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 062.jpg|150px]]</center> | ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 70 x 67 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | inv. 136 | |- |<center>[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]</center> | ''[[Gatanje (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 115 x 150 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | inv. 227 | |- |<center>[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]</center> | ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94.2 x 131.2 cm | Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]] | | |- |<center>[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87.9 x 115.9 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 93.9 x 129.5 cm | Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]] | inv. No. 1943.222 | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 × 90 cm |izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Nacionalnoj galeriji, [[Galleria Nazionale d'Arte Antica|Palača Barberini]], [[Rim]] |inv. D130 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 061.jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 49.5 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]</center> | ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 96 x 121 cm | Ex Badminton House, [[Gloucestershire]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]</center> | ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 126.5cm | Kolekcija Wildenstein, [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Baco, por Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 95 x 85 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | Na Talijanskom: Bacco |<ref name="#1">[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 122.5 x 98.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref name="#1"/> |- |<center>[[Datoteka:Rest on the Flight into Egypt-Caravaggio (c.1597).jpg|150px]]</center> | ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133.5 x 166.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref name="#1"/> <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]] | 60 x 55 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref name="#1"/> |- |<center>[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 53 cm | (Uništena) | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]</center> | ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' | oko [[1597.]] | [[Freska]] u uljenim bojama na svodu | 300 x 180 cm | Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 99 x 131 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] |inv. 1122 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 173 x 133 cm | Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 173 cm | Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 169 x 112 cm | Muzej blaga katedrale, [[Toledo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 97.8 x 132.7 cm | Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 124 x 99 cm | Privatna kolekcija | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]</center> | ''[[Košara s voćem (Caravaggio)|Košara s voćem]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 46 x 64 cm | Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita i Holoferno]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 145 x 195 cm | [[Galleria Nazionale d'Arte Antica|Nacionalna galerija]], [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 91 cm | [[Prado]], [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]</center> | ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 92 cm | Nacionalna gaelrija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]'' | oko [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 65.8 x 52.3 cm | Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]'' |[[1599.]] – [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]'' |[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] | 237 x 189 cm | Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]</center> | ''[[Preobraćenje sv. Pavla na putu u Damask]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]'' |[[1601.]] – [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139 x 195 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco. |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]'' | oko [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | | Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 156 x 113 cm | [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 232 x 183 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]</center> | ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 186 cm | Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio incredulity.jpg|150px]]</center> | ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]'' | [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 107 x 146 cm | [[Sanssouci]], [[Potsdam]] | | |- |<center>[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]</center> | ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133 x 169 cm | [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]] | | |- | | ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 98 cm, | ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 052.jpg|150px]]</center> | ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 300 x 203 cm | [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco. | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' | [[1601.]] – [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 104 x 135 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 260 x 150 cm | kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 172.5 x 104.5 cm | Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]] | | |- |<center>[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 131 cm | Nacionalna galerija umjetnosti, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' | [[1602.]] – [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 178 cm | banka Cariprato, [[Prato]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Smrt Bogorodice (Caravaggio)|Smrt Djevice Marije]]'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 369 x 245 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio (Michelangelo Merisi) (1571 - 1610) - Christ on the mount of olives - 359 - Gemäldegalerie.jpg|150px]]</center> | ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 154 x 222 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Ecce Homo-Caravaggio (c. 1605).jpg|150px]]</center> | ''[[Ecce Homo]]'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 128 x 103 cm | ''Palazzo Rosso'', [[Genova]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118 x 81 cm | Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' | [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 112 x 157 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]</center> | '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 203 x 1991 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87 x 135 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]</center> | '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''<small> [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=25. listopada 2005. }} | [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 211 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |access-date=16. lipnja 2008. |archive-date=25. listopada 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |url-status=dead }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106.5 x 91 cm | Privatna kolekcija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 90 cm | [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu]]'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 141 x 175 cm | Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]</center> | ''[[Sedam djela milosti]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 202.5 x 152.7 cm | Muzej umjetnosti u [[Cleveland]]u, [[Ohio]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg|150px]]</center> | ''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] |90.5 x 116 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 066.jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 364.5 x 249.5 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnjem]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 127 x 165.5 cm | Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]</center> | ''[[Bičevanje Krista]]'' | oko [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | Muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]</center> | ''Krist privezan za stup'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 134.5 x 175.5 cm | Muzej umjetnosti, [[Rouen]] | | [<ref>http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Art Renewal Center]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Salome with the Head of John the Baptist-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 90.5 x 167 cm | nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117 x 157 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | |- |<center>[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]</center> | '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' |[[1607.]] – [[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 195 x 134 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]</center> | ''Portret Fra Antonia Martellija'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118.5 x 95.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]</center> | ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 361 x 520 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]</center> | ''Usnuli [[Kupid]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 71 x 105 cm | Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 73 cm | Klekcija Bonello, [[Malta]] | Dvojbeno autorstvo | |- |<center>[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]</center> | ''[[Navještenje]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 285 x 205 cm | Muzej umjetnosti, [[Nancy]] | | |- |<center>[[Datoteka:Burial of Saint Lucy-Caravaggio (1608).jpg|150px]]</center> | ''Pogreb [[Sveta Lucija (mučenica)|Sv. Lucije]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 408 x 300 cm | Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]</center> | ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' | [[1608.]] – [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 380 x 275 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]</center> | ''[[Poklonstvo pastira]]'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 314 x 211 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Nativity(1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 268 x 197 cm | Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Salomé con la cabeza del Bautista (Caravaggio).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 140 cm | Kraljevska palača, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Zataja Petrova]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 125 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]</center> | ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106 x 179.5 cm | Nacionalni muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]</center> |''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1609.]] – [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 101 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |access-date=16. lipnja 2008. |archive-date=30. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |url-status=dead }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem'' |[[1590-ih]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 105 x 184 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | Privatno vlasništvo, [[München]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]</center> | ''Zubar'' |[[1607.]] – [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139.5 x 194.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | nepoznato |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 102.5 x 83 cm | Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''Dječak guli voćku'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |75.5 x 64.4 cm |Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' | |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117.5 x 96 |[[Metropolitan]], [[New York]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Kartaši]]'' |prije [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |Muzej Ashmolean, [[Oxford]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio |<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |archive-date=14. travnja 2008. |access-date=10. kolovoza 2021.}}</ref> |} == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Caravaggiove slike]] [[Kategorija:Umjetnički popisi|Slike, Caravaggio]] [[Kategorija:Popisi (Italija)|Caravaggio, slike]] arj7ipivs5mnxqgxqa49adyhd6680ac Heike Lätzsch 0 156719 7431059 5563579 2026-04-16T19:52:55Z Divna Jaksic 974 infookvir 7431059 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hokejaš na travi |ime_i_prezime = Heike Lätzsch (udano Wedekind) |slika = |slika_širina = |slika_opis = |država = [[Njemačka]] |nadimak = |datum_rođenja = [[19. prosinca]] [[1973.]] |mjesto_rođenja = [[Braunschweig]], [[Donja Saska]], onda [[SR Njemačka]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |visina = |težina = |pozicija = |hvata/puca = |karijera = |liga = |klub = |broj = |bivši_klubovi = |web stranica = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Hokej na travi]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje srebro | [[hokej na travi na OI 1992.|Barcelona 1992.]] | [[njemačka ženska reprezentacija u hokeju na travi|Njemačka]]}} {{Medalje zlato | [[hokej na travi na OI 2004.|Atena 2004.]] | [[njemačka ženska reprezentacija u hokeju na travi|Njemačka]]}} {{Medalje SP}} {{Medalje bronca | [[svjetsko prvenstvo u hokeju na travi za žene 1998.|Utrecht 1998.]] | [[njemačka ženska reprezentacija u hokeju na travi|Njemačka]]}} {{Medalje EP}} {{Medalje srebro | [[EP_u_hokeju na travi_za_žene_1991.|Bruxelles 1991.]] | [[njemačka ženska reprezentacija u hokeju na travi|Njemačka]]}} {{Medalje bronca | [[EP_u_hokeju na travi_za_žene_1995.|Amstelveen 1995.]] | [[njemačka ženska reprezentacija u hokeju na travi|Njemačka]]}} {{odličja| Trofej prvakinja}} {{Medalje srebro | [[Trofej prvakinja 1991. (hokej na travi)|Berlin 1991.]] | [[njemačka ženska reprezentacija u hokeju na travi|Njemačka]]}} {{Medalje bronca | [[Trofej prvakinja 1993. (hokej na travi)|Amstelveen 1993.]] | [[njemačka ženska reprezentacija u hokeju na travi|Njemačka]]}} {{Medalje srebro | [[Trofej prvakinja 1997. (hokej na travi)|Berlin 1997.]] | [[njemačka ženska reprezentacija u hokeju na travi|Njemačka]]}} {{Medalje bronca | [[Trofej prvakinja 1999. (hokej na travi)|Brisbane 1999.]] | [[njemačka ženska reprezentacija u hokeju na travi|Njemačka]]}} {{Medalje srebro | [[Trofej prvakinja 2000. (hokej na travi)|Amstelveen 2000.]] | [[njemačka ženska reprezentacija u hokeju na travi|Njemačka]]}} {{Medalje dno}} }} '''Heike Lätzsch''' ([[Braunschweig]], [[Donja Saska]], onda [[SR Njemačka]], [[19. prosinca]] [[1973.]] ) je bivša [[Njemačka|njemačka]] [[hokej na travi|hokejašica na travi]]. Svojim igrama je privukla pozornost njemačkog izbornika, što joj je dalo mjesto u [[njemačka ženska reprezentacija u hokeju na travi|izabranoj vrsti]]. Bila je sudionicom [[hokej na travi na OI 2004.|OI 2004.]] u Ateni, na kojima je osvojila zlatno odličje. == Sudjelovanja na velikim natjecanjima == * 1990., svjetsko prvenstvo u [[svjetski kup u hokeju na travi za žene 1990.|Sydneyu]], 8. * 1991., europsko prvenstvo u [[EP_u_hokeju na travi_za_žene_1991.|Bruxellesu]], srebrno odličje * 1992., olimpijske igre u [[hokej na travi na OI 1992.|Barceloni]], srebrno odličje * 1994., svjetsko prvenstvo u [[svjetski kup u hokeju na travi za žene 1994.|Dublinu]], 4. * 1995., europsko prvenstvo u [[EP_u_hokeju na travi_za_žene_1995.|Amstelveenu]], brončano odličje * 1995., Trofej prvakinja u [[Trofej prvakinja 1995. (hokej na travi)|Mar del Plati]], 4. * 1995., &ndash; izlučna natjecanja za OI 1996. u [[Izlučni turnir 1995. za olimpijski turnir u hokeju na travi za žene|Capetownu]], Capetown, 3. * 1996., olimpijske igre u [[hokej na travi na OI 1996.|Atlanti]], 6. * 1997. &ndash; Trofej prvakinja u [[Trofej prvakinja 1997. (hokej na travi)|Berlinu]], srebrno odličje * 1998. &ndash; svjetsko prvenstvo u [[svjetski kup u hokeju na travi za žene 1998.|Utrechtu]], brončano odličje * 1999. &ndash; Trofej prvakinja u [[Trofej prvakinja 1999. (hokej na travi)|Brisbaneu]], brončano odličje * 1999. &ndash; europsko prvenstvo u [[EP_u_hokeju na travi_za_žene_1999.|Kölnu]], srebrno odličje * 2000. &ndash; izlučna natjecanja za OI 2000. u [[hokej na travi na OI 2000., izlučna natjecanja za žene|Milton Keynesu]], 3. mjesto * 2000. &ndash; Trofej prvakinja u [[Trofej prvakinja 2000. (hokej na travi)|Amstelveenu]], srebrno odličje * 2000. &ndash; olimpijske igre u [[hokej na travi na OI 2000.|Sydneyu]], 7. mjesto * 2002. &ndash; svjetsko prvenstvo u [[svjetski kup u hokeju na travi za žene 2002.|Perthu]], 7. mjesto * 2004. &ndash; izlučna natjecanja za OI 2004. u [[hokej na travi na OI 2004., izlučna natjecanja za žene|Aucklandu]], 4. mjesto * 2004. &ndash; olimpijske igre u [[hokej na travi na OI 2004.|Ateni]], zlatno odličje == Vanjske poveznice == *[http://www.hockey-olympia.de/?home=HNT&tabid=325 Profil na Hockey Olympica] [[Kategorija:Njemačke hokejašice na travi]] {{GLAVNIRASPORED:Latzsch, Heike}} b4z4p7q5hddwuuk9xvc1hpgqpjpwi9a Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic 3 158989 7431017 7427588 2026-04-16T18:47:48Z Divna Jaksic 974 /* Greškica */ Odgovor 7431017 wikitext text/x-wiki <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|left|25px]] '''<span class="plainlinks">Nove poruke [http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=User_talk:Divna_Jaksic&action=edit&section=new '''OVDJE''']</div> * [[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic/Arhiva 01|'''Arhiva 01''']] * [[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic/Arhiva 02|'''Arhiva 02''']] == [[Kaspar Capparoni]] und [[Martin Weinek]] eine Hilfe == Gutes Tag zu dir, ich bin ein italienischer Benutzer. Ich würde von dir eine Höflichkeit brauchen, ich schaffte zwei Artikel diese, aber leider sind meine Kroaten Kenntnisse sehr knapp, ich sah dann, daß du dich mit Schauspielern beschäftigst und daß du ein Deutsche hervorragender Dolmetscher bist. Also, du könntest vom Deutsch diese zwei Artikel übersetzen, würdest du mir diese persönliche Höflichkeit machen? Und ich wette auch, daß der Kommissar Rex sich auch von euch sieht. Es geht gut, ich hoffe, daß du mir helfen kannst, verbleibe ich mit freundlichen aufrichtigeren Grüßen in die Erwartung. Vielen Danke--[[Suradnik:Lodewijk Vadacchino|Lodewijk Vadacchino]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lodewijk Vadacchino|razgovor]])</small> 10:55, 4. kolovoz 2008. (CEST) neće da mi ga word poreda po abecedi. Ajde ti probaj. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 11:49, 9. kolovoz 2008. (CEST) Hvala ti puno. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 22:29, 9. kolovoz 2008. (CEST) Divna ono je cijeli popis, dno neće da se složi. Gornji stari dio brišemo. Hajde još sekundu. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 00:46, 10. kolovoz 2008. (CEST) Hvala Divna što mi pomažaeš gdje možeš. Riješio sam ručno. Ako tebi što zatriba, pitaj. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 10:36, 10. kolovoz 2008. (CEST) == IW poveznice == Bog! Nisam zaboravio. Vidi [http://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Suradnik13 ovo]. [[Suradnik:Goggs1212|<font style="background: gold" face="Verdana" color="gray">'''&nbsp;goggs1212&nbsp;'''</font>]] 18:00, 10. kolovoz 2008. (CEST) Hej! 'noćka! U vezi onih IW kojih se negdjeprije dotaknula... Nadam se da si ukapirala o čemu je riječ. E, sad ko navraga ode mi suradnik Suradnik13 koji mi je pomago? Možeš li ti da nastaviš da dodaješ IW na afričke valute? aK ti nije mrsko ofkors... [[Suradnik:Goggs1212|<font style="background: gold" face="Verdana" color="gray">'''&nbsp;goggs1212&nbsp;'''</font>]] 21:32, 11. kolovoz 2008. (CEST) == Sova == joj, što se ljutiš... --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 19:26, 12. kolovoz 2008. (CEST) Eto, vidiš kako je sad zgodno. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 20:04, 12. kolovoz 2008. (CEST) == ? == O čemu se radi? --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 18:45, 14. kolovoz 2008. (CEST) Poštovana Divna J., Ja sam zapravo fenomen, jer sam uvijek dobre volje. Da vidimo, kod Crnojevića: Imamo one koji su [[dinastija]] (vladari) i to [[Stefan I. Crnojević]], [[Ivan Crnojević]], [[Đurađ Crnojević]], za [[Stefan II. Crnojević]] i njegove dvije godine (1496.-1498.) neki povjesničari kažu da je bio vladar neki vazal, no on je bio [[spahija]] a još značajnije da je bio dio obitelji ''Crnojevića''. [[Staniša (Skender-beg) Crnojević]] jest bio vladar Crne Gore, ali turski, takođe član obitelji ''Crnojevića''. Vladari ''Crnojevića'' su omeđeni i naslovom Kategorije (1426.-1496.). Za osnivača obitelji, kasnije dinastije, ''Crnojevića'' nedostaje natuknica [[Radič Crnojević]], koju ću napraviti za dan-dva. Idu i još dvije-tri natuknice o drugim pojmovima iz toga vremena. Sve u svemu, onda slijedi, kao kod [[Vojislavljevići]], zbirna natuknica svih ''Crnojevića'' gore pomenutih, gdje će biti na jednom mjestu sve pregledno. Da li je to, poštovana Divna, po Tebi OK? --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 18:58, 14. kolovoz 2008. (CEST) == Zastavice == Ovako? :{{Z+X|SRNJ}} <nowiki>{{ZD+X/S|SRNJ}}</nowiki> :{{Z+X|NJE}} <nowiki>{{ZD+X/N|NJE}}</nowiki> --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 09:26, 19. kolovoz 2008. (CEST) == Proba == aj baci pogled na izvor --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 20:22, 19. kolovoz 2008. (CEST) == Za muškarce na OI 2008. == Da se ne bi sve trpalo u jedan članak, postoje posebni članci za muški i ženski športski turnir. Meni je bio prioritet napisati članke o muškim turnirima, jer na njima sudjeluje Hrvatska. Nego kako da bude naslov? Ima i ovo: * [[Nogomet za žene na OI 2008.]] Tko hoće pisati za žene, neka piše. --[[Suradnik:Jolo Buki Original|Jolo Buki Original]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolo Buki Original|razgovor]])</small> 20:09, 20. kolovoz 2008. (CEST) == medalje == bok! pliz biš mi mogla ispravit tablicu medalja [[Nogomet na OI 2008. – žene|ovdje]] nemam pojma u čemu je problem. pozdrav! :)) --'''[[Suradnik:Zhile|<span style="color:green;">zh</span><span style="color:#FCC200;">i</span><span style="color:green;>le</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Zhile|<span style="color:#FCC200;">¿</span>]]''' 13:34, 22. kolovoz 2008. (CEST) :nema veze ispravio sam :)--'''[[Suradnik:Zhile|<span style="color:green;">zh</span><span style="color:#FCC200;">i</span><span style="color:green;>le</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Zhile|<span style="color:#FCC200;">¿</span>]]''' 14:11, 22. kolovoz 2008. (CEST) == Slika :) == {{ Srediti slike |slika1 = 1952 Helsinki.png |datum = 06. rujna 2008. |potpis = --'''[[Suradnik:MayaSimFan|<span style="color:#4B0082;">M</span><span style="color:#660099;">a</span><span style="color:#9400D3;">y</span><span style="color:#9932CC;">a</span><span style="color:#9955BB;">S</span><span style="color:#A76BCF;">i</span><span style="color:#B57EDC;">m</span><span style="color:#BF94E4;">F</span><span style="color:#C9A0DC;">a</span><span style="color:#D19FE8;">n</span>]]''' [[Razgovor sa suradnikom:MayaSimFan|<span style="color: #9400D3; font-size: 20px;">&#x260E;</span>]] 18:51, 23. kolovoz 2008. (CEST) }} Treba točan izvor i prijevod infoslike s en. [[Slika:Face-smile.svg|20px]] --'''[[Suradnik:MayaSimFan|<span style="color:#4B0082;">M</span><span style="color:#660099;">a</span><span style="color:#9400D3;">y</span><span style="color:#9932CC;">a</span><span style="color:#9955BB;">S</span><span style="color:#A76BCF;">i</span><span style="color:#B57EDC;">m</span><span style="color:#BF94E4;">F</span><span style="color:#C9A0DC;">a</span><span style="color:#D19FE8;">n</span>]]''' [[Razgovor sa suradnikom:MayaSimFan|<span style="color: #9400D3; font-size: 20px;">&#x260E;</span>]] 18:51, 23. kolovoz 2008. (CEST) :Aj baci pogled na izvor, na "Predložak:Niz HE". Napravljen je da sam računa stranice ispred i iza. Dodao sam i sliku za probu. --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 12:08, 24. kolovoz 2008. (CEST) == Članci == Dobro, nisi admin, ali možeš li odgovoriti na ovo pitanje: :nije mi jasno da je maloprije bilo 46.706 članaka, pa smo trenutak poslije "pali" na 46.614 članaka? Je li to greška serverske naravi?--[[Suradnik:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vatrena ptica|razgovor]])</small> 12:56, 30. kolovoz 2008. (CEST) == FIBA'''-in''' plasman == :Kao i FIFA. Ne rangira ih zbog jednog poraza, jer bi to bilo previše promjenjivo. Zašto je Hrvatska po FIFA-i 5., a Turska 14., kad je Turska pobijedila Hrvatsku. Slovenija među tridesetima, a dvaput je vodila Hrvatsku. Njemačka druga, a izgubila od Hrvatske? Po FIBA-i Australija 9. izgubila od 18. Hrvatske? Rangira ih po tome: jesu li aktualni svjetski ili kontinentalni prvaci? Srbija je i dalje 5. zbog osvojenih prvenstava, bez obzira što je izgubila od 23. Irana koji je smlaćen od 18. Hrvatske '''91''':57. Na engleskoj Wikipediji postoji članak ''FIBA World Ranking'' i poveznice. --[[Suradnik:Jolo Buki Original|Jolo Buki Original]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolo Buki Original|razgovor]])</small> 13:06, 31. kolovoz 2008. (CEST) Kako je Angel Martino prije rođenja primljena u kuću slavnih??? --[[Suradnik:Dragutin|Dragutin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dragutin|razgovor]])</small> 15:10, 31. kolovoz 2008. (CEST) == Patroliranje - podjela posla == Pozdrav, Da bi sto ucinkovitije patrolirali NP, korisno je podijeliti posao na nacin da suradnici sa najboljim znanjem iz odredjenog podrucja "rezerviraju" neke teme za sebe, tako da drugi patroleri mogu ignorirati takve promjene. Ako ima neko podrucje u kojem si dovoljno dobar, molim te da mi javis. Podjela posla se za sada organizira [[Suradnik:Sombrero/patrol#Podjela posla|ovdje]]. Pozdrav. --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] <small>([[User talk:Sombrero|razgovor]])</small> 15:35, 17. rujan 2008. (CEST) == my user page == Hi, i don't know Croatian, but i want to translate my page. Can you help me? Thanks... [[Suradnik:ZoRCoCuK|ZoRCoCuK]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:ZoRCoCuK|razgovor]])</small> 11:44, 21. rujan 2008. (CEST) == [[Miguel Ángel Angulo]] == Evo ispravio sam rođen je 1977, godine. [[Suradnik:Nenad Kapš|Kapš]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nenad Kapš|razgovor]])</small> 20:51, 23. rujan 2008. (CEST) :mogla si to i sama popraviti, a ne trošit vrijeme naokolo --'''[[Suradnik:Dalibor Bosits|<span style="color: maroon; font-family: Bookman Old Style;">D</span><span style="color: #ffcc66; font-family: Bookman Old Style; font-size: small;">alibor</span> <span style="color: maroon; font-family: Bookman Old Style;">B</span><span style="color: #ffcc66; font-family: Bookman Old Style; font-size: small;">osits</span>]] [[Razgovor_sa_suradnikom:Dalibor Bosits|<span style="color: black; font-size:medium;"><sup> &copy;</sup></span>]]''' 19:10, 25. rujan 2008. (CEST) ::moj komentar nije bio zloban, ni najmanje, a o samouvjerenosti su možebit u pitanju prividna zapažanja, to ću ostaviti tebi pa se sama nosi sa svojim "stvarima". Nisam ti ja nikakav šef, nit bi ti volio biti ;o) Kad bi svaki put umjesto davanja pozornosti na svoja perfektna zapažanja jednostavno ispravila to što sa zapazila, svima bi nam uštedila vrijeme, pa i sebi. Neki ljudi započinju s problemima, neki s rješenjima, tako je to i u stvarnome životu. Svoju učestalo korištenu riječ "nakenjavanje" bi bilo za sve nas ugodnije, zamijeniti nečim primjerenijim, jer to što si ti na svoj način frustrirana nije važno drugima, da bi morali slušati takav jezik. Hvala na razumijevanja i lijep pozdrav ;o) --'''[[Suradnik:Dalibor Bosits|<span style="color: maroon; font-family: Bookman Old Style;">D</span><span style="color: #ffcc66; font-family: Bookman Old Style; font-size: small;">alibor</span> <span style="color: maroon; font-family: Bookman Old Style;">B</span><span style="color: #ffcc66; font-family: Bookman Old Style; font-size: small;">osits</span>]] [[Razgovor_sa_suradnikom:Dalibor Bosits|<span style="color: black; font-size:medium;"><sup> &copy;</sup></span>]]''' 22:18, 25. rujan 2008. (CEST) == Srce vatreno == Hello, Divna Jaksic! I wrote to sk.wikipedia.org article about [[:sk:Srce vatreno|Srce vatreno]], croatish song. Can you repair mistake in [[:sk:Srce vatreno|this]] text? Thank you. HRVATSKA :D --[[Suradnik:Marián 2|Marián 2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marián 2|razgovor]])</small> 12:35, 19. listopad 2008. (CES == <span style="text-decoration: blink">Sretan rođendan!!!!</span> == Divna, sve naj'''divnije''' što se uopće može poželjeti nekome za rođendan od srca ti želi tvoja--[[Suradnik:Lunna X|<font color="purple">'''Lu'''</font>]][[Razgovor sa suradnikom:Lunna X|<font color="orchid">'''na'''</font>]] 20:04, 23. listopad 2008. (CEST) [[Slika:Sretan rodendan.gif|center|550px]][[Slika:SMirC-congrats.svg|150px|left]] <br clear="left" /> === <font color="purple">~~Lang zal hij leven~~</font> === [[Image:Lang zal hij leven.ogg]] Lang zal hij leven,<br> lang zal hij leven,<br> lang zal hij leven in de gloriaaaa!<br> In de gloooria, in de gloooria, in de glooooriaaaaaa! [[Slika:Face-smile.svg|20px]], --[[Suradnik:Sanya|Sanya]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sanya|razgovor]])</small> 13:05, 24. listopad 2008. (CEST) Sretan rođendan Divna. Popi hladno-pivo od mene. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 13:54, 24. listopad 2008. (CEST) :::S malim zakašnjenjem. Sretan rođendan!--[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 18:05, 24. listopad 2008. (CEST) :Također, želim ti sve najbolje i puno sreće i zdravlja[[Slika:Icona de la Terrassa de la Taverna de la Viquipèdia.png|50px]]. --[[Suradnik:frka|<span style="color: orange;">'''frk'''</span>]][[Razgovor sa suradnikom:frka|<span style="color: orange;">'''@'''</span>]] 19:08, 24. listopad 2008. (CEST) == S malim zakašnjenjem... == Sreeetan rođendan!--[[Suradnik:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vatrena ptica|razgovor]])</small> 21:43, 24. listopad 2008. (CEST) == PWR nuklearne elektrane == Dvina, zbog čega si suradniku ivanknapic-u uklonila dio [[Nuklearna_elektrana|članka]] o BWR nuklearnim elektranama? == pomoć == Ako možeš i ako si sad tu, čekam te na IRC-u. Poz --[[Suradnik:Armchoir|'''<font color="Red">ARM</font><font color="#GFFF00">choir</font>]][[Slika:Galapagos damsel.jpg|30px]] 09:29, 5. siječanj 2009. (CET) == Predložak:Info skijaš == Bog! Zamjetih da postoji taj infookvir, ali ja sam u nemogućnosti rabiti ga jer uređujem preko mobitela. Nemam te opcije da kopiram iz jednog u drugi uređivački okvir, pa unositi što nedostaje. Za ovaj predložak mrva, pokušat ću upamtiti. LP! [[Suradnik:Sauly|<font style="background: red" face="Verdana" color="white">'''&nbsp;Uđi slobodno&nbsp;'''</font>]] 15:41, 6. siječanj 2009. (CET) Vidim da si o'šla s IRCa. Buš prihajala na susret? --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 14:35, 10. siječanj 2009. (CET) == Šalica == Divna, aj dođi na šalicu razgovora :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 19:02, 15. siječanj 2009. (CET) == Tycho Brahe == Bok, Na vrhu [[Suradnik:Tycho Brahe]] ima jedan zgodan predložak, baš je nedavno napravljen, vjerojatno inspiriran komentarom u kafiću. Imaš još neku ideju gdje bi se još mogao ukazati uskoro? --[[User:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] <small>([[User talk:Ante Perkovic|razgovor]])</small> 14:42, 27. siječanj 2009. (CET) == Obavijest == Bok...nadam se da si vidjela da prebacujem ovih nekoliko kategorija i članaka pod kategoriju geografija...nadam se da je u redu...kategoriju zemljopis po državama (još) nisam dirao, jer je previše toga, a bilo bi bolje da se za to aktivira neki bot...nadam se da se slažeš...u svakom slučaju, javi mi na moju stranicu za razgovor... p.s. oprosti što nismo uspjeli razgovarati na wikisusretu ;) --[[User:Conquistador|Conquistador]] <small>([[User talk:Conquistador|talk]])</small> 18:20, 30. siječanj 2009. (CET) :još jedna isprika, ova poruka je trebala završiti kod Roberte...usput, ne radim ništa na svoju ruku, jer mi je Suradnik13 rekao da mogu za sad sredit članak i kategoriju...kategoriju zemljopis ću prebaciti do kraja, a ostalo neću dirati barem ne neko vrijeme, ali mislim da bi i to netko trebao napraviti...oprosti još jednom na poruci ;) --[[User:Conquistador|Conquistador]] <small>([[User talk:Conquistador|talk]])</small> 18:40, 30. siječanj 2009. (CET) ::na irc-u smo se dogovorili suradnik13 i ja, a speedy i još nekoliko suradnika su odobrili sve uz jedini uvjet, a taj je bio da se prijavim pod svojim imenom...žao mi je što nisi bila na ircu na badnjak, ali tad je bilo sve dogovoreno, a na wikisusretu još jednom potvrđeno...nadam se da te ne ljuti sve to, jer ako da, slobodno mogu prekinut radit ovo...ali nadam se da ćeš bar (na)pisati jedan članak iz geografije/zemljopisa (kakogod neki zvali ovu znanost)...eto toliko, nadam se da te nisam naljutio zbog svega ovog, jer ako hoćeš ispričavam se po treći put ;) --[[User:Conquistador|Conquistador]] <small>([[User talk:Conquistador|talk]])</small> 19:01, 30. siječanj 2009. (CET) == arhitekti == Bok Divna. Upozorio bih samo da se rijec arhitekt uglavnom koristi za projektante koji su zavrsili arhitektonski i sl. fakultet, i to u zadnjih 100-150 godina. Naime, raniji graditelji su vecinom po struci bili zidari, ali su jednako tako radili i projekte. Oni jesu arhitekti po vrsti svog posla, ali buduci da su se vise bavili zidarskim radovima nego projektiranjem, primjerenije ih je zvati graditeljima. Samo se vrhunski graditelji u srednjem vijeku/renesansi/baroku (dakle 12-18. stoljece), tipa Michelangelo, Brunelleschi, itd. u literaturi zovu arhitektima. Kod nas vrhunskih takvih graditelja uglavnom nije bilo. Stoga bih predlozio da se kod ovih abecedno poredanih biografija stavi ona titula koja mu pise u biografiji, ako se slazes. Znam, svaki od njih je i povezan kategoriju "Hrvatski arhitekti", iako svaki nije arhitekt, ali je ocito to napravljeno radi lakseg snalazenja i pretrazivanja. To predlazem da se zadrzi. Jednako je tako problematicno nazivati mnoge od njih "hrvatskim" arhitektima, kad su svi do pocetka 20. stoljeca potjecali iz njemackih ili talijanskih krajeva. Oni su dosli zivjeti ili raditi u Hrvatsku, ali su bili Talijani, Austrijanci i sl, i govorili iskljucivo svojim jezikom. Bilo bi primjerenije reci "Arhitekti u Hrvatskoj". Al eto, to je samo napomena. Pozdrav!--[[Suradnik:Fhms|Fhms]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fhms|razgovor]])</small> 23:43, 30. siječanj 2009. (CET) == Medlje... == Divna, medalje se slažu prvo prema jakosti natjecanja, a unutar toga kronološki. -- [[Datoteka:Face-wink.svg|25px|Zdravi bili!]] -- [[Suradnik:Jure Grm|<span style="color: gold;">'''Jure'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Jure Grm|<span style="color: blue;">'''Grm'''</span>]], ''2. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 20:06 sati. (CET)'' == [[Miro Kraljević]] == Divna, hvala Ti na upozorenju, sad je sređeno! Lijep pozdrav! --[[Suradnik:Mario Žamić|Mario Žamić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mario Žamić|razgovor]])</small> 09:58, 3. veljača 2009. (CET) Divna, dobra večer. Možeo ovog moga Ćiru prebacit na slike (tamo di su sve). --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 19:46, 9. veljača 2009. (CET) == Američki gradovi == Pozdrav Divna! Što se tiče najvećih američkih gradova, kao što su New York, Chicago i Los Angeles, možda je bolje ne stavljati striktno predložak SAD grad: u hrvatskim medijima i u literaturi uobičajeno se ti općepoznati gradovi pišu bez savezne države, primjerice New York, New York nisam nikad nigdje vidio osim na wiki. Mi jesmo enciklopedija i imamo drugačije standarde i to je OK za ostale američke gradove, ali mislim da bi ova 3-4 grada trebala biti iznimka. Pozdrav! --[[Suradnik:Mario Žamić|Mario Žamić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mario Žamić|razgovor]])</small> 10:29, 21. veljača 2009. (CET) :Odlično! [[Slika:Face-smile.svg|20px]] Usput, kod biografija u infokvir stavljam predložak bez obzira na gore napisano, vidi npr. [[Jennifer Lopez]]. --[[Suradnik:Mario Žamić|Mario Žamić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mario Žamić|razgovor]])</small> 10:53, 21. veljača 2009. (CET) == SS/RMS == SS = Steamship (parobrod), [[w:en:Royal Mail Ship|RMS]] = Royal Mail Steamer (Kraljevski poštanski parobrod) ili Royal Mail Ship (Kraljevski poštanski brod). Noviji brodovi kao "Voyager of the Seas" ili "Freedom of the Seas" imaju oznaku [[w:en:Motor ship|MS]] = Motor ship (motorni brod). [[Suradnik:Alpha Centaury|Alpha Centaury]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alpha Centaury|razgovor]])</small> 18:37, 23. veljača 2009. (CET) :Može se otvoriti i prevesti ova stranica [[w:en:Ship prefix|Ship prefix]], i postaviti link na mjesto brodske oznake u svakom članku. [[Suradnik:Alpha Centaury|Alpha Centaury]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alpha Centaury|razgovor]])</small> 23:07, 23. veljača 2009. (CET) == Životopisi == Lijepo napreduju? [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 18:39, 10. lipanj 2009. (CEST) == Ljudi == Sviđa mi se ovaj tvoj popis osoba. Svaka ti čast. Ako naletim na koju osobu da ti nije na popisu, odmah te obavještavam. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 10:49, 15. kolovoza 2009. (CEST) : Već sam mislila da je neka kritika i '''ugodno me obradovala ova pohvala''' :-). Mislila sam da nikome nisu biti ti popisi, no eto ima onih koji se napikaju :-) Ne moraš me posebno obavještavati o biografijama koje nisu na popisu. Dok meni napišeš poruku, brže je sam dodati u popis ako si dobre volje. Nije teško, samo gledaš redak ispred kako je napravljeno. Ako ti se baš i ne da, preskočiš i ideš dalje po onome što ti čini zadovoljstvo. Pozdrav! [[Suradnik:Divna Jaksic|DivJak]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 10:56, 15. kolovoza 2009. (CEST) Vidio sam ja. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 11:22, 15. kolovoza 2009. (CEST) == RaFa i baljezgarenje po atletičarima == Rafinog baljezgarenja XD ... Dobro, ja sam samo tek toliko napisao ovaj članak, da postoji... Aj samo ti nastavi uređivat članke koje ja napisšem...Meni paše...Pozdrav...--[[Suradnik:Rafa Benitez|RaFa BeNiTeZzZ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rafa Benitez|razgovor]])</small> 17:52, 18. kolovoza 2009. (CEST) Cijenim tvoju, i svačiju kritiku, ali nažalost meni nitko nemože rećii što da ja (ne) pišem. Ja ću nastaviti pisati članke o atletičarima iako ih velika većina neće biti dovršena. Ovi članci što ja pišem će se sigurno zadržati na wikipediji jer imaju svoju osnovu, lijepo izgledaju i što je najvažnije daju one glavne informacije o atletičaru. Ako si možda primjetila, ja kada pišem članak onda ga, kako bi ono rekli "pišem", znači ne ostavljam ga nepotpunog. Ali kao što primječuješ, članaka o atletičarima ima malo, pa skoro da ih i nema. Što se tiće članaka o ženama atletičarkama, to mi je u daljnjem planu, znači prvo važnije atletičare, a potom atletičarke. Da ti samo kažem jednu stvar, ali nema ljutnje... Molim te da kada postaviš predložak "radovi" onda da to i radiš, a ne da stoje cijeli dan ili kako vidim na nekim člancima tjednima... Sve u svemu, hvala na kritici i potruditi ću se poboljšati, ali neću prestati pisati članke o atletičarima. Pozdrav ! --[[Suradnik:Rafa Benitez|RaFa BeNiTeZzZ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rafa Benitez|razgovor]])</small> 21:20, 18. kolovoza 2009. (CEST) Vidim, evo odmah ispravljam..Pozdrav --[[Suradnik:Rafa Benitez|RaFa BeNiTeZzZ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rafa Benitez|razgovor]])</small> 10:47, 22. kolovoza 2009. (CEST) == Predlošci == Neznam jeli ima predlošci za europsko (svjetsko) dvorano prvenstvo u atletici [http://hr.wikipedia.org/wiki/Stefan_Holm] to je potrebno kod sportasa koji su osvojili više medalja --[[Suradnik:Sokac121|Sokac121]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|razgovor]])</small> 15:46, 22. kolovoza 2009. (CEST) :Pozdrav Predlošci su dobri. --[[Suradnik:Sokac121|Sokac121]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|razgovor]])</small> 11:49, 23. kolovoza 2009. (CEST) == HE == Bok. Jel imaš mogućnost da nekim programom spojiš one pdf-ove od Hrvatske enciklopedije u jedan file?--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 19:31, 4. rujna 2009. (CEST) :Razmišljam kako najelegantnije riješiti tu enciklopediju. [[:s:Sadržaj:Hrvatska povijest (1908).djvu]] ovo je jedan od načina. Ako klikaš na ove crvene stranica, otvorit ćeš nove, u koji se automatski ubacuje OCR tekst (sam ga ubacije). Nakon što se riješe stranice, tekst se može poslagati kako se želi, da li po člancima, da li po stranicama. Probao sam to s ovim file-ovima pod 20 stranica i stvar funkcionira [http://hr.wikisource.org/wiki/Sadr%C5%BEaj:Stranice_001-020_-_Boja.pdf]. Jedna od mojih ideja je ova [http://hr.wikisource.org/wiki/Suradnik:Ex13] --[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 19:44, 4. rujna 2009. (CEST) :ajd probaj, pa možeš uploadati odmah gore. Ja ću se dalje igrat s tim. Spojio bi ih ja, ali nemam niti jedan program na ovom kompu koji to radi :) PS. Možeš nazvati file "Hrvatska enciklopedija sv. III.pdf". Puno hvala--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 20:08, 4. rujna 2009. (CEST) == Pitanje == Pozdrav Dvina! Složit ću one ukrajinske umjetnike kako si predložila no kamo da postavim Ukrajince koji nisu rođeni u Ukrajini? Isto pod Biografije, Ukrajina? --[[Suradnik:Seiko|Seiko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Seiko|razgovor]])</small> 22:33, 25. rujna 2009. (CEST) *OK, skužio sam sada. Probat ću to sve srediti, a ti ako primjetiš da sam nešto propustio molim te ispravi. Hvala, pozdrav! --[[Suradnik:Seiko|Seiko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Seiko|razgovor]])</small> 22:54, 25. rujna 2009. (CEST) *Uglavnom je riječ o literaturi ili naslovima izvora, ali mislim da to nije loše s obzirom da ima ljudi koji neke informacije žele proučiti detaljno u čemu im originalni naslov pomaže. Ljudi koji posjećuju te stranice često poznaju ruski ili ukrajinski jezik pa im to pomaže. Smanjit ću u buduće, ali mislim da ovo do sada netreba mijenjati. --[[Suradnik:Seiko|Seiko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Seiko|razgovor]])</small> 23:07, 25. rujna 2009. (CEST) Dvina, ne treba ići u krajnost i micati nešto što bi moglo koristiti nekom tko se stručno bavi povijesnim biografijama istočnih Slavena, u ovom slučaju Ukrajincima. To ti govorim iz vlastitog iskustva, jer ja kada nešto proučavam, puno više mi znači i pomaže naslov u originalu pa makar i na ćirilici, nego neki prevedni polunaslov koji prilikom ukucavanja na google ne izbacuje gotovo ništa. Tu je ključna stvar, razumiješ? Inače, mogla si primjetiti da su svi tekstovi napisani na hrvatskom jeziku i tu nije ništa sporno jer ja obožavam hrvatski, da ne bi mislila da je o tome riječ. Ponavljam, još jednom, možda smanjiti tu ćirilicu u tim izvorima i naslovima - što nije problem, ali nikako ukinuti jer to koristiti hrvatskom čitateljstvu među kojima mnogi poznaju ruski, ili pak nešto manje ukrajinski. Mislim da tu nema ništa sporno ako bolje razmisliš. Pozdrav! --[[Suradnik:Seiko|Seiko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Seiko|razgovor]])</small> 09:14, 26. rujna 2009. (CEST) == Marko Šimić == Imam pitanje. Ima dva Marka Šimića. [[Marko Šimić (napadač)|Napadač]] i vratar. Što je treba napisati u popisu osoba? --[[Suradnik:Aleksandr Kovaljuk|Aleksandr Kovaljuk]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Aleksandr Kovaljuk|razgovor]])</small> 16:19, 10. listopada 2009. (CEST) ::[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marko_Kopljar&action=historysubmit&diff=2258830&oldid=2258827 ;-)]--[[Suradnik:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">Saxu</span>''']][[Razgovor sa suradnikom:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">m</span>''']][[Slika:Bf109 Mölders.jpg|55px]] 19:49, 31. siječnja 2010. (CET) == Hvala == Hvala ti na pomoći. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:58, 7. veljače 2010. (CET) == [[Vlatka Pokos|Vlatka]] == Uklonio sam tvoju [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=23._o%C5%BEujka&action=historysubmit&diff=1116702&oldid=1066369 izmjenu] u članku [[23. ožujka]], jer je Vlatka rođena 22. ožujka u Salzburgu. Podatak sam provjerio u Uredu državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji, Službi za opću upravu, Matičnom uredu u Koprivnici (telefonom). Ova je obavijest namijenjena samo ''znanja radi''. Lijepo te pozdravljam i želim ti ugodan dan. :) -- [[Suradnik:Bugoslav|Bugoslav]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|razgovor]])</small> 13:22, 5. travnja 2010. (CEST) ==Dodatak== Pozdrav, možda bi bilo bolje kada bi se otvarali članci bez ''Dodatak:'' je se takve stranice ne broje kao članci, a mogli bi kao na drugim wikipedijama, na kojima gotovo i ne postoji takva praksa. --[[Suradnik:Sokac121|Sokac121]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|razgovor]])</small> 13:02, 18. travnja 2010. (CEST) O.K. :) samo šteta što gubimo članke.--[[Suradnik:Sokac121|Sokac121]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|razgovor]])</small> 13:10, 18. travnja 2010. (CEST) == Čekao sam == a čekao sam. I nekakve duple kategorije su se javile --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 13:48, 18. travnja 2010. (CEST) Odavde [http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Glavne_grupe_i_porodice_Indijanaca je izvor] a a i b sam pobrisao i stavio pod onaj drugi naslov--[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 13:52, 18. travnja 2010. (CEST) misliš da ja probam, ali ako želiš i imaš volje, bilo bi bolje i brže. Spor sam ti ja --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 14:01, 18. travnja 2010. (CEST) Divna, [http://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Abecedni_popis_indijanskih_plemena_B] ovdje nemamo A, nego dva b --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 14:32, 18. travnja 2010. (CEST) To prelazi sa tebe na mene --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 16:49, 19. travnja 2010. (CEST) == Pozdrav :-) == Samo da te pozdravim, prijateljice. Vidim te ponekad ovdje na nedavnim, ali inače....--[[Suradnik:Branka France|Branka France]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Branka France|razgovor]])</small> 08:48, 15. svibnja 2010. (CEST) == Čarape == Divna, kada ti se opet bude dalo preslagivati čarape umjesto pisanja seminarskih radova, ima još materijala. Slobodno pogledaj [[Posebno:Doprinosi/LB|ovdje]]. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 15:48, 18. svibnja 2010. (CEST) == Pozdrav == Lijep pozdrav. Za početak, baš sam jučer navečer pročitao na webu članak o "pionirima" hr.Wiki na Nacionalu (putem weba). Zbilja je zanimljivo znati tko su ljudi koji su pokrenuli ideju o hrv. web encinklopediji. Naime i moj jedan od razloga zašto sam ovdje je, što i sam nekad nisam mogao doći do željenih informacijama vezanih o gotovo svemu na našem jeziku, a nisam mogao. Sada i ja pomažem budućim korisnicima da se ne nađu u "sličnoj poziciji". Bok.--[[Suradnik:Connor|Connor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Connor|razgovor]])</small> 15:39, 23. svibnja 2010. (CEST) == Sretan rođendan! == Divna, želim ti sretan rođendan [[Datoteka:Bday1.gif]] i ispunjenje svih želja! :******** --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 14:14, 23. listopada 2010. (CEST) :I ja, i ja :) --[[Suradnik:Branka France|Branka France]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Branka France|razgovor]])</small> 21:01, 23. listopada 2010. (CEST) :: Nešto nam životopisu kašlju :), želim ti sve najbolje! [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 22:23, 23. listopada 2010. (CEST) ---- HVALA SVIMA :-) [[Suradnik:Divna Jaksic|DivJak]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 13:14, 24. listopada 2010. (CEST) == Proljeće == [[Datoteka:Cosmos flower.jpg|150px]] :*** --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 17:05, 25. ožujka 2012. (CEST) == Eeeeej == Eeeeej, tko je to nami doša? :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 13:58, 14. lipnja 2012. (CEST) == Sretan rođendaaaan! == Po [[Vremenska zona#UTC -5 (EST - Eastern Standard Time)|EST-u]] [[Datoteka:Face-wink.svg|25px]] ne kasnim s čestitkom: '''Sretan rođendan, Divna!''' <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''[[Tagline|Tagline: ]]<font color="#222222">Dobre djevojke su dobre, al' nevaljale su još bolje.</font>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 03:01, 24. listopada 2013. (CEST) : Danke --[[Suradnik:Divna Jaksic|DivJak]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 17:23, 30. listopada 2013. (CET) == Samo da pozdravim... == [[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 19:01, 6. studenog 2013. (CET) : Pozdrav i tebi :-) --[[Suradnik:Divna Jaksic|DivJak]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 17:46, 16. studenog 2013. (CET) ''Jopet'' - samo da te pozdravim.[[Slika:Face-grin.svg|20px]]--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:48, 7. siječnja 2017. (CET) == E-mail od 7. siječnja 2017. == Bok {{s|Divna Jaksic}}, poslao sam Vam [[Posebno:Elektronička pošta/Divna Jaksic|e-mail]] danas, 7. siječnja 2017. u 18:47 po srednjoeuropskom vremenu. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 18,50; 7. siječnja 2017. (SEV) == Poziv na IRC :) == Bok, Divna, ako želiš možeš doći na IRC. Tko zna, možda će [[suradnik:Bonč|Bonč]] biti tamo. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 18,36; 28. studenoga 2017. (SEV) : Nedavno je Bonč podnio zahtjev za razrješenjem svih dužnosti i objavio da odustaje od wikipedije: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3ABon%C4%8D&type=revision&diff=4985460&oldid=4984924 link.] Zato te i zovem na IRC, jer je pitanje koliko će još dugo biti na IRC-u. -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 18,43; 28. studenoga 2017. (SEV) == 'ko je oto nami doša :) == :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 20:14, 18. rujna 2019. (CEST) : eto, malo navratila [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 20:28, 19. rujna 2019. (CEST) == Radio ZagrebU == Bok, Divna. Radi li se možda [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Radio_Zagrebu_%E2%80%93_Radio_Sljeme&diff=prev&oldid=5396421 ovdje] o pogrešnom naslovu? <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Ako ne primiš ovu poruku, javi se da ti pošaljem drugu.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 14:40, 29. prosinca 2019. (CET) : Mislim da se ne radi o krivom naslovu. Sve radio postaje Hrvatske radiotelevizije imaju HRT u naslovu. Vidi [https://radio.hrt.hr/ radio.hrt.hr]. Jedino mi se potkrao onaj U jer sam linkala iz Merlićeve stranice. lp [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 18:06, 5. siječnja 2020. (CET) == Šaljem masovnu poruku sudionicima prijašnjeg glasovanja == Glasovali ste na prijašnjem glasovanju o izboru provjeritelja [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Administratori/Prijedlozi_za_provjeritelje/Ivi104]. Molimo Vas oglasite se svojim glasom, ako je moguće "za" ili "protiv", na ovom glasovanju [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi_za_ukidanje_ovlasti/Vodomar_Ex13]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 01:06, 14. listopada 2020. (CEST) == ''Difoltsortanje'' == Bok! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Vidjeh u nedavnima da popravljaš članke u kojima nije bilo glavnog rasporeda. Smijem li te pitati kako nalaziš te članke? Ideš li samo na kategorije i provjeravaš kako su članci razvrstani po abecedi ili imaš neku podstranicu koja popisuje životopise u kojima defaultsorta nema? Volio bih se i sam malo pozabaviti time. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 14:32, 27. ožujka 2026. (CET) :Bok, ma ja ti samo uletim u neku biografsku kategoriju i onda me žifcira kada nisu dobro abecedno poredani :-) ... pa navalim kada sam jako dobre volje [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 15:06, 27. ožujka 2026. (CET) == Invoke == Pozdrav, Divna. Dobro nam se vratila. Primijetio sam da u životopise dodaješ [[Special:Diff/7413530|ovaj invoke]]. Njega je @[[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorn]] već ugradio u neke infookvire pa sada radi dupli posao. Dovoljno je da je taj parametar čist, tj. da je u njemu samo datum, a da su mjesto rođenja i smrti u odvojenim parametrima. Ja ću ovo dosadašnje popraviti botom. Sretno uređivanje, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:40, 27. ožujka 2026. (CET) :Bok, hvala na dobrodošlici i povratku :-) :Parametri nisu čisti. Često su u infookvirima datumi wpovezani, pa ga onda ne prepoznaje. Osim toga, često puta je i mjesto rođenja-smrti u istom redu, pa ga onda tek ne prepoznaje. Nisam znala kako drugačije to riješiti pa sam eto na ovaj način. [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 15:10, 27. ožujka 2026. (CET) ::U infookviru za životopise sigurno prepoznaje wikipovezane datume (mjesto treba staviti u "Mjesto rođenja"). Problem s invoke, osim što je nepotreban, jest i gomilanje nečitkog koda, posebno iritantnog kada se uređuje u VisualEditoru. Kada osoba umre, taj će invoke i dalje prikazivati dob od rođenja. Možda bi bilo bolje probleme popraviti u infookvirima, mogu to ja ili ćemo zazvati @[[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorna]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:18, 27. ožujka 2026. (CET) :::evo ti npr. <nowiki>[[Slaven Bilić]]</nowiki> .... tu ne radi invoke, wikipovezan datum, a mjesto rođenja odvojeno od datuma. :::| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] :::| mjesto rođenja                   = [[Split]] :::Možda treba zavati Flaminga :-) :::[[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 15:24, 27. ožujka 2026. (CET) ::::Njemu će biti najlakše :) Radi se o {{tl|Trener/izbornik/igrač}} (i još desetke drugih) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:36, 27. ožujka 2026. (CET) :::::OK, ako možeš rewertati moje izmjene BOT-om bilo bi super. Tamo gdje nisam odvojila mjesta od datuma, oni će se pojaviti ponovo u skrivenoj kategoriji. Sorry, što sam radila nered :-) :::::[[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 15:40, 27. ožujka 2026. (CET) ::::::A ništa za to, bez brige. Proći ću botom, nemoj gubiti vrijeme na to. Imamo lijepo rješenje našega Flaminga pa ćemo raditi na implementaciji. Nešto sam već radio botom, ali nije bilo lako jer je svatko datum i mjesto unosio na svoj način (nered je bio tu, dakle). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:46, 27. ožujka 2026. (CET) :::::::Pozdrav, kad sam napravio [[Modul:Datum i dob]], nisam ga postavio u sve infookvire, npr. u ovaj {{temp|Trener/izbornik/igrač}} nisam pa zato ne radi. Napravio sam [[:Kategorija:Predlošci koji koriste Modul:Datum i dob]], pa da znamo da oni infookviri koji fale u ovoj kategoriji, u njih tek treba dodati modul da bi sve to funkcioniralo (nisam se eto uhvatio tog posla, ja sam ga bio postavio samo u one najkorištenije infookvire :P ) :::::::Ne bi bilo dobro raditi invoke direktno u članku, za žive osobe funkcionira, ali za preminule baš i ne bi jer bi trebalo u oba parametra navoditi i datum rođenja i smrti da on sve može izračunati, pa to baš i nije praktično. [[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorn]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Flamingounicorn|razgovor]])</small> 18:38, 27. ožujka 2026. (CET) == Greškica == Bokić! Javljam ti se jer si kod Vladimira Vidrića izbrisala [[posebno:diff/7427250|datum smrti iz uvoda]]. Ne znam radiš li ručno ili se to zalomilo nekom automatikom, ali čisto da znaš na što paziti tijekom procesa. :) BTW, odličan posao, samo tako nastavi! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 09:09, 10. travnja 2026. (CEST) :Pozdrav, :radim ručno. Ne znam koji bi to bot mogao počistiti ovako jer ima svakojakih kombinacija. Mala slova, velika slova, mjesta ispred datuma, iza datuma i sl. Negdje je samo stavljen zarez između datuma i godine i problem riješen. :Zalomilo se slučajno automatikom. Valjda sam htjela crtl+c za prebaciti u infookvir, a zalomio se ctrl+v. Sorry, dešava se :-) :Kako god i sam se ponosim što sam broj članaka s nekih 3000 uspjela smanjiti na 229 :-). Još stotinjak ima koje trebam pregledati, a ovim ostalima nisam mogla ništa poboljšati jer ili fale podaci ili s godine prije Krita, pa modul ne funkcionira. :Nego tko postavlja taj modul za izračun godina. Vjerujem da ima još biografskih kategorija gdje modul nije postavljen. :lp :[[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 10:48, 10. travnja 2026. (CEST) ::I moja pohvala za upornost, mene je umorila i stotina. Što se tiče ostalih okvira, modul može postaviti tko hoće. Koji bismo okvir mogli sljedeći uključiti? Možda je bolje raditi jedan po jedan, pa će kategoriju [[:Kategorija:Stranice bez izračuna dobi osobe]] puniti članci u kojima su potrebne iste promjene (isti parametri). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:40, 10. travnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] ... hajde budite ljubazni pa ubacite ovaj modul u što više biografskih kategorija. Trenutno imam vremana i volje raščišćavati ove kojima će nešto faliti. Danke. [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 20:47, 16. travnja 2026. (CEST) 1bkl40ztjawwjdglnlien6av4k0vxql 7431018 7431017 2026-04-16T18:48:23Z Divna Jaksic 974 /* Greškica */ Odgovor 7431018 wikitext text/x-wiki <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|left|25px]] '''<span class="plainlinks">Nove poruke [http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=User_talk:Divna_Jaksic&action=edit&section=new '''OVDJE''']</div> * [[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic/Arhiva 01|'''Arhiva 01''']] * [[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic/Arhiva 02|'''Arhiva 02''']] == [[Kaspar Capparoni]] und [[Martin Weinek]] eine Hilfe == Gutes Tag zu dir, ich bin ein italienischer Benutzer. Ich würde von dir eine Höflichkeit brauchen, ich schaffte zwei Artikel diese, aber leider sind meine Kroaten Kenntnisse sehr knapp, ich sah dann, daß du dich mit Schauspielern beschäftigst und daß du ein Deutsche hervorragender Dolmetscher bist. Also, du könntest vom Deutsch diese zwei Artikel übersetzen, würdest du mir diese persönliche Höflichkeit machen? Und ich wette auch, daß der Kommissar Rex sich auch von euch sieht. Es geht gut, ich hoffe, daß du mir helfen kannst, verbleibe ich mit freundlichen aufrichtigeren Grüßen in die Erwartung. Vielen Danke--[[Suradnik:Lodewijk Vadacchino|Lodewijk Vadacchino]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lodewijk Vadacchino|razgovor]])</small> 10:55, 4. kolovoz 2008. (CEST) neće da mi ga word poreda po abecedi. Ajde ti probaj. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 11:49, 9. kolovoz 2008. (CEST) Hvala ti puno. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 22:29, 9. kolovoz 2008. (CEST) Divna ono je cijeli popis, dno neće da se složi. Gornji stari dio brišemo. Hajde još sekundu. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 00:46, 10. kolovoz 2008. (CEST) Hvala Divna što mi pomažaeš gdje možeš. Riješio sam ručno. Ako tebi što zatriba, pitaj. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 10:36, 10. kolovoz 2008. (CEST) == IW poveznice == Bog! Nisam zaboravio. Vidi [http://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Suradnik13 ovo]. [[Suradnik:Goggs1212|<font style="background: gold" face="Verdana" color="gray">'''&nbsp;goggs1212&nbsp;'''</font>]] 18:00, 10. kolovoz 2008. (CEST) Hej! 'noćka! U vezi onih IW kojih se negdjeprije dotaknula... Nadam se da si ukapirala o čemu je riječ. E, sad ko navraga ode mi suradnik Suradnik13 koji mi je pomago? Možeš li ti da nastaviš da dodaješ IW na afričke valute? aK ti nije mrsko ofkors... [[Suradnik:Goggs1212|<font style="background: gold" face="Verdana" color="gray">'''&nbsp;goggs1212&nbsp;'''</font>]] 21:32, 11. kolovoz 2008. (CEST) == Sova == joj, što se ljutiš... --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 19:26, 12. kolovoz 2008. (CEST) Eto, vidiš kako je sad zgodno. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 20:04, 12. kolovoz 2008. (CEST) == ? == O čemu se radi? --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 18:45, 14. kolovoz 2008. (CEST) Poštovana Divna J., Ja sam zapravo fenomen, jer sam uvijek dobre volje. Da vidimo, kod Crnojevića: Imamo one koji su [[dinastija]] (vladari) i to [[Stefan I. Crnojević]], [[Ivan Crnojević]], [[Đurađ Crnojević]], za [[Stefan II. Crnojević]] i njegove dvije godine (1496.-1498.) neki povjesničari kažu da je bio vladar neki vazal, no on je bio [[spahija]] a još značajnije da je bio dio obitelji ''Crnojevića''. [[Staniša (Skender-beg) Crnojević]] jest bio vladar Crne Gore, ali turski, takođe član obitelji ''Crnojevića''. Vladari ''Crnojevića'' su omeđeni i naslovom Kategorije (1426.-1496.). Za osnivača obitelji, kasnije dinastije, ''Crnojevića'' nedostaje natuknica [[Radič Crnojević]], koju ću napraviti za dan-dva. Idu i još dvije-tri natuknice o drugim pojmovima iz toga vremena. Sve u svemu, onda slijedi, kao kod [[Vojislavljevići]], zbirna natuknica svih ''Crnojevića'' gore pomenutih, gdje će biti na jednom mjestu sve pregledno. Da li je to, poštovana Divna, po Tebi OK? --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 18:58, 14. kolovoz 2008. (CEST) == Zastavice == Ovako? :{{Z+X|SRNJ}} <nowiki>{{ZD+X/S|SRNJ}}</nowiki> :{{Z+X|NJE}} <nowiki>{{ZD+X/N|NJE}}</nowiki> --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 09:26, 19. kolovoz 2008. (CEST) == Proba == aj baci pogled na izvor --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 20:22, 19. kolovoz 2008. (CEST) == Za muškarce na OI 2008. == Da se ne bi sve trpalo u jedan članak, postoje posebni članci za muški i ženski športski turnir. Meni je bio prioritet napisati članke o muškim turnirima, jer na njima sudjeluje Hrvatska. Nego kako da bude naslov? Ima i ovo: * [[Nogomet za žene na OI 2008.]] Tko hoće pisati za žene, neka piše. --[[Suradnik:Jolo Buki Original|Jolo Buki Original]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolo Buki Original|razgovor]])</small> 20:09, 20. kolovoz 2008. (CEST) == medalje == bok! pliz biš mi mogla ispravit tablicu medalja [[Nogomet na OI 2008. – žene|ovdje]] nemam pojma u čemu je problem. pozdrav! :)) --'''[[Suradnik:Zhile|<span style="color:green;">zh</span><span style="color:#FCC200;">i</span><span style="color:green;>le</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Zhile|<span style="color:#FCC200;">¿</span>]]''' 13:34, 22. kolovoz 2008. (CEST) :nema veze ispravio sam :)--'''[[Suradnik:Zhile|<span style="color:green;">zh</span><span style="color:#FCC200;">i</span><span style="color:green;>le</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Zhile|<span style="color:#FCC200;">¿</span>]]''' 14:11, 22. kolovoz 2008. (CEST) == Slika :) == {{ Srediti slike |slika1 = 1952 Helsinki.png |datum = 06. rujna 2008. |potpis = --'''[[Suradnik:MayaSimFan|<span style="color:#4B0082;">M</span><span style="color:#660099;">a</span><span style="color:#9400D3;">y</span><span style="color:#9932CC;">a</span><span style="color:#9955BB;">S</span><span style="color:#A76BCF;">i</span><span style="color:#B57EDC;">m</span><span style="color:#BF94E4;">F</span><span style="color:#C9A0DC;">a</span><span style="color:#D19FE8;">n</span>]]''' [[Razgovor sa suradnikom:MayaSimFan|<span style="color: #9400D3; font-size: 20px;">&#x260E;</span>]] 18:51, 23. kolovoz 2008. (CEST) }} Treba točan izvor i prijevod infoslike s en. [[Slika:Face-smile.svg|20px]] --'''[[Suradnik:MayaSimFan|<span style="color:#4B0082;">M</span><span style="color:#660099;">a</span><span style="color:#9400D3;">y</span><span style="color:#9932CC;">a</span><span style="color:#9955BB;">S</span><span style="color:#A76BCF;">i</span><span style="color:#B57EDC;">m</span><span style="color:#BF94E4;">F</span><span style="color:#C9A0DC;">a</span><span style="color:#D19FE8;">n</span>]]''' [[Razgovor sa suradnikom:MayaSimFan|<span style="color: #9400D3; font-size: 20px;">&#x260E;</span>]] 18:51, 23. kolovoz 2008. (CEST) :Aj baci pogled na izvor, na "Predložak:Niz HE". Napravljen je da sam računa stranice ispred i iza. Dodao sam i sliku za probu. --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 12:08, 24. kolovoz 2008. (CEST) == Članci == Dobro, nisi admin, ali možeš li odgovoriti na ovo pitanje: :nije mi jasno da je maloprije bilo 46.706 članaka, pa smo trenutak poslije "pali" na 46.614 članaka? Je li to greška serverske naravi?--[[Suradnik:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vatrena ptica|razgovor]])</small> 12:56, 30. kolovoz 2008. (CEST) == FIBA'''-in''' plasman == :Kao i FIFA. Ne rangira ih zbog jednog poraza, jer bi to bilo previše promjenjivo. Zašto je Hrvatska po FIFA-i 5., a Turska 14., kad je Turska pobijedila Hrvatsku. Slovenija među tridesetima, a dvaput je vodila Hrvatsku. Njemačka druga, a izgubila od Hrvatske? Po FIBA-i Australija 9. izgubila od 18. Hrvatske? Rangira ih po tome: jesu li aktualni svjetski ili kontinentalni prvaci? Srbija je i dalje 5. zbog osvojenih prvenstava, bez obzira što je izgubila od 23. Irana koji je smlaćen od 18. Hrvatske '''91''':57. Na engleskoj Wikipediji postoji članak ''FIBA World Ranking'' i poveznice. --[[Suradnik:Jolo Buki Original|Jolo Buki Original]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolo Buki Original|razgovor]])</small> 13:06, 31. kolovoz 2008. (CEST) Kako je Angel Martino prije rođenja primljena u kuću slavnih??? --[[Suradnik:Dragutin|Dragutin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dragutin|razgovor]])</small> 15:10, 31. kolovoz 2008. (CEST) == Patroliranje - podjela posla == Pozdrav, Da bi sto ucinkovitije patrolirali NP, korisno je podijeliti posao na nacin da suradnici sa najboljim znanjem iz odredjenog podrucja "rezerviraju" neke teme za sebe, tako da drugi patroleri mogu ignorirati takve promjene. Ako ima neko podrucje u kojem si dovoljno dobar, molim te da mi javis. Podjela posla se za sada organizira [[Suradnik:Sombrero/patrol#Podjela posla|ovdje]]. Pozdrav. --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] <small>([[User talk:Sombrero|razgovor]])</small> 15:35, 17. rujan 2008. (CEST) == my user page == Hi, i don't know Croatian, but i want to translate my page. Can you help me? Thanks... [[Suradnik:ZoRCoCuK|ZoRCoCuK]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:ZoRCoCuK|razgovor]])</small> 11:44, 21. rujan 2008. (CEST) == [[Miguel Ángel Angulo]] == Evo ispravio sam rođen je 1977, godine. [[Suradnik:Nenad Kapš|Kapš]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nenad Kapš|razgovor]])</small> 20:51, 23. rujan 2008. (CEST) :mogla si to i sama popraviti, a ne trošit vrijeme naokolo --'''[[Suradnik:Dalibor Bosits|<span style="color: maroon; font-family: Bookman Old Style;">D</span><span style="color: #ffcc66; font-family: Bookman Old Style; font-size: small;">alibor</span> <span style="color: maroon; font-family: Bookman Old Style;">B</span><span style="color: #ffcc66; font-family: Bookman Old Style; font-size: small;">osits</span>]] [[Razgovor_sa_suradnikom:Dalibor Bosits|<span style="color: black; font-size:medium;"><sup> &copy;</sup></span>]]''' 19:10, 25. rujan 2008. (CEST) ::moj komentar nije bio zloban, ni najmanje, a o samouvjerenosti su možebit u pitanju prividna zapažanja, to ću ostaviti tebi pa se sama nosi sa svojim "stvarima". Nisam ti ja nikakav šef, nit bi ti volio biti ;o) Kad bi svaki put umjesto davanja pozornosti na svoja perfektna zapažanja jednostavno ispravila to što sa zapazila, svima bi nam uštedila vrijeme, pa i sebi. Neki ljudi započinju s problemima, neki s rješenjima, tako je to i u stvarnome životu. Svoju učestalo korištenu riječ "nakenjavanje" bi bilo za sve nas ugodnije, zamijeniti nečim primjerenijim, jer to što si ti na svoj način frustrirana nije važno drugima, da bi morali slušati takav jezik. Hvala na razumijevanja i lijep pozdrav ;o) --'''[[Suradnik:Dalibor Bosits|<span style="color: maroon; font-family: Bookman Old Style;">D</span><span style="color: #ffcc66; font-family: Bookman Old Style; font-size: small;">alibor</span> <span style="color: maroon; font-family: Bookman Old Style;">B</span><span style="color: #ffcc66; font-family: Bookman Old Style; font-size: small;">osits</span>]] [[Razgovor_sa_suradnikom:Dalibor Bosits|<span style="color: black; font-size:medium;"><sup> &copy;</sup></span>]]''' 22:18, 25. rujan 2008. (CEST) == Srce vatreno == Hello, Divna Jaksic! I wrote to sk.wikipedia.org article about [[:sk:Srce vatreno|Srce vatreno]], croatish song. Can you repair mistake in [[:sk:Srce vatreno|this]] text? Thank you. HRVATSKA :D --[[Suradnik:Marián 2|Marián 2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marián 2|razgovor]])</small> 12:35, 19. listopad 2008. (CES == <span style="text-decoration: blink">Sretan rođendan!!!!</span> == Divna, sve naj'''divnije''' što se uopće može poželjeti nekome za rođendan od srca ti želi tvoja--[[Suradnik:Lunna X|<font color="purple">'''Lu'''</font>]][[Razgovor sa suradnikom:Lunna X|<font color="orchid">'''na'''</font>]] 20:04, 23. listopad 2008. (CEST) [[Slika:Sretan rodendan.gif|center|550px]][[Slika:SMirC-congrats.svg|150px|left]] <br clear="left" /> === <font color="purple">~~Lang zal hij leven~~</font> === [[Image:Lang zal hij leven.ogg]] Lang zal hij leven,<br> lang zal hij leven,<br> lang zal hij leven in de gloriaaaa!<br> In de gloooria, in de gloooria, in de glooooriaaaaaa! [[Slika:Face-smile.svg|20px]], --[[Suradnik:Sanya|Sanya]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sanya|razgovor]])</small> 13:05, 24. listopad 2008. (CEST) Sretan rođendan Divna. Popi hladno-pivo od mene. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 13:54, 24. listopad 2008. (CEST) :::S malim zakašnjenjem. Sretan rođendan!--[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 18:05, 24. listopad 2008. (CEST) :Također, želim ti sve najbolje i puno sreće i zdravlja[[Slika:Icona de la Terrassa de la Taverna de la Viquipèdia.png|50px]]. --[[Suradnik:frka|<span style="color: orange;">'''frk'''</span>]][[Razgovor sa suradnikom:frka|<span style="color: orange;">'''@'''</span>]] 19:08, 24. listopad 2008. (CEST) == S malim zakašnjenjem... == Sreeetan rođendan!--[[Suradnik:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vatrena ptica|razgovor]])</small> 21:43, 24. listopad 2008. (CEST) == PWR nuklearne elektrane == Dvina, zbog čega si suradniku ivanknapic-u uklonila dio [[Nuklearna_elektrana|članka]] o BWR nuklearnim elektranama? == pomoć == Ako možeš i ako si sad tu, čekam te na IRC-u. Poz --[[Suradnik:Armchoir|'''<font color="Red">ARM</font><font color="#GFFF00">choir</font>]][[Slika:Galapagos damsel.jpg|30px]] 09:29, 5. siječanj 2009. (CET) == Predložak:Info skijaš == Bog! Zamjetih da postoji taj infookvir, ali ja sam u nemogućnosti rabiti ga jer uređujem preko mobitela. Nemam te opcije da kopiram iz jednog u drugi uređivački okvir, pa unositi što nedostaje. Za ovaj predložak mrva, pokušat ću upamtiti. LP! [[Suradnik:Sauly|<font style="background: red" face="Verdana" color="white">'''&nbsp;Uđi slobodno&nbsp;'''</font>]] 15:41, 6. siječanj 2009. (CET) Vidim da si o'šla s IRCa. Buš prihajala na susret? --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])</small> 14:35, 10. siječanj 2009. (CET) == Šalica == Divna, aj dođi na šalicu razgovora :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 19:02, 15. siječanj 2009. (CET) == Tycho Brahe == Bok, Na vrhu [[Suradnik:Tycho Brahe]] ima jedan zgodan predložak, baš je nedavno napravljen, vjerojatno inspiriran komentarom u kafiću. Imaš još neku ideju gdje bi se još mogao ukazati uskoro? --[[User:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] <small>([[User talk:Ante Perkovic|razgovor]])</small> 14:42, 27. siječanj 2009. (CET) == Obavijest == Bok...nadam se da si vidjela da prebacujem ovih nekoliko kategorija i članaka pod kategoriju geografija...nadam se da je u redu...kategoriju zemljopis po državama (još) nisam dirao, jer je previše toga, a bilo bi bolje da se za to aktivira neki bot...nadam se da se slažeš...u svakom slučaju, javi mi na moju stranicu za razgovor... p.s. oprosti što nismo uspjeli razgovarati na wikisusretu ;) --[[User:Conquistador|Conquistador]] <small>([[User talk:Conquistador|talk]])</small> 18:20, 30. siječanj 2009. (CET) :još jedna isprika, ova poruka je trebala završiti kod Roberte...usput, ne radim ništa na svoju ruku, jer mi je Suradnik13 rekao da mogu za sad sredit članak i kategoriju...kategoriju zemljopis ću prebaciti do kraja, a ostalo neću dirati barem ne neko vrijeme, ali mislim da bi i to netko trebao napraviti...oprosti još jednom na poruci ;) --[[User:Conquistador|Conquistador]] <small>([[User talk:Conquistador|talk]])</small> 18:40, 30. siječanj 2009. (CET) ::na irc-u smo se dogovorili suradnik13 i ja, a speedy i još nekoliko suradnika su odobrili sve uz jedini uvjet, a taj je bio da se prijavim pod svojim imenom...žao mi je što nisi bila na ircu na badnjak, ali tad je bilo sve dogovoreno, a na wikisusretu još jednom potvrđeno...nadam se da te ne ljuti sve to, jer ako da, slobodno mogu prekinut radit ovo...ali nadam se da ćeš bar (na)pisati jedan članak iz geografije/zemljopisa (kakogod neki zvali ovu znanost)...eto toliko, nadam se da te nisam naljutio zbog svega ovog, jer ako hoćeš ispričavam se po treći put ;) --[[User:Conquistador|Conquistador]] <small>([[User talk:Conquistador|talk]])</small> 19:01, 30. siječanj 2009. (CET) == arhitekti == Bok Divna. Upozorio bih samo da se rijec arhitekt uglavnom koristi za projektante koji su zavrsili arhitektonski i sl. fakultet, i to u zadnjih 100-150 godina. Naime, raniji graditelji su vecinom po struci bili zidari, ali su jednako tako radili i projekte. Oni jesu arhitekti po vrsti svog posla, ali buduci da su se vise bavili zidarskim radovima nego projektiranjem, primjerenije ih je zvati graditeljima. Samo se vrhunski graditelji u srednjem vijeku/renesansi/baroku (dakle 12-18. stoljece), tipa Michelangelo, Brunelleschi, itd. u literaturi zovu arhitektima. Kod nas vrhunskih takvih graditelja uglavnom nije bilo. Stoga bih predlozio da se kod ovih abecedno poredanih biografija stavi ona titula koja mu pise u biografiji, ako se slazes. Znam, svaki od njih je i povezan kategoriju "Hrvatski arhitekti", iako svaki nije arhitekt, ali je ocito to napravljeno radi lakseg snalazenja i pretrazivanja. To predlazem da se zadrzi. Jednako je tako problematicno nazivati mnoge od njih "hrvatskim" arhitektima, kad su svi do pocetka 20. stoljeca potjecali iz njemackih ili talijanskih krajeva. Oni su dosli zivjeti ili raditi u Hrvatsku, ali su bili Talijani, Austrijanci i sl, i govorili iskljucivo svojim jezikom. Bilo bi primjerenije reci "Arhitekti u Hrvatskoj". Al eto, to je samo napomena. Pozdrav!--[[Suradnik:Fhms|Fhms]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fhms|razgovor]])</small> 23:43, 30. siječanj 2009. (CET) == Medlje... == Divna, medalje se slažu prvo prema jakosti natjecanja, a unutar toga kronološki. -- [[Datoteka:Face-wink.svg|25px|Zdravi bili!]] -- [[Suradnik:Jure Grm|<span style="color: gold;">'''Jure'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Jure Grm|<span style="color: blue;">'''Grm'''</span>]], ''2. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 20:06 sati. (CET)'' == [[Miro Kraljević]] == Divna, hvala Ti na upozorenju, sad je sređeno! Lijep pozdrav! --[[Suradnik:Mario Žamić|Mario Žamić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mario Žamić|razgovor]])</small> 09:58, 3. veljača 2009. (CET) Divna, dobra večer. Možeo ovog moga Ćiru prebacit na slike (tamo di su sve). --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 19:46, 9. veljača 2009. (CET) == Američki gradovi == Pozdrav Divna! Što se tiče najvećih američkih gradova, kao što su New York, Chicago i Los Angeles, možda je bolje ne stavljati striktno predložak SAD grad: u hrvatskim medijima i u literaturi uobičajeno se ti općepoznati gradovi pišu bez savezne države, primjerice New York, New York nisam nikad nigdje vidio osim na wiki. Mi jesmo enciklopedija i imamo drugačije standarde i to je OK za ostale američke gradove, ali mislim da bi ova 3-4 grada trebala biti iznimka. Pozdrav! --[[Suradnik:Mario Žamić|Mario Žamić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mario Žamić|razgovor]])</small> 10:29, 21. veljača 2009. (CET) :Odlično! [[Slika:Face-smile.svg|20px]] Usput, kod biografija u infokvir stavljam predložak bez obzira na gore napisano, vidi npr. [[Jennifer Lopez]]. --[[Suradnik:Mario Žamić|Mario Žamić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mario Žamić|razgovor]])</small> 10:53, 21. veljača 2009. (CET) == SS/RMS == SS = Steamship (parobrod), [[w:en:Royal Mail Ship|RMS]] = Royal Mail Steamer (Kraljevski poštanski parobrod) ili Royal Mail Ship (Kraljevski poštanski brod). Noviji brodovi kao "Voyager of the Seas" ili "Freedom of the Seas" imaju oznaku [[w:en:Motor ship|MS]] = Motor ship (motorni brod). [[Suradnik:Alpha Centaury|Alpha Centaury]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alpha Centaury|razgovor]])</small> 18:37, 23. veljača 2009. (CET) :Može se otvoriti i prevesti ova stranica [[w:en:Ship prefix|Ship prefix]], i postaviti link na mjesto brodske oznake u svakom članku. [[Suradnik:Alpha Centaury|Alpha Centaury]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alpha Centaury|razgovor]])</small> 23:07, 23. veljača 2009. (CET) == Životopisi == Lijepo napreduju? [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 18:39, 10. lipanj 2009. (CEST) == Ljudi == Sviđa mi se ovaj tvoj popis osoba. Svaka ti čast. Ako naletim na koju osobu da ti nije na popisu, odmah te obavještavam. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 10:49, 15. kolovoza 2009. (CEST) : Već sam mislila da je neka kritika i '''ugodno me obradovala ova pohvala''' :-). Mislila sam da nikome nisu biti ti popisi, no eto ima onih koji se napikaju :-) Ne moraš me posebno obavještavati o biografijama koje nisu na popisu. Dok meni napišeš poruku, brže je sam dodati u popis ako si dobre volje. Nije teško, samo gledaš redak ispred kako je napravljeno. Ako ti se baš i ne da, preskočiš i ideš dalje po onome što ti čini zadovoljstvo. Pozdrav! [[Suradnik:Divna Jaksic|DivJak]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 10:56, 15. kolovoza 2009. (CEST) Vidio sam ja. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 11:22, 15. kolovoza 2009. (CEST) == RaFa i baljezgarenje po atletičarima == Rafinog baljezgarenja XD ... Dobro, ja sam samo tek toliko napisao ovaj članak, da postoji... Aj samo ti nastavi uređivat članke koje ja napisšem...Meni paše...Pozdrav...--[[Suradnik:Rafa Benitez|RaFa BeNiTeZzZ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rafa Benitez|razgovor]])</small> 17:52, 18. kolovoza 2009. (CEST) Cijenim tvoju, i svačiju kritiku, ali nažalost meni nitko nemože rećii što da ja (ne) pišem. Ja ću nastaviti pisati članke o atletičarima iako ih velika većina neće biti dovršena. Ovi članci što ja pišem će se sigurno zadržati na wikipediji jer imaju svoju osnovu, lijepo izgledaju i što je najvažnije daju one glavne informacije o atletičaru. Ako si možda primjetila, ja kada pišem članak onda ga, kako bi ono rekli "pišem", znači ne ostavljam ga nepotpunog. Ali kao što primječuješ, članaka o atletičarima ima malo, pa skoro da ih i nema. Što se tiće članaka o ženama atletičarkama, to mi je u daljnjem planu, znači prvo važnije atletičare, a potom atletičarke. Da ti samo kažem jednu stvar, ali nema ljutnje... Molim te da kada postaviš predložak "radovi" onda da to i radiš, a ne da stoje cijeli dan ili kako vidim na nekim člancima tjednima... Sve u svemu, hvala na kritici i potruditi ću se poboljšati, ali neću prestati pisati članke o atletičarima. Pozdrav ! --[[Suradnik:Rafa Benitez|RaFa BeNiTeZzZ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rafa Benitez|razgovor]])</small> 21:20, 18. kolovoza 2009. (CEST) Vidim, evo odmah ispravljam..Pozdrav --[[Suradnik:Rafa Benitez|RaFa BeNiTeZzZ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rafa Benitez|razgovor]])</small> 10:47, 22. kolovoza 2009. (CEST) == Predlošci == Neznam jeli ima predlošci za europsko (svjetsko) dvorano prvenstvo u atletici [http://hr.wikipedia.org/wiki/Stefan_Holm] to je potrebno kod sportasa koji su osvojili više medalja --[[Suradnik:Sokac121|Sokac121]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|razgovor]])</small> 15:46, 22. kolovoza 2009. (CEST) :Pozdrav Predlošci su dobri. --[[Suradnik:Sokac121|Sokac121]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|razgovor]])</small> 11:49, 23. kolovoza 2009. (CEST) == HE == Bok. Jel imaš mogućnost da nekim programom spojiš one pdf-ove od Hrvatske enciklopedije u jedan file?--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 19:31, 4. rujna 2009. (CEST) :Razmišljam kako najelegantnije riješiti tu enciklopediju. [[:s:Sadržaj:Hrvatska povijest (1908).djvu]] ovo je jedan od načina. Ako klikaš na ove crvene stranica, otvorit ćeš nove, u koji se automatski ubacuje OCR tekst (sam ga ubacije). Nakon što se riješe stranice, tekst se može poslagati kako se želi, da li po člancima, da li po stranicama. Probao sam to s ovim file-ovima pod 20 stranica i stvar funkcionira [http://hr.wikisource.org/wiki/Sadr%C5%BEaj:Stranice_001-020_-_Boja.pdf]. Jedna od mojih ideja je ova [http://hr.wikisource.org/wiki/Suradnik:Ex13] --[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 19:44, 4. rujna 2009. (CEST) :ajd probaj, pa možeš uploadati odmah gore. Ja ću se dalje igrat s tim. Spojio bi ih ja, ali nemam niti jedan program na ovom kompu koji to radi :) PS. Možeš nazvati file "Hrvatska enciklopedija sv. III.pdf". Puno hvala--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 20:08, 4. rujna 2009. (CEST) == Pitanje == Pozdrav Dvina! Složit ću one ukrajinske umjetnike kako si predložila no kamo da postavim Ukrajince koji nisu rođeni u Ukrajini? Isto pod Biografije, Ukrajina? --[[Suradnik:Seiko|Seiko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Seiko|razgovor]])</small> 22:33, 25. rujna 2009. (CEST) *OK, skužio sam sada. Probat ću to sve srediti, a ti ako primjetiš da sam nešto propustio molim te ispravi. Hvala, pozdrav! --[[Suradnik:Seiko|Seiko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Seiko|razgovor]])</small> 22:54, 25. rujna 2009. (CEST) *Uglavnom je riječ o literaturi ili naslovima izvora, ali mislim da to nije loše s obzirom da ima ljudi koji neke informacije žele proučiti detaljno u čemu im originalni naslov pomaže. Ljudi koji posjećuju te stranice često poznaju ruski ili ukrajinski jezik pa im to pomaže. Smanjit ću u buduće, ali mislim da ovo do sada netreba mijenjati. --[[Suradnik:Seiko|Seiko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Seiko|razgovor]])</small> 23:07, 25. rujna 2009. (CEST) Dvina, ne treba ići u krajnost i micati nešto što bi moglo koristiti nekom tko se stručno bavi povijesnim biografijama istočnih Slavena, u ovom slučaju Ukrajincima. To ti govorim iz vlastitog iskustva, jer ja kada nešto proučavam, puno više mi znači i pomaže naslov u originalu pa makar i na ćirilici, nego neki prevedni polunaslov koji prilikom ukucavanja na google ne izbacuje gotovo ništa. Tu je ključna stvar, razumiješ? Inače, mogla si primjetiti da su svi tekstovi napisani na hrvatskom jeziku i tu nije ništa sporno jer ja obožavam hrvatski, da ne bi mislila da je o tome riječ. Ponavljam, još jednom, možda smanjiti tu ćirilicu u tim izvorima i naslovima - što nije problem, ali nikako ukinuti jer to koristiti hrvatskom čitateljstvu među kojima mnogi poznaju ruski, ili pak nešto manje ukrajinski. Mislim da tu nema ništa sporno ako bolje razmisliš. Pozdrav! --[[Suradnik:Seiko|Seiko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Seiko|razgovor]])</small> 09:14, 26. rujna 2009. (CEST) == Marko Šimić == Imam pitanje. Ima dva Marka Šimića. [[Marko Šimić (napadač)|Napadač]] i vratar. Što je treba napisati u popisu osoba? --[[Suradnik:Aleksandr Kovaljuk|Aleksandr Kovaljuk]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Aleksandr Kovaljuk|razgovor]])</small> 16:19, 10. listopada 2009. (CEST) ::[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marko_Kopljar&action=historysubmit&diff=2258830&oldid=2258827 ;-)]--[[Suradnik:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">Saxu</span>''']][[Razgovor sa suradnikom:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">m</span>''']][[Slika:Bf109 Mölders.jpg|55px]] 19:49, 31. siječnja 2010. (CET) == Hvala == Hvala ti na pomoći. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:58, 7. veljače 2010. (CET) == [[Vlatka Pokos|Vlatka]] == Uklonio sam tvoju [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=23._o%C5%BEujka&action=historysubmit&diff=1116702&oldid=1066369 izmjenu] u članku [[23. ožujka]], jer je Vlatka rođena 22. ožujka u Salzburgu. Podatak sam provjerio u Uredu državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji, Službi za opću upravu, Matičnom uredu u Koprivnici (telefonom). Ova je obavijest namijenjena samo ''znanja radi''. Lijepo te pozdravljam i želim ti ugodan dan. :) -- [[Suradnik:Bugoslav|Bugoslav]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|razgovor]])</small> 13:22, 5. travnja 2010. (CEST) ==Dodatak== Pozdrav, možda bi bilo bolje kada bi se otvarali članci bez ''Dodatak:'' je se takve stranice ne broje kao članci, a mogli bi kao na drugim wikipedijama, na kojima gotovo i ne postoji takva praksa. --[[Suradnik:Sokac121|Sokac121]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|razgovor]])</small> 13:02, 18. travnja 2010. (CEST) O.K. :) samo šteta što gubimo članke.--[[Suradnik:Sokac121|Sokac121]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|razgovor]])</small> 13:10, 18. travnja 2010. (CEST) == Čekao sam == a čekao sam. I nekakve duple kategorije su se javile --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 13:48, 18. travnja 2010. (CEST) Odavde [http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Glavne_grupe_i_porodice_Indijanaca je izvor] a a i b sam pobrisao i stavio pod onaj drugi naslov--[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 13:52, 18. travnja 2010. (CEST) misliš da ja probam, ali ako želiš i imaš volje, bilo bi bolje i brže. Spor sam ti ja --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 14:01, 18. travnja 2010. (CEST) Divna, [http://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Abecedni_popis_indijanskih_plemena_B] ovdje nemamo A, nego dva b --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 14:32, 18. travnja 2010. (CEST) To prelazi sa tebe na mene --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 16:49, 19. travnja 2010. (CEST) == Pozdrav :-) == Samo da te pozdravim, prijateljice. Vidim te ponekad ovdje na nedavnim, ali inače....--[[Suradnik:Branka France|Branka France]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Branka France|razgovor]])</small> 08:48, 15. svibnja 2010. (CEST) == Čarape == Divna, kada ti se opet bude dalo preslagivati čarape umjesto pisanja seminarskih radova, ima još materijala. Slobodno pogledaj [[Posebno:Doprinosi/LB|ovdje]]. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 15:48, 18. svibnja 2010. (CEST) == Pozdrav == Lijep pozdrav. Za početak, baš sam jučer navečer pročitao na webu članak o "pionirima" hr.Wiki na Nacionalu (putem weba). Zbilja je zanimljivo znati tko su ljudi koji su pokrenuli ideju o hrv. web encinklopediji. Naime i moj jedan od razloga zašto sam ovdje je, što i sam nekad nisam mogao doći do željenih informacijama vezanih o gotovo svemu na našem jeziku, a nisam mogao. Sada i ja pomažem budućim korisnicima da se ne nađu u "sličnoj poziciji". Bok.--[[Suradnik:Connor|Connor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Connor|razgovor]])</small> 15:39, 23. svibnja 2010. (CEST) == Sretan rođendan! == Divna, želim ti sretan rođendan [[Datoteka:Bday1.gif]] i ispunjenje svih želja! :******** --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 14:14, 23. listopada 2010. (CEST) :I ja, i ja :) --[[Suradnik:Branka France|Branka France]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Branka France|razgovor]])</small> 21:01, 23. listopada 2010. (CEST) :: Nešto nam životopisu kašlju :), želim ti sve najbolje! [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 22:23, 23. listopada 2010. (CEST) ---- HVALA SVIMA :-) [[Suradnik:Divna Jaksic|DivJak]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 13:14, 24. listopada 2010. (CEST) == Proljeće == [[Datoteka:Cosmos flower.jpg|150px]] :*** --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 17:05, 25. ožujka 2012. (CEST) == Eeeeej == Eeeeej, tko je to nami doša? :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 13:58, 14. lipnja 2012. (CEST) == Sretan rođendaaaan! == Po [[Vremenska zona#UTC -5 (EST - Eastern Standard Time)|EST-u]] [[Datoteka:Face-wink.svg|25px]] ne kasnim s čestitkom: '''Sretan rođendan, Divna!''' <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''[[Tagline|Tagline: ]]<font color="#222222">Dobre djevojke su dobre, al' nevaljale su još bolje.</font>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 03:01, 24. listopada 2013. (CEST) : Danke --[[Suradnik:Divna Jaksic|DivJak]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 17:23, 30. listopada 2013. (CET) == Samo da pozdravim... == [[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 19:01, 6. studenog 2013. (CET) : Pozdrav i tebi :-) --[[Suradnik:Divna Jaksic|DivJak]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 17:46, 16. studenog 2013. (CET) ''Jopet'' - samo da te pozdravim.[[Slika:Face-grin.svg|20px]]--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:48, 7. siječnja 2017. (CET) == E-mail od 7. siječnja 2017. == Bok {{s|Divna Jaksic}}, poslao sam Vam [[Posebno:Elektronička pošta/Divna Jaksic|e-mail]] danas, 7. siječnja 2017. u 18:47 po srednjoeuropskom vremenu. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 18,50; 7. siječnja 2017. (SEV) == Poziv na IRC :) == Bok, Divna, ako želiš možeš doći na IRC. Tko zna, možda će [[suradnik:Bonč|Bonč]] biti tamo. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 18,36; 28. studenoga 2017. (SEV) : Nedavno je Bonč podnio zahtjev za razrješenjem svih dužnosti i objavio da odustaje od wikipedije: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3ABon%C4%8D&type=revision&diff=4985460&oldid=4984924 link.] Zato te i zovem na IRC, jer je pitanje koliko će još dugo biti na IRC-u. -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 18,43; 28. studenoga 2017. (SEV) == 'ko je oto nami doša :) == :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 20:14, 18. rujna 2019. (CEST) : eto, malo navratila [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 20:28, 19. rujna 2019. (CEST) == Radio ZagrebU == Bok, Divna. Radi li se možda [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Radio_Zagrebu_%E2%80%93_Radio_Sljeme&diff=prev&oldid=5396421 ovdje] o pogrešnom naslovu? <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Ako ne primiš ovu poruku, javi se da ti pošaljem drugu.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 14:40, 29. prosinca 2019. (CET) : Mislim da se ne radi o krivom naslovu. Sve radio postaje Hrvatske radiotelevizije imaju HRT u naslovu. Vidi [https://radio.hrt.hr/ radio.hrt.hr]. Jedino mi se potkrao onaj U jer sam linkala iz Merlićeve stranice. lp [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 18:06, 5. siječnja 2020. (CET) == Šaljem masovnu poruku sudionicima prijašnjeg glasovanja == Glasovali ste na prijašnjem glasovanju o izboru provjeritelja [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Administratori/Prijedlozi_za_provjeritelje/Ivi104]. Molimo Vas oglasite se svojim glasom, ako je moguće "za" ili "protiv", na ovom glasovanju [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi_za_ukidanje_ovlasti/Vodomar_Ex13]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 01:06, 14. listopada 2020. (CEST) == ''Difoltsortanje'' == Bok! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Vidjeh u nedavnima da popravljaš članke u kojima nije bilo glavnog rasporeda. Smijem li te pitati kako nalaziš te članke? Ideš li samo na kategorije i provjeravaš kako su članci razvrstani po abecedi ili imaš neku podstranicu koja popisuje životopise u kojima defaultsorta nema? Volio bih se i sam malo pozabaviti time. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 14:32, 27. ožujka 2026. (CET) :Bok, ma ja ti samo uletim u neku biografsku kategoriju i onda me žifcira kada nisu dobro abecedno poredani :-) ... pa navalim kada sam jako dobre volje [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 15:06, 27. ožujka 2026. (CET) == Invoke == Pozdrav, Divna. Dobro nam se vratila. Primijetio sam da u životopise dodaješ [[Special:Diff/7413530|ovaj invoke]]. Njega je @[[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorn]] već ugradio u neke infookvire pa sada radi dupli posao. Dovoljno je da je taj parametar čist, tj. da je u njemu samo datum, a da su mjesto rođenja i smrti u odvojenim parametrima. Ja ću ovo dosadašnje popraviti botom. Sretno uređivanje, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:40, 27. ožujka 2026. (CET) :Bok, hvala na dobrodošlici i povratku :-) :Parametri nisu čisti. Često su u infookvirima datumi wpovezani, pa ga onda ne prepoznaje. Osim toga, često puta je i mjesto rođenja-smrti u istom redu, pa ga onda tek ne prepoznaje. Nisam znala kako drugačije to riješiti pa sam eto na ovaj način. [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 15:10, 27. ožujka 2026. (CET) ::U infookviru za životopise sigurno prepoznaje wikipovezane datume (mjesto treba staviti u "Mjesto rođenja"). Problem s invoke, osim što je nepotreban, jest i gomilanje nečitkog koda, posebno iritantnog kada se uređuje u VisualEditoru. Kada osoba umre, taj će invoke i dalje prikazivati dob od rođenja. Možda bi bilo bolje probleme popraviti u infookvirima, mogu to ja ili ćemo zazvati @[[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorna]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:18, 27. ožujka 2026. (CET) :::evo ti npr. <nowiki>[[Slaven Bilić]]</nowiki> .... tu ne radi invoke, wikipovezan datum, a mjesto rođenja odvojeno od datuma. :::| datum rođenja                    = [[11. rujna]] [[1968.]] :::| mjesto rođenja                   = [[Split]] :::Možda treba zavati Flaminga :-) :::[[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 15:24, 27. ožujka 2026. (CET) ::::Njemu će biti najlakše :) Radi se o {{tl|Trener/izbornik/igrač}} (i još desetke drugih) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:36, 27. ožujka 2026. (CET) :::::OK, ako možeš rewertati moje izmjene BOT-om bilo bi super. Tamo gdje nisam odvojila mjesta od datuma, oni će se pojaviti ponovo u skrivenoj kategoriji. Sorry, što sam radila nered :-) :::::[[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 15:40, 27. ožujka 2026. (CET) ::::::A ništa za to, bez brige. Proći ću botom, nemoj gubiti vrijeme na to. Imamo lijepo rješenje našega Flaminga pa ćemo raditi na implementaciji. Nešto sam već radio botom, ali nije bilo lako jer je svatko datum i mjesto unosio na svoj način (nered je bio tu, dakle). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:46, 27. ožujka 2026. (CET) :::::::Pozdrav, kad sam napravio [[Modul:Datum i dob]], nisam ga postavio u sve infookvire, npr. u ovaj {{temp|Trener/izbornik/igrač}} nisam pa zato ne radi. Napravio sam [[:Kategorija:Predlošci koji koriste Modul:Datum i dob]], pa da znamo da oni infookviri koji fale u ovoj kategoriji, u njih tek treba dodati modul da bi sve to funkcioniralo (nisam se eto uhvatio tog posla, ja sam ga bio postavio samo u one najkorištenije infookvire :P ) :::::::Ne bi bilo dobro raditi invoke direktno u članku, za žive osobe funkcionira, ali za preminule baš i ne bi jer bi trebalo u oba parametra navoditi i datum rođenja i smrti da on sve može izračunati, pa to baš i nije praktično. [[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorn]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Flamingounicorn|razgovor]])</small> 18:38, 27. ožujka 2026. (CET) == Greškica == Bokić! Javljam ti se jer si kod Vladimira Vidrića izbrisala [[posebno:diff/7427250|datum smrti iz uvoda]]. Ne znam radiš li ručno ili se to zalomilo nekom automatikom, ali čisto da znaš na što paziti tijekom procesa. :) BTW, odličan posao, samo tako nastavi! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 09:09, 10. travnja 2026. (CEST) :Pozdrav, :radim ručno. Ne znam koji bi to bot mogao počistiti ovako jer ima svakojakih kombinacija. Mala slova, velika slova, mjesta ispred datuma, iza datuma i sl. Negdje je samo stavljen zarez između datuma i godine i problem riješen. :Zalomilo se slučajno automatikom. Valjda sam htjela crtl+c za prebaciti u infookvir, a zalomio se ctrl+v. Sorry, dešava se :-) :Kako god i sam se ponosim što sam broj članaka s nekih 3000 uspjela smanjiti na 229 :-). Još stotinjak ima koje trebam pregledati, a ovim ostalima nisam mogla ništa poboljšati jer ili fale podaci ili s godine prije Krita, pa modul ne funkcionira. :Nego tko postavlja taj modul za izračun godina. Vjerujem da ima još biografskih kategorija gdje modul nije postavljen. :lp :[[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 10:48, 10. travnja 2026. (CEST) ::I moja pohvala za upornost, mene je umorila i stotina. Što se tiče ostalih okvira, modul može postaviti tko hoće. Koji bismo okvir mogli sljedeći uključiti? Možda je bolje raditi jedan po jedan, pa će kategoriju [[:Kategorija:Stranice bez izračuna dobi osobe]] puniti članci u kojima su potrebne iste promjene (isti parametri). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:40, 10. travnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] ... hajde budite ljubazni pa ubacite ovaj modul u što više biografskih kategorija. Trenutno imam vremana i volje raščišćavati ove kojima će nešto faliti. Danke. [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 20:47, 16. travnja 2026. (CEST) :::Ja bi to možda i sama znala, ali ne želim prtljati jerbo znam da ću nešto zbrčkati :-) [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 20:48, 16. travnja 2026. (CEST) 6962lbunl16v9qtt3ktn2i8y86wxgsf Kategorija:Jednootvorni 14 159910 7431045 1328941 2026-04-16T19:26:47Z ~2026-23463-60 358101 7431045 wikitext text/x-wiki {| align=center id=toc | <center>{{kat:|Životinje}} <!-- > {{kat:|Pravi mnogostaničari}} > {{kat:|Bilateralne životinje}}--> > {{kat:|Svitkovci}} > <!--{{kat:|Lubanjci}}</small> > -->{{kat:|Kralježnjaci}} > {{kat:|Sisavci}} > {{kat:|Jednootvori}}</center> |} {{catmore1|[[Jednootvori|jednootvorima]]}} [[Kategorija:Sisavci]] 6v7tt721nn028ypga9u0zx3gwmwramh Toma Apostol 0 162010 7431283 7346656 2026-04-17T06:50:13Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg]] → [[File:Caravaggio incredulity.jpg]] → File replacement: Updating from an old and lower-quality version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 7431283 wikitext text/x-wiki {{Infookvir svetac | ime = Sveti Toma | slika = Caravaggio incredulity.jpg | opis_slike = [[Caravaggio]]va "Nevjera svetog Tome" | naslov = [[Apostol]] | nadnevak rođenja = [[1. stoljeće]] | mjesto rođenja = [[Galileja]] | nadnevak smrti = [[21. prosinca]] [[72.]] | mjesto smrti = [[Mylapore]], [[Indija]] | nadnevak proglašenja slugom Božjim = | nadnevak proglašenja blaženim = | nadnevak proglašenja svetim = ''prije kongregacije'' | slavi se u = [[Rimokatolička Crkva|Katolička Crkva]]<br> [[Pravoslavna Crkva]]<br> [[Anglikanska Crkva]]<br> [[Luteranska Crkva]]<br> neke [[Protestanti|Protestantske Crkve]] | nadnevak spomendana = [[3. srpnja]] | simboli na slikama toga svetca = [[blizanci|Blizanac]], stavljajući prst u [[Krist]]a, [[koplje]] (znak [[mučeništvo|mučeništva]]), [[tesarski kvadrat|kvadrat]] (njegovo zanimanje, graditelj) | zaštitnik = [[Arhitekt|arhitekata]], [[Indija|Indije]], [[Pula|Pule]] | zaštitnik zemljopisno = | zaštitnik zanimanja = | glavna svetišta = }} '''Toma Apostol''' (''Juda Toma, Nevjerni Toma ili Didim''; [[Galileja]], [[1. stoljeće]] – [[Mylapore]], [[21. prosinca]] [[72.]]), jedan od [[Isus]]ovih [[Dvanaestorica apostola|dvanaestorice apostola]]. Najpoznatiji je po nevjeri u Isusovo uskrsnuće, no ubrzo nakon što je vidio Isusa rekao je "Gospodin moj i Bog moj!" Prema tradiciji otišao je u Indiju propovijedati evanđelje. [[Rimokatolička Crkva]] slavi njegov spomendan [[3. srpnja]]. U tradicionalnom katoličkom kalendaru, njegov je spomendan bio 21. prosinca (najkraći dan u godini). ==Toma u Ivanovu evanđelju== [[Datoteka:Verrochioorsanmichelle.jpg|mini|lijevo|[[Andrea del Verrocchio|Verrocchiova]] skulptura koja prikazuje nevjeru svetog Tome.]] Toma se javlja u nekoliko redaka u [[Ivanovo evanđelje|Ivanovu evanđelju]]. Kada je [[Lazar]] umro, učenici su se usprotivili Isusovoj odluci o povratku u Judeju gdje su židovi prethodno pokušali kamenovati Isusa. Isus je bio odlučan u svojoj namjeri, pa je tada Toma hrabro rekao: "Hajdemo i mi umrijeti s njim!" (Iv 11:16) Toma je također govorio na [[Posljednja večera|Posljednjoj večeri]] (Iv 14:5). Isus je uvjeravao svoje učenike kako znaju kamo ide, no Toma se bunio kako oni uopće ne znaju ništa. Isus je na to i na Filipov zahtjev odgovorio detaljnim objašnjenjem svoje povezanosti s Ocem. Ipak, najpoznatije Tomino javljanje u Novom zavjetu zasigurno je ono kada sumnja u [[Isusova smrt i uskrsnuće|Isusovo uskrsnuće]] i zahtjeva da dodirne [[svete rane|Isusove rane]] prije nego što se sam uvjeri (Iv 20:24-29). [[Caravaggio]]va slika Nevjera svetog Tome (prikazana iznad) prikazuje tu scenu. U ovoj se priči nalazi podrijetlo sintagme ''[[Nevjerni Toma]]''. Nakon što je vidio živog Isusa (Biblija nigdje ne tvrdi je li Toma uistinu dotaknuo Kristove rane), Toma je iskazao svoju vjeru u Isusa uzviknuvši "Gospodin moj i Bog moj!"; a prema ovome se ponekad naziva i Toma Vjernik.<ref>Faith and Character of Apostle Thomas by Dr. Mathew Vellanickal and many other articles in ''St. Thomas Christian Encyclopaedia''</ref> Toma je također poznat kao apostol koji je krstio Tri kralja (Mudrace s Istoka). ==Poveznice== * [[São Tomé]] * [[Sveti Toma iz Meliapora]] * [[Kršćani svetog Tome]] * [[Nevjerni Toma]] * [[Crkva sv. Tome u Tomašu]] ==Izvori== {{izvori}} {{apostoli}} {{Osobe Novog zavjeta}} {{Došašće}} {{GLAVNIRASPORED:Toma Apostol}} [[Kategorija:Dvanaest apostola]] [[Kategorija:Kršćanski sveci]] [[Kategorija:Došašće]] aw4x7pxeg0a6yvus02hywlj368hdbff Mahunarke 0 166268 7431053 7410727 2026-04-16T19:40:10Z Zeljko 1196 /* Potporodice i rodovi */ 7431053 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Mahunarke | slika = Sa kidneybeans.jpg | slika_širina = | slika_opis = Plod [[grah mahunar|graha mahunara]] | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = '''Fabaceae''' | familia_autorstvo = [[John Lindley|Lindl.]] | razdioba_stupanj = Potporodice | razdioba = [[Caesalpinioideae]]<br> [[Mimosoideae]]<br> [[Faboideae]] }} '''Mahunarke''' (lepirnjače, bobovke; [[latinski|lat.]] ''Fabaceae'' ili ''Leguminosae'') je porodica biljaka, koju čini oko 730 rodova s 19500 vrsta. Biljke ove porodice najčešće zovemo mahunarkama (zbog karakterističnog ploda - mahune) ili lepirnjačama (zbog izgleda cvijeta). U ovu porodicu spada veliki broj ekonomski važnih biljaka - [[grah mahunar]], [[grašak]], [[soja]], [[Bob (mahunarka)|bob]], [[kikiriki]], [[rogač]]; kao i pojedine ukrasne - [[akacija]], [[mimoza]], [[albicija]]. Porodica je obično podijeljena u tri potporodice (''[[Caesalpinioideae]]'', ''[[Mimosoideae]]'', ''[[Papilionoideae]]'' ili ''[[Faboideae]]''), iako se ponekad smatraju zasebnim porodicama (''Caesalpiniaceae'', ''Mimosaceae'', ''Papilionaceae'' ili ''Fabaceae''). Dvije od tri potporodicee, ''Mimosoideae'' i ''Papilionoideae'', podržane su kao prirodne grupe, dok Caesalpiniodeae nije.<ref>[https://www.sciencedirect.com/topics/agricultural-and-biological-sciences/caesalpinioideae Caesalpinioideae], pristupljeno 19. listopada 2023.</ref> Nekadašnja porodica ''[[Mimosaceae]]'' ([[mimozovke]]), i kasnija potporodica ''[[Mimosoideae]]'', danas su neopriznate, i sinonimi su za ''[[Caesalpinioideae]]'' ([[sapanovke]]). == Opis == Fabaceae, također zvane Leguminosae, porodica su cvjetnica (angiospermi), unutar reda ''[[Fabales]]''. ''Fabaceae'', koja je treća najveća porodica među kritosjemenjačama nakon ''[[Orchidaceae]]'' (porodica orhideja) i ''[[Asteraceae]]'' (porodica glavočika), sastoji se od više od 700 rodova i oko 20 000 vrsta drveća, grmlja, loze i zeljastog bilja te je rasprostranjena diljem svijeta. Današnja je podjela na 6 potporodica: ''[[Cercidoideae]]'', ''[[Detarioideae]]'', ''[[Duparquetioideae]]'', ''[[Dialioideae]]'', ''[[Caesalpinioideae]]'' i ''[[Papilionoideae]]''. == Potporodice i rodovi == {{stupci|3| '''Familia ''Fabaceae''''' <small>Lindl.</small> (22369 spp.) # '''Subfamilia ''[[Cercidoideae]]''''' <small>Azani et al.</small> ## '''Tribus ''[[Cercideae]]''''' <small>Bronn</small> ### ''[[Cercis]]'' <small>L.</small> (10 spp.) ## '''Tribus ''[[Bauhinieae]]''''' <small>Benth.</small> ### ''[[Adenolobus]]'' <small>(Harv. ex Benth. & Hook.f.) Torre & Hillc.</small> (2 spp.) ### ''[[Griffonia]]'' <small>Baill.</small> (4 spp.) ### ''[[Gigasiphon]]'' <small>Drake</small> (5 spp.) ### ''[[Tournaya]]'' <small>A.Schmitz</small> (1 sp.) ### ''[[Tylosema]]'' <small>(Schweinf.) Torre & Hillc.</small> (5 spp.) ### ''[[Barklya]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ### ''[[Schnella]]'' <small>Raddi</small> (47 spp.) ### ''[[Lysiphyllum]]'' <small>(Benth.) de Wit</small> (8 spp.) ### ''[[Cheniella]]'' <small>R. Clark & Mackinder</small> (16 spp.) ### ''[[Phanera]]'' <small>Lour.</small> (114 spp.) ### ''[[Piliostigma]]'' <small>Hochst.</small> (6 spp.) ### ''[[Brenierea]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ### ''[[Bauhinia]]'' <small>L.</small> (170 spp.) # '''Subfamilia ''[[Detarioideae]]''''' <small>Burmeist.</small> ## '''Tribus ''[[Cynometreae]]''''' <small>Benth.</small> ### ''[[Cynometra]]'' <small>L.</small> (94 spp.) ### ''Cynometra'' s. lat. (19 spp.) ### [[Micklethwaitia]] <small>G. P. Lewis & Schrire</small> (1 sp.) ### ''[[Zenkerella]]'' <small>Taub.</small> (5 spp.) ### ''[[Lebruniodendron]]'' <small>J. Léonard</small> (1 sp.) ### ''[[Scorodophloeus]]'' <small>Harms</small> (3 spp.) ### ''[[Leonardoxa]]'' <small>Aubrév.</small> (2 spp.) ### ''[[Schotia]]'' <small>Jacq.</small> (4 spp.) ### ''[[Normandiodendron]]'' <small>J. Léonard</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Daniellieae]]''''' <small>Nakai</small> ### ''[[Loesenera]]'' <small>Harms</small> (4 spp.) ### ''[[Annea]]'' <small>Mackinder & Wieringa</small> (2 spp.) ### ''[[Hymenostegia]]'' <small>(Benth.) Harms</small> (14 spp.) ### ''[[Gabonius]]'' <small>Mackinder & Wieringa</small> (1 sp.) ### ''[[Talbotiella]]'' <small>Baker f.</small> (9 spp.) ### ''[[Plagiosiphon]]'' <small>Harms</small> (5 spp.) ### ''[[Neochevalierodendron]]'' <small>J. Léonard</small> (1 sp.) ### ''[[Eurypetalum]]'' <small>Harms</small> (3 spp.) ### ''[[Lysidice]]'' <small>Hance</small> (2 spp.) ### ''[[Saraca]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ### ''[[Leucostegane]]'' <small>Prain</small> (2 spp.) ### ''[[Endertia]]'' <small>Steenis & de Wit</small> (1 sp.) ### ''[[Daniellia]]'' <small>Benn.</small> (10 spp.) ### ''[[Afzelia]]'' <small>Sm.</small> (11 spp.) ### ''[[Intsia]]'' <small>Thouars</small> (2 spp.) ### ''[[Brodriguesia]]'' <small>R. S. Cowan</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''Hymenaea''''' group ### ''[[Peltogyne]]'' <small>Vogel</small> (26 spp.) ### ''[[Hymenaea]]'' <small>L.</small> (23 spp.) ### ''[[Ecuadendron]]'' <small>D. A. Neill</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Apalatoeae]]''''' <small>Nakai</small> ### ''[[Crudia]]'' <small>Schreb.</small> (48 spp.) ### ''[[Neoapaloxylon]]'' <small>Rauschert</small> (3 spp.) ### ''[[Brandzeia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) ### ''[[Prioria]]'' <small>Griseb.</small> (15 spp.) ### ''[[Augouardia]]'' <small>Pellegr.</small> (1 sp.) ### ''[[Stemonocoleus]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ### ''[[Hardwickia]]'' <small>Roxb.</small> (1 sp.) ### ''[[Colophospermum]]'' <small>J. Léonard</small> (1 sp.) ### ''[[Guibourtia]]'' <small>Benn.</small> (14 spp.) ## '''Tribus ''[[Detarieae]]''''' <small>DC.</small> ### ''[[Goniorrhachis]]'' <small>Taub</small> (1 sp.) ### ''[[Gilletiodendron]]'' <small>Vermoesen</small> (5 spp.) ### ''[[Tessmannia]]'' <small>Harms</small> (13 spp.) ### ''[[Baikiaea]]'' <small>Benth.</small> (6 spp.) ### ''[[Hylodendron]]'' <small>Taub.</small> (1 sp.) ### ''[[Sindora]]'' <small>Miq.</small> (20 spp.) ### ''[[Sindoropsis]]'' <small>J. Léonard</small> (1 sp.) ### ''[[Copaifera]]'' <small>L.</small> (42 spp.) ### ''[[Detarium]]'' <small>Juss.</small> (3 spp.) ## '''Tribus ''[[Browneeae]]''''' <small>Rchb.</small> ### ''[[Barnebydendron]]'' <small>J. H. Kirkbr.</small> (1 sp.) ### ''[[Eperua]]'' <small>Aubl.</small> (19 spp.) ### ''[[Paloue]]'' <small>Aubl.</small> (16 spp.) ### ''[[Brachycylix]]'' <small>(Harms) R. S. Cowan</small> (1 sp.) ### ''[[Heterostemon]]'' <small>Desf.</small> (8 spp.) ### ''[[Brownea]]'' <small>Jacq.</small> (20 spp.) ### ''[[Browneopsis]]'' <small>Huber</small> (8 spp.) ## '''Tribus ''Berlinia''''' group ### ''[[Michelsonia]]'' <small>Hauman</small> (2 spp.) ### ''[[Tetraberlinia]]'' <small>(Harms) Hauman</small> (6 spp.) ### ''[[Microberlinia]]'' <small>A. Chev.</small> (2 spp.) ### ''[[Oddoniodendron]]'' <small>De Wild.</small> (5 spp.) ### ''[[Englerodendron]]'' <small>Harms</small> (20 spp.) ### ''[[Julbernardia]]'' <small>Pellegr.</small> (10 spp.) ### ''[[Isoberlinia]]'' <small>Craib & Stapf</small> (5 spp.) ### ''[[Berlinia]]'' <small>Sol. ex Hook.f. & Benth.</small> (20 spp.) ### ''[[Dicymbe]]'' <small>Spruce ex Benth. & Hook.</small> (20 spp.) ### ''[[Polystemonanthus]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Macrolobieae]]''''' <small>Breteler</small> ### ''[[Gilbertiodendron]]'' <small>J. Léonard</small> (39 spp.) ### ''[[Paramacrolobium]]'' <small>J. Léonard</small> (1 sp.) ### ''[[Anthonotha]]'' <small>P. Beauv.</small> (17 spp.) ### ''[[Macrolobium]]'' <small>Schreb.</small> (78 spp.) ## '''Tribus ''[[Amherstiaeae]]''''' <small>Benth.</small> ### ''[[Humboldtia]]'' <small>Vahl</small> (8 spp.) ### ''[[Tamarindus]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ### ''[[Amherstia]]'' <small>Wall.</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Brachystegiae]]''''' <small>Nakai</small> ### ''[[Brachystegia]]'' <small>Benth.</small> (31 spp.) ### ''[[Librevillea]]'' <small>Hoyle</small> (1 sp.) ### ''[[Bikinia]]'' <small>Wieringa</small> (10 spp.) ### ''[[Aphanocalyx]]'' <small>Oliv.</small> (14 spp.) ### ''[[Icuria]]'' <small>Wieringa</small> (1 sp.) ### ''[[Didelotia]]'' <small>Baill.</small> (13 spp.) ### ''[[Cryptosepalum]]'' <small>Benth.</small> (12 spp.) # '''Subfamilia ''[[Duparquetioideae]]''''' <small>Azani et al.</small> ## ''[[Duparquetia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) # '''Subfamilia ''[[Dialioideae]]''''' <small>Azani et al.</small> ## '''Tribus ''[[Dialieae]]''''' <small>Nakai</small> ### '''Subtribus ''[[Dialiinae]]''''' <small>H.S.Irwin & Barneby</small> #### ''[[Zenia]]'' <small>Chun</small> (1 sp.) #### ''[[Dialium]]'' <small>L.</small> (42 spp.) #### ''[[Uittienia]]'' <small>Steenis</small> (1 sp.) #### ''[[Apuleia]]'' <small>Mart.</small> (1 sp.) #### ''[[Koompassia]]'' <small>Maingay ex Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Storckiella]]'' <small>Seem.</small> (4 spp.) #### ''[[Kalappia]]'' <small>Kosterm.</small> (1 sp.) #### ''[[Baudouinia]]'' <small>Baill.</small> (6 spp.) #### ''[[Mendoravia]]'' <small>Capuron</small> (1 sp.) #### ''[[Eligmocarpus]]'' <small>Capuron</small> (1 sp.) #### ''[[Martiodendron]]'' <small>Gleason</small> (5 spp.) #### ''[[Androcalymma]]'' <small>Dwyer</small> (1 sp.) #### ''[[Dicorynia]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### ''[[Distemonanthus]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ### '''Subtribus ''[[Labicheinae]]''''' <small>H. S. Irwin & Barneby</small> #### ''[[Labichea]]'' <small>Gaudich. ex DC.</small> (16 spp.) #### ''[[Petalostylis]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ## '''Tribus ''[[Poeppigieae]]''''' <small>Britton & Rose</small> ### ''[[Poeppigia]]'' <small>C. Presl</small> (2 spp.) # '''Subfamilia ''[[Caesalpinioideae]]''''' <small>DC.</small> ## '''Tribus ''[[Ceratonieae]]''''' <small>Rchb.</small> ### ''[[Arcoa]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ### ''[[Tetrapterocarpon]]'' <small>Humbert</small> (2 spp.) ### ''[[Acrocarpus]]'' <small>Wight ex Arn.</small> (1 sp.) ### ''[[Ceratonia]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ## '''Tribus ''[[Gleditsieae]]''''' <small>Nakai</small> ### ''[[Umtiza]]'' <small>Sim</small> (1 sp.) ### ''[[Gleditsia]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ### ''[[Gymnocladus]]'' <small>Lam.</small> (5 spp.) ## '''Tribus ''[[Pterogyneae]]''''' Legume Phylogeny Working Group ### ''[[Pterogyne]]'' <small>Tul.</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Cassieae]]''''' <small>Bronn</small> ### ''[[Batesia]]'' <small>Spruce ex Benth. & Hook.f.</small> (1 sp.) ### ''[[Vouacapoua]]'' <small>Aubl.</small> (3 spp.) ### ''[[Melanoxylum]]'' <small>Schott</small> (1 sp.) ### ''[[Recordoxylon]]'' <small>Ducke</small> (3 spp.) ### ''[[Chamaecrista]]'' <small>(L.) Moench</small> (371 spp.) ### ''[[Cassia]]'' <small>L.</small> (34 spp.) ### ''[[Senna]]'' <small>Mill.</small> (293 spp.) ## '''Tribus ''[[Caesalpinieae]]''''' <small>Rchb.</small> ### ''[[Stuhlmannia]]'' <small>Taub.</small> (1 sp.) ### ''[[Cordeauxia]]'' <small>Hemsl.</small> (1 sp.) ### ''[[Cenostigma]]'' <small>Tul.</small> (15 spp.) ### ''[[Libidibia]]'' <small>Schltdl.</small> (10 spp.) ### ''[[Balsamocarpon]]'' <small>Clos</small> (1 sp.) ### ''[[Zuccagnia]]'' <small>Cav.</small> (1 sp.) ### ''[[Stenodrepanum]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ### ''[[Hoffmannseggia]]'' <small>Cav.</small> (22 spp.) ### ''[[Erythrostemon]]'' <small>Klotzsch</small> (33 spp.) ### ''[[Pomaria]]'' <small>Cav.</small> (16 spp.) ### ''[[Arquita]]'' <small>Gagnon, G.P.Lewis & C.E.Hughes</small> (5 spp.) ### ''[[Hererolandia]]'' <small>Gagnon & G.P.Lewis</small> (1 sp.) ### ''[[Haematoxylum]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ### ''[[Lophocarpinia]]'' <small>Burkart</small> (1 sp.) ### ''[[Caesalpinia]]'' <small>L.</small> (10 spp.) ### ''[[Denisophytum]]'' <small>R.Vig.</small> (8 spp.) ### ''[[Paubrasilia]]'' <small>Gagnon, H.C.Lima & G.P.Lewis</small> (1 sp.) ### ''[[Coulteria]]'' <small>Kunth</small> (11 spp.) ### ''[[Tara (Plantae)|Tara]]'' <small>Molina</small> (3 spp.) ### ''[[Gelrebia]]'' <small>Gagnon & G. P. Lewis</small> (8 spp.) ### ''[[Hultholia]]'' <small>Gagnon & G. P. Lewis</small> (1 sp.) ### ''[[Guilandina]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ### ''[[Moullava]]'' <small>Adans.</small> (4 spp.) ### ''[[Biancaea]]'' <small>Tod.</small> (7 spp.) ### ''[[Pterolobium]]'' <small>R. Br.</small> (10 spp.) ### ''[[Mezoneuron]]'' <small>Desf.</small> (24 spp.) ### ''[[Ticanto]]'' <small>Adans.</small> (10 spp.) ## '''Tribus ''[[Schizolobieae]]''''' <small>Nakai</small> ### ''[[Schizolobium]]'' <small>Vogel</small> (1 sp.) ### ''[[Bussea]]'' <small>Harms</small> (7 spp.) ### ''[[Peltophorum]]'' <small>Vogel ex Benth.</small> (7 spp.) ### ''[[Parkinsonia]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ### ''[[Conzattia]]'' <small>Rose</small> (3 spp.) ### ''[[Heteroflorum]]'' <small>M.Sousa</small> (1 sp.) ### ''[[Colvillea]]'' <small>Bojer ex Hook.</small> (1 sp.) ### ''[[Delonix]]'' <small>Raf.</small> (12 spp.) ## '''Tribus ''[[Sclerolobieae]]''''' <small>Benth. & Hook.f.</small> ### ''[[Moldenhawera]]'' <small>Schrad.</small> (12 spp.) ### ''[[Diptychandra]]'' <small>Tul.</small> (2 spp.) ### ''[[Arapatiella]]'' <small>Rizzini & A. Mattos</small> (1 sp.) ### ''[[Jacqueshuberia]]'' <small>Ducke</small> (7 spp.) ### ''[[Tachigali]]'' <small>Aubl.</small> (79 spp.) ## '''Tribus ''[[Dimorphandreae]]''''' <small>Benth.</small> ### ''[[Dimorphandra]]'' <small>Schott</small> (27 spp.) ### ''[[Mora]]'' <small>R.H.Schomb. ex Benth.</small> (6 spp.) ### ''[[Stachyothyrsus]]'' <small>Harms</small> (2 spp.) ### ''[[Burkea]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''Campsiandreae''''' Legume Phylogeny Working Group ### ''[[Campsiandra]]'' <small>Benth.</small> (22 spp.) ### ''[[Dinizia]]'' <small>Ducke</small> (2 spp.) ## '''Tribus ''Erythrophleae''''' Legume Phylogeny Working Group ### ''[[Pachyelasma]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ### ''[[Erythrophleum]]'' <small>Afzel. ex G. Don</small> (12 spp.) ## '''Tribus ''[[Mimoseae]]''''' <small>Bronn</small> ### '''Subtribus ''[[Adenantherinae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Pentaclethra]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Tetrapleura]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### ''[[Amblygonocarpus]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) #### ''[[Adenanthera]]'' <small>L.</small> (12 spp.) #### ''[[Pseudoprosopis]]'' <small>Harms</small> (7 spp.) #### ''[[Calpocalyx]]'' <small>Harms</small> (11 spp.) #### ''[[Xylia]]'' <small>Benth.</small> (9 spp.) ### '''Subtribus''' unplaced #### ''[[Sympetalandra]]'' <small>Stapf</small> (5 spp.) #### ''[[Chidlowia]]'' <small>Hoyle</small> (1 sp.) ### '''Subtribus ''Entada''''' clade #### ''[[Piptadeniastrum]]'' <small>Brenan</small> (1 sp.) #### ''[[Aubrevillea]]'' <small>Pellegr.</small> (2 spp.) #### ''[[Entada]]'' <small>Adans.</small> (40 spp.) ### '''Subtribus ''Newtonia''''' grade #### ''[[Anonychium]]'' <small>(Benth.) Schweinf.</small> (1 sp.) #### ''[[Plathymenia]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Fillaeopsis]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) #### ''[[Newtonia]]'' <small>Baill.</small> (16 spp.) ### '''Subtribus ''Prosopis''''' clade #### ''[[Cylicodiscus]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) #### ''[[Indopiptadenia]]'' <small>Brenan</small> (1 sp.) #### ''[[Prosopis]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ## '''Tribus ''Neltuma''''' clade ### ''[[Xerocladia]]'' <small>Harv.</small> (1 sp.) ### ''[[Strombocarpa]]'' <small>A. Gray</small> (10 spp.) ### ''[[Neltuma]]'' <small>Raf.</small> (42 spp.) ### '''Subtribus ''[[Desmanthinae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Lemurodendron]]'' <small>Villiers & Guinet</small> (1 sp.) #### ''[[Neptunia]]'' <small>Lour.</small> (22 spp.) #### ''[[Leucaena]]'' <small>Benth.</small> (24 spp.) #### ''[[Schleinitzia]]'' <small>Warb.</small> (4 spp.) #### ''[[Mezcala]]'' <small>C.E.Hughes & J.L.Contr.</small> (1 sp.) #### ''[[Kanaloa]]'' <small>Lorence & K.R.Wood</small> (1 sp.) #### ''[[Desmanthus]]'' <small>Willd.</small> (24 spp.) #### ''[[Mimozyganthus]]'' <small>Burkart</small> (1 sp.) #### ''[[Prosopidastrum]]'' <small>Burkart</small> (7 spp.) #### ''[[Piptadeniopsis]]'' <small>Burkart</small> (1 sp.) #### ''[[Calliandropsis]]'' <small>H.M.Hern. & P.Guinet</small> (1 sp.) #### ''[[Gagnebina]]'' <small>Neck.</small> (4 spp.) #### ''[[Dichrostachys]]'' <small>(A. DC.) Wight & Arn.</small> (16 spp.) #### ''[[Alantsilodendron]]'' <small>Villiers</small> (9 spp.) ### '''Subtribus ''[[Parkiinae]]''''' <small>Wight & Arn.</small> #### ''[[Vachellia]]'' <small>Wight & Arn.</small> (162 spp.) #### ''[[Anadenanthera]]'' <small>Speg.</small> (2 spp.) #### ''[[Parkia]]'' <small>R. Br.</small> (37 spp.) ## '''Tribus ''Lachesiodendron''''' clade ### ''[[Lachesiodendron]]'' <small>P.G.Ribeiro, L.P.Queiroz & Luckow</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''Stryphnodendron''''' clade ### ''[[Gwilymia]]'' <small>A.G.Lima, Paula-Souza & Scalon</small> (7 spp.) ### ''[[Microlobius]]'' <small>C. Presl</small> (1 sp.) ### ''[[Stryphnodendron]]'' <small>Mart.</small> (28 spp.) ### ''[[Marlimorimia]]'' <small>L.P.Queiroz, L.M.Borges, Marc.F.Simon & P.G.Ribeiro</small> (6 spp.) ### ''[[Naiadendron]]'' <small>A.G.Lima, Paula-Souza & Scalon</small> (1 sp.) ### ''[[Parapiptadenia]]'' <small>Brenan</small> (6 spp.) ### ''[[Pityrocarpa]]'' <small>Britton & Rose</small> (12 spp.) ### '''Subtribus ''Mimosa''''' clade #### ''[[Piptadenia]]'' <small>Benth.</small> (23 spp.) #### ''[[Adenopodia]]'' <small>C. Presl</small> (7 spp.) #### ''[[Mimosa]]'' <small>L.</small> (632 spp.) ### '''Subtribus ''Senegalia''''' grade #### ''[[Senegalia]]'' <small>Raf.</small> (223 spp.) #### ''[[Parasenegalia]]'' <small>Seigler & Ebinger</small> (11 spp.) #### ''[[Pseudosenegalia]]'' <small>Seigler & Ebinger</small> (2 spp.) #### ''[[Mariosousa]]'' <small>Seigler & Ebinger</small> (13 spp.) ### '''Subtribus ''Calliandra''''' clade #### ''[[Acaciella]]'' <small>Britton & Rose</small> (17 spp.) #### ''[[Afrocalliandra]]'' <small>E.R.Souza & L.P.Queiroz</small> (2 spp.) #### ''[[Calliandra]]'' <small>Benth</small>. (150 spp.) ### '''Subtribus ''Zapoteca''''' clade #### ''[[Zapoteca (biljni rod)|Zapoteca]]'' <small>H. M. Hern.</small> (23 spp.) #### ''[[Viguieranthus]]'' <small>Villiers</small> (18 spp.) #### ''[[Faidherbia]]'' <small>A. Chev.</small> (1 sp.) #### ''[[Thailentadopsis]]'' <small>Kosterm.</small> (3 spp.) #### ''[[Sanjappa]]'' <small>E.R.Souza & Krishnaraj</small> (3 spp.) ### '''Subtribus ''Cojoba''''' clade #### ''[[Hesperalbizia]]'' <small>Barneby & J.W.Grimes</small> (1 sp.) #### ''[[Lysiloma]]'' <small>Benth.</small> (9 spp.) #### ''[[Cojoba]]'' <small>Britton & Rose</small> (22 spp.) ### '''Subtribus ''Pithecellobium''''' clade #### ''[[Sphinga]]'' <small>Barneby & J. W. Grimes</small> (3 spp.) #### ''[[Gretheria]]'' <small>Duno & Torke</small> (2 spp.) #### ''[[Ricoa]]'' <small>Duno & Torke</small> (1 sp.) #### ''[[Ebenopsis]]'' <small>Britton & Rose</small> (3 spp.) #### ''[[Painteria]]'' <small>Britton & Rose</small> (2 spp.) #### ''[[Havardia]]'' <small>Small</small> (3 spp.) #### ''[[Pithecellobium]]'' <small>Mart.</small> (23 spp.) ### '''Subtribus ''[[Acaciinae]]''''' <small>Wight & Arn.</small> #### ''[[Wallaceodendron]]'' <small>Koord.</small> (1 sp.) #### ''[[Falcataria]]'' <small>(I.C.Nielsen) Barneby & J.W.Grimes</small> (4 spp.) #### ''[[Serianthes]]'' <small>Benth.</small> (16 spp.) #### ''[[Archidendropsis]]'' <small>I.C.Nielsen</small> (11 spp.) #### ''[[Pararchidendron]]'' <small>I.C.Nielsen</small> (1 sp.) #### ''[[Archidendron]]'' <small>F. Muell.</small> (98 spp.) #### ''[[Heliodendron]]'' <small>Gill.K.Br. & Bayly</small> (3 spp.) #### ''[[Paraserianthes]]'' <small>I. C. Nielsen</small> (1 sp.) #### ''[[Acacia]]'' <small>Mill.</small> (1078 spp.) ### '''Subtribus ''Cedrelinga''''' clade #### ''[[Cedrelinga]]'' <small>Ducke</small> (1 sp.) ### '''Subtribus ''Pseudosamanea''''' clade #### ''[[Pseudosamanea]]'' <small>Harms</small> (3 spp.) ### '''Subtribus ''Jupunba''''' clade #### ''[[Pseudalbizzia]]'' <small>Britton & Rose</small> (17 spp.) #### ''[[Punjuba]]'' <small>Britton & Rose</small> (6 spp.) #### ''[[Hydrochorea]]'' <small>Barneby & J.W.Grimes</small> (11 spp.) #### ''[[Jupunba]]'' <small>Britton & Rose</small> (37 spp.) ### '''Subtribus ''Samanea''''' clade #### ''[[Samanea]]'' <small>(DC.) Merr.</small> (2 spp.) #### ''[[Chloroleucon]]'' <small>(Benth.) Britton & Rose ex Record</small> (11 spp.) ### '''Subtribus ''Albizia''''' clade #### ''[[Boliviadendron]]'' <small>E.R.Souza & C.E.Hughes</small> (1 sp.) #### ''[[Enterolobium]]'' <small>Mart.</small> (8 spp.) #### ''[[Albizia]]'' <small>Durazz.</small> (98 spp.) #### ''[[Cathormion]]'' <small>(Benth.) Hassk.</small> (1 sp.) ### '''Subtribus ''Inga''''' clade #### ''[[Blanchetiodendron]]'' <small>Barneby & J.W.Grimes</small> (1 sp.) #### ''[[Leucochloron]]'' <small>Barneby & J.W.Grimes</small> (4 spp.) #### ''[[Abarema]]'' <small>Pittier</small> (6 spp.) #### ''[[Robrichia]]'' <small>(Barneby & J.W.Grimes) A.R.M.Luz & E.R.Souza</small> (3 spp.) #### ''[[Osodendron]]'' <small>E.J.M. Koenen</small> (3 spp.) #### ''[[Macrosamanea]]'' <small>Britton & Rose ex Britton & Killip</small> (12 spp.) #### ''[[Zygia]]'' <small>P.Browne</small> (64 spp.) #### ''[[Inga (Plantae)|Inga]]'' <small>Mill.</small> (288 spp.) # '''Subfamilia ''[[Papilionoideae]]''''' <small>DC.</small> ## '''''[[Klada ADA|Tribus ADA]]''''' clade ### '''Subtribus ''[[Angylocalycinae]]''''' <small>(Yakovlev) Povydysh</small> #### ''[[Xanthocercis]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) #### ''[[Angylocalyx]]'' <small>Taub.</small> (7 spp.) #### ''[[Castanospermum]]'' <small>A. Cunn.</small> (1 sp.) #### ''[[Alexa (biljni rod)|Alexa]]'' <small>Moq.</small> (11 spp.) ### '''Subtribus ''Dipteryginae''''' ined. #### ''[[Monopteryx]]'' <small>Spruce ex Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Taralea]]'' <small>Aubl.</small> (6 spp.) #### ''[[Pterodon]]'' <small>Vogel</small> (5 spp.) #### ''[[Dipteryx]]'' <small>Schreb.</small> (11 spp.) ### '''Subtribus ''Amburaninae''''' ined. #### ''[[Petaladenium]]'' <small>Ducke</small> (1 sp.) #### ''[[Dussia]]'' <small>Krug & Urb. ex Taub.</small> (10 spp.) #### ''[[Myrospermum]]'' <small>Jacq.</small> (2 spp.) #### ''[[Myrocarpus]]'' <small>Allemão</small> (5 spp.) #### ''[[Myroxylon]]'' <small>L.f.</small> (2 spp.) #### ''[[Amburana]]'' <small>Schwacke & Taub.</small> (3 spp.) #### ''[[Cordyla]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Dupuya]]'' <small>J.H.Kirkbr.</small> (2 spp.) #### ''[[Mildbraediodendron]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) #### ''[[Neoharmsia]]'' <small>R. Vig.</small> (2 spp.) #### ''[[Sakoanala]]'' <small>R. Vig.</small> (2 spp.) ## '''Tribus ''[[Swartzieae]]''''' <small>DC.</small> ### ''[[Trischidium]]'' <small>Tul.</small> (5 spp.) ### ''[[Cyathostegia]]'' <small>(Benth.) Schery</small> (2 spp.) ### ''[[Ateleia]]'' <small>(DC.) D.Dietr.</small> (24 spp.) ### ''[[Bobgunnia]]'' <small>J.H.Kirkbr. & Wiersema</small> (2 spp.) ### ''[[Swartzia]]'' <small>Schreb.</small> (194 spp.) ### ''[[Bocoa]]'' <small>Aubl.</small> (3 spp.) ### ''[[Candolleodendron]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Cladrastideae]]''''' <small>L.Duan & J.Wen</small> ### ''[[Styphnolobium]]'' <small>Schott</small> (9 spp.) ### ''[[Cladrastis]]'' <small>Raf.</small> (6 spp.) ### ''[[Pickeringia]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Amphimanteae]]''''' <small>Pellegr.</small> ### ''[[Amphimas]]'' <small>Pierre ex Dalla Torre & Harms</small> (3 spp.) ## '''Tribus ''Dermatophyllum''''' clade ### ''[[Dermatophyllum]]'' <small>Scheele</small> (6 spp.) ## '''Tribus ''[[Lecointeeae]]''''' <small>M.Yu. Gontsch. & Yakovlev</small> ### ''[[Harleyodendron]]'' <small>R. S. Cowan</small> (1 sp.) ### ''[[Uribea]]'' <small>Dugand & Romero</small> (1 sp.) ### ''[[Holocalyx]]'' <small>Micheli</small> (1 sp.) ### ''[[Lecointea]]'' <small>Ducke</small> (7 spp.) ### ''[[Exostyles]]'' <small>Schott ex Spreng.</small> (4 spp.) ### ''[[Zollernia]]'' <small>Wied-Neuw. & Nees</small> (10 spp.) ## '''Tribus ''Vataireoid''''' clade ### ''[[Sweetia]]'' <small>Spreng.</small> (1 sp.) ### ''[[Vataireopsis]]'' <small>Ducke</small> (4 spp.) ### ''[[Vatairea]]'' <small>Aubl.</small> (8 spp.) ### ''[[Luetzelburgia]]'' <small>Harms</small> (15 spp.) ### '''Subtribus ''[[Andirinae]]''''' <small>Baill.</small> #### ''[[Hymenolobium]]'' <small>Benth. ex Mart.</small> (15 spp.) #### ''[[Andira]]'' <small>Juss.</small> (30 spp.) #### ''[[Aldina]]'' <small>Endl.</small> (18 spp.) #### ''[[Uleanthus]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Ormosieae]]''''' <small>Yakovlev</small> ### '''Subtribus ''Ormosiinae''''' ined. #### ''[[Panurea]]'' <small>Spruce ex Benth. & Hook.f.</small> (2 spp.) #### ''[[Clathrotropis]]'' <small>(Benth.) Harms</small> (3 spp.) #### ''[[Cabari]]'' <small>Gregório & D.B.O.S.Cardoso</small> (4 spp.) #### ''[[Spirotropis]]'' <small>Tul.</small> (1 sp.) #### ''[[Ormosia]]'' <small>G. Jacks</small>. (135 spp.) ### '''Subtribus ''[[Camoensiinae]]''''' <small>Yakovlev</small> #### ''[[Camoensia]]'' <small>Welw. ex Benth. & Hook.f.</small> (2 spp.) #### ''[[Pericopsis]]'' <small>Thwaites</small> (4 spp.) ## '''Tribus''' neopisan ### ''[[Orphanodendron]]'' <small>Barneby & J. W. Grimes</small> (2 spp.) ## '''Tribus ''[[Diplotropideae]]''''' <small>Yakovlev</small> ### '''Subtribus ''Diplotropidinae''''' ined. #### ''[[Bowdichia]]'' <small>Kunth</small> (2 spp.) #### ''[[Leptolobium]]'' <small>Vogel</small> (12 spp.) #### ''[[Guianodendron]]'' <small>Sch. Rodr. & A. M. G. Azevedo</small> (1 sp.) #### ''[[Staminodianthus]]'' <small>D.B.O.S. Cardoso & H.C.Lima</small> (3 spp.) #### ''[[Diplotropis]]'' <small>Benth.</small> (10 spp.) ### '''Subtribus ''[[Brongniartiinae]]''''' <small>Benth. & Hook.f.</small> #### ''[[Haplormosia]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) #### ''[[Poecilanthe]]'' <small>Benth.</small> (9 spp.) #### ''[[Amphiodon]]'' <small>Huber</small> (1 sp.) #### ''[[Tabaroa]]'' <small>L.P.Queiroz, G.P.Lewis & M.F.Wojc.</small> (1 sp.) #### ''[[Harpalyce]]'' <small>Moc. & Sessé ex DC.</small> (40 spp.) #### ''[[Limadendron]]'' <small>Meireles & A.M.G.Azevedo</small> (2 spp.) #### ''[[Behaimia]]'' <small>Griseb.</small> (1 sp.) #### ''[[Cyclolobium]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Brongniartia]]'' <small>Kunth</small> (62 spp.) #### ''[[Templetonia]]'' <small>R. Br.</small> (13 spp.) #### ''[[Cristonia]]'' <small>J. H. Ross</small> (2 spp.) #### ''[[Plagiocarpus]]'' <small>Benth.</small> (7 spp.) #### ''[[Lamprolobium]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### ''[[Thinicola]]'' <small>J. H. Ross</small> (1 sp.) #### ''[[Hovea]]'' <small>R. Br.</small> (38 spp.) ## '''Tribus ''[[Sophoreae]]''''' <small>Spreng. ex DC.</small> ### ''[[Bolusanthus]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ### ''[[Platycelyphium]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ### ''[[Dicraeopetalum]]'' <small>Harms</small> (3 spp.) ### ''[[Maackia]]'' <small>Rupr. & Maxim.</small> (9 spp.) ### ''[[Baptisia]]'' <small>Vent.</small> (17 spp.) ### ''[[Thermopsis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ### ''[[Piptanthus]]'' <small>Sweet</small> (2 spp.) ### ''[[Anagyris]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ### ''[[Ammopiptanthus]]'' <small>S. H. Cheng</small> (2 spp.) ### ''[[Sophora]]'' <small>L.</small> (62 spp.) ### ''[[Ammodendron]]'' <small>Fisch. ex DC.</small> (4 spp.) ### ''[[Salweenia]]'' <small>Baker f.</small> (2 spp.) ## '''Tribus ''[[Euchresteae]]''''' <small>H. Ohashi</small> ### ''[[Euchresta]]'' <small>Benn.</small> (4 spp.) ## '''Tribus ''[[Podalyrieae]]''''' <small>Benth.</small> ### ''[[Cadia]]'' <small>Forssk.</small> (8 spp.) ### ''[[Xiphotheca]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (10 spp.) ### ''[[Virgilia]]'' <small>Lam.</small> (2 spp.) ### ''[[Stirtonanthus]]'' <small>B.-E. van Wyk & A.L.Schutte</small> (3 spp.) ### ''[[Podalyria]]'' <small>Lam. ex Willd.</small> (17 spp.) ### ''[[Liparia]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ### ''[[Priestleya]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) ### ''[[Cyclopia]]'' <small>Vent.</small> (26 spp.) ### ''[[Calpurnia]]'' <small>E. Mey.</small> (8 spp.) ### ''[[Amphithalea]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (43 spp.) ## '''Tribus ''[[Crotalarieae]]''''' <small>Hutch.</small> ### ''[[Euchlora]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (1 sp.) ### ''[[Bolusia]]'' <small>Benth.</small> (8 spp.) ### ''[[Crotalaria]]'' <small>L.</small> (708 spp.) ### ''[[Ezoloba]]'' <small>B.-E. van Wyk & Boatwr.</small> (1 sp.) ### ''[[Leobordea]]'' <small>Delile</small> (50 spp.) ### ''[[Listia]]'' <small>E. Mey.</small> (7 spp.) ### ''[[Lotononis]]'' <small>(DC.) Eckl. & Zeyh.</small> (96 spp.) ### ''[[Pearsonia]]'' <small>Dümmer</small> (13 spp.) ### ''[[Rothia]]'' <small>Pers.</small> (2 spp.) ### ''[[Robynsiophyton]]'' <small>R. Wilczek</small> (1 sp.) ### ''[[Aspalathus]]'' <small>L.</small> (296 spp.) ### ''[[Lebeckia]]'' <small>Thunb.</small> (12 spp.) ### ''[[Wiborgiella]]'' <small>Boatwr. & B.-E. van Wyk</small> (10 spp.) ### ''[[Rafnia]]'' <small>Thunb.</small> (21 spp.) ### ''[[Calobota]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (16 spp.) ### ''[[Wiborgia]]'' <small>Thunb.</small> (10 spp.) ## '''Tribus ''[[Genisteae]]''''' <small>Bronn</small> ### ''[[Oberholzeria]]'' <small>Swanepoel, M.M.le Roux, M.F.Wojc. & A.E. van Wyk</small> (1 sp.) ### ''[[Melolobium]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (15 spp.) ### ''[[Dichilus]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ### ''[[Polhillia]]'' <small>C. H. Stirt.</small> (12 spp.) ### ''[[Argyrolobium]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (91 spp.) ### ''[[Lupinus]]'' <small>L.</small> (535 spp.) ### ''[[Anarthrophyllum]]'' <small>Benth.</small> (15 spp.) ### ''[[Sellocharis]]'' <small>Taub.</small> (1 sp.) ### ''[[Adenocarpus]]'' <small>DC.</small> (19 spp.) ### ''[[Cytisophyllum]]'' <small>O. Láng</small> (1 sp.) ### ''[[Petteria]]'' <small>C. Presl</small> (1 sp.) ### ''[[Laburnum]]'' <small>Fabr.</small> (2 spp.) ### ''[[Podocytisus]]'' <small>Boiss. & Heldr.</small> (1 sp.) ### ''[[Cytisus]]'' <small>L.</small> (75 spp.) ### ''[[Calicotome]]'' <small>Link</small> (5 spp.) ### ''[[Erinacea]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ### ''[[Genista]]'' <small>L.</small> (153 spp.) ### ''[[Spartium]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ### ''[[Stauracanthus]]'' <small>Link</small> (3 spp.) ### ''[[Ulex]]'' <small>L.</small> (14 spp.) ## '''Tribus ''[[Amorpheae]]''''' <small>Boriss.</small> ### ''[[Psorothamnus]]'' <small>Rydb.</small> (10 spp.) ### ''[[Dalea]]'' <small>L.</small> (189 spp.) ### ''[[Marina (biljni rod)|Marina]]'' <small>Liebm.</small> (41 spp.) ### ''[[Apoplanesia]]'' <small>C. Presl</small> (2 spp.) ### ''[[Amorpha (Plantae)|Amorpha]]'' <small>L.</small> (16 spp.) ### ''[[Parryella]]'' <small>Torr. & A. Gray ex A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Errazurizia]]'' <small>Phil.</small> (3 spp.) ### ''[[Pictarena]]'' <small>Becklund</small> (1 sp.) ### ''[[Eysenhardtia]]'' <small>Kunth</small> (13 spp.) ## '''Tribus ''[[Dalbergieae]]''''' <small>DC.</small> ### '''Subtribus ''[[Adesmiinae]]''''' <small>Benth. & Hook.f.</small> #### ''[[Adesmia]]'' <small>DC.</small> (212 spp.) ### '''Subtribus ''[[Poiretiinae]]''''' <small>Burkart</small> #### ''[[Amicia]]'' <small>Kunth</small> (7 spp.) #### ''[[Zornia]]'' <small>J. F. Gmel.</small> (92 spp.) #### ''[[Poiretia]]'' <small>Vent.</small> (12 spp.) #### ''[[Nissolia]]'' <small>Jacq.</small> (32 spp.) ### '''Subtribus''' Clade nov. #### ''[[Weberbauerella]]'' <small>Ulbr.</small> (3 spp.) ### '''Subtribus ''[[Ormocarpinae]]''''' <small>Rudd</small> #### ''[[Diphysa]]'' <small>Jacq.</small> (21 spp.) #### ''[[Zygocarpum]]'' <small>Thulin & Lavin</small> (6 spp.) #### ''[[Pictetia]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) #### ''[[Ormocarpum]]'' <small>P. Beauv.</small> (23 spp.) #### ''[[Ormocarpopsis]]'' <small>R. Vig.</small> (8 spp.) #### ''[[Peltiera]]'' <small>Labat & Du Puy</small> (1 sp.) ### '''Subtribus ''[[Aeschynomeninae]]''''' <small>Benth. & Hook.f.</small> #### ''[[Aeschynomene]]'' <small>L.</small> (114 spp.) #### ''[[Soemmeringia]]'' <small>Mart.</small> (1 sp.) #### ''[[Geissaspis]]'' <small>Wight & Arn.</small> (2 spp.) #### ''[[Cyclocarpa]]'' <small>Afzel. ex Baker</small> (1 sp.) #### ''[[Smithia]]'' <small>Aiton</small> (23 spp.) #### ''[[Kotschya]]'' <small>Endl.</small> (30 spp.) #### ''[[Humularia]]'' <small>P. A. Duvign.</small> (33 spp.) #### ''[[Bryaspis]]'' <small>P. A. Duvign.</small> (2 spp.) ### '''Subtribus ''[[Dalbergiinae]]''''' <small>Wight & Arn.</small> #### ''[[Dalbergia]]'' <small>L.f.</small> (286 spp.) #### ''[[Ctenodon]]'' <small>Baill.</small> (67 spp.) #### ''[[Machaerium]]'' <small>Pers.</small> (132 spp.) ## '''Tribus ''[[Pterocarpeae]]''''' <small>Hutch.</small> ### '''Subtribus ''[[Discolobiinae]]''''' <small>Burkart</small> #### ''[[Riedeliella]]'' <small>Harms</small> (3 spp.) #### ''[[Discolobium]]'' <small>Benth.</small> (6 spp.) ### '''Subtribus ''[[Geoffroeinae]]''''' <small>Wight & Arn.</small> #### ''[[Cascaronia]]'' <small>Griseb.</small> (1 sp.) #### ''[[Geoffroea]]'' <small>Jacq.</small> (3 spp.) #### ''[[Fissicalyx]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Fiebrigiella]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) #### ''[[Chapmannia]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (7 spp.) #### ''[[Stylosanthes]]'' <small>Sw.</small> (49 spp.) #### ''[[Arachis]]'' <small>L.</small> (83 spp.) ### '''Subtribus''' nov. #### ''[[Grazielodendron]]'' <small>H. C. Lima</small> (1 sp.) #### ''[[Platymiscium]]'' <small>Vogel</small> (19 spp.) ### '''Subtribus ''[[Bryinae]]''''' <small>B.G.Schub.</small> #### ''[[Cranocarpus]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Brya]]'' <small>P. Browne</small> (7 spp.) #### ''[[Phylacium]]'' <small>Benn.</small> (2 spp.) #### ''[[Neocollettia]]'' <small>Hemsl.</small> (1 sp.) ### '''Subtribus ''Acosmiinae''''' ined. #### ''[[Acosmium]]'' <small>Schott</small> (3 spp.) ### '''Subtribus ''[[Pterocarpinae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Platypodium]]'' <small>Vogel</small> (1 sp.) #### ''[[Inocarpus]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (3 spp.) #### ''[[Maraniona]]'' <small>C. E. Hughes, G. P. Lewis, Daza & Reynel</small> (1 sp.) #### ''[[Tipuana]]'' <small>(Benth.) Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Ramorinoa]]'' <small>Speg.</small> (1 sp.) #### ''[[Centrolobium]]'' <small>Mart. ex Benth.</small> (7 spp.) #### ''[[Paramachaerium]]'' <small>Ducke</small> (5 spp.) #### ''[[Etaballia]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Pterocarpus]]'' <small>Jacq.</small> (37 spp.) ## '''Tribus ''[[Baphiae]]''''' <small>Yakovlev</small> ### ''[[Dalhousiea]]'' <small>Graham ex Benth.</small> (2 spp.) ### ''[[Airyantha]]'' <small>Brummitt</small> (2 spp.) ### ''[[Leucomphalos]]'' <small>Benth. ex Planch.</small> (4 spp.) ### ''[[Bowringia]]'' <small>Champ. ex Benth.</small> (1 sp.) ### ''[[Baphia]]'' <small>Afzel. ex Lodd.</small> (51 spp.) ### ''[[Baphiastrum]]'' <small>Harms</small> (2 spp.) ### ''[[Baphiopsis]]'' <small>Benth. ex Baker</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Hypocalypteae]]''''' <small>A. L. Schutte</small> ### ''[[Hypocalyptus]]'' <small>Thunb.</small> (3 spp.) ## '''Tribus ''[[Bossiaeeae]]''''' <small>Hutch.</small> ### ''[[Gompholobium]]'' <small>Sm.</small> (48 spp.) ### ''[[Sphaerolobium]]'' <small>Sm.</small> (21 spp.) ### ''[[Erichsenia]]'' <small>Hemsl.</small> (1 sp.) ### ''[[Viminaria]]'' <small>Sm.</small> (1 sp.) ### ''[[Daviesia]]'' <small>Sm.</small> (131 spp.) ### ''[[Goodia]]'' <small>Salisb.</small> (6 spp.) ### ''[[Paragoodia]]'' <small>I. Thomps.</small> (1 sp.) ### ''[[Bossiaea]]'' <small>Vent.</small> (77 spp.) ### ''[[Platylobium]]'' <small>Sm.</small> (9 spp.) ### ''[[Muelleranthus]]'' <small>Hutch.</small> (4 spp.) ### ''[[Ptychosema]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ### ''[[Aenictophyton]]'' <small>A. T. Lee</small> (2 spp.) ### '''Subtribus ''[[Mirbeliinae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Leptosema]]'' <small>Benth.</small> (13 spp.) #### ''[[Jacksonia]]'' <small>R. Br.</small> (77 spp.) #### ''[[Loricobbia]]'' <small>R. L. Barrett, Clugston & Orthia</small> (6 spp.) #### ''[[Latrobea]]'' <small>Meisn.</small> (8 spp.) #### ''[[Urodon]]'' <small>Turcz.</small> (2 spp.) #### ''[[Phyllota]]'' <small>(DC.) Benth.</small> (11 spp.) #### ''[[Euchilopsis]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Aotus]]'' <small>Sm.</small> (17 spp.) #### ''[[Podolobium]]'' <small>R. Br.</small> (6 spp.) #### ''[[Callistachys]]'' <small>Vent.</small> (6 spp.) #### ''[[Gastrolobium]]'' <small>R. Br.</small> (109 spp.) #### ''[[Oxylobium]]'' <small>Andrews</small> (4 spp.) #### ''[[Chorizema]]'' <small>Labill.</small> (23 spp.) #### ''[[Mirbelia]]'' <small>Sm. in Kon. & Sims</small> (28 spp.) #### ''[[Dillwynia]]'' <small>Sm.</small> (28 spp.) #### ''[[Euchilus]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) #### ''[[Jennata]]'' <small>R. L. Barrett, Clugston & Orthia</small> (7 spp.) #### ''[[Grievea]]'' <small>R. L. Barrett, Clugston & Orthia</small> (2 spp.) #### ''[[Stonesiella]]'' <small>Crisp & P. H. Weston</small> (1 sp.) #### ''[[Almaleea]]'' <small>Crisp & P. H. Weston</small> (5 spp.) #### ''[[Eutaxia]]'' <small>R. Br.</small> (20 spp.) #### ''[[Pultenaea]]'' <small>Sm.</small> (127 spp.) #### ''[[Isotropis]]'' <small>Benth.</small> (16 spp.) ## '''Tribus ''''[[Indigofereae]]''''''' <small>Benth.</small> ### ''[[Phylloxylon]]'' <small>Baill.</small> (7 spp.) ### ''[[Indigofera]]'' <small>L.</small> (749 spp.) ### ''[[Cyamopsis]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ### ''[[Indigastrum]]'' <small>Jaub. & Spach</small> (8 spp.) ### ''[[Rhynchotropis]]'' <small>Harms</small> (2 spp.) ### ''[[Microcharis]]'' <small>Benth.</small> (36 spp.) ## '''Tribus Basal Millettioids''' (BMP group) ### ''[[Schefflerodendron]]'' <small>Harms</small> (4 spp.) ### ''[[Dewevrea]]'' <small>Micheli</small> (1 sp.) ### ''[[Craibia]]'' <small>Dunn</small> (9 spp.) ### ''[[Disynstemon]]'' <small>R. Vig.</small> (1 sp.) ### ''[[Aganope]]'' <small>Miq.</small> (12 spp.) ### ''[[Burkilliodendron]]'' <small>Sastry</small> (1 sp.) ### ''[[Ostryocarpus]]'' <small>Hook.f.</small> (2 spp.) ### ''[[Dalbergiella]]'' <small>Baker f.</small> (3 spp.) ### ''[[Austrosteenisia]]'' <small>R. Geesink</small> (4 spp.) ### ''[[Platycyamus]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) ### ''[[Kunstleria]]'' <small>Prain ex King</small> (8 spp.) ### ''[[Craspedolobium]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Abreae]]''''' <small>Hutch.</small> ### '''Subtribus ''[[Abrinae]]''''' <small>Wight & Arn. ex Endl.</small> #### ''[[Abrus]]'' <small>Adans.</small> (17 spp.) ### '''Subtribus ''[[Diocleinae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Canavalia]]'' <small>DC.</small> (73 spp.) #### ''[[Camptosema]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (12 spp.) #### ''[[Galactia]]'' <small>P. Browne</small> (118 spp.) #### ''[[Lackeya]]'' <small>Fortunato, L. P. Queiroz & G. P. Lewis</small> (2 spp.) #### ''[[Collaea]]'' <small>DC.</small> (7 spp.) #### ''[[Cratylia]]'' <small>Mart. ex Benth.</small> (6 spp.) #### ''[[Cymbosema]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Cleobulia]]'' <small>Mart. ex Benth.</small> (4 spp.) #### ''[[Dioclea]]'' <small>Kunth</small> (14 spp.) #### ''[[Macropsychanthus]]'' <small>Harms</small> (51 spp.) ### '''Subtribus ''[[Clitoriinae]]''''' <small>DC.</small> #### ''[[Clitoria]]'' <small>L.</small> (65 spp.) #### ''[[Centrosema]]'' <small>(DC.) Benth.</small> (44 spp.) #### ''[[Periandra]]'' <small>Mart. ex Benth.</small> (7 spp.) #### ''[[Clitoriopsis]]'' <small>R. Wilczek</small> (1 sp.) #### ''[[Apios]]'' <small>Fabr.</small> (7 spp.) ### '''Subtribus ''[[Ophrestiinae]]''''' <small>J. A. Lackey</small> #### ''[[Cruddasia]]'' <small>Prain</small> (5 spp.) #### ''[[Ophrestia]]'' <small>H. M. L. Forbes</small> (14 spp.) #### ''[[Pseuderiosema]]'' <small>Hauman</small> (5 spp.) ## '''Tribus ''[[Millettieae]]''''' <small>Miq.</small> ### ''[[Leptoderris]]'' <small>Dunn</small> (25 spp.) ### ''[[Philenoptera]]'' <small>Fenzl</small> (12 spp.) ### ''[[Platysepalum]]'' <small>Welw. ex Baker</small> (12 spp.) ### ''[[Imbralyx]]'' <small>R. Geesink</small> (10 spp.) ### ''[[Antheroporum]]'' <small>Gagnep.</small> (5 spp.) ### ''[[Huchimingia]]'' <small>Z. Q. Song & Shi J. Li</small> (5 spp.) ### ''[[Hesperothamnus]]'' <small>Brandegee</small> (5 spp.) ### ''[[Apurimacia]]'' <small>Harms</small> (2 spp.) ### ''[[Tephrosia]]'' <small>Pers.</small> (364 spp.) ### ''[[Ptycholobium]]'' <small>Harms</small> (3 spp.) ### ''[[Requienia]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ### ''[[Pyranthus]]'' <small>Du Puy & Labat</small> (6 spp.) ### ''[[Mundulea]]'' <small>(DC.) Benth.</small> (12 spp.) ### ''[[Chadsia]]'' <small>Bojer</small> (9 spp.) ### ''[[Derris]]'' <small>Lour.</small> (64 spp.) ### ''[[Ohashia]]'' <small>X. Y. Zhu & R. P. Zhang</small> (1 sp.) ### ''[[Sylvichadsia]]'' <small>Du Puy & Labat</small> (4 spp.) ### ''[[Pongamiopsis]]'' <small>R. Vig.</small> (5 spp.) ### ''[[Piscidia]]'' <small>L.</small> (7 spp.) ### ''[[Millettia]]'' <small>Wight & Arn.</small> (181 spp.) ### ''[[Pongamia]]'' <small>Vent.</small> (1 sp.) ### ''[[Fordia]]'' <small>Hemsl. ex Forbes & Hemsl.</small> (9 spp.) ### ''[[Ibatiria]]'' <small>W. E. Cooper</small> (1 sp.) ### ''[[Deguelia]]'' <small>Aubl.</small> (23 spp.) ### ''[[Brachypterum]]'' <small>(Wight & Arn.) Benth.</small> (14 spp.) ### ''[[Muellera]]'' <small>L.f.</small> (31 spp.) ### ''[[Dahlstedtia]]'' <small>Malme</small> (16 spp.) ### ''[[Lonchocarpus]]'' <small>Kunth</small> (157 spp.) ## '''Tribus ''[[Desmodieae]]''''' <small>Hutch.</small> ### '''Subtribus ''[[Lespedezinae]]''''' <small>(Hutch.) B. G. Schub.</small> #### ''[[Lespedeza]]'' <small>Michx.</small> (45 spp.) #### ''[[Kummerowia]]'' <small>Schindl.</small> (2 spp.) #### ''[[Campylotropis]]'' <small>Bunge</small> (42 spp.) ### '''Subtribus ''[[Desmodiinae]]''''' <small>Benth. & Hook.f.</small> #### ''[[Hylodesmum]]'' <small>H. Ohashi & R. R. Mill</small> (16 spp.) #### ''[[Trifidacanthus]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudarthria]]'' <small>Wight & Arn.</small> (7 spp.) #### ''[[Pleurolobus]]'' <small>J. St.-Hil.</small> (6 spp.) #### ''[[Polhillides]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Maekawaea]]'' <small>H. Ohashi & K.H. Ohashi</small> (3 spp.) #### ''[[Desmodium]]'' <small>Desv.</small> (174 spp.) #### ''[[Pedleya]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Pullenia]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Murtonia]]'' <small>Craib</small> (1 sp.) #### ''[[Bouffordia]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Desmodiopsis]]'' <small>(Schindl.) H. Ohashi & K. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Huangtcia]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (2 spp.) #### ''[[Oxytes]]'' <small>(Schindl.) H. Ohashi & K. Ohashi</small> (4 spp.) #### ''[[Tateishia]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (3 spp.) #### ''[[Sohmaea]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (7 spp.) #### ''[[Grona]]'' <small>Lour.</small> (49 spp.) #### ''[[Daprainia]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Puhuaea]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (2 spp.) #### ''[[Sunhangia]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (6 spp.) #### ''[[Ototropis]]'' <small>Nees</small> (8 spp.) #### ''[[Codariocalyx]]'' <small>Hassk.</small> (2 spp.) #### ''[[Leptodesmia]]'' <small>(Benth.) Benth.</small> (4 spp.) #### ''[[Pycnospora]]'' <small>R. Br. ex Wight & Arn.</small> (1 sp.) #### ''[[Mecopus]]'' <small>Benn.</small> (1 sp.) #### ''[[Alysicarpus]]'' <small>Neck.</small> (36 spp.) #### ''[[Desmodiastrum]]'' <small>(Prain) A. Pramanik & Thoth.</small> (4 spp.) #### ''[[Melliniella]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) #### ''[[Eleiotis]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### ''[[Hegnera]]'' <small>Schindl.</small> (1 sp.) #### ''[[Uraria]]'' <small>Desv.</small> (20 spp.) #### ''[[Urariopsis]]'' <small>Schindl.</small> (2 spp.) #### ''[[Christia]]'' <small>Moench</small> (11 spp.) #### ''[[Ougeinia]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllodium]]'' <small>(DC.) Gagnep.</small> (9 spp.) #### ''[[Tadehagi]]'' <small>H. Ohashi</small> (7 spp.) #### ''[[Akschindlium]]'' <small>H. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Droogmansia]]'' <small>De Wild.</small> (22 spp.) #### ''[[Dendrolobium]]'' <small>(Wight & Arn.) Benth.</small> (18 spp.) #### ''[[Phyllodium]]'' <small>Desv.</small> (7 spp.) #### ''[[Ohwia]]'' <small>H. Ohashi</small> (2 spp.) #### ''[[Hanslia]]'' <small>Schindl.</small> (1 sp.) #### ''[[Nephrodesmus]]'' <small>Schindl.</small> (4 spp.) #### ''[[Arthroclianthus]]'' <small>Baill.</small> (13 spp.) #### ''[[Monarthrocarpus]]'' <small>Merr.</small> (2 spp.) ### '''Subtribus ''[[Kennediinae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Shuteria]]'' <small>Wight & Arn.</small> (4 spp.) #### ''[[Afroamphica]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Kennedia]]'' <small>Vent.</small> (15 spp.) #### ''[[Hardenbergia]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Vandasina]]'' <small>Rauschert</small> (1 sp.) ### '''Subtribus''' nov. #### ''[[Haymondia]]'' <small>A. N. Egan & B. Pan</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Phaseoleae]]''''' <small>DC.</small> ### '''Subtribus Basal ''Phaseoleae''''' #### ''[[Butea]]'' <small>J. Koenig ex Roxb.</small> (3 spp.) #### ''[[Spatholobus]]'' <small>Hassk.</small> (34 spp.) #### ''[[Meizotropis]]'' <small>Voigt</small> (1 sp.) ### '''Subtribus ''[[Cajaninae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Flemingia]]'' <small>Roxb. ex W. T. Aiton</small> (40 spp.) #### ''[[Dunbaria]]'' <small>Wight & Arn.</small> (20 spp.) #### ''[[Cajanus]]'' <small>DC.</small> (33 spp.) #### ''[[Rhynchosia]]'' <small>Lour.</small> (259 spp.) #### ''[[Nomismia]]'' <small>Wight & Arn.</small> (1 sp.) #### ''[[Bolusafra]]'' <small>Kuntze</small> (1 sp.) #### ''[[Eriosema]]'' <small>(DC.) G. Don</small> (172 spp.) #### ''[[Adenodolichos]]'' <small>Harms</small> (23 spp.) #### ''[[Paracalyx]]'' <small>Ali</small> (5 spp.) ### '''Subtribus ''[[Erythrininae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Erythrina]]'' <small>L.</small> (123 spp.) #### ''[[Rhodopis]]'' <small>Urb</small> (3 spp.) #### ''[[Mucuna]]'' <small>Adans.</small> (118 spp.) #### ''[[Cochlianthus]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### ''[[Psophocarpus]]'' <small>Neck.</small> (9 spp.) #### ''[[Dysolobium]]'' <small>(Benth.) Prain</small> (6 spp.) #### ''[[Otoptera]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### ''[[Decorsea]]'' <small>R. Vig.</small> (6 spp.) ### '''Subtribus''' nov. #### ''[[Strongylodon]]'' <small>Vogel</small> (16 spp.) ### '''Subtribus ''[[Phaseolinae]]''''' <small>Bronn</small> #### ''[[Sphenostylis]]'' <small>E. Mey.</small> (7 spp.) #### ''[[Nesphostylis]]'' <small>Verdc.</small> (3 spp.) #### ''[[Alistilus]]'' <small>N. E. Br.</small> (3 spp.) #### ''[[Austrodolichos]]'' <small>Verdc.</small> (1 sp.) #### ''[[Wajira]]'' <small>Thulin</small> (5 spp.) #### ''[[Macrotyloma]]'' <small>(Wight & Arn.) Verdc.</small> (24 spp.) #### ''[[Dolichos]]'' <small>L.</small> (68 spp.) #### ''[[Dipogon]]'' <small>Liebm.</small> (1 sp.) #### ''[[Lablab]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) #### ''[[Spathionema]]'' <small>Taub.</small> (1 sp.) #### ''[[Physostigma]]'' <small>Balf.</small> (5 spp.) #### ''[[Vatovaea]]'' <small>Chiov. ex Chiarugi</small> (1 sp.) #### ''[[Cochliasanthus]]'' <small>Trew</small> (1 sp.) #### ''[[Vigna]]'' <small>Savi</small> (108 spp.) #### ''[[Oxyrhynchus]]'' <small>Brandegee</small> (4 spp.) #### ''[[Phaseolus]]'' <small>L.</small> (81 spp.) #### ''[[Ramirezella]]'' <small>Rose</small> (8 spp.) #### ''[[Condylostylis]]'' <small>Piper</small> (2 spp.) #### ''[[Ancistrotropis]]'' <small>A. Delgado</small> (6 spp.) #### ''[[Delgadoana]]'' <small>U.B.Deshmukh, M.B.Shende, E.S.Reddy & Mungole</small> (1 sp.) #### ''[[Sigmoidotropis]]'' <small>(Piper) A.Delgado</small> (8 spp.) #### ''[[Helicotropis]]'' <small>A.Delgado</small> (3 spp.) #### ''[[Leptospron]]'' <small>(Benth. & Hook.f.) A.Delgado</small> (2 spp.) #### ''[[Macroptilium]]'' <small>(Benth.) Urb.</small> (23 spp.) #### ''[[Dolichopsis]]'' <small>Hassl.</small> (2 spp.) #### ''[[Mysanthus]]'' <small>G.P.Lewis & A.Delgado</small> (1 sp.) #### ''[[Oryxis]]'' <small>A.Delgado & G.P.Lewis</small> (1 sp.) #### ''[[Strophostyles]]'' <small>Elliott</small> (3 spp.) ### '''Subtribus ''[[Glycininae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Mastersia]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### ''[[Diphyllarium]]'' <small>Gagnep.</small> (1 sp.) #### ''[[Toxicopueraria]]'' <small>A. N. Egan & B. Pan</small> (2 spp.) #### ''[[Cologania]]'' <small>Kunth</small> (16 spp.) #### ''[[Harashuteria]]'' <small>K. Ohashi & H. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Neorautanenia]]'' <small>Schinz</small> (3 spp.) #### ''[[Herpyza]]'' <small>Sauvalle</small> (1 sp.) #### ''[[Pachyrhizus]]'' <small>A. Rich. ex DC.</small> (5 spp.) #### ''[[Calopogonium]]'' <small>Desv.</small> (8 spp.) #### ''[[Neonotonia]]'' <small>Lackey</small> (2 spp.) #### ''[[Teyleria]]'' <small>Backer</small> (3 spp.) #### ''[[Pseudovigna]]'' <small>(Harms) Verdc.</small> (3 spp.) #### ''[[Eminia]]'' <small>Taub.</small> (4 spp.) #### ''[[Pseudeminia]]'' <small>Verdc.</small> (4 spp.) #### ''[[Sinodolichos]]'' <small>Verdc.</small> (2 spp.) #### ''[[Neustanthus]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Weizhia]]'' <small>G.Y.Li, Z.H.Chen, K.W.Jiang & B.Pan bis</small> (1 sp.) #### ''[[Dumasia]]'' <small>DC.</small> (11 spp.) #### ''[[Ladeania]]'' <small>A. N. Egan & Reveal</small> (2 spp.) #### ''[[Rupertia]]'' <small>Grimes</small> (3 spp.) #### ''[[Pediomelum]]'' <small>Rydb.</small> (25 spp.) #### ''[[Cullen]]'' <small>Medik.</small> (35 spp.) #### ''[[Orbexilum]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) #### ''[[Bituminaria]]'' <small>Heist. ex Fabr.</small> (11 spp.) #### ''[[Hoita]]'' <small>Rydb.</small> (3 spp.) #### ''[[Psoralea]]'' <small>L.</small> (118 spp.) #### ''Psoralea'' s. l. (8 spp.) #### ''[[Glycine]]'' <small>L.</small> (27 spp.) #### ''[[Amphicarpaea]]'' <small>Elliott</small> (3 spp.) #### ''[[Teramnus]]'' <small>P. Browne</small> (8 spp.) #### ''[[Nogra]]'' <small>Merr.</small> (4 spp.) #### ''[[Pueraria]]'' <small>DC.</small> (16 spp.) ## '''Tribus ''[[Loteae]]''''' <small>DC.</small> ### ''[[Podolotus]]'' <small>Royle ex Benth.</small> (1 sp.) ### ''[[Coronilla]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ### ''[[Securigera]]'' <small>DC.</small> (13 spp.) ### ''[[Scorpiurus]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ### ''[[Hippocrepis]]'' <small>L.</small> (35 spp.) ### ''[[Pseudolotus]]'' <small>Rech.f.</small> (1 sp.) ### ''[[Antopetitia]]'' <small>A. Rich.</small> (1 sp.) ### ''[[Anthyllis]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ### ''[[Hymenocarpos]]'' <small>Savi</small> (4 spp.) ### ''[[Lotus]]'' <small>L.</small> (127 spp.) ### ''[[Tripodion]]'' <small>Medik.</small> (1 sp.) ### ''[[Cytisopsis]]'' <small>Jaub. & Spach</small> (2 spp.) ### ''[[Hammatolobium]]'' <small>Fenzl</small> (2 spp.) ### ''[[Hosackia]]'' <small>Douglas ex Benth.</small> (12 spp.) ### ''[[Ornithopus]]'' <small>L.</small> (6 spp.) ### ''[[Acmispon]]'' <small>Raf.</small> (35 spp.) ### ''[[Kebirita]]'' <small>Kramina & D. D. Sokoloff</small> (1 sp.) ### ''[[Dorycnopsis]]'' <small>Boiss.</small> (1 sp.) ### ''[[Antopetitia]]'' <small>A. Rich.</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Sesbanieae]]''''' <small>Hutch.</small> ### ''[[Sesbania]]'' <small>Scop.</small> (59 spp.) ## '''Tribus ''[[Robinieae]]''''' <small>Hutch.</small> ### ''[[Hebestigma]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ### ''[[Lennea]]'' <small>Klotzsch</small> (3 spp.) ### ''[[Olneya]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Coursetia]]'' <small>DC.</small> (39 spp.) ### ''[[Sphinctospermum]]'' <small>Rose</small> (1 sp.) ### ''[[Genistidium]]'' <small>I. M. Johnst.</small> (1 sp.) ### ''[[Robinia]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ### ''[[Poissonia]]'' <small>Baill.</small> (5 spp.) ### ''[[Peteria]]'' <small>A. Gray</small> (4 spp.) ### ''[[Gliricidia]]'' <small>Kunth</small> (4 spp.) ### ''[[Hybosema]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ### ''[[Poitea]]'' <small>Vent.</small> (12 spp.) ## '''Tribus ''Adinobotryeae''''' ined. ### ''[[Adinobotrys]]'' <small>Dunn</small> (4 spp.) ## '''Tribus ''[[Glycyrrhizeae]]''''' <small>Rydb.</small> ### ''[[Glycyrrhiza]]'' <small>L.</small> (16 spp.) ## '''Tribus ''[[Wisterieae]]''''' <small>X. Y. Zhu</small> ### ''[[Sarcodum]]'' <small>Lour.</small> (3 spp.) ### ''[[Endosamara]]'' <small>R. Geesink</small> (1 sp.) ### ''[[Sigmoidala]]'' <small>J. Compton & Schrire</small> (1 sp.) ### ''[[Nanhaia]]'' <small>J. Compton & Schrire</small> (2 spp.) ### ''[[Wisteriopsis]]'' <small>J. Compton & Schrire</small> (5 spp.) ### ''[[Callerya]]'' <small>Endl.</small> (13 spp.) ### ''[[Villosocallerya]]'' <small>L. Duan, J. Compton & Schrire</small> (1 sp.) ### ''[[Serawaia]]'' <small>J. Compton & Schrire</small> (1 sp.) ### ''[[Whitfordiodendron]]'' <small>Elmer</small> (4 spp.) ### ''[[Kanburia]]'' <small>J. Compton, Mattapha, Sirich. & Schrire</small> (2 spp.) ### ''[[Afgekia]]'' <small>Craib</small> (2 spp.) ### ''[[Padbruggea]]'' <small>Miq.</small> (3 spp.) ### ''[[Austrocallerya]]'' <small>J. Compton & Schrire</small> (3 spp.) ### ''[[Wisteria]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) ## '''Tribus ''[[Galegeae]]''''' <small>Bronn</small> ### '''Subtribus ''[[Astragalinae]]''''' <small>DC.</small> #### ''[[Gueldenstaedtia]]'' <small>Fisch.</small> (4 spp.) #### ''[[Chesneya]]'' <small>Endl.</small> (38 spp.) #### ''[[Caragana]]'' <small>Fabr.</small> (87 spp.) #### ''[[Astragalus]]'' <small>L.</small> (3071 spp.) #### ''[[Calophaca]]'' <small>Fisch.</small> (9 spp.) #### ''[[Chesniella]]'' <small>Boriss.</small> (7 spp.) #### ''[[Erophaca]]'' <small>Boiss.</small> (1 sp.) #### ''[[Tibetia]]'' <small>(Ali) H. P. Tsui</small> (6 spp.) #### ''[[Oxytropis]]'' <small>DC.</small> (577 spp.) ### '''Subtribus ''[[Hedysarinae]]''''' <small>J. Presl</small> #### ''[[Alhagi]]'' <small>Gagnebin</small> (4 spp.) #### ''[[Hedysarum]]'' <small>L.</small> (217 spp.) #### ''[[Taverniera]]'' <small>DC.</small> (14 spp.) #### ''[[Ebenus]]'' <small>L.</small> (21 spp.) #### ''[[Sulla]]'' <small>Medik.</small> (7 spp.) #### ''[[Eversmannia]]'' <small>Bunge</small> (4 spp.) #### ''[[Corethrodendron]]'' <small>Fisch. & Basiner</small> (5 spp.) #### ''[[Onobrychis]]'' <small>Mill.</small> (203 spp.) ### '''Subtribus ''[[Coluteinae]]''''' <small>Benth. & Hook.f.</small> #### Podlechiella <small>Maassoumi & Kaz. Osaloo</small> (1 sp.) #### ''[[Streblorrhiza]]'' <small>Endl.</small> (1 sp.) #### ''[[Carmichaelia]]'' <small>R. Br.</small> (24 spp.) #### ''[[Willdampia]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) #### ''[[Clianthus]]'' <small>Banks & Sol. ex G. Don</small> (2 spp.) #### ''[[Montigena]]'' <small>Heenan</small> (1 sp.) #### ''[[Swainsona]]'' <small>Salisb.</small> (86 spp.) #### ''[[Phyllolobium]]'' <small>Fisch.</small> (24 spp.) #### ''[[Lessertia]]'' <small>DC.</small> (61 spp.) #### ''[[Sphaerophysa]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### ''[[Oreophysa]]'' <small>(Bunge ex Boiss.) Bornm.</small> (1 sp.) #### ''[[Smirnowia]]'' <small>Bunge</small> (1 sp.) #### ''[[Eremosparton]]'' <small>Fisch. & C. A. Mey.</small> (3 spp.) #### ''[[Colutea]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ### '''Subtribus ''[[Parochetinae]]''''' <small>Yakovlev</small> #### ''[[Parochetus]]'' <small>Buch.-Ham. ex D. Don</small> (2 spp.) ### '''Subtribus ''[[Galeginae]]''''' <small>Bronn</small> #### ''[[Galega]]'' <small>L.</small> (8 spp.) ## '''Tribus ''[[Cicereae]]''''' <small>Alef.</small> ### ''[[Cicer]]'' <small>L.</small> (45 spp.) ## '''Tribus ''[[Trifolieae]]''''' <small>Endl.</small> ### ''[[Trifolium]]'' <small>L.</small> (286 spp.) ## '''Tribus ''[[Fabeae]]''''' <small>Rchb.</small> ### ''[[Vicia]]'' <small>L.</small> (230 spp.) ### ''[[Ervilia]]'' <small>Link</small> (9 spp.) ### ''[[Ervum]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Lathyrus]]'' <small>L.</small> (181 spp.) ## '''Tribus ''[[Ononideae]]''''' <small>Rouy</small> ### ''[[Ononis]]'' <small>L.</small> (89 spp.) ## '''Tribus ''[[Trigonelleae]]''''' <small>O. E. Schulz</small> ### ''[[Trigonella]]'' <small>L.</small> (106 spp.) ### ''[[Melilotus]]'' <small>Mill.</small> (23 spp.) ### ''[[Medicago]]'' <small>L.</small> (85 spp.) }} == Fosili == * ''[[Buzekia]]'' † * ''[[Leguminosites]]'' † == Zanimljivosti == [[Datoteka:Genista at Kap Kamenjak June 2022.jpg|250px|mini|desno|[[Brnistra]]]] * [[2016.]] godina bila je, prema izboru [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine Ujedinjenih naroda]], Međunarodna godina mahunarki.<ref> {{eng oznaka}} [http://www.un.org/en/sections/observances/international-years/index.html Ujedinjeni narodi], Promatranja: ''UN-ove međunarodne godine'', 29. travnja 2016.(pristupljeno 1. siječnja 2017.) </ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Porodice bobolikih]] [[Kategorija:Mahunarke| ]] td6gjd4zggmw9hlme0v130i7yrcr17b 7431057 7431053 2026-04-16T19:42:54Z Zeljko 1196 /* Potporodice i rodovi */ 7431057 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Mahunarke | slika = Sa kidneybeans.jpg | slika_širina = | slika_opis = Plod [[grah mahunar|graha mahunara]] | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = '''Fabaceae''' | familia_autorstvo = [[John Lindley|Lindl.]] | razdioba_stupanj = Potporodice | razdioba = [[Caesalpinioideae]]<br> [[Mimosoideae]]<br> [[Faboideae]] }} '''Mahunarke''' (lepirnjače, bobovke; [[latinski|lat.]] ''Fabaceae'' ili ''Leguminosae'') je porodica biljaka, koju čini oko 730 rodova s 19500 vrsta. Biljke ove porodice najčešće zovemo mahunarkama (zbog karakterističnog ploda - mahune) ili lepirnjačama (zbog izgleda cvijeta). U ovu porodicu spada veliki broj ekonomski važnih biljaka - [[grah mahunar]], [[grašak]], [[soja]], [[Bob (mahunarka)|bob]], [[kikiriki]], [[rogač]]; kao i pojedine ukrasne - [[akacija]], [[mimoza]], [[albicija]]. Porodica je obično podijeljena u tri potporodice (''[[Caesalpinioideae]]'', ''[[Mimosoideae]]'', ''[[Papilionoideae]]'' ili ''[[Faboideae]]''), iako se ponekad smatraju zasebnim porodicama (''Caesalpiniaceae'', ''Mimosaceae'', ''Papilionaceae'' ili ''Fabaceae''). Dvije od tri potporodicee, ''Mimosoideae'' i ''Papilionoideae'', podržane su kao prirodne grupe, dok Caesalpiniodeae nije.<ref>[https://www.sciencedirect.com/topics/agricultural-and-biological-sciences/caesalpinioideae Caesalpinioideae], pristupljeno 19. listopada 2023.</ref> Nekadašnja porodica ''[[Mimosaceae]]'' ([[mimozovke]]), i kasnija potporodica ''[[Mimosoideae]]'', danas su neopriznate, i sinonimi su za ''[[Caesalpinioideae]]'' ([[sapanovke]]). == Opis == Fabaceae, također zvane Leguminosae, porodica su cvjetnica (angiospermi), unutar reda ''[[Fabales]]''. ''Fabaceae'', koja je treća najveća porodica među kritosjemenjačama nakon ''[[Orchidaceae]]'' (porodica orhideja) i ''[[Asteraceae]]'' (porodica glavočika), sastoji se od više od 700 rodova i oko 20 000 vrsta drveća, grmlja, loze i zeljastog bilja te je rasprostranjena diljem svijeta. Današnja je podjela na 6 potporodica: ''[[Cercidoideae]]'', ''[[Detarioideae]]'', ''[[Duparquetioideae]]'', ''[[Dialioideae]]'', ''[[Caesalpinioideae]]'' i ''[[Papilionoideae]]''. == Potporodice i rodovi == {{stupci|3| '''Familia ''Fabaceae''''' <small>Lindl.</small> (22369 spp.) # '''Subfamilia ''[[Cercidoideae]]''''' <small>Azani et al.</small> ## '''Tribus ''[[Cercideae]]''''' <small>Bronn</small> ### ''[[Cercis]]'' <small>L.</small> (10 spp.) ## '''Tribus ''[[Bauhinieae]]''''' <small>Benth.</small> ### ''[[Adenolobus]]'' <small>(Harv. ex Benth. & Hook.f.) Torre & Hillc.</small> (2 spp.) ### ''[[Griffonia]]'' <small>Baill.</small> (4 spp.) ### ''[[Gigasiphon]]'' <small>Drake</small> (5 spp.) ### ''[[Tournaya]]'' <small>A.Schmitz</small> (1 sp.) ### ''[[Tylosema]]'' <small>(Schweinf.) Torre & Hillc.</small> (5 spp.) ### ''[[Barklya]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ### ''[[Schnella]]'' <small>Raddi</small> (47 spp.) ### ''[[Lysiphyllum]]'' <small>(Benth.) de Wit</small> (8 spp.) ### ''[[Cheniella]]'' <small>R. Clark & Mackinder</small> (16 spp.) ### ''[[Phanera]]'' <small>Lour.</small> (114 spp.) ### ''[[Piliostigma]]'' <small>Hochst.</small> (6 spp.) ### ''[[Brenierea]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ### ''[[Bauhinia]]'' <small>L.</small> (170 spp.) # '''Subfamilia ''[[Detarioideae]]''''' <small>Burmeist.</small> ## '''Tribus ''[[Cynometreae]]''''' <small>Benth.</small> ### ''[[Cynometra]]'' <small>L.</small> (94 spp.) ### ''Cynometra'' s. lat. (19 spp.) ### [[Micklethwaitia]] <small>G. P. Lewis & Schrire</small> (1 sp.) ### ''[[Zenkerella]]'' <small>Taub.</small> (5 spp.) ### ''[[Lebruniodendron]]'' <small>J. Léonard</small> (1 sp.) ### ''[[Scorodophloeus]]'' <small>Harms</small> (3 spp.) ### ''[[Leonardoxa]]'' <small>Aubrév.</small> (2 spp.) ### ''[[Schotia]]'' <small>Jacq.</small> (4 spp.) ### ''[[Normandiodendron]]'' <small>J. Léonard</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Daniellieae]]''''' <small>Nakai</small> ### ''[[Loesenera]]'' <small>Harms</small> (4 spp.) ### ''[[Annea]]'' <small>Mackinder & Wieringa</small> (2 spp.) ### ''[[Hymenostegia]]'' <small>(Benth.) Harms</small> (14 spp.) ### ''[[Gabonius]]'' <small>Mackinder & Wieringa</small> (1 sp.) ### ''[[Talbotiella]]'' <small>Baker f.</small> (9 spp.) ### ''[[Plagiosiphon]]'' <small>Harms</small> (5 spp.) ### ''[[Neochevalierodendron]]'' <small>J. Léonard</small> (1 sp.) ### ''[[Eurypetalum]]'' <small>Harms</small> (3 spp.) ### ''[[Lysidice]]'' <small>Hance</small> (2 spp.) ### ''[[Saraca]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ### ''[[Leucostegane]]'' <small>Prain</small> (2 spp.) ### ''[[Endertia]]'' <small>Steenis & de Wit</small> (1 sp.) ### ''[[Daniellia]]'' <small>Benn.</small> (10 spp.) ### ''[[Afzelia]]'' <small>Sm.</small> (11 spp.) ### ''[[Intsia]]'' <small>Thouars</small> (2 spp.) ### ''[[Brodriguesia]]'' <small>R. S. Cowan</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''Hymenaea''''' group ### ''[[Peltogyne]]'' <small>Vogel</small> (26 spp.) ### ''[[Hymenaea]]'' <small>L.</small> (23 spp.) ### ''[[Ecuadendron]]'' <small>D. A. Neill</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Apalatoeae]]''''' <small>Nakai</small> ### ''[[Crudia]]'' <small>Schreb.</small> (48 spp.) ### ''[[Neoapaloxylon]]'' <small>Rauschert</small> (3 spp.) ### ''[[Brandzeia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) ### ''[[Prioria]]'' <small>Griseb.</small> (15 spp.) ### ''[[Augouardia]]'' <small>Pellegr.</small> (1 sp.) ### ''[[Stemonocoleus]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ### ''[[Hardwickia]]'' <small>Roxb.</small> (1 sp.) ### ''[[Colophospermum]]'' <small>J. Léonard</small> (1 sp.) ### ''[[Guibourtia]]'' <small>Benn.</small> (14 spp.) ## '''Tribus ''[[Detarieae]]''''' <small>DC.</small> ### ''[[Goniorrhachis]]'' <small>Taub</small> (1 sp.) ### ''[[Gilletiodendron]]'' <small>Vermoesen</small> (5 spp.) ### ''[[Tessmannia]]'' <small>Harms</small> (13 spp.) ### ''[[Baikiaea]]'' <small>Benth.</small> (6 spp.) ### ''[[Hylodendron]]'' <small>Taub.</small> (1 sp.) ### ''[[Sindora]]'' <small>Miq.</small> (20 spp.) ### ''[[Sindoropsis]]'' <small>J. Léonard</small> (1 sp.) ### ''[[Copaifera]]'' <small>L.</small> (42 spp.) ### ''[[Detarium]]'' <small>Juss.</small> (3 spp.) ## '''Tribus ''[[Browneeae]]''''' <small>Rchb.</small> ### ''[[Barnebydendron]]'' <small>J. H. Kirkbr.</small> (1 sp.) ### ''[[Eperua]]'' <small>Aubl.</small> (19 spp.) ### ''[[Paloue]]'' <small>Aubl.</small> (16 spp.) ### ''[[Brachycylix]]'' <small>(Harms) R. S. Cowan</small> (1 sp.) ### ''[[Heterostemon]]'' <small>Desf.</small> (8 spp.) ### ''[[Brownea]]'' <small>Jacq.</small> (20 spp.) ### ''[[Browneopsis]]'' <small>Huber</small> (8 spp.) ## '''Tribus ''Berlinia''''' group ### ''[[Michelsonia]]'' <small>Hauman</small> (2 spp.) ### ''[[Tetraberlinia]]'' <small>(Harms) Hauman</small> (6 spp.) ### ''[[Microberlinia]]'' <small>A. Chev.</small> (2 spp.) ### ''[[Oddoniodendron]]'' <small>De Wild.</small> (5 spp.) ### ''[[Englerodendron]]'' <small>Harms</small> (20 spp.) ### ''[[Julbernardia]]'' <small>Pellegr.</small> (10 spp.) ### ''[[Isoberlinia]]'' <small>Craib & Stapf</small> (5 spp.) ### ''[[Berlinia]]'' <small>Sol. ex Hook.f. & Benth.</small> (20 spp.) ### ''[[Dicymbe]]'' <small>Spruce ex Benth. & Hook.</small> (20 spp.) ### ''[[Polystemonanthus]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Macrolobieae]]''''' <small>Breteler</small> ### ''[[Gilbertiodendron]]'' <small>J. Léonard</small> (39 spp.) ### ''[[Paramacrolobium]]'' <small>J. Léonard</small> (1 sp.) ### ''[[Anthonotha]]'' <small>P. Beauv.</small> (17 spp.) ### ''[[Macrolobium]]'' <small>Schreb.</small> (78 spp.) ## '''Tribus ''[[Amherstiaeae]]''''' <small>Benth.</small> ### ''[[Humboldtia]]'' <small>Vahl</small> (8 spp.) ### ''[[Tamarindus]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ### ''[[Amherstia]]'' <small>Wall.</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Brachystegiae]]''''' <small>Nakai</small> ### ''[[Brachystegia]]'' <small>Benth.</small> (31 spp.) ### ''[[Librevillea]]'' <small>Hoyle</small> (1 sp.) ### ''[[Bikinia]]'' <small>Wieringa</small> (10 spp.) ### ''[[Aphanocalyx]]'' <small>Oliv.</small> (14 spp.) ### ''[[Icuria]]'' <small>Wieringa</small> (1 sp.) ### ''[[Didelotia]]'' <small>Baill.</small> (13 spp.) ### ''[[Cryptosepalum]]'' <small>Benth.</small> (12 spp.) # '''Subfamilia ''[[Duparquetioideae]]''''' <small>Azani et al.</small> ## ''[[Duparquetia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) # '''Subfamilia ''[[Dialioideae]]''''' <small>Azani et al.</small> ## '''Tribus ''[[Dialieae]]''''' <small>Nakai</small> ### '''Subtribus ''[[Dialiinae]]''''' <small>H.S.Irwin & Barneby</small> #### ''[[Zenia]]'' <small>Chun</small> (1 sp.) #### ''[[Dialium]]'' <small>L.</small> (42 spp.) #### ''[[Uittienia]]'' <small>Steenis</small> (1 sp.) #### ''[[Apuleia]]'' <small>Mart.</small> (1 sp.) #### ''[[Koompassia]]'' <small>Maingay ex Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Storckiella]]'' <small>Seem.</small> (4 spp.) #### ''[[Kalappia]]'' <small>Kosterm.</small> (1 sp.) #### ''[[Baudouinia]]'' <small>Baill.</small> (6 spp.) #### ''[[Mendoravia]]'' <small>Capuron</small> (1 sp.) #### ''[[Eligmocarpus]]'' <small>Capuron</small> (1 sp.) #### ''[[Martiodendron]]'' <small>Gleason</small> (5 spp.) #### ''[[Androcalymma]]'' <small>Dwyer</small> (1 sp.) #### ''[[Dicorynia]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### ''[[Distemonanthus]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ### '''Subtribus ''[[Labicheinae]]''''' <small>H. S. Irwin & Barneby</small> #### ''[[Labichea]]'' <small>Gaudich. ex DC.</small> (16 spp.) #### ''[[Petalostylis]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ## '''Tribus ''[[Poeppigieae]]''''' <small>Britton & Rose</small> ### ''[[Poeppigia]]'' <small>C. Presl</small> (2 spp.) # '''Subfamilia ''[[Caesalpinioideae]]''''' <small>DC.</small> ## '''Tribus ''[[Ceratonieae]]''''' <small>Rchb.</small> ### ''[[Arcoa]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ### ''[[Tetrapterocarpon]]'' <small>Humbert</small> (2 spp.) ### ''[[Acrocarpus]]'' <small>Wight ex Arn.</small> (1 sp.) ### ''[[Ceratonia]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ## '''Tribus ''[[Gleditsieae]]''''' <small>Nakai</small> ### ''[[Umtiza]]'' <small>Sim</small> (1 sp.) ### ''[[Gleditsia]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ### ''[[Gymnocladus]]'' <small>Lam.</small> (5 spp.) ## '''Tribus ''[[Pterogyneae]]''''' Legume Phylogeny Working Group ### ''[[Pterogyne]]'' <small>Tul.</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Cassieae]]''''' <small>Bronn</small> ### ''[[Batesia]]'' <small>Spruce ex Benth. & Hook.f.</small> (1 sp.) ### ''[[Vouacapoua]]'' <small>Aubl.</small> (3 spp.) ### ''[[Melanoxylum]]'' <small>Schott</small> (1 sp.) ### ''[[Recordoxylon]]'' <small>Ducke</small> (3 spp.) ### ''[[Chamaecrista]]'' <small>(L.) Moench</small> (371 spp.) ### ''[[Cassia]]'' <small>L.</small> (34 spp.) ### ''[[Senna]]'' <small>Mill.</small> (293 spp.) ## '''Tribus ''[[Caesalpinieae]]''''' <small>Rchb.</small> ### ''[[Stuhlmannia]]'' <small>Taub.</small> (1 sp.) ### ''[[Cordeauxia]]'' <small>Hemsl.</small> (1 sp.) ### ''[[Cenostigma]]'' <small>Tul.</small> (15 spp.) ### ''[[Libidibia]]'' <small>Schltdl.</small> (10 spp.) ### ''[[Balsamocarpon]]'' <small>Clos</small> (1 sp.) ### ''[[Zuccagnia]]'' <small>Cav.</small> (1 sp.) ### ''[[Stenodrepanum]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ### ''[[Hoffmannseggia]]'' <small>Cav.</small> (22 spp.) ### ''[[Erythrostemon]]'' <small>Klotzsch</small> (33 spp.) ### ''[[Pomaria]]'' <small>Cav.</small> (16 spp.) ### ''[[Arquita]]'' <small>Gagnon, G.P.Lewis & C.E.Hughes</small> (5 spp.) ### ''[[Hererolandia]]'' <small>Gagnon & G.P.Lewis</small> (1 sp.) ### ''[[Haematoxylum]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ### ''[[Lophocarpinia]]'' <small>Burkart</small> (1 sp.) ### ''[[Caesalpinia]]'' <small>L.</small> (10 spp.) ### ''[[Denisophytum]]'' <small>R.Vig.</small> (8 spp.) ### ''[[Paubrasilia]]'' <small>Gagnon, H.C.Lima & G.P.Lewis</small> (1 sp.) ### ''[[Coulteria]]'' <small>Kunth</small> (11 spp.) ### ''[[Tara (Plantae)|Tara]]'' <small>Molina</small> (3 spp.) ### ''[[Gelrebia]]'' <small>Gagnon & G. P. Lewis</small> (8 spp.) ### ''[[Hultholia]]'' <small>Gagnon & G. P. Lewis</small> (1 sp.) ### ''[[Guilandina]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ### ''[[Moullava]]'' <small>Adans.</small> (4 spp.) ### ''[[Biancaea]]'' <small>Tod.</small> (7 spp.) ### ''[[Pterolobium]]'' <small>R. Br.</small> (10 spp.) ### ''[[Mezoneuron]]'' <small>Desf.</small> (24 spp.) ### ''[[Ticanto]]'' <small>Adans.</small> (10 spp.) ## '''Tribus ''[[Schizolobieae]]''''' <small>Nakai</small> ### ''[[Schizolobium]]'' <small>Vogel</small> (1 sp.) ### ''[[Bussea]]'' <small>Harms</small> (7 spp.) ### ''[[Peltophorum]]'' <small>Vogel ex Benth.</small> (7 spp.) ### ''[[Parkinsonia]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ### ''[[Conzattia]]'' <small>Rose</small> (3 spp.) ### ''[[Heteroflorum]]'' <small>M.Sousa</small> (1 sp.) ### ''[[Colvillea]]'' <small>Bojer ex Hook.</small> (1 sp.) ### ''[[Delonix]]'' <small>Raf.</small> (12 spp.) ## '''Tribus ''[[Sclerolobieae]]''''' <small>Benth. & Hook.f.</small> ### ''[[Moldenhawera]]'' <small>Schrad.</small> (12 spp.) ### ''[[Diptychandra]]'' <small>Tul.</small> (2 spp.) ### ''[[Arapatiella]]'' <small>Rizzini & A. Mattos</small> (1 sp.) ### ''[[Jacqueshuberia]]'' <small>Ducke</small> (7 spp.) ### ''[[Tachigali]]'' <small>Aubl.</small> (79 spp.) ## '''Tribus ''[[Dimorphandreae]]''''' <small>Benth.</small> ### ''[[Dimorphandra]]'' <small>Schott</small> (27 spp.) ### ''[[Mora]]'' <small>R.H.Schomb. ex Benth.</small> (6 spp.) ### ''[[Stachyothyrsus]]'' <small>Harms</small> (2 spp.) ### ''[[Burkea]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''Campsiandreae''''' Legume Phylogeny Working Group ### ''[[Campsiandra]]'' <small>Benth.</small> (22 spp.) ### ''[[Dinizia]]'' <small>Ducke</small> (2 spp.) ## '''Tribus ''Erythrophleae''''' Legume Phylogeny Working Group ### ''[[Pachyelasma]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ### ''[[Erythrophleum]]'' <small>Afzel. ex G. Don</small> (12 spp.) ## '''Tribus ''[[Mimoseae]]''''' <small>Bronn</small> ### '''Subtribus ''[[Adenantherinae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Pentaclethra]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Tetrapleura]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### ''[[Amblygonocarpus]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) #### ''[[Adenanthera]]'' <small>L.</small> (12 spp.) #### ''[[Pseudoprosopis]]'' <small>Harms</small> (7 spp.) #### ''[[Calpocalyx]]'' <small>Harms</small> (11 spp.) #### ''[[Xylia]]'' <small>Benth.</small> (9 spp.) ### '''Subtribus''' unplaced #### ''[[Sympetalandra]]'' <small>Stapf</small> (5 spp.) #### ''[[Chidlowia]]'' <small>Hoyle</small> (1 sp.) ### '''Subtribus ''Entada''''' clade #### ''[[Piptadeniastrum]]'' <small>Brenan</small> (1 sp.) #### ''[[Aubrevillea]]'' <small>Pellegr.</small> (2 spp.) #### ''[[Entada]]'' <small>Adans.</small> (40 spp.) ### '''Subtribus ''Newtonia''''' grade #### ''[[Anonychium]]'' <small>(Benth.) Schweinf.</small> (1 sp.) #### ''[[Plathymenia]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Fillaeopsis]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) #### ''[[Newtonia]]'' <small>Baill.</small> (16 spp.) ### '''Subtribus ''Prosopis''''' clade #### ''[[Cylicodiscus]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) #### ''[[Indopiptadenia]]'' <small>Brenan</small> (1 sp.) #### ''[[Prosopis]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ## '''Tribus ''Neltuma''''' clade ### ''[[Xerocladia]]'' <small>Harv.</small> (1 sp.) ### ''[[Strombocarpa]]'' <small>A. Gray</small> (10 spp.) ### ''[[Neltuma]]'' <small>Raf.</small> (42 spp.) ### '''Subtribus ''[[Desmanthinae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Lemurodendron]]'' <small>Villiers & Guinet</small> (1 sp.) #### ''[[Neptunia]]'' <small>Lour.</small> (22 spp.) #### ''[[Leucaena]]'' <small>Benth.</small> (24 spp.) #### ''[[Schleinitzia]]'' <small>Warb.</small> (4 spp.) #### ''[[Mezcala]]'' <small>C.E.Hughes & J.L.Contr.</small> (1 sp.) #### ''[[Kanaloa]]'' <small>Lorence & K.R.Wood</small> (1 sp.) #### ''[[Desmanthus]]'' <small>Willd.</small> (24 spp.) #### ''[[Mimozyganthus]]'' <small>Burkart</small> (1 sp.) #### ''[[Prosopidastrum]]'' <small>Burkart</small> (7 spp.) #### ''[[Piptadeniopsis]]'' <small>Burkart</small> (1 sp.) #### ''[[Calliandropsis]]'' <small>H.M.Hern. & P.Guinet</small> (1 sp.) #### ''[[Gagnebina]]'' <small>Neck.</small> (4 spp.) #### ''[[Dichrostachys]]'' <small>(A. DC.) Wight & Arn.</small> (16 spp.) #### ''[[Alantsilodendron]]'' <small>Villiers</small> (9 spp.) ### '''Subtribus ''[[Parkiinae]]''''' <small>Wight & Arn.</small> #### ''[[Vachellia]]'' <small>Wight & Arn.</small> (162 spp.) #### ''[[Anadenanthera]]'' <small>Speg.</small> (2 spp.) #### ''[[Parkia]]'' <small>R. Br.</small> (37 spp.) ## '''Tribus ''Lachesiodendron''''' clade ### ''[[Lachesiodendron]]'' <small>P.G.Ribeiro, L.P.Queiroz & Luckow</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''Stryphnodendron''''' clade ### ''[[Gwilymia]]'' <small>A.G.Lima, Paula-Souza & Scalon</small> (7 spp.) ### ''[[Microlobius]]'' <small>C. Presl</small> (1 sp.) ### ''[[Stryphnodendron]]'' <small>Mart.</small> (28 spp.) ### ''[[Marlimorimia]]'' <small>L.P.Queiroz, L.M.Borges, Marc.F.Simon & P.G.Ribeiro</small> (6 spp.) ### ''[[Naiadendron]]'' <small>A.G.Lima, Paula-Souza & Scalon</small> (1 sp.) ### ''[[Parapiptadenia]]'' <small>Brenan</small> (6 spp.) ### ''[[Pityrocarpa]]'' <small>Britton & Rose</small> (12 spp.) ### '''Subtribus ''Mimosa''''' clade #### ''[[Piptadenia]]'' <small>Benth.</small> (23 spp.) #### ''[[Adenopodia]]'' <small>C. Presl</small> (7 spp.) #### ''[[Mimosa]]'' <small>L.</small> (632 spp.) ### '''Subtribus ''Senegalia''''' grade #### ''[[Senegalia]]'' <small>Raf.</small> (223 spp.) #### ''[[Parasenegalia]]'' <small>Seigler & Ebinger</small> (11 spp.) #### ''[[Pseudosenegalia]]'' <small>Seigler & Ebinger</small> (2 spp.) #### ''[[Mariosousa]]'' <small>Seigler & Ebinger</small> (13 spp.) ### '''Subtribus ''Calliandra''''' clade #### ''[[Acaciella]]'' <small>Britton & Rose</small> (17 spp.) #### ''[[Afrocalliandra]]'' <small>E.R.Souza & L.P.Queiroz</small> (2 spp.) #### ''[[Calliandra]]'' <small>Benth</small>. (150 spp.) ### '''Subtribus ''Zapoteca''''' clade #### ''[[Zapoteca (biljni rod)|Zapoteca]]'' <small>H. M. Hern.</small> (23 spp.) #### ''[[Viguieranthus]]'' <small>Villiers</small> (18 spp.) #### ''[[Faidherbia]]'' <small>A. Chev.</small> (1 sp.) #### ''[[Thailentadopsis]]'' <small>Kosterm.</small> (3 spp.) #### ''[[Sanjappa]]'' <small>E.R.Souza & Krishnaraj</small> (3 spp.) ### '''Subtribus ''Cojoba''''' clade #### ''[[Hesperalbizia]]'' <small>Barneby & J.W.Grimes</small> (1 sp.) #### ''[[Lysiloma]]'' <small>Benth.</small> (9 spp.) #### ''[[Cojoba]]'' <small>Britton & Rose</small> (22 spp.) ### '''Subtribus ''Pithecellobium''''' clade #### ''[[Sphinga]]'' <small>Barneby & J. W. Grimes</small> (3 spp.) #### ''[[Gretheria]]'' <small>Duno & Torke</small> (2 spp.) #### ''[[Ricoa]]'' <small>Duno & Torke</small> (1 sp.) #### ''[[Ebenopsis]]'' <small>Britton & Rose</small> (3 spp.) #### ''[[Painteria]]'' <small>Britton & Rose</small> (2 spp.) #### ''[[Havardia]]'' <small>Small</small> (3 spp.) #### ''[[Pithecellobium]]'' <small>Mart.</small> (23 spp.) ### '''Subtribus ''[[Acaciinae]]''''' <small>Wight & Arn.</small> #### ''[[Wallaceodendron]]'' <small>Koord.</small> (1 sp.) #### ''[[Falcataria]]'' <small>(I.C.Nielsen) Barneby & J.W.Grimes</small> (4 spp.) #### ''[[Serianthes]]'' <small>Benth.</small> (16 spp.) #### ''[[Archidendropsis]]'' <small>I.C.Nielsen</small> (11 spp.) #### ''[[Pararchidendron]]'' <small>I.C.Nielsen</small> (1 sp.) #### ''[[Archidendron]]'' <small>F. Muell.</small> (98 spp.) #### ''[[Heliodendron]]'' <small>Gill.K.Br. & Bayly</small> (3 spp.) #### ''[[Paraserianthes]]'' <small>I. C. Nielsen</small> (1 sp.) #### ''[[Acacia]]'' <small>Mill.</small> (1078 spp.) ### '''Subtribus ''Cedrelinga''''' clade #### ''[[Cedrelinga]]'' <small>Ducke</small> (1 sp.) ### '''Subtribus ''Pseudosamanea''''' clade #### ''[[Pseudosamanea]]'' <small>Harms</small> (3 spp.) ### '''Subtribus ''Jupunba''''' clade #### ''[[Pseudalbizzia]]'' <small>Britton & Rose</small> (17 spp.) #### ''[[Punjuba]]'' <small>Britton & Rose</small> (6 spp.) #### ''[[Hydrochorea]]'' <small>Barneby & J.W.Grimes</small> (11 spp.) #### ''[[Jupunba]]'' <small>Britton & Rose</small> (37 spp.) ### '''Subtribus ''Samanea''''' clade #### ''[[Samanea]]'' <small>(DC.) Merr.</small> (2 spp.) #### ''[[Chloroleucon]]'' <small>(Benth.) Britton & Rose ex Record</small> (11 spp.) ### '''Subtribus ''Albizia''''' clade #### ''[[Boliviadendron]]'' <small>E.R.Souza & C.E.Hughes</small> (1 sp.) #### ''[[Enterolobium]]'' <small>Mart.</small> (8 spp.) #### ''[[Albizia]]'' <small>Durazz.</small> (98 spp.) #### ''[[Cathormion]]'' <small>(Benth.) Hassk.</small> (1 sp.) ### '''Subtribus ''Inga''''' clade #### ''[[Blanchetiodendron]]'' <small>Barneby & J.W.Grimes</small> (1 sp.) #### ''[[Leucochloron]]'' <small>Barneby & J.W.Grimes</small> (4 spp.) #### ''[[Abarema]]'' <small>Pittier</small> (6 spp.) #### ''[[Robrichia]]'' <small>(Barneby & J.W.Grimes) A.R.M.Luz & E.R.Souza</small> (3 spp.) #### ''[[Osodendron]]'' <small>E.J.M. Koenen</small> (3 spp.) #### ''[[Macrosamanea]]'' <small>Britton & Rose ex Britton & Killip</small> (12 spp.) #### ''[[Zygia]]'' <small>P.Browne</small> (64 spp.) #### ''[[Inga (Plantae)|Inga]]'' <small>Mill.</small> (288 spp.) # '''Subfamilia ''[[Papilionoideae]]''''' <small>DC.</small> ## '''''[[Klada ADA|Tribus ADA]]''''' clade ### '''Subtribus ''[[Angylocalycinae]]''''' <small>(Yakovlev) Povydysh</small> #### ''[[Xanthocercis]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) #### ''[[Angylocalyx]]'' <small>Taub.</small> (7 spp.) #### ''[[Castanospermum]]'' <small>A. Cunn.</small> (1 sp.) #### ''[[Alexa (biljni rod)|Alexa]]'' <small>Moq.</small> (11 spp.) ### '''Subtribus ''Dipteryginae''''' ined. #### ''[[Monopteryx]]'' <small>Spruce ex Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Taralea]]'' <small>Aubl.</small> (6 spp.) #### ''[[Pterodon]]'' <small>Vogel</small> (5 spp.) #### ''[[Dipteryx]]'' <small>Schreb.</small> (11 spp.) ### '''Subtribus ''Amburaninae''''' ined. #### ''[[Petaladenium]]'' <small>Ducke</small> (1 sp.) #### ''[[Dussia]]'' <small>Krug & Urb. ex Taub.</small> (10 spp.) #### ''[[Myrospermum]]'' <small>Jacq.</small> (2 spp.) #### ''[[Myrocarpus]]'' <small>Allemão</small> (5 spp.) #### ''[[Myroxylon]]'' <small>L.f.</small> (2 spp.) #### ''[[Amburana]]'' <small>Schwacke & Taub.</small> (3 spp.) #### ''[[Cordyla]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Dupuya]]'' <small>J.H.Kirkbr.</small> (2 spp.) #### ''[[Mildbraediodendron]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) #### ''[[Neoharmsia]]'' <small>R. Vig.</small> (2 spp.) #### ''[[Sakoanala]]'' <small>R. Vig.</small> (2 spp.) ## '''Tribus ''[[Swartzieae]]''''' <small>DC.</small> ### ''[[Trischidium]]'' <small>Tul.</small> (5 spp.) ### ''[[Cyathostegia]]'' <small>(Benth.) Schery</small> (2 spp.) ### ''[[Ateleia]]'' <small>(DC.) D.Dietr.</small> (24 spp.) ### ''[[Bobgunnia]]'' <small>J.H.Kirkbr. & Wiersema</small> (2 spp.) ### ''[[Swartzia]]'' <small>Schreb.</small> (194 spp.) ### ''[[Bocoa]]'' <small>Aubl.</small> (3 spp.) ### ''[[Candolleodendron]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Cladrastideae]]''''' <small>L.Duan & J.Wen</small> ### ''[[Styphnolobium]]'' <small>Schott</small> (9 spp.) ### ''[[Cladrastis]]'' <small>Raf.</small> (6 spp.) ### ''[[Pickeringia]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Amphimanteae]]''''' <small>Pellegr.</small> ### ''[[Amphimas]]'' <small>Pierre ex Dalla Torre & Harms</small> (3 spp.) ## '''Tribus ''Dermatophyllum''''' clade ### ''[[Dermatophyllum]]'' <small>Scheele</small> (6 spp.) ## '''Tribus ''[[Lecointeeae]]''''' <small>M.Yu. Gontsch. & Yakovlev</small> ### ''[[Harleyodendron]]'' <small>R. S. Cowan</small> (1 sp.) ### ''[[Uribea]]'' <small>Dugand & Romero</small> (1 sp.) ### ''[[Holocalyx]]'' <small>Micheli</small> (1 sp.) ### ''[[Lecointea]]'' <small>Ducke</small> (7 spp.) ### ''[[Exostyles]]'' <small>Schott ex Spreng.</small> (4 spp.) ### ''[[Zollernia]]'' <small>Wied-Neuw. & Nees</small> (10 spp.) ## '''Tribus ''Vataireoid''''' clade ### ''[[Sweetia]]'' <small>Spreng.</small> (1 sp.) ### ''[[Vataireopsis]]'' <small>Ducke</small> (4 spp.) ### ''[[Vatairea]]'' <small>Aubl.</small> (8 spp.) ### ''[[Luetzelburgia]]'' <small>Harms</small> (15 spp.) ### '''Subtribus ''[[Andirinae]]''''' <small>Baill.</small> #### ''[[Hymenolobium]]'' <small>Benth. ex Mart.</small> (15 spp.) #### ''[[Andira]]'' <small>Juss.</small> (30 spp.) #### ''[[Aldina]]'' <small>Endl.</small> (18 spp.) #### ''[[Uleanthus]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Ormosieae]]''''' <small>Yakovlev</small> ### '''Subtribus ''Ormosiinae''''' ined. #### ''[[Panurea]]'' <small>Spruce ex Benth. & Hook.f.</small> (2 spp.) #### ''[[Clathrotropis]]'' <small>(Benth.) Harms</small> (3 spp.) #### ''[[Cabari]]'' <small>Gregório & D.B.O.S.Cardoso</small> (4 spp.) #### ''[[Spirotropis]]'' <small>Tul.</small> (1 sp.) #### ''[[Ormosia]]'' <small>G. Jacks</small>. (135 spp.) ### '''Subtribus ''[[Camoensiinae]]''''' <small>Yakovlev</small> #### ''[[Camoensia]]'' <small>Welw. ex Benth. & Hook.f.</small> (2 spp.) #### ''[[Pericopsis]]'' <small>Thwaites</small> (4 spp.) ## '''Tribus''' neopisan ### ''[[Orphanodendron]]'' <small>Barneby & J. W. Grimes</small> (2 spp.) ## '''Tribus ''[[Diplotropideae]]''''' <small>Yakovlev</small> ### '''Subtribus ''Diplotropidinae''''' ined. #### ''[[Bowdichia]]'' <small>Kunth</small> (2 spp.) #### ''[[Leptolobium]]'' <small>Vogel</small> (12 spp.) #### ''[[Guianodendron]]'' <small>Sch. Rodr. & A. M. G. Azevedo</small> (1 sp.) #### ''[[Staminodianthus]]'' <small>D.B.O.S. Cardoso & H.C.Lima</small> (3 spp.) #### ''[[Diplotropis]]'' <small>Benth.</small> (10 spp.) ### '''Subtribus ''[[Brongniartiinae]]''''' <small>Benth. & Hook.f.</small> #### ''[[Haplormosia]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) #### ''[[Poecilanthe]]'' <small>Benth.</small> (9 spp.) #### ''[[Amphiodon]]'' <small>Huber</small> (1 sp.) #### ''[[Tabaroa]]'' <small>L.P.Queiroz, G.P.Lewis & M.F.Wojc.</small> (1 sp.) #### ''[[Harpalyce]]'' <small>Moc. & Sessé ex DC.</small> (40 spp.) #### ''[[Limadendron]]'' <small>Meireles & A.M.G.Azevedo</small> (2 spp.) #### ''[[Behaimia]]'' <small>Griseb.</small> (1 sp.) #### ''[[Cyclolobium]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Brongniartia]]'' <small>Kunth</small> (62 spp.) #### ''[[Templetonia]]'' <small>R. Br.</small> (13 spp.) #### ''[[Cristonia]]'' <small>J. H. Ross</small> (2 spp.) #### ''[[Plagiocarpus]]'' <small>Benth.</small> (7 spp.) #### ''[[Lamprolobium]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### ''[[Thinicola]]'' <small>J. H. Ross</small> (1 sp.) #### ''[[Hovea]]'' <small>R. Br.</small> (38 spp.) ## '''Tribus ''[[Sophoreae]]''''' <small>Spreng. ex DC.</small> ### ''[[Bolusanthus]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ### ''[[Platycelyphium]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ### ''[[Dicraeopetalum]]'' <small>Harms</small> (3 spp.) ### ''[[Maackia]]'' <small>Rupr. & Maxim.</small> (9 spp.) ### ''[[Baptisia]]'' <small>Vent.</small> (17 spp.) ### ''[[Thermopsis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ### ''[[Piptanthus]]'' <small>Sweet</small> (2 spp.) ### ''[[Anagyris]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ### ''[[Ammopiptanthus]]'' <small>S. H. Cheng</small> (2 spp.) ### ''[[Sophora]]'' <small>L.</small> (62 spp.) ### ''[[Ammodendron]]'' <small>Fisch. ex DC.</small> (4 spp.) ### ''[[Salweenia]]'' <small>Baker f.</small> (2 spp.) ## '''Tribus ''[[Euchresteae]]''''' <small>H. Ohashi</small> ### ''[[Euchresta]]'' <small>Benn.</small> (4 spp.) ## '''Tribus ''[[Podalyrieae]]''''' <small>Benth.</small> ### ''[[Cadia]]'' <small>Forssk.</small> (8 spp.) ### ''[[Xiphotheca]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (10 spp.) ### ''[[Virgilia]]'' <small>Lam.</small> (2 spp.) ### ''[[Stirtonanthus]]'' <small>B.-E. van Wyk & A.L.Schutte</small> (3 spp.) ### ''[[Podalyria]]'' <small>Lam. ex Willd.</small> (17 spp.) ### ''[[Liparia]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ### ''[[Priestleya]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) ### ''[[Cyclopia]]'' <small>Vent.</small> (26 spp.) ### ''[[Calpurnia]]'' <small>E. Mey.</small> (8 spp.) ### ''[[Amphithalea]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (43 spp.) ## '''Tribus ''[[Crotalarieae]]''''' <small>Hutch.</small> ### ''[[Euchlora]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (1 sp.) ### ''[[Bolusia]]'' <small>Benth.</small> (8 spp.) ### ''[[Crotalaria]]'' <small>L.</small> (708 spp.) ### ''[[Ezoloba]]'' <small>B.-E. van Wyk & Boatwr.</small> (1 sp.) ### ''[[Leobordea]]'' <small>Delile</small> (50 spp.) ### ''[[Listia]]'' <small>E. Mey.</small> (7 spp.) ### ''[[Lotononis]]'' <small>(DC.) Eckl. & Zeyh.</small> (96 spp.) ### ''[[Pearsonia]]'' <small>Dümmer</small> (13 spp.) ### ''[[Rothia]]'' <small>Pers.</small> (2 spp.) ### ''[[Robynsiophyton]]'' <small>R. Wilczek</small> (1 sp.) ### ''[[Aspalathus]]'' <small>L.</small> (296 spp.) ### ''[[Lebeckia]]'' <small>Thunb.</small> (12 spp.) ### ''[[Wiborgiella]]'' <small>Boatwr. & B.-E. van Wyk</small> (10 spp.) ### ''[[Rafnia]]'' <small>Thunb.</small> (21 spp.) ### ''[[Calobota]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (16 spp.) ### ''[[Wiborgia]]'' <small>Thunb.</small> (10 spp.) ## '''Tribus ''[[Genisteae]]''''' <small>Bronn</small> ### ''[[Oberholzeria]]'' <small>Swanepoel, M.M.le Roux, M.F.Wojc. & A.E. van Wyk</small> (1 sp.) ### ''[[Melolobium]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (15 spp.) ### ''[[Dichilus]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ### ''[[Polhillia]]'' <small>C. H. Stirt.</small> (12 spp.) ### ''[[Argyrolobium]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (91 spp.) ### ''[[Lupinus]]'' <small>L.</small> (535 spp.) ### ''[[Anarthrophyllum]]'' <small>Benth.</small> (15 spp.) ### ''[[Sellocharis]]'' <small>Taub.</small> (1 sp.) ### ''[[Adenocarpus]]'' <small>DC.</small> (19 spp.) ### ''[[Cytisophyllum]]'' <small>O. Láng</small> (1 sp.) ### ''[[Petteria]]'' <small>C. Presl</small> (1 sp.) ### ''[[Laburnum]]'' <small>Fabr.</small> (2 spp.) ### ''[[Podocytisus]]'' <small>Boiss. & Heldr.</small> (1 sp.) ### ''[[Cytisus]]'' <small>L.</small> (75 spp.) ### ''[[Calicotome]]'' <small>Link</small> (5 spp.) ### ''[[Erinacea]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ### ''[[Genista]]'' <small>L.</small> (153 spp.) ### ''[[Spartium]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ### ''[[Stauracanthus]]'' <small>Link</small> (3 spp.) ### ''[[Ulex]]'' <small>L.</small> (14 spp.) ## '''Tribus ''[[Amorpheae]]''''' <small>Boriss.</small> ### ''[[Psorothamnus]]'' <small>Rydb.</small> (10 spp.) ### ''[[Dalea]]'' <small>L.</small> (189 spp.) ### ''[[Marina (biljni rod)|Marina]]'' <small>Liebm.</small> (41 spp.) ### ''[[Apoplanesia]]'' <small>C. Presl</small> (2 spp.) ### ''[[Amorpha (Plantae)|Amorpha]]'' <small>L.</small> (16 spp.) ### ''[[Parryella]]'' <small>Torr. & A. Gray ex A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Errazurizia]]'' <small>Phil.</small> (3 spp.) ### ''[[Pictarena]]'' <small>Becklund</small> (1 sp.) ### ''[[Eysenhardtia]]'' <small>Kunth</small> (13 spp.) ## '''Tribus ''[[Dalbergieae]]''''' <small>DC.</small> ### '''Subtribus ''[[Adesmiinae]]''''' <small>Benth. & Hook.f.</small> #### ''[[Adesmia]]'' <small>DC.</small> (212 spp.) ### '''Subtribus ''[[Poiretiinae]]''''' <small>Burkart</small> #### ''[[Amicia]]'' <small>Kunth</small> (7 spp.) #### ''[[Zornia]]'' <small>J. F. Gmel.</small> (92 spp.) #### ''[[Poiretia]]'' <small>Vent.</small> (12 spp.) #### ''[[Nissolia]]'' <small>Jacq.</small> (32 spp.) ### '''Subtribus''' Clade nov. #### ''[[Weberbauerella]]'' <small>Ulbr.</small> (3 spp.) ### '''Subtribus ''[[Ormocarpinae]]''''' <small>Rudd</small> #### ''[[Diphysa]]'' <small>Jacq.</small> (21 spp.) #### ''[[Zygocarpum]]'' <small>Thulin & Lavin</small> (6 spp.) #### ''[[Pictetia]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) #### ''[[Ormocarpum]]'' <small>P. Beauv.</small> (23 spp.) #### ''[[Ormocarpopsis]]'' <small>R. Vig.</small> (8 spp.) #### ''[[Peltiera]]'' <small>Labat & Du Puy</small> (1 sp.) ### '''Subtribus ''[[Aeschynomeninae]]''''' <small>Benth. & Hook.f.</small> #### ''[[Aeschynomene]]'' <small>L.</small> (114 spp.) #### ''[[Soemmeringia]]'' <small>Mart.</small> (1 sp.) #### ''[[Geissaspis]]'' <small>Wight & Arn.</small> (2 spp.) #### ''[[Cyclocarpa]]'' <small>Afzel. ex Baker</small> (1 sp.) #### ''[[Smithia]]'' <small>Aiton</small> (23 spp.) #### ''[[Kotschya]]'' <small>Endl.</small> (30 spp.) #### ''[[Humularia]]'' <small>P. A. Duvign.</small> (33 spp.) #### ''[[Bryaspis]]'' <small>P. A. Duvign.</small> (2 spp.) ### '''Subtribus ''[[Dalbergiinae]]''''' <small>Wight & Arn.</small> #### ''[[Dalbergia]]'' <small>L.f.</small> (286 spp.) #### ''[[Ctenodon]]'' <small>Baill.</small> (67 spp.) #### ''[[Machaerium]]'' <small>Pers.</small> (132 spp.) ## '''Tribus ''[[Pterocarpeae]]''''' <small>Hutch.</small> ### '''Subtribus ''[[Discolobiinae]]''''' <small>Burkart</small> #### ''[[Riedeliella]]'' <small>Harms</small> (3 spp.) #### ''[[Discolobium]]'' <small>Benth.</small> (6 spp.) ### '''Subtribus ''[[Geoffroeinae]]''''' <small>Wight & Arn.</small> #### ''[[Cascaronia]]'' <small>Griseb.</small> (1 sp.) #### ''[[Geoffroea]]'' <small>Jacq.</small> (3 spp.) #### ''[[Fissicalyx]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Fiebrigiella]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) #### ''[[Chapmannia]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (7 spp.) #### ''[[Stylosanthes]]'' <small>Sw.</small> (49 spp.) #### ''[[Arachis]]'' <small>L.</small> (83 spp.) ### '''Subtribus''' nov. #### ''[[Grazielodendron]]'' <small>H. C. Lima</small> (1 sp.) #### ''[[Platymiscium]]'' <small>Vogel</small> (19 spp.) ### '''Subtribus ''[[Bryinae]]''''' <small>B.G.Schub.</small> #### ''[[Cranocarpus]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Brya]]'' <small>P. Browne</small> (7 spp.) #### ''[[Phylacium]]'' <small>Benn.</small> (2 spp.) #### ''[[Neocollettia]]'' <small>Hemsl.</small> (1 sp.) ### '''Subtribus ''Acosmiinae''''' ined. #### ''[[Acosmium]]'' <small>Schott</small> (3 spp.) ### '''Subtribus ''[[Pterocarpinae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Platypodium]]'' <small>Vogel</small> (1 sp.) #### ''[[Inocarpus]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (3 spp.) #### ''[[Maraniona]]'' <small>C. E. Hughes, G. P. Lewis, Daza & Reynel</small> (1 sp.) #### ''[[Tipuana]]'' <small>(Benth.) Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Ramorinoa]]'' <small>Speg.</small> (1 sp.) #### ''[[Centrolobium]]'' <small>Mart. ex Benth.</small> (7 spp.) #### ''[[Paramachaerium]]'' <small>Ducke</small> (5 spp.) #### ''[[Etaballia]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Pterocarpus]]'' <small>Jacq.</small> (37 spp.) ## '''Tribus ''[[Baphiae]]''''' <small>Yakovlev</small> ### ''[[Dalhousiea]]'' <small>Graham ex Benth.</small> (2 spp.) ### ''[[Airyantha]]'' <small>Brummitt</small> (2 spp.) ### ''[[Leucomphalos]]'' <small>Benth. ex Planch.</small> (4 spp.) ### ''[[Bowringia]]'' <small>Champ. ex Benth.</small> (1 sp.) ### ''[[Baphia]]'' <small>Afzel. ex Lodd.</small> (51 spp.) ### ''[[Baphiastrum]]'' <small>Harms</small> (2 spp.) ### ''[[Baphiopsis]]'' <small>Benth. ex Baker</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Hypocalypteae]]''''' <small>A. L. Schutte</small> ### ''[[Hypocalyptus]]'' <small>Thunb.</small> (3 spp.) ## '''Tribus ''[[Bossiaeeae]]''''' <small>Hutch.</small> ### ''[[Gompholobium]]'' <small>Sm.</small> (48 spp.) ### ''[[Sphaerolobium]]'' <small>Sm.</small> (21 spp.) ### ''[[Erichsenia]]'' <small>Hemsl.</small> (1 sp.) ### ''[[Viminaria]]'' <small>Sm.</small> (1 sp.) ### ''[[Daviesia]]'' <small>Sm.</small> (131 spp.) ### ''[[Goodia]]'' <small>Salisb.</small> (6 spp.) ### ''[[Paragoodia]]'' <small>I. Thomps.</small> (1 sp.) ### ''[[Bossiaea]]'' <small>Vent.</small> (77 spp.) ### ''[[Platylobium]]'' <small>Sm.</small> (9 spp.) ### ''[[Muelleranthus]]'' <small>Hutch.</small> (4 spp.) ### ''[[Ptychosema]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ### ''[[Aenictophyton]]'' <small>A. T. Lee</small> (2 spp.) ### '''Subtribus ''[[Mirbeliinae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Leptosema]]'' <small>Benth.</small> (13 spp.) #### ''[[Jacksonia]]'' <small>R. Br.</small> (77 spp.) #### ''[[Loricobbia]]'' <small>R. L. Barrett, Clugston & Orthia</small> (6 spp.) #### ''[[Latrobea]]'' <small>Meisn.</small> (8 spp.) #### ''[[Urodon]]'' <small>Turcz.</small> (2 spp.) #### ''[[Phyllota]]'' <small>(DC.) Benth.</small> (11 spp.) #### ''[[Euchilopsis]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Aotus]]'' <small>Sm.</small> (17 spp.) #### ''[[Podolobium]]'' <small>R. Br.</small> (6 spp.) #### ''[[Callistachys]]'' <small>Vent.</small> (6 spp.) #### ''[[Gastrolobium]]'' <small>R. Br.</small> (109 spp.) #### ''[[Oxylobium]]'' <small>Andrews</small> (4 spp.) #### ''[[Chorizema]]'' <small>Labill.</small> (23 spp.) #### ''[[Mirbelia]]'' <small>Sm. in Kon. & Sims</small> (28 spp.) #### ''[[Dillwynia]]'' <small>Sm.</small> (28 spp.) #### ''[[Euchilus]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) #### ''[[Jennata]]'' <small>R. L. Barrett, Clugston & Orthia</small> (7 spp.) #### ''[[Grievea]]'' <small>R. L. Barrett, Clugston & Orthia</small> (2 spp.) #### ''[[Stonesiella]]'' <small>Crisp & P. H. Weston</small> (1 sp.) #### ''[[Almaleea]]'' <small>Crisp & P. H. Weston</small> (5 spp.) #### ''[[Eutaxia]]'' <small>R. Br.</small> (20 spp.) #### ''[[Pultenaea]]'' <small>Sm.</small> (127 spp.) #### ''[[Isotropis]]'' <small>Benth.</small> (16 spp.) ## '''Tribus ''''[[Indigofereae]]''''''' <small>Benth.</small> ### ''[[Phylloxylon]]'' <small>Baill.</small> (7 spp.) ### ''[[Indigofera]]'' <small>L.</small> (749 spp.) ### ''[[Cyamopsis]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ### ''[[Indigastrum]]'' <small>Jaub. & Spach</small> (8 spp.) ### ''[[Rhynchotropis]]'' <small>Harms</small> (2 spp.) ### ''[[Microcharis]]'' <small>Benth.</small> (36 spp.) ## '''Tribus Basal Millettioids''' (BMP group) ### ''[[Schefflerodendron]]'' <small>Harms</small> (4 spp.) ### ''[[Dewevrea]]'' <small>Micheli</small> (1 sp.) ### ''[[Craibia]]'' <small>Dunn</small> (9 spp.) ### ''[[Disynstemon]]'' <small>R. Vig.</small> (1 sp.) ### ''[[Aganope]]'' <small>Miq.</small> (12 spp.) ### ''[[Burkilliodendron]]'' <small>Sastry</small> (1 sp.) ### ''[[Ostryocarpus]]'' <small>Hook.f.</small> (2 spp.) ### ''[[Dalbergiella]]'' <small>Baker f.</small> (3 spp.) ### ''[[Austrosteenisia]]'' <small>R. Geesink</small> (4 spp.) ### ''[[Platycyamus]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) ### ''[[Kunstleria]]'' <small>Prain ex King</small> (8 spp.) ### ''[[Craspedolobium]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Abreae]]''''' <small>Hutch.</small> ### '''Subtribus ''[[Abrinae]]''''' <small>Wight & Arn. ex Endl.</small> #### ''[[Abrus]]'' <small>Adans.</small> (17 spp.) ### '''Subtribus ''[[Diocleinae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Canavalia]]'' <small>DC.</small> (73 spp.) #### ''[[Camptosema]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (12 spp.) #### ''[[Galactia]]'' <small>P. Browne</small> (118 spp.) #### ''[[Lackeya]]'' <small>Fortunato, L. P. Queiroz & G. P. Lewis</small> (2 spp.) #### ''[[Collaea]]'' <small>DC.</small> (7 spp.) #### ''[[Cratylia]]'' <small>Mart. ex Benth.</small> (6 spp.) #### ''[[Cymbosema]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Cleobulia]]'' <small>Mart. ex Benth.</small> (4 spp.) #### ''[[Dioclea]]'' <small>Kunth</small> (14 spp.) #### ''[[Macropsychanthus]]'' <small>Harms</small> (51 spp.) ### '''Subtribus ''[[Clitoriinae]]''''' <small>DC.</small> #### ''[[Clitoria]]'' <small>L.</small> (65 spp.) #### ''[[Centrosema]]'' <small>(DC.) Benth.</small> (44 spp.) #### ''[[Periandra]]'' <small>Mart. ex Benth.</small> (7 spp.) #### ''[[Clitoriopsis]]'' <small>R. Wilczek</small> (1 sp.) #### ''[[Apios]]'' <small>Fabr.</small> (7 spp.) ### '''Subtribus ''[[Ophrestiinae]]''''' <small>J. A. Lackey</small> #### ''[[Cruddasia]]'' <small>Prain</small> (5 spp.) #### ''[[Ophrestia]]'' <small>H. M. L. Forbes</small> (14 spp.) #### ''[[Pseuderiosema]]'' <small>Hauman</small> (5 spp.) ## '''Tribus ''[[Millettieae]]''''' <small>Miq.</small> ### ''[[Leptoderris]]'' <small>Dunn</small> (25 spp.) ### ''[[Philenoptera]]'' <small>Fenzl</small> (12 spp.) ### ''[[Platysepalum]]'' <small>Welw. ex Baker</small> (12 spp.) ### ''[[Imbralyx]]'' <small>R. Geesink</small> (10 spp.) ### ''[[Antheroporum]]'' <small>Gagnep.</small> (5 spp.) ### ''[[Huchimingia]]'' <small>Z. Q. Song & Shi J. Li</small> (5 spp.) ### ''[[Hesperothamnus]]'' <small>Brandegee</small> (5 spp.) ### ''[[Apurimacia]]'' <small>Harms</small> (2 spp.) ### ''[[Tephrosia]]'' <small>Pers.</small> (364 spp.) ### ''[[Ptycholobium]]'' <small>Harms</small> (3 spp.) ### ''[[Requienia]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ### ''[[Pyranthus]]'' <small>Du Puy & Labat</small> (6 spp.) ### ''[[Mundulea]]'' <small>(DC.) Benth.</small> (12 spp.) ### ''[[Chadsia]]'' <small>Bojer</small> (9 spp.) ### ''[[Derris]]'' <small>Lour.</small> (64 spp.) ### ''[[Ohashia]]'' <small>X. Y. Zhu & R. P. Zhang</small> (1 sp.) ### ''[[Sylvichadsia]]'' <small>Du Puy & Labat</small> (4 spp.) ### ''[[Pongamiopsis]]'' <small>R. Vig.</small> (5 spp.) ### ''[[Piscidia]]'' <small>L.</small> (7 spp.) ### ''[[Millettia]]'' <small>Wight & Arn.</small> (181 spp.) ### ''[[Pongamia]]'' <small>Vent.</small> (1 sp.) ### ''[[Fordia]]'' <small>Hemsl. ex Forbes & Hemsl.</small> (9 spp.) ### ''[[Ibatiria]]'' <small>W. E. Cooper</small> (1 sp.) ### ''[[Deguelia]]'' <small>Aubl.</small> (23 spp.) ### ''[[Brachypterum]]'' <small>(Wight & Arn.) Benth.</small> (14 spp.) ### ''[[Muellera]]'' <small>L.f.</small> (31 spp.) ### ''[[Dahlstedtia]]'' <small>Malme</small> (16 spp.) ### ''[[Lonchocarpus]]'' <small>Kunth</small> (157 spp.) ## '''Tribus ''[[Desmodieae]]''''' <small>Hutch.</small> ### '''Subtribus ''[[Lespedezinae]]''''' <small>(Hutch.) B. G. Schub.</small> #### ''[[Lespedeza]]'' <small>Michx.</small> (45 spp.) #### ''[[Kummerowia]]'' <small>Schindl.</small> (2 spp.) #### ''[[Campylotropis]]'' <small>Bunge</small> (42 spp.) ### '''Subtribus ''[[Desmodiinae]]''''' <small>Benth. & Hook.f.</small> #### ''[[Hylodesmum]]'' <small>H. Ohashi & R. R. Mill</small> (16 spp.) #### ''[[Trifidacanthus]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudarthria]]'' <small>Wight & Arn.</small> (7 spp.) #### ''[[Pleurolobus]]'' <small>J. St.-Hil.</small> (6 spp.) #### ''[[Polhillides]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Maekawaea]]'' <small>H. Ohashi & K.H. Ohashi</small> (3 spp.) #### ''[[Desmodium]]'' <small>Desv.</small> (174 spp.) #### ''[[Pedleya]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Pullenia]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Murtonia]]'' <small>Craib</small> (1 sp.) #### ''[[Bouffordia]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Desmodiopsis]]'' <small>(Schindl.) H. Ohashi & K. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Huangtcia]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (2 spp.) #### ''[[Oxytes]]'' <small>(Schindl.) H. Ohashi & K. Ohashi</small> (4 spp.) #### ''[[Tateishia]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (3 spp.) #### ''[[Sohmaea]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (7 spp.) #### ''[[Grona]]'' <small>Lour.</small> (49 spp.) #### ''[[Daprainia]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Puhuaea]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (2 spp.) #### ''[[Sunhangia]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (6 spp.) #### ''[[Ototropis]]'' <small>Nees</small> (8 spp.) #### ''[[Codariocalyx]]'' <small>Hassk.</small> (2 spp.) #### ''[[Leptodesmia]]'' <small>(Benth.) Benth.</small> (4 spp.) #### ''[[Pycnospora]]'' <small>R. Br. ex Wight & Arn.</small> (1 sp.) #### ''[[Mecopus]]'' <small>Benn.</small> (1 sp.) #### ''[[Alysicarpus]]'' <small>Neck.</small> (36 spp.) #### ''[[Desmodiastrum]]'' <small>(Prain) A. Pramanik & Thoth.</small> (4 spp.) #### ''[[Melliniella]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) #### ''[[Eleiotis]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### ''[[Hegnera]]'' <small>Schindl.</small> (1 sp.) #### ''[[Uraria]]'' <small>Desv.</small> (20 spp.) #### ''[[Urariopsis]]'' <small>Schindl.</small> (2 spp.) #### ''[[Christia]]'' <small>Moench</small> (11 spp.) #### ''[[Ougeinia]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllodium]]'' <small>(DC.) Gagnep.</small> (9 spp.) #### ''[[Tadehagi]]'' <small>H. Ohashi</small> (7 spp.) #### ''[[Akschindlium]]'' <small>H. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Droogmansia]]'' <small>De Wild.</small> (22 spp.) #### ''[[Dendrolobium]]'' <small>(Wight & Arn.) Benth.</small> (18 spp.) #### ''[[Phyllodium]]'' <small>Desv.</small> (7 spp.) #### ''[[Ohwia]]'' <small>H. Ohashi</small> (2 spp.) #### ''[[Hanslia]]'' <small>Schindl.</small> (1 sp.) #### ''[[Nephrodesmus]]'' <small>Schindl.</small> (4 spp.) #### ''[[Arthroclianthus]]'' <small>Baill.</small> (13 spp.) #### ''[[Monarthrocarpus]]'' <small>Merr.</small> (2 spp.) ### '''Subtribus ''[[Kennediinae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Shuteria]]'' <small>Wight & Arn.</small> (4 spp.) #### ''[[Afroamphica]]'' <small>H. Ohashi & K. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Kennedia]]'' <small>Vent.</small> (15 spp.) #### ''[[Hardenbergia]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Vandasina]]'' <small>Rauschert</small> (1 sp.) ### '''Subtribus''' nov. #### ''[[Haymondia]]'' <small>A. N. Egan & B. Pan</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Phaseoleae]]''''' <small>DC.</small> ### '''Subtribus Basal ''Phaseoleae''''' #### ''[[Butea]]'' <small>J. Koenig ex Roxb.</small> (3 spp.) #### ''[[Spatholobus]]'' <small>Hassk.</small> (34 spp.) #### ''[[Meizotropis]]'' <small>Voigt</small> (1 sp.) ### '''Subtribus ''[[Cajaninae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Flemingia]]'' <small>Roxb. ex W. T. Aiton</small> (40 spp.) #### ''[[Dunbaria]]'' <small>Wight & Arn.</small> (20 spp.) #### ''[[Cajanus]]'' <small>DC.</small> (33 spp.) #### ''[[Rhynchosia]]'' <small>Lour.</small> (259 spp.) #### ''[[Nomismia]]'' <small>Wight & Arn.</small> (1 sp.) #### ''[[Bolusafra]]'' <small>Kuntze</small> (1 sp.) #### ''[[Eriosema]]'' <small>(DC.) G. Don</small> (172 spp.) #### ''[[Adenodolichos]]'' <small>Harms</small> (23 spp.) #### ''[[Paracalyx]]'' <small>Ali</small> (5 spp.) ### '''Subtribus ''[[Erythrininae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Erythrina]]'' <small>L.</small> (123 spp.) #### ''[[Rhodopis]]'' <small>Urb</small> (3 spp.) #### ''[[Mucuna]]'' <small>Adans.</small> (118 spp.) #### ''[[Cochlianthus]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### ''[[Psophocarpus]]'' <small>Neck.</small> (9 spp.) #### ''[[Dysolobium]]'' <small>(Benth.) Prain</small> (6 spp.) #### ''[[Otoptera]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### ''[[Decorsea]]'' <small>R. Vig.</small> (6 spp.) ### '''Subtribus''' nov. #### ''[[Strongylodon]]'' <small>Vogel</small> (16 spp.) ### '''Subtribus ''[[Phaseolinae]]''''' <small>Bronn</small> #### ''[[Sphenostylis]]'' <small>E. Mey.</small> (7 spp.) #### ''[[Nesphostylis]]'' <small>Verdc.</small> (3 spp.) #### ''[[Alistilus]]'' <small>N. E. Br.</small> (3 spp.) #### ''[[Austrodolichos]]'' <small>Verdc.</small> (1 sp.) #### ''[[Wajira]]'' <small>Thulin</small> (5 spp.) #### ''[[Macrotyloma]]'' <small>(Wight & Arn.) Verdc.</small> (24 spp.) #### ''[[Dolichos]]'' <small>L.</small> (68 spp.) #### ''[[Dipogon]]'' <small>Liebm.</small> (1 sp.) #### ''[[Lablab]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) #### ''[[Spathionema]]'' <small>Taub.</small> (1 sp.) #### ''[[Physostigma]]'' <small>Balf.</small> (5 spp.) #### ''[[Vatovaea]]'' <small>Chiov. ex Chiarugi</small> (1 sp.) #### ''[[Cochliasanthus]]'' <small>Trew</small> (1 sp.) #### ''[[Vigna]]'' <small>Savi</small> (108 spp.) #### ''[[Oxyrhynchus]]'' <small>Brandegee</small> (4 spp.) #### ''[[Phaseolus]]'' <small>L.</small> (81 spp.) #### ''[[Ramirezella]]'' <small>Rose</small> (8 spp.) #### ''[[Condylostylis]]'' <small>Piper</small> (2 spp.) #### ''[[Ancistrotropis]]'' <small>A. Delgado</small> (6 spp.) #### ''[[Delgadoana]]'' <small>U.B.Deshmukh, M.B.Shende, E.S.Reddy & Mungole</small> (1 sp.) #### ''[[Sigmoidotropis]]'' <small>(Piper) A.Delgado</small> (8 spp.) #### ''[[Helicotropis]]'' <small>A.Delgado</small> (3 spp.) #### ''[[Leptospron]]'' <small>(Benth. & Hook.f.) A.Delgado</small> (2 spp.) #### ''[[Macroptilium]]'' <small>(Benth.) Urb.</small> (23 spp.) #### ''[[Dolichopsis]]'' <small>Hassl.</small> (2 spp.) #### ''[[Mysanthus]]'' <small>G.P.Lewis & A.Delgado</small> (1 sp.) #### ''[[Oryxis]]'' <small>A.Delgado & G.P.Lewis</small> (1 sp.) #### ''[[Strophostyles]]'' <small>Elliott</small> (3 spp.) ### '''Subtribus ''[[Glycininae]]''''' <small>Benth.</small> #### ''[[Mastersia]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### ''[[Diphyllarium]]'' <small>Gagnep.</small> (1 sp.) #### ''[[Toxicopueraria]]'' <small>A. N. Egan & B. Pan</small> (2 spp.) #### ''[[Cologania]]'' <small>Kunth</small> (16 spp.) #### ''[[Harashuteria]]'' <small>K. Ohashi & H. Ohashi</small> (1 sp.) #### ''[[Neorautanenia]]'' <small>Schinz</small> (3 spp.) #### ''[[Herpyza]]'' <small>Sauvalle</small> (1 sp.) #### ''[[Pachyrhizus]]'' <small>A. Rich. ex DC.</small> (5 spp.) #### ''[[Calopogonium]]'' <small>Desv.</small> (8 spp.) #### ''[[Neonotonia]]'' <small>Lackey</small> (2 spp.) #### ''[[Teyleria]]'' <small>Backer</small> (3 spp.) #### ''[[Pseudovigna]]'' <small>(Harms) Verdc.</small> (3 spp.) #### ''[[Eminia]]'' <small>Taub.</small> (4 spp.) #### ''[[Pseudeminia]]'' <small>Verdc.</small> (4 spp.) #### ''[[Sinodolichos]]'' <small>Verdc.</small> (2 spp.) #### ''[[Neustanthus]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Weizhia]]'' <small>G.Y.Li, Z.H.Chen, K.W.Jiang & B.Pan bis</small> (1 sp.) #### ''[[Dumasia]]'' <small>DC.</small> (11 spp.) #### ''[[Ladeania]]'' <small>A. N. Egan & Reveal</small> (2 spp.) #### ''[[Rupertia]]'' <small>Grimes</small> (3 spp.) #### ''[[Pediomelum]]'' <small>Rydb.</small> (25 spp.) #### ''[[Cullen]]'' <small>Medik.</small> (35 spp.) #### ''[[Orbexilum]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) #### ''[[Bituminaria]]'' <small>Heist. ex Fabr.</small> (11 spp.) #### ''[[Hoita]]'' <small>Rydb.</small> (3 spp.) #### ''[[Psoralea]]'' <small>L.</small> (118 spp.) #### ''Psoralea'' s. l. (8 spp.) #### ''[[Glycine]]'' <small>L.</small> (27 spp.) #### ''[[Amphicarpaea]]'' <small>Elliott</small> (3 spp.) #### ''[[Teramnus]]'' <small>P. Browne</small> (8 spp.) #### ''[[Nogra]]'' <small>Merr.</small> (4 spp.) #### ''[[Pueraria]]'' <small>DC.</small> (16 spp.) ## '''Tribus ''[[Loteae]]''''' <small>DC.</small> ### ''[[Podolotus]]'' <small>Royle ex Benth.</small> (1 sp.) ### ''[[Coronilla]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ### ''[[Securigera]]'' <small>DC.</small> (13 spp.) ### ''[[Scorpiurus]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ### ''[[Hippocrepis]]'' <small>L.</small> (35 spp.) ### ''[[Pseudolotus]]'' <small>Rech.f.</small> (1 sp.) ### ''[[Anthyllis]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ### ''[[Hymenocarpos]]'' <small>Savi</small> (4 spp.) ### ''[[Lotus]]'' <small>L.</small> (127 spp.) ### ''[[Tripodion]]'' <small>Medik.</small> (1 sp.) ### ''[[Cytisopsis]]'' <small>Jaub. & Spach</small> (2 spp.) ### ''[[Hammatolobium]]'' <small>Fenzl</small> (2 spp.) ### ''[[Hosackia]]'' <small>Douglas ex Benth.</small> (12 spp.) ### ''[[Ornithopus]]'' <small>L.</small> (6 spp.) ### ''[[Acmispon]]'' <small>Raf.</small> (35 spp.) ### ''[[Kebirita]]'' <small>Kramina & D. D. Sokoloff</small> (1 sp.) ### ''[[Dorycnopsis]]'' <small>Boiss.</small> (1 sp.) ### ''[[Antopetitia]]'' <small>A. Rich.</small> (1 sp.) ## '''Tribus ''[[Sesbanieae]]''''' <small>Hutch.</small> ### ''[[Sesbania]]'' <small>Scop.</small> (59 spp.) ## '''Tribus ''[[Robinieae]]''''' <small>Hutch.</small> ### ''[[Hebestigma]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ### ''[[Lennea]]'' <small>Klotzsch</small> (3 spp.) ### ''[[Olneya]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Coursetia]]'' <small>DC.</small> (39 spp.) ### ''[[Sphinctospermum]]'' <small>Rose</small> (1 sp.) ### ''[[Genistidium]]'' <small>I. M. Johnst.</small> (1 sp.) ### ''[[Robinia]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ### ''[[Poissonia]]'' <small>Baill.</small> (5 spp.) ### ''[[Peteria]]'' <small>A. Gray</small> (4 spp.) ### ''[[Gliricidia]]'' <small>Kunth</small> (4 spp.) ### ''[[Hybosema]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ### ''[[Poitea]]'' <small>Vent.</small> (12 spp.) ## '''Tribus ''Adinobotryeae''''' ined. ### ''[[Adinobotrys]]'' <small>Dunn</small> (4 spp.) ## '''Tribus ''[[Glycyrrhizeae]]''''' <small>Rydb.</small> ### ''[[Glycyrrhiza]]'' <small>L.</small> (16 spp.) ## '''Tribus ''[[Wisterieae]]''''' <small>X. Y. Zhu</small> ### ''[[Sarcodum]]'' <small>Lour.</small> (3 spp.) ### ''[[Endosamara]]'' <small>R. Geesink</small> (1 sp.) ### ''[[Sigmoidala]]'' <small>J. Compton & Schrire</small> (1 sp.) ### ''[[Nanhaia]]'' <small>J. Compton & Schrire</small> (2 spp.) ### ''[[Wisteriopsis]]'' <small>J. Compton & Schrire</small> (5 spp.) ### ''[[Callerya]]'' <small>Endl.</small> (13 spp.) ### ''[[Villosocallerya]]'' <small>L. Duan, J. Compton & Schrire</small> (1 sp.) ### ''[[Serawaia]]'' <small>J. Compton & Schrire</small> (1 sp.) ### ''[[Whitfordiodendron]]'' <small>Elmer</small> (4 spp.) ### ''[[Kanburia]]'' <small>J. Compton, Mattapha, Sirich. & Schrire</small> (2 spp.) ### ''[[Afgekia]]'' <small>Craib</small> (2 spp.) ### ''[[Padbruggea]]'' <small>Miq.</small> (3 spp.) ### ''[[Austrocallerya]]'' <small>J. Compton & Schrire</small> (3 spp.) ### ''[[Wisteria]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) ## '''Tribus ''[[Galegeae]]''''' <small>Bronn</small> ### '''Subtribus ''[[Astragalinae]]''''' <small>DC.</small> #### ''[[Gueldenstaedtia]]'' <small>Fisch.</small> (4 spp.) #### ''[[Chesneya]]'' <small>Endl.</small> (38 spp.) #### ''[[Caragana]]'' <small>Fabr.</small> (87 spp.) #### ''[[Astragalus]]'' <small>L.</small> (3071 spp.) #### ''[[Calophaca]]'' <small>Fisch.</small> (9 spp.) #### ''[[Chesniella]]'' <small>Boriss.</small> (7 spp.) #### ''[[Erophaca]]'' <small>Boiss.</small> (1 sp.) #### ''[[Tibetia]]'' <small>(Ali) H. P. Tsui</small> (6 spp.) #### ''[[Oxytropis]]'' <small>DC.</small> (577 spp.) ### '''Subtribus ''[[Hedysarinae]]''''' <small>J. Presl</small> #### ''[[Alhagi]]'' <small>Gagnebin</small> (4 spp.) #### ''[[Hedysarum]]'' <small>L.</small> (217 spp.) #### ''[[Taverniera]]'' <small>DC.</small> (14 spp.) #### ''[[Ebenus]]'' <small>L.</small> (21 spp.) #### ''[[Sulla]]'' <small>Medik.</small> (7 spp.) #### ''[[Eversmannia]]'' <small>Bunge</small> (4 spp.) #### ''[[Corethrodendron]]'' <small>Fisch. & Basiner</small> (5 spp.) #### ''[[Onobrychis]]'' <small>Mill.</small> (203 spp.) ### '''Subtribus ''[[Coluteinae]]''''' <small>Benth. & Hook.f.</small> #### Podlechiella <small>Maassoumi & Kaz. Osaloo</small> (1 sp.) #### ''[[Streblorrhiza]]'' <small>Endl.</small> (1 sp.) #### ''[[Carmichaelia]]'' <small>R. Br.</small> (24 spp.) #### ''[[Willdampia]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) #### ''[[Clianthus]]'' <small>Banks & Sol. ex G. Don</small> (2 spp.) #### ''[[Montigena]]'' <small>Heenan</small> (1 sp.) #### ''[[Swainsona]]'' <small>Salisb.</small> (86 spp.) #### ''[[Phyllolobium]]'' <small>Fisch.</small> (24 spp.) #### ''[[Lessertia]]'' <small>DC.</small> (61 spp.) #### ''[[Sphaerophysa]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### ''[[Oreophysa]]'' <small>(Bunge ex Boiss.) Bornm.</small> (1 sp.) #### ''[[Smirnowia]]'' <small>Bunge</small> (1 sp.) #### ''[[Eremosparton]]'' <small>Fisch. & C. A. Mey.</small> (3 spp.) #### ''[[Colutea]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ### '''Subtribus ''[[Parochetinae]]''''' <small>Yakovlev</small> #### ''[[Parochetus]]'' <small>Buch.-Ham. ex D. Don</small> (2 spp.) ### '''Subtribus ''[[Galeginae]]''''' <small>Bronn</small> #### ''[[Galega]]'' <small>L.</small> (8 spp.) ## '''Tribus ''[[Cicereae]]''''' <small>Alef.</small> ### ''[[Cicer]]'' <small>L.</small> (45 spp.) ## '''Tribus ''[[Trifolieae]]''''' <small>Endl.</small> ### ''[[Trifolium]]'' <small>L.</small> (286 spp.) ## '''Tribus ''[[Fabeae]]''''' <small>Rchb.</small> ### ''[[Vicia]]'' <small>L.</small> (230 spp.) ### ''[[Ervilia]]'' <small>Link</small> (9 spp.) ### ''[[Ervum]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Lathyrus]]'' <small>L.</small> (181 spp.) ## '''Tribus ''[[Ononideae]]''''' <small>Rouy</small> ### ''[[Ononis]]'' <small>L.</small> (89 spp.) ## '''Tribus ''[[Trigonelleae]]''''' <small>O. E. Schulz</small> ### ''[[Trigonella]]'' <small>L.</small> (106 spp.) ### ''[[Melilotus]]'' <small>Mill.</small> (23 spp.) ### ''[[Medicago]]'' <small>L.</small> (85 spp.) }} == Fosili == * ''[[Buzekia]]'' † * ''[[Leguminosites]]'' † == Zanimljivosti == [[Datoteka:Genista at Kap Kamenjak June 2022.jpg|250px|mini|desno|[[Brnistra]]]] * [[2016.]] godina bila je, prema izboru [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine Ujedinjenih naroda]], Međunarodna godina mahunarki.<ref> {{eng oznaka}} [http://www.un.org/en/sections/observances/international-years/index.html Ujedinjeni narodi], Promatranja: ''UN-ove međunarodne godine'', 29. travnja 2016.(pristupljeno 1. siječnja 2017.) </ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Porodice bobolikih]] [[Kategorija:Mahunarke| ]] hb8fuf1cef5qejuo0e4ynaf5v5pock3 Ričice 0 166980 7431132 5723763 2026-04-16T21:32:14Z Argo Navis 852 7431132 wikitext text/x-wiki {{mz}} '''[[Hrvatska]]:''' * [[Ričice (Lovinac)]], naselje u općini [[Lovinac]] * [[Ričice (Proložac)]], naselje u općini [[Proložac]] * [[Zeleno jezero]], akumulacijsko jezero u općini [[Proložac]], drugo ime mu je ''Ričice'' * [[Štikada (jezero)]], jezero kod [[Gračac]]a, drugo ime mu je Ričice '''[[BiH]]:''' * [[Ričice (Travnik, BiH)]], naselje u općini [[Travnik]] {{Razdvojba}} kswezm0cxs31gjd4dk80cpm6lcfyump Stevo Žigon 0 173668 7431156 7278427 2026-04-16T22:09:39Z ~2026-22623-51 357733 /* Filmografija */ 7431156 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Stevo Žigon 2009 Serbian stamp.jpg|mini|230px]] '''Štefan "Stevo" Žigon''' ([[Ljubljana]], [[8. prosinca]] [[1926.]] – [[Beograd]], [[28. prosinca]] [[2005.]]) bio je [[Slovenci|slovensko]]-[[srbija]]nski kazališni i filmski glumac i pisac. == Životopis == Kao mlad čovjek dvije godine je proveo u zloglasnom [[Koncentracijski logor Dachau|koncentracijskom logoru Dachau]], gdje je i naučio [[njemački jezik]]. Zbog znanja jezika i poznavanja mentaliteta često je kasnije igrao uloge, ciničnih i hladnih, njemačkih časnika. Studirao je glumu u [[Ljubljana|Ljubljani]] i [[Lenjingrad]]u. Diplomirao je [[1952.]] u izvanrednoj klasi Akademije za kazališnu umjetnost u [[Beograd]]u. Na Fakultetu dramskih umjetnosti je bio jedan od prvih asistenata, prilikom njegovog osnivanja [[1949.]] Prijelomni trenuci njegove umjetničke karijere vezani su za [[Bojan Stupica|Bojana Stupicu]], koji je doprinio njegovom angažmanu na filmu i režiji. Tijekom godina, sve manje glumi u Jugoslavenskom dramskom kazalištu i [[Atelje 212|Ateljeu 212]], a sve više se okreće režiji. Na filmu debitira [[1950.]] dvijema malim ulogama. Kao najbolje dvije uloge izdvaja se ona novinara u filmu [[Oksigen]] (M. Klopčić, [[1970.]]) za koju je na festivalu u [[Pula|Puli]] nagrađen Zlatnom arenom, kao i onu u filmu [[Rondo (1966.)|Rondo]] (Z. Berković, [[1966.]]). Zapaženo glumi i na televiziji (npr. TV-serije [[Otpisani (televizijska serija)|Otpisani]] i [[Povratak otpisanih]]) te u kratkim igranim filmovima (npr. N.Stojanovića). Godine [[1968.]] za vrijeme lipanjskih studentskih demonstracija u [[Beograd]]u, njegova pojava u dvorištu filozofskog fakulteta i njegov nastup s insertom iz kazališnog komada ''[[Dantonova smrt]]'' gdje je igrao poštenog, beskompromisnog i surovog [[Robespierre|Robespierra]] s njegovim govorom na suđenju Dantonu, izazvala je oduševjenje studenata koji su ga slušali i gledali. Po ideološkom opredeljenju se izjašnjavao kao [[komunisti|komunist]]. Kategorično je branio ideje [[ateizam|ateizma]]. Njegova supruga Jelena i kćerka Ivana također su bile poznate glumice. Imao je i sina Nikolu. Preminuo je [[28. prosinca]] [[2005.]] godine u [[Beograd]]u. == Filmografija == === Filmske uloge === * "[[Novinar (1979.)|Novinar]]" kao Tomac ([[1979.]]) * "[[Okupacija u 26 slika (1978.)|Okupacija u 26 slika]]" kao Hubicka ([[1978.]]) * "[[Valter brani Sarajevo]]" kao dr. Sreten Mišković ([[1972.]]) * "[[Putovanje na mjesto nesreće (1971.)|Putovanje na mjesto nesreće]]" kao doktor Nikola "Nino" Sandić ([[1971.]]) * "[[Rondo (1966.)|Rondo]]" kao Mladen Bakran ([[1966.]]) === Televizijske uloge === * "[[Sajam razbojnika]]" kao Cavalcanti ([[1968.]]) {{GLAVNIRASPORED:Žigon, Stevo}} {{mrva-biog-srbija}} [[Kategorija:Srbijanski filmski glumci]] [[Kategorija:Srbijanski televizijski glumci]] k09e4fmt88tubu88ln64qusrw9ilgos Lepenac (rijeka) 0 174868 7431179 7046869 2026-04-16T22:47:40Z Argo Navis 852 7431179 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Lepenac | izvorno ime = {{alb.|Lepenci}}, {{mak.|Лепенец}} | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Лепенец.JPG | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = KOSV,MAK | naselja = | duljina = 75 | površina porječja = 770 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = [[Kodža Balkan]], (1 820 m), [[Kosovo]] | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = 1820 | ušće = [[Općina Gjorče Petrov|Gjorče Petrov]], ( 262 m.), [[Sjeverna Makedonija]] | tip ušća = | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Egejski | ulijeva se u = [[Vardar]] | pritoci = Nerodimka | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Kosovo#Sjeverna Makedonija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Lepenac''' ({{alb.|Lepenci}}, {{mak.|Лепенец}}) je rijeka na jugu [[Kosovo|Kosova]] i sjeveru [[Sjeverna Makedonija|Sjeverna Makedonije]], duga je 75&nbsp;km, i pritoka je rijeke [[Vardar]]. == Tok rijeke kroz Kosovo == Rijeka ''Lepenac'' izvire na planini [[Kodža Balkan]], istočno od grada [[Prizren]]a, na nadmorskoj visini od 1 820 m. Ispočetka teče na istok, kroz ''Sirinićku župu'', između planina [[Žar]] (sa sjevera) i [[Šar-planina|Šar-planine]] (s juga). Sa Šar-planine prima mnoge male pritoke, i jednu veću ''Suvu reku'', teče kroz gradić [[Štrpce]], zatim teče između Šar-planine i planine ''Nerodimka'' (sa sjevera) i kod sela ''Doganović'' zavija prema jugu i teče kroz [[Veliko Kosovo]] polje. Ovdje prima svoj najveći [[pritok]], rijeku Nerodimku, s lijeve strane, kod gradića [[Kačanik]] i teče u Kačaničku klisuru. Klisura je duga 23&nbsp;km, i nalazi se između Šar-planine, sa zapada i [[Skopska Crna gora|Skopske Crne gore]], s istoka. Po istjeku iz klisure kod sela ''Sečište'' rijeka ulazi u Makedoniju poslije 60&nbsp;km tijeka kroz Kosovo. == Tok rijeke kroz Makedoniju == Prostalih 15&nbsp;km, rijeka teče kroz [[Skopska kotlina|Skopsku kotlinu]], s lijeve strane prima nekoliko manjih pritoka iz [[Skopska Crna gora|Skopske Crne gore]]. Teče pored arheološkog nalazišta [[Scupi]], i na periferiji grada Skopja (kod naselja [[Općina Gjorče Petrov|Gjorče Petrov]]) uvire u rijeku Vardar na nadmorskoj visini od 262 m. == Osobine == * Rijeka Lepenac pripada [[Slijev|slivu]] [[Egejsko more|Egejskog mora]], sa slivnim područjem od 770&nbsp;km² (695&nbsp;km² na Kosovu i 75&nbsp;km² u Makedoniji). * Rijeka nije plovna * Kačanička klisura, je i trasa magistralne ceste [[Skopje]] - [[Priština]], kao i željezničke pruge [[Priština]] - [[Skopje]]. * Rijeka Lepenac ima potencijalno dobar hidropotencijal, koji se ne koristi. Njene vode se vrlo malo koriste za navodnjavanje. * Rijeka Lepenac, bila je dio umjetne [[bifurkacija|bifurkacije]], kada je rijeka Nerodimka povezivala umjetnim kanalom rijeke; Lepenac i [[Sitnica|Sitnicu]] (pritoku [[Ibar|Ibra]]), i na taj način povezivala [[Crnomorski slijev|crnomorski]] i [[Egejski slijev|egejski]] sliv. Ovaj kanal je izvan upotrebe nakon [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. == Izvori == * ''Mala Prosvetina Enciklopedija'', Theće izdanje (1985); Prosveta; {{ISBN|86-07-00001-2}} * Jovan Đ. Marković (1990): ''Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije''; Svjetlost-Sarajevo [[Kategorija:Rijeke na Kosovu]] [[Kategorija:Rijeke u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Pritoci Vardara]] fn73mpves9p3a4nrtmyz21bnxc3r5ln 7431180 7431179 2026-04-16T22:50:54Z Argo Navis 852 7431180 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Lepenac | izvorno ime = {{alb.|Lepenci}}, {{mak.|Лепенец}} | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Лепенец.JPG | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = KOSV,MAK | naselja = | duljina = 75 | površina porječja = 770 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = [[Kodža Balkan]], [[Kosovo]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|42.205053|20.870590|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 1820 | ušće = [[Općina Gjorče Petrov|Gjorče Petrov]], [[Sjeverna Makedonija]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|42.012650|21.383214|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = 262 | slijev = Egejski | ulijeva se u = [[Vardar]] | pritoci = Nerodimka | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Kosovo#Sjeverna Makedonija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Lepenac''' ({{alb.|Lepenci}}, {{mak.|Лепенец}}) je rijeka na jugu [[Kosovo|Kosova]] i sjeveru [[Sjeverna Makedonija|Sjeverna Makedonije]], duga je 75&nbsp;km, i lijevi je pritoka rijeke [[Vardar]]. == Tok rijeke kroz Kosovo == Rijeka ''Lepenac'' izvire na planini [[Kodža Balkan]], istočno od grada [[Prizren]]a, na nadmorskoj visini od 1 820 m. Ispočetka teče na istok, kroz ''Sirinićku župu'', između planina [[Žar]] (sa sjevera) i [[Šar-planina|Šar-planine]] (s juga). Sa Šar-planine prima mnoge male pritoke, i jednu veću ''Suvu reku'', teče kroz gradić [[Štrpce]], zatim teče između Šar-planine i planine ''Nerodimka'' (sa sjevera) i kod sela ''Doganović'' zavija prema jugu i teče kroz [[Veliko Kosovo]] polje. Ovdje prima svoj najveći [[pritok]], rijeku Nerodimku, s lijeve strane, kod gradića [[Kačanik]] i teče u Kačaničku klisuru. Klisura je duga 23&nbsp;km, i nalazi se između Šar-planine, sa zapada i [[Skopska Crna gora|Skopske Crne gore]], s istoka. Po istjeku iz klisure kod sela ''Sečište'' rijeka ulazi u Makedoniju poslije 60&nbsp;km tijeka kroz Kosovo. == Tok rijeke kroz Makedoniju == Prostalih 15&nbsp;km, rijeka teče kroz [[Skopska kotlina|Skopsku kotlinu]], s lijeve strane prima nekoliko manjih pritoka iz [[Skopska Crna gora|Skopske Crne gore]]. Teče pored arheološkog nalazišta [[Scupi]], i na periferiji grada Skopja (kod naselja [[Općina Gjorče Petrov|Gjorče Petrov]]) uvire u rijeku Vardar na nadmorskoj visini od 262 m. == Osobine == * Rijeka Lepenac pripada [[Slijev|slivu]] [[Egejsko more|Egejskog mora]], sa slivnim područjem od {{km2|770}} ({{km2|695}} na Kosovu i {{km2|75}} u Makedoniji). * Rijeka nije plovna * Kačanička klisura, je i trasa magistralne ceste [[Skopje]] - [[Priština]], kao i željezničke pruge [[Priština]] - [[Skopje]]. * Rijeka Lepenac ima potencijalno dobar hidropotencijal, koji se ne koristi. Njene vode se vrlo malo koriste za navodnjavanje. * Rijeka Lepenac, bila je dio umjetne [[bifurkacija|bifurkacije]], kada je rijeka Nerodimka povezivala umjetnim kanalom rijeke; Lepenac i [[Sitnica|Sitnicu]] (pritoku [[Ibar|Ibra]]), i na taj način povezivala [[Crnomorski slijev|crnomorski]] i [[Egejski slijev|egejski]] sliv. Ovaj kanal je izvan upotrebe nakon [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. == Izvori == * ''Mala Prosvetina Enciklopedija'', Theće izdanje (1985); Prosveta; {{ISBN|86-07-00001-2}} * Jovan Đ. Marković (1990): ''Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije''; Svjetlost-Sarajevo [[Kategorija:Rijeke na Kosovu]] [[Kategorija:Rijeke u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Pritoci Vardara]] 6bqnxbnps44woggvbdshujlmlpqogmb Atonontrataronon 0 175015 7430862 7069817 2026-04-16T12:19:36Z Panasko 203327 7430862 wikitext text/x-wiki '''Atonontrataronon''' (Totontaratonhronon) /Otter people, / pleme [[Algonquian]] Indijanaca s [[Saint Lawrence (rijeka)|rijeke St. Lawrence]] u blizini ušća [[Ottawa (rijeka)|Ottawe]] u [[Kanada|Kanadi]]. Godine 1641. preselili su se na [[Huron Indijanci|hjuronsku]] misiju Svetog Ivana Krstitelja (St. Jean Baptiste) gdje imaju 15 kuća.<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians01hodgrich#page/795/mode/1up Hodge]</ref> Kod Sultzmana identični su s [[Ononchataronon]]ima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.tolatsga.org/alg.html |title=Lee Sultzman |access-date=10. studenoga 2008. |archive-date=7. siječnja 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20050107094124/http://www.tolatsga.org/alg.html |url-status=dead }}</ref> Kroz povijest nazivani su i pod sličnim nazivima Totontaratonhronon, Atonthratarhonon, Atontrataronnons, Atontratas, Atontratoronons, Tonthratarhonon, Tontthrataronons. == Izvori == {{izvori}} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] iue4onds2i3pb1cev72887g1zf8jsi0 Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu 0 176844 7431300 7351624 2026-04-17T07:08:03Z Argo Navis 852 7431300 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Svetište Predragocjene Krvi Kristove | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Svetiste1 Ludbreg.JPG | veličina_slike = | opis_slike = Zavjetna kapela Predragocjene Krvi Kristove. | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Ludbreg]] | dz = HRV | koordinate = | koordinate_ref = | pushpin_map = Varaždinska županija | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = [[1996.]] | renoviran = | srušen = | religija = [[katoličanstvo]] | patron = [[Krv Kristova|Predragocjena Krv Kristova]]<br><br> [http://www.svetiste-ludbreg.hr '''Službena stranica'''] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Svetište Predragocjene Krvi Kristove''' je sakralni objekt u [[Ludbreg]]u u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]] nastao temeljem zavjeta [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] iz [[1739.]] godine. Izgradnja je dovršena [[1996.]] godine. ==Povijest== ===Zavjet Hrvatskog sabora 1739. godine=== Godine [[1739.]], strašna [[kuga]] je harala [[Moslavina|Moslavinom]] u vlastelinstvu grofova [[Erdődy]], koje je bilo pod [[ban]]skom [[Jurisdikcija|jurisdikcijom]]. Tijekom sedam mjeseci preminulo je oko 4.500 ljudi. Kuge je bilo i u velikom dijelu [[Slavonija|Slavonije]]. Na zasjedanju Hrvatskog sabora u [[Varaždin]]u, u prosincu 1739. donijeta je odluka o izgradnji kapele u [[Ludbreg]]u, ako [[Bog|Svevišnji]] zaustavi kugu u Moslavini i Slavoniji. Izabran je Ludbreg, jer se u njemu dogodilo euharistijsko čudo [[1411.]] godine i u njemu se čuva [[relikvija Krvi Kristove iz Ludbrega|relikvija Krvi Kristove]]. Kuga je prestala, ali zavjet nije odmah ispunjen, vjerojatno iz objektivnih razloga, i s vremenom je pao u zaborav. ===Inicijativa 1939. godine=== [[Datoteka:Alojzije Stepinac Ludbreg.JPG|200px|desno|mini|Kip Alojzija Stepinca u svetištu.]] [[Svećenik]] [[Juraj Lahner]] proučavao je stare spise Hrvatskog sabora i otkrio postojanje zavjeta što ga je Hrvatski sabor još prije dvjesto godina učinio [[Bog]]u, koji još nije ispoštovan. Pokrenuta je djelatnost s ciljem ispunjavanja zavjeta. Sastavljen je akcijski odbor od tri člana, koja su činili ludbreški [[župnik]] [[Matija Crnković]], [[Koprivnica|koprivnički]] dekan [[Stjepan Pavunić]] i urednik [[Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima|Hrvatskog književnog društva sv. Jeronima]] iz [[Zagreb]]a, dr. [[Josip Andrić]], a nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] preuzeo je pokroviteljstvo. Novine su pisale o tome, a u Ludbregu je [[2. srpnja]] [[1939.]] održana svečanost i objavljeno je da će se zavjet ispuniti. U [[kolovoz]]u 1939. godine, arhitekt [[Bruno Bauer]] je načinio nacrt Zavjetne kapele Presvete Krvi Kristove po uzoru na [[jeruzalem]]sku kapelicu Kristova groba, koju je [[1555.]] sagradio hrvatski [[franjevac]] Bonifacije Drkolić iz [[Dubrovnik]]a. U veljači [[1940.]], [[Hrvatska|hrvatski]] ban [[Ivan Šubašić]] obećao je pomoć oko izgradnje. Od blagdana [[Sveti Petar|sv. Petra]], [[29. lipnja]] [[1940.]] do Petrova [[1941.]], po odluci [[papa|pape]] [[Pio XII.|Pija XII.]], slavila se Hrvatska Sveta Godina, povodom 1300. godišnjice [[kršćanstvo|kršćanstva]] u [[Hrvati|Hrvat]]a. Tim povodom, nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] je objavio poziv hrvatskom narodu, da se tijekom te Svete Godine, izvrši zavjet Hrvatskog sabora i izgradi kapelica. Općinske vlasti u [[Ludbreg]]u, koje nisu bile naklonjene Crkvi usporavale su i onemogućivale ispunjenje zavjeta. Kako se bližio [[Drugi svjetski rat]], ludbreški župnik [[Matija Crnković]] je sakupljeni [[novac]] za gradnju kapelice utrošio na gradnju kuće za boravak časnih sestara i okupljanje mladeži, tik do lubreškog župnog dvora. Tu je kuću nakon Drugog svjetskog rata komunistička vlast nacionalizirala i oduzela župi. U [[travanj|travnju]] [[1945.]] godine, [[partizani]] su Matiju Crnkovića uhitili. Sudili su mu i ubili ga u [[Varaždin]]u u [[lipanj|lipnju]] 1945. godine. Godine su prolazile, a vlast je i dalje onemogućivala gradnju i imala negativan stav prema hodočasnicima, koji su dolazili u Ludbreg. Veliki pomak učinio je ludbreški župnik [[Ivan Jurak]], kada je [[1982.]] godine, izdao ''Vodič za svetište''. Poslao ga je svim župama i biskupijama u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Vlast je bila popustljivija prema [[Rimokatolička Crkva|Crkvi]] i uskoro su tisuće hodačasnika dolazile u Ludbreg. Godine [[1988.]] razmišljalo se o kupnji zemljišta, no nije bilo dovoljno novaca. ===Inicijativa početkom devedesetih=== [[Datoteka:Svetiste2 Ludbreg.JPG|200px|desno|mini|Jedna od postaja Križnog puta.]] Promjenom vlasti, [[1990.]] godine, inicijativom ludbreškog župnika [[Josip Đurkan|Josipa Đurkana]] i dozvolom vlasti, održana je velika vjerska svečanost s oko 50 000 hodočasnika na ulicama Ludbrega. Svečanost je završila u parku, u blizini [[Kapela Sv. Križa u Ludbregu|kapele Sv. Križa]], u kojoj se [[1411.]] godine dogodilo euharistijsko čudo. U procesiji je sudjelovao i kardinal [[Franjo Kuharić]], koji je izjavio: “Ovakvu svečanost, Ludbreg još nikada nije doživio.” Ohrabren tim događanjima, župnik je uskoro poslao molbu tadašnjoj ludbreškoj općinskoj upravi, da odobri prostor uz desnu obalu rijeke [[Bednja (rijeka)|Bednje]]. Zauzimanjem predsjednika općine Dragutina Gložinića i predsjednika Izvršnog vijeća Franje Križanića, zemljište površine pet [[hektar]]a darovano je [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačkoj nadbiskupiji]] i ludbreškoj župi [[1992.]] godine. Na natječaju za idejni projekt župe, komisija župe i Nadbiskupijskog duhovnog stola izabrala je rad poduzeća COD iz [[Koprivnica|Koprivnice]], s arhitektima Zlatkom Filipovićem i Mirkom Patrčevićem, a za najpovoljnijeg izvođača izabrano je poduzeće Građevinski inženjering iz [[Varaždin]]a. ===Gradnja svetišta od 1993. do 1996. godine=== [[Datoteka:Svetiste3 Ludbreg.JPG|200px|desno|mini|Kip Isusa Krista.]] Uređenje i planiranje zemljišta počelo je u [[proljeće]] [[1993.]] godine. Kamen temeljac svetišta položen je i blagoslovljen [[4. rujna]] [[1993.]], točno 254 godine nakon zavjetovanja Hrvatskog sabora. Nakon što je pjevački zbor «Podravina» izveo [[Lijepa naša domovino|hrvatsku himnu]], iz malog [[zrakoplov]]a iskočio je padobranac s razvijenom [[Zastava Hrvatske|hrvatskom zastavom]] i općinskom poveljom. Čin polaganja kamena temeljca, obavio je glumac i tadašnji saborski zastupnik [[Martin Sagner]], nakon čega je uslijedio blagoslov [[biskup]]a [[Juraj Jezerinac|Jurja Jezerinca]]. U temelje je uzidana [[mjed]]ena kapsula sa župnom i općinskom poveljom. Radovi na zidanju kapele trajali su do travnja [[1994.]] godine. Tijekom svibnja ožbukana je kapela i sagrađen je oltar, a u srpnju je okrečena. Sagrađene su i dvije postaje [[Križni put (molitva)|Križnog puta]] kao uzorak, a za ostale su se čekale dodatne donacije. [[Kardinal]] [[Franjo Kuharić]] blagoslovio je kapelu, [[4. rujna]] [[1994.]] godine, uz nazočnost tadašnjeg predsjednika [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] [[Nedjeljko Mihanović|Nedjeljka Mihanovića]] i oko sto tisuća hodočasnika. Na zidu kapele postavljene su spomen-ploča i ploča zahvalnica dobročiniteljima. Od listopada do studenoga [[1994.]] godine, uz pomoć donatora sagrađene su preostale postaje križnog puta. U proljeće [[1995.]] godine obavljeni su daljnji radovi u svetištu. Akademski slikar [[Goran Petrač]] iz Ludbrega izradio je slike Križnog puta u [[mozaik]]u, koristeći venecijansko murano [[staklo]]. Križni put svečano je blagoslovio kardinal Franjo Kuharić [[3. rujna]] [[1995.]], uz prisutnost saborskih zastupnika, ministara, svećenika i vjernika. Prije proslave Svete Nedjelje u rujnu [[1996.]] godine dovršen je mozaik na [[zabat]]u kapele pod nazivom ''Uskrsnuće Isusovo'', rad slikara Gorana Petrača. Na vrh zabata postavljen je metalni kalež s hostijom. ===Ispunjenje zavjeta Hrvatskog sabora=== Svečana proslava Svete Nedjelje i Krvi Kristove, održana je [[1. rujna]] [[1996.]] godine pod geslom: “Uskrsli Krist, uvijek isti”. [[Misa|Svetu misu]] predvodio je kardinal [[Franjo Kuharić]] uz koncelebraciju ludbreškog župnika [[Josip Đurkan|Josipa Đurkana]] i nazočnih 60 [[svećenik]]a. Unatoč [[kiša|kišnom]] vremenu, okupilo se više desetaka tisuća hodočasnika uz nazočnost tadašnjeg predsjednika Hrvatskog sabora [[Vlatko Pavletić|Vlatka Pavletića]], varaždinskog župana [[Marijan Mlinarić|Marijana Mlinarića]] i načelnika Ludbrega Franje Križanića, te brojnih drugih predstavnika kulturnih i političkih organizacija. Predsjednik Hrvatskog sabora je rekao: “Danas se dovršuje zavjet Hrvatskog sabora”. U svetištu su nastavljena uljepšavanja. S lijeve strane kapele postavljen je kip blaženog [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]], a s desne strane spomenik [[Isus|Isusu Kristu]]. [[Hrvatski sabor]] darovao je [[mramor]]ni oltar. ==Euharistijsko proštenište== ===Sveta Nedjelja=== Svake godine početkom rujna u Ludbregu se održava svečanost “[[Ludbreška Sveta nedjelja|Deset dana Svete Nedjelje]] u čast Predragocjene Krvi Kristove”. Vrhunac slavlja je u [[nedjelja|nedjelju]], kada tisuće hodočasnika sudjeluju u bogoslužju. ===Hodočašća i susreti=== Dana 6. rujna 2014. svetište u Ludbregu bilo je mjestom Petog hrvatsko-slovenskog susreta koji okuplja hodočasnike iz Hrvatske i Slovenije. Okupilo je više od dvadeset tisuća hodočasnika. Euharistijsko slavlje predvodili su kardinal Josip Bozanić i nadbiskup Alessandro D'Errico, apostolski nuncij u Hrvatskoj, uz još desetak hrvatskih i slovenskih biskupa te dvjestotinjak hrvatskih i slovenskih svećenika iz više od 160 župa. Prošli susreti bili su: Marija Bistrica (2003.), Brezje (2005.), Trsat (2007.) i Ptujske gora (2011.).<ref>(ika / gk): [http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=37955&act=view Bratska povezanost i suradnja dva susjedna naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140924021037/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2 |date=24. rujna 2014. }}, [[Glas Koncila]], 6. rujna 2014.</ref> == Vidi još == * [[Relikvija Krvi Kristove iz Ludbrega]] * [[Crkva Presvetog Trojstva u Ludbregu]] * [[Kapela Sv. Križa u Ludbregu]] * [[Čudo u Ludbregu]] == Izvori == ;Bilješke i literatura {{izvori}} * J. Đurkan, “Euharistijsko proštenište Predragocijene Krvi Kristove u Ludbregu”, Ludbreg 2004. * [https://hrcak.srce.hr/230689 ''Sveta zemlja''], časopis, god. III., br 1-2, Zagreb 1940. (pretisak u ''Podravskom zborniku'' 21/1995.) * M. Winter, “Ludbreg kroz vijekove”, Koprivnica 1980. * Ivan Jurak, ''Vodič u svetište Ludbreg'', Župni ured Ludbreg, Zagreb, 1981. * [https://haw.nsk.hr/wayback/20201222022243/http://www.biskupija-varazdinska.hr/duhovnost/ludbresko-svetiste/106 Ludbreško svetište] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210902205002/https://haw.nsk.hr/wayback/20201222022243/http://www.biskupija-varazdinska.hr/duhovnost/ludbresko-svetiste/106 |date=2. rujna 2021. }}, www.biskupija-varazdinska.hr, arhivirano 22. prosinca 2020. ([[HAW]]) * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''[[Veritas]]'' 9/2010. == Vanjske poveznice == ;Mrežna mjesta * [http://www.svetiste-ludbreg.hr Svetište Predragocjene Krvi Kristove] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200918142945/http://svetiste-ludbreg.hr/ |date=18. rujna 2020. }}, službeno mrežno mjesto * [https://hr-hr.facebook.com/Svetiste.Predragocjene.Krvi.Kristove.Ludbreg/ ''Facebook'' stranica] * [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol-hidra/5907/63108/www.posta.hr/main.aspx%3fid%3D2334.html 600. obljetnica čudesa Svete Krvi Isusove - Ludbreg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210902205004/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol-hidra/5907/63108/www.posta.hr/main.aspx%3Fid=2334.html |date=2. rujna 2021. }}, poštanska marka Hrvatske pošte * [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/2055/28978/hakave.org/index.php%3foption%3Dcom_content%26view%3Darticle%26id%3D571%3Areportaa-ljubomira-krinjara--sat-vonje-do-centrum-mundi%26catid%3D58%3Aljubomir-krinjar%26Itemid%3D52.html ''Sat vožnje do Centrum mundi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210902205003/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/2055/28978/hakave.org/index.php%3Foption%3Dcom_content%26view%3Darticle%26id%3D571%3Areportaa-ljubomira-krinjara--sat-vonje-do-centrum-mundi%26catid%3D58%3Aljubomir-krinjar%26Itemid%3D52.html |date=2. rujna 2021. }} {{Portal Kršćanstvo}} [[Kategorija:Katolički vjerski objekti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Katolička svetišta]] [[Kategorija:Katoličanstvo u Ludbregu]] [[Kategorija:Građevine u Ludbregu]] 8wh5nblj28xl9vrnrjfmiyhxmwc1i9x Predložak:Nobelova nagrada za mir 10 188824 7431147 7321070 2026-04-16T22:05:48Z Divna Jaksic 974 7431147 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nobelova nagrada za mir | naslov = [[:Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir|Dobitnici]] [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | grupa1 = 1900-ih | popis1 = <div> {{nowrap|[[Henry Dunant]] i [[Frédéric Passy]] (1901.)}}{{·}} {{nowrap|[[Élie Ducommun]] i [[Charles Albert Gobat]] (1902.)}}{{·}} {{nowrap|[[William Randal Cremer]] (1903.)}}{{·}} {{nowrap|[[Institut za međunarodno pravo]] (1904.)}}{{·}} {{nowrap|[[Bertha von Suttner]] (1905.)}}{{·}} {{nowrap|[[Theodore Roosevelt]] (1906.)}}{{·}} {{nowrap|[[Ernesto Teodoro Moneta]] i [[Louis Renault]] (1907.)}}{{·}} {{nowrap|[[Klas Pontus Arnoldson]] i [[Fredrik Bajer]] (1908.)}}{{·}} {{nowrap|[[Auguste Marie Francois Beernaert]] i [[Paul-Henri-Benjamin d'Estournelles de Constant]] (1909.)}} </div> | grupa2 = 1910-ih | popis2 = <div> {{nowrap|[[Stalni međunarodni mirovni ured]] (1910.)}}{{·}} {{nowrap|[[Tobias Michael Carel Asser]] i [[Alfred Hermann Fried]] (1911.)}}{{·}} {{nowrap|[[Elihu Root]] (1912.)}}{{·}} {{nowrap|[[Henri La Fontaine]] (1913.)}}{{·}} {{nowrap|[[Međunarodni Crveni križ|Crveni križ]] (1917.)}}{{·}} {{nowrap|[[Thomas Woodrow Wilson]] (1919.)}} </div> | grupa3 = 1920-ih | popis3 = <div> {{nowrap|[[Léon Bourgeois]] (1920.)}}{{·}} {{nowrap|[[Hjalmar Branting]] i [[Christian Lous Lange]] (1921.)}}{{·}} {{nowrap|[[Fridtjof Nansen]] (1922.)}}{{·}} {{nowrap|[[Austen Chamberlain]] i [[Charles G. Dawes]] (1925.) }}{{·}} {{nowrap|[[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (1926.)}}{{·}} {{nowrap|[[Ferdinand Buisson]] i [[Ludwig Quidde]] (1927.)}}{{·}} {{nowrap|[[Frank B. Kellogg]] (1929.)}} </div> | grupa4 = 1930-ih | popis4 = <div> {{nowrap|[[Nathan Söderblom]] (1930.)}}{{·}} {{nowrap|[[Jane Addams]] i [[Nicholas Murray Butler]] (1931.)}}{{·}} {{nowrap|[[Norman Angell]] (1933.)}}{{·}} {{nowrap|[[Arthur Henderson]] (1934.)}}{{·}} {{nowrap|[[Carl von Ossietzky]] (1935.)}}{{·}} {{nowrap|[[Carlos Saavedra Lamas]] (1936.)}}{{·}} {{nowrap|[[Robert Cecil]] (1937.)}}{{·}} {{nowrap|[[NIOR]] (1938.)}} </div> | grupa5 = 1940-ih | popis5 = <div> {{nowrap|[[Međunarodni Crveni križ|Crveni križ]] (1944.)}}{{·}} {{nowrap|[[Cordell Hull]] (1945.)}}{{·}} {{nowrap|[[Emily Greene Balch]] i [[John Mott]] (1946.)}}{{·}} {{nowrap|[[Kvekeri]] i [[American Friends Service Committee|AFSC]] (1947.)}}{{·}} {{nowrap|[[John Boyd Orr]] (1949.)}} </div> | grupa6 = 1950-ih | popis6 = <div> {{nowrap|[[Ralph Bunche]] (1950.)}}{{·}} {{nowrap|[[Léon Jouhaux]] (1951.)}}{{·}} {{nowrap|[[Albert Schweitzer]] (1952.)}}{{·}} {{nowrap|[[George Marshall]] (1953.)}}{{·}} {{nowrap|[[UNHCR]] (1954.)}}{{·}} {{nowrap|[[Lester B. Pearson]] (1957.)}}{{·}} {{nowrap|[[Georges Pire]] (1958.)}}{{·}} {{nowrap|[[Philip Noel-Baker]] (1959.)}} </div> | grupa7 = 1960-ih | popis7 = <div> {{nowrap|[[Albert Lutuli]] (1960.)}}{{·}} {{nowrap|[[Dag Hammarskjöld]] (1961.)}}{{·}} {{nowrap|[[Linus Pauling]] (1962.)}}{{·}} {{nowrap|[[Međunarodni Crveni križ|Crveni križ]] (1963.)}}{{·}} {{nowrap|[[Martin Luther King, Jr.]] (1964.)}}{{·}} {{nowrap|[[UNICEF]] (1965.)}}{{·}} {{nowrap|[[René Cassin]] (1968.)}}{{·}} {{nowrap|[[Međunarodna organizacija rada|ILO]] (1969.)}} </div> | grupa8 = 1970-ih | popis8 = <div> {{nowrap|[[Norman Borlaug]] (1970.)}}{{·}} {{nowrap|[[Willy Brandt]] (1971.)}}{{·}} {{nowrap|[[Henry Kissinger]] i [[Le Duc Tho]] (1973.)}}{{·}} {{nowrap|[[Seán MacBride]] i [[Eisaku Satō]] (1974.)}}{{·}} {{nowrap|[[Andrej Dmitrijevič Saharov]] (1975.) }}{{·}} {{nowrap|[[Betty Williams]] i [[Mairead Corrigan]] (1976.)}}{{·}} {{nowrap|[[Amnesty International]] (1977.)}}{{·}} {{nowrap|[[Anvar el-Sadat]] i [[Menahem Begin]] (1978.)}}{{·}} {{nowrap|[[Majka Terezija|Majka Tereza]] (1979.)}} </div> | grupa9 = 1980-ih | popis9 = <div> {{nowrap|[[Adolfo Pérez Esquivel]] (1980.)}}{{·}} {{nowrap|[[UNHCR]] (1981.)}}{{·}} {{nowrap|[[Alva Myrdal]] i [[Alfonso García Robles]] (1982.)}}{{·}} {{nowrap|[[Lech Wa&#322;&#281;sa]] (1983.)}}{{·}} {{nowrap|[[Desmond Tutu]] (1984.)}}{{·}} {{nowrap|[[Međunarodni liječnici za sprječavanje nuklearnog rata|IPPNW]] (1985.)}}{{·}} {{nowrap|[[Elie Wiesel]] (1986.)}}{{·}} {{nowrap|[[Óscar Arias]] (1987.)}}{{·}} {{nowrap|[[Mirovne snage UN-a]] (1988.)}}{{·}} {{nowrap|[[Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama]] (1989.)}} </div> | grupa10 = 1990-ih | popis10 = <div> {{nowrap|[[Mihail Sergejevič Gorbačov]] (1990.)}}{{·}} {{nowrap|[[Aung San Suu Kyi]] (1991.)}}{{·}} {{nowrap|[[Rigoberta Menchú]] (1992.)}}{{·}} {{nowrap|[[Nelson Mandela]] i [[Frederik Willem de Klerk]] (1993.)}}{{·}} {{nowrap|[[Jaser Arafat]] i [[Šimon Peres]] i [[Jichak Rabin]] (1994.)}}{{·}} {{nowrap|[[Udruga Pugwash]] i [[Józef Rotblat]] (1995.)}}{{·}} {{nowrap|[[Carlos Filipe Ximenes Belo]] i [[José Ramos-Horta]] (1996.)}}{{·}} {{nowrap|[[Međunarodna kampanja za zabranu protupješačkih mina|ICBL]] i [[Jody Williams]] (1997.)}}{{·}} {{nowrap|[[John Hume]] i [[David Trimble]] (1998.)}}{{·}} {{nowrap|[[Liječnici bez granica|MSF]] (1999.)}} </div> | grupa11 = 2000-ih | popis11 = <div> {{nowrap|[[Kim Dae Jung]] (2000.)}}{{·}} {{nowrap|[[Ujedinjeni narodi|UN]] i [[Kofi Annan]] (2001.)}}{{·}} {{nowrap|[[Jimmy Carter]] (2002.)}}{{·}} {{nowrap|[[Širin Ebadi]] (2003.)}}{{·}} {{nowrap|[[Wangari Maathai]] (2004.)}}{{·}} {{nowrap|[[Međunarodna agencija za atomsku energiju|IAEA]] i [[Mohamed ElBaradei]] (2005.)}}{{·}} {{nowrap|[[Muhammad Yunus]] i [[Grameen banka]] (2006.)}}{{·}} {{nowrap|[[Al Gore]] i [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama|IPCC]] (2007.)}}{{·}} {{nowrap|[[Martti Ahtisaari]] (2008.)}}{{·}} {{nowrap|[[Barack Obama]] (2009.)}} </div> | grupa12 = 2010-ih | popis12 = <div> {{nowrap|[[Liu Xiaobo]] (2010.)}}{{·}} {{nowrap|[[Ellen Johnson-Sirleaf]] i [[Leymah Gbowee]] i [[Tawakkul Karman]] (2011.)}}{{·}} {{nowrap|[[Europska unija]] (2012.)}}{{·}} {{nowrap|[[Organizacija za zabranu kemijskog oružja]] (2013.)}}{{·}} {{nowrap|[[Malala Yousafzai]] i [[Kailash Satyarthi]] (2014.)}}{{·}} {{nowrap|[[Tuniški nacionalni kvartet za dijalog]] (2015.)}} {{·}} {{nowrap|[[Juan Manuel Santos]] (2016.)}} {{·}} {{nowrap|[[Međunarodna kampanja za zabranu atomskog oružja]] (2017.)}} {{·}} {{nowrap|[[Denis Mukwege]] i [[Nadia Murad]] (2018.)}} {{·}} {{nowrap|[[Abiy Ahmed]] (2019.)}} | grupa13 = 2020-ih | popis13 = <div> {{nowrap|[[Svjetski program za hranu]] (2020.)}}{{·}} {{nowrap|[[Maria Ressa]] i [[Dmitry Muratov]] (2021.)}}{{·}} {{nowrap|[[Ales Bialiatski]], [[Memorial]] i [[Centar za građanske slobode]] (2022.)}}{{·}} {{nowrap|[[Narges Mohammadi]] (2023.)}}{{·}} {{nowrap|[[Nihon Hidankyo]] (2024.)}}{{·}} {{nowrap|[[María Corina Machado]] (2025.)}} </div>}}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada]] </noinclude> 24giq1r8g0v2g4fskl2qn9zow9qqw54 7431154 7431147 2026-04-16T22:08:29Z Divna Jaksic 974 7431154 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nobelova nagrada za mir | naslov = [[:Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir|Dobitnici]] [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | grupa1 = 1900-ih | popis1 = <div> {{nowrap|[[Henry Dunant]] i [[Frédéric Passy]] (1901.)}}{{·}} {{nowrap|[[Élie Ducommun]] i [[Charles Albert Gobat]] (1902.)}}{{·}} {{nowrap|[[William Randal Cremer]] (1903.)}}{{·}} {{nowrap|[[Institut za međunarodno pravo]] (1904.)}}{{·}} {{nowrap|[[Bertha von Suttner]] (1905.)}}{{·}} {{nowrap|[[Theodore Roosevelt]] (1906.)}}{{·}} {{nowrap|[[Ernesto Teodoro Moneta]] i [[Louis Renault]] (1907.)}}{{·}} {{nowrap|[[Klas Pontus Arnoldson]] i [[Fredrik Bajer]] (1908.)}}{{·}} {{nowrap|[[Auguste Marie Francois Beernaert]] i [[Paul-Henri-Benjamin d'Estournelles de Constant]] (1909.)}} </div> | grupa2 = 1910-ih | popis2 = <div> {{nowrap|[[Stalni međunarodni mirovni ured]] (1910.)}}{{·}} {{nowrap|[[Tobias Michael Carel Asser]] i [[Alfred Hermann Fried]] (1911.)}}{{·}} {{nowrap|[[Elihu Root]] (1912.)}}{{·}} {{nowrap|[[Henri La Fontaine]] (1913.)}}{{·}} {{nowrap|[[Međunarodni Crveni križ|Crveni križ]] (1917.)}}{{·}} {{nowrap|[[Thomas Woodrow Wilson]] (1919.)}} </div> | grupa3 = 1920-ih | popis3 = <div> {{nowrap|[[Léon Bourgeois]] (1920.)}}{{·}} {{nowrap|[[Hjalmar Branting]] i [[Christian Lous Lange]] (1921.)}}{{·}} {{nowrap|[[Fridtjof Nansen]] (1922.)}}{{·}} {{nowrap|[[Austen Chamberlain]] i [[Charles G. Dawes]] (1925.) }}{{·}} {{nowrap|[[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (1926.)}}{{·}} {{nowrap|[[Ferdinand Buisson]] i [[Ludwig Quidde]] (1927.)}}{{·}} {{nowrap|[[Frank B. Kellogg]] (1929.)}} </div> | grupa4 = 1930-ih | popis4 = <div> {{nowrap|[[Nathan Söderblom]] (1930.)}}{{·}} {{nowrap|[[Jane Addams]] i [[Nicholas Murray Butler]] (1931.)}}{{·}} {{nowrap|[[Norman Angell]] (1933.)}}{{·}} {{nowrap|[[Arthur Henderson]] (1934.)}}{{·}} {{nowrap|[[Carl von Ossietzky]] (1935.)}}{{·}} {{nowrap|[[Carlos Saavedra Lamas]] (1936.)}}{{·}} {{nowrap|[[Robert Cecil]] (1937.)}}{{·}} {{nowrap|[[NIOR]] (1938.)}} </div> | grupa5 = 1940-ih | popis5 = <div> {{nowrap|[[Međunarodni Crveni križ|Crveni križ]] (1944.)}}{{·}} {{nowrap|[[Cordell Hull]] (1945.)}}{{·}} {{nowrap|[[Emily Greene Balch]] i [[John Mott]] (1946.)}}{{·}} {{nowrap|[[Kvekeri]] i [[American Friends Service Committee|AFSC]] (1947.)}}{{·}} {{nowrap|[[John Boyd Orr]] (1949.)}} </div> | grupa6 = 1950-ih | popis6 = <div> {{nowrap|[[Ralph Bunche]] (1950.)}}{{·}} {{nowrap|[[Léon Jouhaux]] (1951.)}}{{·}} {{nowrap|[[Albert Schweitzer]] (1952.)}}{{·}} {{nowrap|[[George Marshall]] (1953.)}}{{·}} {{nowrap|[[UNHCR]] (1954.)}}{{·}} {{nowrap|[[Lester B. Pearson]] (1957.)}}{{·}} {{nowrap|[[Georges Pire]] (1958.)}}{{·}} {{nowrap|[[Philip Noel-Baker]] (1959.)}} </div> | grupa7 = 1960-ih | popis7 = <div> {{nowrap|[[Albert Lutuli]] (1960.)}}{{·}} {{nowrap|[[Dag Hammarskjöld]] (1961.)}}{{·}} {{nowrap|[[Linus Pauling]] (1962.)}}{{·}} {{nowrap|[[Međunarodni Crveni križ|Crveni križ]] (1963.)}}{{·}} {{nowrap|[[Martin Luther King, Jr.]] (1964.)}}{{·}} {{nowrap|[[UNICEF]] (1965.)}}{{·}} {{nowrap|[[René Cassin]] (1968.)}}{{·}} {{nowrap|[[Međunarodna organizacija rada|ILO]] (1969.)}} </div> | grupa8 = 1970-ih | popis8 = <div> {{nowrap|[[Norman Borlaug]] (1970.)}}{{·}} {{nowrap|[[Willy Brandt]] (1971.)}}{{·}} {{nowrap|[[Henry Kissinger]] i [[Le Duc Tho]] (1973.)}}{{·}} {{nowrap|[[Seán MacBride]] i [[Eisaku Satō]] (1974.)}}{{·}} {{nowrap|[[Andrej Dmitrijevič Saharov]] (1975.) }}{{·}} {{nowrap|[[Betty Williams]] i [[Mairead Corrigan]] (1976.)}}{{·}} {{nowrap|[[Amnesty International]] (1977.)}}{{·}} {{nowrap|[[Anvar el-Sadat]] i [[Menahem Begin]] (1978.)}}{{·}} {{nowrap|[[Majka Terezija|Majka Tereza]] (1979.)}} </div> | grupa9 = 1980-ih | popis9 = <div> {{nowrap|[[Adolfo Pérez Esquivel]] (1980.)}}{{·}} {{nowrap|[[UNHCR]] (1981.)}}{{·}} {{nowrap|[[Alva Myrdal]] i [[Alfonso García Robles]] (1982.)}}{{·}} {{nowrap|[[Lech Wa&#322;&#281;sa]] (1983.)}}{{·}} {{nowrap|[[Desmond Tutu]] (1984.)}}{{·}} {{nowrap|[[Međunarodni liječnici za sprječavanje nuklearnog rata|IPPNW]] (1985.)}}{{·}} {{nowrap|[[Elie Wiesel]] (1986.)}}{{·}} {{nowrap|[[Óscar Arias]] (1987.)}}{{·}} {{nowrap|[[Mirovne snage UN-a]] (1988.)}}{{·}} {{nowrap|[[Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama]] (1989.)}} </div> | grupa10 = 1990-ih | popis10 = <div> {{nowrap|[[Mihail Sergejevič Gorbačov]] (1990.)}}{{·}} {{nowrap|[[Aung San Suu Kyi]] (1991.)}}{{·}} {{nowrap|[[Rigoberta Menchú]] (1992.)}}{{·}} {{nowrap|[[Nelson Mandela]] i [[Frederik Willem de Klerk]] (1993.)}}{{·}} {{nowrap|[[Jaser Arafat]] i [[Šimon Peres]] i [[Jichak Rabin]] (1994.)}}{{·}} {{nowrap|[[Udruga Pugwash]] i [[Józef Rotblat]] (1995.)}}{{·}} {{nowrap|[[Carlos Filipe Ximenes Belo]] i [[José Ramos-Horta]] (1996.)}}{{·}} {{nowrap|[[Međunarodna kampanja za zabranu protupješačkih mina|ICBL]] i [[Jody Williams]] (1997.)}}{{·}} {{nowrap|[[John Hume]] i [[David Trimble]] (1998.)}}{{·}} {{nowrap|[[Liječnici bez granica|MSF]] (1999.)}} </div> | grupa11 = 2000-ih | popis11 = <div> {{nowrap|[[Kim Dae Jung]] (2000.)}}{{·}} {{nowrap|[[Ujedinjeni narodi|UN]] i [[Kofi Annan]] (2001.)}}{{·}} {{nowrap|[[Jimmy Carter]] (2002.)}}{{·}} {{nowrap|[[Širin Ebadi]] (2003.)}}{{·}} {{nowrap|[[Wangari Maathai]] (2004.)}}{{·}} {{nowrap|[[Međunarodna agencija za atomsku energiju|IAEA]] i [[Mohamed ElBaradei]] (2005.)}}{{·}} {{nowrap|[[Muhammad Yunus]] i [[Grameen banka]] (2006.)}}{{·}} {{nowrap|[[Al Gore]] i [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama|IPCC]] (2007.)}}{{·}} {{nowrap|[[Martti Ahtisaari]] (2008.)}}{{·}} {{nowrap|[[Barack Obama]] (2009.)}} </div> | grupa12 = 2010-ih | popis12 = <div> {{nowrap|[[Liu Xiaobo]] (2010.)}}{{·}} {{nowrap|[[Ellen Johnson-Sirleaf]] i [[Leymah Gbowee]] i [[Tawakkul Karman]] (2011.)}}{{·}} {{nowrap|[[Europska unija]] (2012.)}}{{·}} {{nowrap|[[Organizacija za zabranu kemijskog oružja]] (2013.)}}{{·}} {{nowrap|[[Malala Yousafzai]] i [[Kailash Satyarthi]] (2014.)}}{{·}} {{nowrap|[[Tuniški nacionalni kvartet za dijalog]] (2015.)}} {{·}} {{nowrap|[[Juan Manuel Santos]] (2016.)}} {{·}} {{nowrap|[[Međunarodna kampanja za zabranu atomskog oružja]] (2017.)}} {{·}} {{nowrap|[[Denis Mukwege]] i [[Nadia Murad]] (2018.)}} {{·}} {{nowrap|[[Abiy Ahmed]] (2019.)}} | grupa13 = 2020-ih | popis13 = <div> {{nowrap|[[Svjetski program za hranu]] (2020.)}}{{·}} {{nowrap|[[Maria Ressa]] i [[Dmitry Muratov]] (2021.)}}{{·}} {{nowrap|[[Ales Bialiatski]], [[Memorial]] i [[Centar za građanske slobode]] (2022.)}}{{·}} {{nowrap|[[Narges Mohammadi]] (2023.)}}{{·}} {{nowrap|[[Nihon Hidankyo]] (2024.)}}{{·}} {{nowrap|[[María Corina Machado]] (2025.)}} </div>}}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada|Mir]] </noinclude> omz9r9eyqqg4z4zng0av30eqlswer97 Sura (rijeka) 0 188885 7430933 7271325 2026-04-16T13:39:32Z Argo Navis 852 7430933 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Sura | izvorno ime = {{rus.|Сура́}}, [[Čuvaški jezik|čuvaški]]: ''Сăр́'', [[Nizinski marijski jezik|marijski]]: ''Шур́'' | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Sura_near_Alatyr.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = RUS | naselja = [[Sursk]], [[Penza (grad)|Penza]], [[Alatjir]], [[Jadrin]], [[Vasilsursk]]. | duljina = oko 841 | površina porječja = 67500 | najmanji istjek = | prosječni istjek = 260 | najveći istjek = | plovna od - do = 394 km od ušća | smrznuta = | brane = | izvor = [[Privolžski visovi]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|53.394694|46.940806|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = [[Čeboksarsko umjetno jezero]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|56.1225|45.971389|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Kaspijski | ulijeva se u = rijeku [[Volga (rijeka)|Volgu]] | pritoci = Vidi [[#Pritoci|tekst]] | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = Surarivermap.png | zemljovid_lok_opis= Zemljovid s označenim porječjima rijeka Sure i [[Volga|Volge]] | ne pratiti parametre=@pushpin_map@<!-- | pushpin_map = | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = --> }} '''Sura''' ({{rus.|Сура́}}, [[Čuvaški jezik|čuvaški]]: ''Сăр́'', [[Nizinski marijski jezik|marijski]]: ''Шур́'') [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] je u [[Rusija|Rusiji]], desni pritoka [[Volga|Volge]]. Teče kroz [[Uljanovska oblast|Uljanovsku]], [[Nižnjenovgorodska oblast|Nižnjenovgorodsku]] i [[Penzenska oblast|Penzensku]] oblast te kroz [[Marij El]], [[Mordovija|Mordoviju]] i [[Čuvašija|Čuvašiju]]. Duljine je 841 km. Porječje rijeke je površine {{Km2|67500}}. == Opis toka == [[File:Sura basin-2.png|mini|lijevo|250px|Zemljovid porječja Sure]] Na rijeci Suri su smješteni gradovi [[Sursk]], [[Penza (grad)|Penza]], [[Alatjir]], [[Jadrin]], selo Nova Sloboda, a na ušću – [[Vasilsursk]] gat. == Pritoci == === Lijevi === * [[Alatjir (rijeka)|Alatjir]]{{newdsm}} * [[Imza]] * [[Pjana (rijeka)|Pjana]]{{newdsm}} * [[Uza (rijeka)|Uza]]{{newdsm}} * [[Šukša (rijeka)|Šukša]]{{newdsm}} * [[Kutlja (rijeka)|Kutlja]]{{newdsm}} === Desni === * [[Algaška (rijeka)|Algaška]]{{newdsm}} * [[Barjiš (rijeka)|Barjiš]]{{newdsm}} * [[Bezdna (rijeka)|Bezdna]]{{newdsm}} * [[Inza (rijeka)|Inza]]{{newdsm}} * [[Kumaška (rijeka)|Kumaška]]{{newdsm}} * [[Kirja (rijeka)|Kirja]]{{newdsm}} == Vodeni sustav == Izvor vode su uglavnom sniježne [[oborina|oborine]]. Prosječni godišnji istjek vode na [[Ušće|ušću]] je 260 m³/s. Na udaljenosti 63 km od [[ušća]] u prosjeku 253 m³/s, maksimalni do 7240 m³/s, a najmanji 10,5 m³/s, pri čemu minimum nastaje tijekom siječnja i ožujka, a maksimum tijekom travnja i svibnja. Zamrzava se u studenom i prosincu, a odmrzava krajem ožujka i travnja. == Plovnost == [[Datoteka:Vasilsursk_flybird18.jpg|250px|mini|lijevo|Pristanište na ušću]] Sura je plovna 394 km od [[Ušće|ušća]]. [[Datoteka:Bruecke ueber die Sura.jpg|mini|480px|center|[[Most]] [[autocesta|autoceste]] M7 preko Sure blizu [[Jardin]]a.]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Rijeke u europskom dijelu Rusije]] [[Kategorija:Vodene mase u Uljanovskoj oblasti]] [[Kategorija:Rijeke u Nižnjenovgorodskoj oblasti]] [[Kategorija:Rijeke u Penzenskoj oblasti]] [[Kategorija:Rijeke u Marij Elu]] [[Kategorija:Rijeke u Mordoviji]] [[Kategorija:Vodene mase u Čuvašiji]] [[Kategorija:Pritoci Volge]] cbbz5agz07uufi511tyc94g9x21dawu 7431320 7430933 2026-04-17T09:06:02Z Argo Navis 852 premješteno iz [[Category:Vodene mase u Čuvašiji]] u [[Category:Rijeke u Čuvašiji]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7431320 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Sura | izvorno ime = {{rus.|Сура́}}, [[Čuvaški jezik|čuvaški]]: ''Сăр́'', [[Nizinski marijski jezik|marijski]]: ''Шур́'' | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Sura_near_Alatyr.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = RUS | naselja = [[Sursk]], [[Penza (grad)|Penza]], [[Alatjir]], [[Jadrin]], [[Vasilsursk]]. | duljina = oko 841 | površina porječja = 67500 | najmanji istjek = | prosječni istjek = 260 | najveći istjek = | plovna od - do = 394 km od ušća | smrznuta = | brane = | izvor = [[Privolžski visovi]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|53.394694|46.940806|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = [[Čeboksarsko umjetno jezero]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|56.1225|45.971389|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Kaspijski | ulijeva se u = rijeku [[Volga (rijeka)|Volgu]] | pritoci = Vidi [[#Pritoci|tekst]] | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = Surarivermap.png | zemljovid_lok_opis= Zemljovid s označenim porječjima rijeka Sure i [[Volga|Volge]] | ne pratiti parametre=@pushpin_map@<!-- | pushpin_map = | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = --> }} '''Sura''' ({{rus.|Сура́}}, [[Čuvaški jezik|čuvaški]]: ''Сăр́'', [[Nizinski marijski jezik|marijski]]: ''Шур́'') [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] je u [[Rusija|Rusiji]], desni pritoka [[Volga|Volge]]. Teče kroz [[Uljanovska oblast|Uljanovsku]], [[Nižnjenovgorodska oblast|Nižnjenovgorodsku]] i [[Penzenska oblast|Penzensku]] oblast te kroz [[Marij El]], [[Mordovija|Mordoviju]] i [[Čuvašija|Čuvašiju]]. Duljine je 841 km. Porječje rijeke je površine {{Km2|67500}}. == Opis toka == [[File:Sura basin-2.png|mini|lijevo|250px|Zemljovid porječja Sure]] Na rijeci Suri su smješteni gradovi [[Sursk]], [[Penza (grad)|Penza]], [[Alatjir]], [[Jadrin]], selo Nova Sloboda, a na ušću – [[Vasilsursk]] gat. == Pritoci == === Lijevi === * [[Alatjir (rijeka)|Alatjir]]{{newdsm}} * [[Imza]] * [[Pjana (rijeka)|Pjana]]{{newdsm}} * [[Uza (rijeka)|Uza]]{{newdsm}} * [[Šukša (rijeka)|Šukša]]{{newdsm}} * [[Kutlja (rijeka)|Kutlja]]{{newdsm}} === Desni === * [[Algaška (rijeka)|Algaška]]{{newdsm}} * [[Barjiš (rijeka)|Barjiš]]{{newdsm}} * [[Bezdna (rijeka)|Bezdna]]{{newdsm}} * [[Inza (rijeka)|Inza]]{{newdsm}} * [[Kumaška (rijeka)|Kumaška]]{{newdsm}} * [[Kirja (rijeka)|Kirja]]{{newdsm}} == Vodeni sustav == Izvor vode su uglavnom sniježne [[oborina|oborine]]. Prosječni godišnji istjek vode na [[Ušće|ušću]] je 260 m³/s. Na udaljenosti 63 km od [[ušća]] u prosjeku 253 m³/s, maksimalni do 7240 m³/s, a najmanji 10,5 m³/s, pri čemu minimum nastaje tijekom siječnja i ožujka, a maksimum tijekom travnja i svibnja. Zamrzava se u studenom i prosincu, a odmrzava krajem ožujka i travnja. == Plovnost == [[Datoteka:Vasilsursk_flybird18.jpg|250px|mini|lijevo|Pristanište na ušću]] Sura je plovna 394 km od [[Ušće|ušća]]. [[Datoteka:Bruecke ueber die Sura.jpg|mini|480px|center|[[Most]] [[autocesta|autoceste]] M7 preko Sure blizu [[Jardin]]a.]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Rijeke u europskom dijelu Rusije]] [[Kategorija:Vodene mase u Uljanovskoj oblasti]] [[Kategorija:Rijeke u Nižnjenovgorodskoj oblasti]] [[Kategorija:Rijeke u Penzenskoj oblasti]] [[Kategorija:Rijeke u Marij Elu]] [[Kategorija:Rijeke u Mordoviji]] [[Kategorija:Rijeke u Čuvašiji]] [[Kategorija:Pritoci Volge]] d8m940chj5nld0qdu4kcdturexuigg3 Predložak:Infookvir svećenik 10 190050 7431224 7428506 2026-04-17T00:56:48Z PonoRoboT 259157 [[Modul:Datum i dob]] 7431224 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="text-align:left;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font-size:larger; background-color: #F0D090;" | {{{ime_svećenika}}} |- | colspan="2" style="text-align: center; border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" | {{#if:{{{slika|}}}|[[Slika:{{{slika}}}|{{{slika_širina|200px}}}|{{{slika_opis|}}}]]<br><small><div style="text-align:center">{{{slika_opis|}}}</div></small>}} |- {{#if: {{{pravo_ime|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Pravo ime {{!}} {{{pravo_ime}}} {{!}}- }} {{#if: {{{datum_rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Rođen {{!}} {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum_rođenja}}}|{{{datum_smrti}}}}}<br />{{{mjesto_rođenja|}}} {{!}}- }} {{#if: {{{datum_smrti|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Umro {{!}} {{#invoke:Datum i dob|death|{{{datum_rođenja}}}|{{{datum_smrti}}}}}<br />{{{mjesto_smrti|}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zaređen_za_svećenika|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Zaređen {{!}} {{{zaređen_za_svećenika}}} {{!}}- }} {{#if: {{{titula|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Titula {{!}} {{{titula}}} {{!}}- }} {{#if: {{{djela_u_službi|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Najvažnija djela {{!}} {{{djela_u_službi}}} {{!}}- }} {{#if: {{{počasti_u_njegovo_ime|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Počasti {{!}} {{{počasti_u_njegovo_ime}}} {{!}}- {{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}} {{!}}- }} !colspan="2" style="font-variant-caps:all-small-caps; font-weight:bold; text-align:center;background-color: #F0D090;"|[[Normativni nadzor]] |- ! colspan="2" style="font-variant-caps:all-small-caps; font-weight:bold; font-size:94%; text-align:center;" | <div class="plainlinks" style="font-variant-caps:all-small-caps; font-weight:bold; font-size:94%; text-align:center;"> {{hlist |{{if then show|{{#if:{{NAMESPACE}}||{{#invoke:Wikidata|pageId}}}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|Wikipodatci}}|[https://www.wikidata.org/wiki/| <span style{{=}}"color:#aaa">wiki</span>podatci]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P373}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|wikislike}}|[https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:| <span style{{=}}"color:#aaa">wiki</span>slike]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P935}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|wikigalerija}}|[https://commons.wikimedia.org/wiki/| <span style{{=}}"color:#aaa">wiki</span>galerija]}} }} {{hlist |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P214}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|VIAF}}|[https://viaf.org/viaf/| VIAF]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P7982}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|HE}}|[https://enciklopedija.hr/clanak/| HE]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P8581}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|HBL}}|[https://hbl.lzmk.hr/clanak/| HBL]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P1417}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|EB}}|[https://www.britannica.com/| EB]}} }}</div> {{!}}- {{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}} {{!}}- |colspan="2" style="text-align:center; background-color:#F0D090; padding-top:3px;"|'''[[Portal:Kršćanstvo|Portal o kršćanstvu]]''' {{!}}- |colspan="2" style="text-align:center; background-color:#F0D090; padding-top:3px;"|'''[[Portal:Životopis|Portal o životopisima]]''' |}<noinclude> == Uporaba == Ovaj infookvir može biti dodan metodom kopiranja i lijepljenja predloška kao što je prikazano dolje u članku. <div style="width:250px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;"> <pre> {{Infookvir svećenik | ime_svećenika = | pravo_ime = | slika = | slika_širina = | slika_opis = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zaređen_za_svećenika = | titula = | djela_u_službi = | počasti_u_njegovo_ime = }} </pre> </div> <div style="clear: both;"></div> [[Kategorija: Religijski infookviri|svećenik]] [[Kategorija: Biografski infookviri|svećenik]] k0s1dt13x6xg7qd3ja9n4hzvs2wfgi7 NK Kamen Podbablje 0 198269 7430969 7287553 2026-04-16T14:50:37Z Ivankena 358080 7430969 wikitext text/x-wiki {{Pravopis}} {{otheruses2|[[NK Kamen]]}} {{nogometni klub | ime kluba = NK Kamen Podbablje | slika = | puno ime = Nogometni klub Kamen Podbablje | nadimak = Crni | godina osnivanja = 17. lipnja 1977. | igralište = Igralište NK Kamen, Ivanbegovina | kapacitet stadiona = 500 – 800 | predsjednik = | trener = | liga = [[3. NL – Jug]] | sezona = {{sezona wp|3. HNL – Jug|2019./20.}} | plasman = 7.<ref>{{Citiranje www |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2020.html#3hnl |naslov=Croatia 2019/20 - Third Level |web_stranica=rsssf.com |preuzeto=2021-05-26}}</ref> | trenutačna sezona = 3. Nl - Jug 2025./2026. | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF |body1=FFFFFF |rightarm1=FFFFFF |shorts1=black |socks1=black | pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=white |socks2=black }} '''NK Kamen''' nogometni je klub iz mjesta [[Ivanbegovina]] općina [[Podbablje]] – 10 km jugozapadno od [[Imotski|Imotskog]]. Klub osim seniorske momčadi ima i 7 kategorija i to mlađe početnike, početnike, mlađe pionire, pionire, kadete i juniore, a u sezoni 2018./2019. oformljena je i ženska nogometna ekipa. Klub ima i momčad veterana. U sezoni {{sezona wp|3. HNL – Jug|2020./21.}} se natječe u [[3. HNL – Jug]].<ref>{{Citiranje www |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2021.html#3hnl |naslov=Croatia 2020/21 - Third Level |web_stranica=rsssf.com |preuzeto=2021-05-26}}</ref> == Povijest == Klub je osnovan [[17. lipnja]] [[1977.]] godine na osnivačkoj skupštini u OŠ Tin Ujević u Krivodolu. Klub su osnovali nogometni entuzijasti iz Ivanbegovine, Poljica, Krivodola i Grubina. Ime kluba je nastalo po tome što sva ta mjesta gravitiraju klubu, a nalaze se u brdskom području imotske krajine s dosta krša i kamena. Prvo sjedište kluba bio je Krivodol, a prvi predsjednik Anđelko Gudelj Velaga. Prvu službenu utakmicu klub je odigrao u Prološcu 15. rujna 1977. g.s NK Borac (sadašnje Glavice) i poražen je 0:1. Prvi gol za Kamen postigao je kapetan Ante Kujundžić "Pajdo" 29. rujna 1977. na utakmici s [[NK Mladost Koprivno]] (1:2). Izgradnjom vlastitog igrališta, u mjestu Ivanbegovina 1982., klub mijenja sjedište u Ivanbegovini. NK Kamen je 5. puta bio prvak u ligama u kojima je nastupao, te je dva puta (2011. i 2013.) bio pobjednik memorijalnog turnira "Zdravko Uvodić" na Klisu u organizaciji [[NK Uskok Klis|NK Uskok]]. Sezone 1985./86. NK Kamen je prvak je Općinske lige Split. 1989./90. prvak je splitske nogometne lige. 1999./00. prvak je 2. ŽNL Splitsko-dalmatinske. 2008./09. prvak je 1. ŽNL Splitsko-dalmatinske. 2009./10. i 2010./11. viceprvak je 4. HNL – Jug podskupina B. 2011./12. NK Kamen je prvak 4. HNL – Jug podskupina B, te je iste sezone bio pobjednik kvalifikacija za ulazak u 3. HNL – Jug. U kvalifikacijama igranim na neutralnom terenu u Hrvacama pobijedio je prvaka 4. HNL podskupina C NK Župa dubrovačku s 4:0 a potom golom Dalibora Biloša i prvaka podskupine "A" NK Krku iz Lozovca s 1:0. Time je pod trenerskom palicom [[Drago Čelić|Dragutina Ćelića]] bivšeg igrača Hajduka i hrvatske reprezentacije, ostvaren najveći klupski uspjeh, plasman u 3. HNL – Jug gdje se klub i danas natječe. NK Kamen je jedini sportski klub na području sadašnje općine Podbablje, a pored seniorske ekipe, u stalnim natjecanjima ima mlađe pionire, pionire, kadete, juniore i veterane. Trenutačno se natječe u [[3. HNL – Jug]]. U sezoni 2017./2018. skupština kluba je za novog predsjednika izabrala gospodina Tomislava Livajića, a za trenera je nadzorni odbor izabrao gospodina Marija Kujundžića, dugogodišnje kapetana NK Imotskog i osvajača Hrvatskog kupa s juniorima [[NK Imotski]]. U spomenutoj sezoni, juniori i Mlađi pioniri izborili su ulazak u 1. NL gdje se i danas natječu. NK Kamen Podbablje trenutno ima najbrojniji sportski kolektiv na području Imotske krajine zahvaljujući predanom radu svih zaposlenika kluba. U sezoni 2018./19. oformljen je ženski nogometni sastav, a uz njih, formirana je regionalna liga za kategorije U-9 i U-11. Zbog velikog broja igrača, uređen je pomoćni teren s umjetnom travom te osvjetljen. Na redovnoj skupštini kluba održanoj u prosincu 2018., izabrana su nova tijela kluba. Za predsjednika kluba izabran je Tihomir Kujundžić "Barba" dok je za direktora kluba izabran Marin Kujundžić. Funkciju dopredsjednika kluba preuzeli su Tomislav Livajić i Ivan Žužul "Linćo". U sezoni 2018./2019. NK Kamen je natjecanje završio na 5. mjestu 3. HNL – Jug. Najbolji strijelac kluba bio je Marin Jonjić "Pače" dok je u momčad sezone 3. HNL – Jug ušao igrač kamena Branimir Kujundžić. U lipnju 2019. na izvanrednoj izbornoj skupštini za predsjednika kluba ponovno je izabran gospodin Tomislav Livajić dok su za dva dopredsjednika izabrani Ivan Karin i Ante Žužul. Na mjesto direktora kluba, izvršni odbor je imenovao Matu Kujundžića. Isto tijelo je za trenera prve momčadi ustoličilo Dalibora Mandarića. == Poznate osobe == * [[Stjepan Ujević]] (1959. – 2020.), dugogodišnji nogometni djelatnik, delegat i športski novinar, trener, tajnik i predsjednik skupštine Kamena, legendaran po najavama utakmica<ref>B. D.: [https://dalmatinskiportal.hr/lokalni-sport/preminuo-dugogodisnji-nogometni-djelatnik-stjepan-ujevic/62110 ''Preminuo dugogodišnji nogometni djelatnik Stjepan Ujević ''] Dalmatinski portal. 1. travnja 2020. Pristupljeno 7. travnja 2020.</ref> športski komentator na [[Radio Imotski|Radio Imotskome]], pisao i za [[Sportske novosti]] te [[Slobodna Dalmacija|Slobodnu Dalmaciju]]<ref>(): [https://radioimotski.hr/2020/04/01/preminuo-dugogodisnji-sportski-izvjestitelj-stjepan-ujevic/ ''Preminuo dugogodišnji sportski izvjestitelj Stjepan Ujević ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200406225556/https://radioimotski.hr/2020/04/01/preminuo-dugogodisnji-sportski-izvjestitelj-stjepan-ujevic/ |date=6. travnja 2020. }} Radio Imotski. 1. travnja 2020. Pristupljeno 7. travnja 2020.</ref> * [[Mislav Karoglan]] == Izvori == <small> * [https://search.bisnode.hr/hr/978834/n-k-kamen/ bisnode.hr, NOGOMETNI KLUB "KAMEN" PODBABLJE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220730040337/https://search.bisnode.hr/hr/978834/n-k-kamen/ |date=30. srpnja 2022. }}, pristupljeno 23. srpnja 2022. {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Kamen Ivanbegovina, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji‎|Kamen]] [[Kategorija:Podbablje]] fm3p83q92t259tca13is7v5r0cbk3lx Trojni pakt 0 198395 7431012 7163911 2026-04-16T18:40:48Z Silverije 23459 7431012 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:1938 Naka yoshi sangoku.jpg|mini|desno|Japanski propagandni plakat iz 1938.: "Dobri prijatelji iz tri zemlje" (仲良し三国, ''nakayoshi san-goku'')]] '''Trojni pakt''' su potpisale tadašnje fašističke države [[Italija]], [[Njemačka]] i [[Japan]] [[27. rujna]] [[1940.]] u [[Berlin]]u i time stupile u vojni savez. Potpisnici su bili [[Saburo Kurusu]] za [[Japansko Carstvo]], [[Adolf Hitler]] za [[Nacistička Njemačka|nacističku Njemačku]] i [[Galeazzo Ciano]] (ministar vanjskih poslova) u ime [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. Tako su osnovane [[Sile Osovine]] koje su se obvezale međusobnu suradnju u stvaranju i održavanju novog poretka na azijsko-pacifičkom prostoru i u [[Europa|Europi]] te na međusobno pomaganje u slučaju da jednu od njih napadne neka druga sila, koja nije umiješana u europski ili japansko-kineski rat. Prvenstveno su na umu imale spriječiti ulazak [[SAD]]-a u rat. Svijet je tako početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio podijeljen na interesna područja između [[Sile Osovine|Sila osovine]] i [[Saveznici|saveznika]]. Japan je priznao vodeću ulogu Njemačke i Italije u Europi, a one su priznale vodeću ulogu Japana u [[Azija|Aziji]]. Paktu su poslije pristupile i profašističke vlade drugih država. [[Mađarska]] ga je potpisala [[20. listopada]] [[1940.]], [[Rumunjska]] [[23. listopada]] [[1940.]], [[Slovačka]] [[24. listopada]] [[1940.]], a [[Bugarska]] [[1. ožujka]] [[1941.]] [[Kraljevina Jugoslavija]] je pristupila Trojnom paktu [[25. ožujka]] [[1941.]], ali nakon dva dana su održane demonstracije protiv takve odluke te je vlast u Jugoslaviji preuzela nova vlada [[Dušan Simović|Dušana Simovića]]. Njemačka vojska je, potpomognuta vojskama Italije, Bugarske i Mađarske, [[Travanjski rat|napala Jugoslaviju]] [[6. travnja]] [[1941.]] pri čemu je vojska bez i jedne bitke [[Kapitulacija|kapitulirala]]. [[10. travnja]] [[1941.]] na okupiranom području nastaje [[Nezavisna Država Hrvatska]] koja je, također, [[15. lipnja]] [[1941.]] potpisala Trojni pakt. == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commonscat = Tripartite Pact |commonscathr = Trojni pakt }} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] [[Kategorija:Vojni savezi]] [[Kategorija:Japan u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Vanjska politika Japana]] [[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Vanjska politika Italije]] [[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Vanjska politika Njemačke]] [[Kategorija:Međunarodni ugovori NDH]] [[Kategorija:Mađarska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Vanjska politika Mađarske]] [[Kategorija:Bugarska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Vanjska politika Bugarske]] [[Kategorija:Rumunjska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Vanjska politika Rumunjske]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Vanjska politika Kraljevine Jugoslavije]] [[Kategorija:Njemačko-talijanski odnosi]] [[Kategorija:Japansko-talijanski odnosi]] [[Kategorija:Japansko-njemački odnosi]] 4qsf1bcq6olo8wmbz1wiw8ab0v2z3d3 Google (tražilica) 0 200289 7430917 7255627 2026-04-16T12:30:17Z Defko i Ćaki 358072 /* Poveznice */ 7430917 wikitext text/x-wiki {{Infookvir web stranica | ime = Google | slika = [[Datoteka:Google Homepage.svg|250px]] | logo = [[Datoteka:Google 2015 logo.svg]] | url = https://www.google.hr | vrsta = [[internet]]ska [[tražilica]] | komercijalna = da | registracija = Google račun (nije obavezno) | vlasnik = [[Google (tvrtka)|Google Inc.]] | autor = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | datum objave = [[15. rujna]] [[1997.]] | status = aktivna | alexa ={{Nema promjene}} 1<ref>[http://www.alexa.com/siteinfo/google.com Alexa rank, Google] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |date=26. prosinca 2015. }}, alexa.com, pristupljeno 13. srpnja 2017.</ref> }} '''Google''' je [[internetska tražilica]] u vlasništvu tvrtke [[Google (tvrtka)|Google LLC]] te je najkorištenija tražilica na internetu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://marketshare.hitslink.com/search-engine-market-share.aspx?qprid=4 |title=Net Marketshare - World |access-date=9. veljače 2011. |archive-date=3. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110703063427/http://marketshare.hitslink.com/search-engine-market-share.aspx?qprid=4 |url-status=dead }}</ref> Osnovala su je dva studenta, [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] [[1997.]] godine. Googleova misija je, kako kažu, organizirati informacije svijeta te ih učiniti korisnima. Google je potaknuo i lavinu jednostavnog, ali i funkcionalnog web dizajna; njihove stranice su jednostavno dizajnirane, a opet veoma atraktivne. Zanimljivo je reći kako je Google po prvi put pretraživao pomoću tada jednistvena sustava posjećenosti korisnika. Dakle, što je neka stranica bila više posjećena, to se ona nalazila više pri vrhu kada ste htjeli naći pojam koji se nalazi na toj stranici. Danas se većina velikih pretraživača koristi tom tehnikom. No, Google nije ostao samo tražilica; svoju je djelatnost proširio i na newsgrupe stvorivši [[Google Groups]]. Google Groups je najveća arhiva poruka napisanih na [[Usenet]]u koja sadrži oko 900 milijuna poruka napisanih diljem svijeta. Nadalje, za oglašivače tu su Google Adwords i Adsense, nedavno je uveden i [[Google mail]] (''Gmail''), a spomenimo još i Google vijesti. Ovo su samo neke od Googleovih podružnica. Još jedna zanimljivost u svezi Googlea je i sigurnost njihovih stranica. Naime, otkad postoji, hakeri su uspjeli srušiti samo jednu Googleovu stranicu – servis za organizaciju digitalnih fotografija, Picasa. == Poveznice == * [[Google AdSense]] * [[Google AdWords]] * [[Google mail]] * [[Google Play]] * [[Google Sitemaps]] * [[Google knjige]] * [[Google Chrome]] * [[Google Drive|Google disk]] * [[Google Maps]] * [[Google Earth]] * [[Android (operacijski sustav)|Android]] * [[YouTube]] *[[Google docx]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.google.hr Google] * [http://www.android.com Android] * [http://www.youtube.com YouTube] {{mrva-internet}} [[Kategorija:Google]] euh47aso2u3b0tsot9orsvlu374jh3z 7430992 7430917 2026-04-16T16:54:30Z Runolist 263374 7430992 wikitext text/x-wiki {{Infookvir web stranica | ime = Google | slika = [[Datoteka:Google Homepage.svg|250px]] | logo = [[Datoteka:Google 2015 logo.svg]] | url = https://www.google.hr | vrsta = [[internet]]ska [[tražilica]] | komercijalna = da | registracija = Google račun (nije obavezno) | vlasnik = [[Google (tvrtka)|Google Inc.]] | autor = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | datum objave = [[15. rujna]] [[1997.]] | status = aktivna | alexa ={{Nema promjene}} 1<ref>[http://www.alexa.com/siteinfo/google.com Alexa rank, Google] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |date=26. prosinca 2015. }}, alexa.com, pristupljeno 13. srpnja 2017.</ref> }} '''Google''' je [[internetska tražilica]] u vlasništvu tvrtke [[Google (tvrtka)|Google LLC]] te je najkorištenija tražilica na internetu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://marketshare.hitslink.com/search-engine-market-share.aspx?qprid=4 |title=Net Marketshare - World |access-date=9. veljače 2011. |archive-date=3. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110703063427/http://marketshare.hitslink.com/search-engine-market-share.aspx?qprid=4 |url-status=dead }}</ref> Osnovala su je dva studenta, [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] [[1997.]] godine. Googleova misija je, kako kažu, organizirati informacije svijeta te ih učiniti korisnima. Google je potaknuo i lavinu jednostavnog, ali i funkcionalnog web dizajna; njihove stranice su jednostavno dizajnirane, a opet veoma atraktivne. Zanimljivo je reći kako je Google po prvi put pretraživao pomoću tada jednistvena sustava posjećenosti korisnika. Dakle, što je neka stranica bila više posjećena, to se ona nalazila više pri vrhu kada ste htjeli naći pojam koji se nalazi na toj stranici. Danas se većina velikih pretraživača koristi tom tehnikom. No, Google nije ostao samo tražilica; svoju je djelatnost proširio i na newsgrupe stvorivši [[Google Groups]]. Google Groups je najveća arhiva poruka napisanih na [[Usenet]]u koja sadrži oko 900 milijuna poruka napisanih diljem svijeta. Nadalje, za oglašivače tu su Google Adwords i Adsense, uveden je i [[Gmail]], a spomenimo još i Google vijesti. Ovo su samo neke od Googleovih podružnica. Još jedna zanimljivost u svezi Googlea je i sigurnost njihovih stranica. Naime, otkad postoji, hakeri su uspjeli srušiti samo jednu Googleovu stranicu – servis za organizaciju digitalnih fotografija, Picasa. == Proizvodi == * [[Google AdSense]] * [[Google AdWords]] * [[Gmail]] * [[Google Play]] * [[Google Sitemaps]] * [[Google knjige]] * [[Google Chrome]] * [[Google Drive]] * [[Google Maps]] * [[Google Earth]] * [[Android (operacijski sustav)|Android]] * [[YouTube]] *[[Google Workspace]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.google.hr Google] * [http://www.android.com Android] * [http://www.youtube.com YouTube] {{mrva-internet}} [[Kategorija:Google]] 4x08cfhu66ncvsyr8exkt29tsjfjp5l Govor mržnje 0 208263 7430949 7097912 2026-04-16T14:00:21Z Panasko 203327 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430949 wikitext text/x-wiki '''Govor mržnje''' usmeni je ili pisani govor koji se svodi na javno izazivanje ili uzrokovanje [[mržnja|mržnje]] prema određenoj skupini ili pojedinoj [[Čovjek|osobi]] zbog njezina određenja kao što je [[rasa]], [[spol]], [[Rod (sociologija)|rod]], [[religija]], [[seksualnost]], [[invaliditet]] i slično, a u svrhu stvaranja netrpeljivosti, razdora, [[Diskriminacija|diskriminacije]], [[Nasilje|nasilja]] ili raspaljivanja već postojeće mržnje tako što se ona javnim govorom mržnje razvija, jača i produbljuje. Suvremena regulativa o govoru mržnje počinje [[Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima|Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima]] usvojenom na [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Općoj skupštini Ujedinjenih naroda]] 19. prosinca 1966. godine. Taj međunarodni ugovor u prvom stavku čl. 20. propisuje obvezu svake države da zakonom zabrani bilo kakvo pozivanje na rat, a u drugom stavku istoga članka se propisuje: "Svako pozivanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju koja potiče diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje, mora se zakonom zabraniti." Ta je odredba unijeta u tekst pakta na uporno inzistiranje [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], te uz jasno izraženo protivljenje zapadnih demokratskih država koje su se brinule da Sovjetski Savez poduprt drugim [[Komunizam|komunističkim državama]] i raznim drugim [[Diktatura|diktatorskim režimima]] koji su tada bili zastupljeni u Ujedinjenim narodima želi takvom odredbom pravno opravdati široka gušenja [[Sloboda govora|slobode govora]] (kako je doista i bilo: makar taj Međunarodni pakt u čl. 19. jamči slobodu govora, nisu komunističke države nikad tumačile da bi se uz odredbu čl. 20. istoga pakta moglo u njih realizirati bilo kakvo kritiziranje komunističkog društvenog poretka ili ozbiljno kritiziranje postupaka vlasti); međutim je s vremenom zabrana govora mržnje postala jednim od temeljnih preokupacija demokratskih društvenih poredaka,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hoover.org/research/sordid-origin-hate-speech-laws |title=The Sordid Origin of Hate-Speech Laws |author=Jacob Mchangama |date=2011-12-01 |work=Hoover Institution |language=engleski |publisher=The Hoover Institutution |accessdate=2018-02-07}}</ref> te je primjerice na razini [[Europska unija|Europske unije]] regulirana Okvirnom odlukom Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32008F0913&from=HR |title=Okvirna odluka Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima |author=EU |date=2008-11-28 |work=EUR-Lex europa.eu |publisher=EU |accessdate=2018-02-07}}</ref> == Zakoni protiv govora mržnje == === Hrvatska === Dok je sloboda govora zajamčena [[Ustav Republike Hrvatske|ustavom]], [[s:Kazneni zakon#Rasna i druga diskriminacija|Kazneni zakon]] Republike Hrvatske, članak 174. predviđa kazne za one koji ''...u cilju širenja rasne, vjerske, spolne, nacionalne, etničke mržnje ili mržnje po osnovi boje kože ili spolnog opredjeljenja, ili drugih osobina, ili u cilju omalovažavanja, javno iznese ili pronese zamisli o nadmoćnosti ili podčinjenosti jedne rase, etničke ili vjerske zajednice, spola, nacije ili zamisli o nadmoćnosti ili podčinjenosti po osnovi boje kože ili spolnog opredjeljenja, ili drugih osobina...''. === Njemačka === U Njemačkoj ''Volksverhetzung'' ([[huškanje naroda]]) i bilo koji drugi javni oblik izražavanja mržnje je kažnjiv po članku 130. ''Strafgesetzbucha'' (njemačkog kaznenog zakona). === Vijeće Europe === Dok članak 10.Europske Konvencije o ljudskim pravima ne sprječava revizionizam poput negiranja ili minimiziranja genocida ili zločina protiv čovječnosti, Vijeće ministara Vijeća Europe predložilo je državama članicama borbu protiv govora mržnje preporukom '''R(97) 20'''. Vijeće Europe stvorilo je Europsku komisiju protiv rasizma i netolerancije ([www.coe.int/ecri ECRI]) koja je do danas napisala više izvještaja o državama članicama i opće preporuke, npr. protiv antisemitizma i protiv netolerancije prema muslimanima. == Povezani članci == *[[Ad hominem]] *[[Agent provokator]] *[[Divide et impera]] *[[Huškanje naroda]] *[[Mrzilačka skupina]] *[[Operacija pod lažnom zastavom]] *[[Psihološki rat]] == Izvori == {{izvori}} * [[Ivan Zvonimir Čičak]], "Tolerancijom protiv mržnje", Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, [[Zagreb]], 1997., {{ISBN|953-96343-4-2}} {{matica_hrvatska}} [[Kategorija:Sociolingvistika]] [[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]] [[Kategorija:Politička terminologija]] [[Kategorija:Rasizam]] 5d9k40epbtpy3xckm0oc86urdm80flg Fortuna Düsseldorf 0 211741 7431166 6900002 2026-04-16T22:27:57Z Argo Navis 852 /* Europski uspjesi */ 7431166 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = Fortuna Düsseldorf | slika = Fortuna Düsseldorf.svg | puno ime = Düsseldorfer Turn- und Sportverein<br>Fortuna 1895 e.V. | nadimak = F95, Tuna, Flingeraner | godina osnivanja = [[1895.]] | igralište = [[Esprit Arena]]<br>[[Paul-Janes-Stadion]] ([[Fortuna Düsseldorf II]]) | kapacitet stadiona = 54.600 | predsjednik = {{Z|NJE}} Robert Schäfer | trener = {{Z|NJE}} [[Friedhelm Funkel]] | liga = [[Bundesliga]] | sezona = 2021./22. | plasman = 10. | trenutačna sezona = | igrači = |pattern_la1=_red_hoops|pattern_b1=_redhoops|pattern_ra1=_red_hoops |leftarm1=|rightarm1=|shorts1=ff0000|socks1=ff0000 |pattern_la2=|pattern_b2=_whitestripeonright|pattern_ra2= |leftarm2=000000|body2=000000|rightarm2=000000|shorts2=000000|socks2=|pattern_so2=_blackvertical }} '''Fortuna Düsseldorf''' je njemački nogometni klub iz [[Düsseldorf]]a. ==Uspjesi== === Domaći uspjesi === * prvaci Njemačke: 1933. * prvaci Zapadne Njemačke: 1931. * doprvaci Njemačke: 1936. * prvaci 2. njemačke lige: 1989., 2018. * osvajači njemačkog kupa: 1979., 1980. * finalisti njemačkog kupa: 1937., 1957., 1958, 1962., 1978. === Europski uspjesi === [[UEFA Kup pobjednika kupova]]: * Finalist (1): {{sezona wp|Europski kup pobjednika kupova|1978./79.}} [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]: * Prvak (3): {{sezona wp|Intertoto kup|1966./67.}}, {{sezona wp|Intertoto kup|1983./84.}}, {{sezona wp|Intertoto kup|1985./86.}} ===Poznati igrači=== 25 igrača Fortuna je zaigralo za [[Njemačka nogometna reprezentacija|njemačku nogometnu reprezentaciju]]. * [[Otto Rehhagel]] * [[Jan Tauer]] * [[Jörg Albertz]] * [[Klaus Allofs]] * [[Thomas Allofs]] * [[Rudolf Bommer|Rudolf "Rudi" Bommer]] * [[Jupp Derwall]] * [[Holger Fach]] * [[Paul Janes]] * [[Erich Juskowiak|Erich "Hammer" Juskowiak]] * [[Stanislaus Kobierski]] * [[Georg Koch]] * [[Gerd Zewe]] * [[Matthias Mauritz|Matthias "Mathes" Mauritz]] * [[Michael Preetz]] * [[Toni Turek|Anton "Toni" Turek]]<ref name="#1">(njemački) Werner Raupp: Toni Turek – „Fußballgott“. Eine Biographie, Hildesheim: Arete Verlag 2019 (<nowiki>ISBN 978-3-96423-008-9</nowiki>).</ref> == Stadioni == * Lichtplatz (1908. – 19.) * Vennhauser Straße (1919. – 30.) * Paul-Janes-Stadion (1930. – 72., 1975., 2002. – 2005. i 2005. – 2007. (Evasive)) * Rheinstadion (1972. – 2002.) * LTU Arena (2005.-danas) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.f95.de/home/ Službene stranice] {{2. Fußball-Bundesliga}} [[Kategorija:Njemački nogometni klubovi]] [[Kategorija:Düsseldorf]] 86j1098u741o7t3j723bq0kkyj8hv2c 7431167 7431166 2026-04-16T22:29:37Z Argo Navis 852 /* Europski uspjesi */ 7431167 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = Fortuna Düsseldorf | slika = Fortuna Düsseldorf.svg | puno ime = Düsseldorfer Turn- und Sportverein<br>Fortuna 1895 e.V. | nadimak = F95, Tuna, Flingeraner | godina osnivanja = [[1895.]] | igralište = [[Esprit Arena]]<br>[[Paul-Janes-Stadion]] ([[Fortuna Düsseldorf II]]) | kapacitet stadiona = 54.600 | predsjednik = {{Z|NJE}} Robert Schäfer | trener = {{Z|NJE}} [[Friedhelm Funkel]] | liga = [[Bundesliga]] | sezona = 2021./22. | plasman = 10. | trenutačna sezona = | igrači = |pattern_la1=_red_hoops|pattern_b1=_redhoops|pattern_ra1=_red_hoops |leftarm1=|rightarm1=|shorts1=ff0000|socks1=ff0000 |pattern_la2=|pattern_b2=_whitestripeonright|pattern_ra2= |leftarm2=000000|body2=000000|rightarm2=000000|shorts2=000000|socks2=|pattern_so2=_blackvertical }} '''Fortuna Düsseldorf''' je njemački nogometni klub iz [[Düsseldorf]]a. ==Uspjesi== === Domaći uspjesi === * prvaci Njemačke: 1933. * prvaci Zapadne Njemačke: 1931. * doprvaci Njemačke: 1936. * prvaci 2. njemačke lige: 1989., 2018. * osvajači njemačkog kupa: 1979., 1980. * finalisti njemačkog kupa: 1937., 1957., 1958, 1962., 1978. === Europski uspjesi === [[UEFA Kup pobjednika kupova]]: * Finalist (1): {{sezona wp|Europski kup pobjednika kupova|1978./79.}} [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]: * Prvak (3): {{sezona wp|Intertoto kup|1967.}}, {{sezona wp|Intertoto kup|1984.}}, {{sezona wp|Intertoto kup|1986.}} ===Poznati igrači=== 25 igrača Fortuna je zaigralo za [[Njemačka nogometna reprezentacija|njemačku nogometnu reprezentaciju]]. * [[Otto Rehhagel]] * [[Jan Tauer]] * [[Jörg Albertz]] * [[Klaus Allofs]] * [[Thomas Allofs]] * [[Rudolf Bommer|Rudolf "Rudi" Bommer]] * [[Jupp Derwall]] * [[Holger Fach]] * [[Paul Janes]] * [[Erich Juskowiak|Erich "Hammer" Juskowiak]] * [[Stanislaus Kobierski]] * [[Georg Koch]] * [[Gerd Zewe]] * [[Matthias Mauritz|Matthias "Mathes" Mauritz]] * [[Michael Preetz]] * [[Toni Turek|Anton "Toni" Turek]]<ref name="#1">(njemački) Werner Raupp: Toni Turek – „Fußballgott“. Eine Biographie, Hildesheim: Arete Verlag 2019 (<nowiki>ISBN 978-3-96423-008-9</nowiki>).</ref> == Stadioni == * Lichtplatz (1908. – 19.) * Vennhauser Straße (1919. – 30.) * Paul-Janes-Stadion (1930. – 72., 1975., 2002. – 2005. i 2005. – 2007. (Evasive)) * Rheinstadion (1972. – 2002.) * LTU Arena (2005.-danas) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.f95.de/home/ Službene stranice] {{2. Fußball-Bundesliga}} [[Kategorija:Njemački nogometni klubovi]] [[Kategorija:Düsseldorf]] eowchsg6ijpo2it8x6djnlovu5o3u7y Kategorija:Hrvatski književni kritičari 14 215260 7431376 6691039 2026-04-17T09:45:10Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatska književnost|Hrvatska književnost]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Književna kritika u Hrvatskoj|Književna kritika u Hrvatskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431376 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Književni kritičari po državama]] [[Kategorija:Književna kritika u Hrvatskoj|Kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski kritičari|Književni]] 87tuyw1pb62gcahq1q8499r7fxcta5z Agua Blanca, Jutiapa 0 224154 7431242 6152602 2026-04-17T06:05:14Z Argo Navis 852 7431242 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|naselje}} '''Agua Blanca''' je naselje i [[Gvatemalske općine|općina]] u [[Gvatemalski departmani|departmanu]] [[Jutiapa (departman)|Jutiapa]] u [[Gvatemala|Gvatemali]]. Grad je poznat po izvozu mliječnih proizvoda za gvatemalsko tržište, te po [[Rodeo|rodeu]]. ==Povijest== Godine 1810. je grad izgrađen kao municipij. Grad je dobio ime prema mnogobrojnim izvorima vode u blizini grada. Od tada do danas grad je treći po veličini u departmanu Jutiapa, poslije Jutiape i i [[Pasaco|Pasaca]]. Tijekom povijesti grad se brzo razvijao, te je stanovništvo brzo raslo. {{mrva-grad}} {{Departman Jutiapa}} [[Kategorija:Gradovi u Gvatemali]] rvbu91f9ehelam7bewl5u0jnwqj2whf Predložak:Departman Jutiapa 10 224156 7431247 7301569 2026-04-17T06:13:56Z Argo Navis 852 7431247 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | navbar = | naziv = Departman Jutiapa | naslov = [[Image:Flag of Guatemala.svg|20px|]] [[Jutiapa (departman)|Departam Jutiapa]] | slika = | stanje = | style = | osnovna-style = | naslov-style = | iznad-style = | iznad = Glavni grad: '''[[Jutiapa]]''' | grupa1 = Općine | popis1 = [[Agua Blanca, Jutiapa|Agua Blanca]] {{·}} [[Asunción Mita]] {{·}} [[Atescatempa]] {{·}} [[Comapa]] {{·}} [[Conguaco]] {{·}} [[El Adelanto]] {{·}} [[El Progreso, Jutiapa|El Progreso]] {{·}} [[Jalpatagua]]{{·}} [[Jerez, Jutiapa|Jerez]] {{·}} [[Jutiapa]]{{·}} [[Moyuta]] {{·}} [[Pasaco]] {{·}} [[Quezada]] {{·}} [[San José Acatempa]] {{·}} [[Santa Catarina Mita]] {{·}} [[Yupiltepeque]] {{·}} [[Zapotitlán]] }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci administrativnih podjela]] [[Kategorija:Gvatemalski predlošci]] </noinclude> at1k4qx55dvb8f53fac4y7m6628i95g Jutiapa (departman) 0 224158 7431241 7301565 2026-04-17T06:02:06Z Argo Navis 852 /* Općine */ 7431241 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:JutiapaGUAT.PNG|desno|250px|thumb|Karta Departmana]] '''Jutiapa''' je [[departmani u Gvatemali|departman]] u jugoistočnom dijelu [[Gvatemala|Gvatemale]] na granici sa [[Salvador]]om. Glavni grad departmana je [[Jutiapa]]. U departmanu živi oko 400 000 stanovnika. Većinu populacije čine [[Mestici]]. Službeni jezik je [[španjolski]]. Klima je vrlo suha. == Općine == # [[Agua Blanca, Jutiapa|Agua Blanca]] # [[Asunción Mita]] # [[Atescatempa]] # [[Comapa]] # [[Conguaco]] # [[El Adelanto]] # [[El Progreso]] # [[Jalpatagua]] # [[Jerez]] # [[Jutiapa]] # [[Moyuta]] # [[Pasaco]] # [[Quezada]] # [[San José Acatempa]] # [[Santa Catarina Mita]] # [[Yupiltepeque]] # [[Zapotitlán]] {{Departmani u Gvatemali}} {{mrva-zemlj}} [[Kategorija:Gvatemalski departmani]] 0g93fq1hbr65e2ga6dopr7spvry2q8r Enrique Iglesias 0 224945 7430972 6914882 2026-04-16T15:25:40Z Skipperside 349001 prijevodi, izvori s en.wikipedije 7430972 wikitext text/x-wiki {{mrva}} {{Glazbenik | Ime = Enrique Iglesias | Img = Robin Wong Enrique 013.JPG | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Enrique Miguel Iglesias Preysler | Pseudonim = | Rođenje = [[8. svibnja]] [[1975.]] | Mjesto rođenja = [[Madrid]], [[Španjolska]] | Smrt = | Prebivalište = {{SAD grad|Miami|Florida}} {{Z+X|SAD}} | Instrument = | Žanr = [[pop]], [[latinski pop]], [[r&b]] | Zanimanje = pjevač | Djelatno_razdoblje = 1995. do danas | Producentska_kuća = [[Interscope Records]] | Angažman = | URL = [http://www.enriqueiglesias.com/ www.enriqueiglesias.com] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Enrique Miguel Iglesias Preysler''' ([[Madrid]], [[8. svibnja]] [[1975.]])<ref>[http://www.biography.com/people/enrique-iglesias-21054583 www.biography.com – Enrique Iglesias], pristupljeno 8. siječnja 2016. {{engl}}</ref><ref>[http://www.imdb.com/name/nm0005040/bio IMDb – Enrique Iglesias (Biography)], pristupljeno 8. siječnja 2016. {{engl}}</ref> je [[Španjolci|španjolski]] [[pjevač]]. Osim raznim raznim [[glazbeni žanrovi|glazbenim žanrovima]], bavi se i [[sport]]om. Od svoje sedme godine živio je u Miamiju na Floridi, gdje je pohađao školu i naučio jezike i običaje sve tri kulture: [[španjolska|španjolske]], [[europa|europske]] i [[amerika|američke]]. == Rani život == Enrique Miguel Iglesias Preysler je rođen u [[Madrid|Madridu]] kao treće i najmlađe dijete slavnog španjolskog pjevača [[Julio Iglesias|Julia Iglesiasa]] i španjolsko-filipinske [[socialite]] i novinarke za časopise [[Isabel Preysler]].<ref>{{cite news|last1=Monge|first1=Yolanda|date=8 May 2015|title=Enrique a pesar de Iglesias|newspaper=El País|url=http://elpais.com/elpais/2015/05/08/estilo/1431097434_325883.html|url-status=live|access-date=6 August 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150726225247/http://elpais.com/elpais/2015/05/08/estilo/1431097434_325883.html|archive-date=26 July 2015}}</ref><ref>{{cite web|last=Braver|first=Rita|date=16 March 2014|title=Enrique Iglesias to the max|url=https://www.cbsnews.com/news/enrique-iglesias-to-the-max/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151222104616/http://www.cbsnews.com/news/enrique-iglesias-to-the-max/|archive-date=22 December 2015|access-date=22 January 2016|work=CBS News}}</ref> Iglesias je odrastao skupa sa starijom sestrom [[Chabeli Iglesias|Chábeli]] i bratom [[Julio Iglesias Jr.|Juliom Jr]]. Jedna od majčinih tetaka je glumica [[Neile Adams]], prva supruga američkog glumca [[Steve McQueen|Stevea McQueena]], majka glumca [[Chad McQueen|Chada McQueena]] i baka glumca [[Steven R. McQueen|Stevena R. McQueen]]<nowiki/>a.<ref>{{cite web|date=18 February 2015|title=10 cosas (+2) que nadie te va a contar de Isabel Preysler|url=http://www.lecturas.com/articulo/ultima_hora/16084/cosas_2_que_nadie_contar_isabel_preysler_dia_cumpleanos.html?PageSpeed=noscript|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200531032005/http://www.lecturas.com/actualidad/10-cosas-2-que-nadie-te-va-a-contar-de-isabel-preysler_15084|archive-date=31 May 2020|access-date=15 April 2015|work=Lecturas}}</ref><ref>{{cite web|last=Yambao|first=Belle|date=31 January 2011|title=20 International Stars You Didn't Know Had Filipino Blood &#124; Celebrities|url=http://www.femalenetwork.com/celebrities/20-international-stars-you-didnt-know-had-filipino-blood|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160930084704/http://www.femalenetwork.com/celebrities/20-international-stars-you-didnt-know-had-filipino-blood|archive-date=30 September 2016|access-date=5 December 2011|publisher=FemaleNetwork.com}}</ref> Očeva obitelje je iz [[Galicija (Španjolska)|Galicije]] i [[Andaluzija|Andaluzije]]; otac također ima nešto židovskih predaka s majčine strane.<ref>{{cite news|date=12 July 1995|title=FRONT|newspaper=[[The Miami Herald]]|url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=MH&s_site=miami&p_multi=MH&p_theme=realcities&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EB4D22FCBF3DE06&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D|url-status=dead|access-date=30 November 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20181124162320/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=MH&s_site=miami&p_multi=MH&p_theme=realcities&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EB4D22FCBF3DE06&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D|archive-date=24 November 2018}}</ref><ref>{{cite news|last=Brinn|first=David|date=12 November 2013|title=Julio Iglesias still speaks the language of love|work=The Jerusalem Post|url=https://www.jpost.com/Arts-and-Culture/Arts/Julio-Iglesias-still-speaks-the-language-of-love-331514|url-status=live|access-date=30 November 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20221122015556/https://www.jpost.com///arts-and-culture/arts/julio-iglesias-still-speaks-the-language-of-love-331514|archive-date=22 November 2022}}</ref> Iglesias je poslije u životu doznao da je rođen s rijetkom [[Urođena mana|urođenom manom]] poznatom kao [[situs inversus]], gdje neki od tjelesnih glavnih organa poput srca se nalaze na suprotnoj stani tijela od one na kojoj bi trebali biti..<ref>{{cite web|title=Enrique Iglesias has his heart on the right side of his chest|url=https://espanol.upi.com/Entretenimiento/2008/02/19/Enrique-Iglesias-tiene-su-corazn-en-el-lado-derecho-de-su-pecho/55301203423540/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200114000617/https://espanol.upi.com/Entretenimiento/2008/02/19/Enrique-Iglesias-tiene-su-corazn-en-el-lado-derecho-de-su-pecho/55301203423540/|archive-date=14 January 2020|access-date=14 January 2020|website=UPI espagnol}}</ref><ref>{{cite news|last=Solomon|first=Saskia|date=8 September 2016|title=Situs inversus and my 'through the looking glass' body|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/science/blog/2016/sep/08/situs-inversus-and-my-through-the-looking-glass-body|access-date=18 October 2024|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{cite web|last1=Botija|first1=Julio|last2=Roche|first2=Calum|date=21 August 2023|title=Enrique Iglesias set to return despite rare genetic condition|url=https://en.as.com/entertainment/enrique-iglesias-set-to-return-despite-rare-genetic-condition-n/|access-date=18 October 2024|website=AS USA}}</ref> U početku je Iglesias s bratom i sestrom boravio s majkom;<ref name="London Evening Standard-2007">{{cite news|last=Iley|first=Chrissey|date=1 June 2007|title=Enrique Iglesias: Why he's different to his lothario father Julio|newspaper=[[London Evening Standard]]|url=https://www.standard.co.uk/showbiz/enrique-iglesias-why-hes-different-to-his-lothario-father-julio-7299593.html|url-status=live|access-date=9 March 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140309190651/http://www.standard.co.uk/showbiz/enrique-iglesias-why-hes-different-to-his-lothario-father-julio-7299593.html|archive-date=9 March 2014}}</ref> Prosinca 1981. Iglesiasova djeda dr [[Julio Iglesias Sr.|Julija Iglesiasa Pugu]] je otela oružana baskijska grupa [[ETA (separatist group)|ETA]].<ref>{{cite book|last=Egido|first=José Antonio|url=https://books.google.com/books?id=Im8gVkG9O14C|title=Viaje a la nada: principio y fin de Euskadiko Ezkerra|publisher=[[Txalaparta (publisher)|Txalaparta]]|year=1993|isbn=9788486597740|page=72|language=es}}</ref> Zbog njihove sigurnosti su Enriquea i njegova brata Julija poslali kod oca u [[Miami]].<ref>{{cite news|last=Levin|first=Jordan|date=23 November 1997|title=He Never Sang for His Father|work=Los Angeles Times|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1997-nov-23-ca-56670-story.html|url-status=live|access-date=2 December 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20100910024204/https://articles.latimes.com/1997/nov/23/entertainment/ca-56670|archive-date=10 September 2010}}</ref> Ondje ih je odgojila dadilja Elvira Olivares kojoj je Enrique posvetio svoj prvi album.<ref name="London Evening Standard-2007" /> Iglesias je pohađao [[Gulliver Preparatory School]], privatnu školu u Miamiju, gdje je razvio zanimanje za pisanje pjesama. Nakon završetka srednje škole pohađao je [[University of Miami|Sveučilište Miamija]] u [[Coral Gables, Florida|Coral Gablesu]] na Floridi, gdje je studirao biznis ali je odustao nakon godine dana da bi se posvetio glazbeničkoj karijeri.<ref>{{cite web|date=9 September 2022|title=Enrique Iglesias – Songs, Age & Kids|url=https://www.biography.com/musicians/enrique-iglesias|access-date=18 October 2024|website=Biography}}</ref><ref name=":0">{{cite web|last=Erlewine|first=Stephen Thomas|title=Enrique Iglesias Biography|url=https://www.allmusic.com/artist/enrique-iglesias-mn0000737886#biography|access-date=18 October 2024|website=AllMusic}}</ref> == Karijera == === Početak karijere === Glazbenu je karijeru započeo [[1995.]] godine kao 20-godišnjak, s prvim studijskim albumom o kojem je potajno sanjao još od svoje 16 godine, čak bez znanja svoje obitelji. U samo prva 3 mjeseca prodao je svoj prvi album u milijun primjeraka albuma i primio svoju prvu zlatnu certifikaciju i to u [[Portugal]]u, tri tjedna nakon objave albuma. Njegov prvi album naziva ''[[Enrique Iglesias (album)|Enrique Iglesias]]'' je prodan u 5,8 milijuna primjeraka. === Uspon i svjetska slava === Karijeru je počeo na [[Španjolski jezik|španjolskom jeziku]], da bi tek 2000. godine propjevao i na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. 1997. godine održao je svoju prvu svjetsku turneju nazvanu [[Vivir]], koja je uključivala 78 koncerata u 13 zemalja, a posjetilo ju je više od 720 tisuća ljudi. Već na toj turneji Enrique je svirao na [[stadion]]ima s kapacitetom od preko 50 tisuća mjesta. Dva teretna aviona prenosila su njegovu pozornicu, rasvijetu i ozvučenje. Ta [[turneja]] je tada proglašena najvećom turnejom nekog latino izvođača. === Nagrade === Listu nagrada Enrique Iglesiasa teško je točno prebrojati, ne zna ni on sam, ali to je otprilike 116 platinastih albuma, 227 zlatnih i 26 međunarodnih glazbenih nagrada, uključujući [[Grammy]] 1996., godine u kategoriji '''Najboljeg Latin Pop izvođača'' za debitanski album ''Enrique Iglesias''. Glazba Enrique Iglesiasa stekla je svoje poklonike u cijelom [[svijet]]u, tako se može pohvaliti i sa zlatnim i platinastim priznanjima i iz zemalja kao što su [[Taiwan]], [[Tajland]] ili [[Singapore]]. Lice Enrique Iglesiasa pojavilo se na 250 novinskih naslovnica, a Enrique se pojavio u preko 190 [[televizija|televizijskih]] emisija u 23 zemlje. == Diskografija == * ''Enrique Iglesias'' (1995.) * ''Vivir'' (1997.) * ''Cosas del Amor'' (1998.) * ''Enrique'' (1999.) * ''Escape'' (2001.) * ''Quizás'' (2002.) * ''7'' (2003.) * ''Insomniac'' (2007.) * ''Euphoria'' (2010.) * ''Sex and Love'' (2014.) * ''Final (Vol. 1)'' (2021.) * ''Final (Vol. 2)'' (2024.) == Turneje == ; Glavna zvijezda * Vivir World Tour {{small|(1997.)}}<ref name="www.ondanet.com-2008">{{cite news|date=31 May 2008|title=Enrique Iglesias begins his worldwide tour Vivir|publisher=Ondanet|url=http://www.ondanet.com/latinos/Enrique.Iglesias/vivir-eng.html|url-status=live|access-date=31 May 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20130731140748/http://www.ondanet.com/latinos/Enrique.Iglesias/vivir-eng.html|archive-date=31 July 2013}}</ref> * Cosas del Amor World Tour {{small|(1998.)}}<ref>{{cite book|last1=Furman|first1=Elina|title=Enrique Iglesias: An Unauthorized Biography|last2=Furman|first2=Leah|date=15 March 2000|publisher=[[St. Martin's Press]]|isbn=1466810394|location=New York City, New York|chapter=Wild, Wild Enrique|chapter-url=https://books.google.com/books?id=30VQ1NFJw50C&q=%22Cosas%20Del%20Amor%20Tour%22%20enrique%20iglesias&pg=PT126}}</ref> * 2000 Tour {{small|(2000.)}} * One Night Stand Tour {{small|(2002.)}}<ref>{{cite journal|last1=Assad|first1=Mustafa|date=10 June 2002|title=Enrique in Beirut for One-Night Stand|url=https://www.dailystar.com.lb/Culture/Art/2002/Jun-10/108854-enrique-in-beirut-for-one-night-stand.ashx|url-status=live|journal=[[The Daily Star (Lebanon)|The Daily Star]]|archive-url=https://archive.today/20190928235937/https://www.dailystar.com.lb/Culture/Art/2002/Jun-10/108854-enrique-in-beirut-for-one-night-stand.ashx|archive-date=28 September 2019|access-date=28 September 2019}}</ref> * Don't Turn Off The Lights Tour {{small|(2002.)}}<ref>{{cite web|date=9 August 2002|title=Paulina regresa a los escenarios con Enrique Iglesias|trans-title=Paulina returns to the stage with Enrique Iglesias|url=https://www.laprensani.com/2002/08/09/suplemento/aqui-entre-nos/1721247-paulina-regresa-a-los-escenarios-con-enrique-iglesias|access-date=26 August 2025|website=[[La Prensa (Managua)|La Prensa]]|language=es}}</ref> * Seven World Tour {{small|(2004.}}<ref>{{cite web|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|date=12 March 2004|title=(V) ties up with McDowell's for Enrique Iglesias concert|url=https://www.indiantelevision.com/headlines/y2k4/mar/mar94.htm|url-status=live|archive-url=https://archive.today/20190929001243/https://www.indiantelevision.com/headlines/y2k4/mar/mar94.htm|archive-date=29 September 2019|access-date=28 September 2019|website=Indian Television Dot Com}}</ref> * Insomniac World Tour {{small|(2007.)}}<ref>{{cite web|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|date=21 April 2008|title=Enrique Iglesias regresa con su Insomniac World Tour|trans-title=Enrique Iglesias returns with his Insomniac World Tour|url=http://www.radiopanama.com.pa/noticias/sociedad/enrique-iglesias-regresa-con-su-insomniac-world-tour/20080421/nota/582385.aspx|url-status=live|archive-url=https://archive.today/20190929001950/http://www.radiopanama.com.pa/noticias/sociedad/enrique-iglesias-regresa-con-su-insomniac-world-tour/20080421/nota/582385.aspx|archive-date=29 September 2019|access-date=28 September 2019|website=Radio Panamá|language=es}}</ref> * 124Greatest Hits Tour {{small|(2009.)}}<ref>{{cite web|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|date=3 March 2009|title=Enrique Iglesias will Hold Exceptional Concert in Lithuania|url=http://www.seven.lt/en/news/enrique-iglesias-will-hold-exceptional-concert-in-lithuania-.html?p=43|url-status=live|archive-url=https://archive.today/20190929002354/http://www.seven.lt/en/news/enrique-iglesias-will-hold-exceptional-concert-in-lithuania-.html?p=43|archive-date=29 September 2019|access-date=28 September 2019|website=Seven Entertainment}}</ref> * [[Euphoria Tour (Enrique Iglesias)|Euphoria Tour]] {{small|(2010.–12.)}}<ref>{{cite web|date=21 January 2011|title=Enrique Iglesias comienza una gira mundial y muy ''eufórica''|trans-title=Enrique Iglesias begins a world tour that is every "euphoric"|url=http://www.informador.com.mx/entretenimiento/2011/265319/6/enrique-iglesias-comienza-una-gira-mundial-y-muy-euforica.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120325021851/http://www.informador.com.mx/entretenimiento/2011/265319/6/enrique-iglesias-comienza-una-gira-mundial-y-muy-euforica.htm|archive-date=25 March 2012|access-date=21 June 2011|work=[[:es:El Informador (México)|El Informador]]|publisher=[[:es:Secretaría de Gobernación (México)|Secretaría de Gobernación]]}}</ref> * [[Sex and Love Tour]] {{small|(2014.–17.)}}<ref>{{cite web|date=6 June 2014|title=Enrique Iglesias Takes 'Sex And Love Tour' Overseas|url=https://www.pollstar.com/article/enrique-iglesias-takes-sex-and-love-tour-overseas-33800|archive-url=https://web.archive.org/web/20190929003512/https://www.pollstar.com/article/enrique-iglesias-takes-sex-and-love-tour-overseas-33800|archive-date=29 September 2019|access-date=28 September 2019|website=Pollstar}}</ref> * [[All the Hits Live (Enrique Iglesias)|All the Hits Live]] {{small|(2018.–19.)}}<ref>{{cite web|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|date=5 March 2019|title=Enrique Iglesias announces Croatia concert|url=https://www.croatiaweek.com/enrique-iglesias-announces-croatia-concert/|url-status=live|archive-url=https://archive.today/20190929003529/https://www.croatiaweek.com/enrique-iglesias-announces-croatia-concert/|archive-date=29 September 2019|access-date=28 September 2019|website=Croatia Week}}</ref> ; Udružena turneja * [[Enrique Iglesias & Jennifer Lopez Tour]] {{small|(s [[Jennifer Lopez]]) (2012.)}}<ref>{{cite web|last1=Gomez|first1=Luis|date=1 May 2012|title=J-Lo and Enrique Iglesias tour coming to Chicago, Haley Reinhart appearing in Arlington Heights, Jennifer Hudson shops at Mark Shale|url=https://www.chicagotribune.com/entertainment/ct-xpm-2012-05-01-chi-jennifer-lopez-enrique-iglesias-tour-chicago-haley-reinhart-arlington-heights-jennifer-hudson-sighting-20120501-story.html|url-status=live|archive-url=https://archive.today/20190928235138/https://www.chicagotribune.com/entertainment/ct-xpm-2012-05-01-chi-jennifer-lopez-enrique-iglesias-tour-chicago-haley-reinhart-arlington-heights-jennifer-hudson-sighting-20120501-story.html|archive-date=28 September 2019|access-date=28 September 2019|website=[[Chicago Tribune]]|publisher=[[Tribune Publishing]]}}</ref> * Enrique & Pitbull on Tour {{small|(s [[Pitbull|Pitbullom]]) (2014.–15.)}}<ref>{{cite web|last1=Valadez|first1=Lisa|date=2 May 2014|title=Pitbull and Enrique Iglesias Announce Tour|url=http://stylemagazine.com/news/2014/may/02/pitbull-and-enrique-iglesias-announce-tour/|url-status=live|archive-url=https://archive.today/20190922024745/http://stylemagazine.com/news/2014/may/02/pitbull-and-enrique-iglesias-announce-tour/|archive-date=22 September 2019|access-date=18 September 2019|website=Houston Style Magazine|publisher=Minority Print Media}}</ref> * [[Enrique Iglesias and Pitbull Live! (2017 tour)|Enrique Iglesias And Pitbull Live!]] {{small|(s Pitbullom) (2017.)}}<ref>{{cite magazine|last=Fernandez|first=Suzette|date=24 June 2017|title=8 Reasons Why You Shouldn't Miss Enrique Iglesias & Pitbull's Tour|magazine=Billboard|publisher=Eldridge Industries|url=https://www.billboard.com/music/latin/enrique-iglesias-pitbull-tour-recap-miami-7842096/|url-status=live|access-date=27 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626185632/http://www.billboard.com/articles/columns/latin/7842096/enrique-iglesias-pitbull-tour-recap-miami|archive-date=26 June 2017}}</ref> * [[Enrique Iglesias and Ricky Martin Live in Concert]] {{small|(s [[Ricky Martin|Rickyjem Martinom]]) (2021.)}} * The Trilogy Tour {{small|(s Pitbullom & Rickyjem Martinom) (2023.–24.)}} == Izvori == {{izvori}} {{dopusnica|www.otvoreni.hr/|Otvorenog radija|Ustanove|Otvoreni radio}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Enrique Iglesias |commonscathr = Enrique Iglesias |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna mjesta === * [http://www.enriqueiglesias.com/ EnriqueIglesias.com] * [http://www.billboard.com/artist/301773/enrique-iglesias/biography www.billboard.com – Enrique Iglesias] {{engl}} * {{imdb ime|id=0005040|ime=Enrique Iglesias}} * {{Discogs|artist|87582|Enrique Iglesias}} {{Latino glazba}} {{GLAVNIRASPORED:Iglesias, Enrique}} [[Kategorija:Španjolski pjevači]] [[Kategorija:Pop glazbenici]] [[Kategorija:Životopisi, Madrid]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]] cu1vcy6m4h5qho9peaghyjwm6z8j2il Stephen Fry 0 226527 7431314 7422298 2026-04-17T08:24:15Z Šaholjubac 211973 /* Osobni život */ 7431314 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Stephen Fry |slika = Stephen Fry June 2016.jpg |veličina = |opis slike = |rodno ime = Stephen John Fry |pseudonim = |rođenje = [[24. kolovoza]] [[1957.]] |mjesto rođenja = {{Z|ENG}} [[Hampstead]], [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = 1982. – danas |web = [http://www.stephenfry.com Službene stranice] |supruga = |suprug = Elliott Spencer <small>(od [[2015.]])</small> |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Sir Stephen John Fry''' ([[London]], [[24. kolovoza]] [[1957.]]) [[Velika Britanija|britanski]] je [[glumac]], [[pisac]], komičar, autor, televizijski voditelj i [[Redatelj|filmski redatelj]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski kralj]] [[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III.]] uveo ga je [[2025.]] u [[Sir (naslov)|viteški red]] zbog doprinosa svjesnosti o [[Mentalno zdravlje|mentalnom zdravlju]]. Iste je godine primio [[počasni doktorat]] od Sveučilišta u [[Leuven]]u.<ref>[https://www.kuleuven.be/events/english/events/honorary-doctorate-sir-stephen-fry Honorary Doctorate Sir Stephen Fry] KU Leuven. Pristupljeno 7. svibnja 2025.</ref> == Zapažene uloge == Hrvatskim gledateljima ostao je u sjećanju u ulozi batlera Jeevesa u seriji "Jeeves i Wooster" i filmu ''[[Riba zvana Wanda]]'', a glumio je također i u humorističkoj seriji "Crna guja". Glas pripovjedača u engleskoj verziji crtića [[Pocoyo]] pripada upravo njemu. == Osobni život == === Porijeklo === Po djedu s očeve strane je [[Židovi|židovskog]] porijekla. === Seksualnost === Fry je otvoreno [[gay]] te živi s partnerom Elliotom Spencerom. Njihova veza započela je [[2014.]], a vjenčali su se iduće godine u Londonu, uz prisustvo malog kipa [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]].<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/slavni-glumac-i-voditelj-otkrio-zasto-s-30-godina-mladim-muzem-ne-izlazi-cesto-u-javnost-1848254 Slavni glumac i voditelj otkrio zašto s 30 godina mlađim mužem ne izlazi često u javnost] Večernji.hr. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref><ref>[https://www.eonline.com/news/615972/stephen-fry-57-marries-boyfriend-elliott-spencer-27-less-than-two-weeks-after-getting-engaged Stephen Fry, 57, Marries Boyfriend Elliott Spencer, 27, Less Than Two Weeks After Getting Engaged] Eonline.com. Pristupljeno 13. kolovoza 2025.</ref> === Mentalno zdravlje === Od mladosti pati od [[Bipolarni poremećaj|bipolarnog poremećaja]] (nekada poznatog pod nazivom manična depresija); afektivnog poremećaja koji karakterizira izmjena stanja [[klinička depresija|kliničke depresije]] i [[Manija|manije]] (patološki povišenog raspoloženja). Liječi se [[litij]]em. Uključen je u dobrotvorni rad udruga koje se bave psihološkom i financijskom pomoći osoba koje pate od mentalnih bolesti, među kojima je i udruga ''Mind'' ([[engleski|eng.]] ''um''). Poznat je po svojem [[Dokumentarni film|dokumentarnom filmu]] ''Stephen Fry: The Secret Life of the Manic Depressive'' (eng. ''Stephen Fry: tajni život maničnog depresivca'') koji je dobio visoke ocjene i pohvale kritike. U svojim je javnim nastupima progovorio i o [[Prozopagnozija|prozopagnoziji]],<ref>[https://www.bbc.co.uk/programmes/m000b4wc Curious Cases, Series 14, Stephen Fry's Identity Crisis - BBC Radio 4]</ref> [[ADHD]]-u i [[Dispraksija|dispraksiji]]. U osnovnoj je školi Fryjev [[kvocijent inteligencije]] procijenjen kao vrlo visok, odnosno iznad 140. === Politička pozicija === Pristaša je [[Socijaldemokracija|socijaldemokratske]] [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]]. Za vrijeme dok je laburist [[Tony Blair]] bio premijer [[UK|Velike Britanije]], kritizirao je njegovu ideju ''[[Treći put|Trećega puta]]''. Izjašnjava se kao [[Ateizam|ateist]] i [[Sekularni humanizam|sekularni humanist]]. === Hobiji === Svoju erudiciju i ljubav prema [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] pretočio je u seriji knjiga o toj tematici koje su primljene pozitivno od strane kritike. Fry je ljubitelj poezije i amaterski [[pjesnik]]. Njegova knjiga ''The Ode Less Traveled'' poučava temelje [[Prozodija|prozodije]] pjesništva. Ljubitelj je [[šah]]a. U njegovim autobiografijama često se mogu naći šahovske reference. Kao reporter je za [[BBC]] obradio [[Šahovska olimpijada 1988.|28. šahovsku olimpijadu]] koja se održala u [[Grčka|grčkom]] [[Solun]]u [[1988.]] godine, a na kojoj je drugo mjesto osvojila njegova rodna [[Engleska]].<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/fry.html Stephen Fry and Chess] Chess Notes. Pristupljeno 30. prosinca 2025.</ref> == Knjige == Napisao je tri [[Autobiografija|autobiografije]], nekoliko [[roman]]a, jednu knjigu o povijesti [[Glazba|glazbe]], jednu knjigu o [[Poezija|poeziji]] i [[Prozodija|prozodiji]] te nekoliko knjiga slobodnog žanra. Iako ateist, napisao je nekoliko knjiga o [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. == Citati == {{Navod|''[[Oscar Wilde]] jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici.''<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/843795-oscar-wilde-said-that-if-you-know-what-you-want Quote by Stephen Fry: “Oscar Wilde said that if you know what you want...”] Goodreads. Pristupljeno 8. svibnja 2025.</ref>}} == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Stephen Fry}} * [http://www.stephenfry.com Službena stranica] * {{Imdb ime|id=00000410|ime=Stephen Fry}} {{mrva-biog-film}} {{GLAVNIRASPORED:Fry, Stephen John}} [[Kategorija:Britanski filmski glumci]] 2kr9if34knhv4x01m1tov61hrohsyli 7431330 7431314 2026-04-17T09:13:32Z Šaholjubac 211973 /* Citati */ 7431330 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Stephen Fry |slika = Stephen Fry June 2016.jpg |veličina = |opis slike = |rodno ime = Stephen John Fry |pseudonim = |rođenje = [[24. kolovoza]] [[1957.]] |mjesto rođenja = {{Z|ENG}} [[Hampstead]], [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = 1982. – danas |web = [http://www.stephenfry.com Službene stranice] |supruga = |suprug = Elliott Spencer <small>(od [[2015.]])</small> |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Sir Stephen John Fry''' ([[London]], [[24. kolovoza]] [[1957.]]) [[Velika Britanija|britanski]] je [[glumac]], [[pisac]], komičar, autor, televizijski voditelj i [[Redatelj|filmski redatelj]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski kralj]] [[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III.]] uveo ga je [[2025.]] u [[Sir (naslov)|viteški red]] zbog doprinosa svjesnosti o [[Mentalno zdravlje|mentalnom zdravlju]]. Iste je godine primio [[počasni doktorat]] od Sveučilišta u [[Leuven]]u.<ref>[https://www.kuleuven.be/events/english/events/honorary-doctorate-sir-stephen-fry Honorary Doctorate Sir Stephen Fry] KU Leuven. Pristupljeno 7. svibnja 2025.</ref> == Zapažene uloge == Hrvatskim gledateljima ostao je u sjećanju u ulozi batlera Jeevesa u seriji "Jeeves i Wooster" i filmu ''[[Riba zvana Wanda]]'', a glumio je također i u humorističkoj seriji "Crna guja". Glas pripovjedača u engleskoj verziji crtića [[Pocoyo]] pripada upravo njemu. == Osobni život == === Porijeklo === Po djedu s očeve strane je [[Židovi|židovskog]] porijekla. === Seksualnost === Fry je otvoreno [[gay]] te živi s partnerom Elliotom Spencerom. Njihova veza započela je [[2014.]], a vjenčali su se iduće godine u Londonu, uz prisustvo malog kipa [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]].<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/slavni-glumac-i-voditelj-otkrio-zasto-s-30-godina-mladim-muzem-ne-izlazi-cesto-u-javnost-1848254 Slavni glumac i voditelj otkrio zašto s 30 godina mlađim mužem ne izlazi često u javnost] Večernji.hr. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref><ref>[https://www.eonline.com/news/615972/stephen-fry-57-marries-boyfriend-elliott-spencer-27-less-than-two-weeks-after-getting-engaged Stephen Fry, 57, Marries Boyfriend Elliott Spencer, 27, Less Than Two Weeks After Getting Engaged] Eonline.com. Pristupljeno 13. kolovoza 2025.</ref> === Mentalno zdravlje === Od mladosti pati od [[Bipolarni poremećaj|bipolarnog poremećaja]] (nekada poznatog pod nazivom manična depresija); afektivnog poremećaja koji karakterizira izmjena stanja [[klinička depresija|kliničke depresije]] i [[Manija|manije]] (patološki povišenog raspoloženja). Liječi se [[litij]]em. Uključen je u dobrotvorni rad udruga koje se bave psihološkom i financijskom pomoći osoba koje pate od mentalnih bolesti, među kojima je i udruga ''Mind'' ([[engleski|eng.]] ''um''). Poznat je po svojem [[Dokumentarni film|dokumentarnom filmu]] ''Stephen Fry: The Secret Life of the Manic Depressive'' (eng. ''Stephen Fry: tajni život maničnog depresivca'') koji je dobio visoke ocjene i pohvale kritike. U svojim je javnim nastupima progovorio i o [[Prozopagnozija|prozopagnoziji]],<ref>[https://www.bbc.co.uk/programmes/m000b4wc Curious Cases, Series 14, Stephen Fry's Identity Crisis - BBC Radio 4]</ref> [[ADHD]]-u i [[Dispraksija|dispraksiji]]. U osnovnoj je školi Fryjev [[kvocijent inteligencije]] procijenjen kao vrlo visok, odnosno iznad 140. === Politička pozicija === Pristaša je [[Socijaldemokracija|socijaldemokratske]] [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]]. Za vrijeme dok je laburist [[Tony Blair]] bio premijer [[UK|Velike Britanije]], kritizirao je njegovu ideju ''[[Treći put|Trećega puta]]''. Izjašnjava se kao [[Ateizam|ateist]] i [[Sekularni humanizam|sekularni humanist]]. === Hobiji === Svoju erudiciju i ljubav prema [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] pretočio je u seriji knjiga o toj tematici koje su primljene pozitivno od strane kritike. Fry je ljubitelj poezije i amaterski [[pjesnik]]. Njegova knjiga ''The Ode Less Traveled'' poučava temelje [[Prozodija|prozodije]] pjesništva. Ljubitelj je [[šah]]a. U njegovim autobiografijama često se mogu naći šahovske reference. Kao reporter je za [[BBC]] obradio [[Šahovska olimpijada 1988.|28. šahovsku olimpijadu]] koja se održala u [[Grčka|grčkom]] [[Solun]]u [[1988.]] godine, a na kojoj je drugo mjesto osvojila njegova rodna [[Engleska]].<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/fry.html Stephen Fry and Chess] Chess Notes. Pristupljeno 30. prosinca 2025.</ref> == Knjige == Napisao je tri [[Autobiografija|autobiografije]], nekoliko [[roman]]a, jednu knjigu o povijesti [[Glazba|glazbe]], jednu knjigu o [[Poezija|poeziji]] i [[Prozodija|prozodiji]] te nekoliko knjiga slobodnog žanra. Iako ateist, napisao je nekoliko knjiga o [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. == Citati == === Fryjevi citati === * Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici.''<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/843795-oscar-wilde-said-that-if-you-know-what-you-want Quote by Stephen Fry: “Oscar Wilde said that if you know what you want...”] Goodreads. Pristupljeno 8. svibnja 2025.</ref> === Drugi o Fryju === * Licem u lice, njegove umorne plave oči čine se manjima i manje su uzdignute nego što se čine kroz objektiv fotoaparata. Prijateljski i distanciran, privlačan je na neobičan, šarmantno popustljiv, onostran, ljubazan način. Bilo bi ga moguće slušati zauvijek, ne samo zbog kvalitete razgovora već i zbog dvosmislenosti kojom zrači. U dobrom raspoloženju je nenadmašan. ​​Međutim, ostaje osjećaj da bi, ako bi slučajno poželio skočiti kroz prozor, vjerojatno to i učinio. Njegovo ponašanje diktira trenutačno raspoloženje.<ref>[https://irishtimes-irishtimes.cdn.zephr.com/culture/big-fry-1.120996?utm_source=chatgpt.com Big Fry] The Irish Times. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Stephen Fry}} * [http://www.stephenfry.com Službena stranica] * {{Imdb ime|id=00000410|ime=Stephen Fry}} {{mrva-biog-film}} {{GLAVNIRASPORED:Fry, Stephen John}} [[Kategorija:Britanski filmski glumci]] t79ccjn5wrsyr6nf5epzris56tujwbp 7431331 7431330 2026-04-17T09:13:58Z Šaholjubac 211973 /* Mentalno zdravlje */ 7431331 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Stephen Fry |slika = Stephen Fry June 2016.jpg |veličina = |opis slike = |rodno ime = Stephen John Fry |pseudonim = |rođenje = [[24. kolovoza]] [[1957.]] |mjesto rođenja = {{Z|ENG}} [[Hampstead]], [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = 1982. – danas |web = [http://www.stephenfry.com Službene stranice] |supruga = |suprug = Elliott Spencer <small>(od [[2015.]])</small> |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Sir Stephen John Fry''' ([[London]], [[24. kolovoza]] [[1957.]]) [[Velika Britanija|britanski]] je [[glumac]], [[pisac]], komičar, autor, televizijski voditelj i [[Redatelj|filmski redatelj]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski kralj]] [[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III.]] uveo ga je [[2025.]] u [[Sir (naslov)|viteški red]] zbog doprinosa svjesnosti o [[Mentalno zdravlje|mentalnom zdravlju]]. Iste je godine primio [[počasni doktorat]] od Sveučilišta u [[Leuven]]u.<ref>[https://www.kuleuven.be/events/english/events/honorary-doctorate-sir-stephen-fry Honorary Doctorate Sir Stephen Fry] KU Leuven. Pristupljeno 7. svibnja 2025.</ref> == Zapažene uloge == Hrvatskim gledateljima ostao je u sjećanju u ulozi batlera Jeevesa u seriji "Jeeves i Wooster" i filmu ''[[Riba zvana Wanda]]'', a glumio je također i u humorističkoj seriji "Crna guja". Glas pripovjedača u engleskoj verziji crtića [[Pocoyo]] pripada upravo njemu. == Osobni život == === Porijeklo === Po djedu s očeve strane je [[Židovi|židovskog]] porijekla. === Seksualnost === Fry je otvoreno [[gay]] te živi s partnerom Elliotom Spencerom. Njihova veza započela je [[2014.]], a vjenčali su se iduće godine u Londonu, uz prisustvo malog kipa [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]].<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/slavni-glumac-i-voditelj-otkrio-zasto-s-30-godina-mladim-muzem-ne-izlazi-cesto-u-javnost-1848254 Slavni glumac i voditelj otkrio zašto s 30 godina mlađim mužem ne izlazi često u javnost] Večernji.hr. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref><ref>[https://www.eonline.com/news/615972/stephen-fry-57-marries-boyfriend-elliott-spencer-27-less-than-two-weeks-after-getting-engaged Stephen Fry, 57, Marries Boyfriend Elliott Spencer, 27, Less Than Two Weeks After Getting Engaged] Eonline.com. Pristupljeno 13. kolovoza 2025.</ref> === Mentalno zdravlje === Od mladosti pati od [[Bipolarni poremećaj|bipolarnog poremećaja]] (nekada poznatog pod nazivom manična depresija); afektivnog poremećaja koji karakterizira izmjena stanja [[klinička depresija|kliničke depresije]] i [[Manija|manije]] (patološki povišenog raspoloženja). Liječi se [[litij]]em. Uključen je u dobrotvorni rad udruga koje se bave psihološkom i financijskom pomoći osoba koje pate od mentalnih bolesti, među kojima je i udruga ''Mind'' ([[engleski|eng.]] ''um''). Poznat je po svojem [[Dokumentarni film|dokumentarnom filmu]] ''Stephen Fry: The Secret Life of the Manic Depressive'' (eng. ''Stephen Fry: tajni život maničnog depresivca'') koji je dobio visoke ocjene i pohvale kritike. U svojim je javnim nastupima progovorio i o [[Prozopagnozija|prozopagnoziji]],<ref>[https://www.bbc.co.uk/programmes/m000b4wc Curious Cases, Series 14, Stephen Fry's Identity Crisis - BBC Radio 4]</ref> [[ADHD]]-u i [[Dispraksija|dispraksiji]]. U osnovnoj je školi Fryjev [[kvocijent inteligencije]] procijenjen kao vrlo visok, odnosno iznad 140.<ref>[https://irishtimes-irishtimes.cdn.zephr.com/culture/big-fry-1.120996?utm_source=chatgpt.com Big Fry] The Irish Times. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref> === Politička pozicija === Pristaša je [[Socijaldemokracija|socijaldemokratske]] [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]]. Za vrijeme dok je laburist [[Tony Blair]] bio premijer [[UK|Velike Britanije]], kritizirao je njegovu ideju ''[[Treći put|Trećega puta]]''. Izjašnjava se kao [[Ateizam|ateist]] i [[Sekularni humanizam|sekularni humanist]]. === Hobiji === Svoju erudiciju i ljubav prema [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] pretočio je u seriji knjiga o toj tematici koje su primljene pozitivno od strane kritike. Fry je ljubitelj poezije i amaterski [[pjesnik]]. Njegova knjiga ''The Ode Less Traveled'' poučava temelje [[Prozodija|prozodije]] pjesništva. Ljubitelj je [[šah]]a. U njegovim autobiografijama često se mogu naći šahovske reference. Kao reporter je za [[BBC]] obradio [[Šahovska olimpijada 1988.|28. šahovsku olimpijadu]] koja se održala u [[Grčka|grčkom]] [[Solun]]u [[1988.]] godine, a na kojoj je drugo mjesto osvojila njegova rodna [[Engleska]].<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/fry.html Stephen Fry and Chess] Chess Notes. Pristupljeno 30. prosinca 2025.</ref> == Knjige == Napisao je tri [[Autobiografija|autobiografije]], nekoliko [[roman]]a, jednu knjigu o povijesti [[Glazba|glazbe]], jednu knjigu o [[Poezija|poeziji]] i [[Prozodija|prozodiji]] te nekoliko knjiga slobodnog žanra. Iako ateist, napisao je nekoliko knjiga o [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. == Citati == === Fryjevi citati === * Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici.''<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/843795-oscar-wilde-said-that-if-you-know-what-you-want Quote by Stephen Fry: “Oscar Wilde said that if you know what you want...”] Goodreads. Pristupljeno 8. svibnja 2025.</ref> === Drugi o Fryju === * Licem u lice, njegove umorne plave oči čine se manjima i manje su uzdignute nego što se čine kroz objektiv fotoaparata. Prijateljski i distanciran, privlačan je na neobičan, šarmantno popustljiv, onostran, ljubazan način. Bilo bi ga moguće slušati zauvijek, ne samo zbog kvalitete razgovora već i zbog dvosmislenosti kojom zrači. U dobrom raspoloženju je nenadmašan. ​​Međutim, ostaje osjećaj da bi, ako bi slučajno poželio skočiti kroz prozor, vjerojatno to i učinio. Njegovo ponašanje diktira trenutačno raspoloženje.<ref>[https://irishtimes-irishtimes.cdn.zephr.com/culture/big-fry-1.120996?utm_source=chatgpt.com Big Fry] The Irish Times. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Stephen Fry}} * [http://www.stephenfry.com Službena stranica] * {{Imdb ime|id=00000410|ime=Stephen Fry}} {{mrva-biog-film}} {{GLAVNIRASPORED:Fry, Stephen John}} [[Kategorija:Britanski filmski glumci]] k24cb1cvu3gkr59ylwkm3zpv0atpcsi 7431345 7431331 2026-04-17T09:20:40Z Šaholjubac 211973 /* Mentalno zdravlje */ 7431345 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Stephen Fry |slika = Stephen Fry June 2016.jpg |veličina = |opis slike = |rodno ime = Stephen John Fry |pseudonim = |rođenje = [[24. kolovoza]] [[1957.]] |mjesto rođenja = {{Z|ENG}} [[Hampstead]], [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = 1982. – danas |web = [http://www.stephenfry.com Službene stranice] |supruga = |suprug = Elliott Spencer <small>(od [[2015.]])</small> |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Sir Stephen John Fry''' ([[London]], [[24. kolovoza]] [[1957.]]) [[Velika Britanija|britanski]] je [[glumac]], [[pisac]], komičar, autor, televizijski voditelj i [[Redatelj|filmski redatelj]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski kralj]] [[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III.]] uveo ga je [[2025.]] u [[Sir (naslov)|viteški red]] zbog doprinosa svjesnosti o [[Mentalno zdravlje|mentalnom zdravlju]]. Iste je godine primio [[počasni doktorat]] od Sveučilišta u [[Leuven]]u.<ref>[https://www.kuleuven.be/events/english/events/honorary-doctorate-sir-stephen-fry Honorary Doctorate Sir Stephen Fry] KU Leuven. Pristupljeno 7. svibnja 2025.</ref> == Zapažene uloge == Hrvatskim gledateljima ostao je u sjećanju u ulozi batlera Jeevesa u seriji "Jeeves i Wooster" i filmu ''[[Riba zvana Wanda]]'', a glumio je također i u humorističkoj seriji "Crna guja". Glas pripovjedača u engleskoj verziji crtića [[Pocoyo]] pripada upravo njemu. == Osobni život == === Porijeklo === Po djedu s očeve strane je [[Židovi|židovskog]] porijekla. === Seksualnost === Fry je otvoreno [[gay]] te živi s partnerom Elliotom Spencerom. Njihova veza započela je [[2014.]], a vjenčali su se iduće godine u Londonu, uz prisustvo malog kipa [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]].<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/slavni-glumac-i-voditelj-otkrio-zasto-s-30-godina-mladim-muzem-ne-izlazi-cesto-u-javnost-1848254 Slavni glumac i voditelj otkrio zašto s 30 godina mlađim mužem ne izlazi često u javnost] Večernji.hr. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref><ref>[https://www.eonline.com/news/615972/stephen-fry-57-marries-boyfriend-elliott-spencer-27-less-than-two-weeks-after-getting-engaged Stephen Fry, 57, Marries Boyfriend Elliott Spencer, 27, Less Than Two Weeks After Getting Engaged] Eonline.com. Pristupljeno 13. kolovoza 2025.</ref> === Mentalno zdravlje === Od mladosti pati od [[Bipolarni poremećaj|bipolarnog poremećaja]] (nekada poznatog pod nazivom manična depresija); afektivnog poremećaja koji karakterizira izmjena stanja [[klinička depresija|kliničke depresije]] i [[Manija|manije]] (patološki povišenog raspoloženja). Liječi se [[litij]]em. Uključen je u dobrotvorni rad udruga koje se bave psihološkom i financijskom pomoći osoba koje pate od mentalnih bolesti, među kojima je i udruga ''Mind'' ([[engleski|eng.]] ''um''). Poznat je po svojem [[Dokumentarni film|dokumentarnom filmu]] ''Stephen Fry: The Secret Life of the Manic Depressive'' (eng. ''Stephen Fry: tajni život maničnog depresivca'') koji je dobio visoke ocjene i pohvale kritike. U svojim je javnim nastupima progovorio i o [[Prozopagnozija|prozopagnoziji]],<ref>[https://www.bbc.co.uk/programmes/m000b4wc Curious Cases, Series 14, Stephen Fry's Identity Crisis - BBC Radio 4]</ref> [[ADHD]]-u<ref>[https://www.lipasixthformcollege.org/news/?pid=3&nid=2&storyid=74 Stephen Fry masterclass] LIPA Sixth Form College. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref> i [[Dispraksija|dispraksiji]]. U osnovnoj je školi Fryjev [[kvocijent inteligencije]] procijenjen kao vrlo visok, odnosno iznad 140.<ref>[https://irishtimes-irishtimes.cdn.zephr.com/culture/big-fry-1.120996?utm_source=chatgpt.com Big Fry] The Irish Times. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref> === Politička pozicija === Pristaša je [[Socijaldemokracija|socijaldemokratske]] [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]]. Za vrijeme dok je laburist [[Tony Blair]] bio premijer [[UK|Velike Britanije]], kritizirao je njegovu ideju ''[[Treći put|Trećega puta]]''. Izjašnjava se kao [[Ateizam|ateist]] i [[Sekularni humanizam|sekularni humanist]]. === Hobiji === Svoju erudiciju i ljubav prema [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] pretočio je u seriji knjiga o toj tematici koje su primljene pozitivno od strane kritike. Fry je ljubitelj poezije i amaterski [[pjesnik]]. Njegova knjiga ''The Ode Less Traveled'' poučava temelje [[Prozodija|prozodije]] pjesništva. Ljubitelj je [[šah]]a. U njegovim autobiografijama često se mogu naći šahovske reference. Kao reporter je za [[BBC]] obradio [[Šahovska olimpijada 1988.|28. šahovsku olimpijadu]] koja se održala u [[Grčka|grčkom]] [[Solun]]u [[1988.]] godine, a na kojoj je drugo mjesto osvojila njegova rodna [[Engleska]].<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/fry.html Stephen Fry and Chess] Chess Notes. Pristupljeno 30. prosinca 2025.</ref> == Knjige == Napisao je tri [[Autobiografija|autobiografije]], nekoliko [[roman]]a, jednu knjigu o povijesti [[Glazba|glazbe]], jednu knjigu o [[Poezija|poeziji]] i [[Prozodija|prozodiji]] te nekoliko knjiga slobodnog žanra. Iako ateist, napisao je nekoliko knjiga o [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. == Citati == === Fryjevi citati === * Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici.''<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/843795-oscar-wilde-said-that-if-you-know-what-you-want Quote by Stephen Fry: “Oscar Wilde said that if you know what you want...”] Goodreads. Pristupljeno 8. svibnja 2025.</ref> === Drugi o Fryju === * Licem u lice, njegove umorne plave oči čine se manjima i manje su uzdignute nego što se čine kroz objektiv fotoaparata. Prijateljski i distanciran, privlačan je na neobičan, šarmantno popustljiv, onostran, ljubazan način. Bilo bi ga moguće slušati zauvijek, ne samo zbog kvalitete razgovora već i zbog dvosmislenosti kojom zrači. U dobrom raspoloženju je nenadmašan. ​​Međutim, ostaje osjećaj da bi, ako bi slučajno poželio skočiti kroz prozor, vjerojatno to i učinio. Njegovo ponašanje diktira trenutačno raspoloženje.<ref>[https://irishtimes-irishtimes.cdn.zephr.com/culture/big-fry-1.120996?utm_source=chatgpt.com Big Fry] The Irish Times. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Stephen Fry}} * [http://www.stephenfry.com Službena stranica] * {{Imdb ime|id=00000410|ime=Stephen Fry}} {{mrva-biog-film}} {{GLAVNIRASPORED:Fry, Stephen John}} [[Kategorija:Britanski filmski glumci]] h9mzcxlqa4511iy1w0or4wv8o58lc2a Osijek 0 231613 7431189 7418218 2026-04-17T00:02:33Z Croxyz 205325 bez izvora 7431189 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|6. tjedan 2022.}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Osijek |vrsta = naselje i grad |grb = Coat of arms of Osijek.svg |članak o grbu = [[Grb Osijeka|Grb grada Osijeka]] |zastava = Flag of Osijek.svg |članak o zastavi = [[Zastava Osijeka|Zastava grada Osijeka]] |slika = IMG_0919_Z-1252.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Ivan Radić ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = 36 |predsjednik vijeća = Vladimir Ham |samoupravne jedinice = 15 |naselja = [[#Gradska naselja|11 gradskih naselja]] |površina = 174,9 |površina uža = 59,1 |visina = |z. širina = 45.551 |z. dužina = 18.694 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 96313 |stanovništvo uže = 75535 |svetac = [[Sv. Petar]] i [[sv. Pavao]] |dan = [[2. prosinca]] |etnik = |ktetik = |pošta = 31000 Osijek |pozivni broj = +385 (0)31 |autooznaka = OS |web = {{URL|https://osijek.hr/}} |bilješke = }} '''Osijek''' je grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smješten je u ravnici na desnoj obali rijeke [[Drava|Drave]] između 16. i 24. kilometra od ušća u [[Dunav]]. Najveći je grad u [[Slavonija|Slavoniji]], četvrti po veličini grad u Hrvatskoj, te je upravno, akademsko, sudsko, kulturno i industrijsko središte [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]]. Osijek je grad s najviše zelenila i zelenih površina u Hrvatskoj; na području grada nalazi se 17 parkova u ukupnoj površini od 394&nbsp;000 m². == Zemljopis == [[Zemljopisni položaj]] grada: * Regija: [[Slavonija]] * sjeverna širina 45º 32' * istočna dužina 18º 44' * [[Nadmorska visina]] 90 [[metar|m]] * Površina grada 171&nbsp;km^2 Prosječna temperatura je 11&nbsp;°C: * [[proljeće]]: 11° * [[ljeto]]: 21&nbsp;°C * [[jesen]]: 11,8&nbsp;°C * [[zima]]: 0,2&nbsp;°C === Naselja u sastavu Grada Osijeka === Grad Osijek osim samoga naselja Osijek obuhvaća 10 naselja u sastavu Grada. To su: * [[Brijest (Osijek)|Brijest]] * [[Briješće]] * [[Josipovac]] * [[Klisa (Osijek)|Klisa]] * [[Nemetin]] * [[Podravlje]] * [[Sarvaš]] * [[Tenja]] * [[Tvrđavica]] * [[Višnjevac (Osijek)|Višnjevac]] === Gradske četvrti i mjesni odbori u Gradu Osijeku === Grad Osijek je (uključujući sva naselja) administrativno podijeljen na 7 [[Gradska četvrt|gradskih četvrti]] koje se uglavnom nalaze na području samog naselja Osijek i 8 [[Mjesni odbor|mjesnih odbora]] koji se nalaze na područjima ostalih naselja u sastavu Grada Osijeka.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.osijek.hr/mjesna-samouprava/mjesni-odbori-i-gradske-cetvrti/ |title=Mjesni odbori i gradske četvrti |work=osijek.hr |accessdate=14. rujna 2020. |archive-date=22. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922053945/https://www.osijek.hr/mjesna-samouprava/mjesni-odbori-i-gradske-cetvrti/ |url-status=dead }}</ref> Gradske četvrti su: *[[Retfala]] *[[Gornji Grad (Osijek)|Gornji grad]] *[[Industrijska četvrt (Osijek)|Industrijska četvrt]] *[[Tvrđa]] *[[Novi Grad (Osijek)|Novi grad]] *[[Jug II]] *[[Donji Grad (Osijek)|Donji grad]] (uključujući naselje [[Nemetin]]) Mjesni odbori su: *[[Josipovac]] *[[Višnjevac (Osijek)|Višnjevac]] *[[Brijest (Osijek)|Brijest]] *[[Tenja]] *[[Klisa (Osijek)|Klisa]] *[[Sarvaš]] *Cvjetno naselje (uključujući naselje [[Briješće]]) *Lijeva obala (naselja [[Tvrđavica]] i [[Podravlje]] te dio Osijeka uz Biljsku cestu između njih) == Demografija == U samome naselju Osijeku živi 75 916 stanovnika, a na području administrativnoga Grada Osijeka 96 848 stanovnika (Popis stanovništva iz 2021. godine). Prema podatcima o nacionalnosti iz 2011. god. 96&nbsp;746 (89,54 %), stanovnika Osijeka su [[Hrvati]]; 6&nbsp;751 (6,25 %) [[Srbi]]; 979 (0,91 %) [[Mađari]]; 263 (0,24 %) [[Nijemci]] i dr.<ref name="dzs2">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup14.html Državni zavod za statistiku, STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2011., Osječko-baranjska županija], pristupljeno 24. studenoga 2015.</ref> Osijek ima deset [[Katoličanstvo u Hrvata|katoličkih]] župa: sv. Petar i Pavao (Gornji grad – Osijek 1), sv. Mihael, arkanđeo (Tvrđa – Osijek 2), Preslavno Ime Marijino (Donji grad – Osijek 3), sv. Obitelj (Jug II – Osijek 4), sv. Josip Radnik (Industrijska četvrt – Osijek 5), Uzvišenje sv. Križa (Retfala – Osijek 6), sv. Leopold Bogdan Mandić (Cvjetno naselje – Osijek 7), sv. Osječki mučenici (Tvrđavica – Osijek 8), sv. Ćiril i Metod (Novi grad – Osijek 9) i Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja (Brijest – Osijek 10).<ref>{{Citiranje weba |url=http://djos.hr/popis-zupa/ |title=Popis župa |accessdate=14. rujna 2020.}}</ref> Osim katoličkih župa, nalaze se i jedna evangelistička, dvije [[pravoslavlje|pravoslavne]] [[parohija|parohije]], baptistička, te adventistička crkva, Evanđeoski teološki fakultet, Židovska općina, muški samostani franjevaca Reda manje braće (OFM) u Tvrđi i franjevaca kapucina (OFMCAP) u Gornjem gradu te rezidencije Družbe Isusove također u Gornjem gradu. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Osijek |p1857=20858 |p1869=24863 |p1880=25260 |p1890=27801 |p1900=33407 |p1910=40106 |p1921=42930 |p1931=51871 |p1948=58063 |p1953=66073 |p1961=84652 |p1971=109189 |p1981=123944 |p1991=129792 |p2001=114616 |p2011=108048 |p2021=96313 |napomena=Nastao iz starih općina Osijek i Vukovar. U 1869. dio podataka sadržan je u općini Čepin, 1921. u općini Bilje, a od 1857. do 1981. u općini Erdut i općini Trpinja, Vukovarsko-srijemska županija. Od 1857. do 1971. sadrži dio podataka općine Erdut, a od 1857. do 1961. dio podataka općine Antunovac. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Osijek |p1857=16145 |p1869=19281 |p1880=19809 |p1890=21547 |p1900=26769 |p1910=33337 |p1921=36500 |p1931=43351 |p1948=49037 |p1953=56538 |p1961=71782 |p1971=92603 |p1981=103026 |p1991=104761 |p2001=90411 |p2011=84104 |p2021=75535 |napomena=U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova u istoimena naselja Podravlje i Tvrđavica te dijelova područja u samostalna naselja Brijest i Nemetin, a povećano pripajanjem dijela područja naselja Briješće. Do 1961. sadrži dio podataka za naselja Brijest i Nemetin, a dio podataka sadržan je u naselju Briješće. Od 1857. do 1921. sadrži podatke za bivše naselje Retfala Madžarska, a od 1857. do 1931. za bivše naselje Retfala Njemačka koja su tih godina bila odvojeno iskazana. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == === Stari vijek === [[Datoteka:Battle of Osijek in 1685 (Romeyn de Hooghe, 1687).png|alt=|mini|lijevo|Bitka kod Osijeka, odigrana 11. kolovoza 1685. između habsburške carske vojske pod zapovjedništvom Jamesa, 2. grofa Leslieja, i Turaka , rezultirala je pobjedom Habsburgovaca.]] Na tlu današnjeg grada bilo je više ilirskih i andizetskih naselja, a najveću je važnost imala keltska Mursa. Nalazom, između ostalog, keltskog svetišta iz 2. st. pr. Kr. potvrđeno je da se nalazila na području današnjeg Donjeg Grada. Rimski vojni logor iz vremena osvajanja Panonije potvrđen je nalazom tegula [[VII. Legija|VII Legije]]. Dvostruki opkopi i očuvani zemljani nasipi bedema logora bili su vidljivi na površini sve do sredine 18. stoljeća. Tada im je položaj na zapadnoj strani zabilježen i u kartografskim prikazima, a nestali su širenjem Donjeg Grada. Standardni pravokutni legijski Castrum imao je prema Dravi utvrđen dodatak koji je štitio luku i [[most]] preko Drave. Ostatci njegovih temeljnih kamenih stubova još su uvijek vidljivi za niskog vodostaja rijeke. Na most se s druge strane Drave nastavljao dugačak nasip ili sustav mostova preko močvara, vjerojatno prema Kopačevu. To je svojevrsna preteča kasnijeg slavnog osječkog mosta do Darde sultana Sulejmana. [[Datoteka:Bastion_Osijek.jpg|alt=|mini|lijevo|Bastion u Tvrđi.]] U vrijeme [[Hadrijan|cara Hadrijana,]] rimska [[Mursa]] uzdignuta je u status kolonije [[Colonia Aelia Mursa]] (124. ili 133. g.), a grad se razvio u velikoj ekstenziji i izvan zidina nekadašnjeg Castruma s njegove zapadne strane. Središnji dio te zapadne ekstenzije kontinuirano i opsežno se istražuje od 2001. pod vodstvom Slavice Filipović (voditeljica antičkog odjela Muzeja Slavonije). Otkrivena je vjerojatno središnja ulica u pravcu istok – zapad (Decumanus Maximus) s kolovozom širokim 3&nbsp;m te dubokim odvodnim jarcima s obje strane ulice. (s jarcima njena širina narasta na 8&nbsp;m). Nađeni su i široki trijemovi na obje strane. Brojne baze stupova trijemova kao i kapiteli nađeni su obrušeni u jarcima. Ulica je otkrivena u dužini od oko 150&nbsp;m, a uz nju s jedne i druge strane iza trijemova i brojne građevine nekadašnjeg gradskog tkiva od kojih se ističu tabernae, veliko svetište boga Silvana s 5 žrtvenika i ostacima zidova i trijema oko njih (dim. 57x34m) i jedne veće građevine (površine 1600 m<sup>2</sup>) s osobito reprezentativnim pročeljem itd. Na temelju navoda grčkog povjesničara Zosima pretpostavlja se postojanje građevine amfiteatra izvan jugozapadnog dijela obrambenih zidina rimske Murse. Također ing. Franjetić spominje jednu depresiju koja se može odčitati na karti iz 18. st. blizu spomenutog ugla Castruma, koja po svoj vjerojatnosti predstavlja indicirani ostatak građevine rimskog amfiteatra. Godine [[351.]] odigrala se pred zidinama Murse velika bitka između cara [[Konstancije II.|Konstancija II.]], sina i nasljednika cara [[Konstantin Veliki|Konstantina Velikog]] i uzurpatora [[Magnecije|Magnencija]], bitka između suprotstavljenih rimskih vojski istočne i zapadne strane Carstva, jedna od najkrvavijih međusobnih sudara rimske vojske u povijesti [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]]. Nakon pobjede, koju je Konstancije dočekao u molitvi u arijanskoj crkvi sv. Mučenika na groblju izvan zidina Murse, Konstancije je u Mursi podigao i trijumfalni slavoluk (čiji ostaci još nisu pronađeni). U bitci je poginulo preko 40&nbsp;000 ljudi, a tijela poginulih su se nalazila sve do današnje Trpinje. Grad su konačno 441. g. razorili [[Huni]]. === Srednji vijek === [[Datoteka:Posveta konkatedrale u Osijeku.png|mini|desno|[[Osječka konkatedrala|Osječka konkatedrala sv. Petra i Pavla]] iz 19. stoljeća. Na slici: posveta konkatedrale u Osijeku.]] U hrvatskoj historiografiji postoji tumačenje da su ime Osijek [[Hrvati]] naselju dali zbog ponešto povišenog mjesta od okolih voda, mjesto gdje je ''[[oseka]]'', te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. Takvo tumačenje treba uzeti s dozom opreza, kao i pitanje etničkog identiteta prvih stanovnika, s obzirom na to da o tome nemamo nikakvih pisanih ili arheoloških tragova. U srednjovjekovnim dokumentima pisanim latinskim jezikom pod utjecajem [[mađarski jezik|mađarskog jezika]] javlja se kao '''Eszek''' ili '''Ezeek'''. Kasnije su varijante, '''Essegg''', [[Njemački jezik|njemačka]] ili '''Essec''', [[Latinski jezik|latinska]], samo varijante imena Osijek. Najraniji spomen Osijeka u povijesnim izvorima datira iz [[1196.]] godine. Radi se o ispravi kralja [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emerika]] ([[1196.]] – [[1204.]]), kojom se [[cisterciti|cistercitskom]] cikadorskom samostanu potvrđuje pravo ubiranja pristojbi od carina i trgovine te skelarine preko rijeke pošto je Osijek je bio poznat prijelaz preko rijeke Drave.<ref>Ive Mažuran, ''Srednjovjekovni i turski Osijek'', Osijek 1994, str. 50. {{ISBN|953-154-040-3}}</ref> Taj dokument je vrlo važan jer svjedoči o tome da je Osijek već u 12. stoljeću bio važno trgovačko mjesto na trasi stare rimske ceste koja je povezivala jugoistok Europe s panonskom nizinom. Nažalost, pisani izvori za povijest Osijeka u 13. stoljeću nisu sačuvani, tek gabariti romaničkog sloja temelja, najvjerojatnije, župne crkve Sv. Trojstva mogu svjedočiti ponešto o veličini i značaj grada u to doba. Temelji su pronađeni u dvorištu današnjeg franjevačkog samostana. Kasnijom gotičkom dogradnjom, vjerojatno u 15. stoljeću, Osijek je dobio razmjerno veliku trobrodnu crkvu u kojoj su pokapani i pripadnici plemićke obitelji Korogy, u čijem se vlasništvu duže vrijeme gard nalazio. Znamo da se u Osijeku nalazio i augustinski samostan, što je dodatna potvrda urbanog statusa mjesta. [[Datoteka:Europska avenija u Osijeku u periodu od 1910-1920.jpg|alt=|mini|lijevo|Europska avenija u Osijeku u periodu od 1910. – 1920.]] Osijek je kroz čitavi kasni srednji vijek bio u vlasništu plemićkih obitelji i crkvenih ustanova. Kakva je feudalna prava imala opatija Cikador, osim ubiranja spomenutih taksi, nije poznato. Međutim, zna se da su u 14. stoljeću vlasnici grada vrlo utjecajna plemićka obitelj Korogy. Oni su ujedno i najzaslužniji za činjenicu da se Osijek razvio u jedno od značajnijih mjesta u donjem međuriječju. U 14. stoljeću spominje se županijski sajam. Budući da su vlastelini nerijetko vršili dužnosti župana i bana Mačve, Osijek je tada imao ulogu i važnog upravnog središta. O razvijenom gradskom životu svjedoči i porezni popis Osijeka i okolice iz 1469. godine iz kojeg se može iščitati i ustrojstvo gradske općine te ekonomska i demografska struktura građana. To je ujedno i jedini dokument gdje se Osijek navodi kao grad (civitas), dok ga ostali izvori spominju kao trgovište (oppidum). Treba reći da je prema ovom izvoru Osijek tipičan srednjovjekovni gradić trgovaca i obrtnika, a prevladava mađarsko stanovništvo. Neki povjesničari misle da je u vrijeme Korođskih Osijek bio opasan bedemima, ali oko toga nema suglasja u literaturi jer se gradske zidine izravno spominju tek u vrelima iz vremena osmanske vlasti. Gotovo je sigurno da su Korođski u gradu podigli mali kaštel koji je bio njihova rezidencija. Nakon što su Korođski izumrli 1472. godine, kralj Matija njihove posjede daruje Ivanu Ungoru i Nikoli Csuporu. Potom se Osijek navodi kao posjed budimskog kaptola Blažene Djevice Marije. Godine 1490. bio je posjed Petra Gereba, a 1517. je ponovo u vlasništvu budimskog kaptola. [[Datoteka:Magyar Királyság, Eszék látképe, háttérben a Szent Péter és Pál székesegyház. Fortepan 86972.jpg|alt=|mini|right|Panorama grada Osijeka 1904.]] Jedna zanimljivost je da je na samom kraju srednjega vijeka kralj [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovik II.]] (1516. – 1526.) odobrio bosanskom biskupu Mihovilu Keserűu i dvorskom komorniku Ivanu Szerecsenyu u Osijeku otvoriti kovnicu novca na godinu dana. === Novi vijek === [[Datoteka:Zgrada kirurgije KBC Osijek.jpg|alt=|mini|lijevo|[[KBC Osijek]] – stara kirurgija]] Osvajači [[Osmansko carstvo|Osmanskoga Carstva]] u grad su stigli [[14. kolovoza]] [[1526.]] kad je Osijek predan bez borbe, no kažu da ga je Ibrahim-paša do temelja razorio. Kasnije ga [[Sulejman Veličanstveni]] potpuno obnavlja te gradi čuveni pontonski most preko Drave i obližnjih [[močvara]] do mjesta [[Darda]] u ukupnoj dužini od 8&nbsp;km. Osijek kasnije opet postaje čuven po obrtu, trgovini i velikim sajmovima. Grad je ostao pod Turcima više od 160 godina. Nalazio se u sklopu Požeškoga sandžakata. Snage [[Sveta liga (1684.)|Svete lige]] oslobodile su Osijek na [[Miholjdan]], [[29. rujna]] [[1687.]], no, od [[1690.]] Osijek je opet pod turskom opsadom, biva potpuno porušen, ipak ovoga puta ne i osvojen. Od [[1687.]] Osijek i istočno područje današnje Hrvatske nalazili su se u okviru [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Zbog strateškog položaja grada, nove su vlasti na obali [[Drava|Drave]] izgradile vojnu utvrdu, koje čini današnju ''Tvrđu'', ([[1712.]] – [[1721.]]). Unutar [[bedem]]a nastao je grad građanskih kuća u [[barok]]nom stilu. Stanovništvo se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. Na zapadu, uzvodno uz Dravu ''Gornji grad'' te nizvodno od Tvrđe ''Donji grad''. [[Datoteka:HNK Osijek1.jpg|alt=|mini|[[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku]]]] Početkom 18. stoljeća u Donjem i Gornjem gradu formiraju se zasebni magistrati čime te dvije jedinice počinju funkcionirati kao samostalne gradske općine. Zemljišni gospodar sve tri općine bila je Dvorska komora. Politike dekameralizacije u Slavoniji, reforme i općenito politika Marije Terezije u ovim krajevima dovela je do početka pregovora između tri komorske općine o ujedinjenju, očito s namjerom da se Osijeku, kao i drugim značajnijim centrima u regiji, dodijeli status slobodnog i kraljevskog grada. Međutim, zbog razmirica oko održavanja sajmova do ujedinjena je došlo tek [[2. prosinca]] [[1786.]] godine, ukazom Josipa II. Tijekom 18. stoljeća Osijek se razvio u najznačajnije političko, gospodarsko i kulturno sjedište u Slavoniji, u kome su se djelovali brojni obrtnici, trgovci, [[Knjižnica|knjižnice]], [[Kazalište|kazališta]], a već [[1729.]] godine otvorena je isusovačka [[gimnazija]]. Godine [[1735.]] Franjevci su osnovali [[tiskara|tiskaru]], a njihovim je nastojanjima osnovan i studiji [[Filozofija|filozofije]] i [[Teologija|teologije]]. Dana [[28. kolovoza]] [[1809.]] godine Osijek je svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom, a time počinje novo doba grada Osijeka. Sredina [[19. stoljeće|19. stoljeća]] je doba bržeg razvoja Osijeka, osobito Gornjeg grada. U Donjem je gradu [[1874.]] godine sagrađena jedna od najvećih i najljepših [[bolnica]] u ovom dijelu [[Europa|Europe]]. Godine [[1846.]] podignuta je velika županijska palača, a kasnije, [[1866.]], nasuprot županijske palače i [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|Hrvatsko narodno kazalište]]. Godine [[1868]]. osnovana je [[Srpska čitaonica u Osijeku]].<ref>Branko Ostajmer ''Franz Vaniček i njegov Essek'' (u zborniku radova ''Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija''), Slavonski Brod. {{ISBN|978-953-6659-44-9}}</ref> Pod kraj 19. stoljeća otvaraju se srednje škole – obrtna, realna, učiteljska i trgovačka. Na potezu od Tvrđe do Gornjeg grada kasnije se grade vile i druge građevine u secesijskom stilu. ===Dvadeseto stoljeće=== [[Datoteka:Pješački most Osijek.jpg|alt=|mini|[[Pješački most u Osijeku|Pješački most preko Drave]]]] Krajem [[1918.]] i raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Osijek s današnjom istočnom Hrvatskom ulazi u ''[[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]]'', koja [[1929.]] mijenja ime u [[Kraljevina Jugoslavija]]. U travnju [[1941.]], s početkom [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Jugoslaviji, [[Kraljevina Jugoslavija]] se raspada te Osijek ulazi u sastav [[NDH]]. Od 1941. do 1945. hrvatski dio [[Baranja|Baranje]] pripada [[Mađarska|Mađarskoj]] te je Osijek pogranični grad. Važno je napomenuti da je Osijek u ratnom periodu bio žrtva [[Savezničko bombardiranje Osijeka|Savezničkog bombardiranja]] civilnih objekata. Nakon sloma [[fašizam|fašizma]], u travnju [[1945.]], svi dijelovi današnje Hrvatske i Osijek ulaze u sastav [[FNRJ|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] (kasnije [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]). Sam je grad oslobođen [[14. travnja]] [[1945.]] godine. U Osijeku se osniva više [[fakultet]]a i viših škola, a [[1975.]] i [[sveučilište]], koje od osnutka nosi naziv velikog biskupa Đakovačko ili bosansko i srijemske biskupije (1855. – 1905.) i hrvatskoga mecene rođenog Osječanina Josipa Jurja Strossmayera. [[Datoteka:Osjecka promenada.jpg|mini|desno|Osječka promenada]] ===Domovinski rat === [[Datoteka:Fićo uzvraća udarac - Osijek.JPG|minijatura|Umjetnička instalacija [[Fićo gazi tenka!]] na križanju Vukovarske i Trpimirove ulice u Osijeku.]] Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] (1991.), posebno nakon pada [[Vukovar]]a u studenom [[1991.]], [[Srpska vojska Krajine|srpske paravojne snage]] i [[Jugoslavenska narodna armija]] ([[JNA]]) prodiru nadomak grada. Grad je bio ratno ugrožen još mnogo prije. [[11. srpnja]] 1991. je osječki MUP RH nakon 10-satne akcije uhitila skupinu srpskih terorista.<ref>[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar20.htm HIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210411205241/http://www.hic.hr/ZZ-spomenar20.htm |date=11. travnja 2021. }} Hrvatski spomenar</ref> Pod topništvom JNA i četnika Osijek trpi znatna razaranja, ali se uspijeva održati. Prije rata u Osijeku je na nekoliko lokacija bio smješten garnizon JNA pod imenom 12. proleterska mehanizirana brigada u sklopu 1. vojne oblasti (sa sjedištem u [[Beograd]]u) a u sastavu tzv. Tuzlanskog korpusa. Na čelu garnizona (koji se službeno zvao ''Kasarna Milan Stanivuković – narodni heroj'') u Osijeku nalazio se tada [[pukovnik]] [[Bora Ivanović]] zvani Konj, koji se ne samo tijekom boravka u Osijeku već i nakon izlaska iz grada aktivno uključio u rat protiv Hrvatske. Osječko je Državno odvjetništvo protiv sada umirovljenog generala JNA i [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] Bore Ivanovića i još trojice časnika iz tadašnjeg garnizona JNA u Osijeku 2006. podigla optužnicu zbog razaranja grada Osijeka i civilnih objekata. Nakon žestokih borba, velikosrpske postrojbe su zauzele Paulin Dvor [[16. prosinca]] [[1991.]],<ref name="HMDCDR">[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar domovinskog rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }} 1991.</ref> 11 dana nakon što su okupirale [[Antunovac]],<ref name="HMDCDR"/> a skoro pola godine otkad su (u lipnju) u osječkoj neposrednoj okolici, u [[Bijelo Brdo|Bijelom Brdu]], [[Tenja|Tenji]] i [[Markušica|Markušici]] uspostavljene terorističke baze [[Velika Srbija|velikosrpskih ekstremista]], odakle su isti napadali Osijek (još [[29. lipnja]] [[1991.]] je bio žestoko napadnut{{pojasniti|Pješačkim napadom valjda, topnički su bili cijelog rata.}} iz Tenje) i kontrolirali prugu i cestu Osijek – Vinkovci (iz Markušice). Osijek je vrlo rano došao u tjeskobno okružje neprestanog granatiranja i opasnosti okupacije koju su JNA i pobunjeni Srbi uspješno izveli u Baranji, zapadnom Srijemu i drugim dijelovima hrvatskog Podunavlja. Napadi su počeli još [[29. lipnja]] 1991. iz [[Tenja|Tenje]] koju su držali pobunjeni Srbi i JNA.<ref name="HMDCDR"/> JNA i pobunjeni Srbi granatirali su grad i iz inih iz okupiranih naselja. 5. srpnja 1991. dužnosnici Srbije i JNA (Milošević – Jović – Kadijević) dogovorili su razmještaj postrojba JNA u Hrvatskoj na područja koja su Srbi željeli izdvojiti iz Hrvatske,<ref name="HMDCDR"/> ako već ne uspiju zauzeti cijelu Hrvatsku. Osijek se našao na planskoj ruti udara na Hrvatsku i odsijecanja dijelova Hrvatske: ''Glavne snage koncentrirati na liniji: Karlovac – Plitvice na zapadu; Baranja, Osijek, Vinovci – Sava na istoku i Neretva na jugu. Na taj način pokriti sve teritorije gde žive Srbi do potpunog raspleta''.<ref name="HMDCDR" /> I kad su te dane (5. – 6. srpnja) hrvatski MUP i ZNG potisnuli četnike iz [[Stara Tenja|Stare Tenje]], JNA, neusporedivo moćnija od hrv. snaga, otvoreno se je stavila na stranu pobunjenih Srba, napadom na Osijek.<ref name="HMDCDR" /> 19. kolovoza zrakoplovi JNA bombardirali su Osijek, dvije su žene stradale smrtno, pogođena je osječka katedrala i industrijski pogoni. 21. kolovoza JNA snažno topnički napale Osijek i okolna sela, ranivši mnoštvo civila. Vođa srpskih terorista Željko Ražnatović zahtijevao je predaju grada u roku od 24 sata. [[3. rujna]] srpske su snage zauzele [[Bilje]].<ref name="HMDCDR"/> Istog su dana unatoč potpisane obustave paljbe, srpske snage topnički napale Osijek, ubivši 18,<ref>[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon u suradnji s LZMK, Zagreb, 1996., natuknica Domovinski rat, str. 279., {{ISBN|953-96728-0-5}}<br /> "''Rujan 1991... 3. ...Od topničkog napada na Osijek poginulo 18 ljudi.''"</ref> a ranivši 28 osoba. 6. rujna u napadu JNA je oštetila crkvu sv. Petra u Osijeku. 10. rujna topničkim napadom JNA pogođen dječji vrtić i franjevački samostan. 15. rujna srpske paravojne snage topnički su napale osječku bolnicu i ubile pritom 4 osobe. 16. rujna hrvatski su branitelji u Osijeku uništili 10 tenkova JNA, koja je cijeli dan neprekidno napadala osječku bolnicu. Tog se dana predao Dom JNA u Osijeku hrvatskim snagama. Tijekom rujna JNA je nagomilala oklopno-mehanizirane snage u osječkim predgrađima te u Baranji, tako da se mogao očekivati obuhvatni napad na Osijek sa sjeverne strane. Rujna je JNA izvodila koordinirani udar radi izvlačenja 12. pmbr koja je bila okružena u vojarni u Osijeku. Hrv. su snage pokušale olakšati pritisak na grad manjom napadnom akcijom. 16. rujna na Tenjskoj je cesti JNA srušila nadvožnjak, a tenkovi s poligona ''C'' pucali su na Brijest, Retfalu i Dinaru. 17. rujna ZNG zauzeo je borbama poligon C i ine vojarne, no iz svih je tih objekata JNA izvukla kompletno oružje, koje je poslije rabila u napadu na Vukovar. ZNG je napustio položaje u Sarvašu. Opasnost pješačko-tenkovskog napada dugo je visila Osijeku kao mač nad glavom. Vukovar je nakon dugotrajne opsade pao 18. studenoga, vijesti o padanju hrvatskih naselja stizale su odosvuda, a neprijatelj se primicao gradu. 5. prosinca pao je Antunovac. Istog su dana snage JNA i četnici, nakon strahovite topničke pripreme, krenuli u konačno osvajanje grada Osijeka općim oklopno-pješačkim napadom, a hrvatske su snage uz velike žrtve u [[Bitka na Rosinjači|bitci na šumi Rosinjači]] na južnom prilazu gradu malim postrojbama zaustavile udar. JNA i pobunjeni Srbi okupirali su Paulin Dvor [[16. prosinca]] 1991. U periodu od 17. i 18. prosinca 1991., hrvatske su snage uspjele olakšati pritisak na Osijek sa sjeverne strane, oslobađanjem 30&nbsp;km<sup>2</sup> u Baranji, operacijom naziva [[Operacija Đavolja greda|Đavolja Greda]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://domovinskirat.hr/2020/12/18/ovaj-pothvat-hrvatskih-snaga-spasio-je-osijek-operacija-davolja-greda/ |title=Ovaj pothvat hrvatskih snaga spasio je Osijek - operacija "Đavolja greda" - Domovinski rat |accessdate=2021-04-23 |work=domovinskirat.hr}}</ref> te osigurati mostobran za buduće vojnooslobodilačke akcije.<ref name="HMDCDR"/> [[Slika:TrgJug2Osijek.JPG|minijatura|Trg na Jugu 2 u Osijeku. Desno se vidi spomenik živućim i poginulim braniteljima od velikosrpske agresije s natpisom ''Herojsko srce branitelja i stanovnika Juga 2''.]] Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] je u obrani Osijeka od [[Srpska vojska Krajine|srpskih paravojnih snaga]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] ([[JNA]]) poginulo 1260, a ranjeno više od 5000 hrvatskih vojnika i civila. Među žestoke napade spada onaj od [[3. travnja]] [[1992.]] kad je u napadu velikosrpskih snaga poginulo 20 (dvadeset), a ranjeno 100 (ljudi).<ref>[http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7471:3-travnja&catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&Itemid=42 Dragovoljac.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121128005525/http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7471:3-travnja&catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&Itemid=42 |date=28. studenoga 2012. }} Na današnji dan u Domovinskom ratu - 3. travnja</ref> === Dvadeseto stoljeće u popularnoj kulturi === Osijek se 1990-ih proslavio u punkerskim krugovima. Za razliku od prvih desetljeća kad je punk u Osijeku u usporedbi s ostatkom punk scene u Hrvatskoj bio slabo zastupljen, tek bi vrijedilo spomenuti sastav Vibra Yunkers, sredinom 1990-ih slika se promijenila u potpunosti te osječak punk scena postala je najjača u Hrvatskoj. Ističu se sastavi kao [[Debeli Precjednik]], [[COG]] i drugi.<ref>http://www.matica.hr/kolo/kolo2008_1.nsf/AllWebDocs/Zestoka_povijesna_estetika_slavonskoga_punka {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090803190504/http://www.matica.hr/kolo/kolo2008_1.nsf/AllWebDocs/Zestoka_povijesna_estetika_slavonskoga_punka |date=3. kolovoza 2009. }} Viktor Vilić & Ivan Zrinušić - estoka povijesna estetika slavonskoga punka, Matica hrvatska - Kolo</ref> == Gradska uprava == === Gradsko vijeće === Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo grada kao jedinice lokalne samouprave. Ono u okviru svog djelokruga donosi akte kojima se uređuje obavljanje poslova od lokalnog značaja, odnosno poslova koji [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom]] nisu dodijeljeni državnim ili županijskim tijelima. Vijeće ima 31 člana. Sadašnji saziv vijeća odabran je na lokalnim izborima u [[svibanj|svibnju]] [[2021.]] Trenutačni predsjednik vijeća je Vladimir Ham. {| class="wikitable" style="text-align:left" |- style="background-color:#efefef" ! align="center" | Stranka || align="center" | Broj vijećnika |- | HDZ, ANU, HSU, BUZ, HSLS, DHSS, NL ANTE ĐAPIĆ || align="center" |14 |- | DP, MOST || align="center" |6 |- | SDP || align="center" |6 |- | MOŽEMO!-POLITIČKA PLATFORMA || align="center" |2 |- | SNAGA SIB || align="center" |2 |- | Demokratski savez nacionalne obnove|HNS, HSS, NARODNA STRANKA REFORMISTI || align="center" |1 |- |- |} == Gospodarstvo == {{nedostaju izvori}} Osijek je bio veliko hrvatsko industrijsko središte. Svojevremeno se moglo reći i da je bio industrijaliziraniji od Zagreba, a nazivalo ga se i hrvatskim [[Manchester]]om. Brojne poznate hrvatske robne marke, počevši od sitnih potrepština u domaćinstvu, proizvode se u Osijeku. <gallery widths="220" heights="147"> Datoteka:Osječka pivovara.jpg|Nova tvornica Osječkog piva na Zelenom polju Datoteka:Meggle Osijek.jpg|Mljekara Meggle na Zelenom polju Datoteka:Šećerana Osijek.jpg|Tvornica šećera Osijek Datoteka:Saponia.jpg|Saponia – kemijska industrija </gallery> == Promet == <gallery widths="220" heights="147"> Datoteka:Aerodrom u Osijeku - Osijek Airport.jpg|[[Zračna luka Osijek]], (kolokvijalno ''Klisa''), između Osijeka i [[Vukovar]]a Datoteka:Železnička stanica - panoramio (6).jpg|[[Željeznički kolodvor Osijek]], (prije obnove 2021.) Datoteka:Tram, Osijek, 2025 (2).jpg|Suvremeni Končarev niskopodni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]] Datoteka:GPP-ovi autobusi, Gajev trg (3).jpg|Novi moderni autobusi [[Gradski prijevoz putnika Osijek|GPP Osijek]] </gallery> Osijek se nalazi na međunarodnom prometnom [[Koridor 5c|koridoru Budimpešta – Sarajevo – Ploče]]. Usprkos tome što koridor nema autocestu cijelom svojom dužinom, Osijek je spojen na mrežu autocesta Hrvatske. Do njega se dolazi [[Autocesta A5 (Hrvatska)|autocestom A5]], tzv. Slavonikom. U Osijek se može doći željeznicom, koristeći usluge [[Hrvatske željeznice|hrvatskih željeznica]], te zračnim putem preko [[Zračna luka Osijek|Zračne luke Osijek]]. Organizirani putnički riječni promet Dravom do Osijeka ne postoji. Autobusne tvrtke Flixbus, Panturist, Polet, Autoprijevoz Požega, Croatiatrans i druge manje prijevozničke tvrtke prometuju do Osijeka, a gradski prijevoz obavlja [[Gradski prijevoz putnika Osijek]]. Osijek je jedini hrvatski grad osim Zagreba kojim prometuju [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaji]]. [[Datoteka:Most_Drava.jpg|alt=|mini|350x350px|[[Most Drava]] na [[Autocesta A5|autocesti A5]] kod Osijeka s duljinom od 2485 metara je najduži most u Hrvatskoj]] == Arhitektura i znamenitosti == ===Tvrđa=== {{glavni|Tvrđa}} Tvrđa je povijesna jezgra Osijeka, ostatak nekadašnje osječke tvrđave koji je postupno prerastao u gradski prostor. Podignule su je austrijske vojne vlasti nakon oslobođenja od Turaka 1687. godine, kao sjedište generalata i važnu obrambenu točku jugoistočnog dijela carstva. [[Datoteka:Palača Slavonske Generalkomande, Osijek, 2025 (2).jpg|alt=|mini|250x250px|lijevo|[[Palača Slavonske Generalkomande u Osijeku|Palača Slavonske Generalkomande]]]] Središnji trg u Tvrđi je Trg sv. Trojstva na kojemu se ističu barokne zgrade. Najznačajnija je [[Palača Slavonske Generalkomande u Osijeku|palača Slavonske Generalkomande]], zdanje podignuto za sjedište generalata i Zemaljsku upravu Slavonije. Nije poznat [[arhitekt]] ove građevine, ali se zna da je građena po nalogu kneza [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] od [[1724.]] do 1726. godine.<ref>Ive Mažuran (2000.), ''Grad i tvrđava Osijek'', Osijek. {{ISBN|953-6711-00-1}}</ref> Zgrada je izvorno imala arkade s toskanskim stupovima u dvorištu, a ističe se velebnim pročeljem s portalom koji nose atlanti, monumentalnom vežom i stubištima po uzoru na bečke barokne palače. Zanimljivo je da je drugi kat zgrade nadograđen naknadno 1765. godine, ali je oblikovanje ponovljeno kao na donjim etažama. <nowiki> </nowiki>S lijeve strane trga je [[Zgrada Glavne straže u Osijeku|zgrada Glavne straže]] (danas Muzej Slavonije), podignuta za tvrđavsku stražu, i karakteristična po zvoniku s terasom s koje se pružao pogled na cijelu okolicu. S druge strane trga uglovno je smještena zgrada [[Gradski magistrat u Osijeku|Gradskog magistrata]] iz 1702. godine, odnosno bivša gradska vijećnica, a danas [[Muzej Slavonije]].<ref>Božica Valenčić (2004.), „Stara Gradska vijećnica u osječkoj Tvrđi“, ''Osječki zbornik'' br. 27, Osijek. ISSN 0473-4882</ref> Uz spomenute, cijelom Tvrđom dominiraju jednostavne barokne zgrade 18. stoljeća, s nizovima prozora i arkadama prema dvorištu, koje su služile kao vojarne i vojna spremišta. Od manjih objekata nalazimo i nekoliko baroknih kuća iz 18. stoljeća, među kojima se naročito ističe [[Kuća Plemić u Osijeku|kuća Plemić]] (Franjevačka 5), s pročeljem u motivima rokajnih školjki, u duhu [[rokoko]]a. [[Datoteka:Crkva sv. Mihaela Osijek.jpg|alt=|mini|[[Župna crkva sv. Mihovila u Osijeku|Crkva sv. Mihovila u Tvrđi]]]] Sredinom Trga sv. Trojstva uzdiže se [[Kužni pil u Osijeku|Kužni pil]], odnosno spomenik Presvetog Trojstva, podignut u znak zavjeta protiv kuge koja je ranije često pogađala Slavoniju. Dala ga je izraditi 1729. – 1730. godine Marija Ana Petraš, supruga zapovjednika osječke tvrđave, o čemu svjedoči natpis na postolju. Spomenik se sastoji od središnjeg dijela s kipovima svetaca zaštitnika protiv kuge, sv. Sebastijana, sv. Franje Ksavera, sv. Karla Boromejskog i sv. Rozalije, dok je na vrhu stupa Presveto Trojstvo s kipovima Boga Oca i Krista te Duha Svetog prikazanog u liku golubice. Pil je obnovljen 1784. godine, kada su mu dodana četiri vanjska kipa (sv. Katarina, sv. Marija Bezgrešnog Začeća, sv. Ivan Nepomuk i sv. Josip), za koje se vjeruje da su izvorno stajali na nekim od gradskih vrata. Spomenik predstavlja kvalitetno kiparsko djelo baroknog doba, a pripisuje se osječkom kiparu Josipu Gerupu.<ref>{{cite web |url=http://www.aoot.hr/DOKUMENTACIJA/Kuzni%20pil.pdf |title=Kužni pil u osječkoj Tvrđi |publisher=Agencija za obnovu osječke Tvrđe |accessdate=2009-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081230152114/http://www.aoot.hr/DOKUMENTACIJA/Kuzni%20pil.pdf |archivedate=30. prosinca 2008.}}</ref> U Tvrđi se nalaze i dvije važne sakralne građevine. [[Župna crkva sv. Mihovila u Osijeku|Župna crkva sv. Mihovila]] (1725. – 1748.) barokna je crkva s dva zvonika građena za osječke [[Isusovci|isusovce]]. U njoj su bogati oltari i oltarne pale austrijskog slikara Franza Xavera Wagenschöna.<ref>Mirjana Repanić Braun (2002.), „Oltarne slike Franza Xavera Wagenschöna u crkvi sv. Mihaela u Osijeku“, ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 2006, Zagreb. elektroničko izdanje ISSN 1845-4534</ref> Druga je [[Franjevački samostan i crkva u Osijeku|franjevačka crkva]] uz koju se nalazio i samostan, kasnije pretvoren u vojarnu.<ref>{{Citiranje weba|title=Franjevci u osječkoj Tvrđi|url=https://franjevci.com/|access-date=2023-02-12|language=hr}}</ref> Samostan je značajan po tome što je u njemu djelovali studiji filozofije i teologije (1709. – 1735.), nakon čega je tu osnovana prva visoka škola u Slavoniji – teološki fakultet, kao i prva tiskara.<ref>[[Anđela Horvat]] (1982.), "Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj", u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 105.</ref><gallery widths="180" heights="147"> Datoteka:Trg sv. Trojstva Osijek.jpg|Centralni trg sv. Trojstva u Tvrđi Datoteka:Tvrđa pogled.jpg|Pogled na Tvrđu s lijeve obale rijeke Drave. Ističu se zvonik crkve sv. Križa i Vodena vrata. Datoteka:Vodena vrata Osijek.jpg|Vodena vrata Datoteka:Bastion Osijek.jpg|Vodotoranj smješten na Eugenijevom bastionu Datoteka:Kuhačeva ulica.jpg|Kuhačeva ulica Datoteka:Pošta Tvrđa.jpg|Poštanski ured u Tvrđi – najstariji još uvijek funkcionalni poštanski ured u Hrvatskoj Datoteka:Crkva sv. Križa.jpg|Crkva sv. Križa u Tvrđi </gallery> ===Gornji grad=== [[Datoteka:Stari tramvaj.jpg|mini|Stari električni tramvaj iz 1926. godine]] Gornji grad je urbano središte Osijeka. Ondje je glavni gradski trg trokutnog oblika – [[Trg Ante Starčevića]]. Gornji je grad izgrađen najvećim dijelom krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pa ga karakterizira arhitektura [[Historicizam|historicizma]]. Najistaknutija građevina je [[Osječka konkatedrala|župna crkva sv. Petra i Pavla]], građena 1894. do 1899. u neogotičkom stilu, prema projektu njemačkog arhitekta Franza Langenberga, a na poticaj biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]].<ref>Dragan Damjanović (2004.), [http://www.hart.hr/hr/izdanja/ripu/R28/pdf/projekti-za-osjecku.pdf „Projekti za osječku župnu crkvu svetih Petra i Pavla i njihov autor Franz Langenberg“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110821120546/http://www.hart.hr/hr/izdanja/ripu/R28/pdf/projekti-za-osjecku.pdf |date=21. kolovoza 2011. }}, ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 28, Zagreb. elektroničko izdanje ISSN 1845-4534</ref> U blizini je [[Neoklasicizam|neoklasicistička]] Palača županije (1834. – 1846., arhitekt N. Hild), te [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|Hrvatsko narodno kazalište]] s elementima pseudomaurske arhitekture. Od baroknih građevina može se istaknuti [[Kapucinski samostan i crkva sv. Jakova u Osijeku|kapucinski samostan]] (1706. – 1710.) s crkvom sv. Jakova (1723. – 1727.), te manja [[Crkva sv. Roka u Gornjem gradu (Osijek)|crkva sv. Roka]], kojoj je naknadno početkom 19. stoljeća dodan pročelni zvonik.<ref>Irena Pauk Sili (2004.), „Crkva sv. Roka u Gornjem gradu u Osijeku“, ''Osječki zbornik'' br. 27, Osijek. ISSN 0473-4882</ref> Osječki se Gornji grad ponosi vrhunskom arhitekturom [[Secesija|secesije]]. U tom je pogledu značajna [[Europska avenija]], reprezentativna avenija s raskošnim secesijskim palačama podignutima za osječke industrijalce i ugledne građane početkom 20. stoljeća. Od zgrada u blizini, najoriginalnije secesijsko ostvarenje je [[Kino Urania u Osijeku|Kino Urania]], djelo arhitekata [[Vladoje Aksmanović|Viktora Axmanna]] iz 1912. godine, te palača Glavne pošte iz iste godine. Europska avenija ima najdulji secesijski niz u jugoistočnoj Europi. <gallery widths="180" heights="147"> Datoteka:Konkatedrala sv. Petra i Pavla Osijek.jpg|[[Osječka konkatedrala|Konkatedrala sv. Petra i Pavla]] – treća najveća crkva u Hrvatskoj i druga najviša. Izgrađena je 1898. godine i visine je 90 metara. Datoteka:Trg Ante Starčevića.jpg|[[Trg Ante Starčevića]] Datoteka:Perivoj kralja Tomislava.jpg|Perivoj kralja Tomislava – najveći osječki perivoj Datoteka:Promenada Osijek 2.jpg|Promenada uz Dravu Datoteka:Glavna pošta Osijek.jpg|Poštanska palača u Europskoj aveniji – remek-djelo mađarske secesije izgrađeno 1912. godine. Datoteka:Općinski i županijski sud Osijek.jpg|Palača Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku – danas općinski i županijski sud u Osijeku. Nalazi se u Europskoj aveniji, a izgrađena je 1898. godine. Datoteka:Palača Osječko-baranjske županije.jpg|Palača županije u Županijskoj ulici – izgrađena 1846. godine Datoteka:Kapucinska ulica 1.jpg|[[Kapucinska ulica]] Datoteka:Europska avenija.jpg|[[Europska avenija]] Datoteka:Gornji grad Osijek 1.jpg|Pogled na [[Gornji grad (Osijek)|Gornji grad]] s lijeve obale rijeke Drave Datoteka:Biskupijski vikarijat.jpg|Biskupijski vikarijat u Strossmayerovoj ulici Datoteka:Hotel Central Osijek.jpg|Hotel Central na trgu Ante Starčevića – najstariji hotel u Osijeku Datoteka:Hotel Osijek 1.jpg|[[Hotel Osijek]] – najveći hotel u Slavoniji i najviši hotel izvan Zagreba Datoteka:Konkatedrala sv. Petra i Pavla Osijek 1.jpg|[[Osječka konkatedrala|Konkatedrala sv. Petra i Pavla]] Datoteka:Hotel Royal zz 2.jpg|[[Hotel Royal]] u Kapucinskoj ulici Datoteka:Županijsko poglavarstvo Osijek 2.jpg|[[Palača Normann]] na [[Trg Ante Starčevića|Trgu Ante Starčevića]], danas se ovdje nalazi županijsko poglavarstvo [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]] </gallery> ===Donji grad=== Donji grad obuhvaća velik istočni dio Osijeka. Iako je začet u ranije vrijeme, obilježila ga je arhitektura 19. stoljeća. Značajna je barokna [[Crkva Preslavnog Imena Marijina u Donjem gradu|crkva Preslavnog Imena Marijina]] podignuta između 1758. i 1775., koja predstavlja sa svojim tornjem jedinstveno djelo arhitekture druge polovine 18. stoljeća u Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Dragan Damjanovic |title=Župna crkva Imena Marijina u osječkom Donjem gradu: izgradnja, stilsko rješenje, oprema (Parish Church of the Most Holy Name of Mary in Osijek Lower Town: Construction, Stylistic Solution and Furnishing of the Church) |url=https://www.academia.edu/30923009/%C5%BDupna_crkva_Imena_Marijina_u_osje%C4%8Dkom_Donjem_gradu_izgradnja_stilsko_rje%C5%A1enje_oprema_Parish_Church_of_the_Most_Holy_Name_of_Mary_in_Osijek_Lower_Town_Construction_Stylistic_Solution_and_Furnishing_of_the_Church_ |accessdate=2019-04-05}}</ref> Tu je i kuća kotlara Kragujevića, lijep primjer malograđanske prizemnice s arkadama iz 18. stoljeća. Na istom trgu nalazi se kapela sv. Roka (1742. – 1744.) i barokni kip Blažene Djevice Marije (1757.). Barokna pravoslavna parohijska crkva Uspenja Presvete Bogorodice (1743. – 1750.) u kojoj se nalazio reprezentativni visoki ikonostas uništena je u Drugom svjetskom ratu, a na njenom je mjestu podignuta manja i skromnija neobizantska građevina (1966. – 1979.). Na groblju u Donjem gradu podignute su katolička kapela svetog Križa (1869. – 1870.) i pravoslavna kapela svetog Nikole (1894.), a na Trgu bana Jelačića nalazi se neogotička kapela Majke Božje Snježne, podignuta po projektu Franza Langenberga, istoga arhitekta koji je projektirao i gornjogradsku župnu crkvu. U Donjem gradu se nalazi i jedina u potpunosti sačuvana historicistička sinagoga u Hrvatskoj, podignuta 1901. – 1903. prema projektu osječkog arhitekta Wilhelma Carla Hofbauera.<ref>{{Citiranje knjige |title=Povijesna i sakralna baština osječkoga Donjeg grada (Historical and Sacral Heritage of Osijek Lower Town) (koautorstvo s dr. sc. Zlatom Živaković Kerže) |first=Dragan |last=Damjanovic |url=https://www.academia.edu/22862568/Povijesna_i_sakralna_ba%C5%A1tina_osje%C4%8Dkoga_Donjeg_grada_Historical_and_Sacral_Heritage_of_Osijek_Lower_Town_koautorstvo_s_dr._sc._Zlatom_%C5%BDivakovi%C4%87_Ker%C5%BEe_ |language=en}}</ref><gallery widths="180" heights="147"> Datoteka:Trg bana Jelačića Osijek1.jpg|Trg bana Jelačića Datoteka:Orijent Donji grad.jpg|Slastičarnica Orijent – najstarija slastičarnica u Osijeku otvorena 1945. godine Datoteka:Sinagoga Donji grad.jpg|Donjogradska sinagoga – Danas evanđeoska pentekostna crkva Radosne vijesti </gallery> ===Retfala=== Najzapadnija četvrt u gradu Osijeku. Ima oko 14&nbsp;000 stanovnika i više od 5000 kućanstava. Dan gradske četvrti je [[14. rujna]]. Također se tamo i nalazi se znameniti klasicistički [[Dvorac Pejačević u Retfali|dvorac obitelji Pejačević]]. [[Datoteka:Promenada noću.jpg|mini|Promenada noću]] === Osječka promenada === Jedno od najdužih šetališta u Hrvatskoj, a prema Time Out-u (vodeći svjetski medij za turizam) u lipnju 2018. godine i najljepše. Iznimno popularno među građanima Osijeka kao i među turistima koji dođu u grad. Nerijetko vikendom i do 10&nbsp;000 šetača. Nalazi se s obje strane rijeke Drave. Dugo je 5410&nbsp;m na desnoj obali Drave. Od Moto-nautičkog kluba Neptun do vojarne Vrbik. Dužina šetališta na lijevoj obali je 4310&nbsp;m. Od ulaza u ZOO vrt do kraja naselja Podravlje. Šetalište je na desnoj i lijevoj obali Drave povezano mostovima, a ljeti i kompom. Šetalište je osvijetljeno, sa zelenim nasadima i klupama. Nasadi su posađeni u preko 570 žardinjera u kojim se nalazi 212 biljnih vrsta. Cijelom dužinom šetalište prati i biciklistička staza. Stoga je osim šetačima vrlo popularno među biciklistima, građanima koji rekreativno trče, rolaju ili šeću kućne ljubimce. Osječani šetaju promenadom svih 365 dana u godini, a najveći broj šetača je tijekom toplih ljetnih popodneva i večeri. S lijeve obale Drave pruža se pogled na panoramu grada koja je posebno atraktivna noću s osvijetljenom [[Osječka konkatedrala|konkatedralom]], hotelom Osijek, [[Pješački most u Osijeku|pješačkim mostom]] i [[Tvrđa|Tvrđom]]. === Osječka groblja === Na području grada nalazi se 11 gradskih groblja: [[Datoteka:Crkva sv. Ane Osijek.jpg|alt=|lijevo|mini|Katolička kapela Sv. Ane]] [[Datoteka:Centralno gr.jpg|mini|Centralno groblje]] '''– [[Groblje Svete Ane|Svete Ane]]''' Najznačajnije i s najvećim brojem grobnih mjesta je groblje Svete Ane. Ima više od 10 000 grobnih mjesta i višestruko toliki broj pokojnika. Groblje je osnovano 1748. godine zbog povećanog broja umrlih od Kuge koja je tih godina harala Osijekom. Na groblju se nalaze dvije kapelice. Katolička i pravoslavna. Groblja inače, a posebno ovo, prava je riznica povijesti i gradske kulture Osijeka pa nije neobično sresti turističke grupe koje vodiči vode grobljem. Mnogi poznati Osječani ukopani su ovdje: [[Adolf Waldinger]] (slikar), Ante Slaviček (arhitekt), [[Pajo Kolarić]] (skladatelj), Mato Strossmayer, Danica Pinterović, Ivan Adamović (skladatelj), Franjo Sedlaković (utemeljitelj muzeja Slavonije), grofica Adele Deszaty (dobrotvorka grada Osijeka), grof Lorenz Jäger (osječki dobrotvor)... Uz mnoge druge značajne građane na ovom groblju je ukopan i posjetiocima groblja uvijek zanimljiv razbojnik, [[Jovan Stanisavljević|Jovan Stanisavljević Čaruga]]. Groblje Svete Ane nudi i čitavu galeriju skulptura, a najznačajnije su djelo sjećanja, vjere i nade [[Antun Augustinčić|Antuna Augustinčića]] na grobnici obitelji Zorman i skulptura Krista na grobnici Gilming-Hengl, djelo [[Frano Kršinić|Frane Kršinića]]. Ovo groblje prepoznato je i kao značajno groblje Europe te je kao takvo član međunarodne organizacije ASCE (Association of significant cemeteries in Europe). – '''Centralno''' [[Datoteka:Centralno groblje.jpg|mini|Centralno groblje zimi]] Najnovije groblje. Infrastrukturno potpuno riješeno i jedino izgrađeno u prošlom stoljeću. Ovo je i površinom najveće osječko groblje. Otvoreno je 1984. godine, a planirano je da zadovolji potrebe grada Osijeka sljedećih 50 godina (do 2034. godine). Centralno groblje jedino je noću osvijetljeno groblje u gradu. Jedino koje posjeduje polje urni s pripadajućim ružičnjakom za prosipanje pepela. Krajem osamdesetih 20. stoljeća groblje proglašavaju drugim najljepšim u tadašnjoj državi, odmah iza Varaždinskog. Ratna razaranja nisu poštedjela ni ovo groblje, a 2015. godine biljnu vrstu Thuja occidentalis Smaragd napada insekt Thujin potkornjak te je uprava groblja primorana srušiti oko 10 000 stabala. Groblje tada nepovratno gubi svoju nekadašnju impozantnost. [[Datoteka:Augustinčić.jpg|mini|Augustinčićeva skulptura na groblju Sv. Ane|alt=]] [[Datoteka:Interijer HNK Osijek.jpg|mini|Interijer HNK Osijek|alt=]] – '''Novogradsko''' Najstarije postojeće groblje grada Osijeka osnovano 1712. godine. Nekada značajno veće, sada okruženo stambenim zgradama koje su izgrađene na samom groblju.{{Citation needed |reason=Potreban izvor |date=Srpanj 2019.}} U sredini groblja nalazi se votivna kapela iz 1872. godine. Teško oštećena u Domovinskom ratu, kasnije obnovljena. Grob [[Hugo Conrad von Hötzendorf|Huge Conrada Hötzendorfa]] (osnivač osječke slikarske škole) nalazi se na ovom groblju uz druge značajne građane. Kameni obelisk na četiri topovske kugle iz 1899. godine spomenik je svim palim vojnicima jer su vojnici bili prvi ukopani na ovom danas civilnom groblju. – '''Donji grad''' Groblje u Donjem gradu osnovano je 1783. Godine. I na njemu se kao i na groblju Sv. Ane nalaze dvije kapele. Katolička, izgrađena 1870. godine i pravoslavna izgrađena 1892. godine. Među mnogim monumentalnim spomenicima ovdje se ističe i jedan koji je djelo Ante Slavičeka. – '''Retfala''' Mauzolej obitelji Pejačević nalazi se na ovom groblju. Iako Hrvatskih branitelja ima ukopanih na svim osječkim grobljima, uz Centralno groblje, Retfala ima najveći broj grobova branitelja. Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], jedno vrijeme, ovo groblje čak nazivaju Gardijskim grobljem. – '''Mađarska Retfala''' – '''Židovsko''' – '''Muslimansko''' – '''Staro Židovsko''' – '''Staro Bolničko''' – '''Podravlje''' == Kultura == [[Datoteka:Kino Urania.jpg|alt=|mini|[[Kino Urania u Osijeku|Kino Urania]]]] Osijek je najveće kulturno središte [[Slavonija i Baranja|Slavonije i Baranje.]] Prve kazališne predstave održavale su se u baroknom Osijeku još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada, [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|Hrvatsko narodno kazalište]], sagrađena je 1866. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.hnk-osijek.htnet.hr/ |title=Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku |accessdate=2009-06-24}}</ref> HNK je i danas najznačajnija kazališna ustanova u Slavoniji. Osim nje, u gradu djeluje i Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku.<ref>{{cite web |url=http://www.djecje-kazaliste.hr |title=Dječje kazalište u Osijeku. |accessdate=2009-06-24}}</ref> U Osijeku je i muzej od nacionalnoga značenja, [[Muzej Slavonije]],<ref>{{cite web |url=http://www.mdc.hr/osijek |title=Muzej Slavonije. |accessdate=2009-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090612043803/http://www.mdc.hr/osijek/ |archivedate=12. lipnja 2009.}}</ref> u zgradi bivšeg Gradskog magistrata u Tvrđi, gdje se čuvaju bogate zbirke predmeta vezanih za povijest Slavonije. Muzej posjeduje i bogatu arheološku zbirku, a smještena je u zgradi nekadašnje Glavne straže u Tvrđi, te se često, kolokvijalno, naziva ''arheološkim muzejom'' jer je nekadašnji osječki Arheološki muzej 2012. godine pripojen Muzeju Slavonije. Tim je činom osječki Arheološki muzej prestao djelovati s radom, a Muzej Slavonije preuzeo je sve nekretnine, imovinu, djelatnike, prava i obveze Arheološkoga muzeja.<ref>[http://www.novilist.hr/Kultura/Ostalo/Arheoloski-muzej-u-Osijeku-pripojen-Muzeju-Slavonije Uredbom Vlade: Arheološki muzej u Osijeku pripojen Muzeju Slavonije]</ref> U jednoj od bivših tvrđavskih vojarni, pisano blago slavonske povijesti čuva [[Državni arhiv u Osijeku]].<ref>{{cite web |url=http://www.dao.hr |title=Državni arhiv u Osijeku |accessdate=2009-06-24}}</ref> Od drugih muzejskih ustanova, tu je [[Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku|Muzej likovnih umjetnosti]],<ref>{{cite web |url=https://www.mlu.hr/ |title=Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku |accessdate=2019-10-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20191010114248/http://www.mlu.hr/ |archivedate=10. listopada 2019.}}</ref> u kojoj je vrijedna zbirka slikarstva od 18. do 20. stoljeća. Konjička vojarna u ulici Kamila Firingera 3 zaštićeno je kulturno dobro.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=ZAKON+O+PODRU%C4%8CJIMA+%C5%BDUPANIJA%2C+GRADOVA+I+OP%C4%86INA+U+REPUBLICI+HRVATSKOJ&searchTitle=on&action=search&filterfields=35337&bid=Xw56gikfbcWqpum1itzaYA%3D%3D |title=Izvod iz Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske br. 05/2012. - Lista zaštićenih kulturnih dobara (NN 046/2013) |archive-url=https://web.archive.org/web/20140228041136/http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=ZAKON+O+PODRU%C4%8CJIMA+%C5%BDUPANIJA%2C+GRADOVA+I+OP%C4%86INA+U+REPUBLICI+HRVATSKOJ&searchTitle=on&action=search&filterfields=35337&bid=Xw56gikfbcWqpum1itzaYA%3D%3D |archive-date=28. veljače 2014. |access-date=11. rujna 2013.}}</ref> Niz manjih galerija izlaže većinom suvremenu umjetnost, poput Izložbene dvorane Waldinger, Galerije L, Leonardo, Galerije umjetnina Sretne ulice, HDLU Osijek – galerija Kazamat, Galerije Pegaz, te Galerije karikatura Osijek. U gradu od nekadašnjih starih pet kino dvorana, preostala su samo dva, [[Kino Urania u Osijeku|Kino Urania]] u povijesnoj secesijskoj zgradi, te Kino Europa. Od modernih kino dvorana svojevremeno rade dva multiplex kina s ukupno 16 kino dvorana. Po zatvaranju manjeg multiplexa Osječani filmske hitove prate u jednom trgovačkom centru u kojem se nalazi najnovije i najmodernije osječko multiplex kino s 9 dvorana i 1178 mjesta. Najveća knjižnica je [[Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek]]. Od 2004. godine održava se glazbeni festival [[Urban fest Osijek]] čiji je cilj promoviranje mladih neafirmiranih sastava i DJ-a iz regije. U Osijeku se održava Dječji glazbeni festival Zeko. U samome gradu djeluju dva velika folklorna ansambla: HKUD ''Osijek 1862.'' i HKUD ''Željezničar''. Također, u Osijeku djeluje i Slavonsko Tamburaško Društvo ''Pajo Kolarić'', te brojne druge tradicijsko-kulturne udruge i organizacije. U Osijeku djeluju kulturne ustanove [[Mađari u Hrvatskoj|mađarske manjine]] u RH:[[Mađarsko kulturno društvo Népkör u Osijeku|Mađarsko kulturno društvo Népkör]] i [[Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj|Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH]]. Osijek je 2016. godine ušao u završni krug natjecanja za prestižnu titulu [[Europska prijestolnica kulture|''Europske prijestolnice kulture'']] (za 2020.) Osim Osijeka, u uži su krug ušli gradovi [[Pula]], [[Rijeka]] i [[Dubrovnik]]. Predsjednik Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu, Steve Green, u četvrtak, 24. ožujka 2016. godine,&nbsp;u 17.15. sati na konferenciji za medije održanoj u Muzeju Mimara objavio je odluku Povjerenstva prema kojoj će Europska prijestolnica kulture 2020. godine biti [[Rijeka]].<ref>[http://www.rijeka2020.eu/rijeka-europska-prijestolnica-kulture-2020/ Rijeka2020 - Europska prijestolnica kulture, "Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020." 25. ožujka 2016.]</ref> == Mediji == [[Datoteka:Glas Slavonije Osijek.jpg|mini|Zgrada Glasa Slavonije u Ulici Republike]] U Osijeku izlazi nekoliko dnevnih novina. Najznačajniji je [[Glas Slavonije]]. Više regionalno je bio orijentiran [[Slavonski dom]] (proistekao iz nekadašnjeg [[Osječki dom|Osječkog doma]]) koji je pod utjecajem gospodarske krize ugašen zadnjeg dana 2009. Od 2006. izlazi i besplatni regionalni poslovni časopis BIZdirekt. Nekolicina radijskih postaja emitira se iz Osijeka: [[HRT – Radio Osijek]], [[Slavonski radio]], [[Laganini FM|Laganini Osijek]], Bijelo plavi, ali i studentski radio osječkog Sveučilišta – [[Studentski radio UNIOS]], koji je svoje djelovanje započeo kao radio Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta u Osijeku – Radio ETFOS.<ref>[http://radio.unios.hr/ Studentski radio UNIOS 107,8 MHz]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.etfos.unios.hr/etfos-tv/ |title=TV RADIO UNIOS ETFOS - Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku |archive-url=https://web.archive.org/web/20141103103743/http://www.etfos.unios.hr/etfos-tv/ |archive-date=3. studenoga 2014. |access-date=31. ožujka 2016.}}</ref> Uz HRT studio Osijek tu su i dvije lokalne televizijske postaje: [[Televizija Slavonije i Baranje]] i [[Osječka televizija]]. == Obrazovanje == [[Datoteka:Osijek rektorat.jpg|alt=|mini|320x320px|Zgrada rektorata sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku]] === [[Sveučilište u Osijeku|Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek]]: === * [[Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu]] *[[Ekonomski fakultet u Osijeku|Ekonomski fakultet]] * [[Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku|Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija]] *[[Filozofski fakultet u Osijeku|Filozofski fakultet]] *[[Građevinski fakultet u Osijeku|Građevinski fakultet]] *[[Medicinski fakultet u Osijeku|Medicinski fakultet]] *[[Poljoprivredni fakultet u Osijeku|Fakultet agrobiotehničkih znanosti]] *[[Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo]] *[[Pravni fakultet u Osijeku|Pravni fakultet]] *[[Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku|Prehrambeno-tehnološki fakultet]] *[[Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku|Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti]] *[[Odjel za matematiku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za matematiku]] *[[Odjel za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za fiziku]] *[[Odjel za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za kemiju]] *[[Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za biologiju]] *[[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademija za umjetnost i kulturu]] *Kineziološki fakultet <br /><gallery widths="180" heights="147"> Datoteka:Filozofski fakultet Osijek.jpg|[[Filozofski fakultet u Osijeku]] Datoteka:Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek.jpg|[[Građevinski i arhitektonski fakultet u Osijeku]] Datoteka:Ekonomski fakultet u Osijeku.jpg|[[Ekonomski fakultet u Osijeku]] Datoteka:Medicinski fakultet Osijek.jpg|[[Medicinski fakultet u Osijeku]] Datoteka:Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti.jpg|[[Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku]] Datoteka:Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.jpg|[[Poljoprivredni fakultet u Osijeku|Fakultet agrobiotehničkih znanosti]] Datoteka:Odjel za matematiku.jpg|[[Odjel za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za fiziku]] i odjel za matematiku Datoteka:Odjel za biologiju.jpg|[[Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za biologiju]] i odjel za kemiju </gallery> === Visoko evanđeosko teološko učilište === [[Datoteka:Građevinska i geodetska škola Osijek.jpg|mini|Graditeljsko-geodetska škola Osijek]] [[Datoteka:Ekonomska i upravna škola Osijek.jpg|mini|Ekonomska i upravna škola Osijek]] [[Datoteka:Matematička gimnazija.jpg|mini|III. gimnazija Osijek]] ===Srednjoškolske ustanove u Osijeku:=== [[Datoteka:Ugostiteljsko-turistička škola Osijek.jpg|mini|Ugostiteljsko-turistička škola Osijek]] * Elektrotehnička i prometna škola Osijek * Strojarska tehnička škola Osijek * I. gimnazija Osijek *II. gimnazija Osijek * III. gimnazija Osijek * Medicinska škola Osijek * Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek * Graditeljsko-geodetska škola Osijek * Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića Osijek * Ekonomska i upravna škola Osijek * Ugostiteljsko-turistička škola Osijek * Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj * Obrtnička škola Osijek * Trgovačka i komercijalna škola ''Davor Milas'' Osijek * Škola za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti Osijek * Škola za osposobljavanje i obrazovanje ''Vinko Bek'' Osijek * Glazbena škola Franje Kuhača Osijek * [[Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku]] * ''Gaudeamus'' Prva privatna srednja škola u Osijeku s pravom javnosti * ''Edunova'' – ustanova za obrazovanje odraslih [[Datoteka:Centar za autizam Osijek.jpg|mini|Centar za autizam Osijek]] ===Osnovnoškolske ustanove u Osijeku=== * O.Š. Frana Krste Frankopana Osijek *O.Š. Vladimira Nazora Osijek * O.Š. Franje Krežme Osijek * O.Š. Svete Ane Osijek * O.Š. Vladimira Becića Osijek * O.Š. Antuna Mihanovića Osijek * O.Š. Mladost Osijek * O.Š. Vijenac Osijek * Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj * O.Š. Jagode Truhelke Osijek * O.Š. Ljudevita Gaja Osijek * O.Š. Tin Ujević Osijek * O.Š. Grigor Vitez Osijek * O.Š. Augusta Šenoe Osijek * O.Š. ''Dobriša Cesarić'' Osijek * O.Š. Ivan Filipović Osijek * O.Š. ''Retfala'' Osijek * O.Š. Višnjevac * O.Š. Josipovac * O.Š. Tenja * Centar za odgoj i obrazovanje ''Ivan Štark'' Osijek *Centar za autizam Osijek == Šport == [[Datoteka:Dvorana Gradski Vrt Osijek.jpg|alt=|mini|[[Dvorana Gradski vrt]]]] Veći športski objekti u Osijeku su: [[Stadion Gradski vrt]], [[Dvorana Gradski vrt]], [[Športska dvorana Zrinjevac]] te [[Športska dvorana Jug]]. Među ostalima, tu su: gimnastička dvorana [[Sokolski dom]] (otvorena 1929., zatvorena 2016. i nadograđena u Sokolski centar), Gradski bazeni, Teniski centar Osijek, Atletski klub ''Slavonija žito'', [[Streljana Pampas|Streljana ''Pampas'']], [[Hipodrom Pampas|Hipodrom ''Pampas'']] (postoji od 1960.<ref>http://www.glas-slavonije.hr/386328/6/Na-Pampasu-ce-se-slaviti-60-godina</ref>) te Rekreacijski centar ''Copacabana''. [[Datoteka:Stadion NK Osijeka na Pampasu.jpg|mini|lijevo|Stadion NK Osijeka na Pampasu – [[Opus Arena]]]] Tragovi športa nazočni su već u rimskoj Mursi, a povijest športa može se pratiti od 18. stoljeća. Zanimljivo je da se nogomet, danas najpopularniji šport u Osijeku, u Osijeku pojavio mnogo kasnije nego u drugim mjestima Hrvatske.<ref name="Kričkić">[https://hrcak.srce.hr/clanak/95673 Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa] Dino Kričkić: ''Povijest športa u Osijeku'', Essehist, br. 2/2010., str. 55-60</ref> Šport je u Osijeku bio vrlo raširen i visoke razine. Izbijanje Prvoga svjetskog rata postupno je ugasilo taj polet. Mobilizacija svih sposobnih preko ljeta te stavljanje sve športske infrastrukture na raspolaganje vojsci te banov dekret od 26. srpnja 1914. godine dovelo je do zamiranja športa.<ref>[https://hrcak.srce.hr/175744 Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa] Petar Kerže i Zoran Vladović: ''Godina 1914. i zamiranje sportskih društava u Osijeku'', Cris, god. XVIII., br. 1/2016, str. 161–169.</ref> Održavaju se natjecanje svjetskog kupa u športskoj gimnastici ''[[Grand prix Osijek]]'' (od 2009.) i festival urbane kulture i športa ''[[Pannonian Challenge]]'' (od 1999.) koji je 2016. bio dio FISE Svjetskog kupa,<ref>http://www.fise.fr/en/fise-world-series-2016</ref> odnosno ''UCI BMX Freestyle'' Svjetskog kupa.<ref>http://www.fise.fr/en/fise-world-series-2016/fise-world-osijek-croatia-2016</ref> Od 2005. održava se [[Osječki polumaraton|''Osječki Ferivi polumaraton'']]. U dva navrata održao se [[ISSF Svjetski streljački kup u Hrvatskoj|''Svjetski streljački kup u letećim metama'']]. Održao se [[Svjetski padobranski kup u Hrvatskoj|''Svjetski padobranski kup'']] u figurativnim skokovima. Od 1993. održava se nogometni turnir ''Memorijalni turnir Antun Batinić (Batekov memorijal)''. Malonogometni turnir ''Zimko'' održava se od 1988.<ref>{{Cite web|url=https://nk-osijek.hr/vijesti/30817/zimko-ove-godine-i-u-virtualnom-izdanju/?fbclid=IwAR2Ex36ZX8Ke2aChU0rHxf7v0RgTEbtWsn1nV0jhbkZgbi_ftsOa-cET7js|title=Zimko ove godine i u virtualnom izdanju|website=nk-osijek.hr}}</ref> [[Datoteka:Kohorta, grafit Tuđmanov most (3).jpg|mini|[[KN Kohorta Osijek|Kohortin]] grafit "Osijek u srcu se nosi"]] Slijedi popis klubova po športovima: [[Datoteka:Sokolski dom1.jpg|mini|Sokolski dom – gimnastička dvorana izgrađena 1927. godine, dograđena 2018. godine]] Osvajači barem jednog europskog trofeja jesu: kuglački klub [[Kuglački klub Kandit Premijer|''Kandit Premijer'']] i rukometni klub [[ŽRK Osijek]].[[Datoteka:Dvorana Jug2.jpg|alt=|mini|Športsko-rekreacijska dvorana Jug, Osijek]][[Datoteka:Zrinjevac Osijek.jpg|alt=|mini|[[Športska dvorana Zrinjevac]]]] ==== Nogomet ==== * [[NK Osijek|NK ''Osijek'']] ([[1. HNL]], 2019-2020/4) * [[NK Grafičar-Vodovod|NK ''Grafičar-Vodovod'']] ([[3. HNL]] – istok, 2009./10.) * [[NK Metalac Osijek|NK ''Metalac Osijek'']] ([[4. HNL – Istok 2008./09.]]) * [[NK Olimpija Osijek|NK ''Olimpija Osijek'']] ([[3. HNL]] – istok, 2009./10. ) * Nogometna akademija ''Krpan – Babić'' * [[NK Elektra Osijek|NK ''Elektra Osijek'']] ([[4. HNL]] – istok, 2009./10. ) * [[NK LIO Osijek|NK ''LIO Osijek'']] ([[2. ŽNL Osječko-baranjska]], NS Osijek, 2008./09.) * [[NK Fortuna VNO Osijek|NK ''Fortuna VNO Osijek'']] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], 2008./09.) * [[NK Mursa-Zanatlija Osijek|NK ''Mursa-Zanatlija Osijek'']] (2. ŽNL grupa Osijek podgrupa A) * NK ''Brijest'' Još su djelovali:<ref name="Kričkić"/> * Športski đački klub ''Slavija'', osnovan 27. lipnja 1916. * Sportski mađarski akademski klub, 1916. * Hrvatski građanski športski klub (HGŠK), popularno zvan ''Građanski'', osnovan koncem 1917. * Radnički športski klub ''Sloga'' osnovana rujna 1919. * Židovsko športsko i gombalačko društvo ''Makabi'' osnovano rujna 1919. * ŠK ''Hajduk'' * ŠK ''Amater'' * NK ''Croatia'', ''Elektra'', ''SK Grafičar'', ''Viktorija'', ''Zora'', ''Mursa'', ''Konkordija'', ''Frankopan'', SSK ''Jug'', ''Bumbar'', ''Rapid'', ''Gvožđar'', NK ''Jugoslavija'' * FD ''Udarnik'' * FD ''Jedinstvo'' * SD ''Bratstvo'' * [[Kuća nogometa u Osijeku]] s Muzejem nogometa.<ref name="hns">HNS: [https://hns.family/vijesti/20931/svecano-otvorena-osjecka-kuca-nogometa/ ''Svečano otvorena osječka Kuća nogometa ''] Hrvatski nogometni savez. 6. prosinca 2019. Pristupljeno 7. prosinca 2019.</ref> ==== Stolni tenis ==== * STK ''Vodovod Osijek'' * STK ''Olimpija Osijek'' ==== Košarka ==== * [[KK Osijek 2006.|KK ''Osijek 2006.'']] – Košarkaški klub ''Osijek 2006'' * [[KK Osijek]] – ''Vrijednosnice'' ''Darda'' * [[KK Osječki sokol|KK ''Osječki sokol'']] – Košarkaški klub ''Osječki sokol'' * [[KK Hrvatski Sokol 02|KK ''Hrvatski Sokol 02'']] ==== Rukomet ==== * [[ŽRK Osijek]] – Ženski rukometni klub ''Osijek'' (1.HRL) * [[RK Osijek Elektromodul]] – Rukometni klub ''Osijek Elektromodul'' (1.HRL) * [[RK Feniks Osijek]] – Rukometni klub ''Feniks Osijek'' ==== Odbojka ==== * [[MOK Mursa|MOK ''Mursa'']] * [[MOK Željezničar Osijek|MOK ''Željezničar'']] * ŽOK ''Osijek'' * KOP ''Retfala'' * OK Linga [[Datoteka:Pampas streljana.jpg|mini|220x220px|[[Streljana Pampas]]|alt=]] ==== Tenis ==== * Teniski klub ''Osijek'' (osnovan 1919. godine) * Tenis klub ''Olimpija 1984'' * Tenis klub ''Neptun 2008'' * Tenis klub ''Slavonija-Žito'' ==== Streljaštvo ==== * [[GSD Osijek 1784]] – Najstarije športsko društvo u Hrvatskoj *[https://www.metak.hr/ SK Metak] [[Datoteka:VK Iktus Osijek.jpg|mini|[[Veslački klub Iktus]]]] ==== Kuglanje ==== * ''Kandit Premijer'' * ''Konikom Osijek'' * Ženski kuglački klub – ''Osijek '97'' * Kuglački savez Osječko-baranjske županije ==== Veslanje ==== * [[Veslački klub Iktus|Veslački klub ''IKTUS'']] Osijek ==== Ronjenje ==== * Društvo za podvodne aktivnosti MURSA Osijek * Ronilački centar Osijek ==== Boćanje ==== * [[boćarski klub Mlada Retfala Slavonijainspekt|boćarski klub ''Mlada Retfala Slavonijainspekt'']] * boćarski klub [[boćarski klub Olimpija (Osijek)|''Olimpija'']] * boćarski klub [[Retfala]]''[[Retfala]]'' * boćarski klub [[Tihaljina]]''[[Tihaljina]]'' * boćarski klub [[Dodatak:Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj|''Sveti Luka – Josipovac'' (Osijek)]] * boćarski klub [[Sjenjak (Osijek)|''Sjenjak'' (Osijek)]] ==== Ostali športovi ==== *[[konjički šport]]: [[Kasački klub "Fistra"|Kasački klub ''Fistra'']], [[Konjički klub Osijek]] *[[vaterpolo]]: [[vaterpolski klub Osijek|Vaterpolski klub ''Osijek'']], [[Veteranski vaterpolo klub Bijelo-Plavi]] *[[taekwondo]]: [[taekwondo klub Osijek|taekwondo klub ''Osijek'']], taekwondo klub ''Legacy'' *[[aikido]]: [[Aikido društvo "Osijek"|Aikido društvo ''Osijek'']], [[Aikido klub Heion Osijek|Aikido klub ''Heion Osijek'']], [[AD Essek|AD ''Essek'']] – Aikido društvo ''Essek'' *[[Ki aikido|ki-aikido]]: [[KI DOJO OSIJEK]] *[[hokej]]: [[klub hokeja na ledu Kune|klub hokeja na ledu ''Kune'']] *[[Džudo|judo]]: [[judo klub Mladost Osijek|judo klub ''Mladost Osijek'']] *[[plivanje]]: [[Plivački klub Osijek-Žito|Plivački klub ''Osijek-Žito'']] *[[atletika]]: [[AK Slavonija-Žito|Atletski klub ''Slavonija-Žito'']], [[Maraton klub Hrvatski sokol|Maraton klub ''Hrvatski sokol'']] *[[biljar]]: [[biljarski klub Plan B, Osijek|biljarski klub ''Plan B, Osijek'']], biljarski klub ''Charlie'' *[[američki nogomet]]: ''[[Osijek Cannons]]'' *[[parkour]]: ''[[Parkour Osijek]]'' *[[športsko penjanje]]: Sportsko penjački klub Bastion *[[mačevanje]]: Mačevalački klub Dmitar Zvonimir *športska rekreacija: [[Gradski savez za sportsku rekreaciju "sport za sve" Osijek|Gradski savez za sportsku rekreaciju ''sport za sve'' Osijek]] osnovan 1952. godine *[[karate]]: Para karate klub ''Osijek'', Karate klub ''Hrvatski sokol'', Karate klub ''Kune'', Karate klub ''Hvidra Osijek'', [[Karate Klub Osijek]], [[Karate akademija Osijek]] === Navijačke skupine === U gradu djeluje navijačka skupina [[KN Kohorta Osijek|Kohorta]]. U današnjem obliku osnovana je 1988. godine. Preteča današnje Kohorte je navijačka skupina Šokci iz 1972. godine. Dugi niz godina Kohorta pohodi istočnu tribinu stadiona Gradski vrt, a preseljenjem NK Osijeka na Opus Arenu, Kohortaši se nalaze na tribini jug. Kohorta je uz BBB i Torcidu jedna od jačih i brojnijih navijačkih skupina u RH. == Poznate osobe == {{glavni|Kategorija:Životopisi, Osijek}} {{div col|cols=3}} * [[Saša Anočić]], hrvatski glumac i redatelj * [[Marko Babić (nogometaš)|Marko Babić]], hrvatski nogometaš * [[Borna Barišić]], hrvatski nogometaš * [[Hrvoje Barišić]], hrvatski glumac * [[María Baxa]], srpsko-talijanska glumica * [[Bela Čikoš Sesija]], hrvatski slikar * [[Nenad Bjelica]], hrvatski nogometaš i trener * [[Biljana Borzan]], hrvatska političarka * [[Zlatko Burić]], hrvatski glumac * [[Igor Cvitanović]], hrvatski nogometaš i trener * [[Sima Ćirković]], srpski povjesničar * [[Jelena Dokić]], australsko-srpska tenisačica * [[Josip Frank]], hrvatski odvjetnik i političar * [[Emerik Feješ]], hrvatski naivni slikar * [[Miroslav Gantar]], hrvatski novinar * [[Branimir Glavaš]], hrvatski političar * [[Ivica Grnja]], hrvatski nogometaš * [[Branko Grünbaum]], američko-hrvatski matematičar * [[Vladimir Herzog]], hrvatski novinar * [[Silvije Hum]], hrvatski novinar i voditelj * [[Krunoslav Hulak]], hrvatski šahist * [[Kaja Ileš]], hrvatska rukometašica * [[Vinko Jelovac]], hrvatski košarkaš i trener * [[Julije Knifer]], hrvatski slikar * [[Pajo Kolarić]], hrvatski skladatelj * [[Saša Kopljar]], hrvatski tv voditelj * [[Snježana Kordić]], hrvatska jezikoslovka * [[Franjo Krežma]], hrvatski violinist i skladatelj * [[Petar Krpan]], hrvatski nogometaš * [[Franjo Kuhač]], hrvatski etnomuzikolog * [[Gordan Lauc]], hrvatski biokemičar i molekularni biolog * [[Branko Lustig]], hrvatski filmski producent * [[Krešimir Mikić]], hrvatski glumac * [[Oliver Mlakar]], hrvatski tv voditelj * [[Oskar Nemon]], hrvatski kipar * [[Julije Njikoš]], hrvatski skladatelj * [[Jasna Odorčić]], hrvatska glumica * [[Zlatko Pejaković]], hrvatski pjevač * [[Kosta Perović]], srpski košarkaš * [[Branko Schmidt]], hrvatski filmski redatelj * [[Krunoslav Slabinac]], hrvatski pjevač, gitarist, skladatelj i aranžer. * [[Josip Juraj Strossmayer]], hrvatski biskup, teolog, političar, pisac i mecena * [[Vera Svoboda]], hrvatska pjevačica zabavnih, narodnih i starogradskih pjesama * [[David Šain]], hrvatski veslač * [[Vladimir Šeks]], hrvatski političar i pravnik * [[Franjo Šeper]], hrvatski nadbiskup i kardinal * [[Gita Šerman Kopljar]], hrvatska umjetnica * [[Vesna Škare Ožbolt]], hrvatska političarka * [[Miroslav Škoro]], hrvatski pjevač i političar * [[Davor Šuker]], hrvatski nogometaš * [[Franz von Teck]], austrijski plemić, pradjed britanske kraljice [[Elizabeta II.|Elizabete II.]] * [[Dado Topić]], hrvatski pjevač * [[Donna Vekić]], hrvatska tenisačica * [[Jurica Vranješ]], hrvatski nogometaš * [[Adolf Waldinger]], hrvatski slikar {{div col end}} == Gradovi prijatelji == [[Datoteka:Twin towns sign, Osijek.jpg|200px|mini|Gradovi prijatelji]] *{{Z|SLO}} [[Kranj]] (od [[1965.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|MAĐ}} [[Pečuh]] (od [[1972.]])<ref name="Osijek">{{Citiranje časopisa|title=Sister cities|url=https://www.osijek.hr/gradska-uprava/gradski-uredi-odjeli-i-sluzbe/ured-gradonacelnika/medunarodna-suradnja/gradovi-prijatelji/|journal=|archive-url=https://web.archive.org/web/20210817074852/https://www.osijek.hr/gradska-uprava/gradski-uredi-odjeli-i-sluzbe/ured-gradonacelnika/medunarodna-suradnja/gradovi-prijatelji/|archive-date=17. kolovoza 2021.|access-date=2. srpnja 2023.|url-status=dead}}</ref> *{{Z|NJE}} [[Pforzheim]] (od [[1994.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|SLO}} [[Maribor]] (od [[1995.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|BIH}} [[Tuzla]] (od [[1996.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|RUM}} [[Ploieşti]] (od [[1996.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|ŠVI}} [[Lausanne]] (od [[1997.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|SLK}} [[Nitra (grad)|Nitra]] (od [[1997.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|MAĐ}} [[Budimpešta]], XIII. okrug (od [[2001.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|SRB}} [[Subotica]] ([[2010.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|KOSV}} [[Prizren]] (od [[2010.]])<ref name="Osijek" /><ref>[http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=26889 Osijek 031] 03.08.2010.</ref> *{{Z|ITA}} [[Vicenza]] (od [[2014.]]) *{{Z|ALB}} [[Elbasan]] (od [[2015.]]) *{{Z|KIN}} [[Huanggang]] (od [[2017.]]) *{{Z|AUS}} [[Canada Bay]] (od [[2018.]]) *{{Z|BIH}} [[Mostar]] (od [[2022.]]) *{{Z|MAK}} [[Bitola]] (od [[2023.|2023]].) == Povezani članci == * [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Osijeka]] * [[Dodatak:Popis udruga i društava u Osijeku]] * [[Hotel Osijek]] * [[Eurodom Osijek]] * [[Streljana Pampas]] * [[Arhitektura secesije u Osijeku]] == Konzulati u Osijeku == [[Datoteka:Mađarski konzulat.jpg|mini|Generalni konzulat Republike Mađarske u Osijeku]] * {{Z+X|MAĐ}} * {{Z+X|ALB}} * {{Z+X|SLK}}<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.osijek-online.com/Gospodarstvo/u-osijeku-otvoren-poasni-konzulat-slovake-republike.html |title=U Osijeku otvoren konzulat Slovačke Republike |access-date=28. lipnja 2012. |archive-date=27. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210927104114/http://www.osijek-online.com/Gospodarstvo/u-osijeku-otvoren-poasni-konzulat-slovake-republike.html |url-status=dead }}</ref> * {{Z+X|NJE}} * {{Z+X|FIN}}<ref>{{Citiranje weba|title=Počasna konzulica je Zrinka Špoljarić, osječka poduzetnica|url=http://www.glas-slavonije.hr/422784/3/Pocasna-konzulica-je-Zrinka-Spoljaric-osjecka-poduzetnica|access-date=2023-02-12|website=Glas Slavonije}}</ref>[[Datoteka:Konzulat Albanije.jpg|alt=|mini|Počasni konzulat Republike Albanije u Osijeku]] == Izvori == {{izvori}} ==Literatura== * Branko Ostajmer ''Franz Vaniček i njegov Essek'' (u zborniku radova ''Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija''), Slavonski Brod 2017. {{ISBN|978-953-6659-44-9}} * Ive Mažuran, ''Grad i tvrđava Osijek'', Osijek 2000. {{ISBN|953-6711-00-1}} * Ive Mažuran, ''Srednjovjekovni i turski Osijek'', Osijek 1994. {{ISBN|953-154-040-3}} <!-- /SURADNIČKI SE DOPRINOSI NE POKLAPAJU S DOPRINOSIMA IZ NAVEDENE LITERATURE, OVAJ PODNASLOV NE UKLJUČUJE "LITERATURU O TEMI" VEĆ ONU NA TEMELJU KOJE JE PISAN ČLANAK/ * [https://hrcak.srce.hr/clanak/15279 Dragan Damjanović, Historicističke katoličke grobljanske kapele u Osijeku, Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti br. 22., Zagreb – Osijek, 2006., str. 155 – 179.] * Dragan Damjanović, Biskup Strossmayer, Iso Kršnjavi, Herman Bollé i izgradnja zgrade kraljevske velike gimnazije u Osijeku, Peristil, Zbornik radova za povijest umjetnosti, br. 49., Zagreb, 2006., str. 129 – 150. * [https://hrcak.srce.hr/clanak/28889 Dragan Damjanović, Natječajni projekt bečkog arhitekta Augusta Kirsteina za župnu crkvu Svetih Petra i Pavla u Osijeku, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 15 (2007), 2 (34), Zagreb, 2007., str. 194 – 203] * Dragan Damjanović, Kapela Svetog Nikole u Osijeku, arhitekta Juliusa Hermanna, Osječki zbornik br. 28., Osijek, 2007., str. 205 – 217. * Buovac Marin: ''Amphitheatres in the Republic of Croatia'', 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar 2007. --> == Vanjske poveznice == {{commonscat|Osijek}} * [http://www.osijek.hr/ Osijek.hr službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926091259/http://osijek.hr/ |date=26. rujna 2007. }} * [http://www.Osijeknews.hr OsijekNews.hr – news portal grada Osijeka] * [http://www.osijek031.com/ Osijek 031 portal grada Osijeka] * [http://www.tzosijek.hr/ Turistička zajednica grada Osijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070626042948/http://www.tzosijek.hr/ |date=26. lipnja 2007. }} * [http://www.glas-slavonije.hr/ Glas Slavonije] {{GiO OBŽ}} {{Osijek}} [[Kategorija:Osijek| ]] [[Kategorija:Baranja]] [[Kategorija:Gradovi u Osječko-baranjskoj županiji]] l02evv3xqrqd2e81tc8lud89pxyxi16 Predložak:Infookvir hokejaš 10 232806 7431188 7220900 2026-04-17T00:01:42Z PonoRoboT 259157 [[Modul:Datum i dob]] 7431188 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" |- | colspan="2" style="font-size: larger; text-align: center;" | '''{{{ime_i_prezime|{{PAGENAME}}}}}''' |- {{#if:{{{slika|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} colspan="2" style="text-align:center;" {{!}} [[Slika:{{{slika}}}|{{#if:{{{slika_širina|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{{slika_širina}}}|200px}}]] <small>{{{slika_opis|<noinclude>{{{slika_opis}}}</noinclude>}}}</small> {{!}}- }} {{#if:{{{država|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Državljanstvo {{!}} style="white-space: nowrap; border-bottom: 1px solid #ccddee; padding: 0.0em 1em 0.4em 0.4em;" {{!}} {{{država}}} {{!}}- }} {{#if:{{{nadimak|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Nadimak {{!}} style="white-space: nowrap; border-bottom: 1px solid #ccddee; padding: 0.0em 1em 0.4em 0.4em;" {{!}} {{{nadimak}}} {{!}}- }} {{#if:{{{datum_rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Rođenje {{!}} style="white-space: nowrap; border-bottom: 1px solid #ccddee; padding: 0.0em 1em 0.4em 0.4em;" {{!}} {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti|}}}}} {{#if:{{{mjesto_rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}} |<br />{{{mjesto_rođenja}}}}} {{!}}- }} {{#if:{{{datum_smrti|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Smrt {{!}} style="padding: 0.4em 1em 0.4em 0.4em; border-bottom: 1px solid #ccddee;" {{!}} {{#invoke:Datum i dob|death|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti|}}}}} {{#if:{{{mjesto_smrti|<noinclude>-</noinclude>}}} |<br />{{{mjesto_smrti}}}}} {{!}}- }} {{#if:{{{visina|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Visina {{!}} {{{visina}}} [[Metar|m]] {{!}}- }} {{#if:{{{težina|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Težina {{!}} style="white-space: nowrap; border-bottom: 1px solid #ccddee; padding: 0.0em 1em 0.4em 0.4em;" {{!}} {{{težina}}} [[Kilogram|kg]] {{!}}- }} {{#if:{{{pozicija|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Položaj {{!}} style="padding: 0.4em 1em 0.4em 0.4em; border-bottom: 1px solid #ccddee;" {{!}} {{{pozicija}}} {{!}}- }} {{#if:{{{hvata/puca|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} hvata/puca {{!}} style="padding: 0.4em 1em 0.4em 0.4em; border-bottom: 1px solid #ccddee;" {{!}} {{{hvata/puca}}} {{!}}- }} {{#if:{{{draft|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} [[National Hockey League|NHL]] Draft {{!}} style="white-space: nowrap; border-bottom: 1px solid #ccddee; padding: 0.0em 1em 0.4em 0.4em;" {{!}} {{{draft}}} {{!}}- }} {{#if:{{{karijera|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Karijera {{!}} style="white-space: nowrap; border-bottom: 1px solid #ccddee; padding: 0.0em 1em 0.4em 0.4em;" {{!}} {{{karijera}}} {{!}}- }} {{#if:{{{klub|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} '''{{{liga}}} klub''' {{!}} {{{klub}}} {{!}}- }} {{#if:{{{broj|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Broj {{!}} {{{broj}}} {{!}}- }} {{#if:{{{bivši_klubovi|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Bivši klubovi {{!}} style="white-space: nowrap; border-bottom: 1px solid #ccddee; padding: 0.0em 1em 0.4em 0.4em;" {{!}} {{{bivši_klubovi}}} {{!}}- {{#if: {{{web stranica|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} '''Stranica''' {{!}} style="padding: 0.4em 1em 0.4em 0.4em;" {{!}} {{{web stranica}}}}} {{!}}- }} {{#if:{{{medalje|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}- {{!}}colspan="2"{{!}} {{{!}} style="width: 25em; text-align: center;" {{!}}- {{#if:{{{1| }}}|{{!}}colspan="3" style="text-align:center; background-color:#FFFFFF'" {{!}} [[Slika:{{{1}}}|{{{2|100px}}}|{{{3|{{PAGENAME}}}}}]]<br /><small>{{{3|{{PAGENAME}}}}} {{!}}- }} {{{medalje}}} {{!}}} }} |}<noinclude> <pre> {{Infookvir hokejaš |ime_i_prezime = |slika = |slika_širina = |slika_opis = |država = |nadimak = |datum_rođenja = |mjesto_rođenja = |datum_smrti = |mjesto_smrti = |visina = |težina = |pozicija = |hvata/puca = |draft = |karijera = |liga = |klub = |broj = |bivši_klubovi = |web stranica = |medalje = }} </pre> {{infookvir za predložak | kat = Igrači hokeja na ledu | podkat = DA | upute = - }} {{GLAVNIRASPORED:hokejaš}} [[Kategorija:Infookviri za športaše]] </noinclude> msjkaxbln1xktivpdo1kmpp71raeasi Zeleno jezero 0 233408 7431137 7300210 2026-04-16T21:46:12Z Argo Navis 852 7431137 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezero | ime = Zeleno jezero | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Jezero Ričice - panoramio (1).jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{Coord|43|30|09.8|N|17|07|35.3|E|display=inline,title}} | lokacija = [[Ričice (Proložac)|Ričice]], [[Splitsko-dalmatinska županija]] | dz = HRV | obalni_gradovi = | duljina = | najmanja širina = | prosječna širina = | najveća širina = | najmanja dubina = | prosječna dubina = | najveća dubina = | obalna crta = | obalna_crta_ref = | površina = | zapremina = | zapremina_ref = | površina porječja = | površina_porječja_ref= | visina = | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura= | smrznuto = | vrijeme retencije = | pritok = [[Vrbica (rijeka)|Vrbica]] i [[Ričina]] | ulijeva = | slijev = | otoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Splitsko-dalmatinska županija#Hrvatska | mark = <!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je bolje zaokružiti nego označiti točkom--> | marksize = <!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --> | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Zeleno jezero''' ili '''akumulacijsko jezero Ričice''' nalazi se u selu [[Ričice (Proložac)|Ričice]], općina [[Proložac]] u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. Jezero napajaju rijeke [[Vrbica (rijeka)|Vrbica]] i [[Ričina]]. ==Opis== Dovršeno je [[1985.]] s namjenom navodnjavanja okolnog područja. Izgradnjom akumulacije, potopljena su četiri zaseoka: Parlovi, Dujmovići, Gujići i Topalušić. Jezero je presušilo [[2012.]] godine te je tada bio vidljiv potopljeni stari most i vinogradi.<ref>[http://www.index.hr/black/clanak/presusilo-zeleno-jezero-ponovo-vidljiv-stari-most-i-vinograd/642822.aspx Presušilo "Zeleno jezero" u selu Ričice] </ref> Riblju faunu činili su: [[šaran]]i, [[potočna pastrva]].<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/101763/Default.aspx Potočna pastrva u jezeru Ričice ]</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.ricice.hr/povijest.html ricice.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120519074335/http://ricice.hr/povijest.html |date=19. svibnja 2012. }} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Umjetna jezera u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Imotski]] 70e7yobqjitqucrrdvfx5bypskvpyc0 Čistka 0 238335 7430953 7389443 2026-04-16T14:00:37Z Panasko 203327 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430953 wikitext text/x-wiki '''Čistka''' (iz [[ruski jezik|ruskog jezika]] ''чистка''), označava sustavno uklanjanje osoba iz položaja u [[vojska|vojsci]], [[policija|policiji]], [[pravosuđe|pravosuđu]], drugim tijelima državna [[uprava|državne uprave]], državnim poduzećima, kulturnim i drugim javnim institucijama te (najčešće vladajućoj) [[politička stranka|političkoj stranci]] čiji je glavni motiv političke prirode. Čistku provodi [[vlast]], a njezin glavni motiv čistke jest nastojanje da se državna uprava, odnosno [[društvo]] u cjelini što je moguće više uskladi s njezinim interesima i/li [[ideologija|ideologijom]], odnosno uklone tj. "očiste" svi kadrovi koji bi tome iz raznih razloga predstavljali smetnju ili potencijalnu prijetnju po opstanak [[režim]]a. Primjer jedne od brojnih čistki u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] je ona koju su snage sigurnosti te zemlje provele među časničkim kadrom [[Crvena armija|Crvene armije]] 1937. – 1938. U godinu i pol je u njima pobijeno, smatra se, preko 36 tisuća njenih časnika, među kojima 154 od 186 zapovjednika [[divizija]]: navodno je više sovjetskih generala i pukovnika stradalo u toj čistki, nego ukupno u II. svjetskom ratu.<ref>[https://nationalinterest.org/blog/reboot/stalins-massive-military-purge-almost-doomed-soviet-union-170202 "Stalin's Massive Military Purge Almost Doomed the Soviet Union"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210923032619/https://nationalinterest.org/blog/reboot/stalins-massive-military-purge-almost-doomed-soviet-union-170202 |date=23. rujna 2021. }}, The National Interest, 6. listopada 2020., pristupljeno 15. lipnja 2021.</ref> Čistkom se smatra i likvidacija vodstva nacističkog [[Sturmabteilung|Sturmabteilunga]] u [[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]] u lipnju 1934. Čistke mogu imati različite oblike. Blage čistke se svode na premještanje osoba s važnih na manje važne položaje. Može biti i [[degradiranje]], otpuštanje iz službe primjerice i prislinim [[umirovljenje]]m. Ekstreme čistke mogu uključivati [[uhićenje]] i tjelesne [[likvidacija|likvidacije]]. Riječ "čistka" dolazi te se najčešće povezuje s praksom koju je provodio [[boljševizam|boljševički]], odnosno [[staljinizam|staljinistički]] i [[titoizam|titoistički]] režim. U [[totalitarizam|totalitarizmu]] opisuje zločin masovnog ubijanja osoba koje su stajale na putu stvaranja "klasno" ili "[[rasa|rasno]]" "željenog" društva. Ne zbog loših djela tih ljudi, nego što su se rodili na "pogrešnoj" strani ili nosili "pogrešnu uniformu". Što je za [[komunizam|komuniste]] bila [[buržoazija]] ili [[antikomunizam|antikomunisti]], za [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijaliste]] su bili [[Židovi]]. Izraz "čistka" ima danas vrlo [[pejorativno|pejorativno]] značenje. U komunističkim državama često je korišten kao [[eufemizam|eufemistički]] izraz. U [[postkomunizam|postkomunističkim]] državama uklanjanje bivših nositelja komunističkog režima iz javnog života nazvan je [[lustracija]]. == Povezani članci == * [[Etničko čišćenje]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Kršenje ljudskih prava]] [[Kategorija:Rasizam]] odwchvsob8pl1uf1aucr3vm96eet9qt Maurits Cornelis Escher 0 238659 7431052 6825931 2026-04-16T19:39:56Z Divna Jaksic 974 infookvir 7431052 wikitext text/x-wiki {{Infookvir likovni umjetnik | ime = Maurits Cornelis Escher | period = | slika = Maurits Cornelis Escher.jpg | veličina = | opis = | rođenje = [[17. lipnja]] [[1898.]] | mjesto rođenja = [[Leeuwarden]], [[Nizozemska]] | smrt = [[27. ožujka]] [[1972.]] | mjesto smrti = [[Hilversum]], [[Nizozemska]] | nacionalnost = | vrsta = Grafičar | praksa = | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = }} [[Datoteka:Universiteit Twente Mesa Plus Escher Object.jpg|mini|desno|260px|Skulptura prema Escherovom crtežu]] '''Maurits Cornelis Escher''' ([[Leeuwarden]], [[Nizozemska]], [[17. lipnja]] [[1898.]] - [[Hilversum]], [[Nizozemska]], [[27. ožujka]] [[1972.]]) - nizozemski [[grafika|grafičar]]. Poznatiji je kao M.C.Escher i poznat po svojim, najčešće [[Matematika|matematikom]] inspiriranim bakropisima i [[drvorez]]ima. Bavio se je oslikavanjem realno nemogućih konstrukcija. == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Escher, Maurits Cornelis}} [[Kategorija:Nizozemski likovni umjetnici‎]] [[Kategorija:Grafičari]] quc01wzrot5hlhrdmo8ejymdtl3k61y Politički nativizam 0 239389 7430950 7260137 2026-04-16T14:00:26Z Panasko 203327 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430950 wikitext text/x-wiki {{originalne ideje}} '''Politički nativizam''' '''političko domorodstvo''' (engleski:''political nativism'') je politička doktrina kojom se propagira većina u određenom području (grad, pokrajina, država) i koji se zalaze protiv priliva stranaca ili zahtjeva manjine stranaca.<ref>[http://www.merriam-webster.com/dictionary/nativism Merriam-webster dictionary, nativism]</ref> Domorodstvo znači protivljenje [[imigracija|imigraciji]] ili za aktivno zalaganje da se smanji politički ili legalni status pojedine etničke ili socijalne skupine jer se oni smatraju neprijateljskim i stranim od već ustaljene domicijelne kulture. Političko domorodstvo ujedno i jedan od oblika društvene [[diskriminacija|diskriminacije]] koji je zasnovan na strahu da će došljaci izmijeniti i pokvariti postojeće kulturne vrijednosti. U useljeničkim zemljama poput [[SAD]]-a, [[Kanada|Kanade]], [[Australija|Australije]] političko domorodstvo izražava se u pojedinim medijama i kroz desne političke grupe kroz kritiku [[multikulturalizam|multikulturalizma]]. Mnogi komentatori su to ocijenili kao nešto krajnje neukusno. == Hrvatska == Hrvatska nije useljenička zemlja poput SAD-a, Kanade, Australije. Stoga je u njoj mali udio ne-Hrvata te posebice ne-europskih etničkih skupina. Stoga je političko domorodstvo u RH različitije od onoga u zemljama [[Novi svijet|novog svijeta]]. Političko se domorodstvo kao oblik društvene diskriminacije u Hrvatskoj uglavno manifestira u diskriminaciji pridošlica iz seoskih u gradske sredine kao i pridošlica iz jedne regije u drugu. ===Zagreb=== Prema nekim podacima oko 50% stanovnika Zagreb nije rođeno u samom Zagrebu. Rođeni Zagrepčani se najčešće nazivaju ''purgeri'' dok doseljenici dobivaju (pogrdan ) nadimak "dotepenci". U [[Zagreb]]u je u razdoblju od 1991. do 2001. zabilježena ´prirodna depopulacija´, tj. više umrlih nego rođenih, što se dogodilo prvi put otkako se stanovništvo popisuje, od [[1857.]] godine. U tih deset godina umrle su 1923 osobe više nego je bilo rođenih, navodi se u studiji ´Demografski razvoj grada Zagreba u razdoblju 1991. – 2001. Izvorni jezik Zagreba je kajkavsko-ekavski. Međutim, zbog velikog priljeva doseljenika većina Zagrepčana danas govori štokavsko-ijekavski sa specifičnim naglaskom. Upravo takav "novozagrebački" govor se najčešće čuje na javnim televizijama i ne-Zagrepčani ga smatraju (lošim) utjecajem na ostatak Hrvatske i standardni hrvatski jezik.<ref name="Lipi naš Zagreb"/> ''Purgeri'' smatraju u većini slučajeva Zagreb iz doba Austro-Ugarske naprednim i uljuđenim te se protive [[balkan]]skom utjecaju na grad i kulturološkim fenomenima. Često koriste '''Agram''' kao ime za Zagreb iz doba Austro-Ugarske. I među samim ''purgerima'' pak je velik broj pridošlica ili onih čiji su roditelji doseljenici u grad. Prema mišljenjima pojedinih autora upravo potomci doseljenika su najčešće krivi za nesnošljivost prema novo-doseljenim.<ref name="Lipi naš Zagreb"> http://www.slobodnadalmacija.hr/Nedjeljna/tabid/95/articleType/ArticleView/articleId/68905/Default.aspx</ref><ref>http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=19892:zato-se-usrao-matija-&catid=173:nikola-zirdum&Itemid=221</ref><ref name="malog je trebalo u čobane">http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=19923:stari-je-bio-u-pravu-maloga-je-ipak-trebalo-u-obane&catid=173:nikola-zirdum&Itemid=431</ref> Prema njima Zagreb je postao utočište svim provincijalcima koji se srame svog seoskog podrijetla i koji iz Zagreb s visoka gledaju stanovnike iz svog negdašnjeg zavičaja.<ref name="malog je trebalo u čobane"/><ref name="Lipi naš Zagreb"/> ===Dalmacija=== U priobalnim gradovima na Dalmaciji postoji određena vrsta tradicionalnog prezira prema stanovništvu doseljenom iz [[Zagora|Zagore]]. Stanovnici [[Zagora|Zagore]] se nazivaju (pogrdno) ''Vlaji'' ili ''Vlasi''. Ta podjela je najizraženija u Splitu. Tu ''tradiciju'' odražavaju i razne pogrdne pjesmice (''pusti zeca udri Vlaja'') i općenito njihovo opisivanje kao zaostalih. Ta podjela je djelomično uvjetovana i jezičnim faktorom: stanovnici Splita su izvorno govorili čakavski a u Zagori isključivo štokavski. Doseljevanjima ''Vlaja'' se demografska struktura promijenila tako da je današnji govor stanovnika Splita većinski štokavski. U Split se doseljavalo i čakavsko stanovništvo s otoka ali ne u tolikoj mjeri kao Zagorani. tako je nastala izreka da je svaki splićanin "polubodul polulaj".<ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/Nedjeljna/tabid/95/articleType/ArticleView/articleId/72773/Default.aspx</ref> Unatoč tome, netrpeljivosti i dalje postoje. Sa stajališta urbanih splistskih šovinista kultura "Vlaja" je seoska i manje vrijedna od urbane splitske. Nogometni vratar [[Vladimir Beara]] je 1955. prešao iz HNK Hajduk u Crvenu zvezdu. U Hajduku je trpio omalovažavanja od strane pojedinih suigrača.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.muzejsporta-st.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=24&Itemid=1 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20081218141851/http://www.muzejsporta-st.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=24&Itemid=1 |archive-date=18. prosinca 2008. |access-date=20. ožujka 2010.}}</ref> ta omalovažavanja su se često dovodila u vezi s činjenicom da je Beara bio "Vlaj". [[Željko Kerum]] se na lokalnim izborima 2009. kandidirao za gradonačelnika Splita, te kasnije i pobijedio. U predizbornoj kampanji, njegovi su politički protivnici iz SDP-a nosili majice s natpisom ''nisam ovca da me vodi čoban''<ref>http://www.24sata.hr/news/kerum-zapjevao-s-rozgom-nakon-vatrometa-u-splitu/119424/{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/zeljko-kerum-je-novi-gradonacelnik-splita-ja-sam-tu-da-radim-ne-da-pjevam/436139.aspx</ref>(aludirajući na njegovo seosko podrijetlo).<ref name="nacional-kerum">{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/55000/pobjeda-keruma-znacila-bi-civilizacijski-iskorak-splita |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=15. studenoga 2009. |archive-date=1. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090501032220/http://www.nacional.hr/clanak/55000/pobjeda-keruma-znacila-bi-civilizacijski-iskorak-splita |url-status=dead }}</ref> Upravo zbog toga neki komentatori smatraju izbor Keruma civilizacijskim iskorakom za grad Split.<ref name="nacional-kerum"/> ===Protuhercegovačka histerija krajem 1990-tih === Krajem 1990.-tih u Hrvatskoj je u pojedinim medijima stvarana [[protuhercegovačka histerija]]. Gospodarski nemiri i nezadovoljstvo političkom vladajućom garniturom uzrokovalo je val šovinizma spram Hercegovaca u Hrvatskoj.Hercegovina (i općenito [[BiH]] ) se opisivala kao ruralan ,zaostao primitivan kraj a njeni stanovnici stereotipni patrijarhalni tipovi.<ref name="Poskok-1">http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=10500:na-sirotinji-i-zec-kurac-ostri-do-kada-bih-hrvati-slufiti-kao-vreza-napucavanje&catid=142:herceg&Itemid=339</ref> U sklopu toga je u Hrvatskoj bljesnul lavina šovinističkih viceva, kvazi-znanstvenih socioloških studija o Hercegovcima i njihovom mentalitetu.<ref name="Poskok-1"/> Retorika koja je postala neprihvatljivom prema rasnim,etničkim ,vjerskim i seksualnim manjinama u vom slučaju se tolerirala.<ref name="Poskok-1"/> Prema riječima prof. Nine Raspudića s [[Filozofski fakultet u Zagrebu|FFZG]]-a [[Hercegovina|Hercegovci]] su kao kolektivni krivci poslužili kao nadomjestak za ''politički potrošene'' Srbe kojih već godinama nije bilo na vlasti.<ref name="latinica">HRT :Latinica:Dvojno državljanstvo ; [[15. rujna]] [[2008.]]</ref> Tomu su kumovali i kontroverzni poduzetnici kao npr. [[Miroslav Kutle]] te ministri [[Gojko Šušak]], [[Ivić Pašalić]] te [[Borislav Škegro]]. Ivić Pašalić je bio Tuđmanov savjetnik za unutanju politiku. Njegov utjecaj napuhavan je u medijima. U zadnje dvije godine Tuđmanova života optuživan je za manipuliranje bolesnim Tuđmanom te da on zapravo vuče konce u državi kao svojevrsni ''vladar u sjeni''. Mediji su ga povezivali s raznim ortačkim skupinama tajkuna u sumnjivim privatizacijama.Zbog svojeg načina komunikacije s novinarima dobio je nadimak ''Herr Flick'' (lik [[Gestapo]]vca iz britanske humoristične serije [[Alo Alo]]). Posebice je bio izražen njegov sukob s tjednikom [[Nacional]] odakle je dolazila većina napada na njega i ostale viđenije Hercegovce u vrhu vlasti. Borislavu Škegri se spočitavala (po mišljenjima mnogih) kriminalna [[privatizacija u Hrvatskoj]], a dodatni uteg je bilo i (tada jako nepopularno ) uvođenje [[PDV]]-a koje je u općoj gospodarskoj krizi izazvalo rast cijena. Gojku Šušku se predbacivala uloga u BiH tijekom rata (sukob s Bošnjacima) te veze s proustaškom emigracijom. Franjo Tuđman je boravio u Kanadi u lipnju i srpnju 1987., te je tamo upoznao brojne hrvatske iseljenike koji su imali korijene u BiH; Marina Soptu, Gojka Šuška, Vinka Grubišića (profesora jezika i književnosti). Protivnici Franje Tuđmana su katkad kovali teorije zavjere po kojima je "hercegovački lobi" unutar HDZ-a stekao pretjeran utjecaj na Tuđmanovu politiku dok je bio hrvatski predsjednik, no to nije vjerojatno. ''Iz transkripata s Tuđmanovim najbližim savjetnicima jasno je, dok je Tuđman tražio mišljenja i savjete drugih, on je bio taj koji je formulirao svoju politiku.''<ref>{{Citiranje knjige |first=James J. |last=Sadkovich |title=Tuđman, prva politička biografija |at=Nacionalist, 1984.-1989. |pages=247 |location=Zagreb |publisher=Večernji posebni proizvodi d.o.o. |year=2010 |isbn=9789537313722 |ref=Sadkovich2010}}</ref> Na lokalnim izborima [[2000.]] [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] je [[28. travnja]] [[2000.]] objavio promidžbeni spot pod nazivom "Očistimo Zagreb". U njemu se prikazuje čovjek u bijelim čarapama kako dolazi s [[Livno]]-busom u Zagreb te poslije drži politički govor. Spot je u većini medija ocijenjen kao (prikriveni) poziv na ''čišćenje'' Zagreba od Hercegovaca. <ref>http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000511/tribina.htm</ref> <ref>http://www.hic.hr/dom/295/dom04.htm</ref> <ref>http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2000%5C05%5C03%5C11A11.PDF{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[Dalibor Matanić]], redatelj tog spota, 2000. godine snima film [[Blagajnica hoće ići na more]] u kojem prikazuje stereotipni lik Hercegovačkog šefa u Zagrebu koji iskorištava blagajnicu uskraćujući godišnji odmor njoj i njenoj bolesnoj kćeri.Nino Raspudić je prikaz Hercegovaca u tom filmu usporedio s [[nacisti]]čkim propagandnim filmskim uradcima o [[Židovi]]ma.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://blog.vecernji.hr/nino-raspudic/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100107121425/http://blog.vecernji.hr/nino-raspudic/ |archive-date=7. siječnja 2010. |access-date=19. siječnja 2010.}}</ref><ref>http://www.hercegovina.info/vijesti/vijesti/kolumna/nino-raspudic-haider-u-zenskim-cipelama</ref>Kada je [[Ivo Sanader]] s [[HDZ]]-om došao na vlast na izborima 2003. došao na vlast njegova vlada je u jednom tjedniku bila opisana kao ''prva vlada bez Hercegovaca''. <ref>{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac380.nsf/AllWebDocs/Mediji_provode_represiju_nad_narodom |title=Arhivirana kopija |access-date=1. prosinca 2009. |archive-date=21. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090221075205/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac380.nsf/AllWebDocs/Mediji_provode_represiju_nad_narodom |url-status=dead }}</ref> [[Stipe Mesić]] je optuživan da je svoju kampanju za [[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|izbore 2000.]] zasnivao upravo na protuhercegovačkom šovinizmu.<ref>http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=21157/zašto-u-hrvatskoj-mrze-hercegovce&catid=79:reljko-barisi&Itemid=67</ref> U sklopu toga nastao je jedan drugi fenomen. Ugledne športaše, pisce i druge javne ličnosti rodom ili podrijetlom iz Hercegovine se slavilo. Međutim,u većini slučajeva, njihovo podrijetlo je prešućivano (za razliku od mnogih rođenih unutar RH). Taj trend se nastavio i u 21. stoljeću. Tako npr. [[Ivo Karlović]] je u medijima opisivan kao "div sa Šalate"<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr-sport/div-sa-salate-usao-u-cetvrtfinale-wimbledona_268076 |title=Arhivirana kopija |access-date=29. prosinca 2009. |archive-date=7. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090707082544/http://www.javno.com/hr-sport/div-sa-salate-usao-u-cetvrtfinale-wimbledona_268076 |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.erepublik.com/es/article/div-sa-alate-843801/1/20</ref><ref>http://www.index.hr/sport/clanak/karlovic-u-osmini-finala-wimbledona-div-sa-salate-u-tiebreak-trileru-svladao-tsongu/439367.aspx</ref> dok je [[Marin Čilić]] gotovo isključivo kao "Hrvat".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.vecernji.hr/sport/tema/Marin+%C4%8Cili%C4%87/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=29. prosinca 2009. |archive-date=13. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100113033222/http://www.vecernji.hr/sport/tema/Marin+%C4%8Cili%C4%87/ |url-status=dead }}</ref><ref>http://metro-portal.hr/tags/view/marin-cilic</ref> a vrlo rijetko kao [[Međugorje|Međugorac]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sportalica.net/tenis/Renking_karijere_za_Medjugorca_Marin_Cilic_usao_u_Top_15-4884 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=29. prosinca 2009. |archive-date=4. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090504132824/http://www.sportalica.net/tenis/Renking_karijere_za_Medjugorca_Marin_Cilic_usao_u_Top_15-4884 |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.tportal.hr/sport/ostalisportovi/18845/Marin-cilic-sve-blizi-Topu-10.html</ref> ili "Hercegovac".<ref>http://www.rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/ivo-lucic-tko-i-zasto-negira-hercegovinu-i-hercegovce-treci-dio-1888.aspx{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>http://ljubuski.info/2732-stereotip-gdje-je-zlo-potrazi-hercegovinuref{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref name="latinica"/> Kada je [[George Chuvalo]] [[2009.]] posjetio Hrvatsku i BiH u većini medija u Hrvatskoj su se pojavljivali naslovi poput "vratio se Chuvalo u ''svoju'' Hrvatsku". Malo koji medij je pak spomenuo kako je Chuvalo podrijetlom iz Hercegovine ([[Ljubuški]] ) .<ref>http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=19494:zbog-uvala-ljubuki-pripojili-hrvatskoj-mater-hrvatskim-medijima&catid=73:ljubuski&Itemid=58</ref> Hrvati u Hercegovini (kao i oni koji su se iselili iz Hercegovine na teritorij RH) optužuju Hrvate u Hrvatskoj kako temu Hercegovine i Hercegovačkih Hrvata koriste za međusobne obračune i kao bi verbalnim iživljavanjem liječili vlastite frustracije.<ref name="Poskok"> http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=10500:na-sirotinji-i-zec-kurac-ostri-do-kada-bih-hrvati-slufiti-kao-vreza-napucavanje&catid=142:herceg&Itemid=339</ref><ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/dajte-rulji-hercegovinu-da-se-igraju/474734.aspx</ref> te kako bi podgrijavali vlastiti osjećaj tobožnje kulturološke i ine nadmoći nad njima.<ref name="Poskok"/> Iako se s vremenom broj Hercegovaca u vrhu vlasti smanjio i u međuvremenu je postalo prihvatljivo sudjelovanje Srba u vrhu vlasti (uz pojedine proteste desničara) sudjelovanje Hercegovaca u vrhu vlasti se i dalje promatralo pod povećalom. Takve napetosti se potenciraju uoči svakih izbora. == SAD == U SAD-u se od osamostaljenja stvarala određena društvena elita. Tako je nastao pojam WASP (White Anglo-Saxon Protestant- bijelac anglosaksonac protestant) tzv. ''čisti Amerikanac''. Od nastanka SAD-a vladalo je nepisano pravilo da WASP-ovi imaju bolje uvjete za uspjeh u SAD-u. To je vrijedilo posebice u ranijoj povijesti SAD kad je njihov udio bio znatno veći. U SAD-u, antiimigracijski nazori imaju dugu prošlost. Na samom početku osnivanja države [[Benjamin Franklin]] je bio neprijateljski raspoložen prema njemačkim kolonistima u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]]. Već [[1798.]] izglasan je zakon [[Alien and Sedition Acts]] (imigracijski zakon) koji je ograničavao politička prava migrantima, posebno radikalima iz [[Francuska|Francuske]] i [[Irska|Irske]]. Ovaj zakon je postao jedna od glavnih debata tijekom američkim izbora [[1800.]]<ref> James Morton Smith, ''Freedom's fetters;: The Alien and Sedition laws and American civil liberties'' (1967)</ref> === Protuirsko domorodstvo u 19. stoljeću === U razdbolju 1830-1850 kao reakcija na doseljavanje irskih katolika u SAD-u je rasla nesnošljivost spram Iraca.Godine 1836.[[Samuel F. B. Morse]] se neuspješno kandidirao za gradonačelnika [[New York]]a dobivši 1496 glasova. Godine 1844. u New yorku je osnovan ''Red ujedinjenih Amerikanaca'' kao domorodačko bratstvo .<ref name="#1"> Billington, ''The Protestant Crusade, 1800–1860'' </ref> Godine 1849. je osnovao tajno udruženje zvano [[Order of the Star Spangled Banner]] u [[New York]]u.Da bi netko postao član društva morao je imati 21 godinu, protestant, vjernik u boga te spremnost pokoravati se diktatima udruge. Članovi udruge postali su poznati kao "ne znaju ništa" (etiketa im je prišivena jer su odogovarali da "ne znaju ništa" o tajnom društvu.<ref name="#1"/> <!-- The Nativists went public in 1854 when they formed the 'American Party', which was especially hostile to Catholics and campaigned for laws to require longer wait time between immigration and naturalization. (The laws never passed.) It was at this time that the term "nativist" first appears, opponents denounced them as "bigoted nativists." Former [[President of the United States|President]] [[Millard Fillmore]] ran on the American Party ticket for the Presidency in 1856. The American Party also included many ex-Whigs who ignored nativism, and included (in the South) a few Catholics whose families had long lived in America. Conversely, much of the opposition to Catholics came from Protestant Irish immigrants and German Lutheran immigrants who were not native at all and can hardly be called "nativists."<ref>Anbinder, ''Nativism and Slavery: The Northern Know Nothings and the politics of the 1850s'' </ref> This form of [[nationalism]] is often identified with [[xenophobia]] and [[anti-Catholicism|anti-Catholic]] sentiment (anti-Papism). In the 1840s, small scale riots between Catholics and nativists took place in several American cities. In Philadelphia in 1844, for example, a series of nativist assaults on Catholic churches and community centers resulted in the loss of lives and the professionalization of the police force. Nativist sentiment experienced a revival in the 1890s, led by Protestant Irish immigrants hostile to Catholic immigration.<ref>Donald L. Kinzer, ''Episode in Anti-Catholicism: The American Protective Association'' (1964)</ref> --> === Protunjemačko domorodstvo === <!-- From the 1840s to 1920 [[German American]]s were distrusted because of their separatist social structure, their opposition to [[prohibition]], their attachment to their native tongue over English, and their neutrality in World War I. The [[Bennett Law]] caused a political uproar in Wisconsin in 1890, as the state government passed a law that threatened to close down hundreds of German-language elementary schools. Catholic and Lutheran Germans rallied to defeat the incumbent Republican Governor, [[William D. Hoard]], the leader of the nativists. Hoard attacked German-American culture and religion: :"We must fight alienism and selfish ecclesiasticism.... The parents, the pastors and the church have entered into a conspiracy to darken the understanding of the children, who are denied by cupidity and bigotry the privilege of even the free schools of the state." Hoard, a Republican, was defeated by the Democrats. A similar campaign in Illinois regarding the "Edwards Law" led to a Republican defeat there in 1890.<ref>Quoted on p, 388 of William Foote Whyte, [http://content.wisconsinhistory.org/u/?/wmh,5642 "The Bennett Law Campaign in Wisconsin,"] ''Wisconsin Magazine Of History'', 10: 4 (1926-1927), p. 388</ref> In 1917-1918, a wave of nativist sentiment attacked German American culture in the United States, Canada and Australia. There was little violence, but many places and streets had their names changed (The city of "Berlin" in Ontario was renamed "Kitchener" after a British hero), churches switched to English for their services, and German Americans were forced to buy war bonds to show their patriotism.<ref> Frederick C. Luebke, ''Bonds of Loyalty: German-Americans and World War I'' (1974); Terrence G. Wiley, "The Imposition of World War I Era English-Only Policies and the Fate of German in North America," in Barbara Burnaby and Thomas K. Ricento, eds. ''Language and Politics in the United States and Canada: Myths and Realities'' (1998); Russell A. Kazal, ''Becoming Old Stock: The Paradox of German-American Identity'' (2004) </ref> In Australia thousands of Germans were put into concentration camps.<ref> Stuart Macintyre, ''The Oxford History of Australia: vol. 4, The Succeeding Age, 1901-1942'' (1993), pp 153-55; Jurgen Tampke, ''The Germans in Australia'' (2007) pp 120-24.</ref> (''See also: [[German American#Assimilation and World War I anti-German sentiment|World War I Anti-German Sentiment]]'') --> === Protukinesko domorodstvo === == Kanada == == Tajvan == == Australija == ===Bijela Australija=== ==Italija== == Francuska == == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]] [[Kategorija:Rasizam]] {{mrva-pol}} nbm7bkjvnxtlm9uynzx4ofgpcvqyg00 Wikipedija:Traženi članci po temama 4 266884 7431337 7410105 2026-04-17T09:15:06Z Croxyz 205325 /* Povijest */ 7431337 wikitext text/x-wiki {{TOC desno}} {| class="wikitable" style="text-align: center; " ! style="padding: 0.5em; font-size: 1.2em" | Dobrodošli! |- | style="padding: 1em;" | Ova stranica sadrži popis traženih članaka razvrstan po temama koje su suradnici predložili za izradu na stranici [[Wikipedija:Željeni članci|Željeni članci]]. '''Odaberite temu i naslov koji vas zanima te kliknite na crvenu poveznicu da započnete članak.''' Ako traženi naslov nije prikazan na ovoj stranici, moguća su dva razloga: {| align="center" style=" text-align: left;" ! razlog !! rješenje |- | članak postoji pod drugim naslovom || pokušajte ga pronaći [[Posebno:Traži|preko tražilice]] |- | rowspan=2 |članak nije još napisan | započnite ga sami prema uputi [[Wikipedija:Kako stvoriti novu stranicu|"kako stvoriti novu stranicu"]] |- | dodajte prijedlog na [[Wikipedija:Željeni članci|popis željenih članaka]] |} |- | style="padding: 1em;background-color: #ffffcc;" | Molimo, '''prije početka rada na člancima''' svakako pogledajte [[Wikipedija:Uvodni tečaj|uvodni tečaj]] i [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i upoznajte se s osnovama uređivanja. |} == Zemljopis == [[Agrinio]], [[Ajman (grad)]], [[Alphaville (São Paulo)]], [[Angers]], [[Annapolis, Maryland]], [[Auch]], [[Balta, Ukrajina]], [[Bayreuth]], [[Beninski zaljev]], [[Bergerac, Dordogne]], [[Bismarck, Sjeverna Dakota]], [[Boise, Idaho]], [[Bow]], [[Brest, Francuska]], [[Bourges]], [[Buganda]], [[Cairns]], [[Carson City, Nevada]], [[Chorzów]], [[Compiègne]], [[Chaumont, Haute-Marne]], [[Châteauroux]], [[Cheyenne, Wyoming]], [[Cholet]], [[Columbia, Južna Karolina]], [[Dax]], [[Delft]], [[Derry]], [[Elbląg]], [[Frankfort, Kentucky]], [[Fuerteventura]], [[Hajberski prolaz]], [[Harrisburg, Pennsylvania]], [[Harz]], [[Hebridi]], [[Hindustan]], [[Hiva]], [[Hudson (rijeka)]], [[Hurgada]], [[Jabalpur]], [[Jefferson City, Missouri]], [[Joensuu]], [[Južna Nizozemska]], [[Karabah]], [[Karakalpakstan]], [[Karbala]], [[Karelijska prevlaka]], [[Kolding]], [[La Spezia]], [[Lampedusa]], [[Lansing, Michigan]], [[Leiria]], [[Luton]], [[Madrid (pokrajina)]], [[Mazovija]], [[Malo ropsko jezero]], [[Mardin]], [[Melitopol]], [[Mikkeli]], [[Mohyliv-Podilskyi]], [[Nagib]], [[Nubijska pustinja]], [[Oostende]], [[Palestina (država)]], [[Pavia]], [[Perpignan]], [[Portadown]], [[Przemyśl]], [[Raleigh, Sjeverna Karolina]], [[Resen]], [[Saskatchewan (rijeka)]], [[Schweinfurt]], [[Seinäjoki]], [[Sharjah (grad)]], [[Sjeverna Nizozemska]], [[Sortavala]], [[Stryi]], [[Sveti Martin (Francuska)]], [[Tallahassee, Florida]], [[Terezin]], [[Tibetantska visoravan]], [[Tonkin]], [[Tonkiški zaljev]], [[Topografije Hrvatske]], [[Vantaa]], [[Verdun]], [[Vichy]], [[Vũng Tàu]], [[Wolverhampton]], [[Zermatt]] === Geomorfologija === [[Aluvijalna lepeza]], [[Drenaža]], [[Epigelija]], [[Fluvijalni proces]], [[Ledena kapa]], [[Pješčara]], [[Riječna terasa]], [[Riječno korito]], === Ostalo === [[Zemlja (geopolitika)]] == Povijest == [[Arnaut]], [[Bacha Khan]], [[Brinjsko-lički ustanak 1746.]], [[Čerkezija]], [[Džahangir]], [[Ekspedicija Lewisa i Clarka]], [[Eleuzinije]], [[Ernst Jünger]], [[Marija Gimbutas]], [[Guan Yu]], [[Hamilkar Barkas]], [[Hivanski Kanat]], [[Horst Wessel]], [[Ivan Konjev]], [[J. P. Morgan]], [[Kalcedon (grad)]], [[Kitan]], [[Krvava nedjelja (1905.)]], [[Lao She]], [[Lê Đức Thọ]], [[Logor Fermo]], [[Marijana Austrijska]], [[Marionetska vlada]], [[Miguel Hidalgo y Costilla]], [[Mihail Kalinin]], [[Nur Džahan]], [[Opsada Alama]], [[Paž]], [[Prezbiter Ivan]], [[SAO Sjeverna Bosna]], [[SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem]], [[SAO Zapadna Slavonija]], [[Soška fronta]], [[Svjetska povijest]], [[Ugovor iz Lausanne]], [[Ugovor iz Nankinga]], [[Veliki rimski požar]], [[Vučedolska čizmica]], [[Željezna garda]] == Književnost == [[Amir Hosrov]], [[Bai Juyi]], [[Divan (poezija)]], [[Dječji roman]], [[Imadaddin Nasimi]], [[Indijska književnost]], [[John Donne]], [[Kanada (jezik)]], [[Katherine Mansfield]], [[Književnost 20. stoljeća]], [[Layamon]], [[Leonard Woolf]], [[Malajam (jezik)]], [[Mary Higgins Clark]], [[Melodrama]], [[Neorealizam]], [[Platon (komediograf)]], [[Radenko Vadanjel]], [[Romansa Tri kraljevstva]], [[Samuel Johnson]], [[Shakespeareovi soneti]], [[Sind (jezik)]], [[Tom Wolfe]], [[Wu Cheng'en]], [[Zofka Kveder]], [[Život i nazori gospodina Tristrama Shandyja]] === Enciklopedije === * [[Enciklopedijski rječnik Brockhausa i Efrona]], * [[Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine]] (nedovršena), * [[Velika ruska enciklopedija]] ==Kazalište== [[Benedicta Boccoli]], [[Howard Davies]], [[Majka Hrabrost i njezina djeca]], [[Nataša Govedić]], [[Maurice Béjart]], [[Paolo Magelli]], [[Sergej Djagiljev]], [[Solilokvij]], == Film == [[21 (2008.)]], [[Aamir Khan]], [[Al Jolson]], [[Alec Baldwin]], [[André Franquin]], [[Anđeli i demoni]], [[Armin]], [[Billy Joel]], [[Bob Hope]], [[Božidarka Oman]], [[Božji oklop]], [[Broj 23]], [[Christopher Walken]], [[Crvene cipelice (1946.)]], [[Da Vincijev kod (2006.)]], [[Denis Quaid]], [[Dev Patel]], [[Diane Lane]], [[Džungla na asfaltu (1950.)]], [[Elisha Cuthbert]], [[Elma Karlowa]], [[Femi Benussi]], [[Gandhi (1982.)]], [[Garth Brooks]], [[Geraldine Page]], [[Goran Gajić]], [[Goran Paskavljević]], [[Hancock]], [[Heartland]], [[Hlapićeve nove zgode]], [[Indijska kinematografija]], [[Invictus]], [[Irrfan Khan]], [[Isabella Rossellini]], [[Ja, robot (2004.)]], [[Jack Black]], [[Jason Bateman]], [[Jesse Eisenberg]], [[Jessica Lang]], [[Jimmy Fallon]], [[Joan Rivers]], [[John Woo]], [[Johnny Galecki]], [[Joseph Finnes]], [[Josh Hartnett]], [[Julia Ormond]], [[Kathy Bates]], [[Kelly Preston]], [[Krzystof Kieslowski]], [[Kunal Nayyar]], [[Leslie Cheung]], [[Mamurluk (2009.)]], [[Mickey Rourke]], [[Moja draga Klementina (1946.)]], [[Muke Ivane Orleanske (1928.)]], [[Napad na policijsku stanicu broj 13 (1976.)]], [[Objektiv 350]], [[Paolo Magelli]], [[Paranormalno (2007.)]], [[Ples u tami (2000.)]], [[Pravila igre (1939.)]], [[Priča o prvaku]], [[Priča o Tokiju (1953.)]], [[Priča sa zapadne strane (1961.)]], [[Proročanstva (2009.)]], [[Put na Mjesec (1902.)]], [[Quo Vadis (1951.)]], [[Ray Winstone]], [[Rishi Kapoor]], [[Salman Khan]], [[Sedam duša]], [[Shah Rukh Khan]], [[Shōhei Imamura]], [[Sidney Poitier]], [[Simon Helberg]], [[Simon Pegg]], [[Steve Carell]], [[Sustav Stanislavskog]], [[Transformeri: Osveta poraženih]], [[Tyra Banks]], [[Vince Vaughn]], [[Will Ferrell]], [[Wolgang Petersen]], [[Xenia Valderi]], [[Yasujirō Ozu]], [[Zločesti dečki]], [[Zločesti dečki 2]] == Glazba == [[3 Doors Down]], [[Alexander von Zemlinsky]], [[Antička glazba]], [[Artikulacija]], [[Artur Rodziński]], [[Ernest Bloch]], [[Barokna opera]], [[Brandy Norwood]], [[Carl Perkins]], [[David Ojstrah]], [[Elio Pisak]], [[Eugène Ysaÿe]], [[Fantom Opere]], [[Fela Kuti]], [[Fjodor Šaljapin]], [[Flo Rida]], [[Gara Garajev]], [[Genadij Roždestvenski]], [[George Enescu]], [[Giuseppe Guarneri]], [[Glasnice]], [[Glazbena notacija]], [[Halim El-Dabh]], [[Henryk Mikołaj Górecki]], [[Ivica Sikirić Ićo]], [[Jan Pieterszoon Sweelinck]], [[Jevgenij Mravinski]], [[Jordin Sparks]], [[Keith Jarrett]], [[Kirill Kondrašin]], [[Luigi Nono]], [[Lutkarsko kazalište]], [[Ljubavni napitak (opera)]], [[Maroon 5]], [[Mjera (glazba)]], [[Moderni ples]], [[Muslim Magomajev]], [[Nancy Ajram]], [[Neil Young]], [[Omarion]], [[Peća i vuk]], [[Pierre Boulez]], [[Pietro Aron]], [[Povijest glazbe]], [[Renesansna glazba]], [[Repanje]], [[Salsa (glazba)]], [[Sean Paul]], [[Shirley Bassey]], [[Sony Music]], [[The Platters]], [[Three 6 Mafia]], [[Udo Jürgens]], [[Universal Music Group]], [[Van Morrison]], [[Warner Music]], [[Werner Herzog]], [[Ross Lynch]], [[Zeki Müren]] == Likovna umjetnost == [[Arhitektonski dizajn]], [[Aukcija]], [[Boris Kustodijev]], [[Carl Bloch]], [[Crta]], [[Djevojačka kula u Bakuu]], [[Dom likovnih umjetnosti u Zagrebu]], [[Kapitol (Washington)]] [[Karl Brijulov]], [[Kip bana Josipa Jelačića]], [[Lijepa umjetnost]], [[Madame Tussauds]], [[Mrlja]], [[Neorealizam]], [[Paviljon]], [[Povijest arhitekture]], [[Skandinavijski dizajn]], [[Širvanšahova palača]], [[Teorija umjetnosti]], [[Albert Uderzo]], [[Umjetnička kritika]], [[Unikat]], [[zaštita spomenika]] == Biologija == [[Apis mellifera]], [[Bergamot]], [[Bijela pastirica]], [[Dendrokronologija]], [[Divlji kanarinac]], [[Domaći kanarinac]], [[Ekološka niša]], [[Ekotop]], [[Endospore]], [[Estragon]], [[Etat]], [[Fitosteroli]], [[Gaur]], [[Geofagija]], [[Hodanje]], [[Holstein govedo]], [[Imago]], [[Jelen aksis]], [[Konidije]], [[Krdo]], [[Krevetna stjenica]], [[Leucizam]], [[Listinac]], [[Ljutika]], [[Makakiji]], [[Mazga]], [[Nomenklatura (biologija)|Nomenklatura]], [[Odlagalište]], [[Održivo šumarsko gospodarenje]], [[Opstanak]], [[Panj]], [[Patuljasti rast]], [[Pazuh]], [[Pepelnica (bolest)]], [[Pirimidini]], [[Pomlađivanje šuma]], [[Popis pasmina golubova]], [[Popis pasmina kokoši]], [[Popis pasmina pasa]], [[Popis sorti jabuka]], [[Prekomjerni ribolov]], [[Premosnici]], [[Purini]], [[Radič]], [[Riblja kost]], [[Simentalsko govedo]], [[Slavonski hrast]], [[Superhrana]], [[Surfinija]], [[Šapa]], [[Šljuke]], [[Terarij]], [[Trupac]], [[Urbana ekologija]], [[Varijacija (biologija)]], [[Vlasište]], [[Vlažnost]], [[Zebu]], [[Zlatni delišes]], [[Zoonoza]], [[Zrno]], [[Žalac]] == Kemija == [[Halogenovodik]], [[Heteociklički ugljikovodici]], [[Hideki Shirakawa]], [[Ilja Prigogine]], [[Industrijska kemija]], [[Koordinacijska kemija]], [[Kvantna kemija]], [[Računalna kemija]], [[Ukapljivanje]], [[Značajni broj]], [[Rastaljena sol]] == Fizika == [[Bežični prijenos električne energije]], [[Fizika čestica]], [[Fizika polimera]], [[Magnetostatika]], [[Magnetska sila]], [[Magnituda brzine kretanja]], [[Optička fizika]], [[Računalna fizika]] [[Teorija čestica]], [[Trzaj]], [[Udari]], [[Valovi zvuka]], [[Zakon puta]] == Matematika == [[Aksiomatska metoda]], [[Čista matematika]], [[Funkcionalna analiza]], [[Lotfi A. Zadeh]], [[Predikatni račun]], [[Teorijska matematika]] == Informatika == [[3D pisač]], [[CGI]], [[Pametna klupa]] ==Filozofija== [[Alexandre Kojève]], [[Alfred J. Ayer]], [[Boran Berčić]], [[Donald Davidson]], [[Društveni ugovor]], [[Ernest Sosa]], [[Fenomenologija duha]], [[Gianni Vattimo]], [[Gilles Deleuze]], [[Jacques-Alain Miller]], [[Julius Evola]], [[Maurice Merleau-Ponty]], [[Michael Devitt]], [[Paul Ricoeur]], [[Peter Strawson]], [[Reflektivni ekvilibrij]], [[Richard Rorty]], [[Teorija pravednosti]], [[Veo neznanja]] ==Psihologija, pedagogija== [[Charles-Michel de l'Épée]], [[Četiri temperamenta]], [[Ego]], [[Ekstaza]], [[Govor tijela]], [[Id]], [[Jaslice (ustanova)]], [[Lawrence Kohlberg]], [[Ljudsko ponašanje]], [[Melanie Klein]], [[Rudolph Lowenstein]], [[Superego]], [[Učionica]] == Sociologija == [[Dječji rad]], [[Ekonomski balon]], [[Geostrategija]], [[Kulturna antropologija]], [[Odgovornost]], [[Usmena predaja]], [[Višepolarni svijet]], [[Zaposlenost]] == Religija == [[Bazilijanke]], [[Erich Klausener]], [[Franjo Borgia]], [[Alois Grimm]], [[Haram]], [[Helsinška katedrala]], [[Ivan Franjo Regis]], [[Josip Benedikt Cottolengo]], [[Kali Yuga]], [[Kapela Gospe od čudotvorne medaljice]], [[Kapelica Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata]], [[Katedrala sv. Patrika u New Yorku]], [[Katolička akcija]], [[Marie Martha Chambon]], [[Odnos religije i znanosti]], [[Popis bazilika]], [[Alfons Rodriguez]], [[Ruska crkvena arhitektura]], [[Sveti Zoilo]], [[Suradnice Krista Kralja]], [[Tengrizam]], [[Thomas Cajetan]], [[Tu Bišvat]], [[Vjernost]], == Medicina == [[Akutni bronhitis]], [[Anafilaktički šok]], [[Antireumatici]], [[Dan bijelog štapa]], [[Dermatitis]], [[Ekcem]], [[Ganglion]], [[Gastroskopija]], [[Gigantizam]], [[Infektologija]], [[Interakcija lijekova]], [[Joseph Lister]], [[Kažiprst]], [[Klinička medicina]], [[Kronični bronhitis]], [[Ljudsko tijelo]], [[Medicinska biotehnologija]], [[Mioblast]], [[Morbili]], [[Osip]], [[Osrčje]], [[Parazitologija]], [[Reanimacija]], [[Rehabilitacija]], [[Tetiva]], [[Truplo]], [[Upozorenja na pakiranjima cigareta]], [[Virusni krpeljni mengioencefalitis]], [[Vrtoglavica]], [[Zdravstveno osiguranje]] == Šport == [[Alf Ramsey]], [[Bill Sharman]], [[Bill Walton]], [[Boštjan Cesar]], [[Bryan Robson]], [[Carlos Valderrama]], [[Carmelita Jeter]], [[Cesare Prandelli]], [[David Rudisha]], [[Dino Meneghin]], [[Europsko prvenstvo u umjetničkom klizanju]], [[Evander Holyfield]], [[Faustino Asprilla]], [[Fitness]], [[Gail Goodrich]], [[Gianni Rivera]], [[Hrvatska ženska alpinistička ekspedicija na Himalaju]], [[Hrvatska ženska stolnoteniska reprezentacija]], [[Irina Sluckaja]], [[Ivan Uhov]], [[Jessica Ennis-Hill]], [[Joe DiMaggio]], [[K.C. Jones]], [[Klizalište]], [[Kroket]], [[Laureus (športska nagrada)]], [[Lennart Johansson]], [[Luigi Riva]], [[Mario Jardel]], [[Michel Hidalgo]], [[Michele Kwan]], [[Mickey Mantle]], [[Missy Franklin]], [[Nesta Carter]], [[Oleg Romancev]], [[Omar Sívori]], [[Olimpijada starih sportova u Brođancima]], [[Olimpijski muzej u Lausanni]], [[Paige Spiranac]], [[Panarapske igre]], [[Pat Riley]], [[Petoboj]], [[Red Auerbach]], [[Rob Rensenbrink]], [[Robert Parish]], [[Ryan Lochte]], [[Slobodni udarac]], [[Svjetsko prvenstvo u umjetničkom klizanju]], [[Tofik Bahramov]], [[Tom Daley]], [[Trekking]], [[Velodrom]], [[Vera Nikolić]], [[Virat Kohli]], [[Wes Unseld]], [[Willis Reed]], [[Willy Sagnol]], [[Wushu]], [[Ženski odbojkaški klub Mladost Zagreb]], [[Croatia Open (golf)]] (od 1993.) == Tehnologija == [[Adapter]], [[Digitalni marketing]], [[Digitalni novac]], [[Elektronsko glasovanje]], [[Energetski certifikat]], [[Forvarder]], [[Harvester]], [[Modni dizajn]], [[Pametna klupa]], [[Pininfarina]], [[Ruske željeznice]], [[Svemirska sonda]], [[Tehnologija prepoznavanja lica]], [[Tehnologija u obrazovanju]], [[Televizijska reklama]], [[Sergej Ivanovič Mosin]], [[Shen Kuo]], [[SWIFT]], [[Vojni zrakoplov]], [[Walkman]], [[Take-Two Interactive]] == Odjeća, moda == [[Boja za kosu]], [[Džepni sat]], [[Gaće]], [[Garderoba]], [[Jakna]], [[Kapa (odjeća)]], [[Krinolina]], [[Manžeta]], [[Mini suknja]], [[Modna industrija]], [[Modna revija]], [[Plašt (moda)]], [[Pončo]], [[Potkošulja]], [[Pret-a-porter]], [[Svečana haljina]], [[Štras]], [[Torba]], [[Triko]], [[Uniforma]], [[Vatrogasno odijelo]], [[Vez (tkanje)]], == Hrana i piće == [[Carpaccio]], [[Ciabatta]], [[Cicvara]], [[Dječja hrana]], [[Fajita]], [[Feferoni]], [[Gambaloci]], [[Grana Padano]], [[Habsburška juha]], [[Inulin]], [[Jägermeister]], [[Jambalaya]], [[Japanska kuhinja]], [[Javorov sirup]], [[Kašnjaki]], [[Kiselo mlijeko]], [[Kiselo vrhnje]], [[Kolač]], [[Krpice sa zeljem]], [[Krupica]], [[Lactobacillus acidophilus]], [[Lička basa]], [[Lignje (hrana)]], [[Mandulat]], [[Mascarpone]], [[Masnica (kolač)]], [[Mediteranska kuhinja]], [[Miso juha]], [[Muškatni oraščić]], [[Nasi goreng]], [[Odojak]], [[Pecorino]], [[Pečenje]], [[Pektin]], [[Pilav]], [[Pogača]], [[Predjelo]], [[Presnac (kolač)]], [[Proljetna rolica]], [[Punjena paprika]], [[Quesadilla]], [[Radič]], [[Ramen]], [[Salenjaci]], [[Sashimi]], [[Satrica]], [[Sirovojelstvo]], [[Skradinski rižot]], [[Slastica]], [[Slatko vrhnje]], [[Smokvenjak (slastica)]], [[Šašlik]], [[Tapioka]], [[Tortelini]], [[Vanilin šećer]], [[Varivo]], [[Viška pogača]], [[Zagrebački odrezak]], == Kućanstvo == [[Plastična stolarija]], [[Omekšivač rublja]], [[Sušilica posuđa]], [[Grijalica]], [[Bojler]], [[Perilica]], [[Sudoper]], [[Dvorana]], [[Kutna garnitura]], [[Regal]], [[Četka]], [[Flaster]], [[Cvjetnjak]], [[Tuš (kupaonica)]], [[Sprej]], [[Kupanje]], [[Mikser]], [[Kolica]], [[Svjetiljka]], [[Čistilica za orahe]], [[Mobitel na preklop]], [[Metalno pero]], [[Zlatovez]], == Politika == [[Árpád Göncz]], [[David Koch]], [[Ekonomski liberalizam]], [[Fiorello La Guardia]], [[Indeks percepcije korupcije]], [[Mehran Karimi Nasseri]], [[Međunarodna politika]], [[Muqtada al-Sadr]], [[Ostavka]], [[Pierre Trudeau]], [[Politička odgovornost]], [[Privatno vlasništvo]], [[William Ewart Gladstone]], [[Zatvorenik zbog savjesti]] == Pravo == [[Jurisprudencija]], [[Porota]], [[Suđenje]] == Hrvatska == [[Aqua Viva]], [[Aquacolors]], [[Automobilna industrija u Hrvatskoj]], [[Cickini]], [[Crkva sv. Mihovila u Zadru]], [[Crkva sv. Dimitrija u Dalju]], [[Dubrovački arhiv]], [[Frano Getaldić-Gundulić]], [[Gimnazija Karlovac]], [[Ivinj]], [[Jadransko–jonska autocesta]], [[Kaštel Pietrapelosa]], [[Kaznionica u Lepoglavi]], [[King Cross Jankomir]], [[Klopotec]], [[Konavosko polje]], [[Malajci]], [[Manastir Gomirje]], [[Mletački kaštel]], [[Posrt]]-dvorac, [[Pyrri]], [[Rimska šuma u Daruvaru]], [[Saborna crkva u Karlovcu]], [[Skrad (dvorac)]], [[Tanja Torbarina]], [[Tvrđava Starigrad-Fortica]], [[Vinkovačka sinagoga]], [[Prva sinagoga u Vukovaru]], [[Druga sinagoga u Vukovaru]], [[Zrinski most]], [[Zvečaj (dvorac)]], [[Željezničke pruge u Hrvatskoj]]-dodati preostale članke, [[Željeznički kolodvor Osijek]], === Endemi (sve vrste vjerojatno imaju hrvatska imena) === [[Allium croaticum]], [[Campanula tommasiniana]], [[Crocus malyi]], [[Geophilus hadesi]], [[Hadites]], [[Hedlundia velebitica]], [[Knipowitschia radovici]], [[Leptochilus quintus]], [[Nebria velebiticola]], [[Strongylognathus dalmaticus]], [[Tandonia lagostana]], [[Trachelipus rucneri]], [[Zospeum bucculentum]], [[Zospeum robustum]], [[Zospeum tholussum]] == Narodi == [[Furlani]], [[Komi (narod)]], [[Ladini]], [[Povolški Nijemci]], [[Povolški Tatari]] == Ostalo == [[Amartya Sen]], [[Amerikanci (nacija)]], [[Blesimetar]], [[Božićni ukrasi]], [[Brdo kod Kranja]], [[Charles Koch]], [[Disneyland]], [[Europska destinacija izvrsnosti]], [[Formalna znanost]], [[Geotagiranje]], [[Glavni izvršni direktor]], [[Graf Skates]], [[Institut Smithsonian]], [[Istraživanje tržišta]], [[Ivan Vranetić]], [[Javna uprava]], [[Kalifornijski tehnološki institut]], [[Kamen temeljac]], [[Kartaška igra]], [[Kasko osiguranje]], [[Krampus]], [[Kula]], [[Lomača]], [[Mensa]], [[Miffy]], [[Organski otpad]], [[Plava vrpca Vjesnika]], [[Početnica (školska knjiga)]], [[Policijska stanica]], [[Prepoznavanje lica]], [[Promocija]], [[Radno vrijeme]], [[Reader's Digest]], [[Savršenstvo]], [[Solomonsko rješenje]], [[Sveučilište British Columbia]], [[Sveučilište Brown]], [[Sveučilište Chicago]], [[Svjetska baština u Hrvatskoj]], [[Tivoli (Danska)]], [[Trgovina drogom]], [[Trgovina ljudima u Hrvatskoj]], [[Voice of America]], [[Znanstvena disciplina]], [[Znanstvena revolucija]], [[Želja]] == Brojevi == Članci o brojevima od [[Jedanaest]] do [[Sto]]. == Vidi i:== * [[Wikipedija:1000 članaka]] * [[Wikipedija:Željeni članci]] * [[Wikipedija:Wikiprojekt željeni članci/Tablica]] * [[Posebno:Tražene stranice]] * [[Wikipedija:Projekt država]] * [[meta:List of Wikipedias by sample of articles/Absent Articles#hr Hrvatski]] [[Kategorija:Administracija Wikipedije]] cdjl9ak34ffv2ddlp9oyajbft3bnhiw Vaal 0 267367 7431348 7069023 2026-04-17T09:22:26Z Argo Navis 852 7431348 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Vaal | izvorno ime = [[afrikaans]]: '''Vaalrivier''' | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = VaalFromN3.jpg | slika_opis = Rijeka Vaal | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = JAR | naselja = | duljina = 1458 | površina porječja = 196.438 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 125 | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = Kod mjesta [[Breyten]], [[Drakensberg]] | sutok = | izvor_koordinate = | izvor_nadmorska_visina = 1269 | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|29|4|15|S|23|38|10|E|display=inline,title}} | ušće_nadmorska_visina = 1241 | slijev = Atlantski | ulijeva se u = | pritoci = | lijevi pritoci = [[Vet]] | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Južna Afrika | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Vaal''' ([[afrikaans]]: '''Vaalrivier''') je rijeka na jugu Afrike u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] desni pritok [[Oranje (rijeka)|Oranja]], duga je 1.120 km, površina porječja joj je 196.438 km<sup>2</sup>, protječe kroz [[Provincije u Južnoafričkoj Republici|provincije]] [[Mpumalanga]], [[Gauteng]] i [[North West (Južnoafrička Republika)|North West]]. ==Tok== Rijeka Vaal izvire u planinama [[Drakensberg]] u istočnome dijelu Južnoafričke Repubublike u provinciji Mpumlanga, istočno od [[Johannesburg]]a, teče prema zapadu ulijeva se u Oranje jugozapadno od grada [[Kimberley, Južnoafrička Republika|Kimberleya]]. Vodom je najbogatija u srpnju i kolovozu, nije plovna i uglavnom služi za navodnjavanje poljoprivrednih površina. ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline|Vaal}} * [http://www.parys.info Informacije o rijeci] [[Kategorija:Rijeke u Južnoj Africi]] [[Kategorija:Pritoci Oranje]] jwtx4ftb958sd1eqc9oiflrdllobul6 7431349 7431348 2026-04-17T09:22:38Z Argo Navis 852 7431349 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Vaal | izvorno ime = [[afrikaans]]: Vaalrivier | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = VaalFromN3.jpg | slika_opis = Rijeka Vaal | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = JAR | naselja = | duljina = 1458 | površina porječja = 196.438 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 125 | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = Kod mjesta [[Breyten]], [[Drakensberg]] | sutok = | izvor_koordinate = | izvor_nadmorska_visina = 1269 | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|29|4|15|S|23|38|10|E|display=inline,title}} | ušće_nadmorska_visina = 1241 | slijev = Atlantski | ulijeva se u = | pritoci = | lijevi pritoci = [[Vet]] | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Južna Afrika | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Vaal''' ([[afrikaans]]: '''Vaalrivier''') je rijeka na jugu Afrike u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] desni pritok [[Oranje (rijeka)|Oranja]], duga je 1.120 km, površina porječja joj je 196.438 km<sup>2</sup>, protječe kroz [[Provincije u Južnoafričkoj Republici|provincije]] [[Mpumalanga]], [[Gauteng]] i [[North West (Južnoafrička Republika)|North West]]. ==Tok== Rijeka Vaal izvire u planinama [[Drakensberg]] u istočnome dijelu Južnoafričke Repubublike u provinciji Mpumlanga, istočno od [[Johannesburg]]a, teče prema zapadu ulijeva se u Oranje jugozapadno od grada [[Kimberley, Južnoafrička Republika|Kimberleya]]. Vodom je najbogatija u srpnju i kolovozu, nije plovna i uglavnom služi za navodnjavanje poljoprivrednih površina. ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline|Vaal}} * [http://www.parys.info Informacije o rijeci] [[Kategorija:Rijeke u Južnoj Africi]] [[Kategorija:Pritoci Oranje]] s7npelo2gzn2qquvnc8qzv4rcm6iv6f 7431350 7431349 2026-04-17T09:22:52Z Argo Navis 852 7431350 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Vaal | izvorno ime = [[afrikaans]]: Vaalrivier | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = VaalFromN3.jpg | slika_opis = Rijeka Vaal | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = JAR | naselja = | duljina = 1458 | površina porječja = 196438 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 125 | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = Kod mjesta [[Breyten]], [[Drakensberg]] | sutok = | izvor_koordinate = | izvor_nadmorska_visina = 1269 | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|29|4|15|S|23|38|10|E|display=inline,title}} | ušće_nadmorska_visina = 1241 | slijev = Atlantski | ulijeva se u = | pritoci = | lijevi pritoci = [[Vet]] | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Južna Afrika | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Vaal''' ([[afrikaans]]: '''Vaalrivier''') je rijeka na jugu Afrike u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] desni pritok [[Oranje (rijeka)|Oranja]], duga je 1.120 km, površina porječja joj je 196.438 km<sup>2</sup>, protječe kroz [[Provincije u Južnoafričkoj Republici|provincije]] [[Mpumalanga]], [[Gauteng]] i [[North West (Južnoafrička Republika)|North West]]. ==Tok== Rijeka Vaal izvire u planinama [[Drakensberg]] u istočnome dijelu Južnoafričke Repubublike u provinciji Mpumlanga, istočno od [[Johannesburg]]a, teče prema zapadu ulijeva se u Oranje jugozapadno od grada [[Kimberley, Južnoafrička Republika|Kimberleya]]. Vodom je najbogatija u srpnju i kolovozu, nije plovna i uglavnom služi za navodnjavanje poljoprivrednih površina. ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline|Vaal}} * [http://www.parys.info Informacije o rijeci] [[Kategorija:Rijeke u Južnoj Africi]] [[Kategorija:Pritoci Oranje]] qa2uvbr6ri4i30swf86s2ylwp6vhxff Eugenika 0 277617 7430945 7168142 2026-04-16T14:00:04Z Panasko 203327 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430945 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Eugenics_congress_logo.png|thumb|right|Logotip Kongresa o Eugenici, [[1921.]]]] '''Eugenika''' (iz [[starogrčki jezik|starogrčkog]] eu „dobro“ i genos „loza“) kao pojam je utemeljio britanski antropolog [[Francis Galton]] [[1883.]] g. Označava rabljenje znanja o ljudskoj [[genetika|genetici]] radi utjecanja na [[stanovništvo]] i zdravstvenu politiku s ciljem povećanja udjela pozitivno ponderiranih<ref name="A1">{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/49396 |title=Ponderiranje |work=enciklopedija.hr/ |accessdate=22. lipnja 2020. |language=hrvatski |trans-title=Ponderiranje}}</ref> [[gen]]a (pozitivna eugenika) i smanjenja negativno ponderiranih [[gen]]a (negativna eugenika) s ciljem poboljšanja određenih svojstava [[ljudi|ljudske]] vrste. Danas se eugenikom naziva [[znanost]] koja se bavi poboljšanjem ljudskih gena. Pojam obuhvaća i korištenje znanstvenih postignuća za otkrivanje sklonosti ploda genetskim bolestima tijekom [[trudnoća|trudnoće]], što se primjenjuje kod [[pobačaj]]a s ciljem izbjegavanja rođenja djece s predviđenom mogućnošću razvoja neke od genetski uzrokovanih bolesti.<ref name="genkarta">Večernji list, [[8. lipnja]] 2012. [http://www.vecernji.hr/vijesti/genska-ce-karta-predvidati-bolesti-ali-povecati-broj-pobacaja-clanak-417665 OTKRIVEN GENSKI KOD NEROĐENOG DJETETA] Genska će karta predviđati bolesti, ali i povećati broj pobačaja, preuzeto [[22. listopada]] 2012.</ref><ref name="roditeljski">{{Citiranje časopisa |url=http://www.roditeljski.info/magazin/2012/07/downov-sindrom-ne-ubijajte-nas-i-mi-smo-ljudi/ |title=Downov sindrom: Ne ubijajte nas! I mi smo ljudi! |archive-url=https://web.archive.org/web/20121017095533/http://www.roditeljski.info/magazin/2012/07/downov-sindrom-ne-ubijajte-nas-i-mi-smo-ljudi/ |archive-date=17. listopada 2012. |access-date=22. listopada 2012.}}</ref> Najčešće žrtve su fetusi s [[Downov sindrom|Downovim sindromom]].<ref name="genkarta" /> Ovakvi pobačaji nazivaju se [[eugenički pobačaji]]. U Danskoj je trudnicama omogućeno besplatno postavljanje prenatalne dijagnoze identifikacije i nakon toga eliminacije defektnog zametka pobačajem što se trenutno, s obzirom na dosegnuti razvoj dijagnostike, najčešće koristi za pobačaje embrija ili fetusa s Downovim sindromom.<ref name="danska">[http://www.bitno.net/vijesti/kada-je-ludost-savrsena-danska-zemlja-bez-down-sindroma/ Kada je ludost savršena.] Danska zemlja bez Down sindroma?, preuzeto 22. listopada 2012.</ref> Broj embrija u Britaniji začetih [[IVF|in vitro]] [[Medicinski potpomognuta oplodnja|oplodnjom]], a potom abortiranih zbog genetskih poremećaja u razdoblju od pet godina iznosi 123.<ref name="britanija">[http://www.bitno.net/vijesti/u-britaniji-zbog-downova-sindroma-pobacene-123-bebe-zacete-in-vitro U Britaniji zbog Downova sindroma pobačeno je 123 začetih in vitro], preuzeto 22. listopada 2012.</ref> Eugenika je veliku primjenu postigla u [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalističkoj]] [[Treći Reich|Njemačkoj]], u kojoj je ova znanost uživala veliku pozornost i imala na raspolaganju široka materijalna sredstva za napredak. Nad psihičkim i fizičkim bolesnicima su se provodile [[Eutanazija|eutanazije]], a uz [[Eutanazija|eutanazije]] provodili su se legalni [[pobačaj]]i nad pripadnicima tzv. ''nižih [[rasa]]''. == Poznati eugeničari == * [[Margaret Sanger]] * [[John Maynard Keynes]] * [[H. G. Wells]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Eugenics}} [[Kategorija:Etika]] [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Rasizam]] irlvq18eatpladll7nfp01sq73b18h6 Nagrada Dubravko Dujšin 0 284654 7431357 7185065 2026-04-17T09:33:38Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Hrvatske nagrade]]; ±[[Kategorija:Kazališne nagrade]]→[[Kategorija:Hrvatske kazališne nagrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431357 wikitext text/x-wiki '''Nagrada "Dubravko Dujšin"''' jedna je od najprestižnijih [[hrvat]]skih nagrada koja se dodjeljuje za najbolja umjetnička ostvarenja u kazališnoj umjetnosti. Nagrada je utemeljena [[1977.]] godine, a utemeljitelj nagrade je dnevni list [[Vjesnik]]. Nosi ime poznatog hrvatskog glumca, redatelja i dramskog pedagoga [[Dubravko Dujšin|Dubravka Dujšina]]. Nagrada se sastoji se od novčanog dijela i brončane plakete, rad [[Kuzma Kovačić|Kuzme Kovačića]]. ==Dobitnici nagrade== {|class="wikitable" |- ! width="5%" |Godina ! width="40%" |Dobitnici ! width="55%" |Obrazloženje |- | align=right | [[1977.]] || align=center | [[Etta Bortolazzi]], [[Relja Bašić]] || align=left | |- | align=right | [[1978.]] || align=center | [[Rade Šerbedžija]], [[Dino Radivojević]] || align=left | |- | align=right | [[1979.]] || align=center | [[Koraljka Hrs]], [[Frano Čale]] || align=left | |- | align=right | [[1980.]] || align=center | [[Drago Krča]], [[Berislav Deželić]] || align=left | |- | align=right | [[1981.]] || align=center | [[Mustafa Nadarević]], [[Petar Veček]] || align=left | |- | align=right | [[1982.]] || align=center | [[Tonko Lonza]], [[Joško Juvančić]] || align=left | |- | align=right | [[1983.]] || align=center | [[Josip Genda]], [[Božidar Violić]] || align=left | |- | align=right | [[1984.]] || align=center | [[Neva Rošić]], [[Nada Subotić]], [[Vlado Habunek]] || align=left | |- | align=right | [[1985.]] || align=center | [[Vanja Drach]], [[Georgij Paro]] || align=left | |- | align=right | [[1986.]] || align=center | [[Pero Kvrgić]], [[Zlatko Vitez]] || align=left | |- | align=right | [[1987.]] || align=center | [[Božidar Boban]], [[Zvjezdana Ladika]] || align=left | |- | align=right | [[1988.]] || align=center | [[Zoja Odak]], [[Kosta Spaić]], [[Fadil Hadžić]] || align=left | |- | align=right | [[1989.]] || align=center | [[Miše Martinović]], [[Ljubomir Kapor]] || align=left | |- | align=right | [[1990.]] || align=center | [[Mira Furlan]], [[Žarko Potočnjak]] || align=left | |- | align=right | [[1991.]] || align=center | [[Fabijan Šovagović]], [[Ivica Boban]], [[Alma Prica]] || align=left | |- | align=right | [[1992.]] || align=center | [[Darko Gašarović]] || align=left | |- | align=right | [[1993.]] || align=center | [[Doris Šarić-Kukuljica]], [[Ivica Kunčević]], predstava «Tirena». || align=left | |- | align=right | [[1994.]] || align=center | [[Lada Kaštelan]], [[Vili Matula]] || align=left | |- | align=right | [[1995.]] || align=center | [[Emil Glad]] || align=left | |- | align=right | [[1996.]] || align=center | [[Ivica Buljan]] || align=left | |- | align=right | [[1997.]] || align=center | [[Zlatko Vitez]] || align=left | |- | align=right | [[1998.]] || align=center | [[Goran Grgić]] || align=left | |- | align=right | [[1999.]] || align=center | [[Matko Raguž]] || align=left | |- | align=right | [[2000.]] || align=center | [[Milka Podrug-Kokotović]] || align=left | |- | align=right | [[2001.]] || align=center | [[Rene Medvešek]] || align=left | za autorstvo predstave ''Brat Magarac'', [[ZKM]] |- | align=right | [[2002.]] || align=center | || align=left | |- | align=right | [[2003.]] || align=center | [[Luka Dragić]] || align=left | za uloge u predstavama ''Očevi i sinovi'', [[HNK Zagreb]] i ''Buđenje proljeća'', Teatar ITD |- | align=right | [[2004.]] || align=center | [[Dragan Despot]], [[Ivan Vidić]] || align=left | za autorstvo predstave ''Na rubu pameti''/za dramu ''Veliki bijeli zec'', [[ZKM]]. |- | align=right | [[2005.]] || align=center | [[Sreten Mokrović]] || align=left | za ulogu u predstavi ''Žaba'', Teatar ITD |- | align=right | [[2006.]] || align=center | [[Ksenija Marinković]] || align=left | za ulogu u predstavi [[S druge strane]], [[ZKM]] |- | align=right | [[2007.]] || align=center | [[Paolo Magelli]] || align=left | za režiju predstave ''Pir malograđana'', [[Scena Gorica]] |- | align=right | [[2008.]] || align=center | [[Saša Anočić]] || align=left | za autorstvo predstave ''[[Kauboji]]'', [[Teatar Exit]] |- | align=right | [[2009.]] || align=center | [[Borut Šeparović]] || align=left | za autorstvo predstave ''Generacija 91. – 95.'', [[ZKM]] |- | align=right | [[2010.]] || align=center | [[Marija Sekelez]] || align=left | za dugogodišnje vođenje ''GK Žar ptica'' i [[Naj, naj, naj festival]]a |- |} == Izvori == * [http://dns1.vjesnik.hr/html/2009/05/23/Clanak.asp?r=kul&c=2, Nagrada Dubravko Dujšin] [[Kategorija:Hrvatske kazališne nagrade|Dujšin, Dubravko]] gagz9s6n6ggz5vz47wz3wa3gfrnwlan Obični fazan 0 292908 7430967 7430842 2026-04-16T14:49:31Z Ponor 38361 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-23396-77|~2026-23396-77]] ([[User talk:~2026-23396-77|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] 6796009 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Obični fazan | slika = Male and female pheasant.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = Obični fazan: ženka i mužjak | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Galliformes]] | familia = [[Phasianidae]] | subfamilia = [[Phasianinae]] | genus = [[Phasianus]] | species = '''''P. colchicus''''' | dvoimeno = ''Phasianus colchicus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758. }} [[File: Phasianus colchicus MHNT.jpg |thumb|'' Phasianus colchicus '']] [[File:Phasianus colchicus MHNT Skeleton.jpg |thumb|'' Phasianus colchicus '']] ''' Obični fazan''' (lat. ''Phasianus colchicus'') [[ptica]] je koja pripada porodici [[fazanke|fazanki]] i redu [[kokoške|kokoški]]. Njegova [[domovina]] je [[Azija]], između [[ekvator]]a i do 50° sjeverne zemljopisne širine u [[sibir]]skim [[stepa]]ma. Prema povijesnim podacima fazani su došli iz Azije u [[Europa|Europu]] posredstvom [[Stara Grčka|starih Grka]], a u naše krajeve preko [[Rimski imperij|Rimljana]]. Kod fazana naglašen je [[spolni dimorfizam]]. Mužjaci se razlikuju od ženki po boji [[perje|perja]], dužini [[rep]]a, [[ostruga]]ma, veličini i težini. Ženke su manje i ravnomjerno obojene. Perje je uglavnom [[smeđa|smeđe]] boje, a glava je [[zelena]] i [[plava]]. Oko očiju je crveno. [[Rep]] se sastoji od 18 pera, od kojih su dva središnja pera mnogo dulji od drugih. [[Noge]] su jake, oko 12 cm duge, sive boje. Tri prednja prsta povezana su kratkim prepucijima. [[Pandže]] na nogama su jake i blago zakrivljene. [[Kljun]] je jak, svijetlo siv i blago zakrivljen. Odrasli fazani - mužjaci dosežu prosjek od 80 do 90 [[cm]] u dužini, a na rep od toga otpada 45-50 cm. Raširenih krila širina je 70 do 80 cm. Ženke doseže do dvije trećine veličine mužjaka. Mužjaci teže 1,25 do 2 [[kg]], ženke od 0,80 do 1,20 kg. Imaju jako dobar i oštar [[vid]]. Njihove [[oči]] su velike, crvene, u obliku okruglih [[prsten]]ova. Također ima oštar [[sluh]], čuje na velike udaljenosti. Mužjaci se glasaju različito od ženki. Odrasli fazan perje mijenja jednom godišnje, krajem godine ili početkom [[jesen]]i. Promjena perja je postupna. Fazan je poligamna [[životinja]], imaju više spolnih partnera. [[Parenje]] obično počinje krajem [[ožujak|ožujka]]. Gnijezdo savija se na [[polje|polju]], rubu [[šuma|šume]], na mjestima koja su dovoljna zaštićena i pružaju dovoljno [[hrana|hrane]]. Gnijezdo je široko oko 22 cm i duboko oko 6 cm. Dnevna je životinja, hrani se ujutro i predvečer. Svejed je, prehranjuje se [[sjeme]]njem, [[trava|travom]], [[plod]]ovima, [[kukci]]ma i njihovim ličinkama i dr. Na dan pojede oko 40-60 grama hrane. Prenoći na granama [[grmlje|grmlja]] ili [[stablo|drveća]], dok je po danu uglavnom na [[tlo|tlu]]. Njegova pradomovina je [[stepa]]. U Europi se prilagodio na novu okolinu. Voli područja, gdje se isprepliću polja, [[livada|livade]], [[šikara|šikare]], šumarci, [[potok|potoci]]. Ne zalazi duboko u šumu. Voli umjereno topla područja i živi na područjima do 400 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. {{commons|Phasianus colchicus}} [[Kategorija:Fazanke]] f47vax65u3yftlhpqwatpgdmlw5avey Progon 0 293156 7430952 6382338 2026-04-16T14:00:34Z Panasko 203327 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430952 wikitext text/x-wiki '''Progon''' ili '''proganjanje''' je naziv za sustavno zlostavljanje pojedinca ili društvene skupine koje provodi druga društvena skupina. Njen najčešći motiv je [[netolerancija]] ili politička [[represija]], ako je provodi [[država]]. Može se pojaviti u raznim oblicima: od isključivanja iz javnog života, oduzimanja imovine preko zatvaranja do fizičkog zlostavljanja i ubijanja. Ovisno o kriterijima kojima se određuje proganjana grupa progoni mogu biti [[religijski progoni]], [[etnički progoni]] i [[politički progoni]]. == Vrste progona == === Vjerski progoni === * [[Progoni kršćana]] ** [[Progoni kršćana u Rimskom Carstvu]] ** [[Anti-mormonizam]] ** [[Progoni Jehovinih svjedoka]] * [[Egzodus Židova iz arapskih i islamskih država]] * [[Progoni muslimana]] ** [[Progoni ahmedija]] * [[Progoni hindusa]] * [[Progoni Falun Gonga]] * [[Progoni bahaista]] * [[Progoni ateista]] == Povezani članci== * [[Diskriminacija]] * [[Ostracizam]] == Vanjske poveznice == * [http://www.greenlanguage.com/_GreenLanguage/Page_04.asp Language alternatives to creating and being persecutors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090208154129/http://greenlanguage.com/_GreenLanguage/Page_04.asp |date=8. veljače 2009. }} [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Rasizam]] gqs31gqwhaircueqdnvfnqtssf8og3w Nagrada Fabijan Šovagović 0 296795 7431390 7251799 2026-04-17T09:52:03Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Filmske nagrade|Filmske nagrade]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Hrvatske filmske nagrade|Hrvatske filmske nagrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431390 wikitext text/x-wiki '''Nagrada Fabijan Šovagović''' jedna je od najprestižnijih hrvatskih nagrada koja se dodjeljuje glumcu ili glumici čije je djelovanje ostavilo veliki trag u povijesti [[hrvat]]skoga [[film]]a. Nagradu je ustanovilo [[Društvo hrvatskih filmskih redatelja]] u spomen na velikana hrvatskoga glumišta [[Fabijan Šovagović|Fabijana Šovagovića]]. Nagrada se tradicionalno dodjeljuje u okviru [[Festival igranog filma u Puli|Festivala igranog filma u Puli]]. ==Dobitnici nagrade== {| border="2" cellpadding="3" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #ffffff; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#ccccff" align="center" | '''Godina''' || '''Umjetnik''' |- | '''2001.''' || [[Boris Dvornik]] (1939. – 2008.) |- | '''2002.''' || [[Mia Oremović]] (1918. – 2010.) |- | '''2003.''' || [[Božidarka Frajt]] (1940.) |- | '''2004.''' || [[Ilija Ivezić]] (1926. – 2016.) |- | '''2005.''' || [[Ivica Vidović]] (1939. – 2011.) |- | '''2006.''' || [[Semka Sokolović-Bertok]] (1935. – 2008.) |- | '''2007.''' || [[Josip Bobi Marotti]] (1922. – 2011.) |- | '''2008.''' || [[Vanja Drach]] (1932. – 2009.) |- | '''2009.''' || [[Relja Bašić]] (1930. – 2017.) |- | '''2010.''' || [[Ana Karić]] (1941. – 2014.) |- | '''2011.''' || [[Marija Kohn]] (1934. – 2018.) |- | '''2012.''' || [[Boris Buzančić]] (1929. – 2014.) |- | '''2013.''' || [[Rade Šerbedžija]] (1946.) |- | '''2014.''' || [[Mustafa Nadarević]] (1943. – 2020.) |- | '''2015.''' || [[Ivo Gregurević]] (1952. – 2019.) |- | '''2016.''' || [[Vera Zima]] (1953. – 2020.) |- | '''2017.''' || [[Božidar Smiljanić]] (1936. – 2018.) |- | '''2018.''' || [[Igor Galo]] (1948.) |- | '''2019.''' || [[Inge Appelt]] (1943.) |- | '''2020.''' || [[Zdenka Heršak]] (1928. – 2020.) |- | '''2021.''' || [[Zdenko Jelčić]] (1946.) |- | '''2022.''' || [[Ljubica Jović]] (1936.) |- | '''2023.''' || [[Miodrag Krivokapić]] (1949.) |- | '''2024.''' || [[Slavko Štimac]] (1960.) |- | '''2025.''' || [[Bogdan Diklić]] (1953.) |- |} == Izvori == * [http://www.pulafilmfestival.hr/57/hr/index.php?p=list&group=18 Pula Film Festival] * [http://www.pulafilmfestival.hr/hr/index.php?p=detail&article=1508 Nagrada Mariji Kohn] [[Kategorija:Hrvatske filmske nagrade]] pvbu74d00z9uypbb92azecaegdn13ca Merkur Spiel-Arena 0 302314 7431165 6879606 2026-04-16T22:25:26Z Argo Navis 852 7431165 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Esprit Arena | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = LTU Arena | nadimak = | vrsta = | slika = ESPRIT arena in Duesseldorf-Stockum, von Sueden.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = {{coord|51|15|42|N|6|43|59|E|type:landmark|display=title,inline}} | koordinate_ref = | smještaj = [[Düsseldorf]] | dz = NJE | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = | dimenzije ref = | kapacitet = 54.600 | kapacitet ref = | teren = | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = od 2002. do 2004. | godina završetka = | arhitekt = | cijena_izgradnje = 240 milijuna [[Euro]] | otvoren = [[2004.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Fortuna Düsseldorf | upravitelj = | korisnici = [[Fortuna Düsseldorf]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Njemačka | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Esprit Arena''' je višenamjenski zatvoreni [[stadion]] u [[Düsseldorf]]u, [[Njemačka]]. Koristi se najčešće za nogomet. Gradio se od [[2002.]], da bi bio otvoren [[2004.]] Na ovom je stadionu održana [[Pjesma Eurovizije 2011.]] Na njemu se igra [[Europsko prvenstvo u rukometu – Njemačka 2024.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.espritarena.de/ Službene stranice] [[Kategorija:Njemački nogometni stadioni]] [[Kategorija:Građevine u Düsseldorfu]] tapbkpf68hvzbgti781jnigykjbhhoa Predložak:Infookvir novinar/doc 10 302963 7431231 7201139 2026-04-17T01:34:50Z PonoRoboT 259157 7431231 wikitext text/x-wiki {{Dokumentacijska podstranica}} == Uporaba == Iskopirajte ovaj kôd na stranicu na koju stavljate predložak i popunite ga podacima koje imate:<div style="display:table; width:auto;"><pre> {{Infookvir novinar | ime = | slika = | opis_slike = | puno_ime = | pseudonim = | rođenje = | mjesto rođenja = | smrt = | mjesto smrtu = | zvanje = | nacionalnost = | razdoblje = | glasilo = | teme = | žanr = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | vel_potpisa = | web = | napomena = }} </pre></div> '''''Napomena:''''' ''Ne moraju sva polja biti popunjena. Sva polja su pod ''optional'' parametrom te se ne poajvljuju na predlošku ako ih se izostavi. ==Objašnjenje parametara== {| class="wikitable" ! style="text-align: left" | Parametar ! style="text-align: left" | Objašnjenje |- | '''ime''' | Upišite ime novinara ili novinarke (ako se ne navede, u naslovu će se prikazati naziv članka). <br>'''Napomena:''' Ne upisujte puna imena. To stavite u parametar '''puno ime'''. Ako je novinar/novinarka iz zemlje gdje se ne koristi latinično pismo (Rusija, arapske zemlje...), njegovo ime na pismu (ćirilica, arapsko pismo, grčko...) koje se koristi u zemlji iz koje dolazi upišite ispod glavnog imena koristeći ovaj format:<br> :<nowiki><br><center></nowiki>''ime (obavezno u italic fontu)''<nowiki></center></nowiki> |- | '''slika''' | Upišite ime slike u formatu ''ime slike.jpg'' |- | '''opis_slike''' | Upišite opis slike. |- | '''pseudonim''' | Upišite pseudonime kojima se novinar koristio. |- | '''puno_ime''' | Upišite puno ili rodno ime novinara ili novinarke. |- | '''rođenje''' | Upišite datum rođenja, a ispod toga mjesto i državu rođenja u parametru '''mjesto rođenja'''. |- | '''smrt''' | Upišite datum smrti, a ispod toga mjesto i državu smrti u parametru '''mjesto smrti'''. |- | '''zvanje''' | Upišite zvanje novinara (najviši stečeni stupanj). |- | '''nacionalnost''' | Unesite zemlju ili zemlje u kojima je novinar objavljivao. |- | '''razdoblje''' | Unesite prvu i zadnju godinu rada u novinarstvu, za žive samo prvu i crticu. |- | '''glasilo''' | Unesite svako glasilo u kojemu je novinar trajnije objavljivao. |- | '''teme''' | Upišite najčešće teme o kojima je novinar izvještavao. |- | '''žanr''' | Upišite najčešće žanrove u kojima se novinar izražavao (npr. reporter, fotoreporter, snimatelj, uredni, dopisnik, komentator, kolumnist). |- | '''djela''' | Navedite imena najpoznatijih i najvažnijih djela novinara. |- | '''supruga''' | Navedite ime supruge (ili imena suprugâ) koje je novinar imao. |- | '''suprug''' | Navedite ime supruga (ili imena suprugâ) koje je novinarka imala. |- | '''djeca''' | Upišite prvo broj djece, pa onda imena u formatu:<br> : ''djeca : broj (ili opis, npr. dva sina)<nowiki><br></nowiki>''<br> :: ''ime djeteta 1<nowiki><br></nowiki>''<br> :: ''ime djeteta 2''... |- | '''nagrade''' | Upišite imena važnijih nagrada koje je novinar dobio. |- | '''web''' | Ovdje unesite samo ako pisac ima '''službenu''' web stranicu. Nemojte unositi nikakve fan stranice ili neslužbene. |- | '''potpis''' | Upišite ime slike koja prikazuje potpis u formatu: ''ime slike.jpg''. |- | '''vel_potpisa''' | Upišite veličinu slike (bez oznake ''px''). |- | '''napomena''' | dopunski tekst, ako je potreban |} {{infookvir za predložak | kat = Novinari | podkat = DA | upute = vidi gore }} {{sakrij-početak|TemplateData}} <templatedata> { "params": { "ime": { "label": "ime novinara ili novinarke (ako se ne navede, u naslovu će se prikazati naziv članka)", "description": "Ne upisujte puna imena. To stavite u parametar puno ime", "suggested": true }, "slika": { "example": "slika.jpg", "suggested": true }, "opis_slike": { "label": "opis slike", "suggested": true }, "puno_ime": { "label": "puno ili rodno ime", "suggested": true }, "pseudonim": { "label": "pseudonimi kojima se koristio/la", "suggested": true }, "rođenje": { "label": "datum rođenja, a ispod toga mjesto i država rođenja", "suggested": true }, "smrt": { "label": "datum smrti, a ispod toga mjesto i država smrti", "suggested": true }, "zvanje": { "label": "zvanje novinara (najviši stečeni stupanj)", "suggested": true }, "nacionalnost": { "label": "zemlja ili zemlje u kojima je objavljivao/la", "suggested": true }, "razdoblje": { "label": "prva i zadnja godina rada u novinarstvu", "description": "NAPOMENA: za žive napisati samo prvu godinu i crticu", "suggested": true }, "glasilo": { "label": "navedite svako glasilo u kojemu je novinar trajnije objavljivao", "suggested": true }, "teme": { "label": "najčešće teme o kojima je novinar izvještavao", "suggested": true }, "žanr": { "label": "najčešći žanrovi u kojima se novinar/ka izražavao/la", "example": "reporter, fotoreporter, snimatelj, uredni, dopisnik, komentator, kolumnist, ...", "suggested": true }, "supruga": { "label": " ime supruge (ili imena suprugâ) koje je novinar imao", "suggested": true }, "suprug": { "label": "ime supruga (ili imena suprugâ) koje je novinarka imala", "suggested": true }, "djeca": { "description": "broj djece, pa onda imena, svako u novom redu (koristite <br />)", "example": "djeca : broj (ili opis, npr. dva sina)<br> ime djeteta 1<br> ime djeteta 2", "suggested": true }, "djela": { "label": " imena najpoznatijih i najvažnijih djela", "suggested": true }, "nagrade": { "label": "imena važnijih nagrada koje je novinar dobio", "suggested": true }, "web": { "label": "službena web stranica", "suggested": true }, "potpis": { "label": "Ime slike koja prikazuje potpis", "example": "slika.jpg", "suggested": true }, "vel_potpisa": { "label": "veličina slike s potpisom", "description": "broj bez \"px\"", "suggested": true }, "napomena": { "description": "dopunski tekst, ako je potreban", "suggested": true } }, "paramOrder": [ "ime", "slika", "opis_slike", "pseudonim", "puno_ime", "rođenje", "smrt", "zvanje", "nacionalnost", "razdoblje", "glasilo", "teme", "žanr", "djela", "supruga", "suprug", "djeca", "nagrade", "web", "potpis", "vel_potpisa", "napomena" ], "format": "block" } </templatedata> {{sakrij-kraj}} <noinclude> {{tl-sort}} </noinclude> ckd1ey70sna2xvhmf51dwlyiw17stho Nagrada Josip Račić 0 318899 7431369 6947707 2026-04-17T09:41:47Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatske nagrade|Hrvatske nagrade]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Hrvatske umjetničke nagrade|Hrvatske umjetničke nagrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431369 wikitext text/x-wiki '''Nagrada "Josip Račić"''', godišnja je likovna nagrada. Dodjeljuje ju hrvatski dnevni list "[[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]" za najbolje likovno ostvarenje u protekloj godini. Prvi put je dodijeljena [[1969.]] godine.<ref name="index2004.">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/dodijeljene-vjesnikove-nagrade-za-umjetnicka-postignuca/210903.aspx Index.hr] Dodijeljene Vjesnikove nagrade za umjetnička postignuća, 1. srpnja 2004.</ref> Ime je dobila po hrvatskom likovnom umjetniku [[Josip Račić|Josipu Račiću]]. == Dosadašnji dobitnici i dobitnice == <!-- *1969.: *1970.: *1971.: *1972.: *1973.: *1974.: *1975.: *1976.: *1977.: *1978.: *1979.: *1980.: *1981.: *1982.: *1983.: *1984.: *1985.: *1986.: *1987.: *1988.: *1989.: *1990.: *1991.: *1992.: *1993.: *1994.: *1995.: *1996.: *1997.: *1998.: *1999.: *2000.: *2001.: *2002.: *2003.: --> *2004.: [[Kristina Leko]] za izložbu ''Sir i vrhnje''<ref name="index2004."/> <!--*2005.: *2006.: *2007.: *2008.: *2009.: *2010.: *2011.: -->{{Proširi popis}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Likovne nagrade|Račić, Josip]] [[Kategorija:Hrvatske umjetničke nagrade|Račić, Josip]] s7j4nnnollwy7y1hht3irocptb4ppb8 7431391 7431369 2026-04-17T09:52:26Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Likovna kritika u Hrvatskoj|Likovna kritika u Hrvatskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431391 wikitext text/x-wiki '''Nagrada "Josip Račić"''', godišnja je likovna nagrada. Dodjeljuje ju hrvatski dnevni list "[[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]" za najbolje likovno ostvarenje u protekloj godini. Prvi put je dodijeljena [[1969.]] godine.<ref name="index2004.">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/dodijeljene-vjesnikove-nagrade-za-umjetnicka-postignuca/210903.aspx Index.hr] Dodijeljene Vjesnikove nagrade za umjetnička postignuća, 1. srpnja 2004.</ref> Ime je dobila po hrvatskom likovnom umjetniku [[Josip Račić|Josipu Račiću]]. == Dosadašnji dobitnici i dobitnice == <!-- *1969.: *1970.: *1971.: *1972.: *1973.: *1974.: *1975.: *1976.: *1977.: *1978.: *1979.: *1980.: *1981.: *1982.: *1983.: *1984.: *1985.: *1986.: *1987.: *1988.: *1989.: *1990.: *1991.: *1992.: *1993.: *1994.: *1995.: *1996.: *1997.: *1998.: *1999.: *2000.: *2001.: *2002.: *2003.: --> *2004.: [[Kristina Leko]] za izložbu ''Sir i vrhnje''<ref name="index2004."/> <!--*2005.: *2006.: *2007.: *2008.: *2009.: *2010.: *2011.: -->{{Proširi popis}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Likovne nagrade|Račić, Josip]] [[Kategorija:Hrvatske umjetničke nagrade|Račić, Josip]] [[Kategorija:Likovna kritika u Hrvatskoj]] 1ovh28h7qryvz2rkp9b0m1wlkhmjyu1 Nagrada Krešo Golik 0 318901 7431370 7357852 2026-04-17T09:42:16Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Hrvatske nagrade]]; ±[[Kategorija:Filmske nagrade]]→[[Kategorija:Hrvatske filmske nagrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431370 wikitext text/x-wiki '''Nagrada "Krešo Golik"''', godišnja je filmska nagrada. Dodjeljuje ju hrvatski dnevni list "[[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]" za životni doprinos filmskoj umjetnosti u protekloj godini. Prvi put je dodijeljena [[1997.]] godine.<ref name="minRH2008.">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4919 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske] - Iz tiska  -  Ministarstvo kulture u tisku  -  44_ dodjela Vjesnikovih nagrada za umjetnička postignuća, 2008.</ref> Dobitnik dobiva povelju, plaketu i 25.000 kuna.<ref name="index2004.">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/dodijeljene-vjesnikove-nagrade-za-umjetnicka-postignuca/210903.aspx Index.hr] Dodijeljene Vjesnikove nagrade za umjetnička postignuća, 1. srpnja 2004.</ref> Ime je dobila po hrvatskom filmskom umjetniku [[Krešo Golik|Kreši Goliku]]. == Dosadašnji dobitnici i dobitnice == *1997.: [[Fabijan Šovagović]] *1998.: [[Antun Vrdoljak]] *1999.: [[Nikola Tanhofer]] *2000.: [[Branko Lustig]] *2001.: [[Boris Dvornik]] *2002.: [[Nedjeljko Dragić]] *2003.: [[Fadil Hadžić]] *2004.: [[Tomislav Pinter]], filmski fotograf<ref name="index2004."/> *2005.: [[Krsto Papić]] *2006.: [[Zvonimir Berković]] *2007.: [[Ante Peterlić]] *2008.: [[Radojka Tanhofer]] *2009.: [[Relja Bašić]], hrvatski glumac<ref name="minRH2008."/> *2010.: [[Ivan Šima Šimatović]] *2011.: [[Vladimir Tadej]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske filmske nagrade|Golik, Krešo]] aqo5tigcwz6scim8h9oz1nugde6g4uc Frederick Sanger 0 319627 7431019 6254078 2026-04-16T18:48:35Z Croxyz 205325 7431019 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Frederick Sanger | slika =Frederick Sanger2.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[13. kolovoza]] [[1918.]] | mjesto_rođenja = [[Rendcomb]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = [[19. studenoga]] [[2013.]] | mjesto_smrti = [[Cambridge]], Cambridgeshire, UK | prebivalište = | državljanstvo = [[Velika Britanija|Britansko]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[biokemija]] | radna_institucija = Sveučilište [[Cambridge]], Laboratorij molekularne biologije | alma_mater = Sveučilište [[Cambridge]] | doktorski_mentor = [[Albert Neuberger]] | doktorski_studenti = [[Rodney Robert Porter]]<br>[[Liz Blackburn]] | poznat_po = određivanje građe [[inzulin]]a, izum i razvoj [[Sangerova metoda sekvenciranja|metode]] [[Sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za kemiju]] [[1958.]]<br>[[Nobelova nagrada za kemiju]] [[1980.]] | religija = | fusnote = }} '''Frederick Sanger''' ([[Rendcomb]], [[13. kolovoza]] [[1918.]] – [[Cambridge]], [[19. studenoga]] [[2013.]]) je [[Velika Britanija|britanski]] [[biokemičar]], dobitnik dviju [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovih nagrada za kemiju]]. Jedan je od četiri znanstvenika koji su dobili dvije Nobelove nagrade i jedini koji je dobio dvije nagrade za kemiju. Prvu Nobelovu nagradu dobiva [[1958.]] "za rad na strukturi [[bjelančevina]], posebice [[inzulin]]a", a drugi [[1980.]] godine, zajedno s [[Walter Gilbert|Walterom Gilbertom]] i [[Paul Berg|Paulom Bergom]] " za doprinos u određivanju sekvencija [[Nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]]". ==Životopis== Frederick Sanger je rođen [[13. kolovoza]] [[1918.]] u Rendcombu, selu u pokrajini [[Glochestershire]] u [[Engleska|Engleskoj]]. Njegov je otac Frederick Sanger senior po zanimanju bio obiteljski liječnik.<ref> Nobel Lectures, Chemistry 1942-1962, Elsevier Publishing Company, Amsterdam, 1964.</ref> Godine [[1936.]] upisuje prirodne znanosti na [[St John's College]], na Sveučilištu [[Cambridge]], istom sveučilištu kojeg je pohađao njegov otac. U drugom dijelu fakultetskih studija opredjeljuje se za [[biokemija|biokemiju]] i diplomira u prosincu [[1940.]] Već nekoliko mjeseci prije diplome Sanger se sprema za studij [[doktorat]]a (Ph.D.) s mentorom Normanom W. "Bill" Pirie, no ubrzo mijenja mentora, nakon što isti napušta radno mjesto. Novi mentor [[Albert Neuberger]] usmjeruje njegov interes na proučavanje metabolizma [[aminokiselina]]. Frederick Sanger doktorira [[1943.]] godine na temu metabolizma aminokiseline [[lizin]]a. ===Brak i obitelj=== Sanger se vjenčao s Margaret Joan Howe 1940. godine. Imaju troje djece: Robina, rođenog 1943., Peter 1946. i Sally Joan rođena 1960. godine.<ref>http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1958/sanger-facts.html</ref><ref>http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1980/sanger-bio.html</ref> ==Istraživački rad== Sanger je utvrdio potpunu sekvenciju [[aminokiselina]] u [[inzulin]]u [[1955.]], dokazavši tako da [[Bjelančevina|bjelančevine]] imaju određenu, a ne nasumičnu strukturu.<ref>{{cite journal |last1=Sanger |first1=F. |last2=Tuppy |first2=H. |year=1951a |title=The amino-acid sequence in the phenylalanyl chain of insulin. 1. The identification of lower peptides from partial hydrolysates |journal=Biochemical Journal |volume=49 |issue=4 |pages=463–481 |pmid=14886310 |pmc=1197535}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Sanger |first1=F. |last2=Tuppy |first2=H. |year=1951b |title=The amino-acid sequence in the phenylalanyl chain of insulin. 2. The investigation of peptides from enzymic hydrolysates |journal=Biochemical Journal |volume=49 |issue=4 |pages=481–490 |pmid=14886311 |pmc=1197536}}</ref> Determiniranje niza aminokiselina u inzulinu počeo je kidajući [[peptid]]ni lanac inzulina djelovanjem [[enzim]]a [[tripsin]]a. Tripsin kida [[Peptidna veza|peptidne veze]] između dviju određenih aminokiselina [[lizin]]a i [[arginin]]a. Na dobivenu smjesu primijenio je [[Kromatografija|kromatografske metode]]: nanio je kap smjese na rub filter papira, propustio bi [[otapalo]] kroz filter papir u jednom smjeru, a električnu struju u drugom. Ovisno o [[topljivost]]i pojedinih peptidnih fragmenata i njihovim električnim osobinama, oni bi se grupirali u točno određene mrlje na filter papiru. Sanger je ove mrlje nazivao „otisci prstiju“ (''fingerprints''). Poput ljudskih otisaka prstiju, ove su mrlje bile posebne za svaku pojedinu bjelančevinu, i svaki bi se put formirale u istom obliku. Zatim je kraće fragmente presložio i dedukcijom došao do izvornog niza aminokiselina molekule inzulina. Godine [[1975.]], razvio je metodu za sekvenciranje molekule [[DNK]] koja danas nosi ime [[Sangerova metoda]] (engl. ''Dideoxy termination'').<ref>Sanger, F.; Donelson, J.E.; Coulson, A.R.; Kössel, H.; Fischer, D. (1973), "Use of DNA Polymerase I Primed by a Synthetic Oligonucleotide to Determine a Nucleotide Sequence in Phage f1 DNA", Proceedings of the National Academy of Sciences USA 70 (4): 1209–1213, doi:10.1073/pnas.70.4.1209, PMC 433459, PMID 4577794</ref> Dvije godine kasnije uspješno je odredio nukleotidni niz koji čini genom [[bakteriofag]]a Φ-X174.<ref> Sanger, F.; Air, G.M.; Barrell, B.G.; Brown, N.L.; Coulson, A.R.; Fiddes, C.A.; Hutchinson, C.A.; Slocombe, P.M. et al. (1977), "Nucleotide sequence of bacteriophage φX174 DNA", Nature 265 (5596): 687–695, doi:10.1038/265687a0, PMID 870828</ref> To je bio prvi organizam čija je sekvencija DNK dešifrirana. Cjelokupno sekvenciranje proveo je ručno. Otkriće Sangerove metode bilo ključan korak ka projektu dešifriranja ljudskog genoma. ==Nagrade i priznanja== [[Datoteka:EBI and Sanger Center, Genome campus, Cambridgeshire.jpg|mini|300px|Sangerov institut za genetiku i genomiku]] [[1958.]] Sanger dobiva prvu Nobelovu nagradu za kemiju za svoj rad na inzulinu, a drugu dobiva [[1980.]] za metodu sekvenciranja DNK. Postaje također član "Order of Merit" Ujedinjenog Kraljevstva [[1986.]], član "Order of the British Empire" [[1963.]] i član "Order of the Companions of Honour" [[1981.]] [[1969.]] dobio je i "Royal medal", [[1977.]] [[Copleyeva medalja|Copleyevu medalju]], medalje koju dodjeljuje [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevsko društvo]], kao i niz drugih nagrada. [[1992.]] organizacija Wellcome Trust osniva istraživački centar za [[Genetika|genetiku]] i [[Genomika|genomiku]] kojoj daje ime "Sanger Institute", njemu u čast. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.sanger.ac.uk/ Sangerov institut] * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1958/ Nobelova nagrada 1958. Frederick Sanger] * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1980/ Nobelova nagrada 1980. Frederick Sanger] * [http://www.bbc.co.uk/archive/scientists/10603.shtml Intervju s Frederickom Sangerom] {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{GLAVNIRASPORED:Sanger, Frederick}} [[Kategorija: Biokemičari]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Britanski kemičari]] nifnipn9tf2r9e7pdt71057mnteu9eh Kategorija:Hrvatski kazališni kritičari 14 320184 7431375 6694251 2026-04-17T09:44:55Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatsko kazalište|Hrvatsko kazalište]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Kazališna kritika u Hrvatskoj|Kazališna kritika u Hrvatskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431375 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Kazališni kritičari po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Kazališna kritika u Hrvatskoj|Kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski kritičari|Kazališni]] jetp1dat8is2p8u1f9pevaj1vau4isa Odcjepljenje 0 327331 7431184 7303773 2026-04-16T23:06:52Z ~2026-23560-13 358114 Ispravak zatipka. 7431184 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Entstehung von Staaten.svg|mini|Secesija nasuprot disembraciji]] '''Odcjepljenje''' ili '''secesija''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''secessio'', 'odcjepljenje') označava [[politika|političko]] odvajanje pojedinih dijelova zemlje iz postojeće [[država|države]] radi stvaranja nove [[suverenost|suverene]] države. Želja za odcjepljenjem dijela stanovništva postojeće države naziva se ''separatizam'' (iz [[latinski jezik|latinskog]] ''separatus'', 'odvojen') i često, ali ne nužno, popraćen je [[rat|ratovima]]. U povijesti i danas, pokušaji secesije su stalni dio međunarodnog poretka, a većina današnjih država je u nekom trenutku svoje povijesti i nastala (ili ponovno postala neovisnom) odcjepljenjem od neke druge države. == Pravo na odcjepljenje == U [[međunarodno pravo|međunarodnom pravu]] sporno je uključuje li [[pravo na samoodređenje naroda]] (koje je zajamčeno u čl. 1. i 55. [[Povelja Ujedinjenih naroda|Povelje UN]] i u čl. 1. [[Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima|Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima]]) i prava nacionalnih manjina na odcjepljenje od državne zajednice – smije li određena manjina neke šire države, koja predstavlja većinu na određenom geografskom području, jednostrano odlučiti da će stvoriti neovisnu državu i tu svoju odluku ostvariti silom; ili takvo pravo ima eventualno tek u slučajevima da je izložena teškim zlostavljanjima u postojećoj široj državi.<ref>[https://plato.stanford.edu/entries/secession/ Buchanan, Allen and Elizabeth Levinson, "Secession"], ''The Stanford Encyclopedia of Philosophy'' (Winter 2021 Edition), Edward N. Zalta (ed.) Pristupljeno 23. studenog 2024.</ref> Postoji niz [[narod]]a i [[regija]] u kojima postoje snaže politčke snage koje bilo mirno (npr. [[Pokret za neovisnost Katalonije]]) ili uspostavom vojne sile (npr. [[Somaliland]]) teže za kontrolom nekog teritorija i zalažu za [[suverenitet|neovisnost]]. Neki [[de facto]] imaju potpun nadzor nad svojim teritorijem, kojega [[Ujedinjeni narodi]] ne priznaju kao zasebnu državu, jer mora biti priznata od strane svih pet stalnih članica vijeća sigurnosti UN-a. Slučaj države oko čijeg statusa postoji ozbiljna međunarodna podjela je [[Kosovo Polje (Višegrad, BiH)|Kosovo]].<ref>[https://statusofkosovo.info/ "Status of Kosovo".] Pristuljeno 25. studenog 2024.</ref> == Razvoj ideja o odcjepljenju == Na početku I. svjetskog rata, koji je pokrenut kao rat između kolonijalnih carstava Francuske, Velike Britanije i Belgije, te Ruskog Carstva na jednoj strani, sa kolonijalnim carstvom Njemačke, te Osmanskim Carstvom i Austro-Ugarskom na drugoj strani – [[Vladimir Iljič Lenjin]] 1914. piše o problemu secesije i zaključno iznosi ocjenu da u tadašnjem Ruskom Carstvu valja podržati pravo manjih naroda na samodređenje, a u suočavanju raznih nacionalizama u toj višenacionalnoj državi valja podržati potlačene manje narode, a ne onaj dominantnog ruskog naroda čiji je nacionalizam – slično nacionalizmima drugih velikih naroda Europe toga doba – prerastao u volju za vladanje drugima.<ref>[https://www.marxists.org/archive/lenin/works/1914/self-det/ "The Right of Nations to Self-Determination" (Conclusion)] (prijevod na engleski jezik), Vladimir Iljič Lenjin, "Prosveshcheniye", br. 4., 5. i 6. Kod "Marxist Internet Archive". Pristupljeno 23. studenog 2024.</ref>{{Bolji izvor}} Na drugoj stani je, u vrijeme kada su Sjedinjene Američke Države odlučile da (najprije slanjem vojne pomoći) pomognu Britanskom Carstvu u borbi protiv [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], potpisana u kolovozu 1941. godine [[Atlantska povelja]] s načelima svjetskog poretka koje će u narednim godinama trebati ostvariti. Na inzistiranje SAD-a, u Atlantsku povelju je ušla odredba o pravu naroda na samoodređenje, premda je Velika Britanija nastojala tako nešto odgoditi, jer tada još u njoj nije bila formirana politička volja da pristupi disoluciji vlastitog kolonijalnog carstva.<ref>"A Commentary on the International Covenant on Civil and Political Rigths - [https://www.cambridge.org/core/books/abs/commentary-on-the-international-covenant-on-civil-and-political-rights/article-1-selfdetermination/23CB69D39E7C0896FE6D721B20306100 Article 1: Self-determination]", Paul M. Taylor, Cambridge University Press (published online), 11. srpnja 2020. Pristupljeno 23. studenog 2024.:  11 June 2020</ref> == Povijesni primjeri == Sjedinjene Američke Države nastale su odcjepljenjem od Britanskog Carstva u [[Američki rat za neovisnost|Američkom ratu za neovisnost]] (1775. – 1783). Kasnije, [[Američki građanski rat]] (1861. – 1865.) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bio je [[rat]] koji je završio obnovom nacionalnog jedinstva: prevladala je strana koja je odlučila oružjem spriječiti južne države okupljene u [[Konfederacija Američkih Država|Konfederaciji Američkih Država]] da se odcijepe od SAD-a. [[Simón Bolívar]] je 1811. god. pokrenuo pokret radi oslobođenja [[Venezuela|Venezuele]] od vlasti [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskog kolonijalnog carstva]] – kako je u to doba Španjolska dovedena u ovisnost o Napoleonovom Francuskom Carstvu koje je bilo u ratu s Velikom Britanijom, uspio je on zadobiti britansku podršku – te će Britanci protiv Španjolske podržati pokret za neovisnost kakvoga u principu nisu tolerirali u svojem vlastitom kolonijalnom carstvu. Bolivarov primjer će u narednim desetljećima pratiti većina španjolskih kolonija u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Srbija i Crna Gora su tijekom 19. stoljeća – u [[Ustanak|ustancima]] protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i zahvaljujući potpori europskih velikih sila – postupno ostvarile samoodređenje u odnosu na Osmansko Carstvo; slično se u to doba dogodilo i s Rumunjskom, Bugarskom i Grčkom. [[Norveška]] se 1905. godine mirno odcijepila od [[Danska|Danske]]; a 1918. god. se od Danske mirno odcijepio i [[Island]]. Nakon što se [[Austro-Ugarska]] 1918. godine na kraju [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]], narodi koji su njome bili obuhvaćeni iskoristili su pravo na samoodređenje – bilo formiranjem novih država poput [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], ili pristupanjem susjednim državama, kao u primjeru [[Aneksija|pripojenja]] (aneksije) susjednim državama – tako je [[Transilvanija]] pripojena [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Nakon kraja II. svjetskog rata raspalo se Osmansko Carstvo, ali narodi izvan [[Turska|Turske]] nisu ostvarili potpuni suverenitet: prema mandatima [[Liga naroda|Lige Naroda]] koja je ocijenila da ti narodi nisu još u stanju upravljati sami svojim poslovima, stvoren je niz ovisnih država kojima su upravljale europske sile – ratne pobjednice: Francuska (u pogledu Tunisa, Sirije i Libanona), Velike Britanije (Egipat, Jordan, Irak, Kuvajt i dr.) i Italije (Albanija). [[Irski rat za nezavisnost]] 1919. – 1921. prethodio je odcjepljenju [[Irska|Republike Irske]] od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Nakon II. svjetskog rata, proces [[Dekolonizacija|dekolonizacije]] je postupno zahvatio skoro sve ranije kolonije u Africi, Aziji i Oceaniji, koje su se redom oslobađale od vlasti svojih prekomorskih zemalja-matica. U mnogim slučajevima je to ostvareno tek nakon ratova za oslobođenje – tako primjerice u slučajevima [[Mozambik|Mozambika]], [[Angola|Angole]], [[Vijetnam|Vijetnama]], [[Alžir|Alžira]], [[Indonezija|Indonezije]]. U drugim slučajevima su kolonijalna carstva dala slobodu dotadašnjim kolonijama nekoliko godina nakon što su uspješno slomile ustanke koji su podizani radi odcjepljenja – tako u slučajevima [[Kenija|Kenije]] i [[Malezija|Malezije]]. Godine 1991. raspao se [[SSSR]], a od njega su se mirno odcijepile države [[Armenija]], [[Azerbajdžan]], [[Estonija]], [[Gruzija]], [[Kazahstan]], [[Latvija]], [[Litva]], [[Kirgistan]], [[Moldavija]], [[Rusija]], [[Tadžikistan]], [[Turkmenistan]], [[Ukrajina]], [[Uzbekistan]] i [[Bjelorusija]]. Sam raspad SSSR-a je protekao mirno, ali s vremenom je uslijedio niz sporova i ratova oko teritorija, koji su uključivali te nove države.<ref>[https://storymaps.arcgis.com/stories/dc0066e1a29c4ad688792a29329b3127 "Resurgence of Territorial Conflicts in the Post-Soviet Era"], Maria Bordonaro, "Storymaps". Pistupljeno 25. studenog 2024 </ref> 1993. godine se Čehoslovačka mirno razdvojila na [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]]. Nakon odvajanja [[Slovenija|Slovenije]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], Srbija je [[Ratovi na području bivše Jugoslavije|zaratila s tim državama]]. Odvajanje [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] je međutim proteklo mirno. Srbija je tada i dalje nastupala kao [[Savezna Republika Jugoslavija]]. Slijedom toga, Srbija ocjenjuje tadašnje odcjepljenje drugih bivših Jugoslavenskih republika secesijom. Međunarodna zajednica podržala je rezultate [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]], te je zauzela stajalište da granice bivših federalnih jedinca Jugoslavije imaju ostati, sada kao međunarodne granice. Također međunarodna zajednica smatra da se nove države nisu odcijepile od SFR Jugoslavije, nego da se SFR Jugoslavija raspala – [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], kao federacija koja se sastojala od Srbije i Crne gore, samo je jedna od država nastalih raspadom SFRJ i nije istovjetna SFRJ.<ref>[https://history.state.gov/countries/kingdom-of-yugoslavia "A GUIDE TO THE UNITED STATES' HISTORY OF RECOGNITION, DIPLOMATIC, AND CONSULAR RELATIONS, BY COUNTRY, SINCE 1776: KINGDOM OF SERBIA/YUGOSLAVIA"], službene stranice U.S Department of State (Office of the Historian). Pristupljeno 25. studenog 2024.</ref> U svibnju 2006. pučanstvo [[Crna Gora|Crne Gore]] većinski je izrazilo želju za suverenom državom. Raspad zajednice sa Srbijom mirno je proveden. Nakon dva građanska rata ([[1955.]] – [[1972.]] i [[1983.]] – [[2005.]]), mirovnim ugovorom iz 2005. god. je [[Južni Sudan]] dobio pravo da 2011. god. održi referendum o odcjepljenju od [[Sudan|Sudana]]; 2011. je odcjepljenje i realizirano. == Trenutačni primjeri == U zapadnoj Europi pokreti za neovisnost postoje u [[Škotska|Škotskoj]], [[Katalonija|Kataloniji]], [[Baskija|Baskiji]] i [[Belgija|Belgiji]]. Donekle slična je situacija s rusofonim [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovljem]] u Moldaviji, [[Južna Osetija|Južnom Osetijom]] i [[Abhazija|Abhazijom]] u Gruziji – kojima je živa želja za odcjepljenjem od država čijim ih dijelom smatra međunarodna zajednica i za pripojenje Rusiji (koja u njima drži svoje vojne snage i koja se brine za njihovu gospodarsku i drugu održivost); u međuvremenu se iznose tvrdnje o vlastitoj neovisnosti. Slična je situacija s [[Luganska Narodna Republika|Luhanskom Narodnom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Narodom Republikom]] te s [[Krim|Krimom]], koje međunarodna zajednica smara dijelom Ukrajine unatoč tomu što su ruske vlasti proglasile pripajanje tih teritorija [[Rusija|Ruskoj Federaciji]]. [[Gorski Karabah]] je još početkom 1990-ih godina uz potporu [[Armenija|Armenije]] proglasio odcjepljenje od [[Azerbajdžan|Azerbejdžana]], da bi 2023. godine Azerbajdžan uspio vojnom silom reintegrirati taj teritorij. Aktivni pokreti za neovisnost postoje trenutačno između ostalog u [[Kurdistan|kurdskim područjima]] od [[Turska|Turske]] i [[Irak]]a do [[Iran]]a, [[Tibet]]u i [[Ujguristan]]u (još: Istočni Turkistan, kineski Xinjiang), [[Čečenija|Čečeniji]] i [[Quebec]]u. [[Republika Srpska]] teži neovisnosti od [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. U Africi postoji niz separatističkih pokreta, koji nastoje dovesti u pitanje granice sadašnjih država koje su u pravilu u 19. i 20. stoljeću uspostavile kolonijalne sile, već prema podjelama svojih kolonijalnih posjeda i drugim geopolitičkim prosudbama.<ref>[https://academic.oup.com/afraf/article-abstract/118/472/597/5540977 "Secessionism in African politics: aspiration, grievance, performance, disenchantment"], Yusuf SErunkuma, 30. srpnja 2019. (knjiga)</ref> == Povezani članak == *[[Raspad države]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Međunarodno pravo]] owdztgrth8jyyvu29qpofh63qprs119 Dražen Dalipagić 0 328214 7431079 7113800 2026-04-16T20:23:10Z ~2026-23353-98 358104 7431079 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Dražen Dalipagić |slika = Dalipagic.JPG |slika_širina = |slika_opis = |država = |nadimak = Praja |datum_rođenja = [[27. studenoga]] [[1951.]] |mjesto_rođenja = [[Mostar]] |datum_smrti =[[25. siječnja]] [[2025.]] |mjesto_smrti = [[Beograd]] |pozicija = krilo |visina = 197 cm |težina = 95 kg |sveučilište = |draft = |karijera = |liga = |klub = |broj = |bivši_klubovi = |nagrade = |medalje = }} '''Dražen Dalipagić''' ([[Mostar]], [[27. studenoga]] [[1951.]] – [[Beograd]],<ref>{{Citiranje weba|last=B.T.|date=2025-01-25|title=Preminuo Dražen Dalipagić: Otišla je legenda svjetske košarke|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/preminuo-drazen-dalipagic-otisla-je-legenda-svjetske-kosarke-20250125|access-date=2025-01-25|website=tportal.hr|language=hr}}</ref> [[25. siječnja]] [[2025.]]),<ref>{{Citiranje weba|date=2025-01-25|title=Umro je Dražen Dalipagić, jedan od najboljih jugoslavenskih košarkaša svih vremena|url=https://www.index.hr/sport/clanak/umro-je-drazen-dalipagic-jedan-od-najboljih-jugoslavenskih-kosarkasa-svih-vremena/2636092.aspx|access-date=2025-01-25|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> [[BiH|srpski]] je [[košarkaš]] i trener koji je najveći dio igračke karijere napravio u Srbiji, čiji je bio državljanin. Bivši je [[jugoslavenska košarkaška reprezentacija|državni]] reprezentativac. Igrač je među [[50 osoba koje su najviše pridonijele Euroligi]] i među [[50 najvećih igrača (FIBA)|FIBA-inih najvećih 50 igrača]]. [[Dodatak:Popis članova Košarkaške Kuće slavnih|Članom]] je [[Košarkaška Kuća slavnih|košarkaške Kuće slavnih]] od [[10. rujna]] [[2007.]] godine. == Životopis == Rodio se u Mostaru. Ondje je završio osnovnu i srednju školu. U Beogradu je išao u Višu pedagošku školu, a vojsku je odslužio 1979. godine. Otac je košarkaša [[Davorin Dalipagić|Davorina Dalipagića]]. == Športska karijera == Košarku je zaigrao s 19 godina. Već za dvije godine je zaigrao za reprezentaciju. Igrao je za beogradski [[KK Partizan Beograd|Partizan]] (1971. – 78., 1979. – 80., 1981. – 82.), venecijanski [[Reyer Venezia Mestre|Reyer]] 1980. – 1981. i (''Giomo'') 1985. – 1988., madridski [[Real Madrid Baloncesto|Real]] 1982. – 1983. godine, udinski [[Associazione Pallacanestro Udinese|Udine]] 1983. – 1985., veronski [[Scaligera Basket Verona|Glaxo]] 1988. – 1989. i [[KK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]] 1990. – 1991. godine. Igrajući za Reyer 1981./82. postizao je u prosjeku 42,9 koševa po utakmici, u vrijeme dok trica nije bila uvedena. 25. siječnja 1987. postavio je rekord talijanske A1 lige po broju koševa na utakmici. To je bilo protiv Dietora iz Bologne, kad je postigao 70 koševa.<ref>Almanacco illustrato del basket 1990. Panini, Modena, 1989, str. 26. </ref> Igrajući za Jugoslaviju sudjelovao je na europskom prvenstvu 1973., 1975., 1977., 1979., 1981., 1983., svjetskim prvenstvima 1974., 1978., 1982., 1986. i Olimpijskim igrama 1976., 1980., 1984. godine. Ukupno je odigrao 243 utakmice od 1973. do 1986. godine. Osvojio je na svjetskim prvenstvima zlato 1978., srebro 1974. te bronce 1982. i 1986. godine. Na Olimpijskim je igrama osvojio zlato 1980., srebro 1976. te broncu 1984. godine. Na europskim je prvenstvima osvojio zlato 1973., 1975. i 1977, srebro 1981. te broncu 1979. godine. Na Mediteranskim je igrama osvojio zlato 1975. godine. Proglašen je za najboljeg košarkaša europskog prvenstva 1977. Za najboljeg košarkaša u Europi proglašen je 1977., 1978. i 1980. godine. Beogradski športski list Sport proglasio ga je za najboljeg športaša u Jugoslaviji dodijelivši mu svoju nagradu [[Zlatna značka (Sport)|Zlatna značka]] 1978. godine. Talijanski košarkaški list Superbasket mu je dvaput dodijelio nagradu [[Mr. Europa]] 1977. i 1978. godine, nagradu namijenjenu najboljem europskom košarkašu, bez obzira na to igra li u Europi ili ne. 1980. je godine dobio košarkašku nagradu [[Euroscar]]. Trenirao je od 1992. do 1996. [[Nuova Pallacanestro Gorizia|Gorizianu]], 1997. – 1998. skopski [[MZT Skopje|MZT]] te od 2000. do 2001. Astra banku. == Izvori i vanjske poveznice == {{izvori}} * [http://radiosarajevo.ba/novost/132965/drazen-dalipagic-70-poena-na-mecu-kuca-slavnih-i-jos-ponesto-video Dražen Dalipagić - 70 poena na meču, Kuća slavnih i još ponešto (VIDEO)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308035419/http://radiosarajevo.ba/novost/132965/drazen-dalipagic-70-poena-na-mecu-kuca-slavnih-i-jos-ponesto-video |date=8. ožujka 2016. }}, pristupljeno 29. listopada 2015. godine {{GLAVNIRASPORED:Dalipagić, Dražen}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši]] [[Kategorija:Srpski košarkaški treneri]] [[Kategorija:Košarkaši KK Partizana]] [[Kategorija:Košarkaši Crvene zvezde]] [[Kategorija:Niska krila]] [[Kategorija:Životopisi, Mostar]] lpm6cme4bmxw0bq5vpdnfij8oik10id 7431082 7431079 2026-04-16T20:26:50Z Etiktov 253954 Popravak 7431082 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Dražen Dalipagić |slika = Dalipagic.JPG |slika_širina = |slika_opis = |država = |nadimak = Praja |datum_rođenja = [[27. studenoga]] [[1951.]] |mjesto_rođenja = [[Mostar]] |datum_smrti =[[25. siječnja]] [[2025.]] |mjesto_smrti = [[Beograd]] |pozicija = krilo |visina = 197 cm |težina = 95 kg |sveučilište = |draft = |karijera = |liga = |klub = |broj = |bivši_klubovi = |nagrade = |medalje = }} '''Dražen Dalipagić''' ([[Mostar]], [[27. studenoga]] [[1951.]] – [[Beograd]],<ref>{{Citiranje weba|last=B.T.|date=2025-01-25|title=Preminuo Dražen Dalipagić: Otišla je legenda svjetske košarke|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/preminuo-drazen-dalipagic-otisla-je-legenda-svjetske-kosarke-20250125|access-date=2025-01-25|website=tportal.hr|language=hr}}</ref> [[25. siječnja]] [[2025.]])<ref>{{Citiranje weba|date=2025-01-25|title=Umro je Dražen Dalipagić, jedan od najboljih jugoslavenskih košarkaša svih vremena|url=https://www.index.hr/sport/clanak/umro-je-drazen-dalipagic-jedan-od-najboljih-jugoslavenskih-kosarkasa-svih-vremena/2636092.aspx|access-date=2025-01-25|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> bio je [[Srbija|srpski]]<ref>{{Citiranje weba|title=Dalipagić poručio Novoselu: Ja sam građanin Srbije!|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=358270|access-date=2026-04-16|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> [[košarkaš]] i trener rođen u BiH koji je najveći dio igračke karijere proveo u Srbiji čijim je bio državljaninom. Bivši je [[jugoslavenska košarkaška reprezentacija|državni]] reprezentativac. Igrač je među [[50 osoba koje su najviše pridonijele Euroligi]] i među [[50 najvećih igrača (FIBA)|FIBA-inih najvećih 50 igrača]]. [[Dodatak:Popis članova Košarkaške Kuće slavnih|Članom]] je [[Košarkaška Kuća slavnih|košarkaške Kuće slavnih]] od [[10. rujna]] [[2007.]] godine. == Životopis == Rodio se u Mostaru. Ondje je završio osnovnu i srednju školu. U Beogradu je išao u Višu pedagošku školu, a vojsku je odslužio 1979. godine. Otac je košarkaša [[Davorin Dalipagić|Davorina Dalipagića]]. == Športska karijera == Košarku je zaigrao s 19 godina. Već za dvije godine je zaigrao za reprezentaciju. Igrao je za beogradski [[KK Partizan Beograd|Partizan]] (1971. – 78., 1979. – 80., 1981. – 82.), venecijanski [[Reyer Venezia Mestre|Reyer]] 1980. – 1981. i (''Giomo'') 1985. – 1988., madridski [[Real Madrid Baloncesto|Real]] 1982. – 1983. godine, udinski [[Associazione Pallacanestro Udinese|Udine]] 1983. – 1985., veronski [[Scaligera Basket Verona|Glaxo]] 1988. – 1989. i [[KK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]] 1990. – 1991. godine. Igrajući za Reyer 1981./82. postizao je u prosjeku 42,9 koševa po utakmici, u vrijeme dok trica nije bila uvedena. 25. siječnja 1987. postavio je rekord talijanske A1 lige po broju koševa na utakmici. To je bilo protiv Dietora iz Bologne, kad je postigao 70 koševa.<ref>Almanacco illustrato del basket 1990. Panini, Modena, 1989, str. 26. </ref> Igrajući za Jugoslaviju sudjelovao je na europskom prvenstvu 1973., 1975., 1977., 1979., 1981., 1983., svjetskim prvenstvima 1974., 1978., 1982., 1986. i Olimpijskim igrama 1976., 1980., 1984. godine. Ukupno je odigrao 243 utakmice od 1973. do 1986. godine. Osvojio je na svjetskim prvenstvima zlato 1978., srebro 1974. te bronce 1982. i 1986. godine. Na Olimpijskim je igrama osvojio zlato 1980., srebro 1976. te broncu 1984. godine. Na europskim je prvenstvima osvojio zlato 1973., 1975. i 1977, srebro 1981. te broncu 1979. godine. Na Mediteranskim je igrama osvojio zlato 1975. godine. Proglašen je za najboljeg košarkaša europskog prvenstva 1977. Za najboljeg košarkaša u Europi proglašen je 1977., 1978. i 1980. godine. Beogradski športski list Sport proglasio ga je za najboljeg športaša u Jugoslaviji dodijelivši mu svoju nagradu [[Zlatna značka (Sport)|Zlatna značka]] 1978. godine. Talijanski košarkaški list Superbasket mu je dvaput dodijelio nagradu [[Mr. Europa]] 1977. i 1978. godine, nagradu namijenjenu najboljem europskom košarkašu, bez obzira na to igra li u Europi ili ne. 1980. je godine dobio košarkašku nagradu [[Euroscar]]. Trenirao je od 1992. do 1996. [[Nuova Pallacanestro Gorizia|Gorizianu]], 1997. – 1998. skopski [[MZT Skopje|MZT]] te od 2000. do 2001. Astra banku. == Izvori i vanjske poveznice == {{izvori}} * [http://radiosarajevo.ba/novost/132965/drazen-dalipagic-70-poena-na-mecu-kuca-slavnih-i-jos-ponesto-video Dražen Dalipagić – 70 poena na meču, Kuća slavnih i još ponešto (VIDEO)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308035419/http://radiosarajevo.ba/novost/132965/drazen-dalipagic-70-poena-na-mecu-kuca-slavnih-i-jos-ponesto-video |date=8. ožujka 2016. }}, pristupljeno 29. listopada 2015. godine {{GLAVNIRASPORED:Dalipagić, Dražen}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši]] [[Kategorija:Srpski košarkaški treneri]] [[Kategorija:Košarkaši KK Partizana]] [[Kategorija:Košarkaši Crvene zvezde]] [[Kategorija:Niska krila]] [[Kategorija:Životopisi, Mostar]] m6uizwb56p5ku9uw1tmufqic37fled6 Nagrada César 0 328742 7431364 6217418 2026-04-17T09:38:25Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Francuske umjetničke nagrade|Francuske umjetničke nagrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431364 wikitext text/x-wiki '''Nagrada César''' ({{fra.|César du cinéma français}}) je [[francuska]] nacionalna [[film]]ska nagrada. Ustanovljena je [[1975.]] godine. Nominacije predlažu članovi ''Akademije umjetnosti i filmskih tehnika'' ([[Francuski jezik|fra.]] ''Académie des arts et techniques du cinéma''), a svečanost dodjele održava se u ''Théâtre du Châtelet'' u [[Pariz]]u svake veljače. Naziv nagrade dolazi od kipara [[César Baldaccini|Césara Baldaccinija]] (1921 – 1998). Trofeji su stvarne skulpture umjetnika. Nagrada César smatra se francuskim ekvivalentom američkog [[Oscar]]a. ==Vanjske poveznice== *[http://www.academie-cinema.org/ Službena stranica] *[http://www.imdb.com/event/ev0000157/ Nagrada César na IMDb-u] [[Kategorija:Filmske nagrade|César]] [[Kategorija:Francuska filmska umjetnost|César]] [[Kategorija:Francuske umjetničke nagrade]] skirz29z9jf7gou4kg4rmqhmhwq5l55 Nagrada Galerije Forum 0 331545 7431393 7330208 2026-04-17T09:53:13Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Likovna kritika u Hrvatskoj]]; +[[Kategorija:Hrvatske umjetničke nagrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431393 wikitext text/x-wiki '''Nagrada Galerije Forum''' je [[hrvatska]] likovna nagrada [[Galerija Forum|Galerije Forum]] koja djeluje pri [[KIC]]-u. Utemeljena je [[2001.]] godine. Dodjeljuje ju se godišnje likovnom stvaratelju za uspješno realiziranu samostalnu izložbu u prethodnoj godini. Tom se Nagradom također želi promicati one likovne vrijednosti koje Galerija koncepcijski i provodi u svojemu prostoru. Nagradu čine pisani dokument te 10.000 kuna.<ref name="KIC2009.">[http://www.kic.hr/galerija_forum.php?ID=91&p=8 KIC]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Dobitnici i dobitnice == *2001.: slikar [[Edo Murtić]]<ref name="SD 2010.">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/88676/Default.aspx Slobodna Dalmacija] (H): Borisu Bučanu nagrada Galerije Forum za 2009. godinu </ref> *2002.: [[Ivan Lovrenčić]]<ref name="arhitekti">[http://www.arhitekti.hr/dodjela-godisnje-nagrade-galerije-forum.aspx Arhikekti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304104330/http://www.arhitekti.hr/dodjela-godisnje-nagrade-galerije-forum.aspx |date=4. ožujka 2016. }} Portal hrvatskih arhitekata</ref> *2003.: slikar i grafičar [[Vatroslav Kuliš]]<ref name="kula">[http://www.galerija-kula.hr/hr/slikar/18/Vatroslav-Kulis.aspx Galerija Kula] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130222080256/http://www.galerija-kula.hr/hr/slikar/18/Vatroslav-Kulis.aspx |date=22. veljače 2013. }} Vatroslav Kuliš</ref> *2004.: [[Miroslav Šutej]] za svoju samostalnu izložbu «Prekrivene oči» u [[Umjetnički paviljon|Umjetničkom paviljonu]].<ref>[http://www.kic.hr/galerija_forum.php?p=24&ID=39 KIC]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> *2005.: [[Ljubo Ivančić]] *2006.: [[Joško Eterović]], za retrospektivnu izložbu Od Prekinute linije do Mutacija, 1970. – 2006. u riječkom [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti|Muzeju moderne i suvremene umjetnosti]]<ref>[http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=12827 Culturenet] (HINA)</ref> *2007.: [[Đuro Seder]] za njegovu samostalnu izložbu ''Lica beskonačnog'' u [[Galerija Klovićevi dvori|Galeriji Klovićevim dvorima]]. Komisija za dodjelu: [[Milan Bešlić]] i dr.<ref>[http://dalje.com/hr-scena/djuro-seder-dobitnik-nagrade-galerije-forum/114862 Dalje.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211021055026/http://dalje.com/hr-scena/djuro-seder-dobitnik-nagrade-galerije-forum/114862 |date=21. listopada 2021. }} Đuro Seder dobitnik Nagrade Galerije Forum</ref> *2008.: slikar [[Petar Barišić]], za samostalnu izložbu Bijelo u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. Komisija za dodjelu: Milan Bešlić, Stanko Jančić ugen Kokot, Tonko Maroević i Igor Zidić,<ref name="KIC2009."/> *2009.: slikar i dizajner [[Boris Bučan]], za izložbu "Portreti postavljenu u [[Galerija Prsten|Galeriji Prsten]] HDLU. Komisija za dodjelu: [[Milan Bešlić]] (predsjednik), [[Eugen Kokot]], [[Ante Kuduz (slikar)|Ante Kuduz]], [[Tonko Maroević]] i [[Igor Zidić]].<ref name="SD 2010."/> *2010.: kipar [[Kuzma Kovačić]] za izložbu u splitskoj [[Galerija umjetnina|Galeriji umjetnina]].<ref>[http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=35083 Culturenet] (M.K., 18.01.2011): Dodjela Nagrade Galerije Forum za 2010. godinu</ref> *2011.: kipar [[Petar Dolić]] i arhitekt [[Petar Zaninović]] za [[Spomenik hrvatske pobjede Oluja '95]] u Kninu.<ref name="Hrvatsko slovo 2012.">Iz dana u dan. Dodijeljena "Trnina" (HINA/HS), [[Hrvatsko slovo]], 27. siječnja 2012., str. 2.</ref> Komisija za dodjelu: Milan Bešlić (predsjednik), [[Stanko Jančić]], Eugen Kokot, Tonko Maroević i Igor Zidić.<ref name="arhitekti"/> *2012.: == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kultura u Zagrebu]] [[Kategorija:Likovne nagrade]] [[Kategorija:Likovna kritika u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatske umjetničke nagrade]] 4stxa96p0d1l0fr5yxbbv8jx9b0wdgi Matko Trebotić 0 333419 7431051 6109701 2026-04-16T19:35:16Z Divna Jaksic 974 infookvir 7431051 wikitext text/x-wiki {{Infookvir likovni umjetnik | ime = Matko Trebotić | period = | slika = Trebotic Matko.jpg | veličina = | opis = | rođenje = [[13. siječnja]] [[1935.]] | mjesto rođenja = [[Milna (općina)|Milna]], [[Brač]] | smrt = | mjesto smrti = | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | vrsta = Slikar | praksa = | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = }} '''Matko Trebotić''', ([[Milna (općina)|Milna]], [[Brač]], [[13. siječnja]] [[1935.]]) [[hrvatsko slikarstvo|hrvatski]] [[slikar]]. == Životopis == Osnovnu školu pohađao je u Milni i [[Split]]u. Maturirao je u splitskoj Klasičnoj gimnaziji, a diplomirao [[1961.]] godine na beogradskom Arhitektonskom fakultetu. Tijekom [[1971.]] i [[1972.]] godine pohađao je u [[Essen]]u kod profesora Hermanna Schardta kao Meisterschüler poznatu [[Folkwangschule]]. Od 1970. intenzivno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu na više od stotinu samostalnih i tri stotine skupnih [[Izložba|izložaba]]. O njegovom je djelu tiskano više [[monografija]], a radovi mu se nalaze u mnogim domaćim i stranim zbirkama i [[muzej]]ima. Za kazališta u Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Šibeniku oslikao je svečane zastore kao jedinstveni projekt nazvan “[[Jadranski poliptih]]”. == Vanjske poveznice == *[http://www.trebotic.com trebotic.com] {{GLAVNIRASPORED:Trebotić, Matko}} [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Životopisi, Milna]] a77szif13958q5hzf4e75kowegy5dfp Abraham Ortelius 0 334199 7431067 6211086 2026-04-16T20:03:13Z Divna Jaksic 974 infookvir 7431067 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Abraham Ortelius | slika = Abraham Ortelius Color.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[14. travnja]] [[1527.]] | mjesto_rođenja = [[Antwerpen]], [[Nizozemska]] | datum_smrti = [[28. lipnja]] [[1598.]] | mjesto_smrti = [[Antwerpen]], [[Nizozemska]] | prebivalište = | narodnost = [[Flamanci|Flamanac]] | etnicitet = | državljanstvo = | religija = | poznat_po = "Prikaz svijeta " - prvi moderni [[atlas]] | polje = Kartografija, zemljopis, matematika | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} [[Datoteka:Abraham Ortelius Map of Europe.jpg|mini|desno|200px|<center>{{lat icon}} ''Europae''<br>(''Theatrum Orbis Terrarum'', [[1570.]])]] '''Abraham Ortelius''' ([[Antwerpen]], [[14. travnja]] [[1527.]] − [[28. lipnja]] [[1598.]]), [[Flamanci|flamanski]] [[kartograf]], [[zemljopisac]] i [[matematičar]]. Ostao je upamćen po izradi prvog modernog [[Atlas (kartografija)|atlasa]] pod nazivom „Prikaz [[svijet]]a” ([[Latinski jezik|lat.]] ''Theatrum Orbis Terrarum''), izdanog [[1570.]] godine u [[Antwerpen]]u. Sastojao se od 70 [[zemljovid]]a među kojima su prikazani i [[Hrvatska|hrvatski]] krajevi. Od [[1575.]] godine dvorio je [[Španjolska|španjolskog]] kralja [[Filip II., španjolski kralj|Filipa II.]] Ortelius u svom djelu navodi da su „[[Amerika|Amerike]] otrgnute od [[Europa|Europe]] i [[Afrika|Afrike]] serijom [[potres]]a i [[poplava]]” što određeni stručnjaci tumače pretečom [[Teorija|teorije]] o [[Pomicanje kontinenata|pomicanju kontinenata]] odnosno [[Tektonika ploča|tektonici ploča]]. == Poveznice == * ''[[Theatrum Orbis Terrarum]]'' * [[Povijest kartografije]] == Literatura == * {{hrv icon}} [[Opća i nacionalna enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=40039&upit=Abraham%20Ortelius&tip= ''Abraham Ortelius'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * {{eng icon}} [[Encyclopædia Britannica]]: [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/433313/Abraham-Ortelius ''Abraham Ortelius''] ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Abraham Ortelius |commonscathr = Abraham Ortelius }} {{GLAVNIRASPORED:Ortelius, Abraham}} [[Kategorija:Belgijski znanstvenici‎]] [[Kategorija:Kartografi]] afkupdcp6cntmgbh552bxtkl8rra1cv Acacia acoma 0 336434 7430979 7033745 2026-04-16T15:36:29Z Zeljko 1196 7430979 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Acacia acoma'' | slika = Acacia acoma.jpg | slika_opis = Acacia acoma | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Leguminosae]] | genus = [[Acacia]] | species = ''A. acoma'' | subspecies = | dvoimeno = ''Acacia acoma'' | dvoimeno_autorstvo = [[Bruce Roger Maslin|Maslin]] | karta_raspon = Acacia acomaDistMap9.png }} '''Acacia acoma''', jedna od preko 1.300 vrsta [[akacija]], porodica [[Fabaceae]], razred [[Magnoliopsida]]. Raste na jugozapadu države [[Zapadna Australija]], gdje je domorodna, u regijama [[Avon Wheatbelt]], [[Coolgardie]], [[Mallee]]. Otporna, skromnih zahtjeva i prilagođena teškim, suhim uvjetima.<ref>[http://florabase.dec.wa.gov.au/browse/profile/16107 Acacia acoma Maslin]</ref> višegodišnji [[grm]].<ref>[http://www.ildis.org/LegumeWeb?version~10.01&LegumeWeb&tno~23245 Acacia acoma]</ref> == Opis == Acacia acoma je vrsta bagrema iz porodice mahunarki (Fabaceae). To je nizak grm ili malo stablo (Naraste oko 0.5-3m visine.), tipično za sušna područja Australije. Kao i mnoge akacije, nema klasične listove nego filodije (spljoštene lisne peteljke koje izgledaju kao listovi). [[Listovi]] (filodiji): uski, kožasti, prilagođeni suši. Od [[kolovoz]]a do [[rujan|rujna]] cvate žutim [[cvijet]]om. Cvjetovi: sitni, skupljeni u kuglaste ili klasaste cvatove. [[Plod]]: mahuna sa [[sjemenka]]ma (tipično za mahunarke). Stanište: suhi i polusuhi dijelovi Australije. Prilagodbe: dobro podnosi sušu i siromašna tla. == Sinonimi == * ''Racosperma acomum'' <small>(Maslin) Pedley</small> in Austrobaileya 6: 447 (2003) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Akacija]] [[Kategorija:Flora Zapadne Australije]] [[Kategorija:Endemska flora Australije]] l2damdroqh40figaqqsjusuphz2xnax Predložak:Infookvir biskup 10 337359 7431229 7428508 2026-04-17T01:26:50Z PonoRoboT 259157 [[Modul:Datum i dob]] 7431229 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="text-align:left;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; background-color: #800080; color:white; padding: 12px 5px;" | <span style="font-size: 125%; font-weight: bold; display: block; margin-bottom: 5px;">{{#switch: {{{oslovljavanje|}}} | Sveti = [[Svetac|<span style="color:white;">Sveti</span>]] | Blaženi = [[Blaženik|<span style="color:white;">Blaženi</span>]] | Časni sluga Božji = [[Sluga Božji|<span style="color:white;">Časni sluga Božji</span>]] | Sluga Božji = [[Sluga Božji|<span style="color:white;">Sluga Božji</span>]] | #default = [[Biskup|<span style="color:white;">Njegova Preuzvišenost</span>]] }}</span><span style="font-size: 155%; font-weight: bold; line-height: 1.2em; display: block;">{{{ime_biskupa}}}</span> |- {{#if:{{{titula|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}} colspan="2" style="text-align:center; padding-top:3px;" {{!}} {{{titula}}} {{!}}- }} {{#if:{{{slika|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}} colspan="2" style="text-align: center; {{#if:{{{grb|}}}{{{geslo|}}}|border-bottom: 1px solid #DDDDDD;}}" {{!}} [[Slika:{{{slika}}}|{{{slika_širina|200px}}}|{{{slika_opis|}}}]]<br /><small><div style="text-align:center">{{{slika_opis|}}}</div></small> {{!}}- }} {{#if:{{{grb|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}} colspan="2" style="text-align: center; {{#if:{{{geslo|}}}|border-bottom: 1px solid #DDDDDD;}}" {{!}} {{{grb}}}<br /><small><div style="text-align:center">{{{grb_opis|}}}</div></small> {{!}}- }} {{#if:{{{geslo|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}} colspan="2" style="text-align: center;" {{!}} <small>'''{{{geslo}}}'''</small> {{!}}- }} {{#if:{{{titula|}}}{{{slika|}}}{{{slika_širina|}}}{{{slika_opis|}}}{{{grb|}}}{{{grb_opis|}}}{{{geslo|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}} colspan="2" style="text-align:center; background-color:#800080; padding-top:3px;" {{!}} {{!}}- }} {{#if: {{{datum_rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Rođen {{!}} {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum_rođenja}}}|{{{datum_smrti|}}}}}<br />{{{mjesto_rođenja|}}} {{!}}- }} {{#if: {{{datum_smrti|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Umro {{!}} {{#invoke:Datum i dob|death|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti}}}}}<br />{{{mjesto_smrti|}}} {{!}}- }} {{#if: {{{svećenik|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Zaređen&nbsp;za&nbsp;svećenika {{!}} {{{svećenik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{biskup|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Zaređen&nbsp;za&nbsp;biskupa {{!}} {{{biskup}}} {{!}}- }} {{#if: {{{nacionalnost|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Nacionalnost {{!}} {{{nacionalnost}}} {{!}}- }} {{#if: {{{služba|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Služba {{!}} {{{služba}}} {{!}}- }} {{#if: {{{prethodne_službe|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Prethodne službe {{!}} {{{prethodne_službe}}} {{!}}- }} {{#if: {{{počasti_u_njegovo_ime|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! Počasti {{!}} {{{počasti_u_njegovo_ime}}} {{!}}- }} !colspan="2" style="font-variant-caps:all-small-caps; font-weight:bold; text-align:center; background-color: #800080;"|[[Normativni nadzor|<span style="color:white;">Normativni nadzor</span>]] |- ! colspan="2" style="font-variant-caps:all-small-caps; font-weight:bold; font-size:94%; text-align:center;" | <div class="plainlinks" style="font-variant-caps:all-small-caps; font-weight:bold; font-size:94%; text-align:center;"> {{hlist |{{if then show|{{#if:{{NAMESPACE}}||{{#invoke:Wikidata|pageId}}}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|Wikipodatci}}|[https://www.wikidata.org/wiki/| <span style{{=}}"color:#aaa">wiki</span>podatci]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P373}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|wikislike}}|[https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:| <span style{{=}}"color:#aaa">wiki</span>slike]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P935}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|wikigalerija}}|[https://commons.wikimedia.org/wiki/| <span style{{=}}"color:#aaa">wiki</span>galerija]}} }} {{hlist |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P214}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|VIAF}}|[https://viaf.org/viaf/| VIAF]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P7982}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|HE}}|[https://enciklopedija.hr/clanak/| HE]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P8581}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|HBL}}|[https://hbl.lzmk.hr/clanak/| HBL]}} |{{if then show|{{urlencode:{{#property:P1417}}|WIKI}}|{{#if:{{NAMESPACE}}|EB}}|[https://www.britannica.com/| EB]}} }}</div> {{!}}- {{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}} {{!}}- |- |colspan="2" style="text-align:center; background-color:#800080; padding-top:3px;"|'''[[Portal: Kršćanstvo|<span style="color:white;">Portal: Kršćanstvo</span>]]''' |- |colspan="2" style="text-align:center; background-color:#800080; padding-top:3px;"|'''[[Portal: Životopis|<span style="color:white;">Portal o životopisima</span>]]''' |}<noinclude> == Uporaba == Ovaj infookvir može biti dodan metodom kopiranja i lijepljenja predloška iz donjeg okvira u vaš članak. <div style="width:250px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;"> <pre> {{Infookvir biskup | ime_biskupa = | slika = | slika_širina = | slika_opis = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | svećenik = | biskup = | nacionalnost = | titula = | služba = | prethodne_službe = | počasti_u_njegovo_ime = | grb = | geslo = }} </pre> </div> <div style="clear: both;"></div> [[Kategorija: Religijski infookviri|biskup]] [[Kategorija: Biografski infookviri|biskup]] ryfgsx8qd7pqo5cx40f4eqc07t59z24 Caulerpa 0 338587 7431264 6708024 2026-04-17T06:24:54Z ~2026-23612-50 358128 7431264 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Caulerpa'' | slika = Caulerpa prolifera.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis = ''Caulerpa prolifera'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Chlorophyta]] | classis = [[Ulvophyceae]] | ordo = [[Bryopsidales]] | familia = [[Caulerpaceae]] | genus = '''''Caulerpa''''' | genus_autorstvo = [[Jean Vincent Félix Lamouroux|J.V. Lamouroux]], 1809. | tip_species = ''[[Caulerpa prolifera]]'' | tip_species_autorstvo = (Forsskål) J.V. Lamouroux, 1809.<ref name="WoRMS">[http://www.marinespecies.org/aphia.php?p=taxdetails&id=143816 Caulerpa J.V. Lamouroux, 1809] ''World Register of Marine Species.'' Retrieved 20.8.2011.</ref> | razdioba_stupanj = Vrste<ref name="Algaebase">{{cite web |url=http://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?id=8295 |publisher=AlgaeBase version 4.2 World-wide electronic publication, National University of Ireland, Galway |accessdate=2007-09-23 |title=Genus: ''Caulerpa'' taxonomy browser |author=Guiry, M.D. & Guiry, G.M. |year=2007}}</ref> | razdioba = Oko 86 vrsta }} '''''Caulerpa''''' je rod [[Zelene alge|zelenih algi]] iz porodice [[Caulerpaceae]], koje žive u toplim i umjereno toplim morima. == Izgled == Puzajuća [[stabljika]] je razgranata i za podlogu pričvršćena nitastim strukturama nalik korijenju. Prema svjetlu se iz stabljike razvijaju strukture slične listićima, koji ovisno o vrsti mogu biti različitog oblika. Ove alge su neobične po tome što se sastoje od samo jedne [[stanica|stanice]] koja ima mnogo [[stanična jezgra|staničnih jezgara]] i [[kloroplasti|kloroplasta]], pa su tako kaulerpe najveći jednostanični organizmi na svijetu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.brookscole.com/biology_d/templates/student_resources/0030270448_tobin/webbit/ch04-01.html |title=Arhivirana kopija |access-date=20. lipnja 2012. |archive-date=5. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120205142630/http://www.brookscole.com/biology_d/templates/student_resources/0030270448_tobin/webbit/ch04-01.html |url-status=dead }}</ref> Usred udaranja valova ili ugriza biljojeda mogu nastati oštećenja ovih algi. Na mjestu oštećenja stvara se citoplazmatski čep koji zatvara ranu i onemogućuje curenje [[citoplazma|citoplazme]]. == Razmnožavanje == Razmnožavaju se spolno i vegetativno. Vegetativno razmnožavanje odvija se otkidanjem i brzom regeneracijom dijelova alge. Pri spolnom razmnožavanju iz citoplazme se razvije vrlo velik broj mikroskopski sitnih [[gameta]]. U ranu zoru muške i ženske gamete izlaze iz roditeljske stanice, te se spajaju u [[zigota|zigotu]] koja tone na dno i razvija se u novu algu. Pritom roditeljska alga ugiba.Muške spolne stanice su toliko intezivne da se ženska stanica istog trenutka napravi plod. == Korištenje u prehrani == Neke vrste (posebno ''Caulerpa lentillifera'' i ''Caulerpa racemosa'') jedu se pod nazivima '''morsko grožđe''', '''zeleni kavijar''' i '''umi-budo''' u [[Okinawa|Okinawi]]. Imaju ljut okus. Jedu se u kuhinji [[Indonezija|Indonezije]], ponekad svježe, a ponekad premazane [[šećer]]om. Uzgajaju se u filipinskoj provinciji [[Cebu]], za domaću potrošnju, kao i za izvoz u [[Japan]]. == Vrste == [[Datoteka:Oval sea grapes, Caulerpa racemosa var clavifera, at 5 meters depth.jpg|thumb|desno|''[[Caulerpa racemosa]] var clavifera'', na 5 metara dubine]] [[Datoteka:Feather algae, Caulerpa sertularioides at 11 meters depth on ridge.jpg|thumb|right|Pernata, ''[[Caulerpa sertularioides]]'', na 11 metara dubine na grebenu]] Trenutno poznate vrste ovog roda su:<ref name="WoRMS"/><ref>[http://www.algaebase.org/search/genus/detail/?genus_id=32944&-session=abv4:AC1F05FF0798f1E726LlDEF76060 AlgaeBase] pristupljeno 11. ožujka 2019</ref> {{div col|cols=3}} # ''[[Caulerpa agardhii]]'' <small>Weber Bosse</small> # ''[[Caulerpa alternans]]'' <small>Womersley</small> # ''[[Caulerpa ambigua]]'' <small>Okamura</small> # ''[[Caulerpa andamanensis]]'' <small>(W.R.Taylor) Draisma, Prudhomme & Sauvage</small> # ''[[Caulerpa antoensis]]'' <small>Yamada</small> # ''[[Caulerpa articulata]]'' <small>Harvey</small> # ''[[Caulerpa ashmeadii]]'' <small>Harvey</small> # ''[[Caulerpa bartoniae]]'' <small>G.Murray</small> # ''[[Caulerpa bikinensis]]'' <small>W.R.Taylor</small> # ''[[Caulerpa biserrulata]]'' <small>Sonder</small> # ''[[Caulerpa brachypus]]'' <small>Harvey</small> # ''[[Caulerpa brownii]]'' <small>(C.Agardh) Endlicher</small> # ''[[Caulerpa buginensis]]'' <small>E.Verheij & Prud'homme van Reine</small> # ''[[Caulerpa cactoides]]'' <small>(Turner) C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa carruthersii]]'' <small>G.Murray</small> # ''[[Caulerpa chemnitzia]]'' <small>(Esper) J.V.Lamouroux</small> # ''[[Caulerpa cliftonii]]'' <small>Harvey</small> # ''[[Caulerpa constricta]]'' <small>I.R.Price, Huisman & Borowitzka</small> # ''[[Caulerpa corynephora]]'' <small>Montagne</small> # ''[[Caulerpa cupressoides]]'' <small>(Vahl) C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa cylindracea]]'' <small>Sonder</small> # ''[[Caulerpa delicatula]]'' <small>Grunow</small> # ''[[Caulerpa denticulata]]'' <small>Decaisne</small> # ''[[Caulerpa dichotoma]]'' <small>Svedelius</small> # ''[[Caulerpa diligulata]]'' <small>Kraft & A.J.K.Millar</small> # ''[[Caulerpa ellistoniae]]'' <small>Womersley</small> # ''[[Caulerpa elongata]]'' <small>Weber Bosse</small> # ''[[Caulerpa falcifolia]]'' <small>Harvey & Bailey</small> # ''[[Caulerpa faridii]]'' <small>Nizamuddin</small> # ''[[Caulerpa fastigiata]]'' <small>Montagne</small> # ''[[Caulerpa fergusonii]]'' <small>G.Murray</small> # ''[[Caulerpa filicoides]]'' <small>Yamada</small> # ''[[Caulerpa filiformis]]'' <small>(Suhr) Hering</small> # ''[[Caulerpa flexilis]]'' <small>J.V.Lamouroux ex C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa floridana]]'' <small>W.R.Taylor</small> # ''[[Caulerpa geminata]]'' <small>Harvey</small> # ''[[Caulerpa harveyi]]'' <small>F.Müller ex Harvey</small> # ''[[Caulerpa hedleyi]]'' <small>Weber Bosse</small> # ''[[Caulerpa heterophylla]]'' <small>I.R.Price, J.M.Huisman & M.A.Borowitzka</small> # ''[[Caulerpa hodgkinsoniae]]'' <small>J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa holmesiana]]'' <small>G.Murray</small> # ''[[Caulerpa integerrima]]'' <small>(Zanardini) M.J.Wynne, Verbruggen & D.L.Angel</small> # ''[[Caulerpa juniperoides]]'' <small>J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa kempfii]]'' <small>A.B.Joly & S.M.B.Pereira</small> # ''[[Caulerpa lagara]]'' <small>Carruthers, Walker & Huisman</small> # ''[[Caulerpa lamourouxii]]'' <small>(Turner) C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa lanuginosa]]'' <small>J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa lentillifera]]'' <small>J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa lessonii]]'' <small>Bory</small> # ''[[Caulerpa longifolia]]'' <small>C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa macra]]'' <small>(Weber Bosse) Draisma & Prud'homme</small> # ''[[Caulerpa macrodisca]]'' <small>Decaisne</small> # ''[[Caulerpa manorensis]]'' <small>Nizamuddin</small> # ''[[Caulerpa matsueana]]'' <small>Yamada</small> # ''[[Caulerpa megadisca]]'' <small>Belton & Gurgel</small> # ''[[Caulerpa mexicana]]'' <small>Sonder ex Kützing</small> # ''[[Caulerpa microphysa]]'' <small>(Weber Bosse) Feldmann</small> # ''[[Caulerpa murrayi]]'' <small>Weber Bosse</small> # ''[[Caulerpa nummularia]]'' <small>Harvey ex J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa obscura]]'' <small>Sonder</small> # ''[[Caulerpa okamurae]]'' <small>Weber Bosse</small> # ''[[Caulerpa oligophylla]]'' <small>Montagne</small> # ''[[Caulerpa opposita]]'' <small>Coppejans & Meinesz</small> # ''[[Caulerpa papillosa]]'' <small>J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa parvifolia]]'' <small>Harvey</small> # ''[[Caulerpa parvula]]'' <small>Svedelius</small> # ''[[Caulerpa paspaloides]]'' <small>(Bory) Greville</small> # ''[[Caulerpa pennata]]'' <small>J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa pinnata]]'' <small>C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa plumulifera]]'' <small>Zanardini</small> # ''[[Caulerpa prolifera]]'' <small>(Forsskål) J.V.Lamouroux</small> - tipična # ''[[Caulerpa pusilla]]'' <small>(Kützing) J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa qureshii]]'' <small>Nizamuddin</small> # ''[[Caulerpa racemosa]]'' <small>(Forsskål) J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa remotifolia]]'' <small>Sonder</small> # ''[[Caulerpa reniformis]]'' <small>G.R.South & Skelton</small> # ''[[Caulerpa reyesii]]'' <small>Meñez & Calumpong</small> # ''[[Caulerpa scalpelliformis]]'' <small>(R.Brown ex Turner) C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa sedoides]]'' <small>C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa selago]]'' <small>(Turner) C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa serrulata]]'' <small>(Forsskål) J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa sertularioides]]'' <small>(S.G.Gmelin) M.Howe</small> # ''[[Caulerpa seuratii]]'' <small>Weber Bosse</small> # ''[[Caulerpa simpliciuscula]]'' <small>(R.Brown ex Turner) C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa spathulata]]'' <small>Womersley & A.Bailey</small> # ''[[Caulerpa subserrata]]'' <small>Okamura</small> # ''[[Caulerpa taxifolia]]'' <small>(M.Vahl) C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa tongaensis]]'' <small>Papenfuss</small> # ''[[Caulerpa trifaria]]'' <small>Harvey</small> # ''[[Caulerpa urvilleana]]'' <small>Montagne</small> # ''[[Caulerpa veravalensis]]'' <small>Thivy & V.D.Chauhan</small> # ''[[Caulerpa verticillata]]'' <small>J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa vesiculifera]]'' <small>(Harvey) Harvey</small> # ''[[Caulerpa vieillardii]]'' <small>Kützing</small> # ''[[Caulerpa vitifolia]]'' <small>(Bonpland) J.V.Lamouroux</small> # ''[[Caulerpa webbiana]]'' <small>Montagne</small> # ''[[Caulerpa zeyheri]]'' <small>Kützing</small> {{div col end}} == Sinonimi == * ''Ahnfeldtia'' <small>Trevisan</small> * ''Caulerpella'' <small>Prud’homme van Reine & Lokhorst</small> * ''Chauvinia'' <small>Bory</small> * ''Corradoria'' <small>Trevisan</small> * ''Herpochaeta'' <small>Montagne</small> * ''Himandactylius'' <small>Trevisan</small> * ''Stephanocoelium'' <small>Kützing</small> * ''Tricladia'' <small>Decaisne</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} *[http://www.revolucija.hr/vedran/revolucija.html www.revolucija.hr - Laboratorij za bentos, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130214014106/http://www.revolucija.hr/vedran/revolucija.html |date=14. veljače 2013. }} == Vanjske poveznice == {{wikispecies|Caulerpa}} *[http://www.fao.org/documents/show_cdr.asp?url_file=/DOCREP/006/Y4765E/y4765e0b.htm Food and Agriculture Organization] {{Webarchive|url=https://archive.ph/20070315071835/http://www.fao.org/documents/show_cdr.asp?url_file=/DOCREP/006/Y4765E/y4765e0b.htm |date=15. ožujka 2007. }} *[http://www.index.hr/vijesti/clanak/iz-jadrana-se-povlaci-alga-ubojica-caulerpa-taxifolia/580748.aspx Iz Jadrana se povlači "alga ubojica"] [[Kategorija:Bryopsidales]] lku2z6y5rklg5c5a3efrybrl1daupnv 7431319 7431264 2026-04-17T09:04:51Z Croxyz 205325 izvor? 7431319 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Caulerpa'' | slika = Caulerpa prolifera.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis = ''Caulerpa prolifera'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Chlorophyta]] | classis = [[Ulvophyceae]] | ordo = [[Bryopsidales]] | familia = [[Caulerpaceae]] | genus = '''''Caulerpa''''' | genus_autorstvo = [[Jean Vincent Félix Lamouroux|J.V. Lamouroux]], 1809. | tip_species = ''[[Caulerpa prolifera]]'' | tip_species_autorstvo = (Forsskål) J.V. Lamouroux, 1809.<ref name="WoRMS">[http://www.marinespecies.org/aphia.php?p=taxdetails&id=143816 Caulerpa J.V. Lamouroux, 1809] ''World Register of Marine Species.'' Retrieved 20.8.2011.</ref> | razdioba_stupanj = Vrste<ref name="Algaebase">{{cite web |url=http://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?id=8295 |publisher=AlgaeBase version 4.2 World-wide electronic publication, National University of Ireland, Galway |accessdate=2007-09-23 |title=Genus: ''Caulerpa'' taxonomy browser |author=Guiry, M.D. & Guiry, G.M. |year=2007}}</ref> | razdioba = Oko 86 vrsta }} '''''Caulerpa''''' je rod [[Zelene alge|zelenih algi]] iz porodice [[Caulerpaceae]], koje žive u toplim i umjereno toplim morima. == Izgled == Puzajuća [[stabljika]] je razgranata i za podlogu pričvršćena nitastim strukturama nalik korijenju. Prema svjetlu se iz stabljike razvijaju strukture slične listićima, koji ovisno o vrsti mogu biti različitog oblika. Ove alge su neobične po tome što se sastoje od samo jedne [[stanica|stanice]] koja ima mnogo [[stanična jezgra|staničnih jezgara]] i [[kloroplasti|kloroplasta]], pa su tako kaulerpe najveći jednostanični organizmi na svijetu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.brookscole.com/biology_d/templates/student_resources/0030270448_tobin/webbit/ch04-01.html |title=Arhivirana kopija |access-date=20. lipnja 2012. |archive-date=5. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120205142630/http://www.brookscole.com/biology_d/templates/student_resources/0030270448_tobin/webbit/ch04-01.html |url-status=dead }}</ref> Usred udaranja valova ili ugriza biljojeda mogu nastati oštećenja ovih algi. Na mjestu oštećenja stvara se citoplazmatski čep koji zatvara ranu i onemogućuje curenje [[citoplazma|citoplazme]]. == Razmnožavanje == Razmnožavaju se spolno i vegetativno. Vegetativno razmnožavanje odvija se otkidanjem i brzom regeneracijom dijelova alge. Pri spolnom razmnožavanju iz citoplazme se razvije vrlo velik broj mikroskopski sitnih [[gameta]]. U ranu zoru muške i ženske gamete izlaze iz roditeljske stanice, te se spajaju u [[zigota|zigotu]] koja tone na dno i razvija se u novu algu. Pritom roditeljska alga ugiba. == Korištenje u prehrani == Neke vrste (posebno ''Caulerpa lentillifera'' i ''Caulerpa racemosa'') jedu se pod nazivima '''morsko grožđe''', '''zeleni kavijar''' i '''umi-budo''' u [[Okinawa|Okinawi]]. Imaju ljut okus. Jedu se u kuhinji [[Indonezija|Indonezije]], ponekad svježe, a ponekad premazane [[šećer]]om. Uzgajaju se u filipinskoj provinciji [[Cebu]], za domaću potrošnju, kao i za izvoz u [[Japan]]. == Vrste == [[Datoteka:Oval sea grapes, Caulerpa racemosa var clavifera, at 5 meters depth.jpg|thumb|desno|''[[Caulerpa racemosa]] var clavifera'', na 5 metara dubine]] [[Datoteka:Feather algae, Caulerpa sertularioides at 11 meters depth on ridge.jpg|thumb|right|Pernata, ''[[Caulerpa sertularioides]]'', na 11 metara dubine na grebenu]] Trenutno poznate vrste ovog roda su:<ref name="WoRMS"/><ref>[http://www.algaebase.org/search/genus/detail/?genus_id=32944&-session=abv4:AC1F05FF0798f1E726LlDEF76060 AlgaeBase] pristupljeno 11. ožujka 2019</ref> {{div col|cols=3}} # ''[[Caulerpa agardhii]]'' <small>Weber Bosse</small> # ''[[Caulerpa alternans]]'' <small>Womersley</small> # ''[[Caulerpa ambigua]]'' <small>Okamura</small> # ''[[Caulerpa andamanensis]]'' <small>(W.R.Taylor) Draisma, Prudhomme & Sauvage</small> # ''[[Caulerpa antoensis]]'' <small>Yamada</small> # ''[[Caulerpa articulata]]'' <small>Harvey</small> # ''[[Caulerpa ashmeadii]]'' <small>Harvey</small> # ''[[Caulerpa bartoniae]]'' <small>G.Murray</small> # ''[[Caulerpa bikinensis]]'' <small>W.R.Taylor</small> # ''[[Caulerpa biserrulata]]'' <small>Sonder</small> # ''[[Caulerpa brachypus]]'' <small>Harvey</small> # ''[[Caulerpa brownii]]'' <small>(C.Agardh) Endlicher</small> # ''[[Caulerpa buginensis]]'' <small>E.Verheij & Prud'homme van Reine</small> # ''[[Caulerpa cactoides]]'' <small>(Turner) C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa carruthersii]]'' <small>G.Murray</small> # ''[[Caulerpa chemnitzia]]'' <small>(Esper) J.V.Lamouroux</small> # ''[[Caulerpa cliftonii]]'' <small>Harvey</small> # ''[[Caulerpa constricta]]'' <small>I.R.Price, Huisman & Borowitzka</small> # ''[[Caulerpa corynephora]]'' <small>Montagne</small> # ''[[Caulerpa cupressoides]]'' <small>(Vahl) C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa cylindracea]]'' <small>Sonder</small> # ''[[Caulerpa delicatula]]'' <small>Grunow</small> # ''[[Caulerpa denticulata]]'' <small>Decaisne</small> # ''[[Caulerpa dichotoma]]'' <small>Svedelius</small> # ''[[Caulerpa diligulata]]'' <small>Kraft & A.J.K.Millar</small> # ''[[Caulerpa ellistoniae]]'' <small>Womersley</small> # ''[[Caulerpa elongata]]'' <small>Weber Bosse</small> # ''[[Caulerpa falcifolia]]'' <small>Harvey & Bailey</small> # ''[[Caulerpa faridii]]'' <small>Nizamuddin</small> # ''[[Caulerpa fastigiata]]'' <small>Montagne</small> # ''[[Caulerpa fergusonii]]'' <small>G.Murray</small> # ''[[Caulerpa filicoides]]'' <small>Yamada</small> # ''[[Caulerpa filiformis]]'' <small>(Suhr) Hering</small> # ''[[Caulerpa flexilis]]'' <small>J.V.Lamouroux ex C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa floridana]]'' <small>W.R.Taylor</small> # ''[[Caulerpa geminata]]'' <small>Harvey</small> # ''[[Caulerpa harveyi]]'' <small>F.Müller ex Harvey</small> # ''[[Caulerpa hedleyi]]'' <small>Weber Bosse</small> # ''[[Caulerpa heterophylla]]'' <small>I.R.Price, J.M.Huisman & M.A.Borowitzka</small> # ''[[Caulerpa hodgkinsoniae]]'' <small>J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa holmesiana]]'' <small>G.Murray</small> # ''[[Caulerpa integerrima]]'' <small>(Zanardini) M.J.Wynne, Verbruggen & D.L.Angel</small> # ''[[Caulerpa juniperoides]]'' <small>J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa kempfii]]'' <small>A.B.Joly & S.M.B.Pereira</small> # ''[[Caulerpa lagara]]'' <small>Carruthers, Walker & Huisman</small> # ''[[Caulerpa lamourouxii]]'' <small>(Turner) C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa lanuginosa]]'' <small>J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa lentillifera]]'' <small>J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa lessonii]]'' <small>Bory</small> # ''[[Caulerpa longifolia]]'' <small>C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa macra]]'' <small>(Weber Bosse) Draisma & Prud'homme</small> # ''[[Caulerpa macrodisca]]'' <small>Decaisne</small> # ''[[Caulerpa manorensis]]'' <small>Nizamuddin</small> # ''[[Caulerpa matsueana]]'' <small>Yamada</small> # ''[[Caulerpa megadisca]]'' <small>Belton & Gurgel</small> # ''[[Caulerpa mexicana]]'' <small>Sonder ex Kützing</small> # ''[[Caulerpa microphysa]]'' <small>(Weber Bosse) Feldmann</small> # ''[[Caulerpa murrayi]]'' <small>Weber Bosse</small> # ''[[Caulerpa nummularia]]'' <small>Harvey ex J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa obscura]]'' <small>Sonder</small> # ''[[Caulerpa okamurae]]'' <small>Weber Bosse</small> # ''[[Caulerpa oligophylla]]'' <small>Montagne</small> # ''[[Caulerpa opposita]]'' <small>Coppejans & Meinesz</small> # ''[[Caulerpa papillosa]]'' <small>J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa parvifolia]]'' <small>Harvey</small> # ''[[Caulerpa parvula]]'' <small>Svedelius</small> # ''[[Caulerpa paspaloides]]'' <small>(Bory) Greville</small> # ''[[Caulerpa pennata]]'' <small>J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa pinnata]]'' <small>C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa plumulifera]]'' <small>Zanardini</small> # ''[[Caulerpa prolifera]]'' <small>(Forsskål) J.V.Lamouroux</small> - tipična # ''[[Caulerpa pusilla]]'' <small>(Kützing) J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa qureshii]]'' <small>Nizamuddin</small> # ''[[Caulerpa racemosa]]'' <small>(Forsskål) J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa remotifolia]]'' <small>Sonder</small> # ''[[Caulerpa reniformis]]'' <small>G.R.South & Skelton</small> # ''[[Caulerpa reyesii]]'' <small>Meñez & Calumpong</small> # ''[[Caulerpa scalpelliformis]]'' <small>(R.Brown ex Turner) C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa sedoides]]'' <small>C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa selago]]'' <small>(Turner) C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa serrulata]]'' <small>(Forsskål) J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa sertularioides]]'' <small>(S.G.Gmelin) M.Howe</small> # ''[[Caulerpa seuratii]]'' <small>Weber Bosse</small> # ''[[Caulerpa simpliciuscula]]'' <small>(R.Brown ex Turner) C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa spathulata]]'' <small>Womersley & A.Bailey</small> # ''[[Caulerpa subserrata]]'' <small>Okamura</small> # ''[[Caulerpa taxifolia]]'' <small>(M.Vahl) C.Agardh</small> # ''[[Caulerpa tongaensis]]'' <small>Papenfuss</small> # ''[[Caulerpa trifaria]]'' <small>Harvey</small> # ''[[Caulerpa urvilleana]]'' <small>Montagne</small> # ''[[Caulerpa veravalensis]]'' <small>Thivy & V.D.Chauhan</small> # ''[[Caulerpa verticillata]]'' <small>J.Agardh</small> # ''[[Caulerpa vesiculifera]]'' <small>(Harvey) Harvey</small> # ''[[Caulerpa vieillardii]]'' <small>Kützing</small> # ''[[Caulerpa vitifolia]]'' <small>(Bonpland) J.V.Lamouroux</small> # ''[[Caulerpa webbiana]]'' <small>Montagne</small> # ''[[Caulerpa zeyheri]]'' <small>Kützing</small> {{div col end}} == Sinonimi == * ''Ahnfeldtia'' <small>Trevisan</small> * ''Caulerpella'' <small>Prud’homme van Reine & Lokhorst</small> * ''Chauvinia'' <small>Bory</small> * ''Corradoria'' <small>Trevisan</small> * ''Herpochaeta'' <small>Montagne</small> * ''Himandactylius'' <small>Trevisan</small> * ''Stephanocoelium'' <small>Kützing</small> * ''Tricladia'' <small>Decaisne</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} *[http://www.revolucija.hr/vedran/revolucija.html www.revolucija.hr - Laboratorij za bentos, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130214014106/http://www.revolucija.hr/vedran/revolucija.html |date=14. veljače 2013. }} == Vanjske poveznice == {{wikispecies|Caulerpa}} *[http://www.fao.org/documents/show_cdr.asp?url_file=/DOCREP/006/Y4765E/y4765e0b.htm Food and Agriculture Organization] {{Webarchive|url=https://archive.ph/20070315071835/http://www.fao.org/documents/show_cdr.asp?url_file=/DOCREP/006/Y4765E/y4765e0b.htm |date=15. ožujka 2007. }} *[http://www.index.hr/vijesti/clanak/iz-jadrana-se-povlaci-alga-ubojica-caulerpa-taxifolia/580748.aspx Iz Jadrana se povlači "alga ubojica"] [[Kategorija:Bryopsidales]] quois5pvk2krsa3w2g9kfxrffm8vfkr Andrija Prlainović 0 377628 7431219 7323429 2026-04-17T00:51:10Z PonoRoboT 259157 7431219 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vaterpolist | ime = Andrija Prlainović | slika = Andrija Prlainović.JPG | slika širina = 220px | slika opis = Andrija Prlainović 2011. | država = | datum rođenja = 28. travnja 1987. | mjesto rođenja = [[Dubrovnik]] | datum smrti = | mjesto smrti = | nadimak = | nacionalnost = | puno ime = | zanimanje = | klub1 = | reprezentacija1 = | pozicija1 = | broj = | visina = | težina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = | nastupi (golovi) = | bivši klubovi = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | godine treniranja = | klubovi = | nastupi u reprezentaciji (golovi) = | medalje = {{Medalje sport | [[Vaterpolo]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje bronca | [[Vaterpolo na OI 2008. – muškarci|Peking 2008.]] | }} {{Medalje bronca | [[Vaterpolo na OI 2012. – muškarci|London 2012.]] | }} {{Medalje zlato | [[Vaterpolo na OI 2016. – muškarci|Rio de Janeiro 2016.]] | }} {{Medalje zlato | [[Vaterpolo na OI 2020. – muškarci|Tokio 2020.]] | }} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2009.|Rim 2009.]] | }} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2011.|Šangaj 2011.]] | }} {{Medalje EP}} {{Medalje srebro | [[Vaterpolsko EP 2008.|Málaga 2008.]] | }} {{Medalje bronca | [[Vaterpolsko EP 2010.|Zagreb 2010.]] | }} {{Medalje zlato | [[Vaterpolsko EP 2012.|Eindhoven 2012.]] | }} {{Medalje SK}} {{Medalje zlato | Budimpešta 2006.| Srbija i Crna Gora }} {{Medalje zlato | [[Svjetski kup u vaterpolu 2010.|Oradea 2010.]] | }} {{Medalje SL}} {{Medalje zlato | Genova 2008. | }} {{Medalje bronca | [[Svjetska liga u vaterpolu 2009.|Podgorica 2009.]] | }} {{Medalje zlato | Niš 2010. | }} {{Medalje zlato | Firenca 2011. | }} }} '''Andrija Prlainović''' ([[Dubrovnik]], [[28. travnja]] [[1987.]]), srbijanski [[vaterpolo|vaterpolist]], igrač Radničkog iz Kragujevca. Ponikao je u hercegnovskom Jadranu, a igrao je i za Partizan i za Crvenu zvezdu. Bio je najbolji strijelac olimpijskog turnira 2012. s postignuta 22 pogotka u 8 utakmica. Visok je 187 cm. Na SP-u 2013. odigrao je protiv [[Kina|Kine]] 200. utakmicu za reprezentaciju. U 200 utakmica postigao je 320 pogodaka.<ref>[http://www.b92.net/sport/vaterpolo/vesti.php?yyyy=2013&mm=07&dd=26&nav_id=736384 www.b92.net], "Prlainovićev 200. meč za Srbiju", objavljeno i pristupljeno 26. srpnja 2013.</ref> Kao igrač [[Szolnoki Vízilabda Sportclub|Szolnoka]] osvojio je naslov prvaka [[Europa|Europe]] [[LEN Liga prvaka 2016./17.|2016./17.]], što je najveći uspjeh tog kluba, koji je u završnici pobijedio branitelja naslova [[Dubrovnik|dubrovački]] [[Vaterpolski klub Jug|Jug]] 10:5.<ref>{{Citiranje weba |title=Jug nije uspio obraniti naslov: Szolnoki je novi prvak Europe |url=http://www.politikaplus.com/novost/156446-jug-nije-uspio-obraniti-naslov-szolnoki-je-novi-prvak-europe |access-date=2021-09-12 |website=politikaplus.com |language=en |archive-date=12. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210912144603/http://www.politikaplus.com/novost/156446-jug-nije-uspio-obraniti-naslov-szolnoki-je-novi-prvak-europe |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Prlainović, Andrija}} [[Kategorija:Srbijanski vaterpolisti]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Srbi u Crnoj Gori]] itcz1j3p9blv5u3j2ag3yq71rueau3m Ivan Devčić (hrvatski književnik) 0 465568 7431341 6335302 2026-04-17T09:18:32Z Croxyz 205325 7431341 wikitext text/x-wiki '''Ivan Devčić''' ([[Gospić]], [[21. prosinca]] [[1857.]] – [[Zagreb]], [[19. listopada]] [[1908.]])<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/devcic-ivan DEVČIĆ, Ivan], Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 17. travnja 2026.</ref> bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[učitelj]], [[povijest|povijesni]] [[pisac]], [[pripovjedač]], i [[publicist]].<ref>[[Ana Tomljenović]]: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. [http://www.ffzg.unizg.hr/etno/doc_dl.cgi?000969_1.pdf Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921152911/http://www.ffzg.unizg.hr/etno/doc_dl.cgi?000969_1.pdf |date=21. rujna 2013. }} ''[http://media.wix.com/ugd/6f7c56_3e85291e0fabf3cf342bcdb385f23c49.pdf Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu]'' (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.</ref> Rodom je iz [[Smiljan]]a.<ref name="Franić">[https://heyzine.com/flip-book/9439ac484c.html#page/60 Knjiga o Smiljanu; Ana Tomljenović. Smiljan i okolica (Brušane, Trnovac, Bužim)] piše Ivica Franić, Vila velebita, časopis za Liku i Velebitsko primorje, srpanj 2006., str. 61</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrf%5B10181%5D%5B112650%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] {{GLAVNIRASPORED:Devčić, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Životopisi, Gospić]] g8frb5quw5tqql4dpqgv79awcc4nuvh Johann Friedrich Overbeck 0 467440 7431036 6664886 2026-04-16T19:10:38Z Divna Jaksic 974 infookvir 7431036 wikitext text/x-wiki {{Infookvir likovni umjetnik | ime = Johann Friedrich Overbeck | period = Romantizam | slika = Johann Friedrich Overbeck Selbstbildnis 1830.jpg | veličina = | opis = Autoportret oko 1830.g. | rođenje = [[3. lipnja]] [[1789.]] | mjesto rođenja = [[Lübeck]], [[Njemačka]] | smrt = [[12. studenoga]] [[1869.]] | mjesto smrti = [[Rim]], [[Italija]] | nacionalnost = | vrsta = slikar | praksa = | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = }} '''Johann Friedrich Overbeck''' (* [[Lübeck]], [[3. lipnja]] [[1789.]] – † [[Rim]], [[12. studenoga]] [[1869.]], bio je [[Nijemci|njemački]] [[slikar]] poznat kao neformalni lider [[Romantizam|romantičarsko]] - [[Religija|religioznog]] pokreta - [[Nazarenci|nazarenaca]].<ref name="lex">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/435883/Johann-Friedrich-Overbeck |title=Johann Friedrich Overbeck |accessdate=2012-11-03 |language=engleski |publisher=Encyclopedia Britannica}}</ref> == Životopis== ''Johann Friedrich Overbeck'' počeo je studirati [[slikarstvo]] na Likovnoj akademiji u [[Beč]]u ali se ubrzo razočarao akademskim pristupom u nastavi, zbog tog je zajedno sa šest istomišljenika - [[1809.]], osnovao udruženje - '''[[Nazarenci|Lukasbund]]''' (Lukasbrüderschaft) po uzoru na nekadašnje [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] [[Bratovština|bratvštine]]. Ono je za cilj imalo obnovu umjetnosti na temeljima vjerskog zanosa i iskrenosti [[Ranokršćanstvo|ranokršćanstva]]. Umjetnički ideali bili su im slikari [[Renesansa|renesanse]] [[Albrecht Dürer]], [[Pietro Perugino|Perugino]] i rani [[Rafael]].<ref name="lex"/> ''Overbeck'' se s dijelom članova svoje [[Bratovština|bratvštine]] preselio u [[Rim]] [[1810.]] i tamo potpuno posvetio slikarstvu i vjerskoj meditaciji, živjeći poput [[monah]]a u svojoj maloj zajednici. Ona se sveg prihvaćala kolektivno, tako su oslikali ''Casu Bartholdy'' [[1816.]] ciklusom [[Freska|fresaka]] na temu ''Prodaje Josipa'', i paviljon u ''Vili Massimo'' u [[Rim]]u. Najbolji ''Overbeckov'' rad iz tog razdoblja je [[freska]] ''[[Stigma (rana)|Stigme]] sv. Franje'' u kapeli Porziuncola u [[Assisi]]ju koju je naslikao [[1829.]] ''Overbeck'' je slikao precizniznim obrisima, a plohe ispunjavao jasnim, jarkim bojama, akcentirajući detalje iz kršćanske simbolike.<ref name="lex"/> [[Datoteka:Friedrich Overbeck 008.jpg|thumb|left|240px|Alegorijska slika ''Italija i Germanija'' ([[Neue Pinakothek]], [[München]] [[1828.]])]] Kako je stario slikarstvo mu je vremenom postalo sve blijeđe i stereotipnije, ali je bez obzira na pad kvalitete - ipak je vršilo velik utjecaj na slikare religioznih tema [[19. stoljeće|19. stoljeća]], osobito na sličan slikarski pokret - '''[[Prerafaeliti|Prerafaelite]]'''. Od početka 20. stoljeća ponovno je porastao interes za ''Overbecka'', ali novo vrijeme više je cijenilo njegove rane radove, [[Grafika|grafike]] i [[crtež]]e, nego njegovo freskoslikarstvo.<ref name="lex"/> Zbog slave koja ga je pratila kao vrsnog slikara religioznih tema, angažirao ga je [[biskup]] [[Josip Juraj Strossmayer]] - da napravi freske za novu [[Đakovačka katedrala|Đakovačku katedralu]], ali je on uspio prije svoje smrti nacrtati samo - kartone (radne skice), pa je zbog tog [[1870.]] angažirao druge slikare da po ''Overbeckovim'' kartonima oslikaju katedralu.<ref name="gs">{{cite web |url=http://djos.hr/site/index.php?option=com_content&view=article&id=69:katedrala-sv-petra-u-akovu&catid=39:katedrala&Itemid=55 |title=Katedrala Sv. Petra u Đakovu |publisher=Đakovačko osječka nadbiskupija |language=hrvatski |accessdate=2012-11-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140710075012/http://djos.hr/site/index.php?option=com_content&view=article&id=69:katedrala-sv-petra-u-akovu&catid=39:katedrala&Itemid=55 |archivedate=10. srpnja 2014.}}</ref> * Kuriozum iz njegove biografije, je da se preobratio na [[katoličanstvo]] [[1813.]]<ref name="lex"/>iako je odrastao u porodici čiji su članovi vjekovima bili [[Protestantizam|protestanski]] [[pastor]]i. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/435883/Johann-Friedrich-Overbeck ''Johann Friedrich Overbeck'' (na portalu Encyclopedia Britannica)] {{eng oznaka}} * [http://www.all-art.org/neoclasscism/overbeck1.html ''Friedrich Overbeck'' (na portalu History of Art)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170904233957/http://www.all-art.org/neoclasscism/overbeck1.html |date=4. rujna 2017. }} {{eng oznaka}} {{Commonscat|Friedrich Overbeck}} {{GLAVNIRASPORED:Overbeck, Johann Friedrich}} [[Kategorija:Njemački slikari]] tlr80vjddt4jrjrzgojnfwiua4itk53 Nagrada nezavisnog duha 0 474093 7431368 6217352 2026-04-17T09:40:19Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Filmske nagrade|Filmske nagrade]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Američke filmske nagrade|Američke filmske nagrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431368 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Richard Kind winner at 2010 Independent Spirit Awards.jpg|right|thumb|170px|Glumac [[Richard Kind]] s osvojenom nagradom]] '''Nagrada nezavisnog duha''' (engleski '''Independent Spirit Awards''') je [[SAD|američka]] filmska nagrada osnovana 1984., s ciljem nagrađivanja i priznavanja nezavisnih filmova i redatelja koji su snimili filmske projekte na ograničenom budžetu, izvan [[Hollywood]]a. Nagrada se uglavnom dodjeljuje u [[Santa Monica (Kalifornija)|Santa Monici, Kaliforniji]], svake godine. Nominacije se objavljuju u studenom, a nagrade dodjeljuju krajem veljače ili početkom ožujka. Među "otkrićima" festivala spadaju i kasniji hvaljeni redatelji, kao što su Joel i Ethan Coen, Oliver Stone, Christopher Nolan, Wes Anderson i Quentin Tarantino. ==Popis pobjednika za najbolji nezavisni film== ===1980-te=== * '''1985: ''[[After Hours (film)|After Hours]]'' (Warner Bros.) - [[Martin Scorsese]]''' ** ''[[Blood Simple]]'' (Universal) - [[Joel i Ethan Coen]] ** ''[[Smooth Talk]]'' ** ''[[The Trip to Bountiful]]'' * '''1986: ''[[Platoon (film)|Platoon]]'' (Orion) - [[Oliver Stone]]''' ** ''[[Blue Velvet (film)|Blue Velvet]]'' - [[David Lynch]] ** ''[[Down by Law (film)|Down by Law]]'' ** ''[[On Valentine's Day]]'' ** ''[[Salvador (film)|Salvador]]'' - [[Oliver Stone]] ** ''[[Stand by Me (film)|Stand by Me]]'' (Columbia) - [[Rob Reiner]] * '''1987: ''[[River's Edge]]'' (Island Pictures) - [[Tim Hunter (director)|Tim Hunter]] ** ''[[The Big Easy (film)|The Big Easy]]'' ** ''[[The Dead (1987 film)|The Dead]]'' - [[John Huston]] ** ''[[Matewan]]'' ** ''[[Swimming to Cambodia]]'' - [[Jonathan Demme]] ** ''[[Tough Guys Don't Dance (film)|Tough Guys Don't Dance]]'' (Cannon) - [[Norman Mailer]] * '''1988: ''[[Stand and Deliver]]'' (Warner Bros.) - [[Ramon Menendez]]''' ** ''[[Hairspray (1988 film)|Hairspray]]'' (New Line Cinema) - [[John Waters (filmmaker)|John Waters]] ** ''[[Patti Rocks]]'' ** ''[[The Thin Blue Line (documentary)|The Thin Blue Line]]'' ** ''[[Torch Song Trilogy (film)|Torch Song Trilogy]]'' (New Line Cinema) * '''1989: ''[[Sex, Lies, and Videotape]]'' (Miramax) - [[Steven Soderbergh]]''' ** ''[[Drugstore Cowboy]]'' - [[Gus Van Sant]] ** ''[[Heat and Sunlight]]'' ** ''[[Mystery Train (film)|Mystery Train]]'' ** ''[[True Love (1989 film)|True Love]]'' ===1990-te=== * '''1990: ''[[The Grifters (film)|The Grifters]]'' (Miramax) - [[Stephen Frears]]''' ** ''[[Henry: Portrait of a Serial Killer]]'' ** ''[[The Plot Against Harry]]'' ** ''[[Pump Up the Volume (film)|Pump Up the Volume]]'' (New Line Cinema) ** ''[[To Sleep with Anger]]'' * '''1991: ''[[Rambling Rose (film)|Rambling Rose]]'' - [[Martha Coolidge]]''' ** ''[[City of Hope (film)|City of Hope]]'' ** ''[[Hangin' with the Homeboys]]'' ** ''[[Homicide (1991 film)|Homicide]]'' ** ''[[My Own Private Idaho]]'' (Fine Line Features) - [[Gus Van Sant]] * '''1992: ''[[The Player]]'' (Fine Line Features) - [[Robert Altman]]''' ** ''[[Bad Lieutenant]]'' - [[Abel Ferrara]] ** ''[[Gas Food Lodging]]'' ** ''[[Mississippi Masala]]'' ** ''[[One False Move]]'' - [[Carl Franklin]] * '''1993: ''[[Short Cuts]]'' (Fine Line Features) - [[Robert Altman]]''' ** ''[[Equinox (1992 film)|Equinox]]'' ** ''[[Much Ado About Nothing (1993 film)|Much Ado About Nothing]]'' (Samuel Goldwyn Company) - [[Kenneth Branagh]] ** ''[[Ruby in Paradise]]'' ** ''[[The Wedding Banquet]]'' * '''1994: ''[[Pulp Fiction (film)|Pulp Fiction]]'' (Miramax) - [[Quentin Tarantino]]''' ** ''[[Bullets Over Broadway]]'' (Miramax) - [[Woody Allen]] ** ''[[Eat Drink Man Woman]]'' ** ''[[Mrs. Parker and the Vicious Circle]]'' (Fine Line Features) ** ''[[Wes Craven's New Nightmare]]'' (New Line Cinema) - [[Wes Craven]] * '''1995: ''[[Leaving Las Vegas]]'' (United Artists) - [[Mike Figgis]] ** ''[[The Addiction]]'' ** ''[[Living in Oblivion]]'' ** ''[[Safe (1995 film)|Safe]]'' ** ''[[The Secret of Roan Inish]]'' (Sony Pictures Classics) - [[John Sayles]] * '''1996: ''[[Fargo (film)|Fargo]]'' (PolyGram) - [[Joel Coen]]''' ** ''[[Dead Man]]'' (Miramax) - [[Jim Jarmusch]] ** ''[[The Funeral (1996 film)|The Funeral]]'' ** ''[[Lone Star (1996 film)|Lone Star]]'' (Columbia / Castle Rock) - [[John Sayles]] ** ''[[Welcome to the Dollhouse]]'' (Sony Pictures Classics) * '''1997: ''[[The Apostle]]'' (October Films) - [[Robert Duvall]]''' ** ''[[Chasing Amy]]'' (Miramax) - [[Kevin Smith]] ** ''[[Loved (film)|Loved]]'' ** ''[[Ulee's Gold]]'' (Orion) ** ''[[Waiting for Guffman]]'' (Columbia / Castle Rock) - [[Christopher Guest]] * '''1998: ''[[Gods and Monsters]]'' - [[Bill Condon]]''' ** ''[[Affliction (film)|Affliction]]'' - [[Paul Schrader]] ** ''[[Claire Dolan]]'' ** ''[[A Soldier's Daughter Never Cries (film)|A Soldier's Daughter Never Cries]]'' ** ''[[Velvet Goldmine]]'' * '''1999: ''[[Election (1999 film)|Election]]'' (Paramount) - [[Alexander Payne]]''' ** ''[[Cookie's Fortune]]'' (October Films) - [[Robert Altman]] ** ''[[The Limey]]'' - [[Steven Soderbergh]] ** ''[[The Straight Story]]'' (Disney) - [[David Lynch]] ** ''[[Sugar Town (film)|Sugar Town]]'' ===2000-te=== * '''2000: ''[[Crouching Tiger, Hidden Dragon]]'' (Sony Pictures Classics) - [[Ang Lee]]''' ** ''[[Before Night Falls (film)|Before Night Falls]]'' - [[Julian Schnabel]] ** ''[[George Washington (film)|George Washington]]'' ** ''[[Ghost Dog: The Way of the Samurai]]'' ** ''[[Requiem for a Dream]]'' (Artisan) - [[Darren Aronofsky]] * '''2001: ''[[Memento (film)|Memento]]'' - [[Christopher Nolan]]''' ** ''[[Hedwig and the Angry Inch (film)|Hedwig and the Angry Inch]]'' - [[John Cameron Mitchell]] ** ''[[L.I.E.]]'' ** ''[[Things Behind the Sun]]'' ** ''[[Waking Life]]'' * '''2002: ''[[Far from Heaven]]'' - [[Todd Haynes]]''' ** ''[[The Good Girl]]'' ** ''[[Lovely & Amazing]]'' ** ''[[Secretary (film)|Secretary]]'' ** ''[[Tully (film)|Tully]]'' * '''2003: ''[[Lost in Translation (film)|Lost in Translation]]'' (Focus Features) - [[Sofia Coppola]]''' ** ''[[American Splendor (film)|American Splendor]]'' ** ''[[In America (film)|In America]]'' (Fox Searchlight) - [[Jim Sheridan]] ** ''[[Raising Victor Vargas]]'' ** ''[[Shattered Glass (film)|Shattered Glass]]'' * '''2004: ''[[Sideways (film)|Sideways]]'' (Fox Searchlight) - [[Alexander Payne]]''' ** ''[[Baadasssss!]]'' ** ''[[Kinsey (film)|Kinsey]]'' (Fox Searchlight) - [[Bill Condon]] ** ''[[Maria Full of Grace]]'' ** ''[[Primer (film)|Primer]]'' * '''2005: ''[[Brokeback Mountain]]'' (Focus Features) - Ang Lee''' ** ''[[Capote (film)|Capote]]'' (Sony Pictures Classics) - [[Bennett Miller]] ** ''[[Good Night, and Good Luck]]'' (Warner Independent) - [[George Clooney]] ** ''[[The Squid and the Whale]]'' ** ''[[The Three Burials of Melquiades Estrada]]'' * '''2006: ''[[Little Miss Sunshine]]'' (Fox Searchlight) - [[Jonathan Dayton]] and [[Valerie Faris]]''' ** ''[[American Gun]]'' ** ''[[The Dead Girl]]'' ** ''[[Half Nelson (film)|Half Nelson]]'' ** ''[[Pan's Labyrinth]]'' - [[Guillermo Del Toro]] * '''2007: ''[[Juno (film)|Juno]]'' (Fox Searchlight) - [[Jason Reitman]]''' ** ''[[The Diving Bell and the Butterfly (film)|The Diving Bell and the Butterfly]]'' - [[Julian Schnabel]] ** ''[[I'm Not There]]'' - [[Todd Haynes]] ** ''[[A Mighty Heart (film)|A Mighty Heart]]'' ** ''[[Paranoid Park (film)|Paranoid Park]]'' * '''2008: ''[[The Wrestler (2008 film)|The Wrestler]]'' (Fox Searchlight) - [[Darren Aronofsky]]''' ** ''[[Ballast (film)|Ballast]]'' ** ''[[Frozen River]]'' - [[Courtney Hunt]] ** ''[[Rachel Getting Married]]'' - [[Jonathan Demme]] ** ''[[Wendy and Lucy]]'' * '''2009: ''[[Precious (film)|Precious]]'' (Lions Gate) - [[Lee Daniels]]''' ** ''[[(500) Days of Summer]]'' (Fox Searchlight) - [[Marc Webb]] ** ''[[Amreeka]]'' ** ''[[The Last Station]]'' ** ''[[Sin Nombre (2009 film)|Sin Nombre]]'' ===2010-te=== * '''2010: ''[[Black Swan (film)|Black Swan]]'' (Fox Searchlight) - Darren Aronofsky''' ** ''[[127 Hours]]'' (Fox Searchlight) - [[Danny Boyle]] ** ''[[Greenberg (film)|Greenberg]]'' - [[Noah Baumbach]] ** ''[[The Kids Are All Right (film)|The Kids Are All Right]]'' (Focus Features) - [[Lisa Cholodenko]] ** ''[[Winter's Bone]]'' - [[Debra Granik]] * '''2011: ''[[The Artist (film)|The Artist]]'' (The Weinstein Company) - [[Michel Hazanavicius]]''' ** ''[[50/50 (2011 film)|50/50]]'' ** ''[[Beginners]]'' ** ''[[The Descendants (film)|The Descendants]]'' (Fox Searchlight) - [[Alexander Payne]] ** ''[[Drive (2011 film)|Drive]]'' ** ''[[Take Shelter]]'' * '''2012: TBA''' ** ''[[Beasts of the Southern Wild]]'' ** ''[[Bernie (2011 film)|Bernie]]'' - [[Richard Linklater]] ** ''[[Keep the Lights On]]'' ** ''[[Moonrise Kingdom]]'' - [[Wes Anderson]] ** ''[[Silver Linings Playbook]]'' - [[David O. Russell]] ==Vanjske poveznice== *[http://www.spiritawards.com/ Službena stranica] *[http://www.imdb.com/Sections/Awards/Independent_Spirit_Awards/ Independent Spirit Awards] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100118181443/http://www.imdb.com/Sections/Awards/Independent_Spirit_Awards/ |date=18. siječnja 2010. }} na [[Internet Movie Database]]u [[Kategorija:Američke filmske nagrade]] dih4gc59ru1gdgpaw0vxp7diwu7wbhn Dodatak:Popis pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini 102 488341 7430987 7246048 2026-04-16T16:34:00Z ~2026-23413-76 358086 057 poziv je za grad Istočno Sarajevo i opštine koje se graniče sa gradom. Iz tog razloga već godinama se 57 pripisuje gradu Istočno Sarajevo. 7430987 wikitext text/x-wiki '''Popis pozivnih brojeva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]'''. Pozivni broj za Bosnu i Hercegovinu je +387. == Fiksna telefonija == '''Federacija Bosne i Hercegovine''' {| class="wikitable" |- !Županija !Pozivni broj !Općine |- | [[Županija Središnja Bosna]] | +387 30 |[[Bugojno]], [[Busovača]], [[Dobretići]], [[Donji Vakuf]], [[Fojnica]], [[Jajce]], [[Kiseljak]], [[Kreševo (BiH)|Kreševo]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Uskoplje]], [[Vitez (BiH)|Vitez]] |- | [[Županija Posavska]] | +387 31 |[[Domaljevac-Šamac]], [[Odžak]], [[Orašje]] |- | [[Zeničko-dobojska županija]] | +387 32 |[[Breza (BiH)|Breza]], [[Doboj Jug]], [[Kakanj]], [[Maglaj]], [[Olovo (BiH)|Olovo]], [[Tešanj]], [[Usora]], [[Vareš]], [[Visoko (BiH)|Visoko]], [[Zavidovići]], [[Zenica]], [[Žepče]] |- | [[Sarajevska županija]] | +387 33 |[[Centar, Sarajevo]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Ilijaš]], [[Novi Grad, Sarajevo]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad, Sarajevo]], [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]], [[Vogošća]] |- | [[Hercegbosanska županija]] | +387 34 |[[Bosansko Grahovo]], [[Drvar]], [[Glamoč]], [[Kupres]], [[Livno]], [[Tomislavgrad]] |- | [[Tuzlanska županija]] | +387 35 |[[Banovići]], [[Čelić]], [[Doboj Istok]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Kalesija]], [[Kladanj]], [[Lukavac]], [[Sapna]], [[Srebrenik]], [[Teočak]], [[Tuzla]], [[Živinice]] |- | [[Hercegovačko-neretvanska županija]] | +387 36 |[[Čapljina]], [[Čitluk]], [[Jablanica]], [[Konjic]], [[Mostar]], [[Neum]], [[Prozor-Rama]], [[Ravno]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] |- | [[Unsko-sanska županija]] | +387 37 |[[Bihać]], [[Bosanska Krupa]], [[Bosanski Petrovac]], [[Bužim (BiH)|Bužim]], [[Cazin]], [[Ključ (BiH)|Ključ]], [[Sanski Most]], [[Velika Kladuša]] |- | [[Bosansko-podrinjska županija Goražde]] | +387 38 |[[Goražde]] |- | [[Županija Zapadnohercegovačka]] | +387 39 |[[Grude]], [[Ljubuški]], [[Posušje]], [[Široki Brijeg]] |- |} '''Brčko Distrikt''' {| class="wikitable" |- !Regija !Pozivni broj !Općine |- |[[Distrikt Brčko]] | +387 49 |[[Brčko]] |} '''Republika Srpska''' {| class="wikitable" |- !Regija !Pozivni broj !Općine |- |Mrkonjić Grad | +387 50 |[[Jezero]], [[Kupres]], [[Mrkonjić Grad]], [[Ribnik]], [[Šipovo]] |- |Banja Luka | +387 51 |[[Banja Luka]], [[Čelinac]], [[Bosanska Gradiška]], [[Istočni Drvar]], [[Skender-Vakuf|Kneževo]], [[Kotor Varoš]], [[Laktaši]], [[Petrovac (općina u BiH)|Petrovac]], [[Prnjavor]], [[Srbac]] |- |Prijedor | +387 52 |[[Bosanska Kostajnica]], [[Bosanska Dubica]], [[Krupa na Uni]], [[Bosanski Novi|Novi Grad]], [[Oštra Luka]], [[Prijedor]] |- |Doboj | +387 53 |[[Bosanski Brod]], [[Derventa]], [[Doboj]], [[Modriča]], [[Bosansko Petrovo Selo|Petrovo]], [[Teslić]], [[Vukosavlje]] |- |Šamac | +387 54 |[[Donji Žabar]], [[Pelagićevo]], [[Bosanski Šamac]] |- |Bijeljina | +387 55 |[[Bijeljina]], [[Lopare]], [[Ugljevik]] |- |Zvornik | +387 56 |[[Bratunac]], [[Milići]], [[Osmaci]], [[Srebrenica]], [[Šekovići]], [[Vlasenica]], [[Zvornik]] |- |Istočno Sarajevo | +387 57 |[[Han Pijesak]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočni Stari Grad]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Kalinovik]], [[Pale]], [[Sokolac]], [[Trnovo (RS)|Trnovo]] |- |Foča | +387 58 |[[Čajniče]], [[Foča]], [[Rogatica]], [[Rudo]], [[Novo Goražde]], [[Višegrad]] |- |Trebinje | +387 59 |[[Berkovići]], [[Bileća]], [[Gacko]], [[Istočni Mostar (općina u RS)|Istočni Mostar]], [[Ljubinje]], [[Nevesinje]], [[Trebinje]] |} == Mobilna telefonija == <ref>[http://www.rak.ba/bih/index.php?uid=1267325732 rak.ba - numeracija]</ref><ref>{{Citiranje weba|title=KONAČNO JE GOTOVO: U Bosni i Hercegovini s radom počinje novi mobilni operater, koristit će kod koji je dodijeljen...|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/166209/konachno_je_gotovo_u_bosni_i_hercegovini_s_radom_pochinje_novi_mobilni_operater_koristit_ce_kod_koji_je_dodijeljen.html|access-date=2021-10-04|website=slobodna-bosna.ba|language=bs-BA}}</ref> {| class="wikitable" |- !Pozivni broj !Mreža |- |060 |[[happy]] |- |061, 062 , 060 |[[BH_Telecom|BH Telecom]] |- |063 |[[HT ERONET]] |- |064 |[[haloo]] |- |065, 066, |[[mtel|m:tel]] |- |067 |[[Novotel]] |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Telekomunikacije]] b1phf1lfxb2qzb0eq42p6p489r28auz Hans Burgkmair 0 489861 7431032 6740441 2026-04-16T19:02:02Z Divna Jaksic 974 infookvir 7431032 wikitext text/x-wiki {{Infookvir likovni umjetnik | ime = Hans Burgkmair | period = | slika = Hans Burgkmair.jpg | veličina = | opis = Autoportret | rođenje = [[1473.]] | mjesto rođenja = | smrt = [[1531.]] | mjesto smrti = | nacionalnost = [[Nijemac]] | vrsta = Slikar, grafičar i drvorezac. | praksa = | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = }} '''Hans Burgkmair''' ([[1473.]] – [[1531.]]) bio je [[Njemačka|njemački]] [[slikar]], [[grafičar]] i [[drvorez]]ac. Neka se njegova djela nalaze u Galeriji starih i novih majstora [[Gradski muzej u Varaždinu|Gradskog muzeja u Varaždinu]]. == Izvori == *Vodič kroz izložbe. Piše Maja Burger. [[Hrvatsko slovo]], str. 18. petak, 28. lipnja 2013. {{GLAVNIRASPORED:Burgkmair, Hans}} [[Kategorija:Njemački slikari]] [[Kategorija:Njemački grafičari]] [[Kategorija:Drvoresci]] k2dxxjosu0ltm5cmu6vhwvcgjm6j807 Dvoliskovice 0 497066 7431157 7042511 2026-04-16T22:10:52Z Zeljko 1196 /* Potporodice i rodovi */ 7431157 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Dvoliskovice | slika = Morsana1.JPG | slika_opis = Zygophyllum fabago | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = '''''Zygophyllaceae''''' | familia_autorstvo= [[R.Br.]] | razdioba_stupanj = [[Potporodica (biologija)|Potporodice]] | razdioba = Vidi tekst | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Dvoliskovice''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Zygophyllaceae''), biljna porodica iz reda [[Zygophyllales]], koja dobiva ime po rodu Zygophyllum. Naziv dvoliskovice dolazi po perastiim listovima, s trajnim palistićima u paru, koji se često preobraze u trnove. Cvijet je dvospolan, jednostrano (aktinomorfan) ili dvostrano simetričan (zigomorfan). Rastu po suhim (aridnim) i polusuhim krajevima [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Australija (kontinent)|Australije]]. Drvo je cijenjeno za građu, a daju i [[Smola|smole]] i sirovine za boju. Porodici pripada 22 roda<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000513-2 Plants of the Wirld online] Pristupljeno 6. ožujka 2022.</ref>: == Opis == Zygophyllaceae, ili porodica dvoliskovica, labavo je povezana skupina od 22 roda i 285 vrsta koje uglavnom rastu u [[Pustinja|pustinjskim]] ili slanim sredinama umjerenih i tropskih regija. Većina pripadnika su [[grm]]ovi do malih [[Stablo|stabala]], često smolasti, s nasuprotnim ili spiralno raspoređenim [[listovi]]ma. Petodijelni [[cvjetovi]] obično imaju 10 [[prašnik]]a, svaki sa žlijezdom, i dobro razvijen nektarijski disk. [[Plod]]ovi su obično kapsule ili šizokarpi.<ref name="Britannica ">[https://www.britannica.com/plant/Zygophyllales Britannica] Pristupljeno 6. listopada 2023.</ref> ''[[Zygophyllum]]'' (oko 100 vrsta), najveći rod u porodici, nalazi se od sjeverne i južne [[Afrika|Afrike]] do [[Srednja Azija|središnje Azije]], [[Indija|Indije]] i [[Australija (kontinent)|Australije]]. Larrea tridentata (grm kreozota), iz roda Larrea (pet vrsta), dominira velikim dijelom pustinja jugozapadne [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Druge vrste iz roda nalaze se u sušnim područjima Argentine. Fagonia (30-40 vrsta) je široko rasprostranjena, javlja se u toplim pustinjama Sjeverne i Južne Amerike, Kanarskih otoka, mediteranske regije, jugozapadne Afrike i jugozapadne Azije do sjeverozapadne Indije. Balaniti (25 vrsta) nalaze se od tropske Afrike do Mjanmara (Burma); u Africi neprobavljeno sjeme ''[[Balanites wilsoniana]]'' raspršuju [[slonovi]] u svom [[izmet]]u.<ref name="Britannica "/> Unutar porodice ''Zygophyllaceae'' postoji nekoliko vrijednih drveća [[Novi svijet|Novog svijeta]]. Najpoznatiji od njih je ''[[Guaiacum officinale]]'' (“lignum vitae”, ''[[Guaiacum]]''), neotropsko drvo s vrlo tvrdim, gustim i izdržljivim drvetom. Koristi se za izradu čahura za brodske vijke i za batove. Drvo sadrži “guma guaiac”, [[Smola|smolu]] koja se koristi u medicini od 15. stoljeća kao specifičan, ali neučinkovit lijek za [[sifilis]]. Ipak, guaiac test se još uvijek koristi za otkrivanje [[krv]]i u [[izmet]]u. Drvo ''[[Guaiacum sanctum]]'' (holywood, poznato i kao “lignum vitae”), sa sjevernih [[Karibi|Kariba]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], koristi se za izradu malih predmeta koji zahtijevaju težinu, tvrdoću i snagu. ''[[Bulnesia arborea]]'' (verawood, ili “marakaibski lignum vitae”) koristi se u istu svrhu u [[Kolumbija|Kolumbiji]] i [[Venezuela|Venezueli]]. Drvo ''[[Bulnesia sarmientoi|B. sarmientoi]]'' (“paragvajski lignum vitae”) izvor je ulja gvajak drva, koje ima miris poput ruže i koristi se u [[sapun]]ima i [[parfem]]ima.<ref name="Britannica "/> Nekoliko vrsta ''Zygophyllaceae'' je jestivo. Plodovi nekoliko afričkih vrsta ''[[Balanita]]'' ponekad se jedu, a njihove sjemenke daju ulja koja se koriste u kuhanju ili proizvodnji sapuna. Ukiseljeni pupoljci sjevernoafričkog ''[[Zygophyllum fabago]]'' (kapar) koriste se kao zamjena za [[Kapara|kapare]]. Neke vrste drugih rodova su zakorovljene, ali najpogubnija od njih je [[Tribulus terrestris]] (bodljikava loza [[zemaljski babin zub]]). Ovaj porijeklom iz mediteranske regije raširen je u sva suša topla područja svijeta. Ima tvrde plodove s oštrim [[trn|bodljama]] koje se lako pričvršćuju za gume automobila i aviona te za noge [[Životinje|životinja]] koje pasu. Bodlje mogu ozlijediti životinju izvana ako ih se dotakne ili iznutra ako se pojedu. [[Stoka]] koja jede biljku može postati vrlo osjetljiva na svjetlost; gutanje plodova može uzrokovati smrt kod ovih životinja.<ref name="Britannica "/> Kod [[Kallstroemia|Kallstroemije]] latice i prašnici se vodoravno šire iz [[tučak|tučka]] kad se [[cvijet]] ujutro otvori. Stigma je prijemljiva za pelud koju nose kukci (pčele, ose, leptiri i muhe) koji posjećuju otvoreni cvijet radi njegovog nektara. Do ranog poslijepodneva cvjetovi se počnu zatvarati, a latice i prašnici se savijaju prema gore, uzrokujući stiskanje prašnika, a ono što još može sadržavati pelud stavlja se na [[Stigma (botanika)|stigmu]], što dovodi do samooprašivanja. Ovo je izvanredan primjer u kojem je stvaranje sjemena osigurano samooprašivanjem ako je potrebno, ali se prvo pokušava unakrsno oprašivanje. Ovo je važna prilagodba u rodu biljaka koje rastu u sušnim područjima gdje njihovi oprašivači možda nisu prisutni ili ih nema u izobilju.<ref name="Britannica "/> == Potporodice i rodovi == {{div col|cols=3}} * '''''[[Larreoideae]]''''' <small>Sheahan & M.W.Chase</small> ** ''[[Bulnesia]]'' <small>Gay</small> (5 spp.) ** ''[[Guaiacum]]'' <small>Plum. ex L.</small> (5 spp.) ** ''[[Larrea]]'' <small>Cav.</small> (5 spp.) ** ''[[Metharme]]'' <small>Phil. ex Engl.</small> (1 sp.) ** ''[[Pintoa]]'' <small>Gay</small> (1 sp.) ** ''[[Plectrocarpa]]'' <small>Gillies ex Hook. & Arn.</small> (2 spp.) ** ''[[Porlieria]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (5 spp.) ** ''[[Gonopterodendron]]'' <small>(Griseb.) Godoy-Bürki</small> (4 spp.) * '''''[[Morkillioideae]]''''' <small>Thorne & Reveal</small> ** ''[[Morkillia]]'' <small>Rose & J.H.Painter</small> (2 spp.) ** ''[[Sericodes]]'' <small>A.Gray</small> (1 sp.) ** ''[[Viscainoa]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) * '''''[[Seetzenioideae]]''''' <small>Sheahan & M.W.Chase</small> ** ''[[Seetzenia]]'' <small>R.Br.</small> (1 sp.) * '''''[[Tribuloideae]]''''' <small>D.M.Porter ex Reveal</small> ** ''[[Balanites]]'' <small>Delile</small> (8 spp.) ** ''[[Kallstroemia]]'' <small>Scop.</small> (19 spp.) ** ''[[Kelleronia]]'' <small>Schinz</small> (3 spp.) ** ''[[Neoluederitzia]]'' <small>Schinz</small> (1 sp.) ** ''[[Sisyndite]]'' <small>E.Mey. ex Sond.</small> (1 sp.) ** ''[[Tribulopis]]'' <small>R.Br.</small> (7 spp.) ** ''[[Tribulus]]'' <small>L.</small> (29 spp.) * '''''[[Zygophylloideae]]''''' <small>Arn.</small> * ''[[Melocarpum]]'' <small>(Engl.) Beier & Thulin</small> (2 spp.) * ''[[Fagonia]]'' <small>L.</small> (36 spp.) * ''[[Augea]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) * ''[[Tetraena]]'' <small>Maxim.</small> (36 spp.) * ''[[Zygophyllum]]'' <small>L.</small> (45 spp.) * ''[[Miltianthus]]'' <small>Bunge</small> (1 sp.) * ''[[Roepera]]'' <small>A.Juss.</small> (60 spp.) {{div col end}} == Sinonimi == * ''Balanitaceae'' <small>Endl. ex M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 26. 1846 [14 Sep-15 Oct 1846] (1846) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dvoliskovice| ]] [[Kategorija:Porodice Zygophyllales]] 25hp4orn1ughze6sjerq8y3rutr0zg8 7431158 7431157 2026-04-16T22:11:29Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Dvoliskovice]] na [[Balanitaceae]] 7431157 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Dvoliskovice | slika = Morsana1.JPG | slika_opis = Zygophyllum fabago | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = '''''Zygophyllaceae''''' | familia_autorstvo= [[R.Br.]] | razdioba_stupanj = [[Potporodica (biologija)|Potporodice]] | razdioba = Vidi tekst | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Dvoliskovice''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Zygophyllaceae''), biljna porodica iz reda [[Zygophyllales]], koja dobiva ime po rodu Zygophyllum. Naziv dvoliskovice dolazi po perastiim listovima, s trajnim palistićima u paru, koji se često preobraze u trnove. Cvijet je dvospolan, jednostrano (aktinomorfan) ili dvostrano simetričan (zigomorfan). Rastu po suhim (aridnim) i polusuhim krajevima [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Australija (kontinent)|Australije]]. Drvo je cijenjeno za građu, a daju i [[Smola|smole]] i sirovine za boju. Porodici pripada 22 roda<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000513-2 Plants of the Wirld online] Pristupljeno 6. ožujka 2022.</ref>: == Opis == Zygophyllaceae, ili porodica dvoliskovica, labavo je povezana skupina od 22 roda i 285 vrsta koje uglavnom rastu u [[Pustinja|pustinjskim]] ili slanim sredinama umjerenih i tropskih regija. Većina pripadnika su [[grm]]ovi do malih [[Stablo|stabala]], često smolasti, s nasuprotnim ili spiralno raspoređenim [[listovi]]ma. Petodijelni [[cvjetovi]] obično imaju 10 [[prašnik]]a, svaki sa žlijezdom, i dobro razvijen nektarijski disk. [[Plod]]ovi su obično kapsule ili šizokarpi.<ref name="Britannica ">[https://www.britannica.com/plant/Zygophyllales Britannica] Pristupljeno 6. listopada 2023.</ref> ''[[Zygophyllum]]'' (oko 100 vrsta), najveći rod u porodici, nalazi se od sjeverne i južne [[Afrika|Afrike]] do [[Srednja Azija|središnje Azije]], [[Indija|Indije]] i [[Australija (kontinent)|Australije]]. Larrea tridentata (grm kreozota), iz roda Larrea (pet vrsta), dominira velikim dijelom pustinja jugozapadne [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Druge vrste iz roda nalaze se u sušnim područjima Argentine. Fagonia (30-40 vrsta) je široko rasprostranjena, javlja se u toplim pustinjama Sjeverne i Južne Amerike, Kanarskih otoka, mediteranske regije, jugozapadne Afrike i jugozapadne Azije do sjeverozapadne Indije. Balaniti (25 vrsta) nalaze se od tropske Afrike do Mjanmara (Burma); u Africi neprobavljeno sjeme ''[[Balanites wilsoniana]]'' raspršuju [[slonovi]] u svom [[izmet]]u.<ref name="Britannica "/> Unutar porodice ''Zygophyllaceae'' postoji nekoliko vrijednih drveća [[Novi svijet|Novog svijeta]]. Najpoznatiji od njih je ''[[Guaiacum officinale]]'' (“lignum vitae”, ''[[Guaiacum]]''), neotropsko drvo s vrlo tvrdim, gustim i izdržljivim drvetom. Koristi se za izradu čahura za brodske vijke i za batove. Drvo sadrži “guma guaiac”, [[Smola|smolu]] koja se koristi u medicini od 15. stoljeća kao specifičan, ali neučinkovit lijek za [[sifilis]]. Ipak, guaiac test se još uvijek koristi za otkrivanje [[krv]]i u [[izmet]]u. Drvo ''[[Guaiacum sanctum]]'' (holywood, poznato i kao “lignum vitae”), sa sjevernih [[Karibi|Kariba]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], koristi se za izradu malih predmeta koji zahtijevaju težinu, tvrdoću i snagu. ''[[Bulnesia arborea]]'' (verawood, ili “marakaibski lignum vitae”) koristi se u istu svrhu u [[Kolumbija|Kolumbiji]] i [[Venezuela|Venezueli]]. Drvo ''[[Bulnesia sarmientoi|B. sarmientoi]]'' (“paragvajski lignum vitae”) izvor je ulja gvajak drva, koje ima miris poput ruže i koristi se u [[sapun]]ima i [[parfem]]ima.<ref name="Britannica "/> Nekoliko vrsta ''Zygophyllaceae'' je jestivo. Plodovi nekoliko afričkih vrsta ''[[Balanita]]'' ponekad se jedu, a njihove sjemenke daju ulja koja se koriste u kuhanju ili proizvodnji sapuna. Ukiseljeni pupoljci sjevernoafričkog ''[[Zygophyllum fabago]]'' (kapar) koriste se kao zamjena za [[Kapara|kapare]]. Neke vrste drugih rodova su zakorovljene, ali najpogubnija od njih je [[Tribulus terrestris]] (bodljikava loza [[zemaljski babin zub]]). Ovaj porijeklom iz mediteranske regije raširen je u sva suša topla područja svijeta. Ima tvrde plodove s oštrim [[trn|bodljama]] koje se lako pričvršćuju za gume automobila i aviona te za noge [[Životinje|životinja]] koje pasu. Bodlje mogu ozlijediti životinju izvana ako ih se dotakne ili iznutra ako se pojedu. [[Stoka]] koja jede biljku može postati vrlo osjetljiva na svjetlost; gutanje plodova može uzrokovati smrt kod ovih životinja.<ref name="Britannica "/> Kod [[Kallstroemia|Kallstroemije]] latice i prašnici se vodoravno šire iz [[tučak|tučka]] kad se [[cvijet]] ujutro otvori. Stigma je prijemljiva za pelud koju nose kukci (pčele, ose, leptiri i muhe) koji posjećuju otvoreni cvijet radi njegovog nektara. Do ranog poslijepodneva cvjetovi se počnu zatvarati, a latice i prašnici se savijaju prema gore, uzrokujući stiskanje prašnika, a ono što još može sadržavati pelud stavlja se na [[Stigma (botanika)|stigmu]], što dovodi do samooprašivanja. Ovo je izvanredan primjer u kojem je stvaranje sjemena osigurano samooprašivanjem ako je potrebno, ali se prvo pokušava unakrsno oprašivanje. Ovo je važna prilagodba u rodu biljaka koje rastu u sušnim područjima gdje njihovi oprašivači možda nisu prisutni ili ih nema u izobilju.<ref name="Britannica "/> == Potporodice i rodovi == {{div col|cols=3}} * '''''[[Larreoideae]]''''' <small>Sheahan & M.W.Chase</small> ** ''[[Bulnesia]]'' <small>Gay</small> (5 spp.) ** ''[[Guaiacum]]'' <small>Plum. ex L.</small> (5 spp.) ** ''[[Larrea]]'' <small>Cav.</small> (5 spp.) ** ''[[Metharme]]'' <small>Phil. ex Engl.</small> (1 sp.) ** ''[[Pintoa]]'' <small>Gay</small> (1 sp.) ** ''[[Plectrocarpa]]'' <small>Gillies ex Hook. & Arn.</small> (2 spp.) ** ''[[Porlieria]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (5 spp.) ** ''[[Gonopterodendron]]'' <small>(Griseb.) Godoy-Bürki</small> (4 spp.) * '''''[[Morkillioideae]]''''' <small>Thorne & Reveal</small> ** ''[[Morkillia]]'' <small>Rose & J.H.Painter</small> (2 spp.) ** ''[[Sericodes]]'' <small>A.Gray</small> (1 sp.) ** ''[[Viscainoa]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) * '''''[[Seetzenioideae]]''''' <small>Sheahan & M.W.Chase</small> ** ''[[Seetzenia]]'' <small>R.Br.</small> (1 sp.) * '''''[[Tribuloideae]]''''' <small>D.M.Porter ex Reveal</small> ** ''[[Balanites]]'' <small>Delile</small> (8 spp.) ** ''[[Kallstroemia]]'' <small>Scop.</small> (19 spp.) ** ''[[Kelleronia]]'' <small>Schinz</small> (3 spp.) ** ''[[Neoluederitzia]]'' <small>Schinz</small> (1 sp.) ** ''[[Sisyndite]]'' <small>E.Mey. ex Sond.</small> (1 sp.) ** ''[[Tribulopis]]'' <small>R.Br.</small> (7 spp.) ** ''[[Tribulus]]'' <small>L.</small> (29 spp.) * '''''[[Zygophylloideae]]''''' <small>Arn.</small> * ''[[Melocarpum]]'' <small>(Engl.) Beier & Thulin</small> (2 spp.) * ''[[Fagonia]]'' <small>L.</small> (36 spp.) * ''[[Augea]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) * ''[[Tetraena]]'' <small>Maxim.</small> (36 spp.) * ''[[Zygophyllum]]'' <small>L.</small> (45 spp.) * ''[[Miltianthus]]'' <small>Bunge</small> (1 sp.) * ''[[Roepera]]'' <small>A.Juss.</small> (60 spp.) {{div col end}} == Sinonimi == * ''Balanitaceae'' <small>Endl. ex M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 26. 1846 [14 Sep-15 Oct 1846] (1846) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dvoliskovice| ]] [[Kategorija:Porodice Zygophyllales]] 25hp4orn1ughze6sjerq8y3rutr0zg8 7431160 7431158 2026-04-16T22:11:41Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Balanitaceae]] na [[Dvoliskovice]] preko preusmjeravanja 7431157 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Dvoliskovice | slika = Morsana1.JPG | slika_opis = Zygophyllum fabago | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = '''''Zygophyllaceae''''' | familia_autorstvo= [[R.Br.]] | razdioba_stupanj = [[Potporodica (biologija)|Potporodice]] | razdioba = Vidi tekst | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Dvoliskovice''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Zygophyllaceae''), biljna porodica iz reda [[Zygophyllales]], koja dobiva ime po rodu Zygophyllum. Naziv dvoliskovice dolazi po perastiim listovima, s trajnim palistićima u paru, koji se često preobraze u trnove. Cvijet je dvospolan, jednostrano (aktinomorfan) ili dvostrano simetričan (zigomorfan). Rastu po suhim (aridnim) i polusuhim krajevima [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Australija (kontinent)|Australije]]. Drvo je cijenjeno za građu, a daju i [[Smola|smole]] i sirovine za boju. Porodici pripada 22 roda<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000513-2 Plants of the Wirld online] Pristupljeno 6. ožujka 2022.</ref>: == Opis == Zygophyllaceae, ili porodica dvoliskovica, labavo je povezana skupina od 22 roda i 285 vrsta koje uglavnom rastu u [[Pustinja|pustinjskim]] ili slanim sredinama umjerenih i tropskih regija. Većina pripadnika su [[grm]]ovi do malih [[Stablo|stabala]], često smolasti, s nasuprotnim ili spiralno raspoređenim [[listovi]]ma. Petodijelni [[cvjetovi]] obično imaju 10 [[prašnik]]a, svaki sa žlijezdom, i dobro razvijen nektarijski disk. [[Plod]]ovi su obično kapsule ili šizokarpi.<ref name="Britannica ">[https://www.britannica.com/plant/Zygophyllales Britannica] Pristupljeno 6. listopada 2023.</ref> ''[[Zygophyllum]]'' (oko 100 vrsta), najveći rod u porodici, nalazi se od sjeverne i južne [[Afrika|Afrike]] do [[Srednja Azija|središnje Azije]], [[Indija|Indije]] i [[Australija (kontinent)|Australije]]. Larrea tridentata (grm kreozota), iz roda Larrea (pet vrsta), dominira velikim dijelom pustinja jugozapadne [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Druge vrste iz roda nalaze se u sušnim područjima Argentine. Fagonia (30-40 vrsta) je široko rasprostranjena, javlja se u toplim pustinjama Sjeverne i Južne Amerike, Kanarskih otoka, mediteranske regije, jugozapadne Afrike i jugozapadne Azije do sjeverozapadne Indije. Balaniti (25 vrsta) nalaze se od tropske Afrike do Mjanmara (Burma); u Africi neprobavljeno sjeme ''[[Balanites wilsoniana]]'' raspršuju [[slonovi]] u svom [[izmet]]u.<ref name="Britannica "/> Unutar porodice ''Zygophyllaceae'' postoji nekoliko vrijednih drveća [[Novi svijet|Novog svijeta]]. Najpoznatiji od njih je ''[[Guaiacum officinale]]'' (“lignum vitae”, ''[[Guaiacum]]''), neotropsko drvo s vrlo tvrdim, gustim i izdržljivim drvetom. Koristi se za izradu čahura za brodske vijke i za batove. Drvo sadrži “guma guaiac”, [[Smola|smolu]] koja se koristi u medicini od 15. stoljeća kao specifičan, ali neučinkovit lijek za [[sifilis]]. Ipak, guaiac test se još uvijek koristi za otkrivanje [[krv]]i u [[izmet]]u. Drvo ''[[Guaiacum sanctum]]'' (holywood, poznato i kao “lignum vitae”), sa sjevernih [[Karibi|Kariba]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], koristi se za izradu malih predmeta koji zahtijevaju težinu, tvrdoću i snagu. ''[[Bulnesia arborea]]'' (verawood, ili “marakaibski lignum vitae”) koristi se u istu svrhu u [[Kolumbija|Kolumbiji]] i [[Venezuela|Venezueli]]. Drvo ''[[Bulnesia sarmientoi|B. sarmientoi]]'' (“paragvajski lignum vitae”) izvor je ulja gvajak drva, koje ima miris poput ruže i koristi se u [[sapun]]ima i [[parfem]]ima.<ref name="Britannica "/> Nekoliko vrsta ''Zygophyllaceae'' je jestivo. Plodovi nekoliko afričkih vrsta ''[[Balanita]]'' ponekad se jedu, a njihove sjemenke daju ulja koja se koriste u kuhanju ili proizvodnji sapuna. Ukiseljeni pupoljci sjevernoafričkog ''[[Zygophyllum fabago]]'' (kapar) koriste se kao zamjena za [[Kapara|kapare]]. Neke vrste drugih rodova su zakorovljene, ali najpogubnija od njih je [[Tribulus terrestris]] (bodljikava loza [[zemaljski babin zub]]). Ovaj porijeklom iz mediteranske regije raširen je u sva suša topla područja svijeta. Ima tvrde plodove s oštrim [[trn|bodljama]] koje se lako pričvršćuju za gume automobila i aviona te za noge [[Životinje|životinja]] koje pasu. Bodlje mogu ozlijediti životinju izvana ako ih se dotakne ili iznutra ako se pojedu. [[Stoka]] koja jede biljku može postati vrlo osjetljiva na svjetlost; gutanje plodova može uzrokovati smrt kod ovih životinja.<ref name="Britannica "/> Kod [[Kallstroemia|Kallstroemije]] latice i prašnici se vodoravno šire iz [[tučak|tučka]] kad se [[cvijet]] ujutro otvori. Stigma je prijemljiva za pelud koju nose kukci (pčele, ose, leptiri i muhe) koji posjećuju otvoreni cvijet radi njegovog nektara. Do ranog poslijepodneva cvjetovi se počnu zatvarati, a latice i prašnici se savijaju prema gore, uzrokujući stiskanje prašnika, a ono što još može sadržavati pelud stavlja se na [[Stigma (botanika)|stigmu]], što dovodi do samooprašivanja. Ovo je izvanredan primjer u kojem je stvaranje sjemena osigurano samooprašivanjem ako je potrebno, ali se prvo pokušava unakrsno oprašivanje. Ovo je važna prilagodba u rodu biljaka koje rastu u sušnim područjima gdje njihovi oprašivači možda nisu prisutni ili ih nema u izobilju.<ref name="Britannica "/> == Potporodice i rodovi == {{div col|cols=3}} * '''''[[Larreoideae]]''''' <small>Sheahan & M.W.Chase</small> ** ''[[Bulnesia]]'' <small>Gay</small> (5 spp.) ** ''[[Guaiacum]]'' <small>Plum. ex L.</small> (5 spp.) ** ''[[Larrea]]'' <small>Cav.</small> (5 spp.) ** ''[[Metharme]]'' <small>Phil. ex Engl.</small> (1 sp.) ** ''[[Pintoa]]'' <small>Gay</small> (1 sp.) ** ''[[Plectrocarpa]]'' <small>Gillies ex Hook. & Arn.</small> (2 spp.) ** ''[[Porlieria]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (5 spp.) ** ''[[Gonopterodendron]]'' <small>(Griseb.) Godoy-Bürki</small> (4 spp.) * '''''[[Morkillioideae]]''''' <small>Thorne & Reveal</small> ** ''[[Morkillia]]'' <small>Rose & J.H.Painter</small> (2 spp.) ** ''[[Sericodes]]'' <small>A.Gray</small> (1 sp.) ** ''[[Viscainoa]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) * '''''[[Seetzenioideae]]''''' <small>Sheahan & M.W.Chase</small> ** ''[[Seetzenia]]'' <small>R.Br.</small> (1 sp.) * '''''[[Tribuloideae]]''''' <small>D.M.Porter ex Reveal</small> ** ''[[Balanites]]'' <small>Delile</small> (8 spp.) ** ''[[Kallstroemia]]'' <small>Scop.</small> (19 spp.) ** ''[[Kelleronia]]'' <small>Schinz</small> (3 spp.) ** ''[[Neoluederitzia]]'' <small>Schinz</small> (1 sp.) ** ''[[Sisyndite]]'' <small>E.Mey. ex Sond.</small> (1 sp.) ** ''[[Tribulopis]]'' <small>R.Br.</small> (7 spp.) ** ''[[Tribulus]]'' <small>L.</small> (29 spp.) * '''''[[Zygophylloideae]]''''' <small>Arn.</small> * ''[[Melocarpum]]'' <small>(Engl.) Beier & Thulin</small> (2 spp.) * ''[[Fagonia]]'' <small>L.</small> (36 spp.) * ''[[Augea]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) * ''[[Tetraena]]'' <small>Maxim.</small> (36 spp.) * ''[[Zygophyllum]]'' <small>L.</small> (45 spp.) * ''[[Miltianthus]]'' <small>Bunge</small> (1 sp.) * ''[[Roepera]]'' <small>A.Juss.</small> (60 spp.) {{div col end}} == Sinonimi == * ''Balanitaceae'' <small>Endl. ex M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 26. 1846 [14 Sep-15 Oct 1846] (1846) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dvoliskovice| ]] [[Kategorija:Porodice Zygophyllales]] 25hp4orn1ughze6sjerq8y3rutr0zg8 7431220 7431160 2026-04-17T00:51:39Z Zeljko 1196 /* Opis */ Uklonjena Britannica 7431220 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Dvoliskovice | slika = Morsana1.JPG | slika_opis = Zygophyllum fabago | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = '''''Zygophyllaceae''''' | familia_autorstvo= [[R.Br.]] | razdioba_stupanj = [[Potporodica (biologija)|Potporodice]] | razdioba = Vidi tekst | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Dvoliskovice''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Zygophyllaceae''), biljna porodica iz reda [[Zygophyllales]], koja dobiva ime po rodu Zygophyllum. Naziv dvoliskovice dolazi po perastiim listovima, s trajnim palistićima u paru, koji se često preobraze u trnove. Cvijet je dvospolan, jednostrano (aktinomorfan) ili dvostrano simetričan (zigomorfan). Rastu po suhim (aridnim) i polusuhim krajevima [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Australija (kontinent)|Australije]]. Drvo je cijenjeno za građu, a daju i [[Smola|smole]] i sirovine za boju. Porodici pripada 22 roda<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000513-2 Plants of the Wirld online] Pristupljeno 6. ožujka 2022.</ref>: == Opis == Zygophyllaceae, ili porodica dvoliskovica, labavo je povezana skupina od 22 roda i 285 vrsta koje uglavnom rastu u [[Pustinja|pustinjskim]] ili slanim sredinama umjerenih i tropskih regija. Većina pripadnika su [[grm]]ovi do malih [[Stablo|stabala]], često smolasti, s nasuprotnim ili spiralno raspoređenim [[listovi]]ma. Petodijelni [[cvjetovi]] obično imaju 10 [[prašnik]]a, svaki sa žlijezdom, i dobro razvijen nektarijski disk. [[Plod]]ovi su obično kapsule ili šizokarpi. == Potporodice i rodovi == {{div col|cols=3}} * '''''[[Larreoideae]]''''' <small>Sheahan & M.W.Chase</small> ** ''[[Bulnesia]]'' <small>Gay</small> (5 spp.) ** ''[[Guaiacum]]'' <small>Plum. ex L.</small> (5 spp.) ** ''[[Larrea]]'' <small>Cav.</small> (5 spp.) ** ''[[Metharme]]'' <small>Phil. ex Engl.</small> (1 sp.) ** ''[[Pintoa]]'' <small>Gay</small> (1 sp.) ** ''[[Plectrocarpa]]'' <small>Gillies ex Hook. & Arn.</small> (2 spp.) ** ''[[Porlieria]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (5 spp.) ** ''[[Gonopterodendron]]'' <small>(Griseb.) Godoy-Bürki</small> (4 spp.) * '''''[[Morkillioideae]]''''' <small>Thorne & Reveal</small> ** ''[[Morkillia]]'' <small>Rose & J.H.Painter</small> (2 spp.) ** ''[[Sericodes]]'' <small>A.Gray</small> (1 sp.) ** ''[[Viscainoa]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) * '''''[[Seetzenioideae]]''''' <small>Sheahan & M.W.Chase</small> ** ''[[Seetzenia]]'' <small>R.Br.</small> (1 sp.) * '''''[[Tribuloideae]]''''' <small>D.M.Porter ex Reveal</small> ** ''[[Balanites]]'' <small>Delile</small> (8 spp.) ** ''[[Kallstroemia]]'' <small>Scop.</small> (19 spp.) ** ''[[Kelleronia]]'' <small>Schinz</small> (3 spp.) ** ''[[Neoluederitzia]]'' <small>Schinz</small> (1 sp.) ** ''[[Sisyndite]]'' <small>E.Mey. ex Sond.</small> (1 sp.) ** ''[[Tribulopis]]'' <small>R.Br.</small> (7 spp.) ** ''[[Tribulus]]'' <small>L.</small> (29 spp.) * '''''[[Zygophylloideae]]''''' <small>Arn.</small> * ''[[Melocarpum]]'' <small>(Engl.) Beier & Thulin</small> (2 spp.) * ''[[Fagonia]]'' <small>L.</small> (36 spp.) * ''[[Augea]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) * ''[[Tetraena]]'' <small>Maxim.</small> (36 spp.) * ''[[Zygophyllum]]'' <small>L.</small> (45 spp.) * ''[[Miltianthus]]'' <small>Bunge</small> (1 sp.) * ''[[Roepera]]'' <small>A.Juss.</small> (60 spp.) {{div col end}} == Sinonimi == * ''Balanitaceae'' <small>Endl. ex M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 26. 1846 [14 Sep-15 Oct 1846] (1846) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dvoliskovice| ]] [[Kategorija:Porodice Zygophyllales]] b3luzxp5lfgwxhuer0rpz5jb5cjdyde Zygophyllales 0 497093 7431221 6984439 2026-04-17T00:52:37Z Zeljko 1196 /* Opis */ Uklonjena Britannica 7431221 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Zygophyllales'' | slika = Zygophyllum dumosum.jpg | slika_opis = Zygophyllum dumosum. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = '''''Zygophyllales''''' | ordo_autorstvo= [[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]] | razdioba_stupanj = [[Porodica (biologija)|Porodice]] | razdioba = [[Krameriaceae]] <small>[[Barthélemy Charles Joseph Dumortier|Dumort.]]</small> <br /> [[Zygophyllaceae]] <small>[[R.Br.]]</small> <br /> | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Zygophyllales''', nedavni osnovani biljni red u koji su svrstane porodice [[Krameriaceae]] i [[Zygophyllaceae]].<ref>[http://www.biolib.cz/en/taxonposition/id298459/ BioLib]</ref> [[Cronquistov sustav|Cronquistov]] taksonomijski klasifikacijski sustav klasificirao je porodicu Zygophyllaceae u red [[Sapindales]], a [[Krameriaceae]] u [[Polygalales]]. Predstavnici ovoga reda rašireni su po svim kontinentima, osim po [[Kanada|Kanadi]], krajnjem [[Sjeverna Europa|sjeveru Europe]] i sjevernoj [[Rusija|Rusiji]]. Poznatiji rodovi su rod grmova [[porlijerija]] ([[Porlieria]]); [[gvajak]] ([[Guaiacum]]), vazdazeleno drveće i [[Zygophyllum]], rod po kojem je imenovana porodica i red, a dolazi po palistićima u paru, pa je i porodica dobila ime [[dvoliskovice]]. == Opis == Zygophyllales, su red grmlja, dikotiledonih cvjetnica, koji se sastoji od 2 porodice (''[[Zygophyllaceae]]'' i ''[[Krameriaceae]]''), 27 rodova i oko 300 vrsta. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zygophyllales| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] lkzw4rrfpy7opiz22l1jcqg52jxpba1 Mrzilačka skupina 0 498427 7430948 6220236 2026-04-16T14:00:15Z Panasko 203327 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430948 wikitext text/x-wiki '''Mrzilačka skupina''' ([[engleski jezik|eng.]] ''hate group'') organizirana je [[skupina]] ili [[pokret]] ljudi koji iskazuju ili pozivaju na [[mržnja|mržnju]] ili [[nasilje]] protiv određene rasne, etničke, političke, vjerske, spolne, seksualno orijentirane ili bilo koje druge društvene skupine. Mrzilačka skupina obično podržava [[agitacija|agitaciju]] protiv druge skupine ili pojedinih osoba. Nasilje nad objektom mržnje obično prolazi kroz određene stadije razvoja gdje verbalno nasilje se pretvara u fizičko nasilje u kojem je krajnji cilj uništavanje objekta mržnje. ==Utjecaj interneta na daljnji razvoj mrzilačkih skupina== Mrzilačke skupine su obično pojedinačno vrbovali nove [[član]]ove i širile svoju propagandu preko [[letak]]a i [[pamflet]]a. Za razliku na tradicionalnih [[metoda]], [[internet]] omogućava vrbovanje i regrutiranje preko cijelog [[svijet]]a a članovi mogu međusobno razgovarati u [[stvarno vrijeme|stvarnom vremenu]] bez obzira gdje se nalazili. Internet je u stvari postao katalizator za mnoge mrzilačke i ekstremističke grupe, jer kroz ovaj medij imaju takoreći neiscrpan izvor za nove članove, osobito mlađe osobe.<ref name="Meddaugh and Kay 2009">Meddaugh and Kay (2009)</ref> The Internet has been a boon for hate groups in terms of promotion, recruitment and expanding their base to include younger audiences.<ref>Schafer and Navarro (2002); Williamson and Pierson (2003)</ref> Mrzilačke skupine na internetu ne moraju biti dio neke tradicionalne frakcije kao na primjer [[Ku Klux Klan]].<ref>[http://www.ibiblio.org/nmediac/summer2012/Articles/obama_facebook.htm Moody, M., "New Media-Same Stereotypes: An Analysis of Social Media Depictions of President Barack Obama and Michelle Obama", 'The Journal of New Media & Culture'' (2012).]</ref> {{citat|Rick Eaton, [[znanstvenik]] Centra Wiesenthal u [[Los Angeles]]u, pokazuje neke od oko 14 tisuća internetskih sajtova mržnje, koji obuhvaćaju sve kontinente, sve rasne predrasude i etnička neprijateljstva. .}} Eaton kaže kako Internet omogućuje vrlo laganu diseminaciju materijala mržnje: "S Internetom, se ovakve poruke šire i prenose poput zaraze: jedan jedini video snimak, koji postavi neka mrzilačka skupina ili teroristička organizacija, reciklira se za kratko vrijeme na stotinama drugih websajtova." Rabin Abraham Cooper, [[dekan]] [[Centar Simon Wiesenthal|Centra Wiesenthal]], kaže kako al-Awakijeva izjava potiče i druge da ubiju: "Dobivate opravdanje za mržnju. Gotovo poput navijanja za mržnju koju je osjećao taj čovjek u Teksasu … kao da mu govorite: samo idi, znaš što treba činiti", dodaje rabin Cooper, koji kaže kako radikali koriste Internet za promicanje klime mržnje, računajući na druge da djeluju u skladu s tim.<ref>{{cite web |url=http://ba.voanews.com/content/us-online-hate-120545504/1151888.html |title=Internet kao mjesto izražavanja mržnje |publisher=Glas Amerike |author=Peter Fedynsky |date=2011-04-23 |accessdate=2013-11-01}}</ref> Pojavom [[Facebook]]a i drugih internetskih [[društvena mreža|društvenih mreža]], mrzilačke skupine dobile su izvrsnu platformu gdje mogu s lakoćom stvoriti internetske stranice i s lakoćom regurutirati članove te širiti svoju propagandu.<ref>Perry and Olsson (2009)</ref> Bilo tko može otvoriti i stvoriti na primjer svoju Facebook skupinu i pozvati one koje prate tu grupu da napišu svoje komentare, mogu lako postaviti slike,video zapise, i aktivno sudjeluju u debati na stranicama grupe čiji su član. Kako bi postali član neke skupine na Facebooku, suradnik mora imati svoj vlastiti korisnički račun na Facebooku i postaviti oznaku [[sviđa mi se]] (eng. "like") kako bi se uključili i bili [[sudionik]] neke grupe. Zbog lakoće rada u Facebook [[okružj]]u, za neke mrzilačke skupine ovo jedini razlog zašto uopće i postoje.<ref name="Meddaugh and Kay 2009"/> Facebook je preuzeo neke mjere oko suzbijanja mrzilačkih skupina u njihovom okružju nakon nagomilavanja pritužbi pojedinih utjecajnih zajednica i skupina. Uvedene su mjere u svezi ugovornih obaveza za nove suradnike i grupe, a uvedene su i neke nove mjere kako se tretiranju reklamacije. Ove nove mjere nisu bitno suzbile broj mrzilačkih skupina.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.covenant.idc.ac.il/en/vol3/issue1/The_Rise_and_Fall_of_a_Facebook.html |title=Arhivirana kopija |access-date=7. kolovoza 2014. |archive-date=1. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140801015946/http://covenant.idc.ac.il/en/vol3/issue1/The_Rise_and_Fall_of_a_Facebook.html |url-status=dead}}</ref> ==Psihologija mrzilačkih skupina== [[Motivacija]] za mrzilački [[sukob]] između skupina dolazi od tzv. ljubavi odnosno tolerancije unutar skupine (eng. in-group love), te željom da se pozitivno doprinosi unutar skupine kojoj neka osoba pripada, u odnosu na mržnju prema vanjskoj skupini kojoj se ide nanositi šteta ili zlo.<ref>{{cite journal |last=Halevy |first=N. |author2=Weisel, O. |author3=Bornstein, G. |title="In-group love" and "out-group hate" in repeated interaction between groups |journal=Journal of behavioral decision making |year=2012 |volume=25 |pages=188–195 |doi=10.1002/bdm.726}}</ref> Pojedinci i skupine više su motivirane s "unutarskupinske ljubavi' nego s "vanjskoskupinskom mržnjom", iako obje motivacije mogu unaprijediti ugled neke skupine. Unutarskupinska ljubav je izričito važna kada neka skupina nije u konkurenciji s nekom drugom skupinom. Ovo naginjanje prema kooperativnom ponašanju nagovještava da međuskupinski sukobi mogu opasti ako članovi skupine posvete više energije prema pozitivnim unutarskupinskim poboljšanjima nego da posvete energiju u suparništvu s vanjskom skupinom.<ref>{{cite journal |last=Halevy |first=N. |author2=Bornstein, G. |author3=Sagiv, L. |title="In-group love" and "out-group hate" as motives for individual participation in intergroup conflict |journal=Psychological Science |year=2008 |volume=19 |pages=405–411}}</ref> === Ciklus mrzilačkih skupina === Mrzilačke skupine kao i sve druge skupine prolaze kroz svoj razvojni [[ciklus]], koji ima definirane stupnjeve od stvaranja od eskalacije sukoba. Najbolje model koji objašnjava rad je se sedmostupnjevni model mržnje<ref>http://www.psychologytoday.com/blog/let-their-words-do-the-talking/201103/the-seven-stage-hate-model-the-psychopathology-hate</ref> koji je bio prvo objavljen u [[FBI]]-ovom [[bilten]]u [[FBI Law Enforcement Bulletin]] u ožujku 2003. godine.<ref>http://leb.fbi.gov/2003-pdfs/leb-march-2003</ref> Ovaj model objašnjava psihopatologiju sa sljedećim: * Prvi stupanj: okupljanje - mrzitelji ne mrze sami i uvijek žele navesti nekog drugog da im se pridruži kako bi s tim povećali svoj socijalni status i osjećaj samovrijednosti. * Drugi stupanj: oblikovanje - mrzilačke skupine se identificiraju preko simbola, rituala i mitologije kako bi povećali status svojih članova, a s druge strane ponižavaju objekt svoje mržnje * Treći stupanj: omalovažavanje cilja - verbalnim napadima na objekt mržnje, mrziteljska grupa izdižu svoj status * Četvrti stupanj: ismijavanje cilja - kako bi izbjegli samoispitivanje mrzitelji koriste sve veću retoriku i nasilje kako bi održali viši stupanj uzrujanosti skupine * Peti stupanj: napadi bez oružja - grafitiranje, teški verbalni napadi, napadi preko društvenih ili tradicionalnih medija * Šesti stupanj: oružani napadi na cilj - napadi na cilj mržnje mogu biti s oružjem. U ovo se isto tako ubraja aktivno sabotiranje objekta mržnje * Sedmi stupanj: uništavanje cilja - posljednji i krajnji stupanj je uništavanje cilja mržnje, ovo uništavanje biti fizičko, psihičko ili ekonomsko Ovu sedmosupnjevnu metodu razvila je FBI višegodišnjim promatranjem skinheads grupa u SAD-u krajem 20. i početkom 21. stoljeća, i može se primijeniti za opisivanje razvoja bilo kakvih mrziteljskih skupina. == Povezani članci == *[[govor mržnje]] *[[huškanje naroda]] == Vanjske poveznice == == Izvori == {{izvori}} {{mrva-pravo}} [[Kategorija:Mržnja]] [[Kategorija:Rasizam]] sf7of6rd47dndu38bzw2htii6psyw5n Koprivnička sinagoga 0 499231 7431298 7415597 2026-04-17T07:06:28Z Argo Navis 852 7431298 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Koprivnička sinagoga | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Koprivnička sinagoga.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Koprivnica]] | dz = HRV | koordinate = | koordinate_ref = | pushpin_map = Koprivničko-križevačka županija | pushpin_label = | arhitekt = [[Hönigsberg i Deutsch]]<br>[[Slavko Löwy]] (temeljita obnova) | godine izgradnje = | godina završetka = [[1875.]] | renoviran = [[1937.]] | srušen = | religija = [[judaizam]] | patron = | fasada = [[cigla]] | arhitektonski stil= [[neorenesansa]] | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Koprivnička sinagoga''' je bila sinagoga [[Židovi u Hrvatskoj|židovske]] zajednice u [[Koprivnica|Koprivnici]], a danas zaštićeni spomenik kulture. Godine [[1869.]], u Koprivnici je živjelo stotinjak Židova. Iako relativno mala, židovska zajednica Koprivnice je sama financirala izgradnju sinagoge. Sinagoga je dizajnirana u arhitektonskom atelijeru [[Hönigsberg i Deutsch]], a izgrađena je [[1875.]] zajedno sa židovskom školom pored nje. Njezina lokacija u samom centru Koprivnice je u to vrijeme bila više nego prestižna. [[1937.]] godine sinagogu je temeljito renovirao arhitekt [[Slavko Löwy]]. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sinagoga je bila devastirana i pretvorena u zatvor. Orgulje i još neke stvari su uspješno spašene iz sinagoge te su danas izložene u [[Muzej grada Koprivnice|Muzeju grada Koprivnice]]. Židovska zajednica Koprivnice je pretrpjela strahovito uništenje, tj. velika većina židova Koprivnice i susjednih sela je stradala na stratištima [[Sabirni logor|koncentracijskih logora]]. Zadnji [[rabin]] židovske zajednice Koprivnice je bio [[Izrael Kohn]], također ubijen u koncentracijskom logoru. Koprivnička sinagoga je jedna od rijetkih sinagoga u Hrvatskoj koja je ostala stajati nakon svršetka rata. Za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] sinagoga je uglavnom bila korištena kao poslovni prostor i skladište za krojačku tvrtku. Iako jako mala, židovska zajednica Koprivnice je još uvijek aktivna. [[2011.]] godine je započela obnova sinagoge u Koprivnici kao zaštićenog spomenika kulture.<ref>{{Citiranje www |naslov=Židovska općina Koprivnica |url=http://www.cendo.hr/Opcine.aspx?id=9 |izdavač=CENDO - Istraživački i dokumentacijski centar |preuzeto=16. studenoga 2013. |archive-date=23. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120423035340/http://www.cendo.hr/Opcine.aspx?id=9 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Crtice iz povijesti - doseljavanje Židova |url=http://www.koprivnica.net/kolumne/52-kolumna-hrvoje-petric/15476-KOLUMNA-Crtice-iz-povijesti-DOSELJAVANJE-%C5%BDIDOVA |autor=Hrvoje Petrić |izdavač=www.Koprivnica.net |datum=19. studenoga 2012. |preuzeto=16. studenoga 2013.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Radovi na Sinagogi u Koprivnici |url=http://www.vtv.hr/aktualno/1-vijesti-dana/3110-radovi-na-sinagogi-u-koprivnici.html |izdavač=Varaždinska Televizija |datum=25. srpnja 2011. |preuzeto=16. studenoga 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141224082452/http://www.vtv.hr/aktualno/1-vijesti-dana/3110-radovi-na-sinagogi-u-koprivnici.html |archivedate=24. prosinca 2014.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{Sinagoge u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Vjerski objekti u Koprivnici]] [[Kategorija:Bivše sinagoge u Hrvatskoj]] hpvsfjp1ruvsy3a3899j7629dhbbpjc Katolička Crkva u Sloveniji 0 500395 7431401 7309967 2026-04-17T10:48:35Z ~2026-23729-13 358140 /* Misionarstvo */ don Danilo Lisjak 7431401 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:StNicholas-Ljubljana.JPG|mini|desno|200px|Crkva sv. Nikole u Ljubljani, sjedište ljubljanskog nadbiskupa,]] '''Katolička Crkva u Sloveniji''' je najbrojnija vjerska zajednica u [[Slovenija|Sloveniji]], dio opće [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] u punom zajedništvu s [[Rimska kurija|Rimskom kurijom]] i [[Papa|papom]]. Prema podatcima iz 2015., u Sloveniji je bilo oko 1,52 mil. katolika (73,8% stanovništva).<ref name=sbk15/> Država je podijeljena u 6 [[dijeceza]], uključujući dvije [[nadbiskupija|nadbiskupije]] ([[Ljubljanska nadbiskupija|ljubljansku]] i [[Mariborska nadbiskupija|mariborsku]]). Slovenski biskupi okupljeni su u [[Slovenska biskupska konferencija|Slovenskoj biskupskoj konferenciji]]. == Upravna podjela == [[Datoteka:Slovenian dioceses of Catholic Church.png|mini|desno|Biskupije: (1) Ljubljanska, (2) Koparska, (3) Novomeška, (4) Mariborska, (5) Celjska i (6) Murskosobotska.]] * [[Ljubljanska nadbiskupija]] **[[Koparska biskupija]] ** [[Novomeška biskupija]] * [[Mariborska nadbiskupija]] ** [[Celjska biskupija]] ** [[Murskosobotska biskupija]] * Vojni vikarijat ==Crkveni redovi== Prema ''Godišnjem izvješću'' SBK-a za 2015., na području Slovenije djelovalo je 12 muških i 17 ženskih [[Redovnička družba|redovničkih družbi]] i 6 svjetovnih instituta.<ref name=sbk15> [https://ika.hkm.hr/novosti/godisnje-izvjesce-katolicke-crkve-u-sloveniji/ Godišnje izvješće Katoličke Crkve u Sloveniji] ''ika.hkm.hr''. [[Informativna katolička agencija]]. Objavljeno 5. siječnja 2016. </ref> ==Školstvo== U sklopu Katoličke Crkve u Sloveniji i preko njezinih pravnih osoba, djeluje jedan visokoškosli zavod (Katolički institut) i [[Teološki fakultet u Ljubljani]], sastavnica [[Sveučilište u Ljubljani|Sveučilišta u Ljubljani]]. Prema podatcima iz 2015., Crkva je ravnala s deset studentskih domova, četiri đačka doma, četiri katoličke gimnazije, dvije katoličke osnovne škole, deset [[Glazbena škola|glazbenih škola]] i dvadeset [[vrtić]]a.<ref name=sbk15/> ==Karitativni rad== Prema podatcima iz 2015., [[Slovenski Caritas]] djelovao je u 459 [[župa]], skrbeći za više od 106 000 ljudi u potrebi.<ref name=sbk15/> Od 2005. do 2015., Caritas je podijelio 25 mil. kg hrane, s ukupnom vrijednosti svih podijeljenih dobara u iznosu 49 mil. [[euro|eura]].<ref name=sbk15/> Caritas pomaže i nekoliko misija [[Katolička Crkva u Africi|Crkve u Africi]].<ref name=sbk15/> Crkva je 2004. vodila 12, a 2014. 15 staračkih domova.<ref name=sbk15/> ==Laikat== Vijeće katoličkih laika Slovenije okupljalo je 2015. 27 laičkih organizacija, društava i pokreta.<ref name=sbk15/> ==Statistike== {| class="wikitable" style="font-size: 82%; float: right; margin-left: 1em;" |- style="color:white;" ! style="width:30px; background:#00966E;"|god. ! style="width:70px; background:#00966E;"|katolici ! style="width:62px; background:#00966E;"|udio u st. |-align=center |2009.|| 1 577 014 || 78,04% |-align=center |2010.|| 1 569 119 || 77,30% |-align=center |2011.|| 1 557 276 || 76,85% |-align=center |2012.|| 1 554 355 || 81,40% |-align=center |2013.|| 1 543 114 || 80,06% |-align=center |2014.|| 1 523 040 || 74,52% |-align=center |2015.|| 1 535 297 || 75,68% |-align=center |2016.|| 1 523 113 || 75,32% |-align=center |2017.|| 1 511 980 || 73,15% |-align=center |2018.|| 1 513 756 || 72,74% |-align=center |2019.|| 1 509 986 || 72,11% |} [[Slovenska biskupska konferencija]] izdaje ''Godišnje izvješće'' Katoličke Crkve u Sloveniji za pojedinu godinu, po uzoru na ''[[Papinski godišnjak]]''. Prema Izvješću iz 2015., djelovalo je jedanaest [[nadbiskup]]a i [[biskup]]a, 1066 biskupijskih i redovničkih svećenika, 519 redovnica, 626 laika kateheta i katehistica te 29 stalnih đakona.<ref name=sbk15/> ==Misionarstvo== Slovenski misionari: * don Danilo Lisjak (1951. – 2025.), [[salezijanac]], misionar u Kongu, Burundiju, Ruandi i Ugandi<ref>Ljubić, Vedrana. „Sjećanje: Don Danilo Losjak, salezijanac, prijatelj i dobročinitelj”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 594 (lipanj 2025.), str. 18</ref> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{slv oznaka}} [http://www.rkc.si Službena stranica Katoličke crkve u Sloveniji] * {{eng oznaka}} [http://www.catholic-hierarchy.org/country/spcsi1.html Podaci sa stranice ''catholic-hierarchy.org''] {{Katolička Crkva u Europi}} {{Slovenija}} [[Kategorija:Katoličanstvo u Sloveniji| ]] ijz548ksnihzvdyd14vtfylgcsaslxw Slavenski kalendar 0 503673 7430991 7429591 2026-04-16T16:51:21Z Runolist 263374 veći font za čitljivost; znam da nije okrugli postotak, ali ovo je taman da se vidi, a da se ne prelijeva sa stranice u novom Vektoru 7430991 wikitext text/x-wiki Dok danas mnogi [[slavenski jezici]] koriste [[latinski|latinske]] nazive za mjesece u godini prema [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]], postoji i skup starijih naziva za dvanaest mjeseci koji se razlikuju od latinskih jer su slavenskog podrijetla. U nekim jezicima, poput [[srpski|srpskog]], ti su tradicionalni nazivi danas arhaični i rijetko se koriste. Izvorni nazivi mjeseci u slavenskim jezicima usko su povezani s prirodnim pojavama, poput vremenskih obrazaca i uvjeta tipičnih za određeno razdoblje, kao i s poljoprivrednim aktivnostima. Mnogi mjeseci imaju više alternativnih naziva u različitim regijama; s druge strane, jedan „slavenski naziv” može odgovarati različitim „rimskim nazivima” (za različite mjesece, obično uzastopne) u različitim jezicima. == Usporedna tablica == Slavenski nazivi mjeseci očuvani su kod brojnih slavenskih naroda u različitim jezicima. U nekim od tih jezika standardni nazivi mjeseci su mješoviti, uključujući nazive pod utjecajem [[germanski kalendar|germanskog kalendara]] (osobito u slovenskom, lužičkosrpskom i polapskom) ili posuđenice iz gregorijanskog kalendara (osobito u poljskom i kašupskom), no ipak su ovdje uključeni. U latvijskom i litavskom jeziku očuvani su baltički nazivi mjeseci, koji se djelomično podudaraju sa slavenskima, što upućuje na to da neki od tih naziva možda potječu iz vremena [[Baltoslavenski jezici|baltoslavenskog jezičnog jedinstva]]. Latvijski i litavski nazivi također su prikazani u ovoj tablici radi usporedbe. Riječi su obojene prema etimologiji. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 83%; |+ Usporedba tradicionalnih naziva mjeseci u slavenskim jezicima<ref name="Nedeljković">{{cite journal |first1=Mile |last1=Nedeljković |title=Zimski znak vatre letnji znak sunca i Perunova munja |journal=Srpsko nasleđe |issue=9 |date=September 1998 |url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-l/1998/09/article-02.html |access-date=11 October 2014}}</ref><ref>{{cite book |title=Godišnji običaji u Srba |first1=Mile |last1=Nedeljković |publisher=Vuk Karadžić |place=Belgrade |year=1990 }}</ref><ref>{{cite book |title=Jezici podunavskih zemalja (i ruski) |editor-first=Stanoje |editor-last=Jovanović |publisher=YU Marketing Press and Verzalpress |place=Belgrade |year=1999 |oclc=443031481 }}</ref><ref>{{cite book |title=Česko-srbocharvatsky a srbocharvatsko-česky slovnik na cesty |first1=Jarmila |last1=Gleichova |first2=Anna |last2=Jenikova |publisher=Statni pedagogicke nakladatelstvi |place=Prague |year=1982 }}</ref><ref>{{cite encyclopedia |title=Hrvatsko ili srpsko-ukrajinski rječnik|first1=Antica |last1=Menac |first2=Alla P. |last2=Kovalʹ |publisher=SNL |place=Zagreb |year=1979 |oclc=800783862 }}</ref><ref>{{cite web |title=Carpatho-Rusyn month names |url=http://rolandanderson.se/Pravda_Press/month-names.php |website=rolandanderson.se |access-date=11 September 2020}}</ref><ref>{{cite book |title=Serbska protyka |publisher=Domowina |place=Bautzen |year=1968 }}</ref><ref>{{cite book |title=Srpsko kalendarsko znanje u epskim narodnim pesmama calendar knowledge in folk epic poetry |first=Dragan |last=Јacanović |place=Rača |year=2000 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Zaroff |first1=Roman |title=Measurement of Time by the Ancient Slavs |journal=[[Studia mythologica Slavica]] |date=5 May 2016 |volume=19 |pages=9–39 | doi=10.3986/sms.v19i0.6614 |url=http://sms.zrc-sazu.si/pdf/19/SMS_19_01_Zaroff.pdf|doi-access=free }}</ref><ref>Hauptova Z., editor (1958–1997) ''Slovník jazyka staroslověnského (Lexicon linguae palaeoslovenicae)'', Prague: Euroslavica</ref> ! Jezik ! [[Siječanj]] ! [[Veljača]] ! [[Ožujak]] ! [[Travanj]] ! [[Svibanj]] ! [[Lipanj]] ! [[Srpanj]] ! [[Kolovoz]] ! [[Rujan]] ! [[Listopad]] ! [[Studeni]] ! [[Prosinac]] |- ! rowspan="2" |[[Bjeloruski]] | rowspan="2" style="background:#F2CEF2"|<br>студзень | rowspan="2" style="background:#E6EAFF"|люты | rowspan="2" style="background:#E3F4F4"|сакавік | rowspan="2" |красавік |<span style="color:gray">май*</span> | rowspan="2" style="background:#DEFEE4"|чэрвень | rowspan="2" style="background:#FFFFE6"|ліпень | rowspan="2" style="background:#F2ECCE"|жнівень | rowspan="2" style="background:#FFEEE6"|верасень | rowspan="2" style="background:#FFE6F2"|кастрычнік | rowspan="2" style="background:#FFE6E6"|лістапад | rowspan="2" style="background:#FFFFFF"|снежань |- | rowspan="5" style="background:#E6FFE6"|травень |- ! rowspan="2" |[[Ukrajinski]] | rowspan="3" style="background:#E6F2FF"|січень | style="background:#E6EAFF"|лютий<br />''ljutyj'' | rowspan="3" style="background:#E6FFFF"|березень | rowspan="2" style="background:#E6FFF2"|квітень | rowspan="4" style="background:#DEFEE4"|червень | rowspan="3" style="background:#FFFFE6"|липень | rowspan="4" style="background:#FFF7E6"|серпень | rowspan="4" style="background:#FFEEE6"|вересень | rowspan="2" style="background:#FCEFB4"|жовтень | rowspan="3" style="background:#FFE6E6"|листопад | rowspan="3" style="background:#E6CEF2"|грудень |- | style="background:#E6EAFF"|лютень |- ! [[Rusinski]] | style="background:#E6EAFF"|лютый | style="background:#E6FFF2"|цвітень | style="background:#FCEFB4"|жолтень' |- ! [[Ruski]] <br /><small>(pravopis prije 1918.), arhaizmi</small> | style="background:#E6F2FF"|сечень | style="background:#E6EAFF"|лютень | style="background:#E6FFFF"|березозо | style="background:#E6FFF2"|цветень<br/>(цвѣтень​) | style="background:#FFFFE6"|липец<br/>(липецъ​) | style="background:#FFE6E6"|листопад<br/>(листопадъ) | style="background:#E6CEF2"|грудень | style="background:#F2CEF2"|студень |- ! [[Staroruski]] | style="background:#F2CEF2"|стоудѣнь | style="background:#FFFFFF"|снежѣнь | style="background:#CEF2EC"|соухїй | style="background:#E6FFFF"|берѣзолъ | style="background:#E6FFE6"|травѣнь | style="background:#DEFEE4"|чѣрвѣнь | style="background:#FFFFE6"|липѣнь | style="background:#FFF7E6"|сѣрпѣнь | style="background:#FFEEE6"|версѣнь | style="background:#F8DBB8"|осень | style="background:#FFE6E6"|листопадъ | style="background:#E6CEF2"|гроудѣнь |- ! [[Staroslavenski]] | style="background:#FBE6FF"|просиньць | style="background:#E6F2FF"|сѣчьнъ | style="background:#CEF2EC"|соухъ | style="background:#E6FFFF"|брѣзьнъ | style="background:#E6FFE6"|трѣвьнъ | style="background:#E0F2CE"|изокъ | style="background:#DEFEE4"|чръвлѥнꙑи | style="background:#F2E6CE"|заревъ | style="background:#F2DACE"|роуинъ | style="background:#FFE6E6"|листопадъ | style="background:#E6CEF2"|гроудьнъ | style="background:#F2CEF2"|стоуденъ |- ![[Bugarski]]<br /><small>arhaizmi</small> | style="background:#E6F2FF"|сечен | style="background:#E6EAFF"|люти | style="background:#CEF2EC"|сухи | style="background:#E6FFFF"|брезен | style="background:#E6FFE6"|тревен | style="background:#E0F2CE"|изок | style="background:#DEFEE4"|червен | style="background:#F2E6CE"|зарев | style="background:#F2DACE"|руен | rowspan="4" style="background:#FFE6E6"|листопад | style="background:#E6CEF2"|груден | style="background:#FBE6FF"|просинец |- ![[Makedonski]]<br /><small>arhaizmi</small> | rowspan="2" style="background:#CED4F2"|коложег | rowspan="2" style="background:#CEE6F2"|сечко | style="background:#E6FFF2"|цутар | style="background:#E6FFE6"|тревен | косар | style="background:#F2ECCE"|жетвар | style="background:#F2EFE5"|златец | style="background:#E5DDC5"|житар | rowspan="2" style="background:#CEB5B7"|гроздобер | rowspan="2" style="background:#F2CEF2"|студен | style="background:#FFFFFF"|снежник |- ![[Srpski]]<br /><small>arhaizmi</small> |дерикожа<br />''derikoža'' | style="background:#CEF2CE"|лажитрава<br />''lažitrava'' | style="background:#E6FFF2"|цветањ<br />''cvetanj'' | style="background:#D8E2DC"|трешњар<br />''trešnjar'' | style="background:#F2ECCE"|жетвар<br />''žetvar'' | гумник<br />''gumnik'' |<span style="color:gray">коледар*<br />''koledar*''</span> |- ![[Hrvatski]] | style="background:#E6F2FF"|siječanj | style="background:#E6EEFF"|veljača | style="background:#CEF2CE"|ožujak | style="background:#E6FFE6"|travanj |svibanj | style="background:#FFFFE6"|lipanj | style="background:#FFF7E6"|srpanj | style="background:#E1E1CE"|kolovoz | style="background:#F2DACE"|rujan | style="background:#F2CEF2"|studeni | style="background:#FBE6FF"|prosinac |- ![[Slovenski]]<br /><small>arhaizmi</small> | style="background:#FBE6FF"|prosinec | style="background:#CEECF2"|svečan | style="background:#CEF2EC"|sušec | style="background:#E6FFE6"|mali traven | style="background:#E6FFE6"|veliki traven | style="background:#ECF2CE"|rožnik | style="background:#FFF7E6"|mali srpan | style="background:#FFF7E6"|veliki srpan | style="background:#F2F2CE"|kimavec | style="background:#F9BEBE"|vinotok | rowspan="7" style="background:#FFE6E6" |listopad | style="background:#E6CEF2"|gruden |- ! rowspan="2" |[[Slovački]]<br /><small>arhaizmi</small> | style="background:#E6F2FF"|''veľký sečeň'' | style="background:#E6F2FF"|''malý sečeň'' | rowspan="2" style="background:#E6FFFF"|''brezen''<br />(''brezeň'') | rowspan="3" style="background:#B8E0D2"|''duben''<br />(''dubeň'') | rowspan="3" style="background:#E6FFF2"|''květen''<br />(''kveteň'') | rowspan="2" style="background:#FFFFE6"|''lipen''<br />(''lipeň'') | rowspan="2" style="background:#F2F2CE"|''klasen''<br />(''klaseň'') | rowspan="3" style="background:#FFF7E6"|''srpen''<br />(''srpeň'') | rowspan="2" style="background:#F2DACE"|''malý rujen'' | rowspan="2" style="background:#F2DACE"|''veľký rujen'' | rowspan="2" style="background:#F2CEE6"|''mrazen''<br />(''mrazeň'') |- | style="background:#CEE6F2"|''ľadeň'' | style="background:#E6F2FF"|''sečeň'' |- ![[Češki]] | style="background:#CEE6F2"|''leden'' | style="background:#C1D3FE"|''únor'' | style="background:#E6FFFF"|''březen'' | style="background:#DEFEE4"|''červen'' | style="background:#DEFEE4"|''červenec'' | style="background:#F2E6CE"|''září'' | style="background:#F2DACE"|''říjen'' | style="background:#FBE6FF"|''prosinec'' |- ! rowspan="3" |[[Poljski]] | rowspan="3" style="background:#E6F2FF"|''styczeń'' | rowspan="3" style="background:#E6EAFF"|''luty'' |<span style="color:gray">''marzec''*</span> | rowspan="2" style="background:#E6FFF2"|''kwiecień'' |<span style="color:gray">''maj''*</span> | rowspan="3" style="background:#DEFEE4"|''czerwiec'' | rowspan="3" style="background:#FFFFE6"|''lipiec'' | rowspan="3" style="background:#FFF7E6"|''sierpień'' | rowspan="3" style="background:#FFEEE6"|''wrzesień'' | rowspan="3" style="background:#FFE6F2"|''październik'' | rowspan="3" style="background:#E6CEF2"|''grudzień'' |- | rowspan="2" style="background:#E6FFFF" |''brzezień (arhaizam)'' | rowspan="2" style="background:#E6FFE6" |''trawień (arhaizam)'' |- | style="background:#CEF2CE"|''łżykwiat'' (arhaizam) |- ! rowspan="2" |[[Kašupski]] | rowspan="2" style="background:#E6F2FF"|''stëcznik'' | ''gromicznik'' | rowspan="2" style="background:#E3F4F4"|''strëmiannik'' | style="background:#CEF2CE"|''łżëkwiat'' | rowspan="2" | <span style="color:gray">''môj''*</span> | rowspan="2" style="background:#DEFEE4"|''czerwińc'' | style="background:#FFFFE6"|''lëpińc'' | ''zélnik'' | style="background:#FFF1E6"|''séwnik'' | style="background:#F2DACE"|''rujan'' | rowspan="2" style="background:#FFE6E6"|''lëstopadnik'' | style="background:#D4CEF2"|''gòdnik'' |- | style="background:#E6EAFF"|''luti'' | style="background:#E6FFF2"|''kwiecéń'' | ''miodownik'' | style="background:#FFF7E6"|''serzpiéń'' | style="background:#FFEEE6"|''wrzeseń'' | style="background:#FFE6F2"|''pazdzérznik'' | style="background:#E6CEF2"|''grëdzéń'' |- ! [[Gornjolužičkosrpski]]<br /><small>arhaizmi</small> | style="background:#EAE6FF"|''wulki róžk'' | style="background:#EAE6FF"|''mały róžk'' | style="background:#B0E4C8"|''nalětnik'' | style="background:#E1F0DA"|''jutrownik'' | style="background:#ECF2CE"|''róžownik'' | style="background:#E6F2CE"|''smažnik'' | ''pražnik'' | style="background:#F2ECCE"|''žnjenc'' | rowspan="2" style="background:#F2ECCE"|''požnjenc'' | style="background:#F9BEBE"|''winowc'' | style="background:#CEDAF2"|''nazymnik'' | style="background:#D4CEF2"|''hodownik'' |- ! [[Donjolužičkosrpski]]<br /><small>arhaizmi</small> | style="background:#CEDAF2"|''wezymski'' | style="background:#CEECF2"|''swěckowny'' | style="background:#CEDAF2"|''pózymski'' | style="background:#E1F0DA"|''jatšownik'' | style="background:#ECF2CE"|''rozhelony'' | style="background:#E6F2CE"|''smažki'' | style="background:#F2ECCE"|''žnjojski'' | style="background:#E5DDC5"|''jacmjeński'' | style="background:#F9BEBE"|''winski'' | ''młośny'' | style="background:#CEDAF2"|''zymski'' |- ![[Polapski]]<br /><small>izumrli jezik</small> | style="background:#CEE6F2"|''ledemån'' | style="background:#EAE6FF"|''rüzac'' | style="background:#CEF2EC"|''zürmån'' | style="background:#E1F0DA"|''chåidemån'' | style="background:#CCE2CB"|''laisemån'' | style="background:#E6F2CE"|''pąťustemån'' | style="background:#E5DDC5"|''zeminik'' | style="background:#F2ECCE"|''haimån'' | style="background:#F8DBB8"|''jisinmån'' | style="background:#F9BEBE"|''vaińamån'' | style="background:#CEDAF2"|''zaimamån'' |''trübnemån'' |- !style="border-top: solid;"|[[Litavski]]<br /><small>neslavenski jezik</small> | style="background:#CEF2EC"|''sausis'' | style="background:#E6EEFF"|''vasaris'' | ''kovas'' | ''balandis'' | ''gegužė'' | style="background:#E6FFFF"|''birželis'' | style="background:#FFFFE6"|''liepa'' | style="background:#F2ECCE"|''rugpjūtis'' | style="background:#E5DDC5"|''rugsėjis'' | style="background:#FFE6F2"|''spalis'' | style="background:#FFE6E6"|''lapkritis'' | style="background:#E6CEF2"|''gruodis'' |- !style="border-top: solid;"|[[Latvijski]]<br /><small>arhaizmi, neslavenski jezik</small> | style="background:#F2CEF2"|''ziemas'' | style="background:#CEECF2"|''sveču'' | style="background:#CEE6F2"|''sērsnu'' | style="background:#E3F4F4"|''sulu'' | style="background:#CCE2CB"|''lapu'' | style="background:#E6FFF2"|''ziedu'' | style="background:#FFFFE6"|''liepu'' | style="background:#E5DDC5"|''rudzu'' | style="background:#FFEEE6"|''viršu''<br />(''silu'') | style="background:#FFE6F2"|''veļu'' | style="background:#F2CEE6"|''salnas'' | ''vilku'' |} <nowiki>*</nowiki>&nbsp; – riječ koja nije slavenskog ili baltičkog podrijetla == Izvori == <div class="references-small"> {{izvori|30em}} </div> {{kalendari}} [[Kategorija:Kalendar]] [[Kategorija:Slaveni]] 7r8urswbq1tehx89xkci1xi1ag74n63 Diferencijalni račun 0 505993 7431276 7073850 2026-04-17T06:32:15Z ~2026-23681-29 358129 Dodavanje poglavlja "diferencijalni račun funkcija jedne varijable", nisam gotov... 7431276 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tangent to a curve.svg|mini|desno|Graf funkcije, označen crnom bojom, i tangenta funkcije, označena crvenom bojom. Nagib tangente linije jednak je derivaciji funkcije na označenom mjestu.]] '''Diferencijalni račun''' je područje unutar [[Matematička analiza|matematičke analize]] koja se bavi [[derivacija]]ma i diferencijalima. ==Povijest== Diferencijalni račun je razvijen prvenstveno u [[17. stoljeće|17. stoljeću]], čak iako je bio poznat i prije. Djelo [[René Descartes|Descartesa]] ''[[La Géométrie]]'' objavljeno [[znanost u 1637.|1637.]] imalo je veliki utjecaj na matematičare i vodilo je vremenom do toga da su [[Isaac Newton|Newton]] i [[Gottfried Wilhelm Leibniz|Leibniz]] neovisno jedan od drugog otkrili vezu između [[tangenta|tangente]] i [[površina|površine]] što je položilo osnove modernom [[integralni račun|integralnom]] i diferencijalnom računu. == Jednovarijabilni diferencijalni račun == Diferencijalni račun je dakle područje matematičke analize koje se bavi derivacijama i diferencijalima funckija. Funkcije mogu biti jednovarijabilne (zovemo ih funkcije jedne varijable), odnosno viševarijabilne (funkcije više varijabli), te se na temelju te podjele dijeli i sam diferencijalni račun. Naravno, viševarijabilni diferencijalni račun je pooćenje jednovarijabilnog koji je njegov posebni slučaj, ali ga se izdvaja zbog lakšeg shvaćanja i razumijevanja. Funkcije jedne varijable su one funkcije čije funkcijska vrijednost ovisi samo o jednom parametru, najčešće o vrijednosti varijable x pa kažemo da je <math>f(x)</math> funkcija jedne varijable x, tj. <math>f</math> ovisi o x. Primjerice, <math>f(x)=x^2+1</math>, je funkcija jedne varijable, varijable x, <math>f(0)=1</math>, <math>f(1)=2</math>..., jer vrijednost funkcije <math>f(x)</math> ovisi samo o vrijednosti <math>x</math>. Nasuprot tome, funkcija <math>f(x,y)=xy+2</math>, je funkcija dvije varijable jer vrijednost funkcije ovisi i o vrijednosti varijable x i o vrijednosti varijable y. === Domena funkcije jedne varijable === Domena funkcije jedne varijable je skup vrijednosti koje mogu biti uzete za ulazni podatak funkcije, tj. za argument funkcije. Domena funkcije nije njeno svojstvo (neke funkcije za neke vrijednosti nisu definirane), nego dio definicije funkcije. Primjerice, promatrajući identitetu kao funkciju <math>f(x)=x</math>, može se doći do zaključka da svaki realan broj x, može biti argument funkcije, što i jest točno, ali krivi je zaključak da <math>\mathit{X}=\mathbb{R}</math>, gdje je <math>}\mathit{X</math> domena funkcije <math>f</math>. Jednostavnije rečeno, činjenica da neki skup vrijednosti može biti argumentom dane funkcije ne povlači sa sobom činjenicu da je taj skup domena ili dio domene. Domena je skup kojim se funkcija definira. Za objašnjenje definiranja domene upotrijebit ćemo novu notaciju. <math>f:\mathit{X}\rightarrow\mathit{Y}</math>, čitamo "''funkcija f sa X na Y"'' Tom notacijom definira se domena i kodomena funckije (o kodomeni kasnije). ==Vidi još== *[[Integral]] {{mrva}} [[Kategorija:Matematička analiza]] ggrz6gt78k2sehks1ugkaz64uygkjvk 7431277 7431276 2026-04-17T06:33:23Z ~2026-23681-29 358129 7431277 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tangent to a curve.svg|mini|desno|Graf funkcije, označen crnom bojom, i tangenta funkcije, označena crvenom bojom. Nagib tangente linije jednak je derivaciji funkcije na označenom mjestu.]] '''Diferencijalni račun''' je područje unutar [[Matematička analiza|matematičke analize]] koja se bavi [[derivacija]]ma i diferencijalima. ==Povijest== Diferencijalni račun je razvijen prvenstveno u [[17. stoljeće|17. stoljeću]], čak iako je bio poznat i prije. Djelo [[René Descartes|Descartesa]] ''[[La Géométrie]]'' objavljeno [[znanost u 1637.|1637.]] imalo je veliki utjecaj na matematičare i vodilo je vremenom do toga da su [[Isaac Newton|Newton]] i [[Gottfried Wilhelm Leibniz|Leibniz]] neovisno jedan od drugog otkrili vezu između [[tangenta|tangente]] i [[površina|površine]] što je položilo osnove modernom [[integralni račun|integralnom]] i diferencijalnom računu. == Jednovarijabilni diferencijalni račun == Diferencijalni račun je dakle područje matematičke analize koje se bavi derivacijama i diferencijalima funkcija. Funkcije mogu biti jednovarijabilne (zovemo ih funkcije jedne varijable), odnosno viševarijabilne (funkcije više varijabli), te se na temelju te podjele dijeli i sam diferencijalni račun. Naravno, viševarijabilni diferencijalni račun je pooćenje jednovarijabilnog koji je njegov posebni slučaj, ali ga se izdvaja zbog lakšeg shvaćanja i razumijevanja. Funkcije jedne varijable su one funkcije čije funkcijska vrijednost ovisi samo o jednom parametru, najčešće o vrijednosti varijable x pa kažemo da je <math>f(x)</math> funkcija jedne varijable x, tj. <math>f</math> ovisi o x. Primjerice, <math>f(x)=x^2+1</math>, je funkcija jedne varijable, varijable x, <math>f(0)=1</math>, <math>f(1)=2</math>..., jer vrijednost funkcije <math>f(x)</math> ovisi samo o vrijednosti <math>x</math>. Nasuprot tome, funkcija <math>f(x,y)=xy+2</math>, je funkcija dvije varijable jer vrijednost funkcije ovisi i o vrijednosti varijable x i o vrijednosti varijable y. === Domena funkcije jedne varijable === Domena funkcije jedne varijable je skup vrijednosti koje mogu biti uzete za ulazni podatak funkcije, tj. za argument funkcije. Domena funkcije nije njeno svojstvo (neke funkcije za neke vrijednosti nisu definirane), nego dio definicije funkcije. Primjerice, promatrajući identitetu kao funkciju <math>f(x)=x</math>, može se doći do zaključka da svaki realan broj x, može biti argument funkcije, što i jest točno, ali krivi je zaključak da <math>\mathit{X}=\mathbb{R}</math>, gdje je <math>}\mathit{X</math> domena funkcije <math>f</math>. Jednostavnije rečeno, činjenica da neki skup vrijednosti može biti argumentom dane funkcije ne povlači sa sobom činjenicu da je taj skup domena ili dio domene. Domena je skup kojim se funkcija definira. Za objašnjenje definiranja domene upotrijebit ćemo novu notaciju. <math>f:\mathit{X}\rightarrow\mathit{Y}</math>, čitamo "''funkcija f sa X na Y"'' Tom notacijom definira se domena i kodomena funckije (o kodomeni kasnije). ==Vidi još== *[[Integral]] {{mrva}} [[Kategorija:Matematička analiza]] qkazbqiarz06br6xrh2liho8p3gwa7d I Paralyze 0 509051 7431444 6632696 2026-04-17T11:55:27Z K7yz3 329671 slika 7431444 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album | ime_albuma = I Paralyze | ime_glazbenika = [[Cher]] | vrsta = studijski album | slika = I Paralyze.png | žanr = [[pop rock, soft rock, new wave]] | datum = 28. svibnja, 1982., 1989. (1. CD izdanje), 20. srpnja, 1999. (CD reizdanje) | snimanje = 1982. | trajanje = 33:50 | izdavač = [[Columbia, Varèse Sarabande]] | producent = Bob Esty | album_prije = [[Black Rose]] | godina0 = 1980. | ovaj album = [[I Paralyze]] | godina = 1982. | album_poslije = [[Cher (album iz 1987.)|Cher]] | godina2 = 1987. }} '''''I Paralyze''''' je sedamnaesti studijski album američke pjevačice [[Cher]] koji je 28. svibnja 1982. godine izdala izdavačka kuća Columbia Records. Album je doživio komercijalni neuspjeh i promašio top ljestvice. Nakon izdavanja albuma Cher je uzela petogodišnju pauzu od glazbene industrije te se posvetila glumi. == Informacije o albumu == Izdan 1982. godine ovaj album je jedini koji je izdala izdavačka kuća Columbia Records. Album su producirali John Farrar i David Wolpert te je na njemu ostvarila prvu suradnju s kompozitorom i producentom [[Desmond Child]]om. Album je promoviran samo u emisijama [[American Bandstand]] i [[Solid Gold]], te je manjak promocije i razlog što je album doživio neuspjeh kod publike a kritike ga je zanemarila. Album je prvi puta izdan na CD-u 1989. godine u produkciji The Entertainment Company Columbia Records CBS Records International. Drugo izdanje albuma slijedi 1999. godine u produkciji izdavačke kuće Varèse Sarabande. Album se sastoji od više žanrova: rock smjer prethodnog albuma ''[[Black Rose]]'' na pjesmama "Walk With Me", "The Book of Love" i "Rudy"; naglasak countrya na naslovnoj "I Paralyze"; balade "When the Love is Gone" i "Do I Ever Cross Your Mind?"; tipični stil [[1980-ih|80-ih]] godina na "Back On the Street Again" (obrada pjesme "Back on My Feet Again" grupe [[The Babys]]) te "Games". "Ruby" i "I Paralyze" su izdane kao singlice u svrhu promocije albuma ali su obje bile neuspješne. 1981. godine Cher snima duet s [[Meat Loaf]]om pod nazivom [["Dead Ringer For Love"]] koja je u Ujedinjenom Kraljevstvu bila hit ali se nije pojavila na albumu. '''Popis pjesama''' Strana A # "Rudy" (Jacques Morali, Henri Belolo, Fergie Frederiksen, Howie Epstein, Jimmy Hunter, Mark Maierhoffer) 3:54 # "Games" (Andrea Farber, Vince Melamed) 3:57 # "I Paralyze" (John Farrar, Steve Kipner) 3:49 # "When the Love Is Gone" (Desmond Child) 4:04 # "Say What's on Your Mind" (J. Gottschalk) 4:06 Strana B # "Back on the Street Again" (Originally recorded by The Babys) (Dominic King, Frank Musker, John Waite) 3:19 # "Walk with Me" (Child, David Wolfert) 3:32 # "The Book of Love" (Child) 3:23 # "Do I Ever Cross Your Mind" (Dorsey Burnett, Michael Smotherman ) 4:13 == Produkcija == * glavni vokal: Cher * aranžer, klavijature: Jai Winding * bubnjevi: Rick Shlosser * gitara: Steve Lukather * gitara: Sid McGinnis * gitara: Carlos Rios * gitara: Thom Rotella * orgulje: Ralph Schuckett * perkusija: Richard Crooks * sintisajzer, bass gitara: Nathan East * sintizajzer, gitara, aranžmani, producent: David Wolfert * sintizajzer: Ed Walsh * prateći vokal: Steve George * prateći vokal: Tom Kelly * prateći vokal: Myrna Mathews * prateći vokal: Denise Maynelli * prateći vokal: Marti McCall * prateći vokal: Richard Page * izvršni producent: Charles Koppelman * producent: John Farrar, David Wolfert * producenti reizdanja: Cary E. Mansfield, Mike Khouri * tekst reizdanja: Mike Khouri * inženjeri zvuka: Dennis Ferrante, John Arriass * miksanje: Lee Decarlo * remiksiranje: Dan Hersch * supervizor masteringa, pretražitelj vrpca: Bill Inglot * umjetničko usmjerenje: Nancy Greenberg * dizajn reizdanja: Matt B. * fotografija: Harry Langdon [[Kategorija:Američki glazbeni albumi]] [[Kategorija:Albumi iz 1982.]] adao2qsuqxne3nae3whptlto671lf0z Predložak:Infookvir novinar 10 513813 7431230 7393358 2026-04-17T01:33:37Z PonoRoboT 259157 [[Modul:Datum i dob]] 7431230 wikitext text/x-wiki <includeonly>{| class="infobox" |- |colspan="2" style="text-align:center; font-size:1.2em; background-color:#e8e8ff; color:#000000;"| {{#if:{{{ime|}}}|'''{{{ime}}}'''|'''{{PAGENAME}}'''}} |- {{#if:{{{slika|}}} | {{!}} colspan="2" style="text-align:center; font-size:90%;" {{!}} [[Slika:{{{slika}}}|300x220px]]<br/>{{{opis_slike|}}} {{!}}- {{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}} {{!}}- }} {{#if:{{{puno_ime|}}} | {{!}} '''Puno ime''' {{!}} {{{puno_ime}}} {{!}}- }} {{#if:{{{pseudonim|}}} | {{!}} '''Pseudonim(i) {{!}} {{{pseudonim}}} {{!}}- }} {{#if:{{{rođenje|}}} | {{!}} '''Rođenje''' {{!}} {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{rođenje|}}}|{{{smrt|}}}}}{{if then show|{{{mjesto rođenja|}}}||<br>}} {{!}}- }} {{#if:{{{smrt|}}} | {{!}} '''Smrt''' {{!}} {{#invoke:Datum i dob|death|{{{rođenje|}}}|{{{smrt|}}}}}{{if then show|{{{mjesto smrti|}}}||<br>}} {{!}}- }} {{#if:{{{zvanje|}}} | {{!}} '''Zvanje''' {{!}} {{{zvanje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{nacionalnost|}}} | {{!}} '''Nacionalnost''' {{!}} {{{nacionalnost}}} {{!}}- }} {{#if:{{{razdoblje|}}} | {{!}} '''Razdoblje''' {{!}} {{{razdoblje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{glasilo|}}} | {{!}} '''Glasilo''' {{!}} {{{glasilo}}} {{!}}- }} {{#if:{{{teme|}}} | {{!}} '''Teme''' {{!}} {{{teme}}} {{!}}- }} {{#if:{{{žanr|}}} | {{!}} '''Žanr''' {{!}} {{{žanr}}} {{!}}- }} {{#if:{{{supruga|}}} | {{!}} '''Supruga''' {{!}} {{{supruga}}} {{!}}- }} {{#if:{{{suprug|}}} | {{!}} '''Suprug''' {{!}} {{{suprug}}} {{!}}- }} {{#if:{{{djeca|}}} | {{!}} '''Djeca''' {{!}} {{{djeca}}} {{!}}- }} {{#if:{{{djela|}}} | {{!}} '''Djela''' {{!}} {{{djela}}} {{!}}- }} {{#if:{{{nagrade|}}} | {{!}} '''Nagrade''' {{!}} {{{nagrade}}} {{!}}- }} {{#if:{{{web|}}} | {{!}} '''Službena stranica {{!}} {{{web}}} {{!}}- }} {{#if:{{{potpis|}}} | {{!}} colspan="2" align="center" {{!}} [[Datoteka:{{{potpis}}}|{{#if:{{{vel_potpisa|}}}|{{{vel_potpisa}}}px|150px}}|center]] {{!}}- }} {{#if:{{{napomena|}}} | {{!}} colspan="2" align="left" style="border-top: 1px solid #DDDDDD;" {{!}} {{{napomena}}} }} |}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} {{tl-sort}} [[Kategorija:Medijski infookviri|novinar]] [[Kategorija:Biografski infookviri|novinar]] </noinclude> oj9pxhvgkpsg37f7sx9sh9670uctpqe Hrvatski predsjednički izbori 2014. 0 522800 7431135 7188943 2026-04-16T21:44:02Z Gabica 118782 7431135 wikitext text/x-wiki {{Infookvir izbori | naziv_izbora = Hrvatski predsjednički izbori 2014. | država = Hrvatska | godina_zastave = | slika_zastave = | vrsta = predsjednički | u_toku = | boja_stranke = | naziv_stranke = | naziv_koalicije = | prethodni_izbori = Hrvatski predsjednički izbori 2009. | prethodna_godina = 2009. | datum_izbora = {{nowrap|28. prosinca 2014. (1. krug)}}<br>{{nowrap|11. siječnja 2015. (2. krug)}} | sljedeći_izbori = Hrvatski predsjednički izbori 2019. | sljedeća_godina = 2019. | izlaznost = 47,10 % (1. krug), 59,03 % (2. krug) <!-- osoba 1 --> | slika1 = [[Datoteka:Official portrait of Kolinda Grabar-Kitarovic (cropped).jpg|160px]] | boja1 = 005BAA | kandidat1 = '''[[Kolinda Grabar-Kitarović]]''' | stranka1 = [[HDZ]] <!-- bilo koji --> | broj_glasova1 = '''1 114 945''' | postotak1 = '''50,74 %''' <!-- osoba 2 --> | slika2 = [[Datoteka:President of Croatia (14288695048).jpg|155px]] | boja2 = ED1C24 | kandidat2 = [[Ivo Josipović]] | stranka2 = Nezavisni ([[SDP]]){{efn|name=fn1|Prema članku 96. Ustava, predsjednik RH ne smije biti član političke stranke tijekom mandata; kandidiran kao nezavisni političar s podrškom SDP-a}} | broj_glasova2 = 1 082 436 | postotak2 = 49,26 % <!-- karta --> | slika_karte = Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2015, postotak glasova.svg | opis_karte = Rezultati drugog kruga izbora po općinama i gradovima <!-- dno --> | titula = predsjednik | prije_izbora = [[Ivo Josipović]] | prije_stranka = Nezavisni{{efn|name=fn1}} | titula_nakon_izbora = predsjednik | nakon_izbora = [[Kolinda Grabar-Kitarović]] | nakon_stranka = [[HDZ]] }} '''Izbori za predsjednika Republike Hrvatske''' šesti su po redu [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj|predsjednički izbori]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Održani su [[28. prosinca]] [[2014.]] godine. Na ovim izborima natjecao se najmanji broj kandidata od 1997. godine, njih četvero: tadašnji predsjednik [[Ivo Josipović]], kojega je podržavala vladajuća koalicija lijevog centra, zatim bivša ministrica vanjskih poslova i dužnosnica [[NATO]]-a [[Kolinda Grabar-Kitarović]], koju je podržao HDZ, aktivist [[Živi zid (organizacija)|Živog zida]] [[Ivan Vilibor Sinčić]], ujedno i najmlađi predsjednički kandidat u povijesti u dobi od 24 godine, te [[Milan Kujundžić]]. S obzirom na to da niti jedan kandidat u prvom krugu nije dobio potreban broj glasova (50 %), drugi krug održao se, poštujući zakonske rokove, 11. siječnja 2015. godine. U drugom krugu predsjednika Josipovića porazila je Kolinda Grabar-Kitarović razlikom od 32.509 glasova, odnosno njih 1.989 ako se ne uzimaju u obzir glasovi iz dijaspore. Na ovim izborima [[Kolinda Grabar-Kitarović]] postala je prva žena na predsjedničoj dužnosti u nezavisnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], te je svojom pobjedom postala prvi desno orijentiran predsjednik od smrti [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] 1999. i prvi predsjednik kojeg je nominirao [[HDZ]] u proteklih 15 godina. Ivo Josipović prvi je predsjednik od neovisnosti koji nije osvojio drugi petogodišnji mandat, dok je njegova suparnica dobila 1.114.945 glasova, što je najmanji broj glasova ikada koji je osvojio neki hrvatski predsjednik. Razlika od 1,48 % u drugom krugu izbora, najmanja je na bilo kojim izborima do sada za ovu dužnost. Tadašnjem predsjedniku Republike [[Ivo Josipović|Ivi Josipoviću]] petogodišnji mandat istekao je 18. veljače 2015., dok je mandat novoizabranoj predsjednici [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolindi Grabar-Kitarović]] započeo 19. veljače 2015. godine. Za četvrtu predsjednicu Republike prisegnula je pred Predsjednicom [[Ustavni sud Republike Hrvatske|Ustavnog suda Republike Hrvatske]] [[Jasna Omejec|Jasnom Omejec]], što je ujedno i prvi put da je žena kao državni poglavar u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prisegu čitala za ženom na čelu najvišeg suda za ustavna pitanja. Njenoj [[Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske|inauguraciji]] na [[Trg svetog Marka|Trgu svetog Marka]] u [[Zagreb]]u prisustvovalo je 88 stranih izaslanstava, od čega 8 predsjednika država i vlada. [[Vlada Republike Hrvatske]] 20. studenoga 2014. raspisala je izbore za Predsjednika Republike Hrvatske.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_11_137_2596.html Odluka o raspisivanju izbora za Predsjednika Republike Hrvatske]</ref> Odluka je stupila na snagu 24. studenoga 2014., kada je započeo teći 12-dnevni rok za prikupljanje prijedloga kandidata za predsjednika Republike. Za pravovaljanost kandidature, ista mora biti podržana potpisima najmanje 10.000 birača. == Pretkampanja == == Kandidati == Državno izborno povjerenstvo objavilo je četiri pravovaljane kandidature prema redoslijedu predanog broja potpisa,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr/izbori/ws.nsf/DAD66AA998B3E72BC1257DA8003061D2/$FILE/Lista_kandidata_za_predsjednika_RH.pdf |title=Državno izborno povjerenstvo: Lista kandidata za predsjednika Republike Hrvatske |journal= |access-date=8. prosinca 2014. |archive-date=11. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141211003735/http://www.izbori.hr/izbori/ws.nsf/DAD66AA998B3E72BC1257DA8003061D2/$FILE/Lista_kandidata_za_predsjednika_RH.pdf |url-status=dead }}</ref> dok su tri kandidature odbijene jer nemaju dovoljni broj potpisa podrške.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr/izbori/ws.nsf/site.xsp?documentId=71F968A4F02F2AFFC1257D9B00661B00 |title=Državno izborno povjerenstvo: Kandidature |archive-url=https://web.archive.org/web/20141209222622/http://www.izbori.hr/izbori/ws.nsf/site.xsp?documentId=71F968A4F02F2AFFC1257D9B00661B00 |archive-date=9. prosinca 2014. |access-date=8. prosinca 2014.}}</ref> {| class="wikitable" ! colspan=2 | kandidat ! stranke/koalicija ! potpisi podrške |- ! style="background-color: #005AAB" | | [[Kolinda Grabar-Kitarović]] | [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]], [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević|HSP AS]], [[Blok umirovljenici zajedno|BUZ]], [[Hrvatska demokršćanska stranka|HDS]], [[Zagorska demokratska stranka|ZDS]], [[Hrvatska socijalno liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatski rast|HRAST]], [[Hrvatska konzervativna stranka (2014.)|HKS]] |align="right"|328.683 |- ! style="background-color: red | | [[Ivo Josipović]] | [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], [[Hrvatska narodna stranka|HNS]], [[Istarski demokratski sabor|IDS]], [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]], [[Hrvatski laburisti – Stranka rada|Laburisti]], [[Narodna stranka – Reformisti|Reformisti]], [[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH|ORaH]], AHU, HDSS, ISU, JS, MDS, PGS, SHUS, SU, SUH, UDU |align="right"|203.875 |- ! style="background-color: #2B57A1" | | [[Milan Kujundžić]] | [[Savez za Hrvatsku]] |align="right"|50.000 |- ! style="background-color: #FFF200" | | [[Ivan Vilibor Sinčić]] | [[Živi zid (organizacija)|Živi zid]] |align="right"|15.200 |} == Izborna promidžba == Službena izborna promidžba počela je u ponoć, 9. prosinca 2014. godine. Po službenim objavama troškova kampanje, Ivo Josipović potrošio je 5.400.000 kn, dok je najmanje potrošio Ivan Sinčić i to 92.627 kn. To znači da je Ivo Josipović svaki glas platio duplo više od Kolinde Grabar-Kitarović i Milana Kujundžića, te čak 24 puta više nego Ivan Sinčić.<ref>{{cite web |url=http://www.tportal.hr/vijesti/predsjednicki-izbori-2014/364321/Josipovic-svaki-glas-platio-24-puta-vise-nego-Sincic.html |title=Josipović svaki glas platio 24 puta više nego Sinčić |publisher=tportal.hr |date=31. prosinca 2014. |accessdate=5. siječnja 2015.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="font:bold" |- ! colspan=2 | Kandidat (stranka) ! Potrošeni iznos<br>do 28. prosinca ! Broj glasova ! Trošak po glasu<br>(u kunama) |- | style="background: red" | &nbsp; | Ivo Josipović (podržan od SDP-a) | 5.400.000 | 687.678 | 7,85 |- | style="background: blue" | &nbsp; | Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ) | 2.500.000 | 665.379 | 3,76 |- | style="background: lightblue" | &nbsp; | Milan Kujundžić (SZH) | 390.806 | 112.585 | 3,47 |- | style="background: yellow" | &nbsp; | Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) | 92.627 | 293.570 | 0,32 |} == Prvi krug == [[Datoteka:Croatia 2014 map results.PNG|minijatura|Rezultati prvog kruga{{-}}{{Obojani okvir|#C3C3C3}} Josipović{{-}}{{Obojani okvir|#005AAB}} Grabar-Kitarović]] Prvi krug predsjedničkih izbora obilježila je mrtva utrka između Josipovića i Grabar-Kitarović. Razlika između njih bila je samo 1,24 %.<ref>Petra Maretić-Žonja, Velinka Buljan, Ivica Kristović: [http://www.vecernji.hr/predsjednicki-izbori2014/rezultati-izlaznih-anketa-predsjednicki-izbori-2014-981494/live Josipovićeva prednost manja od 2 posto]. Večernji list, 29. prosinca 2014. Pristupljeno 29. prosinca 2014.</ref> Politolog [[Boško Picula]] smatra da ovako mala razlika između Josipovića i Grabar-Kitarović oslikava podjelu hrvatskog društva.<ref name="PP">[http://www.politikaplus.com/novost/115246/davor-gjenero-kolinda-ima-razloga-hladiti-sampanjac-dok-josipovic-ima-razloga-spremiti-svoj-pisaci-stol Davor Gjenero: Kolinda ima razloga hladiti šampanjac dok Josipović ima razloga spremiti svoj pisaći stol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150101014947/http://www.politikaplus.com/novost/115246/davor-gjenero-kolinda-ima-razloga-hladiti-sampanjac-dok-josipovic-ima-razloga-spremiti-svoj-pisaci-stol |date=1. siječnja 2015. }}. Politika plus, 29. prosinca 2014. Pristupljeno 29. prosinca 2014.</ref> Josipovićev rezultat bio je lošiji je od očekivanog. To je politolog [[Davor Gjenero]] ocijenio kao "strašan šok" za Josipovića, ali i za vladajuću [[Kukuriku koalicija|Kukuriku koaliciju]].<ref name="PP"/> Josipović je nakon objave rezultata najavio pobjedu i u drugom krugu.<ref>Ivica Kristović, Tatjana Lisnjak, Marko Špoljar, Ivanka Toma: [http://www.vecernji.hr/predsjednicki-izbori2014/sokirali-ih-rezultati-u-josipovicevom-stozeru-zavladao-muk-981496 Josipović: Previše je krvi proliveno da bi Hrvatsku predali onima koji je ne zaslužuju]. Večernji list, 28. prosinca 2014. Pristupljeno 29. prosinca 2014.</ref> Grabar-Kitarović je rezultate prvog kruga izbora okarakterizirala kao želju građana za promjenama.<ref>Davor Ivanković, Irena Klančir, Iva Puljić-Šego: [http://www.vecernji.hr/predsjednicki-izbori2014/prema-izlaznim-anketama-u-19-sati-kolinda-g-kitarovic-ima-381-posto-glasova-981498 Grabar Kitarović: Obnovit ćemo zajedništvo iz 90-tih i povesti Hrvatsku u blagostanje]. Večernji list, 29. prosinca 2014. Pristupljeno 29. prosinca 2014.</ref> Najveće iznanađenje izbora bio je [[Ivan Sinčić]], kandidat [[Živi zid (organizacija)|Živog zida]] koji je dobio 16,42 % glasova.<ref>Linda Draškić-Perak: [http://www.vecernji.hr/predsjednicki-izbori2014/sincic-je-zasigurno-iznenadenje-ovih-izbora-981502 Tko je Ivan Sinčić – najveće iznenađenje izbora]. Večernji list, 28. prosinca 2014. Pristupljeno 29. prosinca 2014.</ref> Nakon objave rezultata, Sinčić je izjavio da je "pobjednik Živi zid", najavio je i sudjelovanje na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|parlamentarnim izborima]] uz nadu da će ga podržati njegovi birači.<ref>Bojan Arežina, Stjepan Bubalo, Linda Draškić-Perak: [http://www.vecernji.hr/predsjednicki-izbori2014/sincic-ni-josipovic-ni-grabar-kitarovic-nisu-zasluzili-glasove-mojih-biraca-981500 'Živi zid je pobjednik. Ne mogu preporučiti nijednog kandidata']. Večernji list, 28. prosinca 2014. Pristupljeno 29. prosinca 2014.</ref> Politolog [[Zdravko Petak]] smatra da razlog u iznenađenju leži u "protestnom glasovanju" i "drukčijem gledanju na razvoj i socijalnu situaciju koja je dosta teška". Petak je ocijenio da je to zato što "vodeće hrvatske politike ne nude rješenje za izlaz iz krize", a Sinčićev uspjeh okarakterizirao je kao "radikalizaciju politike". Politolozi pak smatraju da će njegovi glasači uglavnom apstinirati u drugom krugu.<ref name="PP"/> U Kujundžićevom izbornom stožeru očekivali su najmanje oko 10 % podrške, no dobio je 6,30 %.<ref>Jana Perišić, Dražen Ćurić: [http://www.vecernji.hr/predsjednicki-izbori2014/hrstic-ne-vjerujemo-anketama-ne-odrazavaju-pravo-stanje-stvari-981497 Kujundžić nakon debakla: Bačeno je sjeme nove Hrvatske]. Večernji list, 28. prosinca 2014. Pristupljeno 29. prosinca 2014.</ref> Kujundžićev slab rezultat bio je iznenađujući. Značajnu podršku izgubio je među biračima podrijetlom iz BiH, ali i iz same BiH kada je napravio gaf izjavivši da se protivi trećem entitetu i da podržava "konstitutivnost naroda na cjelokupnom teritoriju BiH", odnosno odluku Ustavnog suda koja je narušila konstitutivnost Hrvata u čitavoj BiH.<ref>[http://www.vecernji.hr/predsjednicki-izbori2014/kujundzic-se-usprotivio-trecem-entitetu-u-bih-979224 Večernji.hr – Iva Puljić Šego: »Kujundžić se usprotivio trećem entitetu u BiH«], objavljeno 14. prosinca 2014. Pristupljeno 30. prosinca 2014.</ref><ref>[http://www.jutarnji.hr/posjetio-mostar--milan-kujundzic-usprotivio-se-uspostavi-treceg--hrvatskog-entiteta-u-bosni-i-hercegovini/1254801/ Jutarnji.hr – Hina: »Milan Kujundžić usprotivio se uspostavi trećeg, hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150326181659/http://www.jutarnji.hr/posjetio-mostar--milan-kujundzic-usprotivio-se-uspostavi-treceg--hrvatskog-entiteta-u-bosni-i-hercegovini/1254801/ |date=26. ožujka 2015. }}, objavljeno 14. prosinca 2014. Pristupljeno 30. prosinca 2014.</ref><ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/milan-kujundzic-objasnio-nisam-protiv-treceg-entiteta-vec-protiv-raspada---364908.html Dnevnik.hr – Kujundžić objasnio: Nisam protiv trećeg entiteta, već protiv raspada], objavljeno 15. prosinca 2014. Pristupljeno 30. prosinca 2014.</ref><ref>[http://dnevni-list.ba/web1/kako-do-europske-unije/ Dnevni list.ba / Događaji: Kako do Europske unije? / Treći entitet, DA ili NE? (Hina)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304140208/http://dnevni-list.ba/web1/kako-do-europske-unije/ |date=4. ožujka 2016. }}, objavljeno 22. prosinca 2014. Pristupljeno 30. prosinca 2014.</ref> U ovakvom stavu su ga podržali predsjednik Federacije BiH [[Živko Budimir]], [[Zvonko Jurišić]], predsjednik [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP-a BiH]], ali i [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]].<ref>[http://poskok.info/wp/?p=125376 Kujundžića koštao napad na Treći: Žao mi je što sam nisam slušao bilo Hrvata iz BIH, to je bila strateška greška]. Poskok.info, 28. prosinca 2014. Pristupljeno 28. prosinca 2014.</ref> Politički analitičari drže kako će u drugom krugu Josipović i Grabar-Kitarović morati osmisliti način na koji će privući Sinčićeve glasače, koji će odigrati odlučujuću ulogu u drugome krugu.<ref name="PP"/> {{bar box |title=prvi krug |titlebar=#DDD |left1=kandidati |right2=broj glasova |width=400px |bars= {{bar percent|[[Ivo Josipović|Josipović]]|#ED1C24|38.5|687.678 (38,46 %)}} {{bar percent|[[Kolinda Grabar-Kitarović|Grabar-Kitarović]]|#005AAB|37.2|665.379 (37,22 %)}} {{bar percent|[[Ivan Sinčić|Sinčić]]|#FFF200|16.5|293.570 (16,42 %)}} {{bar percent|[[Milan Kujundžić|Kujundžić]]|#2B57A1|6.3|112.585 (6,30 %)}} }} == Drugi krug == [[Datoteka:Croatia 2015 map results runoff.PNG|minijatura|Rezultati drugog kruga{{-}}{{Obojani okvir|#C3C3C3}} Josipović{{-}}{{Obojani okvir|#005AAB}} Grabar-Kitarović]] U drugom krugu izbora pobijedila je [[Kolinda Grabar-Kitarović]] s 32.509 glasova više od [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]].<ref>[http://www.vecernji.hr/predsjednicki-izbori2014/predsjednicki-izbori-2014-2015-rezultati-izbora-983569/live Večernji.hr – Kolinda Grabar Kitarović prva hrvatska predsjednica!], pristupljeno 11. siječnja 2015.</ref> {{bar box |title=drugi krug |titlebar=#DDD |left1=kandidati |right2=broj glasova |width=400px |bars= {{bar percent|[[Ivo Josipović|Josipović]]|#ED1C24|49.26|1.082.436 (49,26 %)}} {{bar percent|[[Kolinda Grabar-Kitarović|Grabar-Kitarović]]|#005AAB|50.74|1.114.945 (50,74 %)}} }} == Izvori == {{izvori|30em}} ==Bilješke== {{notelist}} {{RH izbori}} [[Kategorija:Izbori za predsjednika Republike Hrvatske|2014]] is1sjehgzzcht71mi4cbhgkdgk4xxl8 Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32. 0 527797 7431003 7387986 2026-04-16T17:39:13Z Ame71 128419 Prvenstvo provincije 7431003 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | sezona = 1931./32. | izdanje = 13. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[HAŠK]] <small>(5. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 30 | golova = 117 | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = Građanski (5) | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.|1932./33.]] }} '''Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.''' bilo je trinaesto po redu nogometno prvenstveno natjecanje u organizaciji [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. [[Jugoslavenski nogometni savez]] je na svojoj 14. glavnoj skupštini usvojio novi način odigravanja prvenstva, te su u prvenstvu [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] ponovno uvedeni 1. A i 1. B razred. Prvakom je postao [[HAŠK|HAŠK]] nakon što je u posljednjoj utakmici odigranoj [[22. svibnja]] [[1932.]] godine pred 2000 gledatelja pobijedio [[HŠK Concordia Zagreb|Concordiju]] 2:0. == Natjecateljski sustav == Prvenstvo [[Zagreb]]a bilo je podijeljeno u 5 razreda. Najjači razredi, 1. A i 1. B, formirani su nakon izlučnog dijela natjecanja u kojem su sudjelovali [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]], [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]], [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]], [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]], [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]], [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]], [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] i [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]]. Državni ligaši [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]], [[HAŠK|HAŠK]] i [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] izravno su se plasirali u 1. A razred. Tri prvoplasirane momčadi nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] izborile su natjecanje 1. A razredu, a preostalih 5 momčadi formirale su 1. B razred. Prvakom Zagrebačkog nogometnog podsaveza postala je momčad s najviše sakupljenih bodova nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] (pobjeda = 2 boda, neodlučeno = 1 bod, poraz = bez bodova). U [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanje za državno prvenstvo]] plasirale su se tri prvoplasirane momčadi izravno, te četvrtoplasirana momčad i prvak provincije u doigravanje. == Izlučno natjecanje == 20. 9. 1931. Sokol – Slavija 3:2, Šparta – Viktorija 1:1, Grafičar – Ferraria 3:2, Jugoslavija – Željezničar 4:2<br/> 27. 9. 1931. Ferraria – Sparta 2:0, Željezničar – Slavija 6:1, Viktorija – Sokol 4:0, Jugoslavija – Grafičar 2:0<br/> 4. 10. 1931. Sokol – Šparta 0:0, Viktorija – Jugoslavija 0:0, Grafičar – Slavija 5:1, Željezničar – Ferraria 1:1<br/> 11. 10. 1931. Sokol – Grafičar 4:0, Jugoslavija – Slavija 5:5, Viktorija – Ferraria 4:0, Željezničar – Šparta 5:1<br/> 18. 10. 1931. Jugoslavija – Ferraria 2:1, Viktorija – Grafičar 2:0, Šparta – Slavija 1:0, Željezničar – Sokol 3:0<br/> 25. 10. 1931. Sokol – Ferraria 2:0, Jugoslavija – Šparta 0:0, Viktorija – Slavija 7:0, Frafičar – Željezničar 1:0<br/> 14. 11. 1931. Sokol – Jugoslavija 4:2, Slavija – Ferraria 2:2, Šparta – Grafičar 2:1, Viktorija – Željezničar 2:2<br/> 22. 11. 1931. Šparta – Slavija 3:0, Viktorija – Ferraria 3:0, Jugoslavija – Sokol 1:1, Željezničar – Grafičar 3:0<br/> 6. 12. 1931. Željezničar – Slavija 7:0, Jugoslavija – Viktorija 2:2, Ferraria – Sokol 1:0, Grafičar – Šparta 2:1<br/> 13. 12. 1931. Grafičar – Ferraria 4:1, Željezničar – Šparta 0:1, Jugoslavija – Slavija 1:1, Viktorija – Sokol 2:0<br/> 10. 1. 1932. Slavija – Ferraria 6:0, Grafičar – Sokol 3:2, Jugoslavija – Šparta 1:0, Viktorija – Željezničar 6:1<br/> 17. 1. 1932. Jugoslavija – Ferraria 7:0, Grafičar – Slavija 1:0, Željezničar – Sokol 2:0, Viktorija – Šparta 3:1<br/> 24. 1. 1932. Jugoslavija – Grafičar 3:0, Viktorija – Slavija 2:0, Željezničar – Ferraria 1:0, Sokol – Šparta 1:1<br/> 31. 1. 1932. Viktorija – Grafičar 3:0, Šparta – Ferraria 5:0, Slavija – Sokol 2:0, Željezničar – Jugoslavija 1:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||14||10||4||0||41||7||5,857||24 |-style="background:#FFEFD5;" |2. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||14||8||2||4||34||17||2,000||18 |-style="background:#FFEFD5;" |3. || [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] ||14||6||6||2||30||17||1,764||18 |- |4. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||14||5||4||5||16||16||1,000||14 |- |5. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||14||7||0||7||20||26||0,769||14 |- |6. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||14||4||3||7||17||22||0,772||11 |- |7. || [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] ||14||2||3||9||20||43||0,465||5 |- |8. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||14||2||2||10||10||40||0,250||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu2">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED]</ref> </small> |} * Viktoria, Željezničar i Jugoslavija su izborili plasman u 1. A razred == Prvenstvo Zagreba == === 1. A razred === ==== Rezultati ==== 7. 2. 1932. Građanski – Viktorija 0:0, HAŠK – Željezničar 4:0, Concordia – Jugoslavija 2:1<br/> 14. 2. 1932. Građanski – Željezničar 7:0, Viktorija – Concordia 3:1, HAŠK – Jugoslavija 1:0<br/> 21. 2. 1932. Concordia – HAŠK 2:2, Građanski – Jugoslavija 0:0, Viktorija – Željezničar 4:1<br/> 28. 2. 1932. Građanski – Concordia 0:0, HAŠK – Viktorija 2:0, Željezničar – Jugoslavija 1:0<br/> 6. 3. 1932. HAŠK – Građanski 3:2, Concordia – Železničar 5:1, Viktorija – Jugoslavija 8:0<br/> 13. 3. 1932. Građanski – Viktorija 4:2, HAŠK – Željezničar 3:0<br/> 3. 4. 1932. Građanski – Željezničar 6:0, HAŠK – Jugoslavija 12:0, Viktorija – Concordia 3:0 pff <br/> 10. 4. 1932. Građanski – Jugoslavija 5:1, Viktorija – Željezničar 5:2<br/> 17. 4. 1932. Concordia – Građanski 2:5, Viktorija – HAŠK 1:2, Željezničar – Jugoslavija 1:1<br/> 24. 4. 1932. Građanski – HAŠK 3:1, Viktorija – Jugoslavija 3:1, Concordia – Željezničar 0:3 pff <br/> 8. 5. 1932. Jugoslavija – Concordia 3:0 pff <br/> 22. 5. 1932. HAŠK – Concordia 2:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[HAŠK]] ||10||8||1||1||30||8||3,750||17 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] ||10||6||3||1||33||7||4,714||15 |- style="background:#B0FFB0;" |3. || [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] ||10||4||2||4||17||15||1,133||10 |-style="background:#FFEFD5;" |4. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||10||4||1||5||21||18||1,166||9 |- |5. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||10||2||1||7||9||35||0,257||5 |- |6. || [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] ||10||1||2||7||7||34||0,205||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-a-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/A RAZRED]</ref> </small> |} * HAŠK, Građanski i Concordia plasirali su se u jednu od skupina [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja za državno prvenstvo]], a Viktorija u doigravanje [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja državnog prvenstva]] (protiv Segeste Sisak, pokrajinskog prvaka ZNP-a). {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Doigravanje''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''15. 5. 1932.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''22. 5. 1932.'''</small> |- | [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||–||bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[ZŠK Viktorija|Viktorija Zagreb]]''' || 0:3 || 2:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * Viktorija se plasirala u jednu od skupina [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja za državno prvenstvo]]. === 1. B razred === 3. 4. 1932. Grafičar – Sokol 4:2, Šparta – Slavija 3:2<br/> 10. 4. 1932. Ferraria – Slavija 4:1, Šparta – Sokol 2:0<br/> 17. 4. 1932. Šparta – Ferraria 1:0, Grafičar – Slavija 3:0<br/> 24. 4. 1932. Grafičar – Šparta 0:0, Sokol – Ferraria 1:1<br/> 1. 5. 1932. Sokol – Slavija 1:1<br/> 8. 5. 1932. Grafičar – Ferraria 5:0<br/> 29. 5. 1932. Sokol – Grafičar 3:2, Šparta – Slavija 1:1<br/> 5. 6. 1932. Slavija – Ferraria 4:1, Šparta – Sokol 5:2<br/> 12. 6. 1932. Grafičar – Slavija 3:2, Šparta – Ferraria 4:0<br/> 19. 6. 1932. Sokol – Ferraria 6:3, Šparta – Grafičar 4:0<br/> 26. 6. 1932. Grafičar – Ferraria 2:1, Sokol – Slavija 4:3 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||8||7||1||0||23||5||4,600||15 |- |2. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||8||5||1||2||19||12||1,583||11 |- |3. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||8||3||2||3||19||21||0,904||8 |- |4. || [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] ||8||1||1||6||14||23||0,608||3 |- |5. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||8||1||1||6||10||24||0,416||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu3">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-b-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/B RAZRED]</ref> </small> |} * Osam klubova borilo se za tri mjesta u novom prvom (I/A) razredu, koji je organiziran prema odredbama skupštine JNS-a. Novi razred I/A sastojat će se od tri ekipe iz prvog razreda kao i ekipa koje sudjeluju u državnom prvenstvu (Građanski, HAŠK i Concordia). Ostali klubovi činit će I/B razred.<ref name="exyu3"/> === II. razred === * Sudionici: 10.<ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm nk-maksimir.hr]</ref> === III. razred === 20. 9. 1931. ZŠK – Meteor 1:0, Pekarski – Borongaj 0:1, Maksimir – Zmaj 12:0<br/> 27. 9. 1931. Zmaj – Meteor 1:4, Policijski – Hajduk 1:2, Olimpija – Trešnjevka 2:1<br/> 4. 10. 1931. Borongaj – Hajduk 2:3, ZŠK – Trešnjevka 2:2<br/> 11. 10. 1931. Zmaj – Trešnjevka 0:1, Olimpija – Pekarski 1:0, Maksimir – Policijski 0:7<br/> 18. 10. 1931. Maksimir – ZŠK 0:1, Olimpija – Borongaj 0:1<br/> 25. 10. 1931. Hajduk – Meteor 3:1, Pekarski – Trešnjevka 1:2, ZŠK – Borongaj 0:1<br/> 15. 11. 1931. Hajduk – Maksimir 8:1, Olimpija – Meteor 0:9<br/> 22. 11. 1931. Olimpija – Hajduk 0:2, Maksimir – Borongaj 0:0, Zmaj – Policijski 0:9, Trešnjevka – Meteor 1:0<br/> 6. 12. 1931. Maksimir – Trešnjevka 2:0, Pekarski – Meteor 2:2, ZŠK – Zmaj 4:0, Olimpija – Policijski 0:4<br/> 13. 12. 1931. Policijski – Trešnjevka 6:3, ZŠK – Hajduk 0:0, Borongaj – Meteor 3:1, Maksimir – Pekarski 0:3<br/> 17. 1. 1932. Maksimir – Meteor 3:2, Borongaj – Trešnjevka 2:2, Olimpija – ZŠK 4:2, Zmaj – Hajduk 0:17<br/> 24. 1. 1932. Hajduk – Trešnjevka 5:0, Borongaj – Policijski 0:3, Pekarski – Zmaj 5:0, Olimpija – Maksimir 3:1<br/> 31. 2. 1932. Olimpija – Zmaj 2:0, Pekarski – Policijski 2:2<br/> 7. 2. 1932. Borongaj – Zmaj 4:1, Pekarski – Hajduk 0:2<br/> Započeto 7. 2. 1932. / Dovršeno 21. 2. 1932. ZŠK – Policijski 1:8<br/> 3. 4. 1932. Policijski – Meteor 3:1, ZŠK – Pekarski 3:4<br/> 10. 4. 1932. Hajduk – Meteor 0:1, Maksimir – Pekarski 0:2, Borongaj – Olimpija 0:1, ZŠK – Trešnjevka 0:2<br/> 17. 4. 1932. Policijski – Zmaj 7:1, Olimpija – Meteor 2:2, Hajduk – Pekarski 2:0<br/> 24. 4. 1932. ZŠK – Zmaj 3:2, Policijski – Maksimir 2:0, Borongaj – Trešnjevka 1:6<br/> 1. 5. 1932. Olimpija – Zmaj 2:1, Pekarski – Trešnjevka 1:2, ZŠK – Maksimir 3:2<br/> 8. 5. 1932. Maksimir – Zmaj 4:1, Hajduk – Policijski 1:1<br/> Započeto 8. 5. 1932. / Dovršeno 29. 5. 1932. Borongaj – Meteor 2:1<br/> 22. 5. 1932. Hajduk – Olimpija 3:0, Trešnjevka – Meteor 1:2, Pekarski – Policijski 1:1, Borongaj – ZŠK 3:0<br/> 5. 6. 1932. Borongaj – Zmaj 5:1, Hajduk – ZŠK 6:0, Policijski – Trešnjevka 1:3<br/> 12. 6. 1932. Hajduk – Zmaj 11:0, Policijski – Meteor 4:3, Borongaj – Maksimir 0:1, ZŠK – Olimpija 0:5<br/> 19. 6. 1932. Meteor – Zmaj 3:0 (b.b.), Olimpija – Pekarski 10:2, Hajduk – Maksimir 0:1, Policijski – Borongaj 3:1<br/> 26. 6. 1932. Trešnjevka – Maksimir 2:1, Pekarski – Zmaj 3:0 (b.b.), Hajduk – Borongaj 8:0, Policijski – ZŠK 8:0<br/> 3. 7. 1932. Trešnjevka – Zmaj 8:0, Borongaj – Pekarski 1:0, Maksimir – Meteor 0:4, Policijski – Olimpija 0:1<br/> 10. 7. 1932. ZŠK – Meteor 0:3, Hajduk – Trešnjevka 3:1<br/> 17. 7. 1932. Olimpija – Trešnjevka 2:2, ZŠK – Pekarski 1:3<br/> 24. 7. 1932. Olimpija – Maksimir 0:2, Pekarski – Meteor 1:2 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[KŠK Hajduk Zagreb|Hajduk]] ||18||14||3||2||76||9||8,444||30 |- |2. || [[Redarstveni ŠK Zagreb|Policijski]] ||18||12||3||3||70||20||3,500||27 |- |3. || [[HŠK Olympia Zagreb|Olimpija]] ||18||10||2||6||35||32||1,093||22 |- |4. || [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] ||18||9||3||6||38||30||1,266||21 |- |5. || [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongaj]] ||18||9||2||7||27||31||0,870||20 |- |6. || [[ŠK Meteor Zagreb|Meteor]] ||18||8||2||8||41||27||1,518||18 |- |7. || [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] ||18||6||3||9||30||32||0,937||15 |- |8. || [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]] ||18||7||1||10||29||37||0,783||15 |- |9. || [[ŠK Zagreb|ZŠK]] ||18||5||2||11||21||53||0,396||12 |- |10. || [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] ||18||0||0||18||8||104||0,076||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="maks"/> </small> |} === IV. razred === * Sudionici: 6.<ref name="maks"/> == Prvenstvo provincije == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1931./32.|Sušačka župa]] || [[HNK Orijent|Orient Sušak]] |- | [[Prvenstvo Karlovačke župe u nogometu 1931./32.|Karlovačka župa]] || [[Građanski ŠK Karlovac|Građanski Karlovac]] |- | [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1931./32.|Varaždinska župa]] || [[VŠK Varaždin]] |- | [[Prvenstvo Bjelovarske župe u nogometu 1931./32.|Bjelovarska župa]] || [[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]] |- | [[Prvenstvo Podravske župe u nogometu 1931./32.|Podravska župa]] || |- | [[Prvenstvo Moslavačke župe u nogometu 1931./32.|Moslavačka župa]] || |- | [[Prvenstvo Brodske župe u nogometu 1931./32.|Brodska župa]] || |- | [[Prvenstvo Banjalučke župe u nogometu 1931./32.|Banjalučka župa]] || [[OFK Prijedor|Slavija Prijedor]] |- | [[Prvenstvo Sisačke župe u nogometu 1931./32.|Sisačka župa]] || [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] |- | [[Prvenstvo Gospićke župe u nogometu 1931./32.|Gospićka župa]] || |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad">[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 151-152.</ref> </small> |} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka provincije''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''2. 10. 1932.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''9. 10. 1932.'''</small> |- |bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]]''' ||–|| [[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]] || 1:0 || 2:2 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * Segesta Sisak prvak je provincijskog prvenstva ZNP-a.<ref name="milorad"/> == Finale podsaveza == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka ZNP-a''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''[[Sisak]]<br />9. 4. 1933.'''</small> |- | [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[HAŠK|HAŠK Zagreb]]''' || 0:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * HAŠK je prvak podsaveza == Poveznice == * [[Zagrebački nogometni savez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] * [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] == Vanjske poveznice == Rezultati prikupljeni iz izvora [http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika Politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204011407/http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika |date=4. veljače 2015. }} ne odgovaraju u cijelosti ljestvici učinka iz izvora [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1931-1940/1931-1932/ Povijest Dinama 1931-1932] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150119072913/http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1931-1940/1931-1932/ |date=19. siječnja 2015. }}. Prema učinku iz ljestvice rezultati koji nedostaju trebali bi biti Concordia - Željezničar 0:3 i Concordia - Jugoslavija 0:3. S obzirom na suspenziju koju je Concordia dobila od Zagrebačkog nogometnog podsaveza na 14 dana velika je vjerojatnost da su spomenute utakmice registrirane bez borbe. * [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1931-1940/sezona-193132 Povijest GNK Dinamo: Sezona 1931/32.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123055726/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1931-1940/sezona-193132 |date=23. siječnja 2015. }} * [http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm NK Maksimir: III. razred Prvenstva Zagreba (4. stupanj natjecanja) Sezona 1931./32.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm |date=4. ožujka 2016. }} * (srpski) [http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika Politika, brojevi od 08.02.1932. 15.02.1932., 22.02.1932., 29.02.1932., 07.03.1932., 14.03.1932., 04.04.1932., 11.04.1932., 18.04.1932., 25.04.1932., 23.05.1932.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204011407/http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika |date=4. veljače 2015. }} * [https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932 exyufudbal] * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 150-151-152. * [https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm nk-maksimir.hr, Sezona 1931./32.] == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{sport start}} {{Prvenstva grada Zagreba u nogometu}} {{ZNP sezone}} {{YU nogomet 1931./32.}} {{sport kraj}} [[Kategorija:Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza|1931-32]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1931-32 Zagreb]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1931./32.|Zagreb]] 6ei20uc2v9e8k5kxy9ghudi2d9s8ofl 7431078 7431003 2026-04-16T20:22:24Z Ame71 128419 /* Rezultati */ pojašnjenje 7431078 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | sezona = 1931./32. | izdanje = 13. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[HAŠK]] <small>(5. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 30 | golova = 117 | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = Građanski (5) | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.|1932./33.]] }} '''Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.''' bilo je trinaesto po redu nogometno prvenstveno natjecanje u organizaciji [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. [[Jugoslavenski nogometni savez]] je na svojoj 14. glavnoj skupštini usvojio novi način odigravanja prvenstva, te su u prvenstvu [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] ponovno uvedeni 1. A i 1. B razred. Prvakom je postao [[HAŠK|HAŠK]] nakon što je u posljednjoj utakmici odigranoj [[22. svibnja]] [[1932.]] godine pred 2000 gledatelja pobijedio [[HŠK Concordia Zagreb|Concordiju]] 2:0. == Natjecateljski sustav == Prvenstvo [[Zagreb]]a bilo je podijeljeno u 5 razreda. Najjači razredi, 1. A i 1. B, formirani su nakon izlučnog dijela natjecanja u kojem su sudjelovali [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]], [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]], [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]], [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]], [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]], [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]], [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] i [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]]. Državni ligaši [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]], [[HAŠK|HAŠK]] i [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] izravno su se plasirali u 1. A razred. Tri prvoplasirane momčadi nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] izborile su natjecanje 1. A razredu, a preostalih 5 momčadi formirale su 1. B razred. Prvakom Zagrebačkog nogometnog podsaveza postala je momčad s najviše sakupljenih bodova nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] (pobjeda = 2 boda, neodlučeno = 1 bod, poraz = bez bodova). U [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanje za državno prvenstvo]] plasirale su se tri prvoplasirane momčadi izravno, te četvrtoplasirana momčad i prvak provincije u doigravanje. == Izlučno natjecanje == 20. 9. 1931. Sokol – Slavija 3:2, Šparta – Viktorija 1:1, Grafičar – Ferraria 3:2, Jugoslavija – Željezničar 4:2<br/> 27. 9. 1931. Ferraria – Sparta 2:0, Željezničar – Slavija 6:1, Viktorija – Sokol 4:0, Jugoslavija – Grafičar 2:0<br/> 4. 10. 1931. Sokol – Šparta 0:0, Viktorija – Jugoslavija 0:0, Grafičar – Slavija 5:1, Željezničar – Ferraria 1:1<br/> 11. 10. 1931. Sokol – Grafičar 4:0, Jugoslavija – Slavija 5:5, Viktorija – Ferraria 4:0, Željezničar – Šparta 5:1<br/> 18. 10. 1931. Jugoslavija – Ferraria 2:1, Viktorija – Grafičar 2:0, Šparta – Slavija 1:0, Željezničar – Sokol 3:0<br/> 25. 10. 1931. Sokol – Ferraria 2:0, Jugoslavija – Šparta 0:0, Viktorija – Slavija 7:0, Frafičar – Željezničar 1:0<br/> 14. 11. 1931. Sokol – Jugoslavija 4:2, Slavija – Ferraria 2:2, Šparta – Grafičar 2:1, Viktorija – Željezničar 2:2<br/> 22. 11. 1931. Šparta – Slavija 3:0, Viktorija – Ferraria 3:0, Jugoslavija – Sokol 1:1, Željezničar – Grafičar 3:0<br/> 6. 12. 1931. Željezničar – Slavija 7:0, Jugoslavija – Viktorija 2:2, Ferraria – Sokol 1:0, Grafičar – Šparta 2:1<br/> 13. 12. 1931. Grafičar – Ferraria 4:1, Željezničar – Šparta 0:1, Jugoslavija – Slavija 1:1, Viktorija – Sokol 2:0<br/> 10. 1. 1932. Slavija – Ferraria 6:0, Grafičar – Sokol 3:2, Jugoslavija – Šparta 1:0, Viktorija – Željezničar 6:1<br/> 17. 1. 1932. Jugoslavija – Ferraria 7:0, Grafičar – Slavija 1:0, Željezničar – Sokol 2:0, Viktorija – Šparta 3:1<br/> 24. 1. 1932. Jugoslavija – Grafičar 3:0, Viktorija – Slavija 2:0, Željezničar – Ferraria 1:0, Sokol – Šparta 1:1<br/> 31. 1. 1932. Viktorija – Grafičar 3:0, Šparta – Ferraria 5:0, Slavija – Sokol 2:0, Željezničar – Jugoslavija 1:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||14||10||4||0||41||7||5,857||24 |-style="background:#FFEFD5;" |2. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||14||8||2||4||34||17||2,000||18 |-style="background:#FFEFD5;" |3. || [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] ||14||6||6||2||30||17||1,764||18 |- |4. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||14||5||4||5||16||16||1,000||14 |- |5. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||14||7||0||7||20||26||0,769||14 |- |6. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||14||4||3||7||17||22||0,772||11 |- |7. || [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] ||14||2||3||9||20||43||0,465||5 |- |8. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||14||2||2||10||10||40||0,250||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu2">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED]</ref> </small> |} * Viktoria, Željezničar i Jugoslavija su izborili plasman u 1. A razred == Prvenstvo Zagreba == === 1. A razred === ==== Rezultati ==== 7. 2. 1932. Građanski – Viktorija 0:0, HAŠK – Željezničar 4:0, Concordia – Jugoslavija 2:1<br/> 14. 2. 1932. Građanski – Željezničar 7:0, Viktorija – Concordia 3:1, HAŠK – Jugoslavija 1:0<br/> 21. 2. 1932. Concordia – HAŠK 2:2, Građanski – Jugoslavija 0:0, Viktorija – Željezničar 4:1<br/> 28. 2. 1932. Građanski – Concordia 0:0, HAŠK – Viktorija 2:0, Željezničar – Jugoslavija 1:0<br/> 6. 3. 1932. HAŠK – Građanski 3:2, Concordia – Železničar 5:1, Viktorija – Jugoslavija 8:0<br/> 13. 3. 1932. Građanski – Viktorija 4:2, HAŠK – Željezničar 3:0<br/> 3. 4. 1932. Građanski – Željezničar 6:0, HAŠK – Jugoslavija 12:0, Viktorija – Concordia 3:0 pff <br/> 10. 4. 1932. Građanski – Jugoslavija 5:1, Viktorija – Željezničar 5:2<br/> 17. 4. 1932. Concordia – Građanski 2:5, Viktorija – HAŠK 1:2, Željezničar – Jugoslavija 1:1<br/> 24. 4. 1932. Građanski – HAŠK 3:1, Viktorija – Jugoslavija 3:1, Concordia – Željezničar 0:3 pff <br/> 8. 5. 1932. Jugoslavija – Concordia 3:0 pff <br/> 22. 5. 1932. HAŠK – Concordia 2:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[HAŠK]] ||10||8||1||1||30||8||3,750||17 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] ||10||6||3||1||33||7||4,714||15 |- style="background:#B0FFB0;" |3. || [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] ||10||4||2||4||17||15||1,133||10 |-style="background:#FFEFD5;" |4. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||10||4||1||5||21||18||1,166||9 |- |5. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||10||2||1||7||9||35||0,257||5 |- |6. || [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] ||10||1||2||7||7||34||0,205||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-a-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/A RAZRED]</ref> </small> |} * HAŠK, Građanski i Concordia plasirali su se u jednu od skupina [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja za državno prvenstvo]], a Viktorija u doigravanje [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja državnog prvenstva]] (protiv Segeste Sisak, pokrajinskog prvaka ZNP-a 1931.). {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Doigravanje''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''15. 5. 1932.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''22. 5. 1932.'''</small> |- | [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||–||bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[ZŠK Viktorija|Viktorija Zagreb]]''' || 0:3 || 2:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * Viktorija se plasirala u jednu od skupina [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja za državno prvenstvo]]. === 1. B razred === 3. 4. 1932. Grafičar – Sokol 4:2, Šparta – Slavija 3:2<br/> 10. 4. 1932. Ferraria – Slavija 4:1, Šparta – Sokol 2:0<br/> 17. 4. 1932. Šparta – Ferraria 1:0, Grafičar – Slavija 3:0<br/> 24. 4. 1932. Grafičar – Šparta 0:0, Sokol – Ferraria 1:1<br/> 1. 5. 1932. Sokol – Slavija 1:1<br/> 8. 5. 1932. Grafičar – Ferraria 5:0<br/> 29. 5. 1932. Sokol – Grafičar 3:2, Šparta – Slavija 1:1<br/> 5. 6. 1932. Slavija – Ferraria 4:1, Šparta – Sokol 5:2<br/> 12. 6. 1932. Grafičar – Slavija 3:2, Šparta – Ferraria 4:0<br/> 19. 6. 1932. Sokol – Ferraria 6:3, Šparta – Grafičar 4:0<br/> 26. 6. 1932. Grafičar – Ferraria 2:1, Sokol – Slavija 4:3 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||8||7||1||0||23||5||4,600||15 |- |2. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||8||5||1||2||19||12||1,583||11 |- |3. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||8||3||2||3||19||21||0,904||8 |- |4. || [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] ||8||1||1||6||14||23||0,608||3 |- |5. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||8||1||1||6||10||24||0,416||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu3">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-b-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/B RAZRED]</ref> </small> |} * Osam klubova borilo se za tri mjesta u novom prvom (I/A) razredu, koji je organiziran prema odredbama skupštine JNS-a. Novi razred I/A sastojat će se od tri ekipe iz prvog razreda kao i ekipa koje sudjeluju u državnom prvenstvu (Građanski, HAŠK i Concordia). Ostali klubovi činit će I/B razred.<ref name="exyu3"/> === II. razred === * Sudionici: 10.<ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm nk-maksimir.hr]</ref> === III. razred === 20. 9. 1931. ZŠK – Meteor 1:0, Pekarski – Borongaj 0:1, Maksimir – Zmaj 12:0<br/> 27. 9. 1931. Zmaj – Meteor 1:4, Policijski – Hajduk 1:2, Olimpija – Trešnjevka 2:1<br/> 4. 10. 1931. Borongaj – Hajduk 2:3, ZŠK – Trešnjevka 2:2<br/> 11. 10. 1931. Zmaj – Trešnjevka 0:1, Olimpija – Pekarski 1:0, Maksimir – Policijski 0:7<br/> 18. 10. 1931. Maksimir – ZŠK 0:1, Olimpija – Borongaj 0:1<br/> 25. 10. 1931. Hajduk – Meteor 3:1, Pekarski – Trešnjevka 1:2, ZŠK – Borongaj 0:1<br/> 15. 11. 1931. Hajduk – Maksimir 8:1, Olimpija – Meteor 0:9<br/> 22. 11. 1931. Olimpija – Hajduk 0:2, Maksimir – Borongaj 0:0, Zmaj – Policijski 0:9, Trešnjevka – Meteor 1:0<br/> 6. 12. 1931. Maksimir – Trešnjevka 2:0, Pekarski – Meteor 2:2, ZŠK – Zmaj 4:0, Olimpija – Policijski 0:4<br/> 13. 12. 1931. Policijski – Trešnjevka 6:3, ZŠK – Hajduk 0:0, Borongaj – Meteor 3:1, Maksimir – Pekarski 0:3<br/> 17. 1. 1932. Maksimir – Meteor 3:2, Borongaj – Trešnjevka 2:2, Olimpija – ZŠK 4:2, Zmaj – Hajduk 0:17<br/> 24. 1. 1932. Hajduk – Trešnjevka 5:0, Borongaj – Policijski 0:3, Pekarski – Zmaj 5:0, Olimpija – Maksimir 3:1<br/> 31. 2. 1932. Olimpija – Zmaj 2:0, Pekarski – Policijski 2:2<br/> 7. 2. 1932. Borongaj – Zmaj 4:1, Pekarski – Hajduk 0:2<br/> Započeto 7. 2. 1932. / Dovršeno 21. 2. 1932. ZŠK – Policijski 1:8<br/> 3. 4. 1932. Policijski – Meteor 3:1, ZŠK – Pekarski 3:4<br/> 10. 4. 1932. Hajduk – Meteor 0:1, Maksimir – Pekarski 0:2, Borongaj – Olimpija 0:1, ZŠK – Trešnjevka 0:2<br/> 17. 4. 1932. Policijski – Zmaj 7:1, Olimpija – Meteor 2:2, Hajduk – Pekarski 2:0<br/> 24. 4. 1932. ZŠK – Zmaj 3:2, Policijski – Maksimir 2:0, Borongaj – Trešnjevka 1:6<br/> 1. 5. 1932. Olimpija – Zmaj 2:1, Pekarski – Trešnjevka 1:2, ZŠK – Maksimir 3:2<br/> 8. 5. 1932. Maksimir – Zmaj 4:1, Hajduk – Policijski 1:1<br/> Započeto 8. 5. 1932. / Dovršeno 29. 5. 1932. Borongaj – Meteor 2:1<br/> 22. 5. 1932. Hajduk – Olimpija 3:0, Trešnjevka – Meteor 1:2, Pekarski – Policijski 1:1, Borongaj – ZŠK 3:0<br/> 5. 6. 1932. Borongaj – Zmaj 5:1, Hajduk – ZŠK 6:0, Policijski – Trešnjevka 1:3<br/> 12. 6. 1932. Hajduk – Zmaj 11:0, Policijski – Meteor 4:3, Borongaj – Maksimir 0:1, ZŠK – Olimpija 0:5<br/> 19. 6. 1932. Meteor – Zmaj 3:0 (b.b.), Olimpija – Pekarski 10:2, Hajduk – Maksimir 0:1, Policijski – Borongaj 3:1<br/> 26. 6. 1932. Trešnjevka – Maksimir 2:1, Pekarski – Zmaj 3:0 (b.b.), Hajduk – Borongaj 8:0, Policijski – ZŠK 8:0<br/> 3. 7. 1932. Trešnjevka – Zmaj 8:0, Borongaj – Pekarski 1:0, Maksimir – Meteor 0:4, Policijski – Olimpija 0:1<br/> 10. 7. 1932. ZŠK – Meteor 0:3, Hajduk – Trešnjevka 3:1<br/> 17. 7. 1932. Olimpija – Trešnjevka 2:2, ZŠK – Pekarski 1:3<br/> 24. 7. 1932. Olimpija – Maksimir 0:2, Pekarski – Meteor 1:2 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[KŠK Hajduk Zagreb|Hajduk]] ||18||14||3||2||76||9||8,444||30 |- |2. || [[Redarstveni ŠK Zagreb|Policijski]] ||18||12||3||3||70||20||3,500||27 |- |3. || [[HŠK Olympia Zagreb|Olimpija]] ||18||10||2||6||35||32||1,093||22 |- |4. || [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] ||18||9||3||6||38||30||1,266||21 |- |5. || [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongaj]] ||18||9||2||7||27||31||0,870||20 |- |6. || [[ŠK Meteor Zagreb|Meteor]] ||18||8||2||8||41||27||1,518||18 |- |7. || [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] ||18||6||3||9||30||32||0,937||15 |- |8. || [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]] ||18||7||1||10||29||37||0,783||15 |- |9. || [[ŠK Zagreb|ZŠK]] ||18||5||2||11||21||53||0,396||12 |- |10. || [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] ||18||0||0||18||8||104||0,076||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="maks"/> </small> |} === IV. razred === * Sudionici: 6.<ref name="maks"/> == Prvenstvo provincije == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1931./32.|Sušačka župa]] || [[HNK Orijent|Orient Sušak]] |- | [[Prvenstvo Karlovačke župe u nogometu 1931./32.|Karlovačka župa]] || [[Građanski ŠK Karlovac|Građanski Karlovac]] |- | [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1931./32.|Varaždinska župa]] || [[VŠK Varaždin]] |- | [[Prvenstvo Bjelovarske župe u nogometu 1931./32.|Bjelovarska župa]] || [[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]] |- | [[Prvenstvo Podravske župe u nogometu 1931./32.|Podravska župa]] || |- | [[Prvenstvo Moslavačke župe u nogometu 1931./32.|Moslavačka župa]] || |- | [[Prvenstvo Brodske župe u nogometu 1931./32.|Brodska župa]] || |- | [[Prvenstvo Banjalučke župe u nogometu 1931./32.|Banjalučka župa]] || [[OFK Prijedor|Slavija Prijedor]] |- | [[Prvenstvo Sisačke župe u nogometu 1931./32.|Sisačka župa]] || [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] |- | [[Prvenstvo Gospićke župe u nogometu 1931./32.|Gospićka župa]] || |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad">[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 151-152.</ref> </small> |} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka provincije''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''2. 10. 1932.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''9. 10. 1932.'''</small> |- |bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]]''' ||–|| [[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]] || 1:0 || 2:2 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * Segesta Sisak prvak je provincijskog prvenstva ZNP-a.<ref name="milorad"/> == Finale podsaveza == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka ZNP-a''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''[[Sisak]]<br />9. 4. 1933.'''</small> |- | [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[HAŠK|HAŠK Zagreb]]''' || 0:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * HAŠK je prvak podsaveza == Poveznice == * [[Zagrebački nogometni savez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] * [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] == Vanjske poveznice == Rezultati prikupljeni iz izvora [http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika Politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204011407/http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika |date=4. veljače 2015. }} ne odgovaraju u cijelosti ljestvici učinka iz izvora [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1931-1940/1931-1932/ Povijest Dinama 1931-1932] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150119072913/http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1931-1940/1931-1932/ |date=19. siječnja 2015. }}. Prema učinku iz ljestvice rezultati koji nedostaju trebali bi biti Concordia - Željezničar 0:3 i Concordia - Jugoslavija 0:3. S obzirom na suspenziju koju je Concordia dobila od Zagrebačkog nogometnog podsaveza na 14 dana velika je vjerojatnost da su spomenute utakmice registrirane bez borbe. * [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1931-1940/sezona-193132 Povijest GNK Dinamo: Sezona 1931/32.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123055726/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1931-1940/sezona-193132 |date=23. siječnja 2015. }} * [http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm NK Maksimir: III. razred Prvenstva Zagreba (4. stupanj natjecanja) Sezona 1931./32.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm |date=4. ožujka 2016. }} * (srpski) [http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika Politika, brojevi od 08.02.1932. 15.02.1932., 22.02.1932., 29.02.1932., 07.03.1932., 14.03.1932., 04.04.1932., 11.04.1932., 18.04.1932., 25.04.1932., 23.05.1932.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204011407/http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika |date=4. veljače 2015. }} * [https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932 exyufudbal] * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 150-151-152. * [https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm nk-maksimir.hr, Sezona 1931./32.] == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{sport start}} {{Prvenstva grada Zagreba u nogometu}} {{ZNP sezone}} {{YU nogomet 1931./32.}} {{sport kraj}} [[Kategorija:Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza|1931-32]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1931-32 Zagreb]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1931./32.|Zagreb]] 5kfo9pf3zv5i0s6x37n35vkyk4ot1kv Rosanae 0 546616 7431223 6973184 2026-04-17T00:55:55Z Zeljko 1196 7431223 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv =''Rosanae'' | slika =Rosa glauca A.jpg | slika_opis =''[[Rosa glauca]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | superordo ='''''Rosanae''''' | superordo_autorstvo=[[Armen Leonovich Takhtajan|Takht.]] | karta_raspon = }} '''Rosanae''', biljni nadred [[dvosupnice|dvosupnica]] kod [[Robert F. Thorne|Roberta F. Thornea]] (1992) kojemu pripada 10 redova.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://botany.csdl.tamu.edu/FLORA/newgate/cronang.htm |title=Thorne Superorder Rosanae |archive-url=https://web.archive.org/web/20111006041129/http://botany.csdl.tamu.edu/FLORA/newgate/cronang.htm |archive-date=6. listopada 2011. |access-date=3. rujna 2015.}}</ref> [[ITIS]] danas priznaje 17 redova: [[Brassicales]] (krstašice), [[Celastrales]] (Gušićolike), [[Crossosomatales]], [[Cucurbitales]] (tikvolike), [[Fabales]] (bobolike), [[Fagales]] (Bukvolike), [[Geraniales]] (iglicolike), [[Huerteales]], [[Malpighiales]] (malpigijolike), [[Malvales]] (sljezolike), [[Myrtales]] (mirtolike), [[Oxalidales]] (ceceljolike), [[Picramniales]], [[Rosales]] (ružolike), [[Sapindales]] (sapindolike), [[Vitales]] (lozolike), [[Zygophyllales]].<ref>[https://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=846548#null ITIS] pristupljeno 29. lipnja 2022</ref> Po [[Armen Tahtadžjan|Tahtadžjanu]] pripada mu tri reda, [[Rosales]], [[Crossosomatales]] i [[Chrysobalanales]], a pripada podrazredu [[Rosidae]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://botany.csdl.tamu.edu/FLORA/newgate/cronang.htm |title=Takhtajan System, Subclass Rosidae |archive-url=https://web.archive.org/web/20111006041129/http://botany.csdl.tamu.edu/FLORA/newgate/cronang.htm |archive-date=6. listopada 2011. |access-date=3. rujna 2015.}}</ref> == Opis == Velika skupina (kladus) dvosupnica prema sustavu [[Armen Takhtajan]]. Obuhvaća: Mnoge važne porodice (npr. ruže, mahunarke, bukve itd.). Značajke: Velika raznolikost oblika ([[drveće]], [[grm]]ovi, zeljaste biljke). Uključuje brojne ekonomski važne biljke (voće, drvo, ukrasne vrste). Često razvijeni [[cvjetovi]] s jasno diferenciranim dijelovima. == Redovi i porodice == === [[Thorneov sustav]] === {{div col|cols=3}} :Nadred Rosanae *'''A) Red [[Hamamelidales]]:''' **'''Podred''' [[Trochodendrineae]]: ***Porodica [[Trochodendraceae]] ****Potporodica [[Trochodendroideae]] - (Trochodendron) ****Potporodica [[Tetracentroideae]] - (Tetracentron) ***Porodica [[Eupteleaceae]] ***Porodica [[Cercidiphyllaceae]] **'''Podred''' [[Hamamelidineae]] ***Porodica [[Platanaceae]] ***Porodica [[Hamamelidaceae]] ****Potporodica [[Hamamelidoideae]] ****Potporodica [[Rhodoleioideae]] - (Rhodoleia) ****Potporodica [[Exbucklandioideae]] - (uklj. Chunia, Disanthus, Mytilaria) ****Potporodica [[Altingioideae]] - (Altingia, Liquidambar, Semiliquidambar) *'''B) Red [[Casuarinales]]:''' **Porodica [[Casuarinaceae]] *'''C) Red [[Balanopales]]:''' **'''Podred''' '''[[Buxineae]]''' ***Porodica [[Buxaceae]] ****Potporodica [[Buxiodeae]] - ****Potporodica [[Styloceratoideae]] - (Styloceras) **Porodica [[Didymelaceae]] **'''Podred''' '''[[Balanopineae]]''' ***Porodica [[Daphniphyllaceae]] ***Porodica [[Balanopaceae]] *'''D) Red [[Bruniales]]:''' ***Porodica [[Roridulaceae]] ***Porodica [[Bruniaceae]] ***Porodica [[Geissolomataceae]] ***Porodica [[Grubbiaceae]] ***Porodica [[Myrothamnaceae]] ***Porodica [[Hydrostachyaceae]] *'''E) Red [[Juglandales]]:''' **'''Podred''' [[Jugandineae]]: ***Porodica [[Rhoipteleaceae]] ***Porodica [[Juglandaceae]] **'''Podred''' Myricineae: ***Porodica [[Myricaceae]] *'''F) Red [[Betulales]]:''' **Porodica [[Ticodendraceae]] **Porodica [[Betulaceae]]: ***Potporodica [[Betuloideae]] - 2 roda 95 sp. (Alnus, Betula) ***Potporodica [[Coryloideae]] - 4 roda 62 sp. **Porodica [[Nothofagaceae]] **Porodica [[Fagaceae]] ***Potporodica [[Castanoideae]] - 4 roda 300 sp. ***Potporodica [[Fagoideae]] - 5 rodova 400 sp. *'''G) Red [[Rosales]]:''' **Porodica [[Rosaceae]]: ***Potporodica [[Spiraeoideae]] - uklj. Lindleya, Lyonothamnus, Vauquelinia ***Potporodica [[Quillajoideae]] - 2 roda 8 sp. (Kageneckia, Quillaja) ***Potporodica [[Rosoideae]] ***Potporodica [[Amygdaloideae]] - uklj. Exochorda ***Potporodica [[Maloideae]] - 28 rodova 1110 sp. **Porodica [[Neuradaceae]] **Porodica [[Crossosomataceae]] **Porodica [[Anisophylleaceae]] *'''H) Red [[Saxifragales]]:''' **Porodica [[Tetracarpaeaceae]] **Porodica [[Crassulaceae]]: ***Potporodica [[Sedoideae]] - uklj. Semperviveae, Echeverieae ***Potporodica [[Cotyledonoideae]] - uklj. Kalanchoeae ***Potporodica [[Crassuloideae]] **Porodica [[Cephalotaceae]] **Porodica [[Penthoraceae]] **Porodica [[Saxifragaceae]]: ***Potporodica [[Astilboideae]] - (Astilbe, Astilboides, Rodgersia) ***Potporodica [[Saxifragoideae]] - 27 rodova 510 sp. **Porodica [[Francoaceae]] **Porodica [[Grossulariaceae]] **Porodica [[Vahliaceae]] **Porodica [[Eremosynaceae]] **Porodica [[Lepuropetalaceae]] **Porodica [[Parnassiaceae]] **Porodica [[Greyiaceae]] **Porodica [[Diapensiaceae]] *'''I) Red [[Podostemales]]:''' **Porodica [[Podostemaceae]] ***Potporodica [[Tristichoideae]] - 5 rodova 10 sp. ***Potporodica [[Podostemoideae]] - 45 rodova 130 sp. *'''J) Red [[Cunoniales]]:''' **Porodica [[Cunoniaceae]]: ***Potporodica [[Cunonioideae]] - 24 roda 350 sp. ***Potporodica [[Baueroideae]] - 1 rod 3 sp. (Bauera) ***Potporodica [[Eucryphioideae]] - 1 rod 6 sp. (Eucryphia) ***Potporodica [[Brunellioideae]] - 1 rod 52 sp. (Brunellia) **Porodica [[Davidsoniaceae]] **Porodica [[Staphyleaceae]]: ***Potporodica [[Staphyleoideae]] - 3 roda 55 sp. (Euscaphis, Staphylea, Turpinia) ***Potporodica [[Tapiscioideae]] - 2 roda 5 sp. (Huertea, Tapiscia) === [[Tahtadžjanov sustav]] === *[[Plantae]] **[[Rosidae]] ***Nadred Rosanae ****'''Red''' [[Rosales]] *****Porodica [[Rosaceae]] *****Porodica [[Neuradaceae]] ****'''Red''' [[Crossosomatales]] *****Porodica [[Crossosomataceae]] ****Red [[Chrysobalanales]] *****Porodica [[Chrysobalanaceae]] {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rosanae| ]] [[Kategorija:Nadredovi dvosupnica]] al0zjbwp6nkhaghqgeu5zqv56jawo8t Kristološka usmjerenja 0 562878 7431284 7154356 2026-04-17T06:50:15Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg]] → [[File:Caravaggio incredulity.jpg]] → File replacement: Updating from an old and lower-quality version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 7431284 wikitext text/x-wiki '''Kristološka usmjerenja''' su različiti modeli [[Bogoslovlje|teološko]]-[[Kristologija|kristološkog]] razmišljanja o otajstvu [[Isus]]a iz [[Nazaret]]a. Veliki broj raznolikih struja svoje početke ima već kod [[Novi zavjet|novozavjetnih]] pisaca. Dok sinoptici nude narativnu kristologiju, pisac četvrtog [[Evanđelje|evanđelja]] nudi spekulativnu kristologiju. U [[Patrologija|patrističko]] doba i kod [[skolastika]], taj [[Pluralizam (filozofija)|pluralizam]] se dalje razvijao, ponajviše zbog pojave mnogih [[Krivovjerje|krivovjerja]], ali i zbog kreativnosti kršćanskih zajednica, koja je pak vodila prema kontekstualizaciji kristologije i njezinih [[Biblija|biblijsko]]-[[Dogmatska teologija|dogmatskih]] tvrdnji. Pluralizam kristoloških usmjerenja naročito se razvio posljednjih desetljeća u kršćanskim crkvama zbog različitosti Kristovih otajstava koja se mogu analizirati, kao i zbog različitih filozofija i svjetonazora teologa. Glavno obilježje suvremenih kristoloških usmjerenja je kristocentičnost. Različitost pristupa otajstvu Isusa Krista znak je njegove važnosti za čovjeka i čovječanstvo, ali i poticaj za razmišljanje o bogatstvu sadržaja osobe [[Isus|Isusa Krista]].<ref name="Ivan">Ivan KARLIĆ, Pristupi Isusu Kristu. Usmjerenja suvremene kristologije i krist u nekršćanskim religijama, u: Crkva u Svijetu, 33 (1998.) 4, 101-121.[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=78480]</ref>{{is|105}} ==== Klasični kristološki model ==== [[Datoteka:Good shepherd 02b close.jpg|mini|''Dobri pastir, Kalistove katakombe (Rim, 3.st.)'']] Ovaj klasični model svoje temelje ima u biblijskim, patrističkim i izvorima crkvenih sabora. Najčešće se sastoji od dva traktata od kojih prvi predstavlja osobu Isusa Krista a drugi njegovo djelo spasenja i otkupljenja (''[[soteriologija]]''). Primjer za klasični kristološki model je teologija [[Jean Galot]]a. U svojim radovima Galot tvrdi da je temelj Isusovog djela otkupljenja i spasenja usmjeren na afirmaciju božanskog i ljudskog identiteta osobe Isusa Krista.<ref name="Ivan" />{{is|105}} ==== Egzistencijalni model ==== Glavne zasluge za egzistencijalni model ([[Filozofija egzistencije|''egzistencijalna'']] ''kristologija'') ima njemački teolog [[Rudolf Bultmann|R. Bultmann]]. On naučava da se Krist susreće u kerygmi, ([[Grčki jezik|grč]]. ''kerryso'' - proglas koji objavljuje od vladara ovlašten vjesnik). Božja Riječ u [[Evanđelje|Evanđelju]] je kerygma i ona djeluje na egzistencijalnoj razini tj. stavlja čovjeka pred izbor, životnu odluku. To je riječ koja poziva a tko joj se odazove dolazi do istine svojeg postojanja.<ref name="Rosino"> Rosino GIBELLINI, Teologija dvadesetog stoljeća, Zagreb, 1999. [[Posebno:Traži ISBN/9531512566|ISBN 9531512566]]<small>[http://katalog.nsk.hr/F/?func=find-e&find_scan_code=FIND_STIDN&request=9531512566 (NSK)]</small></ref> {{is|36}} Ovaj kristološki model prisutan je i kod H. Brauna, G. Ebelinga i E. Fuchsa, koji - kao i Bultmann - pozivaju čovjeka na odluku, odnosno autorealizaciju sebe u vjeri.<ref name="Ivan" />{{is|106}} ==== Evolutivno-kozmički model ==== [[Pierre Teilhard de Chardin|P. Teilhard de Chardin]] razradio je [[Evolucija|evolutivno]] [[Kozmologija|kozmički]] model (''kozmička kristologija'') kojim je pokušao nadići razmirice između [[znanost]]i i teologije. Po Chardinu ([[Družba Isusova|Isusovac]], [[Geologija|geolog]] i [[Paleontologija|paleontolog]]) evolucija se ne zaustavlja na mišljenju i pojavi ''[[Homo sapiens]]a'', već se nastavlja u mnoštvu pojedinačnih razmišljanja koje se okuplja i jača u činu jednog jedinog jednodušnog mišljenja. Krajnja točka koja označuje završetak evolutivnog procesa je ''Točka Omega''.<ref name="Rosino" />{{is|176}} Povijesna osoba Isus Krist je pravi i transcendentalni temelj i vrhunac kozmičkog razvoja i sazrijevanja, kao i njegov konačni cilj. On vodi, pročišćava i nosi prema ispunjenju evolutivni proces [[svemir]]a i čovječanstva. Isus iz Nazareta, čovjek-Bog, jest univerzalni, kozmički Krist, prava ''Točka Omega'' koja će svoju potpunost imati na svršetku vremena kada će završiti proces ujedinjavanja i sinteze.<ref name="Ivan" />{{is|106}} ==== Transcendentalni model ==== [[Datoteka:Angelsatmamre-trinity-rublev-1410.jpg|mini| ''Andrej Rubljov, [[Ikona]] Sveto Trojstvo Starog zavjeta (ili Gostoprimstvo Abrahamovo, nastala vjerojatno oko 1411.)'' ]] [[Transcendentnost|Transcendentalni]] model (ili ''transcendentalna kristologija'') razradio je [[Karl Rahner|Karl Rahner]]. Njegov je cilj pokazati da kršćanska vjera u Isusa Krista, utjelovljenog Sina Božjega, jedinoga i konačnog Spasitelja svijeta i čovjeka, nije strana ni nevjerojatna ljudskim očekivanjima. Ovaj [[Družba Isusova|isusovački]] teolog smatra da je moguće pokazati, polazeći od analize ljudskog iskustva transcendentalnim putem (ili metodom), kako se izričaj vjere u utjelovljenje Sina Božjega i konačno spasenje čovjeka u i po njemu, ne protivi temeljnom ljudskom iskustvu. Rahner polazi od toga da je svaki čovjek otvoren transcendentalnom. Usmjeren je na misterij Boga. Živi u nadi da će moći sudjelovati na neki način u ''Beskonačnom''. Taj beskonačni, apsolutni Spasitelj je povijesni Spasitelj, Isus Krist.<ref name="Ivan" />{{is|107}} Tako transcendentalnost ljudskog duha u svijetu kao radikalna otvorenost Trancedenciji nije puka otvorenost otajstvu dalekog i šutljivog Boga nego otvorenost svetom otajstvu Boga koji se objavljuje i priopćuje čovjeku kroz Isusa Krista. Onaj tko vjerom prihvati taj nadnaravni poziv više nije samo naravni čovjek ''apstraktne mogućnosti'' kojeg uznemiruje ''apsolutno pitanje'', već je to onaj koji participira u ''Beskonačnom'', koji beskonačno ljubi, koji prihvaća smrt bez očaja, koji dočekuje budućnost s nadom.<ref name="Rosino" />{{is|231}} [[Datoteka:Christ in Gethsemane.jpg|mini|''Heinrich Hoffmann, Krist u Getsemanskom vrtu, (1890.)'']] ==== Estetski model ==== [[Estetika|Estetski]] model (ili ''estetska kristologija'') karakterističan je za kristologiju [[Hans Urs von Balthasar|H. U. von Balthasara]]. U njegovom teološkom razmišljanju ''(teološkoj estetici)''. Trojstvo je otvoreno i pristupačno samo u Sinu. Trojstvo se u Sinu objavljuje ljudima kao najkonkretniji ''oblik'' Božje ljubavi. Isus uzima ljudsku narav po Utjelovljenju a njegovo življenje označeno ''posluhom'' Ocu. To je posebice vidljivo na [[Križ (kršćanstvo)|križu]], na kojem njegov ljudski ''oblik'' biva uništen, ali u isto vrijeme baš tu se objavljuje vrhunac Kristove slave i božanske ljubavi.<ref name="Ivan" />{{is|108}} Iz ''intenzivne dubine'' napuštenosti od Boga rađa se ''ekstenzivna učinkovitost'' njegovog sebedarja. U tom dramatičnom trenutku povijesti svijeta, Bog se ne ograničava na tumačenja svijeta kao [[Aristotel]]ova ''Misao nad mišlju'' ili [[Plotin]]ovo ''Jedno'', već se zauzima u svijetu a da se ne izgubi u njemu, kako se događa u mitu i u [[Dijalektika|''dijalektičkim filozofijama'']] ([[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]]) i u ''filozofijama procesa'' ([[Ernst Bloch|Bloch]]).<ref name="Rosino" />{{is|252}} ==== Povijesni model ==== Na razmišljanja pojedinih teologa svoga vremena koji su reducirali povijesnu osobu Isusa Krista na odsjev ideja pojedinih autora Svetog Pisma, kristološku sintezu ponudio je njemački kardinal i teolog [[Walter Kasper]]. Kasper hermeneutičkim ključem traži odgovor na pitanje: Tko je Isus Krist? On gleda na događaj Isusa Krista kao na stvarnost, koja se predstavlja i objavljuje u povijesti. Polazna točka njegove kristologije je ispovijest crkvene zajednice koja ima sadržaj u Isusovoj povijesti i sudbini. Zato svoje razmišljanje izgrađuje prema shemi: ''1.'' ''Povijest i sudbina Isusa Krista''; ''2.'' ''Otajstvo Isusa Krista''. Točka na kojoj se stvara prijelaz od ''Isusa povijesti'' do proslavljenog ''Isusa vjere'' jesu Križ i Uskrsnuće Isusovo. Krist je na sebe primio i veličinu i bijedu čovječju, i to na beskonačan način. U tom smislu on je ispunjenje povijesti.<ref name="VM">Vladimir MERĆEP, Kristologija Waltera Kaspera, u: Crkva u svijetu, 11(1976) 4, 340-350.[http://hrcak.srce.hr/91233]</ref>{{is|342}} ==== Humanistički model ==== Još se naziva i [[Humanizam|humanistička]] kristologija. Neki teolozi pokušavali su voditi dijalog s [[Moderna|modernom]] europskom kulturom, uzimajući posebice u obzir tematiku i vrednote [[Sloboda|slobode]], odgovornosti, [[Emancipacija|emancipacije]] i [[solidarnost]]i modernog [[Humanizam|humanističkog]] razmišljanja. Na taj način nastojali su pokazati kako je te vrednote u povijesnom kontekstu i mentalitetu radikalno živio Isus Krist iz Nazareta. Zbog svoga načina života za teologe humanističke kristologije Isus Krist je autentični čovjek, [[arhetip]] i model pravog čovječanstva.<ref name="Ivan" />{{is|109}} ==== Kontekstualni model ==== [[Datoteka:V&A - Raphael, St Paul Preaching in Athens (1515).jpg|mini|''Rafael, Sv. Pavao na Areopagu (1515.)'']] Iako su Isus, apostoli i prvi kršćani bili [[Židovi]], uskoro je nastala potreba približiti [[Radosna vijest|Radosnu vijest]] i drugim narodima. Utjelovljenje Evanđelja i kršćanskog iskustva u neko kulturno okružje naziva se [[inkulturacija]]. Kako bi se kršćanska vjera približila novoj kulturi u koju se uvodi, potrebno je veliku pozornost posvetiti [[jezik]]u, [[simbol]]ima, kategorijama, teorijskom i [[Kultura|kulturnom]] izražavanju. Ovaj pojam ne koristi se samo na ''mlade'' kršćanske kulture nego i na tradicionalna, ''stara'' područja koja se uvijek nalaze pred novim izazovima i kulturnim promjenama. U takvom, kontekstualnom tumačenju kristologije postoje ''europska'', ''azijska'', ''afrička'', ''latinoamerička'' i ''sjevernoamerička'' kristologija<ref name="Ivan" />{{is|109}} ==== Model oslobođenja ==== ''Vjera ljubavlju djelotvorna'' ([[Poslanica Galaćanima|Gal 5,6]]) Božji je poziv za preobrazbu svijeta prema riječi Božjoj. Taj poziv prihvatili su teolozi modela oslobođenja (ili kristologije oslobođenja) u kontekstu siromašne [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] nadahnuti [[Teologija oslobođenja|teologijom oslobođenja]] 60-ih i 70-ih godina 20.st.<ref name="MG">Michael GLAZIER i Monika K. HELLWIG, Suvremena katolička enciklopedija , Split, 2005 [[Posebno:Traži ISBN/9531512566|ISBN 9531512566]]<small>[http://katalog.nsk.hr/F/KCXJR97V74VDJUAXAS3H91BRR94N8UJGD8KAQJFDQ5VIBX5JMH-15453?func=full-set-set&set_number=054578&set_entry=000002&format=999 (NSK)]</small></ref>{{is|211}} Primarni cilj modela oslobođenja nije tumačenje događaja Isusa Krista, nego njegova praktična aktualizacija. Takvo promišljanje razvilo je sliku ''Krista osloboditelja''. Mnoštvo socijalno i politički obespravljenih i potlačenih stvorilo je kontekst u kojem se od Krista očekuje oslobođenje sveukupne čovjekove egzistencije. Naglasak je prvenstveno na praktičnoj svrsi teologije ([[Jon Sobrino|J. Sobrino]]) koja naglašava Isusovu osloboditeljsku praksu (solidarnost sa [[Siromaštvo|siromasima]], antikomformizam i konflikt s vlastodršcima). Takav Isus osloboditelj, (vrlo različit od Krista nebeskog vladara službene dogmatske pobožnosti ili od patničkog Krista pučke pobožnosti) nadaju se teolozi kristologije oslobođenja, donijet će marginaliziranom i potlačenom vjerniku ''Crkve siromaha'' oslobođenje od svih zala koja ga okružuju.<ref name="Ivan" />{{is|110}} ==== Psihološki model ==== [[Datoteka:Caravaggio incredulity.jpg|mini|''Caravaggio, Nevjera Sv. Tome, (1601.)'']] Religija je za [[Sigmund Freud|Freuda]] opća opsesivna neuroza. Za [[Carl Jung|Junga]] i [[Erich Fromm|Fromma]] nedostatak religioznosti je uzrok psiholoških smetnji u čovjeku. [[Viktor Frankl|V. Frankl]] utemeljitelj logoterapije, nudi novi model: Religiozna duhovnost pomaže i podržava psihološko zdravlje suvremenoga čovjeka. Frankl, smanjujući jaz između teologije i [[Psihologija|psihologije]], poručuje da slijedimo Isusa Krista i promatra njegov lik i djelo pod vidom psihološke analize. Frankl psihološkim rječnikom govori o uravnoteženosti Isusove osobe, nepostojanju mržnje, hipokrizije i formalizma u njegovoj psihi kao i o njegovoj psihoterapeutskoj sposobnosti kojom je uspijevao donositi mir, nadu, hrabrost i volju svima a pogotovo onima kojima je to najpotrebnije: bolesnima, slabima i siromašnima.<ref name="Ivan" />{{is|111}} ==== Feministički model ==== [[Feministička teologija]] nadahnula je [[Feminizam|feministički]] model koji želi pokazati da Isus može biti ''uzor i spasitelj i za ženska ljudska bića''. Posebice se naglašava da je Isus živio svoje ''biti muškarac'' bez animoziteta i predrasuda prema ženama, da ih je rado prihvaćao, podržavao i pomagao, ostvarujući tako ''uzornu muževnost''. ==== Inter-religiozni model ==== [[Datoteka:Mass, St Mary's Basilica Bangalore.jpg|mini|''Misno slavlje u crkvi Sv. Marije. Bangalore, Indija'']] Kršćanski teolozi u susretu i dijalogu s raznim religijama potaknuti su na promišljanje o značenju, smislu, vrijednosti i jedinstvenosti Isusa Krista kao [[Prorok]]a i Posrednika između [[Bog]]a i ljudi u odnosu na karizmatske figure prisutne u drugim religijama<ref name="Ivan" />{{is|111}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * Karlić, Ivan. 1999. [http://hrcak.srce.hr/51230 Pristupi Isusu Kristu. Usmjerenja suvremene kristologije i Krist u nekršćanskim religijama], ''[[Crkva u svijetu]]'', 33 (4), 101-121. * Gibellini, Rosino. 1999. ''Teologija dvadesetog stoljeća'', Zagreb, [[Posebno:Traži ISBN/9531512566|ISBN 9531512566]]<small>[http://katalog.nsk.hr/F/?func=find-e&find_scan_code=FIND_STIDN&request=9531512566 (NSK)]</small> * Glazier, Michael i Hellwig, Monika K. 2005. ''[[Suvremena katolička enciklopedija]]'', Split, [[Posebno:Traži ISBN/9531512566|ISBN 9531512566]]<small>[http://katalog.nsk.hr/F/KCXJR97V74VDJUAXAS3H91BRR94N8UJGD8KAQJFDQ5VIBX5JMH-15453?func=full-set-set&set_number=054578&set_entry=000002&format=999 (NSK)]</small> * Merčep, Vladimir. 1976. [http://hrcak.srce.hr/91233 Kristologija Waltera Kaspera], ''Crkva u svijetu'', 11 (4), 340-350. == Poveznice == * [[Kristologija]] * [[Bogoslovlje]] * [[Soteriologija]] == Vanjske poveznice == * [https://en.wikipedia.org/wiki/Christology#External_links Kristologija <small>(ENG)</small>] * [https://www.britannica.com/topic/Christology Doctrine of Christ <small>(ENG)</small>] [[Kategorija:Kršćanska teologija]] [[Kategorija:Kristologija]] o2bzg64j8ln4ksovilxox0e71bnopb5 Zločin iz mržnje 0 573188 7430947 7196207 2026-04-16T14:00:11Z Panasko 203327 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430947 wikitext text/x-wiki '''Zločin iz mržnje''' je [[kazneno djelo]] počinjeno zbog [[rasa|rasne]] pripadnosti, boje kože, [[vjeroispovijest]]i, nacionalnog ili etničkog podrijetla, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe.<ref>[http://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon Zakon.hr] Kazneni zakon Republike Hrvatske, pročišćeni tekst zakona NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 na snazi od 30.05.2015.</ref> Čl. 17. [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europske konvencije o ljudskim pravima]] zabranjuje zlouporabu prava [[sloboda izražavanja|slobode izražavanja]] na način da koristeći se pravima zajamčenim konvencijom ta ili druga ljudska prava djelatno ugrožavaju ili ukidaju. Čl. 14. Konvencije štiti od diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status. Iz svega navedenog jasno proizlazi kako [[govor mržnje]] ne predstavlja zaštićeni oblik slobode izražavanja.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/164883 Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Vol.4 No.1 Travanj 2013.] Maja Munivrana Vajda: ''Novi kazneni zakon u svjetlu pristupanja Europskoj uniji: inkriminiranje govora mržnje i nekih drugih oblika rasizma i ksenofobije''</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kazneno pravo]] [[Kategorija:Rasizam]] ahlqntr1ws43rt2q456qcznqvxjt9v4 SNK 0 575668 7430976 7341092 2026-04-16T15:32:29Z Medvedek Uhec 276086 Pravopis 7430976 wikitext text/x-wiki {{strojni prijevod}} {{Infookvir tvrtka | ime = SNK | slika = [[Datoteka:SNK logo.svg|220x150px|bezokvira]] | vrsta = javna tvrrka | burzovni_simbol = KRX: 950180 | osnutak = 22. srpnja 1978. (kao Shin Nihon Kikaku Corporation)<br /><small>(ugašena 30. listopada 2001.)</small><br />1. kolovoza 2001. (kao Playmore Corporation) | sudbina = [[stečaj]]<br />SNK nije mogao dostaviti predloženi plan rehabilitacije do roka, a Okružni sud u Osaki odlučio je ukinuti postupak građanske rehabilitacije | prestala_postojati = | osnivači = [[Eikichi Kawasaki]] | sjedište = [[Yodogawa-ku]], [[Osaka]], [[Japan]] (2023. – danas)<br/>[[Suita]], Osaka Japan (1988. – 2023.)<br />[[Higashiōsaka]], Osaka Japan (1978. – 1988.) | sjedište_grad = | sjedište_država = | predsjednik = Ge Zhihui (predsjedavajući, predsjednik)<ref name="aboutsnk" /><br />Kenji Matsubara (CEO)<ref>{{Cite web|url=https://www.gematsu.com/2021/07/snk-appoints-kenji-matsubara-as-new-ceo|title=SNK appoints Kenji Matsubara as new CEO|last=Romano|first=Sal|website=Gematsu|language=en|date=29. srpnja 2021.|access-date=2023-08-26}}</ref> | konkurencija = | pokriveno_područje = | industrija = [[zabava]] | proizvodi = [[videoigre]] | usluge = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = {{Povećanje}} 115 mlrd. [[Japanski jen|¥]] (2015.) | zaposleni = 286 (od 1. kolovoza 2023.)<ref name="aboutsnk" /> | holding = | divizije = | podruž = | vlasnik = | slogan = The Future Is Now | web = [https://web.archive.org/web/19970104150618/http://www.neogeo.co.jp/ Former SNK Official]<br />[https://web.archive.org/web/19980418182545/http://snkusa.com/ SNK WEB PAGE]<br />[https://web.archive.org/web/20010408011610/http://www.neogeo.co.jp/english/en-oversea.html SNK Homepage]<br />[https://www.snk-corp.co.jp/ SNK Official]<br />[https://www.snk-corp.co.jp/us/ SNK USA] }} '''SNK''' ([[pokrata|skr.]] od ''Shin Nihon Kikaku''<ref>{{Cite web|url=http://www.neogeo.co.jp/|title=Izvorna službena web stranica SNK Corporation|website=SNK|language=ja|date=4. siječnja 1997.|access-date=2023-10-29|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/19970104150618/http://www.neogeo.co.jp/|archive-date=4. siječnja 1997.}}</ref>, „Novi japanski pothvat”), punim imenom '''SNK Corporation'''<ref name="dec1name">{{Cite web|url=https://www.snk-corp.co.jp/us/press/2016/120101/|title=Announcement regarding SNK Corporation’s name change.|website=SNK|language=en|date=1. prosinca 2016.|access-date=2023-10-21}}</ref>, [[japan]]ska je tvtka čiji su glavni proizvodi [[videoigra|videoigre]] i sklopovlje za videoigre. Početkom 1970-ih [[Eikichi Kawasaki]], bivši boksač, upravljao je kafićem i građevinskom tvrtkom u [[Osaka|Osaki]]. 1973. kupuje tvrtku električnih strojeva u [[Kobe]]<nowiki/>u i osniva Shin Nihon Kikaku. 22. srpnja 1978. tvrtka je rekonstruirana kao Shin Nihon Kikaku Corporation u [[Higashiosaka|Higashiosaki]].<ref name="会社概要">{{Cite web|url=http://www.neogeo.co.jp/introduction/company.html|title=旧企業情報|website=SNK|language=ja|date=6. kolovoza 2001.|access-date=2023-10-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20010806151417/http://www.neogeo.co.jp/introduction/company.html|archive-date=6. kolovoza 2001.}}</ref><ref name="1973 history">{{Cite web|url=https://www.snk-corp.co.jp/snk-history/|title=SNK HISTORY – 株式会社SNK|website=SNK|language=ja|date=1. prosinca 2016.|access-date=2023-10-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20171202052935/https://www.snk-corp.co.jp/snk-history/|archive-date=2. prosinca 2017.}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.neogeospirit.com/dossiers/snk/dossier_snk1.htm|title=L'histoire de SNK, chapitre 1|website=www.neogeospirit.com|access-date=22. ožujka 2018.|archive-date=3. ožujka 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180303111049/http://www.neogeospirit.com/dossiers/snk/dossier_snk1.htm|url-status=dead}}</ref> Tvrtka je u početku imala nadimak „Shin Nihon Kikaku” na katakani, ali od 1981. promijenjen je u SNK uzimajući inicijale iz latinske abecede (Shin Nihon Kikaku). Engleska oznaka autorskih prava također je bila „SNK CORPORATION”. U travnju 1986. ime tvrtke promijenjeno je u nadimak „SNK”, ali je registrirano trgovačko ime moralo biti '''SNK Corporation'''.<ref>{{Cite web|url=http://neogeo.freeplaytech.com/index_jp.html|title=SNK službena početna stranica|language=ja|website=neogeo.freeplaytech.com|access-date=2023-10-21}}</ref> To je zato što Ministarstvo pravosuđa u to vrijeme nije odobrilo registraciju trgovačkog naziva koji koristi [[abecedu]], kao za [[ADK]], [[NMK]], [[TDK]] i [[RKB Mainichi Broadcasting]]. U studenom 1986. američka podružnica '''SNK Corporation of America'''<ref>{{Cite web|url=http://snkusa.com/|title=Izvorna službena web stranica SNK Corporation of America|language=en|website=snkusa.com|date=18. travnja 1998.|access-date=2023-10-21|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/19980418182545/http://snkusa.com/|archive-date=18. travnja 1998.}}</ref> osnovana je u Sunnyvaleu, u Kaliforniji.<ref>{{Cite web|url=http://snkusa.com/aboutus.html|title=O SAD-u na arhiviranoj verziji službene web stranice SNK Corporation of America|website=snkusa.com|date=5. listopada 1999.|access-date=2023-10-21|language=en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/19991005104607/snkusa.com/aboutus.html|archive-date=5. listopada 1999.}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.neogeospirit.com/dossiers/snk/dossier_snk4.htm|title=SNK devient un acteur majeur de l'arcade|access-date=2023-10-21|website=Neo-Geo Spirit|language=fr|archive-date=3. ožujka 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180303225738/http://www.neogeospirit.com/dossiers/snk/dossier_snk4.htm|url-status=dead}}</ref> Tvrtka koju je osnovao Kawasaki [[1978.]] godine radi sve do 30. listopada 2001. godine. Osnovan '''Playmore Corporation''' 1. kolovoza 2001. godine zbog financijskih problema u koje je zapala izvorna tvrtka SNK. 2003. Playmore je preimenovan u '''SNK Playmore Corporation'''. Dana 25. travnja 2016. godine SNK izostavlja "Playmore" iz svog logotipa i ponovno uzima prvobitni slogan „The Future Is Now” (''Budićnost je sad!''). U ožujku 1988. osoblje SNK preselilo se u zgradu u Suiti, u [[Osaka|Osaki]].<ref name="snkp">{{Cite web|url=http://www.neo-geo.com/news/snkp-interview/Interview_with_SNKP.pdf |title=Photos of SNK's headquarters in Esaka (Suita, Ōsaka) |access-date=2023-07-31|website=Neo-Geo.com|language=en}}</ref> SNK je zatvorio sve američke, kanadske i europske operacije 13. lipnja 2000. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.ign.com/articles/2000/06/10/snk-closing-its-doors|title=SNK Closing Its Doors|first=Anoop|last=Gantayat|date=9. lipnja 2000.|access-date=2023-06-24|website=IGN|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ign.com/articles/2000/06/14/snk-confirms-us-closure|title=SNK Confirms US Closure|first=Anoop|last=Gantayat|date=13. lipnja 2000.|access-date=2023-06-24|website=IGN|language=en}}</ref> Tvrtka je prodala prava na distribuciju u Sjevernoj Americi za arkadne sustave MVS i foto sustave Neo Print. Licencirao je sjevernoameričke lokalizacije nekih izdanja konzola vanjskim tvrtkama.{{nedostaje izvor}} Mnogi su zaposlenici tvrtke napustili posao.<ref name="会社概要" /> Neki su se pridružili u[[Capcom]] i [[Arc System Works]]u, a drugi su krenuli dalje i osnovali [[Dimps]]. Kawasaki je, zajedno s još petoricom bivših rukovoditelja SNK-a, financirao formiranje [[BrezzaSoft]]a, koji je nastavio razvijati Neo Geo igre kao što je ''[[The King of Fighters 2001]]''. S ukupnim dugom od oko 38 milijardi jena, SNK je odustao od dobrovoljne obnove i 2. travnja 2001. SNK je podnio za primjenu Zakona o civilnoj rehabilitaciji Okružnomu sudu u Osaki, čime je [[bankrot]]irao.<ref>{{Cite web|url=https://game.watch.impress.co.jp/docs/20010402/snk.htm|title=SNK podnosi zahtjev za pokretanje postupka građanske rehabilitacije i odustaje od dobrovoljne obnove|first=Minoru|last=Funatsu|website=Impress|language=ja|date=2. travnja 2001.|access-date=2023-06-24}}</ref> Zahtjev je prihvaćen te su postupci revitalizacije jednom nastavljeni, a sjedište se vratilo u Suita City, u prefekturi Osaki.<ref>{{Cite web|url=https://www.itmedia.co.jp/news/bursts/0104/02/snk.html|title=News:速報:SNKが自主再建を断念,民事再生手続きへ|website=ITmedia|language=ja|date=2. travnja 2001.|access-date=2023-06-24}}</ref> Okružni sud je 1. listopada iste godine odlučio ukinuti postupak građanske rehabilitacije<ref>{{Cite web|url=https://game.watch.impress.co.jp/docs/20011004/snk.htm|title=SNK odustaje od postupka građanske rehabilitacije i izdaje "KOF2001" kod drugog distributera|first=Takakazu|last=Kitamura|website=Impress|language=ja|date=4. listopada 2001.|access-date=2023-08-31}}</ref> i 30. listopada proglasio [[bankrot]].<ref>{{Cite web|url=http://www.personal.triticom.com/~erm/www.neogeo.co.jp/bye_index.html|title=SNKフォーエバー|date=29. listopada 2001.|access-date=2023-10-29|website=エス • エヌ • ケイ|archive-date=2. lipnja 2002.|archive-url=https://web.archive.org/web/20020602104927/http://www.personal.triticom.com/~erm/www.neogeo.co.jp/bye_index.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://neogeo.freeplaytech.com/bye_index.html|title=SNK FOR EVER|date=29. listopada 2001.|access-date=2023-11-12|website=SNK}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.itmedia.co.jp/news/bursts/0111/02/snk.html|title=News:速報:SNKに破産宣告,民事再生手続き廃止で|website=ITmedia|language=ja|date=2. studenoga 2001.|access-date=2023-06-24}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ign.com/articles/2001/10/31/snk-waves-goodbye|title=SNK Waves Goodbye|first=I. G. N.|last=Staff|date=30. lis 2001.|access-date=2023-06-24|website=IGN|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.gamespot.com/gamespot/stories/news/0,10870,2821015,00.html/|title=SNK Corporation closes its doors|first=Andrew|last=Seyoon Park|date=29. lis 2001.|access-date=2023-07-10|website=GameSpot|language=en|archive-date=2. studenoga 2001.|archive-url=https://web.archive.org/web/20011102031404/http://www.gamespot.com/gamespot/stories/news/0,10870,2821015,00.html/|url-status=dead}}</ref> Prava za SNK-ovu proizvodnju igara i razvojna prava za njegove franšize prodane su nekoliko drugih tvrtki poput [[BrezzaSoft]]u, koji je proizveo ''[[The King of Fighters 2001]]'', južnokorejskomu [[Eolith]]u, koji je proizveo franšizu ''The King of Fighters'' između 2001. i [[The King of Fighters 2002|2002.]], i [[Mega Enterprise]]u, koji je proizveo ''[[Metal Slug 4]]''. 2001. Neo Geo je okončan. Nakratko je oživljen 11 godina kasnije s [[Neo Geo X]]. '''Playmore Corporation''' osnovana je 1. kolovoza 2001. godine.<ref name="aboutsnk">{{Cite web|url=https://www.snk-corp.co.jp/us/company/profile|title=Corporate Information|website=SNK|language=en|access-date=2023-08-26|archive-date=1. prosinca 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20161201211329/https://www.snk-corp.co.jp/us/company/profile|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.snkplaymore.co.jp/us/press/2013/20131108.php|title=Press Release - SNK Playmore|date=2013-11-08|website=SNK Playmore|language=en|access-date=2023-10-26|archive-date=1. prosinca 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131201025605/http://www.snkplaymore.co.jp/us/press/2013/20131108.php|url-status=dead}}</ref> Prvobitno je bila filijala bivšega SNK. U početku je to bila pravna tvrtka specijalizirana za usluge upravljanja autorskim pravima i bilo bi netočno nazivati bivšu SNK njezinom tvrtkom prethodnikom. 30. listopada iste godine tvrtka je dobila [[pravo intelektualnog vlasništva]] tvrtke u nadmetanju tijekom stečaja SNK. Kako bi ponovno uspostavio svoju prisutnost na tržištu igara, Playmore je kupio BrezzaSoft i njegove bivše SNK-ove programere, kao i japanskog Neo Geo programera [[Noise Factory]]. Sun Amusement, japanski distributer igara, kupio je SNK kako bi tvrtki omogućio distribuciju arkadnih igara u Japanu. Međunarodni uredi osnovani su u Južnoj Koreji, Hong Kongu i Sjedinjenim Američkim Državama pod imenom SNK NeoGeo za tržišnu, a kasnije i potrošačku distribuciju igara.<ref>{{Cite web|url=http://www.snkneogeo.co.jp/company/group.html|title=Neo Geo Group Company Info|website=www.snkneogeo.co.jp|language=ja|date=6. listopada 2002.|access-date=2023-08-26|archive-date=6. listopada 2002.|archive-url=https://web.archive.org/web/20021006131950/http://www.snkneogeo.co.jp/company/group.html|url-status=dead}}</ref> U srpnja 2003., uz dopuštenje Eikichi Kawasaki, osnivača bivše tvrtke SNK, tvrtka je promijenila ime u '''SNK Playmore Corporation'''.<ref name="playmorenamechange">{{Cite web|url=http://www.snkplaymore.jp/information/press12.html|title=社名変更のお知らせ|website=SNK Playmore|language=ja|date=7. srpnja 2003.|access-date=2023-10-28|archive-date=25. studenoga 2005.|archive-url=https://web.archive.org/web/20051125123915/http://www.snkplaymore.jp/information/press12.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.snkplaymore.jp/information/en_press12.html|title=Change of our Company Name|website=SNK Playmore|language=en|date=7. srpnja 2003.|access-date=2023-08-26|archive-date=4. kolovoza 2003.|archive-url=https://web.archive.org/web/20030804033817/http://www.snkplaymore.jp/information/en_press12.html|url-status=dead}}</ref> Iste godine SNK je kupio [[ADK]] ubrzo nakon što je podnio zahtjev za stečaj. Prethodno je ADK bila tvrtka treće strane koja je bila usko povezana sa SNK-om od kasnih 1980-ih. Poslovanje SNK Playmorea u Japanu već je uvelike nalikovalo izvornoj tvrtki: SNK je zapošljavao mnoge zaposlenike koji su otišli nakon što je podnio stečaj i zauzeli njegovu bivšu zgradu. Dana 1. prosinca 2016. godine, SNK Playmore Corporation službeno mijenja svoje ime u SNK Corporation.<ref name="dec1name" /><ref>{{Cite web|url=https://www.snk-corp.co.jp/us/press/2016/110101/|title=Announcement regarding SNK PLAYMORE’s company name change.|NEWS RELEASE|SNK USA|website=www.snk-corp.co.jp}}</ref> 20. ožujka 2023. SNK je premjestio svoje glavno sjedište u [[Yodogawa-ku]], Osaka.<ref>{{Cite web|url=https://www.snk-corp.co.jp/press/2023/030102/|title=本社移転のお知らせ|website=SNK|language=ja|date=1. ožujka 2023.|access-date=2023-11-12}}</ref> SNK je poznata po nizu igraćih konzoli i arkadnih sustava [[Neo Geo]] koje su izašle na tržište tijekom 1990.-tih, kao nastavak niza Neo Geo, SNK izdaje dlanovnu konzolu [[Neo Geo Pocket Color]] od 1999.<ref>{{Cite web|url=http://www.neogeofreak.com/|title=Yes, We are NeoGeoFreak.|website=www.neogeofreak.com}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Japanske tvrtke za razvoj videoigara]] [[Kategorija:Japanski proizvođači sklopovlja]] 22eevqhszllkzdxzbjm3hv1ltsi832a 7430983 7430976 2026-04-16T16:04:10Z Koreanovsky 156368 ne treba nowiki :-) 7430983 wikitext text/x-wiki {{strojni prijevod}} {{Infookvir tvrtka | ime = SNK | slika = [[Datoteka:SNK logo.svg|220x150px|bezokvira]] | vrsta = javna tvrrka | burzovni_simbol = KRX: 950180 | osnutak = 22. srpnja 1978. (kao Shin Nihon Kikaku Corporation)<br /><small>(ugašena 30. listopada 2001.)</small><br />1. kolovoza 2001. (kao Playmore Corporation) | sudbina = [[stečaj]]<br />SNK nije mogao dostaviti predloženi plan rehabilitacije do roka, a Okružni sud u Osaki odlučio je ukinuti postupak građanske rehabilitacije | prestala_postojati = | osnivači = [[Eikichi Kawasaki]] | sjedište = [[Yodogawa-ku]], [[Osaka]], [[Japan]] (2023. – danas)<br/>[[Suita]], Osaka Japan (1988. – 2023.)<br />[[Higashiōsaka]], Osaka Japan (1978. – 1988.) | sjedište_grad = | sjedište_država = | predsjednik = Ge Zhihui (predsjedavajući, predsjednik)<ref name="aboutsnk" /><br />Kenji Matsubara (CEO)<ref>{{Cite web|url=https://www.gematsu.com/2021/07/snk-appoints-kenji-matsubara-as-new-ceo|title=SNK appoints Kenji Matsubara as new CEO|last=Romano|first=Sal|website=Gematsu|language=en|date=29. srpnja 2021.|access-date=2023-08-26}}</ref> | konkurencija = | pokriveno_područje = | industrija = [[zabava]] | proizvodi = [[videoigre]] | usluge = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = {{Povećanje}} 115 mlrd. [[Japanski jen|¥]] (2015.) | zaposleni = 286 (od 1. kolovoza 2023.)<ref name="aboutsnk" /> | holding = | divizije = | podruž = | vlasnik = | slogan = The Future Is Now | web = [https://web.archive.org/web/19970104150618/http://www.neogeo.co.jp/ Former SNK Official]<br />[https://web.archive.org/web/19980418182545/http://snkusa.com/ SNK WEB PAGE]<br />[https://web.archive.org/web/20010408011610/http://www.neogeo.co.jp/english/en-oversea.html SNK Homepage]<br />[https://www.snk-corp.co.jp/ SNK Official]<br />[https://www.snk-corp.co.jp/us/ SNK USA] }} '''SNK''' ([[pokrata|skr.]] od ''Shin Nihon Kikaku''<ref>{{Cite web|url=http://www.neogeo.co.jp/|title=Izvorna službena web stranica SNK Corporation|website=SNK|language=ja|date=4. siječnja 1997.|access-date=2023-10-29|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/19970104150618/http://www.neogeo.co.jp/|archive-date=4. siječnja 1997.}}</ref>, „Novi japanski pothvat”), punim imenom '''SNK Corporation'''<ref name="dec1name">{{Cite web|url=https://www.snk-corp.co.jp/us/press/2016/120101/|title=Announcement regarding SNK Corporation’s name change.|website=SNK|language=en|date=1. prosinca 2016.|access-date=2023-10-21}}</ref>, [[japan]]ska je tvtka čiji su glavni proizvodi [[videoigra|videoigre]] i sklopovlje za videoigre. Početkom 1970-ih [[Eikichi Kawasaki]], bivši boksač, upravljao je kafićem i građevinskom tvrtkom u [[Osaka|Osaki]]. 1973. kupuje tvrtku električnih strojeva u [[Kobe]]u i osniva Shin Nihon Kikaku. 22. srpnja 1978. tvrtka je rekonstruirana kao Shin Nihon Kikaku Corporation u [[Higashiosaka|Higashiosaki]].<ref name="会社概要">{{Cite web|url=http://www.neogeo.co.jp/introduction/company.html|title=旧企業情報|website=SNK|language=ja|date=6. kolovoza 2001.|access-date=2023-10-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20010806151417/http://www.neogeo.co.jp/introduction/company.html|archive-date=6. kolovoza 2001.}}</ref><ref name="1973 history">{{Cite web|url=https://www.snk-corp.co.jp/snk-history/|title=SNK HISTORY – 株式会社SNK|website=SNK|language=ja|date=1. prosinca 2016.|access-date=2023-10-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20171202052935/https://www.snk-corp.co.jp/snk-history/|archive-date=2. prosinca 2017.}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.neogeospirit.com/dossiers/snk/dossier_snk1.htm|title=L'histoire de SNK, chapitre 1|website=www.neogeospirit.com|access-date=22. ožujka 2018.|archive-date=3. ožujka 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180303111049/http://www.neogeospirit.com/dossiers/snk/dossier_snk1.htm|url-status=dead}}</ref> Tvrtka je u početku imala nadimak „Shin Nihon Kikaku” na katakani, ali od 1981. promijenjen je u SNK uzimajući inicijale iz latinske abecede (Shin Nihon Kikaku). Engleska oznaka autorskih prava također je bila „SNK CORPORATION”. U travnju 1986. ime tvrtke promijenjeno je u nadimak „SNK”, ali je registrirano trgovačko ime moralo biti '''SNK Corporation'''.<ref>{{Cite web|url=http://neogeo.freeplaytech.com/index_jp.html|title=SNK službena početna stranica|language=ja|website=neogeo.freeplaytech.com|access-date=2023-10-21}}</ref> To je zato što Ministarstvo pravosuđa u to vrijeme nije odobrilo registraciju trgovačkog naziva koji koristi [[abecedu]], kao za [[ADK]], [[NMK]], [[TDK]] i [[RKB Mainichi Broadcasting]]. U studenom 1986. američka podružnica '''SNK Corporation of America'''<ref>{{Cite web|url=http://snkusa.com/|title=Izvorna službena web stranica SNK Corporation of America|language=en|website=snkusa.com|date=18. travnja 1998.|access-date=2023-10-21|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/19980418182545/http://snkusa.com/|archive-date=18. travnja 1998.}}</ref> osnovana je u Sunnyvaleu, u Kaliforniji.<ref>{{Cite web|url=http://snkusa.com/aboutus.html|title=O SAD-u na arhiviranoj verziji službene web stranice SNK Corporation of America|website=snkusa.com|date=5. listopada 1999.|access-date=2023-10-21|language=en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/19991005104607/snkusa.com/aboutus.html|archive-date=5. listopada 1999.}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.neogeospirit.com/dossiers/snk/dossier_snk4.htm|title=SNK devient un acteur majeur de l'arcade|access-date=2023-10-21|website=Neo-Geo Spirit|language=fr|archive-date=3. ožujka 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180303225738/http://www.neogeospirit.com/dossiers/snk/dossier_snk4.htm|url-status=dead}}</ref> Tvrtka koju je osnovao Kawasaki [[1978.]] godine radi sve do 30. listopada 2001. godine. Osnovan '''Playmore Corporation''' 1. kolovoza 2001. godine zbog financijskih problema u koje je zapala izvorna tvrtka SNK. 2003. Playmore je preimenovan u '''SNK Playmore Corporation'''. Dana 25. travnja 2016. godine SNK izostavlja "Playmore" iz svog logotipa i ponovno uzima prvobitni slogan „The Future Is Now” (''Budićnost je sad!''). U ožujku 1988. osoblje SNK preselilo se u zgradu u Suiti, u [[Osaka|Osaki]].<ref name="snkp">{{Cite web|url=http://www.neo-geo.com/news/snkp-interview/Interview_with_SNKP.pdf |title=Photos of SNK's headquarters in Esaka (Suita, Ōsaka) |access-date=2023-07-31|website=Neo-Geo.com|language=en}}</ref> SNK je zatvorio sve američke, kanadske i europske operacije 13. lipnja 2000. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.ign.com/articles/2000/06/10/snk-closing-its-doors|title=SNK Closing Its Doors|first=Anoop|last=Gantayat|date=9. lipnja 2000.|access-date=2023-06-24|website=IGN|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ign.com/articles/2000/06/14/snk-confirms-us-closure|title=SNK Confirms US Closure|first=Anoop|last=Gantayat|date=13. lipnja 2000.|access-date=2023-06-24|website=IGN|language=en}}</ref> Tvrtka je prodala prava na distribuciju u Sjevernoj Americi za arkadne sustave MVS i foto sustave Neo Print. Licencirao je sjevernoameričke lokalizacije nekih izdanja konzola vanjskim tvrtkama.{{nedostaje izvor}} Mnogi su zaposlenici tvrtke napustili posao.<ref name="会社概要" /> Neki su se pridružili u[[Capcom]] i [[Arc System Works]]u, a drugi su krenuli dalje i osnovali [[Dimps]]. Kawasaki je, zajedno s još petoricom bivših rukovoditelja SNK-a, financirao formiranje [[BrezzaSoft]]a, koji je nastavio razvijati Neo Geo igre kao što je ''[[The King of Fighters 2001]]''. S ukupnim dugom od oko 38 milijardi jena, SNK je odustao od dobrovoljne obnove i 2. travnja 2001. SNK je podnio za primjenu Zakona o civilnoj rehabilitaciji Okružnomu sudu u Osaki, čime je [[bankrot]]irao.<ref>{{Cite web|url=https://game.watch.impress.co.jp/docs/20010402/snk.htm|title=SNK podnosi zahtjev za pokretanje postupka građanske rehabilitacije i odustaje od dobrovoljne obnove|first=Minoru|last=Funatsu|website=Impress|language=ja|date=2. travnja 2001.|access-date=2023-06-24}}</ref> Zahtjev je prihvaćen te su postupci revitalizacije jednom nastavljeni, a sjedište se vratilo u Suita City, u prefekturi Osaki.<ref>{{Cite web|url=https://www.itmedia.co.jp/news/bursts/0104/02/snk.html|title=News:速報:SNKが自主再建を断念,民事再生手続きへ|website=ITmedia|language=ja|date=2. travnja 2001.|access-date=2023-06-24}}</ref> Okružni sud je 1. listopada iste godine odlučio ukinuti postupak građanske rehabilitacije<ref>{{Cite web|url=https://game.watch.impress.co.jp/docs/20011004/snk.htm|title=SNK odustaje od postupka građanske rehabilitacije i izdaje "KOF2001" kod drugog distributera|first=Takakazu|last=Kitamura|website=Impress|language=ja|date=4. listopada 2001.|access-date=2023-08-31}}</ref> i 30. listopada proglasio [[bankrot]].<ref>{{Cite web|url=http://www.personal.triticom.com/~erm/www.neogeo.co.jp/bye_index.html|title=SNKフォーエバー|date=29. listopada 2001.|access-date=2023-10-29|website=エス • エヌ • ケイ|archive-date=2. lipnja 2002.|archive-url=https://web.archive.org/web/20020602104927/http://www.personal.triticom.com/~erm/www.neogeo.co.jp/bye_index.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://neogeo.freeplaytech.com/bye_index.html|title=SNK FOR EVER|date=29. listopada 2001.|access-date=2023-11-12|website=SNK}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.itmedia.co.jp/news/bursts/0111/02/snk.html|title=News:速報:SNKに破産宣告,民事再生手続き廃止で|website=ITmedia|language=ja|date=2. studenoga 2001.|access-date=2023-06-24}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ign.com/articles/2001/10/31/snk-waves-goodbye|title=SNK Waves Goodbye|first=I. G. N.|last=Staff|date=30. lis 2001.|access-date=2023-06-24|website=IGN|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.gamespot.com/gamespot/stories/news/0,10870,2821015,00.html/|title=SNK Corporation closes its doors|first=Andrew|last=Seyoon Park|date=29. lis 2001.|access-date=2023-07-10|website=GameSpot|language=en|archive-date=2. studenoga 2001.|archive-url=https://web.archive.org/web/20011102031404/http://www.gamespot.com/gamespot/stories/news/0,10870,2821015,00.html/|url-status=dead}}</ref> Prava za SNK-ovu proizvodnju igara i razvojna prava za njegove franšize prodane su nekoliko drugih tvrtki poput [[BrezzaSoft]]u, koji je proizveo ''[[The King of Fighters 2001]]'', južnokorejskomu [[Eolith]]u, koji je proizveo franšizu ''The King of Fighters'' između 2001. i [[The King of Fighters 2002|2002.]], i [[Mega Enterprise]]u, koji je proizveo ''[[Metal Slug 4]]''. 2001. Neo Geo je okončan. Nakratko je oživljen 11 godina kasnije s [[Neo Geo X]]. '''Playmore Corporation''' osnovana je 1. kolovoza 2001. godine.<ref name="aboutsnk">{{Cite web|url=https://www.snk-corp.co.jp/us/company/profile|title=Corporate Information|website=SNK|language=en|access-date=2023-08-26|archive-date=1. prosinca 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20161201211329/https://www.snk-corp.co.jp/us/company/profile|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.snkplaymore.co.jp/us/press/2013/20131108.php|title=Press Release - SNK Playmore|date=2013-11-08|website=SNK Playmore|language=en|access-date=2023-10-26|archive-date=1. prosinca 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131201025605/http://www.snkplaymore.co.jp/us/press/2013/20131108.php|url-status=dead}}</ref> Prvobitno je bila filijala bivšega SNK. U početku je to bila pravna tvrtka specijalizirana za usluge upravljanja autorskim pravima i bilo bi netočno nazivati bivšu SNK njezinom tvrtkom prethodnikom. 30. listopada iste godine tvrtka je dobila [[pravo intelektualnog vlasništva]] tvrtke u nadmetanju tijekom stečaja SNK. Kako bi ponovno uspostavio svoju prisutnost na tržištu igara, Playmore je kupio BrezzaSoft i njegove bivše SNK-ove programere, kao i japanskog Neo Geo programera [[Noise Factory]]. Sun Amusement, japanski distributer igara, kupio je SNK kako bi tvrtki omogućio distribuciju arkadnih igara u Japanu. Međunarodni uredi osnovani su u Južnoj Koreji, Hong Kongu i Sjedinjenim Američkim Državama pod imenom SNK NeoGeo za tržišnu, a kasnije i potrošačku distribuciju igara.<ref>{{Cite web|url=http://www.snkneogeo.co.jp/company/group.html|title=Neo Geo Group Company Info|website=www.snkneogeo.co.jp|language=ja|date=6. listopada 2002.|access-date=2023-08-26|archive-date=6. listopada 2002.|archive-url=https://web.archive.org/web/20021006131950/http://www.snkneogeo.co.jp/company/group.html|url-status=dead}}</ref> U srpnja 2003., uz dopuštenje Eikichi Kawasaki, osnivača bivše tvrtke SNK, tvrtka je promijenila ime u '''SNK Playmore Corporation'''.<ref name="playmorenamechange">{{Cite web|url=http://www.snkplaymore.jp/information/press12.html|title=社名変更のお知らせ|website=SNK Playmore|language=ja|date=7. srpnja 2003.|access-date=2023-10-28|archive-date=25. studenoga 2005.|archive-url=https://web.archive.org/web/20051125123915/http://www.snkplaymore.jp/information/press12.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.snkplaymore.jp/information/en_press12.html|title=Change of our Company Name|website=SNK Playmore|language=en|date=7. srpnja 2003.|access-date=2023-08-26|archive-date=4. kolovoza 2003.|archive-url=https://web.archive.org/web/20030804033817/http://www.snkplaymore.jp/information/en_press12.html|url-status=dead}}</ref> Iste godine SNK je kupio [[ADK]] ubrzo nakon što je podnio zahtjev za stečaj. Prethodno je ADK bila tvrtka treće strane koja je bila usko povezana sa SNK-om od kasnih 1980-ih. Poslovanje SNK Playmorea u Japanu već je uvelike nalikovalo izvornoj tvrtki: SNK je zapošljavao mnoge zaposlenike koji su otišli nakon što je podnio stečaj i zauzeli njegovu bivšu zgradu. Dana 1. prosinca 2016. godine, SNK Playmore Corporation službeno mijenja svoje ime u SNK Corporation.<ref name="dec1name" /><ref>{{Cite web|url=https://www.snk-corp.co.jp/us/press/2016/110101/|title=Announcement regarding SNK PLAYMORE’s company name change.|NEWS RELEASE|SNK USA|website=www.snk-corp.co.jp}}</ref> 20. ožujka 2023. SNK je premjestio svoje glavno sjedište u [[Yodogawa-ku]], Osaka.<ref>{{Cite web|url=https://www.snk-corp.co.jp/press/2023/030102/|title=本社移転のお知らせ|website=SNK|language=ja|date=1. ožujka 2023.|access-date=2023-11-12}}</ref> SNK je poznata po nizu igraćih konzoli i arkadnih sustava [[Neo Geo]] koje su izašle na tržište tijekom 1990.-tih, kao nastavak niza Neo Geo, SNK izdaje dlanovnu konzolu [[Neo Geo Pocket Color]] od 1999.<ref>{{Cite web|url=http://www.neogeofreak.com/|title=Yes, We are NeoGeoFreak.|website=www.neogeofreak.com}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Japanske tvrtke za razvoj videoigara]] [[Kategorija:Japanski proizvođači sklopovlja]] hmqpozrjd6934pghl77fw8itkjnhpq9 Nevjerni Toma (Caravaggio) 0 586825 7431285 6396530 2026-04-17T06:50:15Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg]] → [[File:Caravaggio incredulity.jpg]] → File replacement: Updating from an old and lower-quality version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 7431285 wikitext text/x-wiki {{Jubilarni članak|175.000}} {{Slika | slika= Caravaggio incredulity.jpg | slika_širina= 300px | ime= Nevjerni Toma | autor= [[Caravaggio]] | godina= [[1601.]] – [[1602.]] | tip= ulje na platnu | visina=107 | širina=146 | grad= [[Potsdam]] | muzej= [[Sanssouci]] }} '''Nevjerni Toma''' ([[talijanski]]: ''Incredulità di San Tommaso'') je slavno [[Uljene boje|ulje na platnu]] [[Italija|talijanskog]] [[barok]]nog [[slikar]]a [[Caravaggio|Caravaggia]]. [[Datoteka:Incredulit%C3%A0_di_San_Tommaso_(particolare).jpg|mini|lijevo|<center>Detalj slike s rukama.]] ==Povijest== [[Novi zavjet|Novozavjetni]] motiv „[[Nevjerni Toma|Nevjernog Tome]]” je bio čest motiv kršćanske umjetnosti još od kasnog 5. stoljeća, kako bi se istakla neka teološka stajališta. Naime, prema [[Evanđelje po Ivanu|Evanđelju po Ivanu]], [[Toma Apostol]] je propustio jednu od [[Isus]]ovih objava poslije [[Uskrs]]nuća, te je izjavio: „Ako ne vidim tragove raspeća na njegovim rukama i ne stavim prst u njegove rane, neću povjerovati” (Ivan 20:24). Tjedan dana poslije, Isus se pojavio i rekao Tomi da stavi prst u njegove rane. Potom je izjavio: „Ti vjeruješ jer si me vidio. Ali blago onima koji me nisu vidjeli, a vjeruju.” (Ivan 20:29<ref>[https://www.biblegateway.com/passage/?search=Evan%C4%91elje%20po%20Ivanu+20&version=CRO Isus se pojavljuje pred Tomom], Evanđelje po Ivanu 20, Knjiga O Kristu (CRO); Pristupljeno 26. lipnja 2017.</ref>) Slika je vjerojatno povezana sa slikama [[Sveti Matej i Anđeo]] (1602.), te [[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]] (1603.) jer se na sve tri nalazi isti model.<ref>Howard Hibbard, ''Caravaggio'' Oxford: Westview Press, 1985., str. 167. {{ISBN|9780064301282}}</ref> Slika je pripadala Vincenzu Giustinianiju prije nego što je došla u posjed [[Pruska|Pruske]] kraljevske kolekcije 1816. god. God. 2005. u [[Trst]]u je u privatnoj kolekciji otkrivena još jedna verzija čiju su autentičnost potvrdili stručnjaci kao što su Maurizio Marini, Maria Ranacher i Sir Denis Mahon.<ref>Maurizio Marini, ''Corpus catalogico "Caravaggio - Pictor praestantissimus"'', Newton & Compton, 2005. {{ISBN|978-88-541-6939-5}}</ref> Ova slika je doživjela veliki uspjeh i kopirana je još za života umjetnika. Danas su poznate još tri izvorne verzije, jedna u muzeju [[Uffizi]] u Firenci, jedna u [[Madrid]]u u Španjolskoj, i na kraju u Thirsku, [[York]] u Engleskoj,<ref>Nicola Ivanoff, A ''proposito dell'incredulità di Caravaggio'', in " Arte Lombarda", 17, 37, 1972., str. 71.-73.</ref> te još 14 kopija od 17. stoljeća do danas. ==Odlike== Slika je čvrsto koncentrirana, te oblikovana svjetlosnim obrisima četriju likova koji su blisko povezani nasuprot tamne pozadine. Blagi Isus i iznenađeni Toma se nalaze u prvom planu slike, dok Isus vodi Tominu desnu ruku u svoju [[Pet Rana Kristovih|ranu]].<ref>Alex García-Rivera, ''[https://books.google.com/books/about/A_Wounded_Innocence.html?id=I6ILgMEpQJsC A Wounded Innocence: Sketches for a Theology of Art]'', Liturgical Press, 2003., str. 120.–123. {{ISBN|9780814651124}}</ref> Svjetlo struji u sliku s lijeve strane i najviše pada na Isusa, te njegovom isticanju pripomažu njegova blijeda put i bijela halja. Tomin položaj je ojačan njegovom crvenom haljinom i svjetlošću koja pada na njegovo rame i nadlakticu. Isusov lik suprotstavlja se Tominom grubom obliku, njegova je fizionomija uglađenija od ostatka učenika što ponovno šalje poruku njegove svetosti. Osobitost je Caravaggiova pažnja za verističke detalje, kao npr. razderan šav na Tominom ramenu, što ga razlikuje od njegovih suvremenika. Također, dok pokazuje znakove na Isusovim prsima jasno se vide njegovi prljavi nokti. Iako je ova tema bila popularna tijekom [[barok]]a i [[renesansa|renesanse]] Caravaggiov je doprinos upravo u tim detaljima. ==Bilješke== {{commonscat|Doubting Saint Thomas by Caravaggio}} {{izvori}} ==Poveznice== * [[Kronologija Caravaggiovih djela]] * [[Barokno slikarstvo]] ==Vanjske poveznice== *[http://www.wga.hu/frames-e.html?/html/c/caravagg/06/34thomas.html Nevjerni Toma na Web Gallery of Art] {{eng oznaka}} [[Kategorija:Caravaggiove slike]] [[Kategorija:Slike iz 1600-ih]] [[Kategorija:Ikonografija Isusa]] lv3uqk5j2tn301dd18y47ran3flc4pe Crvotočine 0 587433 7431133 7191188 2026-04-16T21:36:00Z Zeljko 1196 /* Rodovi */ 7431133 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|[[Crvotočina (razdvojba)]]}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Crvotočine | slika = Lycopode en massue (massif des Vosges).jpg | slika_opis = [[Kijačasta prečica]], ''[[Lycopodium clavatum]]'' | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Lycopodiopsida]] | ordo ='''''Lycopodiales''''' | ordo_autorstvo = DC. ex Bercht. & J. Presl, 1820. | familia ='''''Lycopodiaceae''''' | familia_autorstvo = P.Beauv. ex Mirb., 1802. }} '''Crvotočine''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Lycopodiaceae''), porodica izospornih [[Papratnjače|papratnjača]], jedina u redu ''Lycopodiales'' u razredu [[Crvotočnice|crvotočnica]] (''[[Lycopodiopsida]]''). Ime nosi po rodu zeljastih vazdazelenih trajnica ''[[Lycopodium]]'', hrvatski nazivan [[crvotočina (biljni rod)|crvotočina]], [[vilin vinac]] ili [[prečica]]. Biljke su porijeklom uglavnom iz tropskih planina, ali su također uobičajene u sjevernim šumama obje hemisfere. Crvotočinama pripada nekih 400 vrsta vaskularnih biljaka bez sjemena. Taksonomija obitelji bila je sporna, a broj rodova varira ovisno o izvoru. == Opis == Članovi ''Lycopodiaceae'' nisu [[spermatofiti]] i stoga ne proizvode [[sjeme]]. Umjesto toga proizvode [[Spora|spore]], koje su uljaste i zapaljive, a ekonomski su najvažniji aspekt ovih biljaka. Spore su iste veličine (tj. biljke su [[izospore]]) i nose se na posebnoj strukturi na vrhu izdanka zvanom [[strobilus]] (množina: [[strobili]]), koji podsjeća na sićušnu bojnu toljagu, od čega potječe opći engleski naziv “clubmosses”. Članovi porodice dijele zajedničku značajku posjedovanja [[Mikrofili|mikrofila]], što je "mali list s jednom žilicom, koji nije povezan s [[lisni razmak|lisnim razmakom]] u središnjem vaskularnom sustavu." Kod ''Lycopodiaceae'', mikrofili često gusto pokrivaju stabljiku linearno, ljuskasto ili su stisnuti uz stabljiku, a listovi su nasuprotni ili spiralno raspoređeni. Mahovine “clubmosses” obično narastu do visine od 5 do 20 cm. [[Gametofit]]i u većini vrsta su nefotosintetski i mikoheterotrofni, ali potporodica ''[[Lycopodielloideae]]'' i nekoliko vrsta u potporodici ''[[Huperzioideae]]'' imaju gametofite s gornjim zelenim i fotosintetskim dijelom, te bezbojnim donjim dijelom u kontaktu s [[hifa]]ma gljiva. <ref>[https://books.google.hr/books?id=AX8OH-k1PmUC&dq=Huperzia+Lycopodiella+gametophyte+mycoheterotrophic&pg=PA26&redir_esc=y#v=onepage&q=Huperzia%20Lycopodiella%20gametophyte%20mycoheterotrophic&f=false Mycoheterotrophy: The Biology of Plants Living on Fungi], pristupljeno 24. lipnja 2024.</ref> <ref>[https://teses.usp.br/teses/disponiveis/41/41132/tde-18052017-150806/publico/DaniloSoares_Gissi.pdf Phylogeny of Phlegmariurus (Lycopodiaceae) focusing on Brazilian endemic species], pristupljeno 24. lipnja 2024.</ref> == Taksonomija == Porodica Lycopodiaceae smatra se bazalnom unutar [[Lycopodiopsida]] ([[likofiti]]). Jedna hipoteza za uključene evolucijske odnose prikazana je u kladogramu u nastavku.<ref name="JSE ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jse.12229 A community-derived classification for extant lycophytes and ferns], pristupljeno 24. lipnja 2024.</ref> {{clade |label1=[[Lycopodiopsida]] |1={{clade |1=Lycopodiaceae |2={{clade |1=[[Isoetaceae]] |2=[[Selaginellaceae]] }} }} }} Unutar porodice postoji podrška za tri podskupine. Godine 2016. Field et al.. predložio da je primarna podjela između Lycopodielloideae plus Lycopodioideae i [[Huperzioideae]] (naziva sensu PPG I).<ref name="Molecular Phylogenetics ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1055790315003000?via%3Dihub Molecular phylogenetics and the morphology of the Lycopodiaceae subfamily Huperzioideae supports three genera: Huperzia, Phlegmariurus and Phylloglossum], pristupljeno 24. lipnja 2024.</ref> {{clade |label1=Lycopodiaceae |1={{clade |1={{clade |1=Lycopodielloideae (''Lycopodiella'' s.l.) |2=Lycopodioideae (''Lycopodium'' s.l.) }} |2=Huperzioideae (''Huperzia'' s.l.) }} }} Postoji oko 400 poznatih vrsta u obitelji Lycopodiaceae.<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1719138816 World Plants (Complete List)], pristupljeno 24. lipnja 2024.</ref> Izvori se razlikuju u tome kako ih grupiraju u rodove. Field i sur. (2016) kažu da je "Većina vrsta Lycopodiaceae ponovno klasificirana u različite rodove nekoliko puta, što dovodi do nesigurnosti oko njihove najprikladnije generičke identifikacije." <ref name="Molecular Phylogenetics "/> U sustavu PPG I, obitelj ima 16 prihvaćenih rodova, grupiranih u tri podfamilije , Lycopodielloideae, Lycopodioideae i Huperzioideae, djelomično temeljeno na molekularnim filogenetskim studijama. Huperzioideae se razlikuju po stvaranju spora u malim bočnim strukturama u pazušcima listova,<ref name="Molecular Phylogenetics "/> i predloženo je da se prepoznaju kao zasebna obitelj. Drugi izvori koriste manje rodova; na primjer, tri roda smještena u potporodicu Huperzioideae u PPG I, Huperzia, Phlegmariurus i Phylloglossum, također su svi tretirani unutar široko definirane Huperzia.<ref name="Molecular Phylogenetics "/> == Rasprostranjenost i stanište == Pripadnici ''Lycopodiaceae'' kopnenog su ili [[Epifitne biljke|epifit]]skog staništa i najrašireniji su u tropskim planinskim i alpskim sredinama.(Judd; et al., 2015) Iako su ''Lycopodiaceae'' najzastupljenije u ovim regijama, one su kozmopolitske, isključujući sušna okruženja.<ref name="Lycopodiaceae ">[https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-662-02604-5_10 Lycopodiaceae], pristupljeno 24. lipnja 2024.</ref> == Evolucija == ''Lycopodiaceae'' (homosporni likofiti) odvojili su se od grane koja vodi do ''[[Selaginella]]'' i ''[[Isoetes]]'' (heterosporni likofiti) prije otprilike ~400 milijuna godina, tijekom ranog [[Devon (geološko razdoblje)|devon]]a. Dvije podporodice ''[[Lycopodioideae]]'' i ''[[Huperzioideae]]'' razdvojile su se prije ~350 milijuna godina, ali su evoluirale tako sporo da je oko 30% njihovih gena još uvijek u sintetičkim blokovima (ostali u istom rasporedu). Također su prošli kroz neovisna dupliciranja cijelog [[genom]]a. Kod većine biljaka većina dupliciranih gena se gubi relativno brzo kroz diploidizaciju, ali u ovoj skupini oba skupa gena imaju tendenciju da se zadrže uz relativno malo izmjena, čak i nakon stotina milijuna godina nakon događaja duplikacije. <ref>[https://phys.org/news/2024-01-window-evolution-unusual-genetic-journey.html A window into plant evolution: The unusual genetic journey of lycophytes], pristupljeno 24. lipnja 2024.</ref> <ref>[https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2312607121 Extraordinary preservation of gene collinearity over three hundred million years revealed in homosporous lycophytes], pristupljeno 24. lipnja 2024.</ref> Spore pokazuju da se krunska skupina Lycopodiaceae pojavila na granici trijasa i jure, prije oko 200 milijuna godina, <ref>[https://bsapubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/ajb2.16108 No phylogenomic support for a Cenozoic origin of the “living fossil” Isoetes], pristupljeno 24. lipnja 2024.</ref> s članom krunske skupine Lycopodioideae poznatim iz rane krede Kine.<ref>[https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/nph.17874 A permineralized Early Cretaceous lycopsid from China and the evolution of crown clubmosses], pristupljeno 24. lipnja 2024.</ref> == Vrste u Hrvatskoj == U Hrvatskoj rastu [[jednoljetna crvotočina]] [[šumska crvotočina|šumska]] ili [[puzava prečica]] (''[[Lycopodium annotinum]]'') i [[obična crvotočina|obična]], [[kijačasta crvotočina]] ili [[kijačasta prečica]] (''[[Lycopodium clavatum]]''), obje su ljekovite. Od drugih rodova prisutne su i [[sploštena crvotočina]] (''[[Diphasiastrum complanatum]]''), [[vražji papak]] (''[[Huperzia selago]]''), koja raste po planinskim crnogoričnim šumama. [[Cretna crvotočina]] (''[[Lycopodiella inundata]]''), rijetka je vrsta.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/12927 HE]</ref> Sastoji se od 4 potporodice s 472 vrste unutar 17 rodova<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1682805303 World Ferns] Pristupljeno 23. ožujka 2022.</ref> == Rodovi == # '''''[[Lycopodielloideae]]''''' <small>W. H. Wagner & Beitel ex B. Øllg.</small> ## ''[[Lycopodiella]]'' <small>Holub</small> (12 spp.) ## ''[[Pseudolycopodiella]]'' <small>Holub</small> (16 spp.) ## ''[[Lateristachys]]'' <small>Holub</small> (3 spp.) ## ''[[Palhinhaea]]'' <small>Franco & Vasc.</small> (27 spp.) ## ''[[Brownseya]]'' <small>Li Bing Zhang, L. D. Sheph., D. K. Chen, X. M. Zhou & H. He</small> (1 sp.) # '''''[[Lycopodiastroideae]]''''' <small>Li Bing Zhang & X.M.Zhou, 2022</small> ## ''[[Lycopodiastrum]]'' Holub ex R. D. Dixit (1 sp.) # '''''[[Lycopodioideae]]''''' <small>W. H. Wagner & Beitel ex B. Øllg.</small> ## ''[[Diphasium]]'' <small>C. Presl ex Rothm.</small> (4 spp.) ## ''[[Dendrolycopodium]]'' <small>A. Haines</small> (5 spp.) ## ''[[Austrolycopodium]]'' Holub (7 spp.) ## ''[[Pseudodiphasium]]'' Holub (1 sp.) ## ''[[Pseudolycopodium]]'' Holub (1 sp.) ## ''[[Lycopodium]]'' <small>L.</small> (7 spp.); − [[Crvotočina (biljni rod)|crvotočina]], [[prečica]], [[vilin vinac]] ## ''[[Spinulum]]'' <small>A. Haines</small> (2 spp.) ## ''[[Diphasiastrum]]'' <small>Holub</small> (19 spp.); − [[difazijastrum]]. # ''[[Huperzioideae]]'' <small>W. H. Wagner & Beitel ex B. Øllg.</small> ## ''[[Phylloglossum]]'' <small>Kunze</small> (1 sp.) ## ''[[Phlegmariurus]]'' <small>(Herter) Holub</small> (306 spp.) ## ''[[Huperzia]]'' <small>Bernh.</small> (62 spp.); <small>Bernh.</small>, − [[huperzija]], [[hupercija]], [[đavolji nokat]] # ''[[Lycopodites]]'' <small>Lindley & W. Hutton, 1833</small> † # ''[[Lycoxylon]]'' <small>B.P. Srivastava, 1944</small> † # ''[[Mesostrobus]]'' <small>J. Watson, 1909</small> † # ''[[Sagenaria]]'' <small>A.T. Brongniart, 1822</small> † == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Porodice papratnica]] [[Kategorija:Redovi papratnica]] [[Kategorija:Crvotočnice| ]] nugzsg71d6tb24b5ho85sny97w3x701 Amarant 0 590396 7431048 7234339 2026-04-16T19:31:06Z PonoRoboT 259157 wikilink 7431048 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Amarant'' | slika = Amaranthus albus sl10.jpg | slika_opis = ''[[Amaranthus albus|A. albus]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | phylum = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida ]] | ordo = [[Caryophyllales]] | familia = [[Amaranthaceae]] | subfamilia = [[Amaranthoideae]] | tribus = [[Amarantheae]] | subtribus = [[Amaranthinae]] | genus = '''''Amaranthus''''' | genus_autorstvo= [[L.]] | FCD = rod }} '''Amarant''' (šćir, šćirenica, štir, sneljek, [[Latinski jezik|lat.]] ''Amaranthus''), rod jednogodišnjeg bilja iz porodice [[Štirovke|štirovki]]. Pripada mu 88 priznatih vrsta.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/ed0e1dddb68dfabae0b4385c23124eaf |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=3. kolovoza 2017. |archive-date=17. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210617091133/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/ed0e1dddb68dfabae0b4385c23124eaf |url-status=dead }}</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] raste oko 13 vrsta i podvrsta. Latinsko ime roda znači »ne venem«, od grčkog ''a'' (ne) i ''maraino'' (venem), a odnosi se na kožasti cvjetni omotač koji ne vene. Amarant je porijeklom i [[Amerika|Amerike]], gdje je igrao značajnu ulogu u prehrani nekih [[Američki Indijanci|američkih plemena]], a glavna mu je namjena bila da se melje u [[brašno]], a može se i kuhati poput [[žitarica]]; zbog toga se svrstava u [[pseudožitarice]].<ref>[http://www.plantea.com.hr/amarant/ Priroda i biljke]</ref> == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Amaranthus acanthobracteatus]]'' <small>Henrard</small> # ''[[Amaranthus acanthochiton]]'' <small>J.D.Sauer</small> # ''[[Amaranthus acutilobus]]'' <small>Uline & W.L.Bray</small> # ''[[Amaranthus × adulterinus]]'' <small>Thell.</small> # ''[[Amaranthus albus]]'' <small>L.</small>, [[bijeli šćir]] # ''[[Amaranthus anderssonii]]'' <small>J.T.Howell</small> # ''[[Amaranthus arenicola]]'' <small>I.M.Johnst.</small> # ''[[Amaranthus asplundii]]'' <small>Thell.</small> # ''[[Amaranthus atropurpureus]]'' <small>Roxb.</small> # ''[[Amaranthus aureus]]'' <small>F.Dietr.</small> # ''[[Amaranthus australis]]'' <small>(A.Gray) J.D.Sauer</small> # ''[[Amaranthus bahiensis]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Amaranthus bengalense]]'' <small>Saubhik Das & Iamonico</small> # ''[[Amaranthus blitoides]]'' <small>S.Watson</small>, [[zapadnoamerički šćir]] # ''[[Amaranthus blitum]]'' <small>L.</small>, [[olovnosivi šćir]] # ''[[Amaranthus brandegeei]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Amaranthus brownii]]'' <small>Christoph. & Caum</small> # ''[[Amaranthus × budensis]]'' <small>Priszter</small> # ''[[Amaranthus × cacciatoi]]'' <small>(Aellen ex Cacciato) Iamonico</small> # ''[[Amaranthus californicus]]'' <small>(Moq.) S.Watson</small> # ''[[Amaranthus campestris]]'' <small>Willd.</small> # ''[[Amaranthus cannabinus]]'' <small>(L.) J.D.Sauer</small> # ''[[Amaranthus capensis]]'' <small>Thell.</small> # ''[[Amaranthus cardenasianus]]'' <small>Hunz.</small> # ''[[Amaranthus caturus]]'' <small>Roxb.</small> # ''[[Amaranthus caudatus]]'' <small>L.</small>, [[repati šćir]] # ''[[Amaranthus celosioides]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Amaranthus centralis]]'' <small>J.Palmer & Mowatt</small> # ''[[Amaranthus clementii]]'' <small>Domin</small> # ''[[Amaranthus cochleitepalus]]'' <small>Domin</small> # ''[[Amaranthus commutatus]]'' <small>A.Kern.</small> # ''[[Amaranthus congestus]]'' <small>C.C.Towns.</small> # ''[[Amaranthus crassipes]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Amaranthus crispus]]'' <small>(Lesp. & Thévenau) A.Braun ex J.M.Coult. & S.Watson</small> # ''[[Amaranthus cruentus]]'' <small>L.</small> # ''[[Amaranthus cuspidifolius]]'' <small>Domin</small> # ''[[Amaranthus deflexus]]'' <small>L.</small>, [[svinuti šćir]] # ''[[Amaranthus dinteri]]'' <small>Schinz</small> # ''[[Amaranthus dubius]]'' <small>Mart. ex Thell.</small> # ''[[Amaranthus fimbriatus]]'' <small>(Torr.) Benth.</small> # ''[[Amaranthus floridanus]]'' <small>(S.Watson) J.D.Sauer</small> # ''[[Amaranthus furcatus]]'' <small>J.T.Howell</small> # ''[[Amaranthus graecizans]]'' <small>L.</small>, [[uskolisni šćir]] # ''[[Amaranthus grandiflorus]]'' <small>(J.M.Black) J.M.Black</small> # ''[[Amaranthus greggii]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Amaranthus hunzikeri]]'' <small>N.Bayón</small> # ''[[Amaranthus hybridus]]'' <small>L.</small>, [[križani šćir]], strator, trator # ''[[Amaranthus hypochondriacus]]'' <small>L.</small> # ''[[Amaranthus induratus]]'' <small>C.A.Gardner ex J.Palmer & Mowatt</small> # ''[[Amaranthus interruptus]]'' <small>R.Br.</small> # ''[[Amaranthus × jansen-wachterianus]]'' <small>Thell.</small> # ''[[Amaranthus kloosianus]]'' <small>Hunz.</small> # ''[[Amaranthus lepturus]]'' <small>S.F.Blake</small> # ''[[Amaranthus lombardoi]]'' <small>Hunz.</small> # ''[[Amaranthus looseri]]'' <small>Suess.</small> # ''[[Amaranthus macrocarpus]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Amaranthus minimus]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Amaranthus mitchellii]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Amaranthus muricatus]]'' <small>(Gillies ex Moq.) Hieron.</small> # ''[[Amaranthus neei]]'' <small>D.B.Pratt, Sánch.Pino & Flores Olv.</small> # ''[[Amaranthus obcordatus]]'' <small>(A.Gray) Standl.</small> # ''[[Amaranthus palmeri]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Amaranthus paraganensis]]'' <small>Saubhik Das</small> # ''[[Amaranthus pedersenianus]]'' <small>N.Bayón & C.Peláez</small> # ''[[Amaranthus persimilis]]'' <small>Hunz.</small> # ''[[Amaranthus peruvianus]]'' <small>(Schauer) Standl.</small> # ''[[Amaranthus polygonoides]]'' <small>L.</small> # ''[[Amaranthus polystachyus]]'' <small>Willd.</small> # ''[[Amaranthus powellii]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Amaranthus praetermissus]]'' <small>Brenan</small> # ''[[Amaranthus pumilus]]'' <small>Raf.</small> # ''[[Amaranthus × pyxidatus]]'' <small>(Contré) Iamonico</small> # ''[[Amaranthus × ralletii]]'' <small>Contré</small> # ''[[Amaranthus retroflexus]]'' <small>L.</small>, [[oštrodlakavi šćir]] # ''[[Amaranthus rhombeus]]'' <small>R.Br.</small> # ''[[Amaranthus rosengurttii]]'' <small>Hunz.</small> # ''[[Amaranthus scandens]]'' <small>L.f.</small> # ''[[Amaranthus scariosus]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Amaranthus schinzianus]]'' <small>Thell.</small> # ''[[Amaranthus scleranthoides]]'' <small>(Andersson) Andersson</small> # ''[[Amaranthus scleropoides]]'' <small>Uline & W.L.Bray</small> # ''[[Amaranthus × soproniensis]]'' <small>Priszter & Kárpáti</small> # ''[[Amaranthus sparganicephalus]]'' <small>Thell.</small> # ''[[Amaranthus spinosus]]'' <small>L.</small> # ''[[Amaranthus squamulatus]]'' <small>(Andersson) B.L.Rob.</small> # ''[[Amaranthus standleyanus]]'' <small>Parodi ex Covas</small> # ''[[Amaranthus × tamariscinus]]'' <small>Nutt.</small> # ''[[Amaranthus tamaulipensis]]'' <small>Henrickson</small> # ''[[Amaranthus tenuifolius]]'' <small>Willd.</small> # ''[[Amaranthus × texensis]]'' <small>Henrickson</small> # ''[[Amaranthus thunbergii]]'' <small>Moq.</small> # ''[[Amaranthus torreyi]]'' <small>(A.Gray) Benth. ex S.Watson</small> # ''[[Amaranthus tricolor]]'' <small>L.</small> # ''[[Amaranthus tuberculatus]]'' <small>(Moq.) J.D.Sauer</small> # ''[[Amaranthus tucsonensis]]'' <small>Henrickson</small> # ''[[Amaranthus undulatus]]'' <small>R.Br.</small> # ''[[Amaranthus urceolatus]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Amaranthus viridis]]'' <small>L.</small>, [[šćir veli]] # ''[[Amaranthus viscidulus]]'' <small>Greene</small> # ''[[Amaranthus vulgatissimus]]'' <small>Speg.</small> # ''[[Amaranthus watsonii]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Amaranthus wrightii]]'' <small>S.Watson</small> }} == Sinonimi == {{stupci|3| * ''Acanthochiton'' <small>Torr.</small> * ''Acnida'' <small>L.</small> * ''Albersia'' <small>Kunth</small> * ''Amarantellus'' <small>Speg.</small> * ''Amblogyna'' <small>Raf.</small> * ''Bajan'' <small>Adans.</small> * ''Blitum'' <small>Scop.</small> * ''Blitum'' <small>Heist. ex Fabr.</small> * ''Dimeiandra'' <small>Raf.</small> * ''Euxolus'' <small>Raf.</small> * ''Galliaria'' <small>Bubani</small> * ''Glomeraria'' <small>Cav.</small> * ''Goerziella'' <small>Urb.</small> * ''Mengea'' <small>Schauer</small> * ''Montelia'' <small>A.Gray</small> * ''Pentrius'' <small>Raf.</small> * ''Pyxidium'' <small>Moench ex Montandon</small> * ''Roemeria'' <small>Moench</small> * ''Sarratia'' <small>Moq.</small> * ''Scleropus'' <small>Schrad.</small> }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Amarantheae]] [[Kategorija:Amaranthinae]] apocgtr25sgiexox7jsp6dod85n5227 Protueuropejstvo 0 592323 7430942 5911526 2026-04-16T13:59:44Z Panasko 203327 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430942 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:European Union sign 2003.jpeg|mini|desno|Čin protueuropejstva u [[Sopot (Poljska)|Sopot]]u u [[Poljska|Poljskoj]] usmjeren protiv [[EU|Europske unije]], ne i same [[Europa|Europe]]. Takav se oblik antipatije naziva i [[euroskepticizam]].]] '''Protueuropejstvo''', '''antieuropeizam''' i '''europfobija''' su izrazi koji označavaju [[mržnja|mržnju]], [[strah]], antipatiju ili nesklonosti prema [[Europa|Europi]], europskoj kulturi ili [[Europljani]]ma, dok se na antipatija prema [[Europska unija|Europskoj uniji]] naziva [[euroskepticizam]] i vezana je uz one europske narode koji ne žele pristupiti ili nisu zadovoljni svojim dioništvom u njoj. Stoga se u određenom kontekstu euroskepticizam smatra posebnim oblikom protueruopejstva. Uz protueuropejstvo često se vežu i [[germanofobija]] (antigermanizam) i [[protukatoličanstvo]]. == Povezani članci == * [[eurofilija]] * [[europejstvo]] * [[proeuropejstvo]] (pojam oprečan protueuropejstvu) * [[paneuropejstvo]] (pokret za cjelovito ujedinjenje Europe) * [[protuamerikanizam]] (protuamerikanstvo) [[Kategorija:Europa]] [[Kategorija:Rasizam]] etc4eqfznf8a0r000cam0eg8nhft7cp Nevjerni Toma 0 596290 7431275 7343960 2026-04-17T06:32:10Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:Hendrick ter Brugghen - The Incredulity of Saint Thomas - WGA22166.jpg]] → [[File:De ongelovige Thomas Rijksmuseum SK-A-3908.jpeg]] → File replacement: Updating from an old and lower-quality version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 7431275 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg|260px|mini|desno|[[Nevjerni Toma (Caravaggio)]]]] '''Nevjerni Toma''' je [[Biblija|biblijska]] priča iz [[Novi zavjet|Novog zavjeta]] i naziv za [[skeptik]]a koji odbija vjerovati bez izravnog osobnog iskustva, što je upućivanje na [[Toma Apostol|apostola Tomu]], koji je odbio vjerovati da se uskrsli [[Isus]] ukazao desetorici ostalih [[apostol]]a, dok se nije osobno mogao uvjeriti da je Isus uskrsnuo. U [[umjetnost]]i, ova biblijska epizoda često se opisuje još od 5. stoljeća, a njen prikaz odražava niz teoloških tumačenja. Na slikovnim prikazima, apostol Toma obično se prikazuje kako dodiruje Isusove rane u susretu s njime. Najpoznatija slika na tu temu je [[Caravaggio]]v [[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]. Slika je čvrsto koncentrirana, te oblikovana svjetlosnim obrisima četriju [[lik]]ova koji su blisko povezani nasuprot tamne pozadine. Blagi Isus i iznenađeni Toma se nalaze u prvom planu slike, dok Isus vodi Tominu desnu [[ruka|ruku]] u svoju [[rana|ranu]].<ref>Alex García-Rivera, ''[https://books.google.com/books/about/A_Wounded_Innocence.html?id=I6ILgMEpQJsC A Wounded Innocence: Sketches for a Theology of Art]'', Liturgical Press, 2003., str. 120.–123. {{ISBN|9780814651124}}</ref> Katolička interpretacija priče o nevjernom Tomi jest da, iako Isus tvrdi da su u prednosti oni koji vjeruju bez materijalnih dokaza, on je ipak spreman pokazati Tomi svoje rane i dopustiti mu opipati ih da se osobno uvjeri. Katolički su [[teolog|teolozi]] ovo koristili kao biblijski poticaj za fizička iskustva poput [[hodočašće|hodočašća]], štovanja [[relikvija]] i [[ritual]]a u učvršćivanju kršćanskih vjerovanja.<ref>Vikan, Gary (1982), ''Byzantine pilgrimage art'', Byzantine Collection Publications, Dumbarton Oaks: Trustees for Harvard University {{eng oznaka}}</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Silos-Duda.jpg|Reljef o nevjernom Tomi, Santo Dominigo del Silos Datoteka:Museo di orsanmichele, verrocchio, incredulità di s. tommaso 03.JPG|[[Andrea del Verrocchio]] (1467.–1483.): Isus i Toma. Datoteka:Rembrandt - The Incredulity of St Thomas - WGA19095.jpg|[[Rembrandt]] Datoteka:De ongelovige Thomas Rijksmuseum SK-A-3908.jpeg|[[Hendrick ter Brugghen]], oko 1622. </gallery> == Izvori == {{izvori}} {{Isus}} {{Evanđelje po Ivanu}} [[Kategorija:Isus]] [[Kategorija:Novi zavjet]] ocowt1ab5hj5x99n59kz449smyfh45a 7431286 7431275 2026-04-17T06:50:16Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg]] → [[File:Caravaggio incredulity.jpg]] → File replacement: Updating from an old and lower-quality version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 7431286 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Caravaggio incredulity.jpg|260px|mini|desno|[[Nevjerni Toma (Caravaggio)]]]] '''Nevjerni Toma''' je [[Biblija|biblijska]] priča iz [[Novi zavjet|Novog zavjeta]] i naziv za [[skeptik]]a koji odbija vjerovati bez izravnog osobnog iskustva, što je upućivanje na [[Toma Apostol|apostola Tomu]], koji je odbio vjerovati da se uskrsli [[Isus]] ukazao desetorici ostalih [[apostol]]a, dok se nije osobno mogao uvjeriti da je Isus uskrsnuo. U [[umjetnost]]i, ova biblijska epizoda često se opisuje još od 5. stoljeća, a njen prikaz odražava niz teoloških tumačenja. Na slikovnim prikazima, apostol Toma obično se prikazuje kako dodiruje Isusove rane u susretu s njime. Najpoznatija slika na tu temu je [[Caravaggio]]v [[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]. Slika je čvrsto koncentrirana, te oblikovana svjetlosnim obrisima četriju [[lik]]ova koji su blisko povezani nasuprot tamne pozadine. Blagi Isus i iznenađeni Toma se nalaze u prvom planu slike, dok Isus vodi Tominu desnu [[ruka|ruku]] u svoju [[rana|ranu]].<ref>Alex García-Rivera, ''[https://books.google.com/books/about/A_Wounded_Innocence.html?id=I6ILgMEpQJsC A Wounded Innocence: Sketches for a Theology of Art]'', Liturgical Press, 2003., str. 120.–123. {{ISBN|9780814651124}}</ref> Katolička interpretacija priče o nevjernom Tomi jest da, iako Isus tvrdi da su u prednosti oni koji vjeruju bez materijalnih dokaza, on je ipak spreman pokazati Tomi svoje rane i dopustiti mu opipati ih da se osobno uvjeri. Katolički su [[teolog|teolozi]] ovo koristili kao biblijski poticaj za fizička iskustva poput [[hodočašće|hodočašća]], štovanja [[relikvija]] i [[ritual]]a u učvršćivanju kršćanskih vjerovanja.<ref>Vikan, Gary (1982), ''Byzantine pilgrimage art'', Byzantine Collection Publications, Dumbarton Oaks: Trustees for Harvard University {{eng oznaka}}</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Silos-Duda.jpg|Reljef o nevjernom Tomi, Santo Dominigo del Silos Datoteka:Museo di orsanmichele, verrocchio, incredulità di s. tommaso 03.JPG|[[Andrea del Verrocchio]] (1467.–1483.): Isus i Toma. Datoteka:Rembrandt - The Incredulity of St Thomas - WGA19095.jpg|[[Rembrandt]] Datoteka:De ongelovige Thomas Rijksmuseum SK-A-3908.jpeg|[[Hendrick ter Brugghen]], oko 1622. </gallery> == Izvori == {{izvori}} {{Isus}} {{Evanđelje po Ivanu}} [[Kategorija:Isus]] [[Kategorija:Novi zavjet]] 6aurwmez63ezaz73ty5zoeoep2j1c6c Crkva Gospe od Prizidnica i eremitorij 0 606159 7431311 7347691 2026-04-17T07:18:18Z Argo Navis 852 7431311 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Crkva Gospe od Prizidnica i eremitorij | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Crkva Gospe od Prizidnica i eremitorij.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Čiovo]], Grad [[Split]] | dz = HRV | koordinate = {{Coord|43.48421|N|16.36678|E|region:HR-21_type:landmark_scale:4000|display=inline,title|format=dms}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Splitsko-dalmatinska županija | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = [[1546.]] | godina završetka = [[1546.]] | renoviran = | srušen = | religija = [[rimokatoličanstvo]] | patron = [[BDM|Blažena Djevica Marija]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = kamen | dimenzije = | zaštita = }}{{uklopi iz|Pustinja Prizidnice}} '''Crkva Gospe od Prizidnicā i eremitorij''' nalazi se u [[Slatine (Čiovo)|Slatinama]] na otoku [[Čiovo|Čiovu]]. Zaštićeno je kulturno dobro.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-5435|naziv=Crkva Gospe od Prizidnica i eremitorij}}</ref> == Povijest == {{nedostaju izvori}} U crkvi se nalazi središte pobožnosti - slika [[Majka Božja|Majke Božje]] s Djetetom (Milosna Gospa). Slika se u sačuvanim dokumentima spominje prvi put [[1750.]], u službenom pohodu [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskog nadbiskupa]] [[Pacifik Bizza|Pacifika Bizze]]. U umjetničkom pogledu slika je vrlo vrijedan rad [[14. stoljeće|14. stoljeća]] iz čuvene slikarske škole na [[Kreta|Kreti]]. Na pročelju crkve nalaze se dva na kamenim pločama uklesana natpisa. Stariji od njih je dokument o prvoj gradnji crkve, pisan oblikom [[Talijanski jezik|talijanskog jezika]], tadašnjim (pod [[Mletačka Republika|mletačkom]] upravom) glavnim uredovnim jezikom, i običnim glagoljašima poznatijim od [[Latinski jezik|latinskoga]]: ''PRE ZORZI STOIDRAZIC VENE QUA IN EREMITORIO ED IFICHO QUESTO TEMPIO AD ONORE BEATE MARIE CONCEPCIONE MDXLVI''. On u prijevodu glasi: ''Svećenik Juraj Stoidražić dođe u ovu pustinju i sagradi ovaj hram na čast Bezgrešnog začeća Djevice Marije, [[1546.]] god.'' Crkva je u prvoj polovici [[18. stoljeće|18. st.]] obnovljena, o čemu svjedoči drugi natpis. Od godine [[1928.]] Gospinim svetištem u Prizidnicama redovito upravlja [[Slatine|slatinski]] [[Župnik|župnik]] uz pomoć dvaju crkovinara. Posebnu brigu za svetište i svu njegovu imovinu vodi slatinska porodica Nakir. Gospi od Prizidnice hodočaste posebno Slatinjani kao i vjernici iz bližih i dalekih krajeva, četiri puta godišnje: na [[Uskrs|Uskrsni ponedjeljak]], na [[Duhovi|Duhovski ponedjeljak]], na Ime Marijino (prva nedjelja iza [[Mala Gospa|Male Gospe]]) i na Gospu od [[Bezgrešno začeće|Bezgrešnog začeća]] ([[8. prosinca]]). == Opis dobra == Sagrađeni su u [[1546.]] godine.<ref name="kulturnadobra"/> Svetište Gospe od Prizidinca utemeljeno je nedaleko od Slatina pod strmim stijenama južne strane otoka Čiova kod morske obale. Polovicom 16. stoljeća osnovali su ga poljički glagoljaši pod vodstvom Jurja Stojdražića. Jednobrodna crkva s izduženom pravokutnom apsidom iz 18. stoljeća čuva čudotvornu ikonu Bogorodice s Djetetom. Zaštićeno zidom, uz crkvu je dvorište s bunarom, a istočno je kamena jednokatnica za stanovanje.<ref name="kulturnadobra"/> == Zaštita == Pod oznakom Z-5435 zavedena je kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificiranog kao sakralna graditeljska baština.<ref name="kulturnadobra"/> == Poveznice == * [[Pustinja Prizidnice|Pustinja Prizidnica]] * [[Dodatak:Popis marijanskih svetišta u Hrvatskoj]] == Izvori == * [[Ante Škobalj|A. Škobalj]], Vjera starih Hrvata / na reljefu u [[Zmajeva spilja|Zmajevoj spilji]] na otoku [[Brač]]u, Duće 1986. {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićene sakralne građevine u Splitsko-dalmatinskoj županiji‎]] [[Kategorija:Čiovo]] 3mhyqa5kyau9as7lf98mcw3wx33ifcy Julie Wilhelmine Hagen-Schwarz 0 609898 7431039 7207394 2026-04-16T19:14:20Z Divna Jaksic 974 infookvir 7431039 wikitext text/x-wiki {{Infookvir likovni umjetnik | ime = Julie Wilhelmine Hagen-Schwarz | period = | slika = Autoportree (õlgkübaraga), Julie Wilhelmine Hagen-Schwarz, TKM TR 5023 M 829.jpg | veličina = | opis = prije 1870.g. | rođenje = [[27. listopada]] [[1824.]] | mjesto rođenja = [[Prangli]], [[Estonija]] | smrt = [[20. listopada]] [[1902.]] | mjesto smrti = [[Tartu]], [[Estonija]] | nacionalnost = | vrsta = | praksa = | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = }} '''Julie Wilhelmine Hagen-Schwarz''' ([[Prangli]], [[27. listopada]] [[1824.]] – [[Tartu]], [[20. listopada]] [[1902.]]), estonska slikarica njemačkog podrijetla poznata po brojnim [[portret]]ima. Kći je njemačkog slikara [[August Matthias Hagen|Augusta Matthiasa Hagena]]. Za slikanje se počela zanimati u najranijoj dobi te je poduku od oca počela dobivati još u ranom djetinjstvu. Diplomirala je na Sveučilištu u Tartuu te je zahvaljujući stipendiji nastavila studij u [[Njemačka|Njemačkoj]], ponajprije u [[Dresden]]u, a kasnije i u [[München]]u. Tri godine kasnije vraća se u [[Tartu]] te zahvaljujući stipendiji cara [[Nikola I., ruski car|Nikole I.]] odlazi na studij u [[Italija|Italiju]], u pratnji bolesnog oca koji u Italiju odlazi radi liječenja. U [[Estonija|Estoniju]] se vraća 1854. kao poznata slikarica zahvaljujući sudjelovanju u nekoliko izložbi diljem [[Europa|Europe]]. Ubrzo se udaje za astronoma [[Peter Carl Ludwig Schwarz|Petera Carla Ludwiga Schwarza]], s kojim na medeni mjesec odlazi u [[Sibir]], čije je pojedine dijelove Schwarz morao mapirati za potrebe Ruskog geografskog društva. Godine 1858. postaje prva žena koja postaje članicom [[Ruska carska akademija umjetnosti|Ruske carske umjetničke akademije]] u [[Sankt Peterburg]]u, u kojem je održala više desetaka izložbi. Za života je naslikala više od 700 portreta. == Galerija == <gallery> File:Hagen-Schwarz, Julie. Kunstnik August Hageni portree.jpg|Portret oca (1870-e) File:Ludwig Schwarz 1870.jpg|Portret supruga (1870.) File:Хаген-Шварц портрет девочки.jpg|portret mlade djevojke (1870-e) File:Julie Hagen-Schwarz - Italian Maiden On Her Way To Rome.jpg|''Talijanska djevica na putu za Rim'' (oko 1850.) File:Schwarz 1851.jpg|Mandolinistica (1851.) Julie Hagen-Schwarz - Still Life With Flowers.jpg|Mrtva priroda s cvijećem ''Vaikelu lilledega'' (1848-1850) </gallery> == Izvori == * ''Eesti kunsti ja arhitektuuri biograafiline leksikon''. Tallinn, 1996. (Estonski umjetnički i arhitektonski biografski leksikon) * Natuknica u Estonskoj enciklopediji, svezak 14, str. 77 {{GLAVNIRASPORED:Hagen-Schwarz, Julie Wilhelmine }} [[Kategorija:Estonski umjetnici]] [[Kategorija:Slikari]] [[Kategorija:Životopisi, Tartu]] gnmvkpj017zk91v99g3lg3x4uf6pw07 Predložak:Infookvir vaterpolist 10 623811 7431212 5773146 2026-04-17T00:48:32Z PonoRoboT 259157 [[Modul:Datum i dob]] 7431212 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="text-align: left;" |- ! align="center" style="font-size: 130%; background-color: #e8e8ff;" colspan="3" | {{{ime}}} |- {{#if:{{{slika|<noinclude> - </noinclude>}}} | {{!}} colspan="3" style="text-align:center;" {{!}} [[Slika:{{{slika}}}|{{#if:{{{slika širina|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{{slika širina}}}|200px}}]] <small>{{{slika opis|<noinclude>{{{slika opis}}}</noinclude>}}}</small> {{!}}- }} {{#if:{{{država|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Država {{!}} {{{država}}} {{!}}- }} ! align="center" style="background:#e8e8ff;" colspan="3" {{!}} Osobne informacije |- {{#if:{{{puno ime|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Puno ime {{!}} colspan="2" {{!}} {{{puno ime}}} {{!}}- }} {{#if:{{{datum rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Datum rođenja {{!}} colspan="2" {{!}} {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum rođenja}}}|{{{datum smrti}}}}} {{!}}- }} {{#if:{{{mjesto rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Mjesto rođenja {{!}} colspan="2" {{!}} {{{mjesto rođenja}}} {{!}}- }} {{#if:{{{datum smrti|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Datum smrti {{!}} colspan="2" {{!}} {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum rođenja}}}|{{{datum smrti}}}}} {{!}}- }} {{#if:{{{mjesto smrti|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Mjesto smrti {{!}} colspan="2" {{!}} {{{mjesto smrti}}} {{!}}- }} {{#if:{{{nadimak|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Nadimak {{!}} colspan="2" {{!}} {{{nadimak}}} {{!}}- }} {{#if:{{{nacionalnost|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Nacionalnost {{!}} colspan="2" {{!}} {{{nacionalnost}}} {{!}}- }} {{#if:{{{puno ime|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Puno ime {{!}} colspan="2" {{!}} {{{puno ime}}} {{!}}- }} {{#if:{{{zanimanje|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Zanimanje {{!}} colspan="2" {{!}} {{{zanimanje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{klub1|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Klub {{!}} colspan="2" {{!}} {{{klub1}}} {{!}}- }} {{#if:{{{reprezentacija1|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Reprezentacija {{!}} colspan="2" {{!}} {{{reprezentacija1}}} {{!}}- }} {{#if:{{{pozicija1|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Položaj {{!}} colspan="2" {{!}} {{{pozicija1}}} {{!}}- }} {{#if:{{{broj|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Broj {{!}} colspan="2" {{!}} {{{broj}}} {{!}}- }} {{#if:{{{visina|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Visina {{!}} colspan="2" {{!}} {{{visina}}} {{!}}- }} {{#if:{{{težina|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Težina {{!}} colspan="2" {{!}} {{{težina}}} {{!}}- }} {{#if:{{{trenutačni klub|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! align="center" style="background:#e8e8ff;" colspan="3" {{!}} Klub {{!}}- }} {{#if:{{{trenutačni klub|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Trenutačni klub {{!}} colspan="2" {{!}} '''{{{trenutačni klub}}}''' {{!}}- }} {{#if:{{{broj u klubu|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Broj {{!}} colspan="2" {{!}} {{{broj u klubu}}} {{!}}- }} {{#if:{{{pozicija|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Položaj {{!}} colspan="2" {{!}} {{{pozicija}}} {{!}}- }} {{#if:{{{ugovor|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Ugovor {{!}} colspan="2" {{!}} {{{ugovor}}} {{!}}- }} {{#if:{{{juniorski klubovi|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! align="center" style="background:#e8e8ff;" colspan="3" {{!}} Mlađi uzrasti {{!}}- }} {{#if:{{{juniorski klubovi|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} {{{mlade godine}}} {{!}} colspan="2" {{!}} {{{juniorski klubovi}}} {{!}}- }} {{#if:{{{profesionalni klubovi|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! align="center" style="background:#e8e8ff;" colspan="3" {{!}} Igračka karijera {{!}}- {{!}} '''Godina''' {{!}} '''Klub''' {{!}} '''Nast. (gol.)''' {{!}}- {{!}} {{{godina}}} {{!}} {{{profesionalni klubovi}}} {{!}} {{{nastupi(golovi)}}} {{!}}- }} {{#if:{{{bivši klubovi|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! style="text-align:left;" {{!}} Bivši klubovi {{!}} colspan="2" {{!}} {{{bivši klubovi}}} {{!}}- }} {{#if:{{{reprezentacija|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! align="center" style="background:#e8e8ff;" colspan="3" {{!}} Reprezentacija {{!}}- {{!}} {{{godine u reprezentaciji}}} {{!}} {{{reprezentacija}}} {{!}} {{{nastupi u reprezentaciji(golovi)}}} {{!}}- }} {{#if:{{{klubovi|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! align="center" style="background:#e8e8ff;" colspan="3" {{!}} Trenerska karijera {{!}}- {{!}} {{{godine treniranja}}} {{!}} colspan="2" {{!}} {{{klubovi}}} {{!}}- }} {{#if:{{{medalje|<noinclude>-</noinclude>}}}| ! align="center" style="background:#e8e8ff;" colspan="3" {{!}} Osvojena odličja }} {{#if:{{{medalje|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}}- {{!}}colspan="3"{{!}} {{{!}} style="width: 23em; text-align: left;" {{!}}- {{#if:{{{1| }}}|{{!}}colspan="3" style="text-align:center; background-color:#FFFFFF'" {{!}} [[Image:{{{1}}}|{{{2|100px}}}|{{{3|{{PAGENAME}}}}}]]<br /><small>{{{3|{{PAGENAME}}}}} {{!}}- }} {{{medalje}}} {{!}}} {{!}}- }} |}<noinclude> <pre> {{Infookvir vaterpolist | ime = | slika = | slika širina = | slika opis = | država = | datum rođenja = | mjesto rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | nadimak = | nacionalnost = | puno ime = | zanimanje = | klub1 = | reprezentacija1 = | pozicija1 = | broj = | visina = | težina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = | nastupi (golovi) = | bivši klubovi = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | godine treniranja = | klubovi = | nastupi u reprezentaciji (golovi) = | medalje = }} </pre> {{GLAVNIRASPORED:vaterpolist}} [[Kategorija:Infookviri za športaše]] 559gn17pa03tdzlca212qco8i585w8i Župna crkva sv. Marka Evanđelista u Markovcu Našičkom 0 626659 7431301 6780254 2026-04-17T07:08:28Z Argo Navis 852 7431301 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Župna crkva sv. Marka Evanđelista | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Župna crkva sv. Marka ev. Markovac Našički.png | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Markovac Našički]], [[Osječko-baranjska županija]] | dz = HRV | koordinate = {{Coord|45|29|55|N|18|06|56.5|E|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Osječko-baranjska županija | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = [[1991.]] | renoviran = | srušen = | religija = [[Rimokatoličanstvo]] | patron = [[Sv. Marko]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Župna crkva sv. Marka Evanđelista''' - Našice II nalazi se u [[Markovac Našički|Markovcu Našičkom]], a pripada [[Našice|našičkom]] dekanatu [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]]. Nalazi se u ulici Franje Strapača uz [[državna cesta|državnu cestu]] [[D515]] [[Našice]]- [[Podgorač]]- [[Đakovo]]. == Povijest == Godine [[1913.]] počela je gradnja kapelice preko puta kipa, [[Sveti Marko|Svetog Marka]] koja je bila malih dimenzija svega 15 m<sup>2</sup> i još uvijek je dobro očuvana. Materijal je osigurao grof [[Teodor Pejačević]], a radove su izveli sami Markovčani. [[Kapelica]] je posvećena [[1923.]] zaštitniku sela Sv. Marku. [[Zvono]] je od 41 kg postavljeno je [[1921.]], a kada je na Markovo iste godine služena prva misa i od tada se slavi crkveni god ili [[kirvaj]] svake godine. Kasnije zbog povećanog broja vjernika kupljena je i renovirana kuća za služenje [[Sveta misa|Svetih misa]]. 24. lipnja [[1986.]] položen je kamen temeljac za izgradnju nove crkve. Crkva je završena u [[jesen]] [[1991.]], ali zbog [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] posvećena je 26. travnja [[1992.]] u čast Sv. Marka. U jesen 1[[997.]] počinje izgradnja [[zvonik]]a. Novo zvono teško 161 kg posvećeno je [[2000.]] godine. Dana 22. kolovoza [[2004.]] utemeljena je Župa sv. Marka Evanđelista – Našice II, a [[Euharistija|euharistijsko]] slavlje predvodi [[Požeška biskupija|požeški biskup]] [[Monsinjor|msgr.]] [[Antun Škvorčević]]. Prvi župnik nove župe postaje vlč. Branko Šipura. [[Župa]] ima filijale u Jelisavcu, Breznici Našičkoj, Lađanskoj i Vukojevcima, a pripada [[našice|našičkom]] dekanatu Požeške biskupije. Nakon osnivanja župe izgrađen je [[župni dvor]], uređeno predvorje crkve, vjeronaučna dvorana, sagrađen zid s prikazom [[Križni put|Križnog puta]], te uređen sam okoliš crkve. == [[Svećenik|Svećenici]] i župnici kroz povijest == ; Svećenici: *fra. Edmund (1930.) *fra. Jukundo Jug ([[gvardijan]] i [[župnik]], 1947. – 1955.) *fra. leto Lukša (1947. – 1955.) *fra. Polikarp Pehnec (1955.) *fra. Ivan Holetić (1960.) *fra. Fakundo Fridrih (1960. – 1962.) *fra. Miroslav Hlevnjak (1962. – 1964.) *fra. Leonardo Kamarlato (1964.) *fra. Vjekoslav Kocijan (1975.) *fra. Benko Horvat (1976. – 1978.) *fra. Ivan Mikić (1978. – 1984.) *fra. Ivica Bogdanović (1985.) *fra. Vjekoslav Kocijan (1986. – 1992.) *fra. Milivoj Marušić (1993. – 1995.) *fra. Ivan Sršan (1995. – 2004.) ; Župnici: * vlč. Branko Šipura (2004. – 2015.) * vlč. Nedjeljko Androš (2015. – 2017.) * vlč. Nikola Legac (2017. – 2020.) * vlč. Patrik Alatić (2020. - 2023.) * vlč. Goran Mitrović (2023. - ) == Izvori == *http://zupa-smen.hr/ *http://www.radionasice.hr/tag/markovac-nasicki/ == Vanjska poveznica == *https://pozeska-biskupija.hr/ [[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Crkve sv. Marka|Markovac Našički]] b0judwnyzjvlya4co0o2hac3n76s6zr Dvoliska 0 632912 7431203 6954660 2026-04-17T00:45:17Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7431203 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Dvoliska | slika = Zygophyllum fabago kz04.jpg | slika_opis = ''Zygophyllum fabago'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = [[Zygophylloideae]] | genus = '''''Zygophyllum''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Dvoliska''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Zygophyllum''), tipski rod porodice [[Dvoliskovice|dvoliskovica]]. Postoji preko 40 vrsta, poglavito grmova, rijetko zeljaste bilje, koje rastu po dijelovima Azije i Afrike, te nešto na istoku Europe.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:41749-1 Plants of the World online] Pristupljeno 29. prosinca 2018.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Zygophyllum atriplicoides]]'' <small>Fisch. & C.A.Mey.</small> # ''[[Zygophyllum balchaschense]]'' <small>Boriss.</small> # ''[[Zygophyllum betpakdalense]]'' <small>Golosk. & Semiotr.</small> # ''[[Zygophyllum borissovae]]'' <small>Beier & Thulin</small> # ''[[Zygophyllum brachypterum]]'' <small>Kar. & Kir.</small> # ''[[Zygophyllum cuspidatum]]'' <small>Boriss.</small> # ''[[Zygophyllum darvasicum]]'' <small>Boriss.</small> # ''[[Zygophyllum dregeanum]]'' <small>Sond.</small> # ''[[Zygophyllum eichwaldii]]'' <small>C.A.Mey.</small> # ''[[Zygophyllum fabago]]'' <small>L.</small> # ''[[Zygophyllum fabagoides]]'' <small>Popov</small> # ''[[Zygophyllum furcatum]]'' <small>C.A.Mey.</small> # ''[[Zygophyllum gobicum]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Zygophyllum gontscharovii]]'' <small>Boriss.</small> # ''[[Zygophyllum heterocladum]]'' <small>Rech.f. & Patzak</small> # ''[[Zygophyllum iliense]]'' <small>Popov</small> # ''[[Zygophyllum jaxarticum]]'' <small>Popov</small> # ''[[Zygophyllum kansuense]]'' <small>Y.X.Liou</small> # ''[[Zygophyllum karatavicum]]'' <small>Boriss.</small> # ''[[Zygophyllum kaschgaricum]]'' <small>Boriss.</small> # ''[[Zygophyllum kegense]]'' <small>Boriss.</small> # ''[[Zygophyllum kopalense]]'' <small>Boriss.</small> # ''[[Zygophyllum lehmannianum]]'' <small>Bunge</small> # ''[[Zygophyllum loczyi]]'' <small>Kanitz</small> # ''[[Zygophyllum macropodum]]'' <small>Boriss.</small> # ''[[Zygophyllum melongena]]'' <small>Bunge</small> # ''[[Zygophyllum miniatum]]'' <small>Cham. & Schltdl.</small> # ''[[Zygophyllum mucronatum]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Zygophyllum neglectum]]'' <small>Grubov</small> # ''[[Zygophyllum obliquum]]'' <small>Popov</small> # ''[[Zygophyllum ovigerum]]'' <small>Fisch. & C.A.Mey. ex Kar.</small> # ''[[Zygophyllum oxianum]]'' <small>Boriss.</small> # ''[[Zygophyllum oxycarpum]]'' <small>Popov</small> # ''[[Zygophyllum pamiricum]]'' <small>Grubov</small> # ''[[Zygophyllum pinnatum]]'' <small>Cham. & Schltdl.</small> # ''[[Zygophyllum potaninii]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Zygophyllum pterocarpum]]'' <small>Bunge</small> # ''[[Zygophyllum rosowii]]'' <small>Bunge</small> # ''[[Zygophyllum sinkiangense]]'' <small>Y.X.Liou</small> # ''[[Zygophyllum stenopterum]]'' <small>Schrenk</small> # ''[[Zygophyllum subtrijugum]]'' <small>C.A.Mey.</small> # ''[[Zygophyllum taldykurganicum]]'' <small>Boriss.</small> # ''[[Zygophyllum trialatum]]'' <small>Blatt. & Hallb.</small> # ''[[Zygophyllum turcomanicum]]'' <small>Fisch. ex Kar.</small> # ''[[Zygophyllum xanthoxylum]]'' <small>(Bunge) Maxim.</small> Sinonimi: * ''Agophyllum'' <small>Neck.</small> * ''Agrophyllum'' <small>Neck.</small> * ''Augea'' <small>Thunb.</small> * ''Fabago'' <small>Mill.</small> * ''Fagonia'' <small>Tourn. ex L.</small> * ''Halimiphyllum'' <small>(Engl.) Boriss.</small> * ''Petrusia'' <small>Baill.</small> * ''Piotes'' <small>Sol. ex Britten</small> * ''Sarcozygium'' <small>Bunge</small> * ''Tetraena'' <small>Maxim.</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi dvoliskovica]] i52tmwjz436ue4boikuqfvi0pfmoe1q Džamija poglavnika Ante Pavelića 0 637878 7431295 7314900 2026-04-17T07:03:06Z Argo Navis 852 7431295 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Džamija poglavnika Ante Pavelića | izvorno ime = | drugo ime = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Zagreb]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45.8098221761482|N|15.9871727228165|E|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Grad Zagreb | pushpin_label = Džamija | arhitekt = | godine izgradnje = 1944. | godina završetka = | renoviran = | srušen = 1949. | religija = [[islam]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Džamija poglavnika Ante Pavelića''', '''Poglavnikova džamija''', nekadašnja je[[džamija]] u [[Zagreb]]u. Nalazila se u zgradi današnjeg [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|Doma hrvatskih likovnih umjetnika]]. Zgrada u kojoj je poslije otvorena džamija, otvorena je 1938. godine pod imenom Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Trg na kojem je bio nosio je isto ime. Dom je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac, u džamiju ga je preuredio dr. [[Ante Pavelić]].<ref name="HKV">[https://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/9562-egrt-hlapi-sruio-damiju-u-zagrebu.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Ljubomir Škrinjar: ''Hrvatska svjetla i tame. Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu'', 13. studenoga 2011. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> [[Datoteka:Poglavnikova džamija, 1944.jpg|mini|435x435px|Na dan otvorenja Poglavnikove džamije, 18. kolovoza 1944. godine Ali efendija Aganović rukuje se s Antom Pavelićem, između njih je hafiz Ibrahim efendija Proho, a iza Alije Aganovića hafiz Akif Handžić.]] == Povijest== Površina na kojoj je otvorena nekoliko desetljeća poslije bio je 1890. gradsko stočno sajmište i tržište građevinskim materijalom, dotad smješteno na Sveučilišnom trgu. Oko tog novog trga niknule su nove stambeno-poslovne zgrade koje su ga obrubile, zgradama zagrebačkih židovskih obitelji, primjerice Solomon-Benedikt, Rosenberg-Rosenstock (središnjica HDZ-a), Deutsch-Maceljski, Benedik-Maceljski i dr.<ref name="HKV"/> Stranka prava Josipa Franka lansirala je ideju za izgradnju džamije u Zagrebu 1908. godine, sukladno Starčevićevu nauku i politici stranke, da se bosanskohercegovački muslimani, nakon aneksije BiH, nađu u hrvatskom nacionalnom korpusu. Za gradnju je agitirao zastupnik Stranke prava u novinama [[Hrvatsko pravo]] [[Ivan Zatluka]], smatrajući ju odgovorom na srpske pretenzije. Prozivao je srpsku agitaciju zato što do tada još nije bilo džamije u Zagrebu. Zamisao su mu ismijavali pojedini katolički krugovi i zagovornici hrvatsko-srpske koalicije.<ref name="VL"/> Pitanje gradnje džamije u Zagrebu pokrenula je 1912. [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družba braće Hrvatskog zmaja]]. 1916. je u Zagrebu osnovana Muslimanska bogoštovna općina i 1917. za zagrebačkog muftiju postavljen [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]].<ref name="HKV"/> Stvaranjem Jugoslavije ideja je zamrla. Oživjela je preko grupe građana 1921. godine. Hrvatski političar i geostrateg [[Ivo Pilar]] bio je prvi koji je donirao sredstva za gradnju džamije u Zagrebu. Javnost se podijelila u svezi s ovime, pa su prohrvatske stranke agitirale za, a projugoslavenske i srpske protiv.<ref name="VL"/> Zagrebački gradski zastupnik [[Lujo Thaller]] 14. listopada 1932. podnio je prijedlog skupštini Gradskog zastupstva grada Zagreba da grad oda počast srpskom kralju Petru I. (Karađorđeviću) Oslobodiocu tako da mu se u Zagrebu podigne spomenik. Dr. Thaller za tu namjenu ostavlja cjelokupni imetak. 1933. je Hrvatsko društvo umjetnika "Strossmayer" ostvarilo sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu u Zagrebu da se taj spomenik umjesto u obliku statue kralja na konju podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Kolovoza 1934. počela je počinje gradnja Doma likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca u koji je ugrađeno 2500 tona kamena, što su ga klesali brački klesari iz Pučišća. 1. prosinca 1938. završili su radovi na spomeniku kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu; zdanje spomenika posvećuje zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i u njemu se deset dana poslije otvara prva izložba "Pola vijeka hrvatske umjetnosti". Spomenik srpskom kralju, [[rotonda]] (kružni oblik zgrade), počiva na prstenu trideset i šest kamenih stupova, sa stakleno-betonskom kupolom koja je tada najveća izvedena konstrukcija te vrste u Europi. Meštrovićev kružni muzejsko-galerijski prostor dovršen je dvadeset godina prije poznatog Wrightova Muzeja Solomon Guggenheim (1959.) u New Yorku.<ref name="HKV"/> Gradsko poglavarstvo odobrilo je 1935. adaptaciju dvaju stanova u općinskoj zgradi u Tomašićevoj 12 i u njoj je otvoren mesdžid 29. studenoga 1935. godine i tad je oživjela stara ideja o Zakladi za izgradnju džamije.<ref name="poglavnikova džamija"/> Godine 1935., muslimanska bogoštovna općina imala je 1250 muslimana.<ref name="HKV"/> 1935. godine [[džemat]]ski [[medžlis]] grada Zagreba prvi je put raspravljao o gradnji džamije. Ismet Muftić, [[Ahmet Alajbegović]] i [[Salih Kulović]] dvije godine potom sastavili su statut Zaklade za izgradnju džamije i zgrada za uzdržavanje džamije te smještaj islamskih-vjersko prosvjetnih ustanova. Veljače 1938. usvojen je status. Upravni odbor Zaklade činili su članovi Džematskog medžlisa, predsjednik je bio Ismet Muftić.<ref name="VL"/> U Zakladi za izgradnju džamij bilo je mnogo uvaženih muslimana, među njima slikar Omer Mujadžić, poznati liječnik [[Ibrahim Ruždić]] i pedagoški autor [[Salih Ljubunčić]].<ref name="poglavnikova džamija"/> Za izgradnju džamije prvi je donaciju uplatio [[Starčevićev dom]]. I vođa HSS-a [[Vladko Maček]] složio se s inicijativom izgradnje džamije zato što<ref name="VL"/> [[Datoteka:Hadži Ali efendija Aganović.jpg|mini|293x293px|Ali ef. Aganović bio je prisutan pri otvaranju. Ante Pavelić mu je osobno uručio ključ za otključavanje džamije tijekom svečanog otvaranja u središtu Zagreba.]] {{citat|muslimani Banovine u svome glavnom gradu trebaju imati svoju bogomolju|<ref name="VL"/> }}. Građevno-regulatorni odbor gradskog zastupstva na zahtjev za dodjelu zemljišta odlučio je da se džamija gradi na Zelengaju, što je prihvatio Upravni odbor Zaklade džamije. Sve je zastalo zbog imovinsko-pravnih odnosa, pa je predloženo zamjensko zemljište predloženo na [[Gupčeva zvijezda|Gupčevoj zvijezdi]]. Donatorima je potkraj 1940. Upravni odbor Zaklade za izgradnju džamije napisao pismo donatorima u kojem spominju "da je u Zagrebu 2000 Hrvata islamske vjere te da džamija neće biti samo obična bogomolja nego i „dragocjen spomenik koji će svojom umjetničkom ljepotom trajno svjedočiti o uzajamnom razumijevanju i skladu “muslimanskih i katoličkih pripadnika hrvatskoga naroda. Džamija bi, pisali su, trebala biti simbol novoga vremena i „ukras za grad Zagreb“." [[Zvonimir Požgaj]] i [[Omer Mujadžić]] napravili su nacrte za džamiju na Zelengaju.<ref name="VL"/> Nakon pada Jugoslavije i uspostave NDH 1941., trg je preimenovan iz Trg kralja Petra I. Velikog Oslobodioca preimenovan u Trg Kulina bana. 24. svibnja iste godine Zaklada Dom likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca mijenja ime u Zaklada Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu.<ref name="HKV"/> Kuratorij Zaklade Doma likovnih umjetnika promijenio je naziv u Zakladu Doma hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu i na Pavelićevo traženje kolovoza 1941. morao je napustiti Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL"/> Poglavnik je već srpnja 1941. odlučio graditi džamiju u Zagrebu. Na to je kod njega došao izaslanik Svete Stolice kod hrvatskog episkopata 1941. – 1945. opat Giuseppe Ramiro Marcone, koji ga je upozorio da gradnjom džamije u središtu Zagreba moglo bi uznemiriti katoličko pučanstvo. Poglavnik Ante Pavelić mu je odgovorio, koji je poslije s dodatnim komentarom iznio 28. veljače 1942. godine u Hrvatskom državnom saboru:<ref name="poglavnikova džamija">[http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 Burek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190307054035/http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 |date=7. ožujka 2019. }} Poglavnikova džamija u Zagrebu (II). 4. siječnja 2008.; [http://ljubusaci.com/2015/05/10/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena-1949-godine/ Ljubusaci.com] Ibrahim Kajan: ''DŽAMIJA U ZAGREBU-ZAŠTO JE SRUŠENA 1949.GODINE?'', 10. svibnja 2015. ; [http://kajankajan.blogspot.com/2015/05/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena.html Kajan] Ibrahim Kajan: DŽAMIJA U ZAGREBU - ZAŠTO JE SRUŠENA. Historija iz zasjede. AVAZ, prilog SEDMICA, 9. svibnja 2015. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> [[Datoteka:Imam Ali Aganović ulazi u Poglavnikovu džamiju sa Pavelićem. Iza njega je Ibrahim efendija Proho.jpg|mini|630x630px|Ali ef. Aganović drži Antu Pavelića za ruku tijekom ulaska u novootvorenu Poglavnikovu džamiju u Zagrebu, 1944.]] {{citat|U Sarajevu je velika većina pučanstva bila muslimanske vjere, pa ni jednom muslimanu nije palo na pamet, da se uznemiri za to, što je svojedobno upravo u središtu grada sagrađena velika i liepa katolička katedrala. Kada sam došao ovamo, odmah su došli k meni ljudi, koji su donieli dva gotova nacrta za gradnju džamije. Nacrte sam pogledao i vidio, da bi po njima džamija imala biti sagrađena negdje u Kraljevačkoj šumi, dakle, 4 do 5 kilometara udaljeno od središta grada. Kazao sam im, neka s ovim nacrtima više ne dolaze, ali im nisam stavio do znanja, što namjeravam.}} Godine 1941., dr. Ante Pavelić je odlučio preurediti Dom hrvatske likovne umjetnosti u džamiju.<ref name="HKV"/> Odbio je da se gradi na Zelengaju jer je držao da je to mjesto neugledno i neprikladno za džamiju. Predstavnicima medžlisa dao je do znanja da ima „drugo rješenje“. Početkom kolovoza 1941. primio je izaslanstvo uleme (Ademaga Mešić, Hakija Hadžić, Mehmed Handžić), otkrio svoje rješenje: Dom likovnih umjetnika na Trgu N (Trgu hrvatskih velikana?).<ref name="VL">[https://www.vecernji.hr/premium/ivan-mestrovicante-pavelic-dzamija-hrvati-i-islam-1183673 Večernji list] Ivica Radoš: ''Meštrović je poručivao Paveliću Nemojte moje djelo pretvoriti u džamiju'', 20. srpnja 2017. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> Poglavnik Ante Pavelić je opazio da mu je Umjetnički paviljon na trgu N najpodesniji i mjesto najdostojnije, da se tamo sagradi džamija za muslimane.<ref name="poglavnikova džamija"/> Tako je odlupio zbog političko-ideoloških razloga, jer je i Ivan Meštrović iz političkih i ideoloških razloga 1938. izgradio Dom likovnih umjetnika na tadašnjem Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca.<ref name="VL"/> Ivan Meštrović se kolovoza 1941. u Splitu usprotivio se poglavnikovoj namjeri prenamjene njegove građevine, pa je pisao ministru bogoštovlja i nastave u vladi NDH Mili Budaku, istaknuvši da se on Meštrović sâm zalagao da „naši muslimani i u Zagrebu dođu do svoje bogomolje“ te argumentirao da je prenamjena Doma oduzimanje tuđe imovine, bez pitanja i pristanka vlasnika, te da su pogažena umjetnička autorska prava, podsjetivši ga na nasilnu prenamjenu jajačke crkve u džamiju. Budak je odgovorio "da će džamija biti izgrađena na mjestu Doma kralja Petra "koji je izgrađen protiv volje hrvatskog naroda".<ref name="VL"/> Tako je jedan gospodin, kazao da se ovaj hram umjetnosti ne smije pretvoriti u džamiju. Poglavnik mu je na to odgovorio:<ref name="poglavnikova džamija"/> {{citat|"Ovaj hram umjetnosti nosi na sebi žig robovanja, jer se zove imenom „KRALJA OSLOBODIOCA". Ja ne mogu ovaj žig dostojnije izbrisati nego da iz ovog hrama učinim džamiju."|}}<ref name="HKV"/> Obrazložio je poglavnik to time da je muslimana u Srbiji nestalo onda kad je srušena zadnja džamija:<ref name="poglavnikova džamija"/>{{citat|"Kao znaka da ih u hrvatskom narodu neće nestati, postavlja se u glavni grad njihova džamija. Muslimanska krv naših muslimana je hrvatska krv, muslimanska vjera je, dakle, hrvatska vjera, jer su u našoj zemlji njeni pripadnici hrvatski sinovi.|<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Zahvati prenamjene u džamiju izvedeni su po osnovi arhitekta Stjepana Planića. Napravljeni su od [[brački kamen|bračkog kamena]], a radove je izvodilo građevinsko preduzeće Zorislava Franetića.<ref name="poglavnikova džamija"/> Jeseni 1941. započela je gradnja tri samostojeća minareta, visokih 45 metara. Svaki minaret imao je 190 stepenica, kružni balkon (šeref), i na vrhu znak (alem). 1942. je počela pregradnja unutrašnjosti. 1943. završeni su glavni radovi na prvoj zagrebačkoj džamiji. Prvi mujezin u povijesti Zagreba oglasio se (ezan) s minareta 14. siječnja 1943. godine. Unutrašnjost džamije bila je obložena zelenim talijanskim mramorom, a orijentalna ornamentika s kaligrafskim arapskim slovima ajeta iz Kur'ana je bila utemeljena na starohrvatskim motivima pletera. Svijećnjak u sredini džamije obješen o kupolu imao je 140 žarulja i težio je jednu tonu. Pretprostor džamije sa strane ulice Račkoga uokviren je bijelim bračkim kamenim klupama i ukrašen vodoskokom u sredini.<ref name="HKV"/> Prostor džamije bio je površine 1300 četvornih metara. Novi prozori bili su od olovnog stakla. Akustika je znatno poboljšana novom kupolom, na koju je također stavljen polumjesec sa zvijezdom. Svijećnja, mase preko 1000 kg visio je sa sredine kupole. 140 svijeća u njemu bilo je podijeljeno u tri reda. Ispod kupole napravljena je rozeta, gdje je na crvenoj podlozi velikim slovima arabicom napisano: "Predobri Bože, spasi nas!". Početak zahvata na džamiji bio je 1360. godini po Hidžri [[Krono-stih]] gradnje zagrebačke džamije bio je 173. [[ajet]] iz poglavlja Es Saffat (37:173) "I uistinu, vojska Naša - oni će biti pobjednici (ve inne džundena lehumul-galibûn)".<ref name="poglavnikova džamija"/> Dana [[18. kolovoza]] 1944. džamija je bila otvorena prigodnom svečanošću uz nazočnost poglavnika, mnogobrojnih ministara i državnih dužnosnika, predstavnika vojske i policije, te predstavnika svih staleža i stranaka. Džamija se službeno zvala ''Džamija poglavnika Ante Pavelića''.<ref name="HKV"/> Na otvaranju je poslije učenja molitve od strane Hadži Alija ef. Aganovića, riječ je uzeo Ante Pavelić.<ref name="poglavnikova džamija"/> Kod ulaznih vrata u džamiju (gdje je stajao Meštrovićev mramorni reljef kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na konju, uklonjen 1941.) postavljena je mramorna spomen-ploča s natpisom:<ref name="HKV"/> {{citat|"U slavu i u znak ljubavi spram Allaha Boga Jedinoga, te u znak pažnje prema muslimanima, podiže poglavnik Dr. Ante Pavelić ovaj velebni hram u glavnom gradu Zagrebu da odani sinovi vitežkog naroda hrvatskoga, iskreni sljedbenici uzvišene vjere Islama, skrušenom molitvom jačaju pregalačke snage u borbi za obranu i napredak lijepe svoje domovine Nezavisne Države Hrvatske, koja da bi vazda sretna bila."|<ref name="HKV"/>}} Poslije Drugoga svjetskog rata džamiju je nakon oslobođenja nova vlast srušila, a ispred nje obješen prvi zagrebački muftija [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]]. Trg na kojem je bila nova je vlast preimenovala u Trg žrtava fašizma. Godine 1948. nova je vlast dala nalog za rušenje minareta i preuređivanje džamije u [[Muzej narodnog oslobođenja]].<ref name="HKV"/> Spomen-ploča postavljena u povodu otvaranja maknuta je tek 1946. godine. Inicijativa za rušenje džamije poglavnika Ante Pavlića došla je iz Sarajeva, koju je književnik [[Šukrija Pandžo]] nazvao "najkrvavijom džamijom u zemlji". Rujna 1945. održana je u Sarajevu muslimanska konferencija Glavnog odbora Muslimana BiH, na kojoj je zatraženo rušenje džamije, odnosno minareta u Zagrebu te je poslije te upućen zahtjev za rušenjem džamije predsjedniku vlade NR Hrvatske Vladimiru Bakariću. Bakarić je taktički lukavo zanemario zahtjev. Rušenju su se usprotivile Islamske vjerske vlasti u BiH i Zagrebu koje su u dopisima naglasile da "nije djelo tzv. poglavnika i NDH nego djelo muslimana". Novi val propagande za rušenje krenuo je ožujka 1948. godine. Član društva Preporod Lutvo Hajdaragić, koji se predstavljao „kao musliman i sudionik narodno-oslobodilačke borbe“, zatražio je u tad rušenje minareta koji su "simbol krvave ustaške tiranije".<ref name="VL"/> Nalog je 9. travnja 1948.<ref name="VL"/> potpisao tadašnji potpredsjednik Predsjedništva Gradskog narodnog odbora u Zagrebu, do rata postolarski šegrt [[Mika Špiljak]].<ref name="HKV"/> Radi davanja legitimiteta, sekretar "IX rejona" pozvao je zagrebačke muslimane na posebnu sjednicu na kojoj bi se izjasnili o rušenju džamije. Došlo je tek nekoliko stotina od 20.000 muslimana.<ref name="poglavnikova džamija"/> {{citat|Od nazočnih potpisana je molba na Narodni front od 12 osoba, a od njih 8 komunista. Prijedlog je, iako krnj, dostavljen Narodnom frontu...|Svjedočanstvo emigranta Šemse Derviševića 1960. u züriškim [[Bosanski pogledi|Bosanskim pogledima]].<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Gradski izvršni odbor prihvatio je rezoluciju potpisanu po muslimanima koji žive u Zagrebu da se dne 13. ožujka 1948. sruše tri minareta i da se rušenju pristupi 12. travnja 1948. godine.<ref name="VL"/> Minarete su demontirali njemački ratni zarobljenici.<ref name="HKV"/> {{citat|1949. na proljeće, u roku od tri dana džamija je srušena. Radilo se i po noći s reflektorima, motornim bušilicama i drobilicama (…) .Unutarnja dekoracija arabeska je prežbukana, a kameni [[mihrab]] je stučen. Džamija je bila prekrivena ćilimima naručenim za vrijeme rata iz Turske.|Svjedočanstvo emigranta Šemse Derviševića 1960. u züriškim [[Bosanski pogledi|Bosanskim pogledima]].<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Komunisti su [[konfiskacija|konfiscirali]] skupocjene tepihe iz džamije koji su završili u prostorijama Izvršnog vijeća NR Hrvatske, dakle vlade komunističke Hrvatske.<ref name="VL"/> Poslije su svi tepisi (serdžade) i ćilimi su zatim preneseni u dvorac maršala Tita na otok Brijune - i oni danas ukrašavaju salone za prijam gostiju"<ref>Svjedočanstvo emigranta Šemse Derviševića 1960. u züriškim [[Bosanski pogledi|Bosanskim pogledima]].</ref><ref name="poglavnikova džamija"/> Prenamjena u Muzej narodnog oslobođanja završena je 1949. godine.<ref name="HKV"/> Muslimanima je dan natrag prostor u Tomašićevoj, ali ne i traženi inventar džamije. Komunisti su ga zaplijenili pod optužbom "da ga je državnim novcem kupio ratni zločinac Pavelić", te su ga kao "ratni plijen" uzeli i premjestili na druge lokacije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |title=Poglavnikova džamija |access-date=6. ožujka 2019. |archive-date=6. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190306235249/https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:NDH]] [[Kategorija:Džamije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Zagrebu]] [[Kategorija:Bivši vjerski objekti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bivše džamije]] n03cfhv57oor7majxtab4o1tupmnvau Duparquetia 0 638972 7431001 6976765 2026-04-16T17:35:51Z Zeljko 1196 7431001 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Duparquetia'' | slika = | slika_opis = | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = '''''Duparquetioideae''''' | subfamilia_autorstvo = Legume Phylogeny Working Group | genus = '''''Duparquetia''''' | genus_autorstvo = Baill. | species = ''D. orchidacea'' | subspecies = | dvoimeno = ''Duparquetia orchidacea'' | dvoimeno_autorstvo = Baill. }} '''''Duparquetia''''', monotipski rod [[Mahunarke|mahunarki]] smješten u vlastitu potporodicu ''Duparquetioideae''. Jedina vrsta je ''D. orchidacea'', penjačica ili [[lijana]]<ref>[http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:17014-1#children Plants of the orld online] Pristupljeno 22. ožujka 2019.</ref> iz zapadne tropske [[Afrika|Afrike]]. == Opis == Drvenasta penjačica ([[lijana]]). [[Listovi]]: Neparno perasti, s 3–4 para nasuprotnih liski. Liske ovalne do izdužene, 6–18 cm duge. U početku dlakave (smećkaste), kasnije glatke s donje strane. [[Cvjetovi]]: U gustim, uspravnim grozdovima (15–30 cm). Ružičasto-bijeli, izgledom podsjećaju na orhideje. Imaju 4 čašična i 5 latica (crvene s žilama). [[Prašnik|Prašnici]] i plodnica: 4 prašnika, s neobično građenim anterama (otvaraju se na vrhu). Plodnica blago dlakava, s uzdužnim rebrima. [[Plod]]: Plosnata, drvenasta mahuna (~10 cm). Nakon otvaranja se uvija. Izvana glatka, iznutra vunasto dlakava. <ref>[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000167109 WFO], pristupljneo 15. travnja 2026.</ref> Ima neobične, zigomorfne cvjetove i jedinstvenu morfologiju peludi i odgovara prethodnim filogenetskim studijama koje su odredile položaj vrste na izolirani položaj među vrstama poreodice ''[[Leguminosae]]''.<ref>[https://bsapubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.3732/ajb.0800199 Botanical Society of America], pristupljneo 11. svibnja 2023.</ref> == Upotreba == Biljka se bere u divljini za lokalnu upotrebu (piće, lijek i izvor vlakana). Mogla bi biti vrijedna uzgoja kao ukrasa zbog svojih upadljivih ružičastih i bijelih cvjetova. Od stabljike se može napraviti alkoholno, stimulativno [[piće]]. Kora se koristi u liječenju [[vodena bolest|vodene bolesti]] (hidropsija), [[edem]]a, [[giht]]a i oteklina. Stabljika služi za izradu [[uže]]ta.<ref>[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Duparquetia+orchidacea Useful Tropical Plants], pristupljneo 11. svibnja 2023.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Flora Cabinde]] [[Kategorija:Flora Kameruna]] [[Kategorija:Flora Gabona]] [[Kategorija:Flora Gane]] [[Kategorija:Flora Obale Bjelokosti]] [[Kategorija:Flora Liberije]] [[Kategorija:Flora Nigerije]] [[Kategorija:Flora Demokratske Republike Konga]] [[Kategorija:Rodovi mahunarki]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 1p0i8g23nbheam61v0tyc5xjz5u4afs Umtiza 0 648323 7431050 6955087 2026-04-16T19:34:42Z Zeljko 1196 7431050 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Umtiza'' | slika = Umtiza listeriana 20D 3022.jpg | slika_opis = ''Umtiza listeriana'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Caesalpinioideae]] | genus = '''''Umtiza''''' | genus_autorstvo = Sim | species = ''U. listeriana'' | subspecies = | dvoimeno = ''Umtiza listeriana'' | dvoimeno_autorstvo = Sim }} '''''Umtiza''''', monotipski rod [[Mahunarke|mahunarki]] iz [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]]. To je maleno zimzeleno bodljikavo drvo koje naraste do 12 metara visine.<ref name="SANBI ">[http://pza.sanbi.org/umtiza-listeriana SANBI, Umtiza listeriana] Pristupljeno 28. srpnja 2019.</ref> Ime roda dolazi po vernakularnom nazivu umthiza za vrstu ''U. listeriana''<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:23748-1#children Plants of the World online] Pristupljeno 28. srpnja 2019.</ref> Vrsta raste samo na šest lokaliteta, na malenom području provincije [[Eastern Cape]].<ref name="SANBI "/> == Opis == Zimzeleno drvo iz [[Južna Afrika|Južne Afrike]]. [[Listovi]]: Jednostavni, nasuprotni, ovalni do eliptični, kožasti. [[Cvjetovi]]: Upadljivi, ružičasti do ljubičasti. Skupljeni u grozdaste cvatove. Imaju mnogo prašnika (tipično za mahunarke). [[Plod]]: Drvenasta mahuna koja se otvara i izbacuje sjemenke. Rijetka i lokalno endemična vrsta (ograničena rasprostranjenost). <gallery> Umtiza listeriana 1DS-II 1003.jpg|''U. listeriana'' Umtiza listeriana 1DS-II 6573.jpg|''U. listeriana'' Umtiza listeriana 1DS-II 3-3933.jpg|''U. listeriana'' Umtiza listeriana 1DS-II 3-3909.jpg|''U. listeriana'' Umtiza listeriana 1DS-II 3-3907.jpg|''U. listeriana'' </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi sapanovki]] [[Kategorija:Flora Kapskih provincija]] pjznfwyzc0b4bzw8funjvp2670kuv1h Crni (Dobrinj) 0 652957 7431279 7287042 2026-04-17T06:44:58Z Argo Navis 852 7431279 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Crni | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|45.160642|14.626425|format=dms|display=title,inline}} | smještaj = | dz = HRV | tjesnac = | zaljev = [[Uvala Soline]] | more = [[Jadransko more]] | otočje = | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = | duljina obale ref = | vrh = | vrh ref = | stanovništvo = nenaseljen | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | zemljovid_lok2 = | zemljovid_lok2_opis= | pushpin_map = Hrvatska Krk | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Crni''' je mala [[hrid]] u [[Hrvatska|hrvatskom]] dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]] u općini [[Dobrinj]]u. Nalazi se u [[Uvala Soline|uvali Soline]], ujezerenom [[zaljev]]u na istočnoj obali [[Krk|otoka Krka]].<ref>[http://www.hrvatskiotoci.com/hrvatskiotoci.pdf Hrvatski otoci] Franček Drenovec: ''Hrvatski jadranski otoci, otočići ihridi'', prosinac 2012., str. 8 (pristupljeno 29. rujna 2019.)</ref> Smještena je na istočnom dijelu uvale Soline, točno nasuprot mjestu [[Klimno|Klimnu]], devedesetak metara od obale. Otvorenom moru je izložena tek s istočne strane. Desetak metara jugozapadno od nje je hrid [[Mali Školjić (Krk)|Mali Školjić]]. U Državnom programu zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora [[Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije|Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije]], svrstan je pod "manje nadmorske tvorbe ([[hrid]]i različitog oblika i veličine)". Pripada općini Dobrinju.<ref name="mrrfeu">[https://web.archive.org/web/20130601000000*/http://www.mrrfeu.hr/UserDocsImages/Regionalni%20razvoj/xII%20%20%20%20%20PREGLED%20lektoriranK-smanjen%2022%2002%202012.pdf Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Istarska županija], Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, str. 5. Arhivirano 30. lipnja 2013., pristupljeno 29. rujna 2019.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija: Kvarnerski otoci]] 5nfsk6h3cavg6hxo93t19b8yzbbcvcc Baza topologije 0 657275 7430998 7430835 2026-04-16T17:26:00Z Šaholjubac 211973 7430998 wikitext text/x-wiki '''Baza topologije''' je pojam iz [[topologija|topologije]]. Baza neke topologije na <big>X</big> je [[porodica skupova|porodica]] [[podskup]]ova <big>ℬ</big> od <big>X</big> ako vrijedi sljedeće:<ref>[https://web.math.pmf.unizg.hr/~ungar/NASTAVA/OT/topologija.pdf PMF Zagreb - Matematički odsjek] Šime Ungar: ''Opća topologija'', str. 26 </ref> # Za svaku točku <math> x \in X</math> postoji član familije <big>ℬ</big> koji sadrži <math>x</math>, odnosno ℬ je pokrivač id <math> X </math>, # Vrijedi li <math> x \in B_1 \cap B_2 </math> za neke <math> B_1, B_2 \in </math> <big>ℬ</big> tada <math> \exists B_3 \in </math> <big> ℬ </big> tako da je <math> x \in B_3 \subseteq B_1 \cap B_2</math>, odnosno [[presjek skupova|presjek]] dvaju [[član]]ova predstavlja [[unija skupova|uniju]] nekih članova baze Kada baza <big>ℬ</big> generira topologiju <big>𝒯</big>, onda se ta topologija sastoji od [[prazan skup|prazna skupa]] i svih proizvoljnih članova unije članova od <big>ℬ</big> Vrijedi li da <math> \forall x \in U</math> <math>\exists B \in </math> <big>ℬ</big> za koji vrijedi <math> x \in B \subseteq U </math> onda skup <big>U </big> <math> U \subseteq X </math> nazivamo [[otvoren skup|otvorenim skupom]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Topologija]] 9ixnulw85mtb59zlcrxwf5re191fqi8 7430999 7430998 2026-04-16T17:26:14Z Šaholjubac 211973 7430999 wikitext text/x-wiki '''Baza topologije''' je pojam iz [[topologija|topologije]]. Baza neke topologije na <big>X</big> je [[porodica skupova|porodica]] [[podskup]]ova <big>ℬ</big> od <big>X</big> ako vrijedi sljedeće:<ref>[https://web.math.pmf.unizg.hr/~ungar/NASTAVA/OT/topologija.pdf PMF Zagreb - Matematički odsjek] Šime Ungar: ''Opća topologija'', str. 26 </ref> # Za svaku točku <math> x \in X</math> postoji član familije <big>ℬ</big> koji sadrži <math>x</math>, odnosno ℬ je pokrivač od <math> X </math>, # Vrijedi li <math> x \in B_1 \cap B_2 </math> za neke <math> B_1, B_2 \in </math> <big>ℬ</big> tada <math> \exists B_3 \in </math> <big> ℬ </big> tako da je <math> x \in B_3 \subseteq B_1 \cap B_2</math>, odnosno [[presjek skupova|presjek]] dvaju [[član]]ova predstavlja [[unija skupova|uniju]] nekih članova baze Kada baza <big>ℬ</big> generira topologiju <big>𝒯</big>, onda se ta topologija sastoji od [[prazan skup|prazna skupa]] i svih proizvoljnih članova unije članova od <big>ℬ</big> Vrijedi li da <math> \forall x \in U</math> <math>\exists B \in </math> <big>ℬ</big> za koji vrijedi <math> x \in B \subseteq U </math> onda skup <big>U </big> <math> U \subseteq X </math> nazivamo [[otvoren skup|otvorenim skupom]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Topologija]] 93ep6d65rolzjnh8yfps8vht85vbdda Aganope 0 658171 7431084 7064266 2026-04-16T20:27:14Z Zeljko 1196 7431084 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aganope'' | slika = Aganope thyrsiflora 11.JPG | slika_opis = ''[[Aganope thyrsiflora]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | tribus = | genus = '''''Aganope''''' | genus_autorstvo = [[Miq.]] }} '''''Aganope''''' je biljni rod iz tropske [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]], čini dio potporodice ''[[Papilionoideae]]'', porodica [[Mahunarke|mahunarki]]. Postoji desetak vrsta, lijana, prenjačica i manjeg drveća koje rastu po tropskim šumama, šumama [[Mangrov]]a i šipražju.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21596-1#children Plants of the World online] pristupljeno 1. prosinca 2019.</ref> == Vrste == # ''[[Aganope agastyamalayana]]'' <small>M.B.Viswan., Manik. & Tangav.</small> # ''[[Aganope balansae]]'' <small>(Gagnep.) P.K.Lôc</small> # ''[[Aganope dinghuensis]]'' <small>(P.Y.Chen) T.C.Chen & Pedley</small> # ''[[Aganope gabonica]]'' <small>(Baill.) Polhill</small> # ''[[Aganope heptaphylla]]'' <small>(L.) Polhill</small> # ''[[Aganope impressa]]'' <small>(Dunn) Polhill</small> # ''[[Aganope leucobotrya]]'' <small>(Dunn) Polhill</small> # ''[[Aganope lucida]]'' <small>(Welw. ex Baker) Polhill</small> # ''[[Aganope polystachya]]'' <small>(Benth.) Thoth. & D.N.Das</small> # ''[[Aganope stuhlmannii]]'' <small>(Taub.) Adema</small> # ''[[Aganope thyrsiflora]]'' <small>(Benth.) Polhill</small> == Sinonimi == Heterotipični: * ''Ostryoderris'' <small>Dunn</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1911: 363 (1911) * ''Semetor'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 69 (1838) * ''Xeroderris'' <small>Roberty</small> in Bull. Inst. Fondam. Afrique Noire, Sér. A, Sci. Nat. 16: 353 (1954) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Faboideae]] 9f8f1qknjxmtiacy54xe5lywnoe7s80 7431085 7431084 2026-04-16T20:27:48Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Aganope]] na [[Xeroderris]] 7431084 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aganope'' | slika = Aganope thyrsiflora 11.JPG | slika_opis = ''[[Aganope thyrsiflora]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | tribus = | genus = '''''Aganope''''' | genus_autorstvo = [[Miq.]] }} '''''Aganope''''' je biljni rod iz tropske [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]], čini dio potporodice ''[[Papilionoideae]]'', porodica [[Mahunarke|mahunarki]]. Postoji desetak vrsta, lijana, prenjačica i manjeg drveća koje rastu po tropskim šumama, šumama [[Mangrov]]a i šipražju.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21596-1#children Plants of the World online] pristupljeno 1. prosinca 2019.</ref> == Vrste == # ''[[Aganope agastyamalayana]]'' <small>M.B.Viswan., Manik. & Tangav.</small> # ''[[Aganope balansae]]'' <small>(Gagnep.) P.K.Lôc</small> # ''[[Aganope dinghuensis]]'' <small>(P.Y.Chen) T.C.Chen & Pedley</small> # ''[[Aganope gabonica]]'' <small>(Baill.) Polhill</small> # ''[[Aganope heptaphylla]]'' <small>(L.) Polhill</small> # ''[[Aganope impressa]]'' <small>(Dunn) Polhill</small> # ''[[Aganope leucobotrya]]'' <small>(Dunn) Polhill</small> # ''[[Aganope lucida]]'' <small>(Welw. ex Baker) Polhill</small> # ''[[Aganope polystachya]]'' <small>(Benth.) Thoth. & D.N.Das</small> # ''[[Aganope stuhlmannii]]'' <small>(Taub.) Adema</small> # ''[[Aganope thyrsiflora]]'' <small>(Benth.) Polhill</small> == Sinonimi == Heterotipični: * ''Ostryoderris'' <small>Dunn</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1911: 363 (1911) * ''Semetor'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 69 (1838) * ''Xeroderris'' <small>Roberty</small> in Bull. Inst. Fondam. Afrique Noire, Sér. A, Sci. Nat. 16: 353 (1954) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Faboideae]] 9f8f1qknjxmtiacy54xe5lywnoe7s80 7431087 7431085 2026-04-16T20:28:01Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Xeroderris]] na [[Aganope]] preko preusmjeravanja 7431084 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aganope'' | slika = Aganope thyrsiflora 11.JPG | slika_opis = ''[[Aganope thyrsiflora]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | tribus = | genus = '''''Aganope''''' | genus_autorstvo = [[Miq.]] }} '''''Aganope''''' je biljni rod iz tropske [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]], čini dio potporodice ''[[Papilionoideae]]'', porodica [[Mahunarke|mahunarki]]. Postoji desetak vrsta, lijana, prenjačica i manjeg drveća koje rastu po tropskim šumama, šumama [[Mangrov]]a i šipražju.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21596-1#children Plants of the World online] pristupljeno 1. prosinca 2019.</ref> == Vrste == # ''[[Aganope agastyamalayana]]'' <small>M.B.Viswan., Manik. & Tangav.</small> # ''[[Aganope balansae]]'' <small>(Gagnep.) P.K.Lôc</small> # ''[[Aganope dinghuensis]]'' <small>(P.Y.Chen) T.C.Chen & Pedley</small> # ''[[Aganope gabonica]]'' <small>(Baill.) Polhill</small> # ''[[Aganope heptaphylla]]'' <small>(L.) Polhill</small> # ''[[Aganope impressa]]'' <small>(Dunn) Polhill</small> # ''[[Aganope leucobotrya]]'' <small>(Dunn) Polhill</small> # ''[[Aganope lucida]]'' <small>(Welw. ex Baker) Polhill</small> # ''[[Aganope polystachya]]'' <small>(Benth.) Thoth. & D.N.Das</small> # ''[[Aganope stuhlmannii]]'' <small>(Taub.) Adema</small> # ''[[Aganope thyrsiflora]]'' <small>(Benth.) Polhill</small> == Sinonimi == Heterotipični: * ''Ostryoderris'' <small>Dunn</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1911: 363 (1911) * ''Semetor'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 69 (1838) * ''Xeroderris'' <small>Roberty</small> in Bull. Inst. Fondam. Afrique Noire, Sér. A, Sci. Nat. 16: 353 (1954) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Faboideae]] 9f8f1qknjxmtiacy54xe5lywnoe7s80 7431110 7431087 2026-04-16T21:01:20Z Zeljko 1196 7431110 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aganope'' | slika = Aganope thyrsiflora 11.JPG | slika_opis = ''[[Aganope thyrsiflora]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | tribus = | genus = '''''Aganope''''' | genus_autorstvo = [[Miq.]] }} '''''Aganope''''' je biljni rod iz tropske [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]], čini dio potporodice ''[[Papilionoideae]]'', porodica [[Mahunarke|mahunarki]]. Postoji desetak vrsta, lijana, penjačica i manjeg drveća koje rastu po tropskim šumama, šumama [[Mangrov]]a i šipražju.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21596-1#children Plants of the World online] pristupljeno 1. prosinca 2019.</ref> == Opis == Listopadno drveće s crvenim smolastim sokom. Neparno perasti [[listovi]]. [[Cvjetovi]] u metlicama. [[Plod]] spljošten, ne puca, s krilcima.<ref name="Flora ">[https://www.mozambiqueflora.com/speciesdata/genus.php?genus_id=754 Flora of Mozambique], pristupljeno 16. travnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Aganope agastyamalayana]]'' <small>M.B.Viswan., Manik. & Tangav.</small> # ''[[Aganope balansae]]'' <small>(Gagnep.) P.K.Lôc</small> # ''[[Aganope dinghuensis]]'' <small>(P.Y.Chen) T.C.Chen & Pedley</small> # ''[[Aganope gabonica]]'' <small>(Baill.) Polhill</small> # ''[[Aganope heptaphylla]]'' <small>(L.) Polhill</small> # ''[[Aganope impressa]]'' <small>(Dunn) Polhill</small> # ''[[Aganope leucobotrya]]'' <small>(Dunn) Polhill</small> # ''[[Aganope lucida]]'' <small>(Welw. ex Baker) Polhill</small> # ''[[Aganope polystachya]]'' <small>(Benth.) Thoth. & D.N.Das</small> # ''[[Aganope stuhlmannii]]'' <small>(Taub.) Adema</small> # ''[[Aganope thyrsiflora]]'' <small>(Benth.) Polhill</small> == Sinonimi == Heterotipični: * ''Ostryoderris'' <small>Dunn</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1911: 363 (1911) * ''Semetor'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 69 (1838) * ''Xeroderris'' <small>Roberty</small> in Bull. Inst. Fondam. Afrique Noire, Sér. A, Sci. Nat. 16: 353 (1954) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Faboideae]] trton008z5jgflrv4ikcxp5el1vgyt9 Svjetionik Rt Vošćica 0 663368 7431280 6784028 2026-04-17T06:45:44Z Argo Navis 852 7431280 wikitext text/x-wiki {{Infookvir svjetionik | ime = Svjetionik Rt Vošćica | izvorno ime = | slika = | Opis slike = | Svjetioničarska posada = Ne | Godina izgradnje = 1875. <!-- Nautički podatci --> | PS, br. = 271 | Admirality br. = E2894 | Karakteristika svjetla = C Bl 3s (0,3+2,7)s | Sektor vidljivosti = 106°-346°(240°) | Domet glavnog svjetla = 3M | Domet rezervnog svjetla = | Visina fokusa svjetla iznad SRM = 12m | Visina kule = 8m | Karakteristika sirene za maglu = | Domet sirene za maglu = | Karakteristika racona = | Domet racona = | AIS = Ne | Sustav daljinskog nadzora = Da <!-- Položaj --> | položaj = Rt [[Vošćica]], na sjevernom vrhu otoka [[Krk]]a | država = {{DZ+X|HRV}} | koordinate = | pushpin_map = Hrvatska Krk | zaštita = }} '''Svjetionik Rt Vošćica''' je [[svjetionik]] na rtu [[Vošćica]], na sjevernom vrhu otoka [[Krk]]a.<ref name="plovput">[https://www.plovput.hr/pomorska-signalizacija/svjetionici/svjetionik/a/view/id/29 Svjetionik Rt Vošćica], pristupljeno 16. siječnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Category:Svjetionici u Hrvatskoj|Vošćica]] [[Kategorija:Krk]] ovti3rrfxc2xv9d8gw1wr6e7zgqp5x3 Antropometrija 0 664069 7430941 7385264 2026-04-16T13:59:41Z Panasko 203327 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430941 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Computer_Workstation_Variables.jpg|poveznica=Posebno:Putanja_datoteke/Antropometrijske_tacke.jpg|alt=|mini|Primjena antropometrijr u ergonomiji kako bi olakšalo interakciju čovjeka s opremom i radnim mjestom.]] '''Antropometrija''' ([[Grčki jezik|grč.]] ἄνθρωπος - anthropos = čovjek + μέτρον - metron = mjera), metoda mjerenja [[Morfologija|morfoloških]] osobina čovječjeg tijela i njegovih pojedinih segmenata. U starih naroda vršena su određena antropometrijska mjerenja još [[Pr. Kr.|prije Krista]], a starogrčki i rimski [[Kiparstvo|kipari]] su na osnovu antropometrijskih podataka, određivali proporcije pravilno razvijenog čovjeka. Široko se koristi u medicini, a i u industriji, građevinarstvu i dr. (izrada odgovarajuće [[Odjeća|odjeće]], [[Obuća|obuće]], opreme, sjedišta, ležaja, [[Strojevi|strojeva]] i dr.). == Vrste i provođenje antropometrijskih mjerenja == Antropometrijska mjerenja mogu biti '''višekratna''', '''jednokratna''' i '''miješana'''. Prva se izvode u određenim vremenskim intervalima u duljem periodu na istim osobama. Dobiveni rezultati omogućuju praćenje brzine razvoja i rasta djece, utjecaj vojničkog života i rada na razvoj vojnika i sl. Jednokratna mjerenja izvode se u kratkom vremenskom periodu na raznim osobama različite starosti i spola, a u miješanim mjerenjima uključuju se nove osobe. Sistematska antropometrijska mjerenja stanovništva, posebno mladeži, ukazuju na stupanj fizičke razvijenosti, razvoj [[Kostur|skeleta]] i, eventualno, postojanje deformiteta i anomalija u držanju tijela. Analiza rezultata s procjenom ekoloških uvjeta omogućavaju sagledavanje osnovnih faktora razvoja, a istovremeno upozoravaju i na pravce preventivnog djelovanja. Antropometrijska mjerenja izvode se po utvrđenim specijalnim antropološkim instrumentima: vagom, metrom, centimetarskom vrpcom, raznim šestarima, priborom za mjerenje debljine kožnog nabora, foto-kamerom i dr. Za sistematska antropometrijska ispitivanja od posebnog su značaja za pravilan izbor zajednice, i odgovarajući broj ispitanika po starosti, spolu, teritorijalnoj ili nacionalnoj pripadnosti (zavisno od cilja ispitivanja). Orijentacijske točke pri uzimanju antropometrijskih mjera točno su definirane i, obično, to su istaknuta mjesta na kostima. '''Pri masovnom ispitivanju fizičke razvijenosti mjere se:''' [[visina]], [[masa]], [[obujam]] (grudi, [[trbuh]]a, nadlaktice i potkoljenice), debljina nabora kože i promjeri biakromijalni, bideltoidni i bikristalni. Na osnovu dobivenih antropometrliskih podataka ocjenjuje se fizička razvijenost metodama standarda i indeksa. == Metode antropometrijskih mjerenja == Za primjenu metoda ''standarda'' neophodne su tablice normi-standarda, koje se dobivaju statističkom obradom antropometrijskih podataka uzetih od većeg broja osoba oba spola i uzrasta. Standardi — norme moraju poticati od iste populacije kojoj pripada i ispitanik, a vrijednosti dobivene njegovim mjerenjem (visina i masa tijela, obujam grudi i dr.) uspoređuju se s danim vrijednostima u tablicama i utvrđuje se stupanj odstupanja. Metoda ''indeksa'' sastoji se od izračunavanja međusobnih odnosa dva ili više antropometrijska podatka ispitanika, i usporedba dobivenog rezultata s normama. Tako, npr., teorijska masa po Franzu Vandervaelu izračunava se po formuli: 50 + (visina u cm —150) x 0,7 za muškarce stare od 18 do 25 godina, odnosno 50 (visina u cm —150) x o,6 za žene iste starosti. Dobivene vrijednosti uspoređuju se sa stvarnom masom i utvrđuje se odstupanje. Za orijentacionu procjenu uhranjenosti koristi se indeks Davenport-Kaup, za procjenu konstitucije indeks Pignet i dr. U novije vrijeme fizička sposobnost se ne procjenjuje se samo na osnovu antropometrijskih podataka o fizičkoj razvijenosti, već i u sklopu s funkcionalnim ispitivanjima kardiorespiratornog sistema i testovima tjelesne sposobnosti. == Vojna antropometrija == Prva antropometrijska mjerenja novaka izvršena su [[1741.]] u [[Danska-Norveška|Norveškoj]], a zatim u Finskoj, Švicarskoj i Rusiji. Tako se razvila vojna antropometrija, a utvrđene su i norme osnovnih antropometrijskih pokazatelja na osnovu kojih je ocjenjivala sposobnost za vojsku i vršena selekcija za pojedine rodove i specijalnosti. U suvremenim vojskama norme su proširene pri ocjeni sposobnosti za pojedine vidove, rodove, službe i specijalnosti. Sistematska antropometrijska mjerenja novaka daju sliku o fizičkoj razvijenosti naroda, njegovoj ishrani, zdravlju, uvjetima života, kulturi, navikama i dr. Na taj način utvrđen je i negativni utjecaj rata i poslijeratnog perioda na stanje uhranjenosti i brzinu razvoja mladeži. == Literatura == * ”Antropometrija”, U: [[Vojna enciklopedija]], sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 178. – 179. * K. Saller, ''Leitfaden der Anthropologie'', Berlin, 1930. * B.B. Бунак, Антропометрия, Москва, 1941. * G. Olivier, ''Pratique anthropologique'', Paris, 1960. * B. Škerlj, ''Opšta antropologija'', Beograd, 1960. * Н. Башкиров, Учение о физическом развитии человека, Москва, 1962. * F. Vandervael, ''Biométrie humanie'', Liége—Paris, 1964. * D. Damon, H. Stoudt i R. Mc. Farland, ''The Human Body in Equipment Design'', Cambridge-Massachusetts, 1966. [[Kategorija:Medicina]] [[Kategorija:Anatomija]] [[Kategorija:Rasizam]] f4vfydl16q3l7dqbwughkwvz0mdzqvj Cauca (rijeka) 0 664571 7431115 6974133 2026-04-16T21:12:20Z Argo Navis 852 dop 7431115 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Cauca | izvorno ime = | slika = Río Cauca. Puente Anacaro (3). Cartago - Ansermanuevo, Valle, Colombia.JPG | slika_opis = Cauca u mjestu [[Cartago (Kolumbija)|Cartago]] | slika2 = | slika2_opis = <!-- | zemljovid = Mapa de Colombia (ríos).svg | zemljovid_opis = Zemljovid rijeka u Kolumbiji --> | dz = KOL | naselja = | duljina = 965 | površina porječja = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|2.11765|-76.46186|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = kod grada [[Magangué]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|8.88948|-74.46224|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Karipski | ulijeva se u = rijeku [[Magdalena (rijeka)|Magdalene]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | lokacijska_karta_zemljovid = | lokacijska_karta_zemljovid_opis = | pushpin_map = Kolumbija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} [[slika:Río Cauca.png|lijevo|261px|mini|Zemljovid toka Cauce]] '''Cauca''' je rijeka u [[Kolumbija|Kolumbiji]], lijevi pritok rijeke [[Magdalena (rijeka)|Magdalene]]. Pripada slijevu [[Karipsko more|Karipskog mora]]. == Izvori == {{izvori}} *Rand McNally, The New International Atlas, 1993. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * {{Spa oznaka}} [http://www.crc.gov.co/ Corporación Regional del Cauca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201101090234/http://www.crc.gov.co/ |date=1. studenoga 2020. }} * {{Spa oznaka}} [http://www.cvc.gov.co/ Corporación Autonoma Regional del Valle del Cauca] *{{GEOnet2|32FA8842805D3774E0440003BA962ED3|Río Cauca}} {{Mrva-rij}} [[Kategorija:Rijeke u Kolumbiji]] [[Kategorija:Pritoci Magdalene]] [[Kategorija:Porječje Cauce| ]] 90wfq1z0vkf8zph4r4864ypyvqhnfnc Cali (rijeka) 0 664649 7431116 6834761 2026-04-16T21:14:51Z Argo Navis 852 7431116 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Cali | izvorno ime = | slika = Avenida Colombia Kolombio-Avenuo 28.JPG | slika_opis = Rijeka Cali u gradu [[Cali (grad)|Caliju]] | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Rios de Cali.png | zemljovid_opis = Zemljovid | dz = KOL | naselja = [[Cali (grad)|Cali]] | duljina = 50 | površina porječja = 0.005126 | najmanji istjek = | prosječni istjek = 12,97 | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = [[Farallones de Cali]], [[Cordillera Occidental (Kolumbija)|Cordillera Occidental]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|3.453204|-76.675022|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 4000 | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|3.50596|-76.49169|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = 1018 | slijev = Karipski | ulijeva se u = rijeku [[Cauca (rijeka)|Caucu]] | pritoci = | lijevi pritoci = [[Aguacatal]] | desni pritoci = [[Pichindé]], [[Cabuyal]] | lokacijska_karta_zemljovid = | lokacijska_karta_zemljovid_opis = | pushpin_map = Kolumbija | pushpin_label_position_A = left | pushpin_label_position_B = right }} '''Cali''' je rijeka u zapadnom dijelu [[Kolumbija|Kolumbije]]. Izvire u području [[Farallones de Cali]] u planinama [[Cordillera Occidental (Kolumbija)|Cordillera Occidental]]. Teče kroz grad [[Cali (grad)|Cali]], te se zatim ulijeva u rijeku [[Cauca (rijeka)|Cauce]] kao njena lijeva pritoka. Pripada [[porječje|porječju]] rijeke [[Magdalena (rijeka)|Magdalene]] i karipskom slijevu. == Izvori == {{izvori}} *Rand McNally, The New International Atlas, 1993. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Rijeke u Kolumbiji]] [[Kategorija:Pritoci Cauce]] iyd288stuc31f30094fhfq5c30gibzx Plectrocarpa 0 671650 7431213 6955214 2026-04-17T00:48:37Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7431213 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plectrocarpa'' | slika = Plectrocarpa tetracantha Ischigualasto.JPG | slika_opis = ''Plectrocarpa tetracantha'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = [[Larreoideae]] | genus = '''''Plectrocarpa''''' | genus_autorstvo = Gillies ex Hook. & Arn. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Plectrocarpa''', rod [[Južna Amerika|južnoameričkog]] bilja iz porodice [[Dvoliskovice|dvoliskovica]], dio potporodice ''[[Larreoideae]]''. Postoje dvije vrste polugrmova ili [[grm]]ova rasprostranjenih u [[Argentina|Argentini]].<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1689232250 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 13. srpnja 2023.</ref> == Vrste == # ''[[Plectrocarpa rougesii]]'' <small>Descole, O'Donell & Lourteig</small>; Argentina, provincije: Catamarca, La Rioja, Salta, Tucuman. # ''[[Plectrocarpa tetracantha]]'' <small>Gillies ex Hook. & Arn.</small>; Argentina, provincije: Catamarca, Cordoba, Jujuy, La Rioja, Mendoza, Santiago del Estero, San Juan, San Luis == Sinonimi == == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi dvoliskovica]] 0zb22tl72kdk585kbjkzpv6sfol05mu Gvajak 0 671652 7431211 6954348 2026-04-17T00:48:10Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7431211 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Gvajak | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Rosopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = [[Larreoideae]] | genus = '''''Guaiacum''''' | genus_autorstvo= Plum. ex L. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Gvajak''' (lat. ''Guaiacum''), biljni rod iz porodice [[Dvoliskovice|dvoliskovica]] smješten u potporodicu ''[[Larreoideae]]''. Rodu pripada nekoliko vrsta korisnog vazdazelenog [[Drveće|drveća]] rasprostranjenog od [[Južna Amerika|Južne Amerike]] na sjever do Meksika, i preko Kariba do Floride. == Vrste == # ''[[Guaiacum coulteri]]'' <small>A.Gray</small>; [[Meksiko]], [[Gvatemala]] # ''[[Guaiacum nellii]]'' <small>(G.Navarro) Christenh. & Byng</small>; Bolivija # ''[[Guaiacum officinale]]'' <small>L.</small>; [[Florida]], [[Karibi]], [[Peru]], Kolumbija, Venezuela, [[Gvajana]], [[Surinam]] # ''[[Guaiacum sanctum]]'' <small>L.</small>; [[Srednja Amerika]], Karibi, Florida # ''[[Guaiacum unijugum]]'' <small>Brandegee</small>; Meksiko == Sinonimi == * ''Guajacum'' <small>Plum. ex L.</small> * ''Izozogia'' <small>G.Navarro</small> == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat=Guaiacum |wikivrste=Guaiacum }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi dvoliskovica]] bpzp3466x1ie2xcd52dshw4e99qwxjn Babin zub 0 671662 7431190 6954010 2026-04-17T00:10:28Z Zeljko 1196 7431190 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Babin zub | slika = Starr 030612-0065 Tribulus terrestris.jpg | slika_opis = ''Tribulus terrestris'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = [[Tribuloideae]] | genus = '''''Tribulus''''' | genus_autorstvo = <small>[[L.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | FCD = rod }} '''Babin zub''' (dvolistak, [[Latinski jezik|lat.]] ''Tribulus''), biljni rod iz porodice [[Dvoliskovice|dvoliskovica]] kojemu pripada tridesetak vrsta jednogodišnjeg, ponekad dvogodišneg bilja i trajnica rasprostranjenih po Euroaziji, Africi i Australiji. Tipično su pubescentne, rijetko gole, 5 [[sepal|čašičnih listića]] i pet bijelih do zlatno žutih [[latica]], pet do 10 [[prašnik]]a.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:41747-1#children Plants of the World online]. Pristupljeno 23. travnja 2020.</ref> == Vrste == {{div col|colwidth=24em}} # ''[[Tribulus adelacanthus]]'' <small>R.M.Barker</small> # ''[[Tribulus arabicus]]'' <small>Hosni</small> # ''[[Tribulus astrocarpus]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Tribulus bimucronatus]]'' <small>Viv.</small> # ''[[Tribulus cistoides]]'' <small>L.</small> # ''[[Tribulus cristatus]]'' <small>C.Presl</small> # ''[[Tribulus echinops]]'' <small>Kers</small> # ''[[Tribulus eichlerianus]]'' <small>K.L.Wilson</small> # ''[[Tribulus excrucians]]'' <small>Wawra</small> # ''[[Tribulus forrestii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Tribulus hirsutus]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Tribulus hystrix]]'' <small>R.Br.</small> # ''[[Tribulus incanus]]'' <small>Hosni</small> # ''[[Tribulus kaiseri]]'' <small>Hosni</small> # ''[[Tribulus macrocarpus]]'' <small>F.Muell. ex Benth.</small> # ''[[Tribulus macropterus]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Tribulus megistopterus]]'' <small>Kralik</small> # ''[[Tribulus micrococcus]]'' <small>Domin</small> # ''[[Tribulus minutus]]'' <small>Leichh. ex Benth.</small> # ''[[Tribulus mollis]]'' <small>Ehrenb. ex Schweinf.</small> # ''[[Tribulus occidentalis]]'' <small>R.Br.</small> # ''[[Tribulus parvispinus]]'' <small>C.Presl</small> # ''[[Tribulus pentandrus]]'' <small>Forssk.</small> # ''[[Tribulus platypterus]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Tribulus ranunculiflorus]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Tribulus spurius]]'' <small>Kralik</small> # ''[[Tribulus suberosus]]'' <small>H.Eichler ex R.M.Barker</small> # ''[[Tribulus subramanyamii]]'' <small>P.Singh, G.S.Giri & V.Singh</small> # ''[[Tribulus terrestris]]'' <small>L.</small> # ''[[Tribulus zeyheri]]'' <small>Sond.</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dvoliskovice]] tlpd0mawxwvjkq5nr8efnl7aum2wcoe 7431205 7431190 2026-04-17T00:45:59Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7431205 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Babin zub | slika = Starr 030612-0065 Tribulus terrestris.jpg | slika_opis = ''Tribulus terrestris'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = [[Tribuloideae]] | genus = '''''Tribulus''''' | genus_autorstvo = <small>[[L.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | FCD = rod }} '''Babin zub''' (dvolistak, [[Latinski jezik|lat.]] ''Tribulus''), biljni rod iz porodice [[Dvoliskovice|dvoliskovica]] kojemu pripada tridesetak vrsta jednogodišnjeg, ponekad dvogodišneg bilja i trajnica rasprostranjenih po Euroaziji, Africi i Australiji. Tipično su pubescentne, rijetko gole, 5 [[sepal|čašičnih listića]] i pet bijelih do zlatno žutih [[latica]], pet do 10 [[prašnik]]a.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:41747-1#children Plants of the World online]. Pristupljeno 23. travnja 2020.</ref> == Vrste == {{div col|colwidth=24em}} # ''[[Tribulus adelacanthus]]'' <small>R.M.Barker</small> # ''[[Tribulus arabicus]]'' <small>Hosni</small> # ''[[Tribulus astrocarpus]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Tribulus bimucronatus]]'' <small>Viv.</small> # ''[[Tribulus cistoides]]'' <small>L.</small> # ''[[Tribulus cristatus]]'' <small>C.Presl</small> # ''[[Tribulus echinops]]'' <small>Kers</small> # ''[[Tribulus eichlerianus]]'' <small>K.L.Wilson</small> # ''[[Tribulus excrucians]]'' <small>Wawra</small> # ''[[Tribulus forrestii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Tribulus hirsutus]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Tribulus hystrix]]'' <small>R.Br.</small> # ''[[Tribulus incanus]]'' <small>Hosni</small> # ''[[Tribulus kaiseri]]'' <small>Hosni</small> # ''[[Tribulus macrocarpus]]'' <small>F.Muell. ex Benth.</small> # ''[[Tribulus macropterus]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Tribulus megistopterus]]'' <small>Kralik</small> # ''[[Tribulus micrococcus]]'' <small>Domin</small> # ''[[Tribulus minutus]]'' <small>Leichh. ex Benth.</small> # ''[[Tribulus mollis]]'' <small>Ehrenb. ex Schweinf.</small> # ''[[Tribulus occidentalis]]'' <small>R.Br.</small> # ''[[Tribulus parvispinus]]'' <small>C.Presl</small> # ''[[Tribulus pentandrus]]'' <small>Forssk.</small> # ''[[Tribulus platypterus]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Tribulus ranunculiflorus]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Tribulus spurius]]'' <small>Kralik</small> # ''[[Tribulus suberosus]]'' <small>H.Eichler ex R.M.Barker</small> # ''[[Tribulus subramanyamii]]'' <small>P.Singh, G.S.Giri & V.Singh</small> # ''[[Tribulus terrestris]]'' <small>L.</small> # ''[[Tribulus zeyheri]]'' <small>Sond.</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi dvoliskovica]] ja1btgrz2f2qu3wrnb30okhdlyxcs6f Moya Brennan 0 673818 7431028 7417581 2026-04-16T18:58:53Z Croxyz 205325 7431028 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Moya Brennan | Img_size = 250px | Background = solo_izvođač | Pseudonim = Máire Brennan | Img = Mairebrennan2.jpg | Img_capt = Moya Brennan | Rodno_ime = Máire Ní Bhraonáin | Rođenje = [[4. kolovoza]] [[1952.]] | Mjesto rođenja = [[Dublin]], [[Irska]] | Smrt = [[13. travnja]] [[2026.]] | Mjesto smrti = [[Gweedore]], [[Irska]] | Zanimanje = [[pjevanje|pjevačica]], [[skladatelj]]ica, [[tekstopisac]], [[producent|glazbena producentica]] | Instrument = | Žanr = [[New Age]] | Djelatno_razdoblje = 1970. – 2026. | Angažman = [[Clannad]], [[Enya]], [[Brídín Brennan]] | URL = [http://www.moyabrennan.com Službena stranica] }} '''Máire Ní Bhraonáin''', poznatija kao '''Moya''', [[Dublin]], [[4. kolovoza]] [[1952.]] – [[Gweedore]], [[13. travnja]] [[2026.]]) bila je [[irska]] [[glazbenik|glazbenica]]. Ime '''Moya''' [[engleski|engleska]] je [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]] ženskog imena '''Máire''', [[irski|irske]] verzije imena Marija. == Vanjske poveznice== *[http://moyabrennan.com/ Službena web-stranica] {{GLAVNIRASPORED:Brennan, Moya}} [[Kategorija:Irski glazbenici]] [[Kategorija:Irski pjevači]] [[Kategorija:Pop pjevači]] [[Kategorija:Irski tekstopisci]] gcjsvvorm7py7ypq4f7j6d77hjj9fld 7431030 7431028 2026-04-16T18:59:52Z Croxyz 205325 7431030 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Moya Brennan | Img_size = 250px | Background = solo_izvođač | Pseudonim = Máire Brennan | Img = Mairebrennan2.jpg | Img_capt = Moya Brennan | Rodno_ime = Máire Ní Bhraonáin | Rođenje = [[4. kolovoza]] [[1952.]] | Mjesto rođenja = [[Dublin]], [[Irska]] | Smrt = [[13. travnja]] [[2026.]] | Mjesto smrti = [[Gweedore]], [[Irska]] | Zanimanje = [[pjevanje|pjevačica]], [[skladatelj]]ica, [[tekstopisac]], [[producent|glazbena producentica]] | Instrument = | Žanr = [[New Age]] | Djelatno_razdoblje = 1970. – 2026. | Angažman = [[Clannad]], [[Enya]], [[Brídín Brennan]] | URL = [http://www.moyabrennan.com Službena stranica] }} '''Máire Ní Bhraonáin''', poznatija kao '''Moya''', ([[Dublin]], [[4. kolovoza]] [[1952.]] – [[Gweedore]], [[13. travnja]] [[2026.]]) bila je [[irska]] [[glazbenik|glazbenica]]. Ime Moya [[engleski|engleska]] je [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]] ženskog imena Máire, [[irski|irske]] verzije imena Marija. == Vanjske poveznice== *[http://moyabrennan.com/ Službena web-stranica] {{GLAVNIRASPORED:Brennan, Moya}} [[Kategorija:Irski glazbenici]] [[Kategorija:Irski pjevači]] [[Kategorija:Pop pjevači]] [[Kategorija:Irski tekstopisci]] olvcf4zbgik7ipf7bk5a06j8p9iikk6 Crkva Gospe kraj mora u Trogiru 0 677016 7431312 7342894 2026-04-17T07:18:36Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Čiovo|Čiovo]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431312 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vjerski objekt | ime = Crkva Gospe kraj mora | izvorno ime = | slika = Church of St. Mary by the sea, Trogir 20230101 11.jpg | veličina_slike = 300px | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Trogir]] | dz = HRV | koordinate = {{Coord|43|30|57.8|N|16|15|29.8|E|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Splitsko-dalmatinska županija | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = od 10. do 13. stoljeća | renoviran = | srušen = | religija = [[Rimokatoličanstvo]] | patron = [[sveta Marija]] | fasada = | arhitektonski stil= [[predromanika]] | materijal = | dimenzije = | zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska/inline | reg. broj = Z-5166 | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Sakralne građevine }} }} '''Crkva Gospe kraj mora''' je katolička crkva u [[Trogir]]u, na adresi ''Put Gospe kraj mora''. == Opis == Gospe kraj mora na sjevernoj obali Čiova jednobrodna je predromanička crkvica s kvadratnom [[apsida|apsidom]], nastala u periodu od 10. do 13. stoljeća, kasnije dograđena na zapadnoj strani [[Brod (arhitektura)|jednobrodnom]] prostorijom pravokutnog tlocrta. Građena je od kamena s dvoslivnim krovom pokrivenim kamenom pločom, a na vanjskim zidovima i apsidi ukrašena je plitkim [[lezena]]ma. == Inventar == U unutrašnjosti se nalaze dva drvena [[oltar]]a bez slika i recentni drveni kor. Inventar crkve upisan je u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-4343.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-5166|naziv=Crkva Gospe kraj mora|sadržaj=preuzet}}</ref> == Zaštita == Pod oznakom Z-5166 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".<ref name="kulturnadobra"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Church of St. Mary by the sea, Trogir}} {{Ministarstvo kulture}} {{GLAVNIRASPORED:Marija kraj mora, Trogir}} [[Kategorija:Zaštićene sakralne građevine u Splitsko-dalmatinskoj županiji‎]] [[Kategorija:Katoličke crkve u Trogiru]] [[Kategorija:Zaštićena kulturna dobra u Trogiru]] [[Kategorija:Čiovo]] gg02yndq48p5dgd1qtnxk4b8ak07sfj Vinland 0 677265 7431246 7396085 2026-04-17T06:13:12Z Argo Navis 852 /* Vidi još */ 7431246 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Christian-krohg-leiv-eriksson.jpg|thumb|desno|Leif Ericcson otkriva Sjevernu Ameriku (''Leiv Eriksson oppdager Amerika''), [[Christian Krohg]], [[1893.]]]] [[Datoteka:L'Anse_aux_Meadows,_recreated_long_house.jpg|thumb|desno|Rekonstruirana nordijska kuća, [[L'Anse aux Meadows]], [[Newfoundland i Labrador]], [[Kanada]]]] '''Vinland''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Vinland'', ''Vineland''<ref>[[Laurence Marcellus Larson]] in ''Canute the Great: 995 (circ.)-1035 and the Rise of Danish Imperialism During the Viking Age'', New York: Putnam, 1912 p. 17</ref><ref>[[Elizabeth Janeway]] in ''The Vikings'', New York, Random House, 1951 throughout</ref> ili ''Winland'',<ref name="Danver2010">{{cite book |last=Danver |first=Steven L. |title=Popular Controversies in World History: Investigating History's Intriguing Questions |volume=4 |url=https://books.google.com/books?id=slVobUjdzGMC&pg=RA2-PA173 |year=2010 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-59884-078-0 |page=2}}</ref> [[Staronordijski jezik|staronordijski]]: ''Vínland'') naziv je za područje priobalnoga dijela [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] koji su istraživali [[Vikinzi]] predvođeni [[Leif Ericsson|Leifom Ericssonom]]. Oni su se iskrcali u Sjevernu Ameriku oko [[1000.]] godine, oko pet stoljeća prije [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]] i [[John Cabot|Johna Cabota]].<ref name="Wonders2003">{{cite book |author=William C. Wonders |title=Canada's Changing North |url=https://books.google.com/books?id=fgZ5d7Gnj8wC&pg=PA28 |year=2003 |publisher=McGill-Queen's Press - MQUP |isbn=978-0-7735-7132-7 |pages=28–29}}</ref> O pronalasku Vinlanda govore [[saga|sage]] [[Grœnlendinga saga]] i [[Eiríks saga rauða]]. Smatra se da su opisana područja u sagama zapravo [[Newfoundland]], [[Zaljev sv. Lovrijenca]] i sjeveroistok [[Novi Brunswick|Novog Brunswicka]]. Godine [[1960.]] u arheološkom nalazištu [[L'Anse aux Meadows]] na sjeveru [[Newfoundland]]a pronađeno je jedino nordijsko naselje<ref name="Parks Canada 2018">{{cite web |title=L'Anse aux Meadows |work=L'Anse aux Meadows National Historic Site of Canada |publisher=Parks Canada |year=2018 |url=https://www.pc.gc.ca/en/lhn-nhs/nl/meadows |accessdate=2020-06-17 |quote=Here [L'Anse aux Meadows] Norse expeditions sailed from Greenland, building a small encampment of timber-and-sod buildings …}}</ref><ref>Ingstad, Helge; Ingstad, Anne Stine (2001). ''The Viking Discovery of America: The Excavation of a Norse Settlement in L'Anse aux Meadows, Newfoundland''. Checkmark Books. {{ISBN|0-8160-4716-2}}.</ref> u Sjevernoj Americi izvan [[Grenland]]a. Prije otkrića arheološkog nalazišta, o Vinlandu se jedino znalo preko nordijskih saga i srednjovjekovne historiografije. To otkriće dokazalo je [[Nordijska kolonizacija Sjeverne Amerike|nordijsko istraživanje]] Sjeverne Amerike.<ref name="Parks Canada 2018"/> Hipotezirano je da je L'Anse aux Meadows zapravo kamp ''[[Straumfjörð]]'' iz sage ''[[Eiríks saga rauða]]''.<ref name="Vinland">{{cite web |title=Is L'Anse aux Meadows Vinland? |work=L'Anse aux Meadows National Historic Site of Canada |publisher=Parks Canada |year=2003 |url=http://www.pc.gc.ca/lhn-nhs/nl/meadows/natcul/vinland_e.asp |accessdate=2010-04-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070522105216/http://www.pc.gc.ca/lhn-nhs/nl/meadows/natcul/vinland_e.asp |archive-date=2007-05-22 |url-status=dead}}</ref><ref name="Wallace">Significance of the discovery of butternut shells at L'Anse aux Meadows: Birgitta Wallace, "The Norse in Newfoundland: L'Anse aux Meadows and Vinland", The New Early Modern Newfoundland: Part 2 (2003), Vol. 19, No. 1. "Many scholars have dismissed L’Anse aux Meadows as peripheral in the Vinland story (Kristjánsson 2005:39). I myself held that view for a long time. I am now contending that L’Anse aux Meadows is in fact the key to unlocking the Vinland sagas. Two factors crystallized this idea in my mind. One was my subsequent research into early French exploitation outposts in Acadia (Wallace 1999) and the nature of migration (Anthony 1990) [...] The second signal was the identification of butternut remains in the Norse stratum at L’Anse aux Meadows. Here was the smoking gun that linked the limited environment of northern Newfoundland with a lush environment in the Gulf of St. Lawrence, where wild grapes did indeed exist. The mythical Vinland had a basis in archaeological fact." Birgitta Wallace, "L’Anse aux Meadows, Leif Eriksson’s Home in Vinland", ''Norse Greenland: Selected Papers from the Hvalsey Conference 2008 Journal of the North Atlantic, 2009, 114-125. <!--C.f. {{cite journal |title=Vinland-Rätsel gelöst ("Vinland-riddle solved") |first=Birgitta |last=Wallace |author2=Gerhard E. Sollbach |journal=[[Damals]] |pages=47–48 |volume=42 |issue=5/2010 |language=German}}[http://www.damals.de/de/8/Vinland-Raetsel-geloest.html?aid=189751&cp=5&action=showDetails]-->''</ref> == Izvori == {{izvori}} == Povezani članci == * [[Antillia (otok)]] * [[Velika Irska]] * [[Nordijska kolonizacija Sjeverne Amerike]] * [[Point Rosee]] * [[Karta Vinlanda]] * [[Vitis labrusca]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Vinland}} * [https://enciklopedija.hr/clanak/64727 Vinland] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] * [https://www.britannica.com/place/Vinland Vinland], [[Encyclopædia Britannica]] * [https://www.ancient.eu/Vinland/ Vinland], [[Ancient History Encyclopedia]] * [http://www.nfb.ca/film/vinland_mystery/ The Vinland Mystery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191106085922/http://www.nfb.ca/film/vinland_mystery/ |date=6. studenoga 2019. }}, dokumentarac od [[National Film Board of Canada]] [[Kategorija:Povijest Kanade]] [[Kategorija:Vikinzi]] [[Kategorija:Istraživanje Sjeverne Amerike]] 8mc1zb33xtqwhhp3j46as5861fsbzlf Gornja Čosića mlinica na Grabu 0 680895 7431173 6722040 2026-04-16T22:44:15Z Argo Navis 852 7431173 wikitext text/x-wiki {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska | naziv = Gornja Čosića mlinica na rječici Grabu | slika = Gornja Čosića mlinica na rječici Grabu Z-5227.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | reg. broj = Z-5227 | lokacija = [[Grab (Trilj)|Grab]], Grad [[Trilj]] | autor = | koordinate = {{Coord|43|38|29.7|N|16|46|10.7|E|display=inline,title}} | datacija = 19. stoljeće | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Gospodarske građevine }} '''Gornja Čosića mlinica na Grabu''' nalazi se na rječici [[Grab (rijeka)|Grab]] u selu [[Grab (Trilj)|Grabu]], Grad [[Trilj]].<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-5227|naziv=Gornja Čosića mlinica na rječici Grabu|sadržaj=preuzet|pristupljeno=6. kolovoza 2020.}}</ref> == Opis == Mlinica je smještena na desnoj obali rječice Grab. U narodu je bila poznata kao Čosića mlinica. Mlinica je bila tipa [[kašikara]] i imala je četiri horizontalno postavljena mlinska kola. Još 1970-ih godina je bila napuštena, a danas je gotovo u potpunosti urušena.<ref name="kulturnadobra"/> == Zaštita == Pod oznakom Z-5227 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "mlin".<ref name="kulturnadobra"/> == Izvori == {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Zaštićene gospodarske građevine u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Mlinice na Grabu]] 9ulvqrny8mjp1p6uqzqvwo0uaps77h5 Ciklopske zidine u Starom Gradu 0 682565 7431170 7340011 2026-04-16T22:40:01Z Argo Navis 852 7431170 wikitext text/x-wiki {{Infookvir arheološki lokalitet | ime = Ciklopske zidine | izvorno ime = | slika = Ostaci grčkih zidina u kući Tadić - Gramatorov RST-0019.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | vrsta = Grčke zidine | koordinate = {{coord|43|10|59.2|N|16|35|52.3|E|display=inline,title}} | lokacija = Kuća Tadić-Gromotorov, [[Stari Grad]], [[Hvar]] | dio od = | dz = HRV | nadmorska visina = | dubina = | dužina = | širina = | dubina slojeva = | površina = | volumen = | promjer = | opseg = | visina = | datacija = | izgrađeno = | osnovano = | uništeno = | napušteno = | period = | graditelj = | kulture = | korisnici = | značajni stanovnici= | značajni događaji = | značajni artefakti = | povezano sa = | materijal = | vrijeme otkrića = | vrijeme iskopavanja= | arheolozi = | stanje = | vlasništvo = | upravljanje = | pristup javnosti = | web = | arhitektonski stil = | arhitektonski detalji= | oznake = | lokacijska karta zemljovid = | lokacijska_karta_zemljovid_opis = | pushpin_map = Hrvatska Stari Grad | pushpin_map_caption= | pushpin_label = | pushpin_label_position = | bilješke = | zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes | naziv = Ostaci grčkih zidina u kući Tadić - Gramatorov | reg. broj = RST-0019 | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Arheologija | klasifikacija = Kopnena arheološka zona/nalazište }}}} '''Ostaci grčkih zidina u kući Tadić - Gramatorov'''<ref>Neven Bogdanić: ''Dobar dan, antički Stari Grade'', Naklada Bošković, Split, 2003. {{ISBN|9537090019}}</ref><ref> Tin Kolumbić: [https://web.archive.org/web/20081023232359/http://www.farosweb.hr/arhiva/arhiva06.htm ''Dobar dan, antički Stari Grade: knjiga Nevena Bogdanića''] Novosti iz Starog Grada. 11. lipnja 2003. Pristupljeno 26. kolovoza 2020.</ref> nalaze se u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na Hvaru.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|RST-0019|naziv=Ostaci grčkih zidina u kući Tadić – Gramatorov}}</ref> == Opis== [[Kiklopske zidine|Ciklopske zidine]] u Starom Gradu danas su očuvane u jednom dijelu.<ref name="GSG">(): [https://stari-grad.hr/?show=11437&nid=19546 ''Ciklopska ulica ''] Grad Stari Grad. 6. siječnja 2007. Pristupljeno 25. kolovoza 2020.</ref> U kući Tadić-Gromotorov istočno od zvonika župne crkve sačuvan je zid građen megalitskim blokovima do visine prvog kata.<ref name="kulturnadobra"/> Pronađene su u 19. stoljeću u kući pok. Danka Tadića zv. 'Gramotuor', blizu t.zv. Ciklopske ulice, jednoj od najstarijih ulica u Starom Gradu. Nastala je u srednjem vijeku. Povezuje dva povijesna dijela grada - pjacu sv. Stjepana i 'legendarni' Kovenat. Pod njome leže ostatci povijesnog Farosa.<ref name="GSG"/> == Zaštita == Pod oznakom RST-0019 zavedene su kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - arheologija, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "kopnena arheološka zona/nalazište".<ref name="kulturnadobra"/> == Izvori == {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Građevine u Starom Gradu]] [[Kategorija:Starogrčki arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićene kopnene arheološke zone i nalazišta u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Zaštićena kulturna dobra u Starom Gradu]] a73i9lvik5f24r84z8htnr421nag0my Islamski centar u Rijeci 0 688769 7431296 7314883 2026-04-17T07:04:33Z Argo Navis 852 7431296 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Islamski centar u Rijeci | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Rijeka Mosque 3.JPG | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Rijeka]] | dz = HRV | koordinate = | koordinate_ref = | pushpin_map = Primorsko-goranska županija | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = 2009.-2013. | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[islam]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = {{m2|10812}} | zaštita = }} '''Islamski centar u Rijeci''', [[džamija]] i vjersko-kulturna ustanova u [[Rijeka|Rijeci]]. == Povijest == Godine 1959. godine muslimani [[Rijeka|Rijeke]] koji su većinom po etničkoj pripadnosti [[Bošnjaci]] razgovaraju o potrebi osnivanja zajednice, a istovremeno razgovaraju i o gradnji džamije te uručuju pismo vakufskom povjerenstvu [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Islamske zajednice]] u [[Zagreb]]u u kojem traže savjete i svaku drugu pomoć u iznalaženju rješenja, kupovine ili gradnje objekta za potrebe riječkih muslimana. Naredne 1960. godine, riječke muslimane posjećuje najviši vrh Islamske zajednice iz Zagreba i [[Sarajevo|Sarajeva]]. S obzirom na to da je skup održan u gradu Bakru u javnom prostoru, vijest se brzo proširila i na okolna mjesta Primorja gdje žive muslimani. Savjetuju se sa Zagrebom kao središtem Islamske zajednice u Hrvatskoj, te zagrebački Odbor na sjednici u listopadu 1963. godine predlaže inicijatorima u Rijeci da osnuju Islamsku zajednicu. Iste godine, posjećuje ih [[reis-ul-ulema]], a zahvaljujući razumijevanju zagrebačkog Odbora Islamske zajednice i uglednih intelektualaca u tom odboru koji daju potporu riječkim muslimanima 1966. godine u Rijeci se osniva Islamska zajednica za područje Kvarnera i Primorja. Godine 1967. riječki muslimani i službeno od [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Jugoslaviji]] traže vjerskog službenika što se odobrava od Starješinstva [[Rijaset|Starješinstva]] Islamske zajednice u Jugoslaviji. Godine 1981. pripadnici Islamske zajednice u Rijeci odlučuju kao privremeno rješenje kupiti prostor za vjerske i druge potrebe te uposliti stalnog imama. Tadašnji muslimani zaokupljeni proširenjem vjerskih i drugih aktivnosti, te preuređenjem kupljenih prostorija 1983. godine ponovno se aktualizira pitanje džamije. Iste godine, ugovara se sastanak s tadašnjom Komisijom za vjerska pitanja pri gradskoj upravi i Službi za prostorno uređenje sa zahtjevom utvrđivanja lokacije za izgradnju [[džamija|džamije]]. Tijekom 1984. godine upućuje se i prvi službeni zahtjev Zavodu za urbanizam i izgradnju grada Rijeke u kojem se traži dodjela lokacije za džamiju jer su potrebe vjernika veće nego što to udovoljavaju postojeći prostori. Prosinca 1986. godine, Komisija za vjerska pitanja obavještava Islamsku zajednicu da bi se trebalo riješiti pitanje lokacije za džamiju. Međutim, tek 1989. godine tadašnje vlasti grada Rijeke Islamskoj zajednici Rijeka nude 12 alternativnih lokacija za gradnju džamije. Iste godine, Odbor islamske zajednice u Rijeci je od ponuđenih 12 lokacija izabrao lokaciju od 4.000 kvadratnih metara na (Podmurvice) Rujevici nakon čega je raspisan i natječaj za izradu arhitektonsko-urbanističkog rješenja za Islamski centar u Rijeci s džamijom. Na natječaju je bilo 14 radova za izradu idejnog rješenja budućeg Islamskog centra. U mjesecu lipnju 1991. godine, devet članova žirija prihvatilo je idejno rješenje ARCH dr. Ahmeda Hadrovića iz Sarajeva. Godine 1991. Skupština općine Rijeka je prihvatila idejno rješenje dr. Hadrovića, te izdala uvjete uređenja prostora za gradnju Islamskog centra. U mjesecu ožujku 1992. godine, pristupilo se i potpisivanju Predugovora o otkupu i pripremi zemljišta za izgradnju Islamskog centra u Rijeci. Osnivanjem Mešihata islamske zajednice za Hrvatsku i [[Slovenija|Sloveniju]], pripadnici Islamske zajednice u Rijeci 1992. godine potpisuju prvi Predugovor o kupnji zemljišta. U tom periodu, izbija [[Domovinski rat]] u Hrvatskoj i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], pa riječki muslimani prihvataju veliki broj izbjeglica, izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Čelnici Islamske zajednice u Rijeci, analizirajući stanje stvari i svjesni činjenice da ne mogu raditi na više strana a na umu im je lokacijska dozvola za džamiju koja ima svoj rok valjanosti, odlučuju se da je važnija pomoć u zbrinjavanju prognanih i izbjeglih, te obrana Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a pripreme oko izgradnje džamije stavljaju privremeno u stanje mirovanja. Iako pritisnuti mnogim nevoljama, aktivisti Islamske zajednice ne posustaju u svome radu iako lokacijska dozvola za gradnju džamije isteče 1994. godine, gdje Islamska zajednica krajem iste godine od grada Rijeke traži produženje roka Lokacijske dozvole i početka gradnje budućeg Islamskog centra u Rijeci, a koji zbog ratnih okolnosti nije bilo moguće realizirati. Nažalost odgovor od Gradski vlasti je bio negativan. Naredne 1995. godine, riječki muslimani uvidjevši problem oko skučenog prostora kupuju još dva stana za potrebe Islamske zajednice, jedan u Rijeci a jedan u [[Crikvenica|Crikvenici]]. Tijekom 1997. godine pojavljuje se problem gdje sada Izvršni odbor Medžlisa islamske zajednice u Rijeci saznaje da je grad izvršio prenamjenu postojećeg zemljišta, te sada nudi dvije nove alternativne lokacije na Pehlinu i Grbcima. Ubrzo nakon toga 1998. godine od grada Rijeke pristiže dopis u kojem sada precizira mjesto i konture parcele Islamskog centra u Rijeci na lokaciji Hostov breg. Godine 2000. Islamska zajednica pregovara s gradom Rijekom te potpisuje Predugovor o kupovini zemljišta kojeg isplaćuje više od 80%. Raspisuje se Natječaj za novo idejno rješenje Islamskog centra u Rijeci. Po odabiru prvonagrađenog rješenja autora, Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj zapaža mnoge nepravilnosti. U međuvremenu, organizira se okrugli stol po tom pitanju u kome se konstatira da su riječki muslimani, što u svom zanosu, neiskustvu i iskrenosti prema struci, prevareni, jer se radilo o plagijatu robne kuće u Amsterdamu koji je uz samo male preinake predstavljen kao idejno rješenje Islamskog centra u Rijeci. Travnja 2001. godine Islamska zajednica u Rijeci raspisuje novi konkurs za novo idejno rješenje Islamskog centra u Rijeci. Tijekom 2002. godine vršena je procedura oko izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana a konačni prijedlog GUP-a dat je na javnu raspravu gdje je za Islamsku zajednicu otvoren problem, jer je tijekom javne rasprave grad Rijeka zaprimio mnogobrojne primjedbe građana (peticija protiv lokacije gradnje Islamskog centra na pomenutoj lokaciji) na predloženu lokaciju za izgradnju Islamskog centra. Na temelju rezultata i dodatnog javnog uvida u prijedlog GUP-a a uvažavajući mnogobrojne primjedbe građana, u svibnju 2006. godine grad Rijeka nudi ponovo novu lokaciju za Islamski centar. U međuvremenu 2003. godine Islamska zajednica u Rijeci prihvata novo idejno rješenje Islamskog centra poznatog akademskog kipara, akademika [[Dušan Džamonja|Dušana Džamonje]]. Krajem 2006. godine, Islamska zajednica u Rijeci od grada Rijeke dobiva Pismo namjere iz kojega je vidljivo da je: izvršena analiza alternativne lokacije na temelju elaborata, "analiza prostornih parametara", pozicija nove lokacije sada je nešto južnije od prethodne koja je uvedena u GUP pod brojem D9-32, područje Rujevica, poznatije kao Mario Gennari. U međuvremenu grad je prihvatio zamjenu zemljišta postojeće lokacije za prethodnu, iste veličine pod istim uvjetima gdje je Grad Rijeka na temelju priloženih računa Islamske zajednice nastalih na prethodnim ulaganjima na prethodnoj lokaciji Islamskog centra iste u potpunosti i priznaje. U studenom 2007. godine, županijskom uredu za urbanizam dostavljena je kompletna dokumentacija za Lokacijsku dozvolu Islamskog centra na Rujevici. [[Medžlis]] islamske zajednice Rijeka je u ožujku 2008. godine po prvi put od početka same ideje pristupio je zemljištu lokacije Islamskog centra u Rijeci s ciljem pripremnih radnji za izgradnju Centra. Medžlis islamske zajednice Rijeka 2008. godine je sklopio Ugovor s gradom Rijekom o kupnji preostalog dijela zemljišta, te odmah isplatio 60% od ukupne sume novca za zemljište, te sada u svom vlasništvu za potrebe Islamskog centra posjeduje 10.812 četvornih metara zemljišta. Dana 03. listopada 2009. godine je položen kamen temeljac za izgradnju Islamskog centra u Rijeci. Na svečanosti polaganja kamena temeljca za Islamski centar u Rijeci je, između ostalog, bio i predsjednik Hrvatske [[Stjepan Mesić]]. Izgradnja Centra je najvećim dijelom financirana novcem [[katar]]skog emira. Godine 2013. svečano je otvoren Islamski centar u Rijeci.<ref>{{cite web |url=http://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/historijat-izgradnje-islamskog-centra-rijeka/ |title=Historijat izgradnje Islamskog centra Rijeka |publisher=medzlis-rijeka.org |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2020-11-14 |archive-date=16. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116055740/http://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/historijat-izgradnje-islamskog-centra-rijeka/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.medzlis-rijeka.org/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201125044933/http://www.medzlis-rijeka.org/ |date=25. studenoga 2020. }} Medžlis Islamske zajednice u Rijeci [[Kategorija:Džamije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Rijeci]] oz81ufe3w1b3c5jm2crkvy056zm2m4x Suradnik:Argo Navis/todo 2 692253 7430935 7430687 2026-04-16T13:44:30Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Aniš]] 7430935 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260311102503" class="popis-zadataka">[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li> <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121134" class="popis-zadataka">[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260326144415" class="popis-zadataka">[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni</li> <li id="20260328125929" class="popis-zadataka">[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) </li> <li id="20260328131020" class="popis-zadataka">[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) </li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260309234007%7C5215151&limit=500 Nove str. od 10.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) Provjeri module lokacijskih karata od Gvajana</li> === Kategorizacija - promet === <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li Uslužne djelatnosti po državama}}id="20231005025134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> === Kategorizacija - povijest === ==== Kategorizacija - vladari ==== <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Kategorizacija - religija === === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> === Izdvoji u podkategorije === <li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li> <li id="20250206135400" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) => zabava</li> <li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li> <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Karbinci]]</li> <li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === WP:BR === <li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li> <li id="20251111141937" class="popis-zadataka">[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm</li> === WLH dsm === <li id="20251121145108" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)</li> <li id="20251121145109" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Ambon]] (42)</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li> <li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li> <li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Spoji u 1 == <li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li> <li id="20250406140227" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tiskani mediji na hrvatskom jeziku u Njemačkoj]] 16:02, 6. travnja 2025. (CEST) ultra kratki članci, spojiti prema [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_poveznice?target=http%3A%2F%2F161.53.245.120%2FWebCGI.exe%3FTip%3DListic%26Jbmg%3D016307%26Baza%3D1 izvoru]</li> == NPOV == === Provjeriti NPOV === <li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Prekratko i/ili brisati == <li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li> <li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li> === Suradnici s kratki člancima === <li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisano 2004., vidi [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca popis]</li> <li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]</li> <li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]</li> <li id="20251128073814" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su</li> == Loši i strojni prijevodi == <li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86</li> <li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]</li> <li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li> <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> == Sređivanje administrativnih podjela država == <li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> <li id="20251110100532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Slavonski Brod, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20260328144250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Metkoviću]]</li> <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushipn map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)</li> <li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)</li> <li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra slika}} (9)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (14)</li> <li id="20231124094723" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (21)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (36)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (102)</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (106)</li> <li id="20231124094726" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (148)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (370)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (677)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1105)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1392)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pokolji]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li> <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250928094741" class="popis-zadataka">[[Mučenje]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 39</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 31</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.</li> <li id="20250210134416" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misterije]] 21</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 21</li> <li id="20250214113742" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 22-2</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20250604062310" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 13</li> <li id="20250220125925" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 10 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20250913003002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mitologija po narodu]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100327" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zlostavljanje životinja]] (5)</li> <li id="20260403134311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Martinički športaši]] (2)</li> <li id="20260414121954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crnogorski vladike]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100332" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100333" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100335" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (333)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> <li id="20210908102148" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (176) - neki su ugasli, razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli... [[:Kategorija:Vulkanologija]] - podkategorije se preklapaju</li> <li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Umjetničke nagrade]] (22) po državama, i pod kritika u državama</li> === Brodovi === <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (438)</li> <li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}</li> <li id="20251202151401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama</li> == Nerazvrstano == <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> <li id="20260415174029" class="popis-zadataka">[[Otuča]] 19:40, 15. travnja 2026. (CEST) vidi commons</li> <li id="20260416065552" class="popis-zadataka">[[Zeleno jezero]] 08:55, 16. travnja 2026. (CEST) commons - slike su neke iz Like</li> <li id="20260416134430" class="popis-zadataka">[[Aniš]] 15:44, 16. travnja 2026. (CEST) </li> b6kgtcjgzootu5l09r43jkyb6t7ftjl 7430936 7430935 2026-04-16T13:45:29Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Rijeke_bez_modula_za_tok]] 7430936 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260311102503" class="popis-zadataka">[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li> <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121134" class="popis-zadataka">[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260326144415" class="popis-zadataka">[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni</li> <li id="20260328125929" class="popis-zadataka">[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) </li> <li id="20260328131020" class="popis-zadataka">[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) </li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260309234007%7C5215151&limit=500 Nove str. od 10.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) Provjeri module lokacijskih karata od Gvajana</li> === Kategorizacija - promet === <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li Uslužne djelatnosti po državama}}id="20231005025134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> === Kategorizacija - povijest === ==== Kategorizacija - vladari ==== <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Kategorizacija - religija === === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> === Izdvoji u podkategorije === <li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li> <li id="20250206135400" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) => zabava</li> <li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li> <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Karbinci]]</li> <li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === WP:BR === <li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li> <li id="20251111141937" class="popis-zadataka">[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm</li> === WLH dsm === <li id="20251121145108" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)</li> <li id="20251121145109" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Ambon]] (42)</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li> <li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li> <li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Spoji u 1 == <li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li> <li id="20250406140227" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tiskani mediji na hrvatskom jeziku u Njemačkoj]] 16:02, 6. travnja 2025. (CEST) ultra kratki članci, spojiti prema [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_poveznice?target=http%3A%2F%2F161.53.245.120%2FWebCGI.exe%3FTip%3DListic%26Jbmg%3D016307%26Baza%3D1 izvoru]</li> == NPOV == === Provjeriti NPOV === <li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Prekratko i/ili brisati == <li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li> <li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li> === Suradnici s kratki člancima === <li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisano 2004., vidi [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca popis]</li> <li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]</li> <li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]</li> <li id="20251128073814" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su</li> == Loši i strojni prijevodi == <li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86</li> <li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]</li> <li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li> <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> == Sređivanje administrativnih podjela država == <li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> <li id="20251110100532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Slavonski Brod, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20260328144250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Metkoviću]]</li> <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushipn map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)</li> <li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)</li> <li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra slika}} (9)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (14)</li> <li id="20231124094723" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (21)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (36)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (102)</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (106)</li> <li id="20231124094726" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (148)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (370)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (677)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1105)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1392)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pokolji]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li> <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250928094741" class="popis-zadataka">[[Mučenje]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 39</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 31</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.</li> <li id="20250210134416" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misterije]] 21</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 21</li> <li id="20250214113742" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 22-2</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20250604062310" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 13</li> <li id="20250220125925" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 10 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20250913003002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mitologija po narodu]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100327" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zlostavljanje životinja]] (5)</li> <li id="20260403134311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Martinički športaši]] (2)</li> <li id="20260414121954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crnogorski vladike]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100332" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100333" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100335" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (333)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> <li id="20210908102148" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (176) - neki su ugasli, razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli... [[:Kategorija:Vulkanologija]] - podkategorije se preklapaju</li> <li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Umjetničke nagrade]] (22) po državama, i pod kritika u državama</li> === Brodovi === <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (438)</li> <li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}</li> <li id="20251202151401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama</li> == Nerazvrstano == <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> <li id="20260415174029" class="popis-zadataka">[[Otuča]] 19:40, 15. travnja 2026. (CEST) vidi commons</li> <li id="20260416065552" class="popis-zadataka">[[Zeleno jezero]] 08:55, 16. travnja 2026. (CEST) commons - slike su neke iz Like</li> <li id="20260416134430" class="popis-zadataka">[[Aniš]] 15:44, 16. travnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260416134529" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rijeke bez modula za tok]] 15:45, 16. travnja 2026. (CEST) </li> fn9pxh8fvvfbk798x2jmdsaeevdn0v5 7431131 7430936 2026-04-16T21:27:42Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Rijeke bez modula za tok]] 7431131 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260311102503" class="popis-zadataka">[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li> <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121134" class="popis-zadataka">[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260326144415" class="popis-zadataka">[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni</li> <li id="20260328125929" class="popis-zadataka">[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) </li> <li id="20260328131020" class="popis-zadataka">[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) </li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260309234007%7C5215151&limit=500 Nove str. od 10.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) Provjeri module lokacijskih karata od Gvajana</li> === Kategorizacija - promet === <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li Uslužne djelatnosti po državama}}id="20231005025134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> === Kategorizacija - povijest === ==== Kategorizacija - vladari ==== <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Kategorizacija - religija === === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> === Izdvoji u podkategorije === <li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li> <li id="20250206135400" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) => zabava</li> <li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li> <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Karbinci]]</li> <li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === WP:BR === <li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li> <li id="20251111141937" class="popis-zadataka">[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm</li> === WLH dsm === <li id="20251121145108" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)</li> <li id="20251121145109" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Ambon]] (42)</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li> <li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li> <li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Spoji u 1 == <li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li> <li id="20250406140227" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tiskani mediji na hrvatskom jeziku u Njemačkoj]] 16:02, 6. travnja 2025. (CEST) ultra kratki članci, spojiti prema [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_poveznice?target=http%3A%2F%2F161.53.245.120%2FWebCGI.exe%3FTip%3DListic%26Jbmg%3D016307%26Baza%3D1 izvoru]</li> == NPOV == === Provjeriti NPOV === <li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Prekratko i/ili brisati == <li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li> <li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li> === Suradnici s kratki člancima === <li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisano 2004., vidi [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca popis]</li> <li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]</li> <li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]</li> <li id="20251128073814" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su</li> == Loši i strojni prijevodi == <li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86</li> <li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]</li> <li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li> <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> == Sređivanje administrativnih podjela država == <li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> <li id="20251110100532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Slavonski Brod, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20260328144250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Metkoviću]]</li> <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushipn map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)</li> <li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)</li> <li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra slika}} (9)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (14)</li> <li id="20231124094723" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (21)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (36)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (102)</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (106)</li> <li id="20231124094726" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (148)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (370)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (677)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1105)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1392)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pokolji]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li> <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250928094741" class="popis-zadataka">[[Mučenje]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 39</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 31</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.</li> <li id="20250210134416" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misterije]] 21</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 21</li> <li id="20250214113742" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 22-2</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20250604062310" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 13</li> <li id="20250220125925" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 10 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20250913003002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mitologija po narodu]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100327" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zlostavljanje životinja]] (5)</li> <li id="20260403134311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Martinički športaši]] (2)</li> <li id="20260414121954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crnogorski vladike]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100332" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100333" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100335" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (333)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> <li id="20210908102148" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (176) - neki su ugasli, razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli... [[:Kategorija:Vulkanologija]] - podkategorije se preklapaju</li> <li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Umjetničke nagrade]] (22) po državama, i pod kritika u državama</li> === Brodovi === <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (438)</li> <li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}</li> <li id="20251202151401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama</li> == Nerazvrstano == <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> <li id="20260415174029" class="popis-zadataka">[[Otuča]] 19:40, 15. travnja 2026. (CEST) vidi commons</li> <li id="20260416065552" class="popis-zadataka">[[Zeleno jezero]] 08:55, 16. travnja 2026. (CEST) commons - slike su neke iz Like</li> <li id="20260416134430" class="popis-zadataka">[[Aniš]] 15:44, 16. travnja 2026. (CEST) </li> b6kgtcjgzootu5l09r43jkyb6t7ftjl 7431164 7431131 2026-04-16T22:22:02Z Argo Navis 852 /* Nerazvrstano */ 7431164 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260311102503" class="popis-zadataka">[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li> <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121134" class="popis-zadataka">[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260326144415" class="popis-zadataka">[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni</li> <li id="20260328125929" class="popis-zadataka">[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) </li> <li id="20260328131020" class="popis-zadataka">[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) </li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260309234007%7C5215151&limit=500 Nove str. od 10.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) Provjeri module lokacijskih karata od Gvajana</li> === Kategorizacija - promet === <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li Uslužne djelatnosti po državama}}id="20231005025134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> === Kategorizacija - povijest === ==== Kategorizacija - vladari ==== <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Kategorizacija - religija === === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> === Izdvoji u podkategorije === <li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li> <li id="20250206135400" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) => zabava</li> <li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li> <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Karbinci]]</li> <li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === WP:BR === <li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li> <li id="20251111141937" class="popis-zadataka">[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm</li> === WLH dsm === <li id="20251121145108" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)</li> <li id="20251121145109" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Ambon]] (42)</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li> <li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li> <li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Spoji u 1 == <li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li> <li id="20250406140227" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tiskani mediji na hrvatskom jeziku u Njemačkoj]] 16:02, 6. travnja 2025. (CEST) ultra kratki članci, spojiti prema [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_poveznice?target=http%3A%2F%2F161.53.245.120%2FWebCGI.exe%3FTip%3DListic%26Jbmg%3D016307%26Baza%3D1 izvoru]</li> == NPOV == === Provjeriti NPOV === <li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Prekratko i/ili brisati == <li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li> <li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li> === Suradnici s kratki člancima === <li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisano 2004., vidi [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca popis]</li> <li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]</li> <li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]</li> <li id="20251128073814" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su</li> == Loši i strojni prijevodi == <li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86</li> <li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]</li> <li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li> <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> == Sređivanje administrativnih podjela država == <li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> <li id="20251110100532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Slavonski Brod, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20260328144250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Metkoviću]]</li> <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushipn map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)</li> <li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)</li> <li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra slika}} (9)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (14)</li> <li id="20231124094723" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (21)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (36)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (102)</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (106)</li> <li id="20231124094726" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (148)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (370)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (677)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1105)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1392)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pokolji]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li> <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250928094741" class="popis-zadataka">[[Mučenje]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 39</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 31</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.</li> <li id="20250210134416" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misterije]] 21</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 21</li> <li id="20250214113742" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 22-2</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20250604062310" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 13</li> <li id="20250220125925" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 10 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20250913003002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mitologija po narodu]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100327" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zlostavljanje životinja]] (5)</li> <li id="20260403134311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Martinički športaši]] (2)</li> <li id="20260414121954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crnogorski vladike]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100332" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100333" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100335" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (333)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> <li id="20210908102148" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (176) - neki su ugasli, razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli... [[:Kategorija:Vulkanologija]] - podkategorije se preklapaju</li> <li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Umjetničke nagrade]] (22) po državama, i pod kritika u državama</li> === Brodovi === <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (438)</li> <li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}</li> <li id="20251202151401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama</li> == Nerazvrstano == <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> 5535yicvetzmwbi986cowz07k4kagqn 7431281 7431164 2026-04-17T06:47:15Z Argo Navis 852 /* Kategorizacija predložaka po državama */ 7431281 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260311102503" class="popis-zadataka">[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li> <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121134" class="popis-zadataka">[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260326144415" class="popis-zadataka">[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni</li> <li id="20260328125929" class="popis-zadataka">[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) </li> <li id="20260328131020" class="popis-zadataka">[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) </li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260309234007%7C5215151&limit=500 Nove str. od 10.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]</li> === Kategorizacija - promet === <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li Uslužne djelatnosti po državama}}id="20231005025134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> === Kategorizacija - povijest === ==== Kategorizacija - vladari ==== <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Kategorizacija - religija === === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> === Izdvoji u podkategorije === <li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li> <li id="20250206135400" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) => zabava</li> <li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li> <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Karbinci]]</li> <li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === WP:BR === <li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li> <li id="20251111141937" class="popis-zadataka">[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm</li> === WLH dsm === <li id="20251121145108" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)</li> <li id="20251121145109" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Ambon]] (42)</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li> <li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li> <li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Spoji u 1 == <li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li> <li id="20250406140227" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tiskani mediji na hrvatskom jeziku u Njemačkoj]] 16:02, 6. travnja 2025. (CEST) ultra kratki članci, spojiti prema [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_poveznice?target=http%3A%2F%2F161.53.245.120%2FWebCGI.exe%3FTip%3DListic%26Jbmg%3D016307%26Baza%3D1 izvoru]</li> == NPOV == === Provjeriti NPOV === <li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Prekratko i/ili brisati == <li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li> <li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li> === Suradnici s kratki člancima === <li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisano 2004., vidi [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca popis]</li> <li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]</li> <li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]</li> <li id="20251128073814" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su</li> == Loši i strojni prijevodi == <li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86</li> <li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]</li> <li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li> <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> == Sređivanje administrativnih podjela država == <li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> <li id="20251110100532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Slavonski Brod, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20260328144250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Metkoviću]]</li> <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushipn map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)</li> <li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)</li> <li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra slika}} (9)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (14)</li> <li id="20231124094723" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (21)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (36)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (102)</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (106)</li> <li id="20231124094726" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (148)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (370)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (677)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1105)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1392)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pokolji]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li> <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250928094741" class="popis-zadataka">[[Mučenje]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 39</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 31</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.</li> <li id="20250210134416" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misterije]] 21</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 21</li> <li id="20250214113742" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 22-2</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20250604062310" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 13</li> <li id="20250220125925" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 10 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20250913003002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mitologija po narodu]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100327" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zlostavljanje životinja]] (5)</li> <li id="20260403134311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Martinički športaši]] (2)</li> <li id="20260414121954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crnogorski vladike]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100332" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100333" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100335" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (333)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> <li id="20210908102148" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (176) - neki su ugasli, razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli... [[:Kategorija:Vulkanologija]] - podkategorije se preklapaju</li> <li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Umjetničke nagrade]] (22) po državama, i pod kritika u državama</li> === Brodovi === <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (438)</li> <li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}</li> <li id="20251202151401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama</li> == Nerazvrstano == <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> bf2scyzl5av6l8gm29cdhpxku5izdx0 7431289 7431281 2026-04-17T06:53:53Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Tiskani mediji na hrvatskom jeziku u Njemačkoj]] 7431289 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260311102503" class="popis-zadataka">[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li> <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121134" class="popis-zadataka">[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260326144415" class="popis-zadataka">[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni</li> <li id="20260328125929" class="popis-zadataka">[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) </li> <li id="20260328131020" class="popis-zadataka">[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) </li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260309234007%7C5215151&limit=500 Nove str. od 10.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]</li> === Kategorizacija - promet === <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li Uslužne djelatnosti po državama}}id="20231005025134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> === Kategorizacija - povijest === ==== Kategorizacija - vladari ==== <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Kategorizacija - religija === === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> === Izdvoji u podkategorije === <li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li> <li id="20250206135400" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) => zabava</li> <li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li> <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Karbinci]]</li> <li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === WP:BR === <li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li> <li id="20251111141937" class="popis-zadataka">[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm</li> === WLH dsm === <li id="20251121145108" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)</li> <li id="20251121145109" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Ambon]] (42)</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li> <li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li> <li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Spoji u 1 == <li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li> == NPOV == === Provjeriti NPOV === <li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Prekratko i/ili brisati == <li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li> <li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li> === Suradnici s kratki člancima === <li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisano 2004., vidi [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca popis]</li> <li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]</li> <li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]</li> <li id="20251128073814" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su</li> == Loši i strojni prijevodi == <li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86</li> <li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]</li> <li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li> <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> == Sređivanje administrativnih podjela država == <li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> <li id="20251110100532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Slavonski Brod, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20260328144250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Metkoviću]]</li> <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushipn map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)</li> <li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)</li> <li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra slika}} (9)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (14)</li> <li id="20231124094723" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (21)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (36)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (102)</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (106)</li> <li id="20231124094726" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (148)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (370)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (677)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1105)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1392)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pokolji]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li> <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250928094741" class="popis-zadataka">[[Mučenje]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 39</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 31</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.</li> <li id="20250210134416" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misterije]] 21</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 21</li> <li id="20250214113742" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 22-2</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20250604062310" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 13</li> <li id="20250220125925" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 10 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20250913003002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mitologija po narodu]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100327" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zlostavljanje životinja]] (5)</li> <li id="20260403134311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Martinički športaši]] (2)</li> <li id="20260414121954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crnogorski vladike]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100332" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100333" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100335" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (333)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> <li id="20210908102148" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (176) - neki su ugasli, razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli... [[:Kategorija:Vulkanologija]] - podkategorije se preklapaju</li> <li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Umjetničke nagrade]] (22) po državama, i pod kritika u državama</li> === Brodovi === <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (438)</li> <li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}</li> <li id="20251202151401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama</li> == Nerazvrstano == <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> e3xdeybuqgdyq2gdz544ud9bp4eh1w6 7431294 7431289 2026-04-17T06:58:39Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Arhiepiskop pećki]] 7431294 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260311102503" class="popis-zadataka">[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li> <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121134" class="popis-zadataka">[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260326144415" class="popis-zadataka">[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni</li> <li id="20260328125929" class="popis-zadataka">[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) </li> <li id="20260328131020" class="popis-zadataka">[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) </li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260309234007%7C5215151&limit=500 Nove str. od 10.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]</li> === Kategorizacija - promet === <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li Uslužne djelatnosti po državama}}id="20231005025134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> === Kategorizacija - povijest === ==== Kategorizacija - vladari ==== <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Kategorizacija - religija === === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> === Izdvoji u podkategorije === <li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li> <li id="20250206135400" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) => zabava</li> <li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li> <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Karbinci]]</li> <li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === WP:BR === <li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li> <li id="20251111141937" class="popis-zadataka">[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm</li> === WLH dsm === <li id="20251121145108" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)</li> <li id="20251121145109" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Ambon]] (42)</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li> <li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li> <li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Spoji u 1 == <li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li> == NPOV == === Provjeriti NPOV === <li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Prekratko i/ili brisati == <li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li> === Suradnici s kratki člancima === <li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisano 2004., vidi [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca popis]</li> <li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]</li> <li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]</li> <li id="20251128073814" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su</li> == Loši i strojni prijevodi == <li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86</li> <li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]</li> <li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li> <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> == Sređivanje administrativnih podjela država == <li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> <li id="20251110100532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Slavonski Brod, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20260328144250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Metkoviću]]</li> <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushipn map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)</li> <li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)</li> <li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra slika}} (9)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (14)</li> <li id="20231124094723" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (21)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (36)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (102)</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (106)</li> <li id="20231124094726" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (148)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (370)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (677)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1105)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1392)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pokolji]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li> <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250928094741" class="popis-zadataka">[[Mučenje]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 39</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 31</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.</li> <li id="20250210134416" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misterije]] 21</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 21</li> <li id="20250214113742" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 22-2</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20250604062310" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 13</li> <li id="20250220125925" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 10 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20250913003002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mitologija po narodu]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100327" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zlostavljanje životinja]] (5)</li> <li id="20260403134311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Martinički športaši]] (2)</li> <li id="20260414121954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crnogorski vladike]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100332" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100333" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100335" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (333)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> <li id="20210908102148" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (176) - neki su ugasli, razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli... [[:Kategorija:Vulkanologija]] - podkategorije se preklapaju</li> <li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Umjetničke nagrade]] (22) po državama, i pod kritika u državama</li> === Brodovi === <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (438)</li> <li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}</li> <li id="20251202151401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama</li> == Nerazvrstano == <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> 4irogd65f3oxx1zs5cm7thc9473v0rt 7431313 7431294 2026-04-17T07:21:25Z Argo Navis 852 7431313 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260311102503" class="popis-zadataka">[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li> <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121134" class="popis-zadataka">[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260326144415" class="popis-zadataka">[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni</li> <li id="20260328125929" class="popis-zadataka">[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) </li> <li id="20260328131020" class="popis-zadataka">[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) </li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260309234007%7C5215151&limit=500 Nove str. od 10.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]</li> === Kategorizacija - promet === <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li Uslužne djelatnosti po državama}}id="20231005025134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> === Kategorizacija - povijest === ==== Kategorizacija - vladari ==== <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Kategorizacija - religija === === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> === Izdvoji u podkategorije === <li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li> <li id="20250206135400" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) => zabava</li> <li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li> <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Karbinci]]</li> <li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === WP:BR === <li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li> <li id="20251111141937" class="popis-zadataka">[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm</li> === WLH dsm === <li id="20251121145108" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)</li> <li id="20251121145109" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Ambon]] (42)</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li> <li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li> <li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Spoji u 1 == <li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li> == NPOV == === Provjeriti NPOV === <li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Prekratko i/ili brisati == <li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li> === Suradnici s kratki člancima === <li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisano 2004., vidi [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca popis]</li> <li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]</li> <li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]</li> <li id="20251128073814" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su</li> == Loši i strojni prijevodi == <li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86</li> <li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]</li> <li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li> <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> == Sređivanje administrativnih podjela država == <li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> <li id="20251110100532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Slavonski Brod, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20260328144250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Metkoviću]]</li> <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> <li id="20260328144946" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Makarskoj]]</li> <li id="20260328144947" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Čiovo]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushipn map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)</li> <li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)</li> <li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra slika}} (8)</li> <li id="20231124094723" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (21)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (36)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (101)</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (106)</li> <li id="20231124094726" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (147)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (368)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (668)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1195)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1392)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pokolji]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li> <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250928094741" class="popis-zadataka">[[Mučenje]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 39</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 31</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.</li> <li id="20250210134416" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misterije]] 21</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 21</li> <li id="20250214113742" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 22-2</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20250604062310" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 13</li> <li id="20250220125925" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 10 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20250913003002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mitologija po narodu]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100327" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zlostavljanje životinja]] (5)</li> <li id="20260403134311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Martinički športaši]] (2)</li> <li id="20260414121954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crnogorski vladike]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100332" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100333" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100335" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (333)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> <li id="20210908102148" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (176) - neki su ugasli, razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli... [[:Kategorija:Vulkanologija]] - podkategorije se preklapaju</li> <li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Umjetničke nagrade]] (22) po državama, i pod kritika u državama</li> === Brodovi === <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (438)</li> <li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}</li> <li id="20251202151401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama</li> == Nerazvrstano == <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> h3treu78z5fsi8x1igxi430chpd12x7 7431380 7431313 2026-04-17T09:47:21Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Kritika]] 7431380 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260311102503" class="popis-zadataka">[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li> <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121134" class="popis-zadataka">[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260326144415" class="popis-zadataka">[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni</li> <li id="20260328125929" class="popis-zadataka">[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) </li> <li id="20260328131020" class="popis-zadataka">[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) </li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260309234007%7C5215151&limit=500 Nove str. od 10.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]</li> === Kategorizacija - promet === <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li Uslužne djelatnosti po državama}}id="20231005025134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> === Kategorizacija - povijest === ==== Kategorizacija - vladari ==== <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Kategorizacija - religija === === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> === Izdvoji u podkategorije === <li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li> <li id="20250206135400" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) => zabava</li> <li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li> <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Karbinci]]</li> <li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === WP:BR === <li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li> <li id="20251111141937" class="popis-zadataka">[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm</li> === WLH dsm === <li id="20251121145108" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)</li> <li id="20251121145109" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Ambon]] (42)</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li> <li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li> <li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Spoji u 1 == <li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li> == NPOV == === Provjeriti NPOV === <li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Prekratko i/ili brisati == <li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li> === Suradnici s kratki člancima === <li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisano 2004., vidi [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca popis]</li> <li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]</li> <li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]</li> <li id="20251128073814" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su</li> == Loši i strojni prijevodi == <li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86</li> <li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]</li> <li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li> <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> == Sređivanje administrativnih podjela država == <li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> <li id="20251110100532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Slavonski Brod, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20260328144250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Metkoviću]]</li> <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> <li id="20260328144946" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Makarskoj]]</li> <li id="20260328144947" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Čiovo]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushipn map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)</li> <li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)</li> <li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra slika}} (8)</li> <li id="20231124094723" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (21)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (36)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (101)</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (106)</li> <li id="20231124094726" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (147)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (368)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (668)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1195)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1392)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pokolji]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li> <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250928094741" class="popis-zadataka">[[Mučenje]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 39</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 31</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.</li> <li id="20250210134416" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misterije]] 21</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 21</li> <li id="20250214113742" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 22-2</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20250604062310" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 13</li> <li id="20250220125925" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 10 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20250913003002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mitologija po narodu]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100327" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zlostavljanje životinja]] (5)</li> <li id="20260403134311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Martinički športaši]] (2)</li> <li id="20260414121954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crnogorski vladike]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100332" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100333" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100335" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (333)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> <li id="20210908102148" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (176) - neki su ugasli, razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli... [[:Kategorija:Vulkanologija]] - podkategorije se preklapaju</li> <li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Umjetničke nagrade]] (22) po državama, i pod kritika u državama</li> === Brodovi === <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (438)</li> <li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}</li> <li id="20251202151401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama</li> == Nerazvrstano == <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> <li id="20260417094721" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kritika]] 11:47, 17. travnja 2026. (CEST) </li> 8gwe56ngbbltan18jj8xa5n0wwx6i9u Kategorija:Slovensko kazalište 14 692492 7431386 5869029 2026-04-17T09:49:41Z Argo Navis 852 7431386 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Slovenska scenska umjetnost|Kazalište]] [[Kategorija:Kazalište po državama]] 2h7ynrq6mlyvr6s8gs6stpkhv3pse5f Berava 0 692561 7430922 7388678 2026-04-16T13:07:35Z Argo Navis 852 7430922 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Berava | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = HRV | naselja = | duljina = 32 | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = nije plovna | smrznuta = | brane = | izvor = kod [[Babina Greda|Babine Grede]] | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = 82 | ušće = kod [[Cerna|Cerne]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|45.116548|18.679392|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Crnomorski | ulijeva se u = | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Vukovarsko-srijemska županija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Berava''' je [[hrvatska]] rijeka u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. Pritok je [[Bosut]]a i prvi izvor njegove tekuće vode do spajanja s [[Biđ]]em. Nastaje u [[Babina Greda|Babinoj Gredi]] sutokom dvaju potoka, Beravice i Sacnice. Duga je 32 km. Rijeka Berava prolazi kroz [[Babina Greda|Babinu Gredu]] i [[Gradište]]. {{Mrva-rij}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoci Bosuta]] 5rmwlpe569f0p7fcf43gw5s8xjq0p9l Njivice (jezero) 0 693580 7431278 7032758 2026-04-17T06:34:36Z Argo Navis 852 7431278 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezero | ime = Njivice | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Jezero Njivice.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|45.16942|14.56195|format=dms|display=it}} | lokacija = [[Primorsko-goranska županija]] | dz = HRV | obalni_gradovi = | duljina = | najmanja širina = | prosječna širina = | najveća širina = | najmanja dubina = | prosječna dubina = | najveća dubina = 9,9 | obalna crta = | obalna crta ref = | površina = 0,35 | zapremina = | zapremina_ref = | površina porječja = | površina_porječja_ref= | visina = -7 | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura= | smrznuto = | vrijeme retencije = | pritok = | ulijeva = | slijev = | otoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Hrvatska Krk | mark = <!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je bolje zaokružiti nego označiti točkom--> | marksize = <!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --> | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Njivice''' je prirodno<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=http://www.visit-omisalj-njivice.hr/54-jezero.aspx |title=54. Jezero |work=www.visit-omisalj-njivice.hr |accessdate=2021-01-22 |archive-date=29. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210129003555/http://www.visit-omisalj-njivice.hr/54-jezero.aspx |url-status=dead }}</ref> [[jezero]] i [[kriptodepresija]] na otoku [[Krk]]u. Nalazi se u blizini primorskog naselja [[Njivice]] u općini [[Omišalj]], po kojem je dobilo ime. Površina iznosi 35 hektara, dubina jezera je 7,9 do 9,9 m.<ref name=":0" /> U jezeru živi mnoga vrsta riba, kao što su [[šaran]], [[štuka]], [[linjak]], [[gambuzija]], [[amur (riba)|amur]] i [[tolstolobik]].<ref name=":0" /> Ribolov u jezeru je zabranjen.<ref name=":0" /> == Izvori == {{izvori}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Jezera u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Krk]] l3okjk1u9yfvhm9kkse829d8axh1zwf Katedrala u Rochesteru 0 696704 7431307 7420076 2026-04-17T07:13:36Z Argo Navis 852 7431307 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Katedrala u Rochesteru | izvorno ime = | drugo ime = | slika = 2006SweepsCath1crop.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Katedralna crkva Krista i Blažene Djevice Marije | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = Samostan sv. Andrije ([[604.]] – [[1542.]]) | lokacija = [[Rochester (Kent)|Rochester]] | dz = UK,*ENG | koordinate = {{Coord|51.388962|N|0.503293|E|region:VB|display=inline,title|format=dms}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Engleska | pushpin_label = | arhitekt = biskup [[Gundulf od Rochestera|Gundulf]] | godine izgradnje = [[604.]] | godina završetka = [[1079.]] – [[1238.]] | renoviran = | srušen = | religija = [[Engleska crkva|anglikanska]] | patron = [[Sveti Andrija|sv. Andrija]] | fasada = | arhitektonski stil= [[Normanska arhitektura|normanski]] i [[Engleska gotička arhitektura|gotički]] | materijal = kamen i drvo | dimenzije = | zaštita = }} '''Katedrala u Rochesteru''',<ref name="A1">{{cite web |url=https://www.rochestercathedral.org/ |title=Rochester katedrala |work=rochestercathedral.org/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Rochester katedrala}}</ref> službeno [[Katedrala|katedralna crkva]] [[Isus|Krista]] i [[Marija (majka Isusova)|Blažene Djevice Marije]], [[biskup]]ska je [[crkva]] [[Engleska crkva|anglikanske]] [[Rochesterska biskupija|biskupije Rochester]] u [[Rochester (Kent)|Rochesteru]], [[grofovija]] [[Kent (grofovija)|Kent]]. Osnovana je [[604.]] godine i druga je najstarija katedrala u [[Engleska|Engleskoj]] nakon [[Katedrala u Canterburyju|katedrale u Canterburyju]]. Današnje velebno zdanje je, unatoč kasnijim preinakama, uglavnom zadržalo obilježja [[Normanska arhitektura|normanske arhitekture]].<ref name="A2">{{cite web |url=https://www.britannica.com/art/Norman-style/ |title=Normanska arhitektura |work=britannica.com/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Normanska arhitektura)}}</ref> <br /> ==Povijest== Utemeljitelj katedrale i prvi [[biskup]] bio je [[Justus]],<ref name="A3">{{cite web |url=http://justus.anglican.org/justus-bio.html/ |title=Biskup Justus |work=justus.anglican.org/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Biskup Justus |archive-date=23. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210323004607/http://justus.anglican.org/justus-bio.html |url-status=dead}}</ref> (6. stoljeće - [[10. studenoga]] [[627.]])) jedan od [[Misionarstvo|misionara]] koje je [[papa]] [[Grgur I.]] poslao u Englesku na zahtjev [[nadbiskup]]a [[Augustin od Canterburyja|Augustina od Canterburyja]] [[601.]] godine. [[Kralj]] [[Ethelbert Kentski]] dao je dozvolu da se osnuje crkva i da bude posvećena apostolu [[Sveti Andrija|sv. Andriji]] (po ugledu na samostan u [[Rim]]u odakle su Augustin i Justus krenuli za Englesku).<br /> Prvotna katedrala bila je visoka 13 m, a široka 8,5 m. [[Apsida]] je označena u sadašnjoj katedrali na podu, a vanjska [[Kaldrma (građevina)|kaldrma]] pokazuje linije prvotnih zidova. Za izgradnju crkve svakako zasluge pripadaju kralju Ethelbertu, a ne svetom Justusu.<br /> Ethelbert je umro [[617.]] godine, a naslijedio ga je njegov sin [[Eadbald Kentski|Eadbald od Kenta]]. Pošto Eadbald još nije primio kršćanstvo, Justus se nije osjećao sigurnim u Kentu pa se sklonio u [[Franačka|Franciju]] gdje ostaje godinu dana prije nego što ga je Eadbald pozvao da se vrati.<br /> [[644.]] godine u katedrali je posvećen [[Ithamar (biskup)|Ithamar]]<ref name="A4">{{cite web |url=https://academic.oup.com/ehr/article-abstract/117/473/889/450545/ |title=Biskup Ithamar |work=academic.oup.com/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Biskup Ithamar}}</ref> koji je bio prvi biskup rođen u Engleskoj, rodom [[Sasi|Saksonac]] a ne Rimljanin poput Augustina ili Jususa. Tjekom svoga stolovanja, Ithamar je [[26. ožujka]] [[655.]] godine posvetio [[Deusdedita od Canterburyja|Deusdedita]]<ref name="A5">{{cite web |url=https://www.oxforddnb.com/view/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-7560;jsessionid=1EF21B68A1BF41664C95C6C1C6929757/ |title=Biskup Deusdedit |work=oxforddnb.com/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Biskup Deusdedit}}</ref> (? - [[664.]]) za prvog [[Anglosasi|anglosaksonskog]] nadbiskupa Canterburyja.<br /> [[676.]] godine katedrala je pretrpjela velika oštećenja zbog pustošenja i razaranja Kenta koje je nanio kralj [[Æthelred od Mercie]], a sve radi njegovog protivljenja tradicionalnoj kentskoj kraljevskoj kući kojom je tada vladao kralj [[Oswine od Kenta|Oswine]].<ref name="A6">{{cite web |url=https://www.kentarchaeology.org.uk/Research/Pub/ArchCant/Vol.050%20-%201938/050-05.pdf/ |title=Kralj Oswine od Kenta |work=kentarchaeology.org.uk/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Kralj Oswine od Kenta |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200715075505/https://www.kentarchaeology.org.uk/Research/Pub/ArchCant/Vol.050%20-%201938/050-05.pdf |archivedate=15. srpnja 2020.}}</ref> Oštećenja su bila tolika da se biskup [[Putta (biskup)|Putta]]<ref name="A7">{{cite web |url=https://peoplepill.com/people/putta/ |title=Biskup Putta |work=peoplepill.com/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Biskup Putta}}</ref> (? - [[678.]]) povukao iz biskupije dok je njegov imenovani nasljednik [[Cwichhelm (biskup))|Cwichhelm]]<ref name="A8">{{cite web |url=http://www.worldheritage.org/articles/eng/Cwichhelm_(bishop)/ |title=Biskup Cwichhelm |work=worldheritage.org/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Biskup Cwichhelm}}</ref> (? - nakon [[678.]]) odustao od [[tron]]a "radi neimaštine".<br /> [[762.]] kentski kralj [[Sigered od Kenta|Sigerd]]<ref name="A9">{{cite web |url=https://peoplepill.com/people/sigered-of-kent/ |title=Kralj Sigered od Kenta |work=peoplepill.com/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Kralj Sigered od Kenta}}</ref> dodijelio je biskupu [[Eardwulf (biskup)|Eardwulf]]<ref name="A10">{{cite web |url=http://www.law.harvard.edu/faculty/cdonahue/courses/lhsemelh/materials/s01.out.pdf/ |title=Biskup Eardwulf |work=law.harvard.edu/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Biskup Eardwulf}}</ref> (? - između [[765.]] i [[772.]]) zemlju isto kao i njegov nasljednik [[Ecgberht II. od Kenta|Ecgberht II.]]<ref name="A11">{{cite web |url=https://peoplepill.com/people/egbert-ii-of-kent/ |title=Kralj Ecgberht II. od Kenta |work=peoplepill.com |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Kralj Ecgberht II. od Kenta}}</ref> [[Povelja]] je utoliko značajnija jer ju je potvrdio kralj [[Offa od Mercie|Offa]]<ref name="A12">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Offa-Anglo-Saxon-king/ |title=Offa od Mercie |work=britannica.com |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Offa od Mercie}}</ref> kao nadređeni lokalnom kraljevstvu. ===Normanski period=== Nakon [[Normansko osvajanje Engleske|normanskog osvajanja Engleske]] [[1066.]] godine, [[Vilim I. Osvajač]] dodijelio je katedralu i njezina imanja svom polubratu [[Odo iz Bayeuxa|Odu iz Bayeuxa]], kojemu je također dodijelio titulu [[grof]]a od Kenta. ''Odo'' je prisvojio sve njene resurse a katedralu doveo u totalnu neimaštinu. Sama crkva bila je izgrađena od dreveta i kroz period od preko četiri i pol stoljeća, zbog nedostatka sredstava za održavanje, bila je zapuštena i oronula.<br> Za vrijeme episkopata [[Siward (biskup)|Siwarda]]<ref name="A13">{{cite web |url=https://www.oxforddnb.com/view/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-25653/ |title=Biskup Siward |work=oxforddnb.com/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Biskup Siward}}</ref> ([[1058.]] – [[1075.]]) služilo ga je četiri ili pet kanonika "koji su živjeli u totalnoj bijedi i siromaštvu". <br/> Tijekom razdoblja [[1067.]] – [[1076.]] grof Odo je stekao posjede po cijeloj Engleskoj, uključujući veći dio zemlje koja je nekada pripadala katedrali Rochester. Radi spora vodećih feudalaca od kojih se izdvajaju grof Odo, polubrat kralja Vilima Osvajača na jednoj, i [[Lanfranc (biskup)|Lanfranca]]<ref name="A14">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Lanfranc/ |title=Nadbiskup Lanfranc |work=britannica.com/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Nadbiskup Lanfranc |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210303185725/https://www.britannica.com/biography/Lanfranc |archivedate=3. ožujka 2021.}}</ref> (između [[1005.]] i [[1010.]] – [[24. svibnja]] [[1089.]]) nadbiskupa od Canterburyja, [[1076.]] godine (ne zna se točan datum ali je izvjesna godina) došlo do suđenja u ''Penendenu Heathu''<ref name="A15">{{cite web |url=https://www.jstor.org/stable/1562290?seq=1/ |title=Suđenje u Penendenu Heathu |work=jstor.org/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Suđenje u Penendenu Heathu}}</ref> nakon kojega je zemlja vraćena stvarnim vlasnicima. [[1075.]] godine na Lanfrancov poticaj, kralj Vilim I. pristao je na imenovanje [[Gundulf (biskup)|Gundulfa]]<ref name="A16">{{cite web |url=http://www.normanconnections.com/en/characters/famous-characters/bishop-gundulf// |title=Biskup Gundulf |work=normanconnections.com/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Biskup Gundulf |url-status=dead |archive-date=6. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210506150820/http://www.normanconnections.com/en/characters/famous-characters/bishop-gundulf/ }}</ref> ([[Cirka|cca.]] [[1024.]] – [[1108.]]), [[Benediktinci|benediktinca]] iz [[Opatija (redovnička ustanova)|opatije]] [[Le Bec (opatija)|Le Bec]]<ref name="A17">{{cite web |url=https://www.newadvent.org/cathen/02379b.htm/ |title=Opatija le Bec |work=newadvent.org/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Opatija le Bec |archive-date=4. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210504180713/https://www.newadvent.org/cathen/02379b.htm |url-status=dead}}</ref> u [[Normandija|Normandiji]] za biskupa u Rochesteru i, kao prvi [[Normani|normanski]] biskup, bio je posvećen [[19. ožujka]] [[1077.]] godine.<br> Tadašnji engleski kralj [[Vilim II. Riđi|Vilim Rufus]] zamolio je biskupa Gundulfa, uzdajući se u njegovu poznatu graditeljsku vještinu, da mu sagradi dvorac od kamena, a kasnije i velebnu katedralu, koja je ustvari bila druga najstarija katedrala u zemlji nakon one u Canterburyju. ===Tijek izgradnje=== [[Datoteka:Rochester cathedral doorway.jpg|left|thumb|<center>Zapadni [[portal]] s kamenim zidovima suštinski nepromijenjenim od Ernulfovih vremena</center>]] Pretpostavlja se da je Gundulfov prvi pothvat u izgradnji nove katedrale bila gradnja tornja koji nosi njegovo ime i danas se nalazi pored sjevernog krila [[transept]]a. Otprilike [[1080.]] započeo je izgradnju nove katedrale koja će zamijeniti Justusovu crkvu. Bio je nadareni [[Arhitektura#Arhitekt|arhitekt]] koji je vjerojatno igrao glavnu ulogu u dizajnu, odabiru izvođača i izvedbenim radovima.<br/> Prvotna katedrala imala je [[Prezbiterij (kršćanstvo)|prezbiterij]] od šest visokih [[arkada]] koje se uzdižu od poda do stropa, s pokrajnim lođama iste dinmenzije. Četiri najistočnije arkade izgrađena su nad podzemnim hodnicima koji čine dio današnje [[Kripta|kripte]]. Na istoku je bila mala [[niša]], vjerojatno za srebrni [[relikvijar]] s [[Relikvija|relikvijom]] [[Paulinus od Yorka|Paulinusa]],<ref name="A18">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Saint-Paulinus/ |title=Sv. Paulinus |work=britannica.com/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Sv. Paulinus}}</ref> prvog biskupa od [[York]]a, koje je tamo preneseno iz stare katedrale. [[Transept]] je bio jednobrodni, dugačak 36,5 metara ali širok samo 4,2 metra. S tako uskim transeptom namjera je bila da istočni lukovi broda naliježu na lukove iznad [[Crkveni kor|kora]]. Na jugu je sagrađena još jedna kula od koje nije ostalo ništa vidljivo. Nije bilo središnjeg, prijelaznog tornja, tj. tornja u prijelaznom dijelu tlocrtne osnove crkve, takozvanom križištu, odnosno prostoru kojega definira sjecište središnjeg broda i transepta. Centralni brod nije bio u cijelosti izgrađen a očito je bio zamišljen tako da ima devet arkada, što je trebalo biti veći dio sa zapadne strane, dok je Gundulf dovršio pet arkada s istočne strane.<br> Župni dio zgrade nije bio u cijelosti izgrađen, pa se nagađalo da je Gundulf jednostavno ostavio građanima da ga dovrše. Međutim, Gundulf se nije dokazao samo svojim arhitektonskim umjećem, nego je kao biskup reorganizirao svećenstvo na način da je zamijenio svjetovne kapelane benediktinskim redovnicima, nakon čega je dobio nekoliko kraljevskih darovnica i pokazao se velikim dobročiniteljem u katedralnom gradu.<br /> [[Datoteka:Cathedral of Rochester William of Perth.jpg|160px|right|thumb|<center>Sv. Vilim</center>]] Za vrijeme episkopata [[Ernulf (biskup)|Ernulfa]]<ref name="A19">{{cite web |url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-ecclesiastical-history/article/abs/ernulf-of-rochester-and-early-anglonorman-canon-law/70D2075D429E97681505A104806451B2/ |title=Biskup Ernulf |work=cambridge.org |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Biskup Ernulf}}</ref> ([[1115.]] – [[1124.]]) i [[Ivan I. (biskup)|Ivana I.]]<ref name="A20">{{cite web |url=https://www.british-history.ac.uk/fasti-ecclesiae/1066-1300/vol2/pp75-78/ |title=Biskup Ivan I. |work=british-history.ac.uk |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Biskup Ivan I.}}</ref> ([[1125.]] – [[1137.]]) katedrala je u cijelosti dovršena. Kor je preuređen, centralni brod je djelomično obnovljen, pri čemu su Gundulfovi brodski stupovi ostali zaštićenim. Ernulf je također zaslužan za izgradnju [[Refektorij|trpezarije]], spavaonice i [[kaptol]]a, od kojih su danas vidljivi samo dijelovi.<br /> Po završetku izgradnje Ivan I. je prenio posmrtne ostatke biskupa ''Itamara'' iz stare saksonske u novu normansku katedralu, a cijelu je posvetio [[1130.]] (po nekim izvorima [[1133.]]) nadbiskup Canterburya [[William de Corbeil]]<ref name="A21">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/William-of-Corbeil/ |title=Nadbiskup William de Corbeil |work=britannica.com |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Nadbiskup William de Corbeil}}</ref> ([[1070.]] – [[1136.]]), uz pomoć 13 biskupa u nazočnosti kralja [[Henrik I., kralj Engleske|Henrika I.]], ali svečano [[Misa|misno]] slavlje pokvario je veliki požar koji je gotovo uništio cijeli grad i znatno oštetio novu katedralu. Požari su je ponovno teško oštetili [[1137.]] i [[1179.]] godine. Jedan od tih požara bio je dovoljno jak da teško ošteti ili uništi istočni krak i transepte, a oštećene su i Ernulfove samostanske zgrade.<br /> Štovanje [[Vilim od Pertha|sv. Vilima]],<ref name="A22">{{cite web |url=https://www.newadvent.org/cathen/15637a.htm/ |title=Vilim od Pertha |work=newadvent.org |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Vilim od Pertha |archive-date=9. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210309175642/https://www.newadvent.org/cathen/15637a.htm |url-status=dead}}</ref> kojega je prema lokalnom predanju [[1201.]] godine kao [[Hodočašće|hodočasnika]] na putu u [[Jeruzalem]] kod Rochestera iz koristoljublja umorio njegov posinak, ([[Kanonizacija|kanonizirao]] ga je papa [[Aleksandar IV. (papa)|Aleksandar IV.]] [[1256.]]) donijelo je katedrali povlastice odgode plaćanja računa kao i velike darove hodočasnika koji su omogućili nastavak izgradnje gotičke građevine. Novi kor je posvećen [[1227.]] godine, a sjeverni i južni transept izgrađeni su u sljedećim desetljećima.<br/> [[Hamo od Hythe (biskup)|Hamo od Hythe]]<ref name="A23">{{cite web |url=https://www.oxforddnb.com/view/10.1093/odnb/9780192683120.001.0001/odnb-9780192683120-e-37508#preferredEdition/ |title=Biskup Hamo od Hythe |work=oxforddnb.com/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Biskup Hamo od Hythe}}</ref> ([[1275.]] – [[1352.]]) posvećen biskupom [[18. ožujka]] [[1317.]] dao ga je zasvoditi i izgraditi moćni centralni toranj na križištu centralnog broda i transepta. Sto godina kasnije izgrađeno je današnje gornje pročelje centralnog broda i prozori na zapadnom pročelju. ===Moedrno doba=== [[Reformacija#Reformacija u Engleskoj|Engleskom reformacijom]] iz [[1534.]] godine raspušten je benediktinski samostan sv. Andrije. Katedrala je dobila novi stolni kaptol ''(capitulum cathedralis)'' [[Engleska crkva|Engleske crkve]] i svoje sadašnje pokroviteljstvo. [[Engleski građanski rat]] [[1642.]] rezultirao je novim oštećenjima te naknadnim [[Konzervacija-restauracija|restauratorskim]] radovima. Sveobuhvatni restauratorski radovi odvijali su se [[1825.]] i [[1872.]] godine. Opsežni ciklus [[vitraj]]a [[Historicizam|historicističkih]] stvoren je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Većina kiparskih radova također potječe iz ovog razdoblja, a [[1904.]] obnovljen je centralni toranj. [[2004.]] godine, na 1400. obljetnicu osnutka katedrale, ruski umjetnik ''Sergei Fyodorov''<ref name="A24">{{cite web |url=https://www.thetimes.co.uk/article/sergei-fyodorov-painting-rochester-cathedral-v2qjcrd87nk |title=Sergei Fyodorov |work=thetimes.co.uk/ |accessdate=12. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Sergei Fyodorov}}</ref> (rođ. [[1959.]]) stvorio je veliku zidnu [[Freska|fresku]] rađenu u stilu sličnom [[Ikona|ikoni]] koja prikazuje [[Krštenje Isusovo|Isusovo krštenje]] u rijeci [[Jordan (rijeka)|Jordan]] i scenu biskupa [[Sveti Augustin Canterburyjski|sv. Augustin]] od Canterburyja kako krsti kralja [[Ethelbert Kentski|Ethelberta Kentskog]] [[597.]] godine. ==Galerija== <div style="text-align:center;"><gallery mode=packed heights=100> Datoteka:Cathedral of Rochester.jpg|Katedrala Rochester,<br> pogled iz zraka. Datoteka:Rochester Cathedral from west.jpg|Katedrala Rochester,<br>pogled sa zapada. Datoteka:Rochester Cathedral NE.jpg|Pogled Katedrala Rochester,<br>pogled sa sjeveroistoka. Datoteka:Rochester Cathedral Interior.jpg|Katedrala Rochester,<br>interijer katedrale. Datoteka:Rochester katedra fc04.jpg|Katedrala Rochester,<br>kripta. Datoteka:Rochester_cathedral_stained_glass_1.jpg|Katedrala Rochester,<br>[[vitraj]]. </gallery></div> ==Izvori== {{izvori|30em}} [[Kategorija:Anglikanske katedrale u Engleskoj|Rochester]] [[Kategorija:Gotičke katedrale u Ujedinjenom Kraljevstvu|Rochester]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Ujedinjenom Kraljevstvu|Rochester]] 5s762se6wvj4v3ti41930x08vbb28dp Hotdog 0 698564 7430977 7311268 2026-04-16T15:34:36Z DragonflySixtyseven 41165 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Indoor Sports (January 8, 1916).jpg]] → [[File:Indoor Sports - Listening to Two Gay Dogs Kid One Another about Their First Frankfurter at the Six Day Race.jpg]] standardizing 7430977 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|27. tjedan 2024.}} {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:Hotdog - Evan Swigart.jpg|mini|Hotdog sa senfom, ''[[Kečap|kečapom]]'' i ukiseljenim nasjeckanim krastavcima, tzv. ''relishom''.]] '''Hotdog'''<ref>{{Citiranje weba |url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fVxuXRQ=&keyword=hotdog |title=Hȍtdog |work=hjp.znanje.hr |publisher=Hrvatski jezični portal |accessdate=2021-03-30}}</ref> ili '''hot-dog'''<ref>{{Citiranje weba|title=Pravopis Instituta za hrvatski jezik|url=https://pravopis.hr/rjecnik/|url-status=dead|website=pravopis.hr/rjecnik/|access-date=23. lipnja 2024.|archive-date=28. studenoga 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20211128180826/https://pravopis.hr/rjecnik/}}</ref> ([[engl.]] '''''hot dog''''') jelo je od kuhane ili pečene kobasice, ''[[hrenovka|hrenovke]]'', poslužene s prilozima u napola prerezanom dugačkom mekanom pecivu. Hrenovka je obarena, ponekad blago dimljena kobasica od začinjena [[Domaća svinja|svinjskoga]] ili [[Domaće govedo|goveđega]] mesa pretvorenog u pastu. Jeftinije inačice često se rade od strojno otkoštena [[Domaća kokoš|pilećega]] i [[Domaći puran|purećeg]] mesa. Uobičajeni su prilozi [[senf]], [[kečap]], [[majoneza]], [[čili]] i [[Crveni luk|luk]] te sjeckani [[kiseli krastavci]] (''relish''), ukiseljene papričice ''jalapeño'' ili [[Kiseli kupus|rezani kiseli kupus]]. [[Datoteka:Frankfurter_stand_LOC_det.4a13502.jpg|desno|mini| Kolica za prodaju hrenovki u New Yorku oko 1906. godine. Cijena je navedena kao 3 centa za jednu, 5 centa za dvije.]] Ime za hotdog, u smislu same kobasice, pojavljuje se 1880-ih u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]],<ref>{{Citiranje novina |title=Trail of Hot Dog Leads Back to 1880's |url=https://www.nytimes.com/1988/09/27/opinion/l-trail-of-hot-dog-leads-back-to-1880-s-531388.html |work=The New York Times |date=1988-09-27 |accessdate=2021-03-30 |id=0362-4331 |language=en-US}}</ref> ali hrenovka vuče korijene iz njemačkih krajeva gdje su se na ulicama jele frankfurtske (engl. ''frankfurter'', ''frank'') i bečke (engl. ''wiener'') kobasice.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=http://www.hot-dog.org/sausage-basics/sausage-glossary |title=Sausage Glossary &#124; NHDSC |work=www.hot-dog.org |access-date=30. ožujka 2021. |archive-date=1. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200901150637/http://hot-dog.org/sausage-basics/sausage-glossary |url-status=dead }}</ref> U SAD-u je hotdog postao ulična hrana [[Radnička klasa|radničke klase]] te se prodavao na pokretnim kioscima i kolicima. Veže ih se uz [[bejzbol]] i općenito američku kulturu. Sveprisutni su na ulicama i u parkovima [[New York City, New York|New Yorka]]. Postoje čak i restorani specijalizirani isključivo za posluživanje hotdoga. U malenim trgovinama poput onih američkog lanaca ''7-Eleven'' hrenovke se neprestano griju na rotirajućim rešetkama. Oni sami prodaju ih sto milijuna,<ref>{{Citiranje weba |url=http://corp.7-eleven.com/AboutUs/FunFacts/tabid/77/Default.aspx |title=7-Eleven About Us... Fun Facts |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120703015734/http://corp.7-eleven.com/AboutUs/FunFacts/tabid/77/Default.aspx |archivedate=3. srpnja 2012. |publisher=7-eleven.com |accessdate=2021-04-02}}</ref> a u cijeloj Americi pojede ih se i do dvadeset milijardi godišnje.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hot-dog.org/media/consumption-stats |title=In 2016, consumers spent more than $2.4 billion on hot dogs in U.S. supermarkets |work=National Hot Dog & Sausage Council |accessdate=2021-04-02 |archive-date=22. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200822080333/http://www.hot-dog.org/media/consumption-stats |url-status=dead }}</ref> == Povijest == [[Datoteka:NYC Hotdog cart.jpg|mini|Kolica za prodaju hotdoga u New Yorku 2007. godine.|lijevo|180px]] Svinjske kobasice slične hrenovkama poznate su još od 13. stoljeća iz [[Frankfurt na Majni|Frankfurta]] u Njemačkoj,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.etymonline.com/word/frankfurter |title=frankfurter {{!}} Origin and meaning of frankfurter by Online Etymology Dictionary |work=etymonline.com |language=en |accessdate=2021-04-02}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Hrenovke Frankfurter|url=https://www.gavrilovic.hr/proizvodi/hrenovke-frankfurter/|access-date=2024-06-23|website=Gavrilović|language=hr}}</ref> pa se nazivaju frankfurtskim kobasicama (njem. ''Frankfurter Würstchen''). Dijelile su se narodu za carskih [[Krunidba|krunidbi]], počevši od krunidbe [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana II., cara Svetog Rimskog Carstva]]. Do svjetske popularnosti frankfurtske hrenovke doveo je bavarski mesar Johann Georg Lahner iz 17. stoljeća koji se preselio i počeo ih prodavati u Beču.<ref name=":1" /> Kobasice koje se zovu bečkim<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.etymonline.com/word/wiener |title=wiener {{!}} Origin and meaning of wiener by Online Etymology Dictionary |work=www.etymonline.com |language=en |accessdate=2021-04-02}}</ref> (njem. ''Wiener Würstchen'') sada se izrađuju od mješavine svinjskog i goveđeg mesa. Njemački imigrant po imenu Feuchtwanger navodno je prvi počeo prodavati hotdog na američkom srednjem zapadu. Prema jednoj priči, Feuchtwangerova supruga predložila je upotrebu peciva 1880. godine: Feuchtwanger je prodavao vruće hrenovke na ulicama St. Louisa i uz njih kupcima posuđivao rukavice kako bi ih mogli jesti iz ruke. Budući da mu ih neki nisu vraćali, supruga mu predlaže da ih posluži u pecivu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hotdogchicagostyle.com/history.php |title=Hot Dog History |publisher=hotdogchicagostyle.com |accessdate=2021-04-02}}</ref> U drugoj verziji priče, Antoine Feuchtwanger služio je kobasice u kiflicama na Svjetskoj izložbi, ili onoj 1904. godine u St. Louisu,<ref>{{Citiranje knjige |title=Good Housekeeping Great American Classics Cookbook |author=Beth Allen |year=2004 |editor=Susan Westmoreland |url=https://books.google.com/books?id=coA1FiirGxUC&pg=PA49&lpg=PA49 |language=en |pages=49 |publisher=Hearst Books |location=New York |isbn=978-1-58816-280-9}}</ref><ref name="binghamton">{{Citiranje novina |url=http://fultonhistory.com/Newspaper4/Binghamton%20NY%20Press%20Grayscale/Binghamton%20NY%20Press%20Grayscale%201964.pdf/Binghamton%20NY%20Press%20Grayscale%201964%20d%20-%203669.pdf |work=Binghamton (NY) Sunday Press |title=Anniversary of Hot Dog, Bun. |date=29. studenoga 1964.}}</ref> ili još ranije, 1893. u Chicagu, opet, navodno, zato što su bijele rukavice koje je dijelio kupcima oni čuvali kao suvenire.<ref>{{Citiranje knjige |title=Fast food : roadside restaurants in the automobile age |first=John A. |last=Jakle |year=1999 |url=https://www.worldcat.org/oclc/40269942 |location=Baltimore |isbn=0-8018-6109-8}}</ref> Još jedna priča vezana je uz posluživanje kobasica u pecivima. Charles Feltman je na otoku Coney u New Yorku 1867. imao kolica s kuhalom na kojem su se parile kobasice i pretincem za peciva u kojim su se posluživale. 1871. godine unajmio je zemlju za izgradnju trajnog restorana, u kojem je mogao prodavati i više od običnih »Coney Island Red Hots« kako su zvali njegove hotdogove.<ref>{{Citiranje knjige |title=Good Old Coney Island: A Sentimental Journey Into the Past: the Most Rambunctious, Scandalous, Rapscallion, Splendiferous, Pugnacious, Spectacular, Illustrious, Prodigious, Frolicsome Island on Earth |author=Edo McCullough |year=1957 |url=https://books.google.com/books?id=WGGbhGx003oC&pg=PA236 |language=en |pages=234–236 |publisher=Fordham Univ Press |isbn=9780823219971}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.westland.net/coneyisland/articles/food.htm |title=Coney Island History – Food & Dining |work=westland.net |accessdate=2017-09-11}}</ref><ref>{{Citiranje novina |url=http://www.coneyislandhistory.org/hall-of-fame/charles-feltman |title=Charles Feltman |date=2015-05-22 |work=Coney Island History Project |accessdate=2017-09-11 |language=en}}</ref> == Etimologija == [[Datoteka:Dog_Factory_(1904).ogv|desno|mini| ''Dog Factory'', kratki film [[Thomas Alva Edison|Thomasa Edisona]] koji ismijava sastojke hotdogova u 1904.]] [[Datoteka:Indoor Sports - Listening to Two Gay Dogs Kid One Another about Their First Frankfurter at the Six Day Race.jpg|desno|mini| Strip ''Indoor Sports'' Tada Dorgana od 8. siječnja 1916., gdje koristi izraz ''hot dog'']] Riječ ''dog'' ('pas') koristila se kao sinonim za kobasice još od 1800-ih, vjerojatno zbog optužbi da su proizvođači kobasica koristili pseće meso u svojim kobasicama.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=David Wilton|url=https://archive.org/details/wordmythsdebunki00wilt_0|title=Word myths|date=2004|publisher=Oxford University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-19-517284-3|pages=58–59}}</ref> U Njemačkoj je tijekom 19. i 20. stoljeća konzumacija [[Pseće meso|psećeg mesa]] bila uobičajena u Saskoj, Šleskoj, Anhaltu i Bavarskoj.<ref name="Geppert">{{Citiranje časopisa|last=Geppert|first=P|date=1992-10-01|title=[Dog slaughtering in Germany in the 19th and 20th centuries with special consideration of the Munich area].|journal=Berliner und Munchener tierarztliche Wochenschrift|language=German|volume=105|issue=10|pages=335–42|pmid=1463437|quote=German title, "Hundeschlachtungen in Deutschland im 19. und 20. Jahrhundert unter besonderer Berücksichtigung des Raums München"}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|date=June 23, 1907|title=Germany's dog meat market; Consumption of Canines and Horses Is on the Increase.|url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1907/06/23/106756317.pdf|url-status=live|journal=The New York Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20200817142535/https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1907/06/23/106756317.pdf|archive-date=2020-08-17|access-date=2008-01-20}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|date=September–December 1900|title=Horse and Dog Meat as a Food in Germany|url=https://books.google.com/books?id=3mZJAAAAMAAJ&pg=PP5|url-status=live|department=Notes|journal=Monthly Consular and Trade Reports|publisher=United States Bureau of Manufactures, Bureau of Foreign Commerce, Dept. of Commerce; Bureau of Manufactures, Bureau of Foreign Commerce; Bureau of Statistics, Dept. of Commerce and Labor|volume=64|page=133|archive-url=https://web.archive.org/web/20230118092656/https://books.google.com/books?id=3mZJAAAAMAAJ&pg=PP5|archive-date=18 January 2023|access-date=28 June 2023}}</ref> Povremeno su ga sadržavali i hotdogovi.<ref>[http://www.etymonline.com/index.php?allowed_in_frame=0&search=hot+dog&searchmode=none "Hot Dog"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120219003904/http://www.etymonline.com/index.php?allowed_in_frame=0&search=hot+dog&searchmode=none|date=2012-02-19}} at ''Online Etymology Dictionary''</ref> Rana uporaba izraza ''hot dog'' u odnosu na kobasicu pojavljuje se u listu ''Evansville'' ''Daily Courier'' iz [[Indiana|Indiane]] (14. rujna 1884.):<blockquote>čak će i nevinom ljubitelju 'wienerworsta' biti zabranjeno prodavati hot dog na uglu ulice.<ref name="oedhotdog">{{Citiranje OED|term=hot dog}}</ref></blockquote>Pojam je prethodno korišten i za označavanje kobasice u ovitku u listu ''Paterson'' ''Daily Press'' iz [[New Jersey|New Jerseyja]] (31. prosinca 1892.):<blockquote>'hot dog' je brzo umetnut u prorez na smotuljku.<ref name="oedhotdog" /></blockquote>Kasnija uporaba uključuje ''New Brunswick Daily Times'' (New Jersey; 20. svibnja 1893.), ''New York World'' (26. svibnja 1893.) i ''Knoxville Journal'' (28. rujna 1893.).<ref name="popik">"[http://www.barrypopik.com/index.php/new_york_city/entry/hot_dog_polo_grounds_myth_original_monograph/ Hot Dog (Polo Grounds myth & original monograph)] barrypopik.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110608215101/http://www.barrypopik.com/index.php/new_york_city/entry/hot_dog_polo_grounds_myth_original_monograph/|date=2011-06-08}}"</ref> Prema jednoj priči, korištenje cijele fraze ''hot dog'' (u smislu kobasice) skovao je novinski karikaturist [[Thomas A. Dorgan|Thomas Aloysius »Tad« Dorgan]] oko 1900. u karikaturi koja bilježi prodaju hrenovki tijekom bejzbolske utakmice [[New York Giants (bejzbol)|New York Giantsa]] na [[Polo Grounds|Polo Groundsu]].<ref name="popik" /> Moguće je da je upotrijebio taj izraz jer nije znao napisati riječ ''dachshund'' ('[[jazavčar]]').<ref name=":2" /><ref>{{Citiranje weba|title=How Did Hot Dogs Get Their Name?|url=https://www.allrecipes.com/article/hot-dogs-history/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230429223013/https://www.allrecipes.com/article/hot-dogs-history/|archive-date=29 April 2023|access-date=8 May 2023|website=Allrecipes}}</ref> Niti jedna kopija te navodne karikature nikada nije pronađena.<ref>{{Citiranje weba|date=July 13, 2007|title=Hot Dog|url=http://www.snopes.com/language/stories/hotdog.asp|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230703223845/https://www.snopes.com/fact-check/hot-dog/|archive-date=2023-07-03|access-date=2007-12-13|website=Snopes}}</ref> Dorgan je koristio taj izraz u drugim prilikama; najraniji poznati primjer bio je u vezi s biciklističkom utrkom u [[Madison Square Garden|Madison Square Gardenu]], a pojavio se u ''The New York Evening Journalu'' od 12. prosinca 1906.<ref name=":2" /><ref name="popik" /> == Izrada == [[Datoteka:This Is Hormel (1964) hot dog segment.webm|lijevo|mini|180px|Proizvodnja kobasica za hotdog.]] Uobičajeni sastojci hrenovke su sitni ostatci pri rasjeku mesa, često i meso mehanički odvojeno od kosti, začini poput soli, bijelog papra, mljevene [[Gorušica|goruščice]], [[Sjetveni korijandar|korijandra]], [[češnjak]]a, [[Muškatno orahovo drvo|oraščića]],<ref name=":0" /> te konzervansi poput [[Natrijev nitrit|natrijevog nitrita]] ili [[Natrijev eritorbat|natrijevog eritorbata]]. Tradicionalno se hrenovke rade od svinjskog i goveđeg mesa, no postoje i jeftinije od strojno otkoštene piletine ili puretine. Hrenovke za hotdog se komercijalno pripremaju u strojevima s oštricama koje se brzo okreću te atomiziraju i miješaju sve sastojke: meso, začine, vodu (led), veziva i punila. Ova smjesa se utiskuje u crijeva, formiraju se kobasice određene duljine, te se odmah i obare. Nekad su crijeva bila janjeća, ali se sad gotovo isključivo koriste privremena od celuloze koja se nakon kuhanja skidaju s kobasice, u postupku koji je 1925. u [[Chicago|Chicagu]] izumio Erwin O. Freund.<ref name="zeldes">{{Citiranje weba |url=http://www.diningchicago.com/blog/2010/07/08/know-your-wiener/ |title=Know your wiener! |author=Leah A. Zeldes |date=2010-07-08 |work=Dining Chicago |publisher=Chicago's Restaurant & Entertainment Guide, Inc. |access-date=2010-07-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110710093609/http://www.diningchicago.com/blog/2010/07/08/know-your-wiener/ |archivedate=10. srpnja 2011.}}</ref> == Rekordi == [[Datoteka:60m Hot Dog Akasaka Aug4 06.jpeg|mini|180px|Najdulji hotdog iz 2006. godine.]] Najdulji hotdog na svijetu napravljen je 2006. u Tokiju, a bio je dugačak 60 metara.<ref>{{Citiranje weba|title=Guinness World Records|url=http://www.guinnessworldrecords.com/content_pages/record.asp?recordid=53589O|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303233034/http://www.guinnessworldrecords.com/content_pages/record.asp?recordid=53589O|archive-date=2016-03-03|access-date=2023-04-05}}</ref> U [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovu knjigu rekorda]] upisan je najskuplji hot-dog imena »California Capitol City Dawg« mase 1,4 kg. Za 145,49 [[Američki dolar|dolara]] mogao se dobiti u restoranu u [[Sacramento, Kalifornija|Sacramentu]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], a sastojao se od pečene 460-milimetarske juneće hrenovke iz [[Chicago|Chicaga]] poslužene na svježem pecivu sa začinskim biljkama bilja, premazanom maslacem od bijelog tartufa i zapečenom na žaru. Dodatci su bili cjelovito zrna gorušice iz Francuske, majoneza od češnjaka i začinskog bilja, pirjana ljutika, miješana mlada salata, dimljena slanina iz New Hampshirea, nasjeckana rajčica, sir od [[Los|losova]] mlijeka iz Švedske, zaslađene suhe brusnice, maslinovo ulje s bosiljkom, vinaigrette od kruške, brusnice i kokosa, te mljeveni papar. Prihod od prodaje doniran je bolnicama za djecu Shriners.<ref>{{Citiranje novina|last=Pierleoni|first=Allen|date=2012-06-01|title=Sacramento claims record with $145.49 hot dog|work=The Sacramento Bee|url=http://www.sacbee.com/2012/06/01/4529994/capital-claims-hot-dog-record.html|url-status=dead|access-date=12 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120604040615/http://www.sacbee.com/2012/06/01/4529994/capital-claims-hot-dog-record.html|archive-date=2021-06-04}}</ref> Postoji nekoliko popularnih natjecanja u jedenju hotdoga. Na ''Nathan's Hot Dog Eating Contest'' natjecatelj je 2020. godine pojeo 75 hotdogova u 10 minuta.<ref>{{Citiranje weba|title=The 2020 Hot Dog Eating Contest &#124; Nathan's Famous|url=https://nathansfamous.com/hot-dog-eating-contest/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200812000018/https://www.nathansfamous.com/hot-dog-eating-contest/|archive-date=2020-08-12|access-date=2021-02-12|website=nathansfamous.com}}</ref> Među ženama rekord od 48½ hotdogova u 10 minuta postignut je također 2020.<ref>{{Citiranje novina|last=Aschwanden|first=Christie|date=2020-07-14|title=Scientists Have Finally Calculated How Many Hot Dogs a Person Can Eat at Once|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2020/07/14/science/hotdog-eating-contests.html|url-status=live|access-date=2021-02-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20210104141019/https://www.nytimes.com/2020/07/14/science/hotdog-eating-contests.html|archive-date=2021-01-04}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{Citiranje weba |url=http://www.bbc.com/travel/story/20190702-the-truth-about-the-us-most-iconic-food |title=The truth about the US' most iconic food |author=Julia Hammond |date=3. srpnja 2019. |publisher=BBC |accessdate=30. ožujka 2021.}} * [http://www.fsis.usda.gov/wps/portal/fsis/topics/food-safety-education/get-answers/food-safety-fact-sheets/meat-preparation/hot-dogs-and-food-safety/CT_Index USDA prehrambeni podaci o hrenovkama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150310080514/http://www.fsis.usda.gov/wps/portal/fsis/topics/food-safety-education/get-answers/food-safety-fact-sheets/meat-preparation/hot-dogs-and-food-safety/CT_Index |date=10. ožujka 2015. }} [[Kategorija:Kobasice]] nduat552msn69g6wvdu7r86h0jelz3y Kategorija:Hrvatski likovni kritičari 14 698832 7431377 6646926 2026-04-17T09:45:19Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatska likovna umjetnost|Hrvatska likovna umjetnost]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Likovna kritika u Hrvatskoj|Likovna kritika u Hrvatskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431377 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Likovni kritičari po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Likovna kritika u Hrvatskoj|Kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski kritičari|Likovni]] lhiwffgfca9f4kdjzd7tw9xulo9cwq9 Kategorija:Hrvatski glazbeni kritičari 14 698833 7431374 6691040 2026-04-17T09:44:43Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatska glazba|Hrvatska glazba]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Glazbena kritika u Hrvatskoj|Glazbena kritika u Hrvatskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431374 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Glazbeni kritičari po državama]] [[Kategorija:Glazbena kritika u Hrvatskoj|Kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski kritičari|Glazbeni]] esfr8q3wz6vmdrc3gktmhq4bwgghfjo Kategorija:Crnogorsko kazalište 14 699131 7431385 5869030 2026-04-17T09:49:24Z Argo Navis 852 7431385 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Kazalište po državama]] [[Kategorija:Crnogorska scenska umjetnost|Kazalište]] 58zjfx733rasseqow2vd9hx7njcgspj Kategorija:Hrvatski filmski kritičari 14 700009 7431373 6691033 2026-04-17T09:44:17Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatska filmska umjetnost|Hrvatska filmska umjetnost]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Filmska kritika u Hrvatskoj|Filmska kritika u Hrvatskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431373 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Filmski kritičari po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Filmska kritika u Hrvatskoj|Kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski kritičari|Filmski]] lvpf44wjifpfg96rwamsu8ngxoldfb0 Kvetera 0 702013 7431304 7383877 2026-04-17T07:11:02Z Argo Navis 852 7431304 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Crkva Kvetera | izvorno ime = {{gru.|კვეტერის ეკლესია}} | drugo ime = | slika = Kvetera1.jpg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Crkva Kvetera | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = 9 km od [[Ahmeta|Ahmete]], [[Kahetija]] | dz = GRU | koordinate = {{coord|42.0561|45.0994|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Gruzija | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = Rano 10. stoljeće | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[Gruzijska pravoslavna Crkva]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Kvetera''' ({{gru.|კვეტერის ეკლესია}}) je [[Gruzija|gruzijska]] [[Gruzijska pravoslavna Crkva|pravoslavna crkva]] u povijesnom utvrđenom gradu Kvetera u [[Kahetija|Kahetiji]]. Crkva Kvetera sagrađena je početkom 10. stoljeća. To je relativno mala crkva i podsjeća na gruzijski arhitektonski stil s kupolom. Kupola se oslanja na okrugli timpanon i uzdiže se iznad središnjeg trga. Projekcije završavaju [[Apsida|apsidom]] koja između sebe ima niše. Pročelje crkve nije dizajnirano s mnogo ukrasa što je tipično za kahetijske crkve. Većina pročelja ukrašena je simetričnim lukovima. Grad Kvetera nekada je bio jedno od središta Kneževine Kahetije, a kasnije i [[Kraljevina Kahetija|Kraljevine Kahetije]]. Kahetijski kralj [[Kvirik III. od Kahetije|Kvirik III.]] podijelio kraljevstvo na sedam ''Saeristawo'' (regija), uključujući Saeristawo Kvetera političkim središtem u gradu Kvetera. U [[13. stoljeće|13. stoljeću]] grad postaje pust i nakon toga više nije naseljen. Od tada se Kvetera više ne spominje u gruzijskim izvorima. Prema Vahušti Bagrationiju, crkva Kvetera datira najmanje iz [[8. stoljeće|8. stoljeća]].<ref>''The Spiritual Treasure of Georgia'' 2005</ref> Arheološka istraživanja potvrđuju ovu njegovu verziju.<ref>საქართველოს სულიერი საგანძური. Buch I., Tiflis, 2005, str. 136.</ref> Crkva se spominje i u jednom pisanom dokumentu iz 11. stoljeća. == Galerija == <gallery> Image: Kvetera church plan.jpg|Plan crkve Image: Kvetera.JPG|Crkva i utvrđeni zidovi. </gallery> == Vanjske poveznice == * [http://urakparaki.com/?m=4&ID=36166 Legenda o Kveteriju] * [http://dzeglebi.ge/dzeglebi/k/kvetera.html Kvetera, Dzeglebi.ge] * [http://saunje.ge/index.php?id=484&lang=ka Kvetera, Informacije i fotografije] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vjerski objekti Gruzijske pravoslavne Crkve]] [[Kategorija:Istočnopravoslavne crkve]] 0muhrh54spi8ucx58iyq7mr8iygy5pr 7431305 7431304 2026-04-17T07:12:21Z Argo Navis 852 7431305 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Kvetera | izvorno ime = {{gru.|კვეტერის ეკლესია}} | drugo ime = | slika = Kvetera1.jpg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Crkva Kvetera | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = 9 km od [[Ahmeta|Ahmete]], [[Kahetija]] | dz = GRU | koordinate = {{coord|42.0561|45.0994|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Gruzija | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = Rano 10. stoljeće | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[Gruzijska pravoslavna Crkva]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Kvetera''' ({{gru.|კვეტერის ეკლესია}}) je [[Gruzija|gruzijska]] [[Gruzijska pravoslavna Crkva|pravoslavna crkva]] u povijesnom utvrđenom gradu Kvetera u [[Kahetija|Kahetiji]]. Crkva Kvetera sagrađena je početkom 10. stoljeća. To je relativno mala crkva i podsjeća na gruzijski arhitektonski stil s kupolom. Kupola se oslanja na okrugli timpanon i uzdiže se iznad središnjeg trga. Projekcije završavaju [[Apsida|apsidom]] koja između sebe ima niše. Pročelje crkve nije dizajnirano s mnogo ukrasa što je tipično za kahetijske crkve. Većina pročelja ukrašena je simetričnim lukovima. Grad Kvetera nekada je bio jedno od središta Kneževine Kahetije, a kasnije i [[Kraljevina Kahetija|Kraljevine Kahetije]]. Kahetijski kralj [[Kvirik III. od Kahetije|Kvirik III.]] podijelio kraljevstvo na sedam ''Saeristawo'' (regija), uključujući Saeristawo Kvetera političkim središtem u gradu Kvetera. U [[13. stoljeće|13. stoljeću]] grad postaje pust i nakon toga više nije naseljen. Od tada se Kvetera više ne spominje u gruzijskim izvorima. Prema Vahušti Bagrationiju, crkva Kvetera datira najmanje iz [[8. stoljeće|8. stoljeća]].<ref>''The Spiritual Treasure of Georgia'' 2005</ref> Arheološka istraživanja potvrđuju ovu njegovu verziju.<ref>საქართველოს სულიერი საგანძური. Buch I., Tiflis, 2005, str. 136.</ref> Crkva se spominje i u jednom pisanom dokumentu iz 11. stoljeća. == Galerija == <gallery> Image: Kvetera church plan.jpg|Plan crkve Image: Kvetera.JPG|Crkva i utvrđeni zidovi. </gallery> == Vanjske poveznice == * [http://urakparaki.com/?m=4&ID=36166 Legenda o Kveteriju] * [http://dzeglebi.ge/dzeglebi/k/kvetera.html Kvetera, Dzeglebi.ge] * [http://saunje.ge/index.php?id=484&lang=ka Kvetera, Informacije i fotografije] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vjerski objekti Gruzijske pravoslavne Crkve]] [[Kategorija:Istočnopravoslavne crkve]] 7c1fnyuh7zcp3ri32g049me1qncoe75 7431306 7431305 2026-04-17T07:13:00Z Argo Navis 852 7431306 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Kvetera | izvorno ime = {{gru.|კვეტერის ეკლესია}} | drugo ime = | slika = Kvetera1.jpg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Crkva Kvetera | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = 9 km od [[Ahmeta|Ahmete]], [[Kahetija]] | dz = GRU | koordinate = {{coord|42.0561|45.0994|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Gruzija | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = Rano 10. stoljeće | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[Gruzijska pravoslavna Crkva]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Kvetera''' ({{gru.|კვეტერის ეკლესია}}) je [[Gruzija|gruzijska]] [[Gruzijska pravoslavna Crkva|pravoslavna crkva]] u povijesnom utvrđenom gradu Kvetera u [[Kahetija|Kahetiji]]. Crkva Kvetera sagrađena je početkom 10. stoljeća. To je relativno mala crkva i podsjeća na gruzijski arhitektonski stil s kupolom. Kupola se oslanja na okrugli timpanon i uzdiže se iznad središnjeg trga. Projekcije završavaju [[Apsida|apsidom]] koja između sebe ima niše. Pročelje crkve nije dizajnirano s mnogo ukrasa što je tipično za kahetijske crkve. Većina pročelja ukrašena je simetričnim lukovima. Grad Kvetera nekada je bio jedno od središta Kneževine Kahetije, a kasnije i [[Kraljevina Kahetija|Kraljevine Kahetije]]. Kahetijski kralj [[Kvirik III. od Kahetije|Kvirik III.]] podijelio kraljevstvo na sedam ''Saeristawo'' (regija), uključujući Saeristawo Kvetera političkim središtem u gradu Kvetera. U [[13. stoljeće|13. stoljeću]] grad postaje pust i nakon toga više nije naseljen. Od tada se Kvetera više ne spominje u gruzijskim izvorima. Prema Vahušti Bagrationiju, crkva Kvetera datira najmanje iz [[8. stoljeće|8. stoljeća]].<ref>''The Spiritual Treasure of Georgia'' 2005</ref> Arheološka istraživanja potvrđuju ovu njegovu verziju.<ref>საქართველოს სულიერი საგანძური. Buch I., Tiflis, 2005, str. 136.</ref> Crkva se spominje i u jednom pisanom dokumentu iz 11. stoljeća. == Galerija == <gallery mode="packed"> Image: Kvetera church plan.jpg|Plan crkve Image: Kvetera.JPG|Crkva i utvrđeni zidovi. </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * [http://urakparaki.com/?m=4&ID=36166 Legenda o Kveteriju] * [http://dzeglebi.ge/dzeglebi/k/kvetera.html Kvetera, Dzeglebi.ge] * [http://saunje.ge/index.php?id=484&lang=ka Kvetera, Informacije i fotografije] [[Kategorija:Vjerski objekti Gruzijske pravoslavne Crkve]] [[Kategorija:Istočnopravoslavne crkve]] 8k6r09oqgkzwrzr6ol6k239lgs8ytx2 Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31. 0 712214 7430997 7430347 2026-04-16T17:23:14Z Ame71 128419 /* III. razred */ pojašnjenje 7430997 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | sezona = 1930./31. | izdanje = 12. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] <small>(1. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30.|1929./30.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.|1931./32.]] }} '''Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.''' bilo je dvanaesto po redu nogometno prvenstveno natjecanje u organizaciji [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. Natjecanje je započelo 10. listopada 1930. godine, a završilo 17. svibnja 1931. godine. Prvakom je postao [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] nakon što je u posljednjoj utakmici odigranoj [[17. svibnja]] [[1931.]] godine pobijedio [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] 3:0. == Natjecateljski sustav == U I. razredu igralo je 8 momčadi [[Bergerove tablice|dvokružnim natjecateljskim sustavom]]. Nakon trećeg proljetnog kola 1. razreda, tri prvoplasirana kluba na tablici nastavila su [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.|prednatjecanje za državno prvenstvo]], dok su ostali klubovi nastupili u prvenstvu Zagreba 1. razreda. Nastavljeno je prvenstvo 1. razreda i prebrojane su utakmice jesenskog dijela prvenstva, dok su sve utakmice ekipa koje su išle na nastup u nacionalnim ligama otkazane sukladno odluci U.O. J.N.S. Prvakom Zagrebačkog nogometnog podsaveza postala je momčad s najviše sakupljenih bodova nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] (pobjeda = 2 boda, neodlučeno = 1 bod, poraz = bez bodova). == Prvenstvo Zagreba == === I. razred === '''Jesenski dio:'''<br/> 5. 10. 1930. HAŠK – Sokol 4:0, Grafičar – Šparta 2:0, Građanski – Željezničar 2:0<br/> 12. 10. 1930. Željezničar – Grafičar 3:3, Građanski – Viktorija 1:0, HAŠK – Šparta 9:0<br/> 19. 10. 1930. Građanski – Sokol 3:1, Željezničar – Viktorija 4:0, HAŠK – Grafičar 2:2<br/> 23. 11. 1930. Građanski – Grafičar 2:1, Željezničar – Šparta 3:0, Viktorija – Sokol 2:0<br/> 30. 11. 1930. Sokol – Grafičar 1:0, Viktorija – Šparta 2:0, Concordia – Željezničar 3:0, HAŠK – Građanski 6:4<br/> 7. 12. 1930. Viktorija – Grafičar 5:0, Građanski – Concordia 4:0, HAŠK – Željezničar 6:4<br/> 14. 12. 1930. HAŠK – Viktorija 3:0, Građanski – Šparta 3:0, Željezničar – Sokol 3:1, Concordia – Grafičar 4:2<br/> 21. 12. 1930. Sokol – Šparta 0:0<br/> 28. 12. 1930. Concordia – Sokol 1:1<br/> 11. 1. 1931. HAŠK – Concordia 3:2<br/> 18. 1. 1931. Concordia – Viktorija 2:1<br/> '''Proljetni dio:'''<br/> 1. 3. 1931. Sokol – Grafičar 2:0 (poništena), Građanski – Viktorija 1:0, HAŠK – Šparta 3:0<br/> 8. 3. 1931. HAŠK – Sokol 2:1<br/> 22. 3. 1931. HAŠK – Viktorija 1:1, Željezničar – Grafičar 3:1, Sokol – Šparta 3:0, Građanski – Concordia 5:1<br/> 29. 3. 1931. Željezničar – Concordia 3:2, Šparta – Grafičar 4:0, Građanski – Viktorija 2:0 Nakon što je odigrano treće proljetno kolo 1. razreda, tri prvoplasirane momčadi su se prestale natjecati u 1. razredu te su prešle u nacionalnu ligu, dok su se preostale momčadi 1. razreda nastavile natjecati u 1. razredu. U nastavku prvenstva priznati su svi jesenski rezultati, no poništene su sve proljetne utakmice u kojima su sudjelovale tri prvoplasirane momčadi. {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || [[HAŠK]] ||10||8||2||0||39||14||2,785||18 |-style="background:#FFEFD5;" |2. || [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] ||9||8||0||1||26||9||2,888||16 |- |3. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||8||5||1||3||23||18||1,277||11 |-style="background:#FFEFD5;" |4. || [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] ||9||4||1||4||16||19||0,842||9 |- |5. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||10||3||2||5||10||15||0,666||8 |- |6. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||9||3||1||6||11||14||0,785||7 |- |7. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||10||1||2||7||11||26||0,423||4 |- |8. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||9||1||1||7||4||25||0,160||3 |- |} * HAŠK, Građanski i Concordia plasirali su se u jednu od skupina [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.|prednatjecanja za državno prvenstvo]], a Željezničar, Sokol, Viktorija, Grafičar, Šparta nastavili su se natjecati u 1. razredu. '''Nastavak prvenstva:'''<br/> 26. 4. 1931. Viktorija – Šparta 6:0, Željezničar – Sokol 6:1<br/> 3. 5. 1931. Viktorija – Grafičar 8:1, Željezničar – Šparta 2:2<br/> 10. 5. 1931. Viktorija – Sokol 2:0<br/> 17. 5. 1931. Viktorija – Željezničar 3:0, Sokol – Grafičar 0:0 (nova) {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||8||7||0||1||28||5||5,600||14 |- |2. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||8||5||2||1||24||11||2,181||12 |- |3. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||8||2||2||4||6||13||0,461||6 |- |4. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||8||1||2||5||7||24||0,291||4 |- |5. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||8||1||2||5||6||18||0,333||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160701162232/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931 exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/A RAZRED]</ref> </small> |} === II. razred === * Sudionici: 10.<ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160403061518/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1930-31_treci_razred.htm nk-maksimir.hr]</ref> * [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]], [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] i [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] prelaze u prvi razred za sezonu [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.|1931./32.]] === III. razred === 14. 9. 1930. Maksimir – ZŠK 1:0, Zmaj – Udruženi 1:3, Borongaj – Olympia 1:6, Ličanin – Sava 3:4<br/> 21. 9. 1930. Olympia – Sava 3:2, ZŠK – Zmaj 5:1<br/> 28. 9. 1930. Ličanin – Olympia 3:2<br/> 5. 10. 1930. Udruženi – Borongaj 2:4, Pekarski – Sava 0:3, Derby – Maksimir 0:2<br/> 12. 10. 1930. Derby – ZŠK 0:1, Ličanin – Udruženi 2:0<br/> 19. 10. 1930. Derby – Pekarski 2:0, Olympia – Udruženi 4:2, Ličanin – ZŠK 1:1<br/> 2. 11. 1930. Zmaj – Maksimir 1:0, Derby – Sava 2:2, ZŠK – Pekarski 1:1<br/> 9. 11. 1930. Udruženi – Pekarski 2:0, Borongaj – Ličanin 3:1, ZŠK – Olympia 1:1<br/> 16. 11. 1930. Maksimir – Pekarski 3:1, Zmaj – Derby 0:12<br/> 23. 11. 1930. Udruženi – Sava 4:4, ZŠK – Borongaj 0:0<br/> 30. 11. 1930. Zmaj – Ličanin 1:5<br/> 7. 12. 1930. Pekarski – Borongaj 4:0, Zmaj – Olympia 1:1, Ličanin – Derby 6:1<br/> 14. 12. 1930. ZŠK – Udruženi 0:3<br/> 21. 12. 1930. Maksimir – Ličanin 0:2, Olympia – Derby 0:4<br/> 28. 12. 1930. Maksimir – Udruženi 0:2, Derby – Borongaj 3:1, Pekarski – Ličanin 1:5<br/> 4. 1. 1931. Maksimir – Olympia 2:0, Sava – Borongaj 6:1<br/> 11. 1. 1931. Derby – Udruženi 6:2, Sava – Zmaj 9:1<br/> 18. 1. 1931. Maksimir – Borongaj 2:1, Pekarski – Zmaj 1:0<br/> 8. 3. 1931. Zmaj – Borongaj 2:1, Sava – Maksimir 2:1<br/> 15. 3. 1931. Sava – ZŠK 4:0<br/> 22. 3. 1931. Olympia – Pekarski 2:1<br/> 12. 4. 1931. Maksimir – Zmaj 2:0, Olympia – Pekarski 4:0<br/> 26. 4. 1931. Ličanin – Derby 0:0, ZŠK – Borongaj 3:0<br/> 3. 5. 1931. Derby – Sava 4:1, Olympia – Maksimir 0:2, ZŠK – Zmaj 3:0<br/> 17. 5. 1931. Sava – Pekarski 2:1, Ličanin – ZŠK 4:0, Olympia – Borongaj 0:4<br/> 31. 5. 1931. Olympia – Zmaj 5:0, Derby – Pekarski 2:1, Sava – Borongaj 4:2<br/> 7. 6. 1931. Derby – Borongaj 1:0, Ličanin – Maksimir 3:0. Borongaj – Derby 1:3<br/> 14. 6. 1931. Derby – Zmaj 5:0, ZŠK – Pekarski 0:4, Maksimir – Borongaj 3:1, Ličanin – Olympia 3:0<br/> 21. 6. 1931. Derby – Olympia 2:1, Borongaj – Zmaj 3:0, Sava – Maksimir 5:0, Ličanin – Pekarski 1:1<br/> 28. 6. 1931. Pekarski – Zmaj 1:0, Derby – ZŠK 2:0<br/> 5. 7. 1931. ZŠK – Olympia 1:4, Sava – Zmaj 4:0, Ličanin – Borongaj 6:0<br/> 12. 7. 1931. ZŠK – Maksimir 1:2, Sava – Ličanin 2:0<br/> 19. 7. 1931. Ličanin – Zmaj 4:0, Derby – Maksimir 1:2, Borongaj – Pekarski 0:4, Sava – Olympia 5:1<br/> 26. 7. 1931. Sava – ZŠK 2:2, Maksimir – Pekarski 4:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] ||17||12||3||2||60||25||2,400||25 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin]] ||17||11||3||3||49||17||2,882||25 |- style="background:#B0FFB0;" |3. || [[HŠK Derby Zagreb|Derby]] ||17||11||2||4||48||19||2,526||24 |- |4. || [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]] ||17||11||0||6||26||20||1,300||22 |- |5. || [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] ||17||7||2||8||34||35||0,971||16 |- |6. || [[ŠK Zagreb|ZŠK]] ||17||4||5||8||20||31||0,645||13 |- |7. || [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] ||17||5||2||10||21||31||0,677||12 |- |8. || [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongaj]] ||17||4||1||12||23||47||0,489||9 |- |9. || [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] ||17||2||1||14||8||63||0,126||5 |- | || [[Hrvatski udruženi športski klub Zagreb|Udruženi]] ||colspan="8"|<center> <small> ''spojio se s [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]]om tijekom sezone'' |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="maks"/> </small> |} * Tijekom veljače ili ožujka 1931. došlo je do spajanja Maksimira i Udruženog (također zvanog Atena po jednom od dvaju klubova na temelju kojih je nastao Udruženi), zapravo do svojevrsnog stapanja Udruženog u Maksimir.<ref name="maks"/> === IV. razred === * Sudionici: 10.<ref name="maks"/> Prvak: [[Redarstveni ŠK Zagreb|Policijski]]<ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702005 Novosti, 29. srpnja 1931., god. XXV., br. 207., str. 14.]</ref> == Prvenstvo provincije == Gospićka župa osnovana je 1931. kao deseta župa ZNP-a za klubove [[Gospić]]a. Župa je ukinuta 1933., a klubovi s njezina područja pripojeni su drugoj (karlovačkoj) župi.<ref>[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 163.</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.|Sušačka župa]] || [[HNK Orijent|Orient Sušak]] |- | [[Prvenstvo Karlovačke župe u nogometu 1930./31.|Karlovačka župa]] || [[ŠK Viktorija Karlovac|Viktorija Karlovac]] |- | [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1930./31.|Varaždinska župa]] || [[NK Čakovec|ČŠK Čakovec]] |- | [[Prvenstvo Bjelovarske župe u nogometu 1930./31.|Bjelovarska župa]] || [[HŠK Koprivnica|Koprivnica]] |- | [[Prvenstvo Podravske župe u nogometu 1930./31.|Podravska župa]] || |- | [[Prvenstvo Moslavačke župe u nogometu 1930./31.|Moslavačka župa]] || [[ŠK Ivanić Ivanić-Grad|ŠK Ivanić]] |- | [[Prvenstvo Brodske župe u nogometu 1930./31.|Brodska župa]] || |- | [[Prvenstvo Banjalučke župe u nogometu 1930./31.|Banjalučka župa]] || [[GŠK Krajišnik Banja Luka|Krajišnik Banja Luka]] |- | [[Prvenstvo Sisačke župe u nogometu 1930./31.|Sisačka župa]] || [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] |- | [[Prvenstvo Gospićke župe u nogometu 1930./31.|Gospićka župa]] || |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad">[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 150.</ref> </small> |} * Segesta Sisak prvak je provincijskog prvenstva ZNP-a.<ref name="milorad"/> == Finale podsaveza == == Poveznice == * [[Zagrebački nogometni savez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] * [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] == Vanjske poveznice == Rezultati prikupljeni iz izvora [http://www.exyufudbal.in.rs Ex-Yu Fudbal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160701162232/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931 |date=7. listopada 2021. }} * [https://web.archive.org/web/20160701162232/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED] * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 149-150. * [https://web.archive.org/web/20160403061518/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1930-31_treci_razred.htm nk-maksimir.hr, Sezona 1930./31.] == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{sport start}} {{Prvenstva grada Zagreba u nogometu}} {{ZNP sezone}} {{YU nogomet 1930./31.}} {{sport kraj}} [[Kategorija:Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza|1930-31]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1930-31 Zagreb]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1930./31.|Zagreb]] 9huoyy6db9jhzhw81yosx6h8zou4m6e Leo von Littrow 0 713991 7431049 7156015 2026-04-16T19:31:28Z Divna Jaksic 974 infookvir 7431049 wikitext text/x-wiki {{Infookvir likovni umjetnik | ime = Leontine Camilla von Littrow | period = Impresionizam | slika = | veličina = | opis = | rođenje = [[17. ožujka]] [[1860.]] | mjesto rođenja = [[Trst]], [[Italija]] | smrt = [[11. svibnja]] [[1925.]] | mjesto smrti = [[Opatija]], [[Austro-Ugarska]] | nacionalnost = [[Austrijanci|Austrijanka]] | vrsta = | praksa = | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = }} '''Leo von Littrow''' ([[17. ožujka]] [[1860.]] – [[11. svibnja]] [[1925.]]) bila je austrijsko-riječka [[Slikarstvo|slikarica]] poznata po svojim pejzažima i slikama o moru, uz [[Vlaho Bukovac|Bukovca]] najpoznatiji i najuspješniji umjetnik [[Impresionizam|impresionizma]] u južnom djelu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog carstva]]. == Biografija == Leo von Littrow rođena je kao '''Leontine Camilla von Littrow''' u Trstu i odmalena su je uvijek zvali "Leo".<ref name="Gardonio">{{cite journal |last1=Gardonio |first1=Matteo |year=2015 |title=La vera identità di Leo von Littrow |journal=AFAT |volume=34 |pages=176–180}}</ref><ref name="ArtNet">{{cite web |title=Leontine (Lea) von Littrow |url=http://www.artnet.com/artists/leontine-lea-von-littrow/ |accessdate=3. studenoga 2018. |website=ArtNet}}</ref> Kao članica stare austrijsko-češke obitelji, imala je poznate pretke. Njezin otac [[Heinrich von Littrow]] bio je poznati [[kapetan fregate]] u austrijskoj mornarici, kartograf, pjesnik i dramaturg koji je radio kao kraljevski mađarski pomorski inspektor u [[Rijeka|Rijeci]] i kao voditelj Trgovačke i nautičke akademije u Trstu. Njezina majka, Caroline Fanny Barry, kao i Leov ujak Alfred Barry i Richard Barry, potječe iz bogate bankarske i trgovačke obitelji iz Genove i Trsta. Leov djed bio je carski dvorski astronom [[Johann Joseph von Littrow]]. Obitelj je 1835. dobila nasljedno [[plemstvo]]. Jedan od njezinih ujaka bio je astronom [[Karl Ludwig von Littrow]], nasljednik njegova oca Josipa na mjestu voditelja Bečkog sveučilišnog opservatorija i rektora [[Sveučilište u Beču|Bečkog sveučilišta]]. Bio je oženjen aktivisticom za ženska prava Auguste von Littrow,<ref>{{Cite book |last=Baumgartner |first=Marianne |url=https://www.worldcat.org/oclc/919438287 |title=Der Verein der Schriftstellerinnen und Künstlerinnen in Wien (1885-1938) |year=2015 |isbn=978-3-205-79702-9 |location=Wien |oclc=919438287}}</ref> suosnivačicom Bečke udruge za zapošljavanje žena, Udruge Wiener Frauenheim i gradskim dobročiniteljem, koja je održavala salon u koji su prolazili svoje vrijeme veliki umjetnici kao [[Franz Grillparzer]], [[Josef Danhauser]], [[Marie von Ebner-Eschenbach]], [[Ottilie von Goethe]], [[Carl von Zumbusch]]. Tijekom svog djetinjstva i mladosti u Beču u kojem je Leo posječivala salon, bečki slikar [[Hans Canon]], još jedan prijatelj Littrowovog kruga, otkrio je vrlo rano slikarski talent Lee von Littrow. Leo von Littrow odrasla je između obiteljskih kuća u Rijeci i Trstu, a oko 1887. počela je živjeti u Opatiji, morskom lječilištu Austro-Ugarske monarhije u predgrađu Rijeke. Ovdje je došla sa svojim ocem, koji je ovdje došao iz profesionalnih razloga.<ref>{{Cite journal |last=Gardonio |first=Matteo |title=Matteo: La vera identità di Leo von Littrow |url=https://www.openstarts.units.it/bitstream/10077/12623/2/Gardonio_176-180.pdf |journal=Rivista di storia dell’arte. Arte in Friuli, arte a Trieste |volume=AFAT |pages=176}}</ref> Nakon bečkog slikarstva kod Hansa Canona, oko 1875. godine pod utjecajem francuskog impresionizma stekla je umjetničku obuku kod jednako aristokratskog pariškog slikara Jeana d’Alheima, učenika romantičnog umjetnika [[Alexandre Calame|Alexandrea Calamea]]. Nakon niza uspješnih izložbi u Beču, Bremenu, Münchenu i Londonu, od oko 1885. Leo von Littrow počinje se smatrati uspješnom slikaricom austrougarskog krajolika i tradicionalnog života primorja, Istre i Dalmacije. Njezini pogledi na pergole i vrtove su postali posebno popularni. Nakon prvog zajedničkog putovanja u [[Dubrovnik]] s austrijskom impresionističkom umjetnicom Olgom Wisinger-Florian 1887. godine, među njima se razvilo dugogodišnje prijateljstvo, što je bilo važno za umjetnički stil obojice. U tim je godinama Leo von Littrow razvila vlastiti individualistički, svjetlošću preplavljeni i čisti stil boja impresionizma. Čak i prije početka XX. stoljeća, Littrow se smatrala dobro uhodanim impresionistom s Juga Europe. Prodavala je slike okrunjenim glavama i važnim kolekcionarima: Ferdinandu I. bugarskom princu, nadvojvodi Karlu Stjepanu od Austrije i prijestolonasljednici Stephanie od Austrije, s kojima se mnogo dopisivala i družila tijekom cijelog života i koji su često posjećivali njezin atelje u Opatiji. Najbliži prijatelji Lee i Heinricha von Littrowa i kolekcionari njihovih slika bili su industrijalac i su-izumitelj torpeda Robert Whitehead i njegova kći i zet Alice grofica von Hoyos i Georg von Hoyos. Leo von Littrow umrla je u Opatiji 1925. godine. == Umjetnost i značenje == Svoje radove slikarica je uvijek potpisivala s “Leo von Littrow”, “Leo Littrow” ili monogramom “LL”. Nakon vrlo uspješnih izložbi<ref name="Kunsthandel-Freller">{{cite web |title=Littrow, Lea Von |url=http://www.kunsthandel-freller.at/en/littrow-lea-von-2/ |accessdate=3. studenoga 2018. |website=Kunsthandel-Freller |archive-date=25. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211225084444/http://www.kunsthandel-freller.at/en/littrow-lea-von-2/ |url-status=dead }}</ref> u Bečkom Künstlerhausu (1880), Bremenu (1880), Londonu (1886), Budimpešti (1884), u Minhenskoj staklenoj palači (1893), [[Chicago|Chicagu]] (1893, u [[The Woman's Building (Chicago)|The Woman's Building]] za [[World's Columbian Exposition|Colombian World Exhibition]])<ref name="Nichols">{{cite web |last1=Nichols |first1=K. L. |title=Women's Art at the World's Columbian Fair & Exposition, Chicago 1893 |url=http://arcadiasystems.org/academia/cassatt10d.html#littrow |accessdate=2. studenoga 2018.}}</ref> i Salzburgu, i prije svega zahvaljujući velikim samostalnim izložbama u Londonu (1899., 1904., 1906.) i Beču (1914.) Leo von Littrow je bila jedina žena koja je još sredinom 1880-ih dobila počasnu proviziju od novoizgrađenih muzeja bečkog dvora: unutarnja slika za polukatu rezidencija Prirodoslovnog muzeja prikazuje njezinu sliku Obala Raguse. Littrowova djela danas se čuvaju u Bečkom muzeju, Gemäldegalerie Akademije likovnih umjetnosti u Beču, Gradskom muzeju grada Rijeke i u Museo Revoltella u Trstu. Njezin rad uključen je 2019. u izložbu Grad žena: umjetnice u Beču od 1900. do 1938. u Austrijskoj Galeriji Belvedere.<ref name="Belvedere">{{cite web |title=City of Women |url=https://www.belvedere.at/en/city-women-0 |accessdate=26. lipnja 2020. |website=Belvedere Museum Vienna}}</ref> == Galerija == <gallery widths="250px" heights="250px"> File:Lea von Littrow Wäschermädel am Brunnen.jpg|''Wäschermädel am Brunnen'' File:Lea von Littrow Küstenlandschaft bei Ragusa.jpg|''Küstenlandschaft bei Ragusa'' File:Lea_von_Littrow_-_Three_girls_gathering_roses.jpg|''Tri djevojke skupljaju ruže'' File:Lea_von_Littrow_-_Piccola_Strada.jpg|''Piccola Strada'' File:Lea_von_Littrow_In_der_Lagune_von_Venedig.jpg|''In der Lagune von Venedig'' File:Leontine_von_Littrow_Küstenlandschaft.jpg|''Küstenlandschaft'' File:Lea_von_Littrow_-_View_from_a_terrace.jpg|''pajzaž s terase'' File:Lea_von_Littrow-Coastal_Scene_at_Lovrana.jpg|''primorska scena u Lovranu'' File:Lea_von_Littrow_-_The_bell_towers_in_Rab.jpg|''Zvonici u Rabu'' File:Camilla_Leontine_von_Littrow_-_Marine_landscape_-_M.Ob.1375_-_National_Museum_in_Warsaw.jpg|''Morski pajzaž'' File:Lea_von_Littrow_Mädchen_am_Brunnen.jpg|''Mädchen_am_Brunnen'' File:Lea_von_Littrow_-_Southern_street_scene.jpg|''Scena južne ulice'' File:Lea_von_Littrow_-_A_Coastal_Landscape.jpg|''Primorski pajzaž'' File:Lea_von_Littrow_-_A_Sunny_Day_in_the_Old_Harbour.jpg|''Sunčan dan u staroj luci'' File:Lea_von_Littrow_-_Zaliv_z_jadrnico.jpg|''Zaljev s jedrilicom'' </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Životopisi, Austro-Ugarska]] [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] s3hjtcc9kyq3a244ofwllkmc6hiqkkl Kumovi (televizijska serija) 0 716092 7431101 7430643 2026-04-16T20:50:11Z ~2026-17532-03 355560 /* Pregled serije */ 7431101 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Kumovi | slika = Kumovi logo.jpg | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[sapunica]]{{efn|Iako je počela kao [[telenovela]], serija je s vremenom i brojem epizoda prerasla format telenovele, te postala sapunica.}} | autor = [[Dea Matas]]<br>[[Nataša Buljan]] <small>(prvih 40 epizoda)</small> | razvoj = | redatelj = [[Darko Drinovac]]<br>[[Robert Orhel]]<br>[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]<br>[[Zoran Margetić]] | scenarist = [[Tomislav Hrpka]]<br>[[Milijan Ivezić]]<br>[[Vedrana Klepica]]<br>[[Nikola Šimić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Zrinka Pavlić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Daria Stilin]] <small>(sezona 1)</small><br>[[Irena Jakelić]] <small>(sezona 1)</small> | glazba = [[Tonči Huljić]] | uvodna_glazba = ''Ti budi ti'' – [[Marko Škugor]] i [[Madre Badessa]] | glumci = [[Momčilo Otašević]]<br>[[Ana Uršula Najev]]<br>[[Vladimir Tintor]]<br>[[Vedran Mlikota]]<br>[[Milan Štrljić]]<br>[[Olga Pakalović]]<br>[[Nika Barišić]]<br>[[Daria Lorenci|Daria Lorenci Flatz]]<br>[[Stojan Matavulj]]<br>[[Barbara Vicković]]<br>[[Radoslava Mrkšić]]<br>[[Mirna Mihelčić]]<br>[[Lovre Kondža]]<br>[[Lara Obad]]<br>[[Ratko Glavina]]<br>[[Ecija Ojdanić]]<br>[[Konstantin Haag]]<br>[[Petra Kraljev]]<br>[[Mijo Kevo]]<br>[[Đorđe Kukuljica]]<br>[[Domagoj Ivanković]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 692+ <!-- Molimo pisati epizode prikazane do današnjeg dana --> | broj_sezona = 6 | producent = [[Sanja Tucman]]<br>[[Josip Žuvan]] <small>(kreativni)</small> | izvršni_producent = [[Boris Pavelić]] | urednik = [[Jelena Gotovac]] | lokacija = [[Vrlika]] i okolica<br>[[Novi Zagreb]]<br>[[Zagreb]]<br>[[Sinj]]<br>[[Split]]<br>[[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Ljubljana]] | trajanje_epizode = 45 – 50 minuta | tv_kuća = [[Nova TV]] | ostale_kuće = {{Z|SRB}} [[Nova S]]<br>{{Z|SLO}} [[POP TV]]<br>{{Z|BIH}} [[Nova BH]]<br>{{Z|MAK}} [[TV Alfa]] | početak_serije = {{premijera|7|2|2022|l}} | kraj_serije = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi | imdb_id = 16636212 }} '''''Kumovi''''' je [[hrvatska]] [[sapunica]] koja se prikazuje na [[Nova TV|Novoj TV]] od [[7. veljače]] [[2022.]] u večernjem terminu.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-12-24|title=Nova TV snima "Kumove"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220515194958/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|archive-date=2022-05-15|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=Nova uzbudljiva dramska serija ''Kumovi'' od 7. veljače na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128130102/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|archive-date=2022-01-28|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prikazivanja, serija je postigla visoku gledanost u Hrvatskoj,<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-06|title=Nova TV: 'Kumovi' su bili najpopularnija serija u Hrvatskoj u protekloj godini|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106125318/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|archive-date=2024-01-06|access-date=2024-05-04|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-20|title="MasterChef" i "Kumovi" najgledaniji zabavni sadržaji na svim televizijama|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002165638/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|archive-date=2022-10-02|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i u nekim susjednim zemljama.<ref name=":4" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /> Snimanje treće sezona završeno je [[25. studenoga]] [[2023.]], nakon čega je Nova TV objavila kako se serija privodi kraju, s ukupno 423 epizode.<ref name=":423 ep.">{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2023.|title=Rastaju se Kumovi – pala zadnja klapa serije, glumci izrazito emotivni!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231127232056/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|archive-date=27. studenoga 2023.|access-date=27. studenoga 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Međutim, u veljači [[2024.]] odlučeno je da će se serija ipak obnoviti za četvrtu sezonu. Snimanja je započelo krajem veljače,<ref name=":10">{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova TV najavila da prestaje snimati ‘Kumove‘, a onda se dogodio potpuni preokret: Šokirali su se i glumci...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302235158/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|archive-date=2024-03-02|access-date=2024-03-18|website=[[Jutarnji list]]}}</ref> dok je prikazivanje započelo [[30. travnja]] [[2024.]]<ref name=":5">{{Citiranje weba|date=2024-04-30|title=Kumovi, 30. travnja|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501194740/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|archive-date=2024-05-01|access-date=2024-05-01|website=[[Nova TV]]}}</ref> Na dodjeli nagrada časopisa [[Story (časopis)|''Story'']], [[5. lipnja]] 2024., serija je osvojila nagradu publike za najbolju televizijsku seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-05|title=Ovo je najbolja hrvatska serija: 'Nitko od nas nije očekivao ovakav uspjeh'|url=https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605143703/https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|archive-date=2024-06-05|access-date=2024-06-05|website=story.hr|language=hr}}</ref> Dana [[7. studenoga]] [[2024.]] emitirana je jubilarka, 500. epizoda. Serija je obnovljena i za šestu sezonu koja se snima od studenoga 2025.<ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Fenomen! Glumačka ekipa iz Kumova postala je poput velike obitelji|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/poput-velike-obitelji-glumacka-ekipa-iz-kumova-o-odnosima-ljubavi-i-prijateljstvu---935919.html|access-date=2025-11-08|website=Showbuzz|language=hr}}</ref><ref name=":snimanje.S6">{{Citiranje weba|date=2025-11-13|title=Hit serija Nove TV krenula sa snimanjem novih nastavaka|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20251114185815/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|archive-date=14. studenoga 2025.|access-date=2025-11-14|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> ''Kumovi'' je druga hrvatska serija po broju epizoda, a prema planu trebala bi imati ukupno više od 642 epizode.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-28|title=Ovo su najdugovječnije domaće serije: Jedna od njih emitirala se kroz više od 800 epizoda...|url=https://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128092504/http://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|archive-date=2023-11-28|access-date=2024-03-18|website=24sata}}</ref> == Radnja == [[Obitelj]] i [[ljubav]] glavne su radnje serije koja se odvija u izmišljenom mjestu Zaglave. [[Cesta]] koja ide prema zabačenome kraju dijeli Zaglave na dva suprotstavljena tabora: s jedne je strane [[obitelj]] Macan, novopečeni bogataši i [[gastarbeiter]]i, a s druge je strane obitelj Akrap, vlastodršci i starosjedioci, dok je u sredini obitelj Gotovac, [[kriminal]]ci iz [[velegrad]]a. Sve tri obitelji povezane su [[kum (obitelj)|kumstvom]] i interesom. Sukobit će se u utrci za [[novac|novcem]] i odlučivati o sudbini mjesta. Boreći se za svoje snove, i za život, stavljat će na kocku ono najvrijednije što imaju. Kad kumovi saznaju da su i braća, njihovo neprijateljstvo još se više rasplamsa, tad počinje natjecanje za očevu ostavštinu. Tijekom nadolazećih sezona dolaze i novi obrati koji mijenjaju tijek i radnju serije. == Pregled serije == [[Nova TV]] započela je emitiranje serije [[7. veljače]] [[2022.]]<ref name=":3" /> Nakon 96 epizoda, [[21. lipnja]] [[2022.]] emitiranje prve sezone privremeno je prekinuto zbog ljetne stanke, tijekom koje su snimani preostali nastavci.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2022.|title=Prije ljetne pauze ne propustite posljednju epizodu "Kumova", najgledanije serije ove godine!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623054144/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|archive-date=2022-06-23|access-date=21 lipnja 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Emitiranje je nastavljeno [[29. kolovoza]],<ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Ne propustite povratak "Kumova" – ovog ponedjeljka od 20.15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924182527/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|archive-date=24. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a posljednja epizoda prve sezone prikazana je [[16. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2022.|title=Je li ovo početak njihovog novog i boljeg života?|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221216172711/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|archive-date=16. prosinca 2022.|access-date=16. prosinca 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Druga sezona počela se prikazivati [[6. veljače]] [[2023.]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=31. siječnja 2023.|title=Ne propustite novu sezonu serije ''Kumovi'' od 6.veljače na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230131230215/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|archive-date=1. veljače 2023.|access-date=1. veljače 2023.|website=Nova TV}}</ref> Emitiranje je privremeno obustavljeno [[26. svibnja]] 2023., nakon prikazivanje dvostruke epizode (77. i 78.) zbog ljetne stanke,<ref>{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2023.|title=Večeras finale sezone hit serije "Kumovi"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230528141534/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|archive-date=28. svibnja 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a nastavljeno je [[4. rujna]] 2023..<ref>{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Kumovi: Uzbudljivo okupljanje na setu serije 'Kumovi' – glumci najavili novu sezonu od 4. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230902140030/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|archive-date=2. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Posljednja epizoda druge sezone prikazana je [[28. prosinca]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Večeras ne propustite finale sezone hit serije "Kumovi" - uskoro stiže i nova sezona na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231228145231/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|archive-date=28. prosinca 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Treća sezona počela je s prikazivanjem [[15. siječnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-09|title=Od ponedjeljka, 15. siječnja nova sezona omiljenih Kumova na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109220806/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|archive-date=2024-01-09|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Od [[18. ožujka]] prikazivane su po dvije epizode dnevno. Završna epizoda treće sezone prikazana je [[29. travnja]] 2024. Serija je obnovljena za četvrtu sezonu u [[Veljača|veljači]] 2024.,<ref name=":10" /> a emitiranje je započelo [[30. travnja]] 2024.<ref name=":5" /> Od [[27. svibnja]] ponovno se prikazivala po jedna epizoda dnevno. Ljetna stanka počela je [[31. svibnja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-03|title=Kumovi na pauzi|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240603130646/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|archive-date=2024-06-03|access-date=2024-06-03|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i trajala do [[2. rujna]], kada je nastavljen ostatak sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-08-22|title=Novi nastavci popularne serije "Kumovi"od ponedjeljka 2. rujna u 20:15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|url-status=live|access-date=2024-08-24|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prvog tjeedna jesenskog emitiranja prikazivane su po dvije epizode dnevno. Finale četvrte sezone prikazano je [[11. studenoga]] 2024. Serija je obnovljena i za petu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-07|title=Ove jeseni će se biti teško odlučiti koju lošu domaću TV seriju gledati |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ove-jeseni-ce-se-biti-tesko-odluciti-koju-losu-domacu-tv-seriju-gledati/2596555.aspx|url-status=live|access-date=2024-09-07|website=index.hr|language=hr}}</ref> Snimanje je započelo u listopadu 2024., što je potvrdio i glumac [[Vedran Mlikota]] za magazin "''Ekran''" [[Večernji list|Večernjeg lista]].<ref name=":peta sezona najava">{{Citiranje knjige|last=Volarić|first=Toni|url=http://archive.org/details/ekran-24-5-2024-vedran-mlikota-zivotna-prica|title=Ekran broj 2052 (24. 5. 2024.) – Vedran Mlikota – Životna priča|date=2024-05-24|publisher=[[Večernji list]]|pages=8–13}}</ref><ref name=":peta sezona snimanje">{{Citiranje weba|date=2024-10-08|title=Zvijezde Kumova slave početak snimanja još jedne sezone obožavane serije: "Nazdravljamo...''|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ecija-ojdanic-nazdravila-s-kolegama-uoci-pocetka-snimanja-pete-sezone-kumova---872935.html|url-status=live|access-date=2024-10-08|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Emitiranje je počelo [[12. studenoga]] 2024., odmah nakon završetka četvrte sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=NOVA TV • utorak, 12. studenoga 2024. • TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova|url-status=dead|access-date=2024-10-31|website=tvprofil.com|language=hr-HR|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova}}</ref> Zimska stanka trajala je od [[13. prosinca]] [[2024.]] do [[2. veljače]] [[2025.]] Epizoda 78. planirana za emitiranje [[8. svibnja]] 2025. nije bila prikazana na televiziji zbog posebne emisije povodom izbora novog [[Papa|pape]]. Iako nije emitirana u redovnom terminu, epizoda je objavljena na platformi [[Nova Plus]], a televizijsko emitiranje održano je [[12. svibnja]] 2025. Ljetna stanka trajala je od [[13. svibnja]] do [[31. kolovoza]] [[2025.]],<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-02|title="Kumovi" još idući tjedan na Novoj TV, novi nastavci stižu na jesen|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507132823/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-05-07|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> a nastavak sezone od [[1. rujna]] iste godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-26|title=„Kumovi“ se vraćaju 1. rujna u 20:15 s novim zapletima i dobrim starim humorom|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-1-rujna-u-20-15-s-novim-zapletima-i-dobrim-starim-humorom---931068.html|url-status=live|access-date=2025-08-26|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> Kraj sezone je bio [[10. prosinca]]. Iako je peta sezona trebala biti posljednja, šesta sezona je najavljena u rujnu 2025. od strane glumca Lovre Kondže,<ref name=":11" /> a snimanje je započelo u studenome iste godine.<ref name=":snimanje.S6" /> Prikazivanje je počelo 11. prosinca 2025., odmah nakon završetka pete sezone, a dan poslije, 12. prosinca je krenula zimska stanka koja je trajala do [[31. siječnja]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-28|title=Omiljeni ''Kumovi'' od nedjelje, 1. veljače ponovno na malim ekranima!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/omiljeni-kumovi-od-nedjelje-2-veljace-ponovno-na-malim-ekranima---959996.html|url-status=live|access-date=2026-01-28|website=[[Nova TV (Hrvatska)]]|language=hr}}</ref> {{Pregled serije | infoA = Ljetna stanka | boja1 = #B30E1C | epizode1 = 171 | premijera1 = {{premijera|7|2|2022|l}} | finale1 = {{finale|16|12|2022|l}} | infoA1 = {{nowrap|''[[22. lipnja]] – [[28. kolovoza]] [[2022.]]''}} | boja2 = #003C92 | epizode2 = 161 | premijera2 = {{premijera|6|2|2023|l}} | finale2 = {{finale|28|12|2023|l}} | infoA2 = {{nowrap|''[[27. svibnja]] – [[3. rujna]] [[2023.]]''}} | boja3 = #62C42F | epizode3 = 90 | premijera3 = {{premijera|15|1|2024|l}} | finale3 = {{finale|29|4|2024|l}} | infoA3 = {{nowrap|''Nema, nastavlja se na 4. sezonu''}} | boja4 = #FFFF00 | epizode4 = 80 | premijera4 = {{premijera|30|4|2024|l}} | finale4 = {{finale|11|11|2024|l}} | infoA4 = {{nowrap|''[[31. svibnja]] [[2024.]] – [[2. rujna]] [[2024.]]''}} | boja5 = #800080 | epizode5 = 140 | premijera5 = {{premijera|12|11|2024|l}} | finale5 = {{finale|10|12|2025|l}} | infoA5 = {{nowrap|''[[13. svibnja]] [[2025.]] – [[31. kolovoza]] [[2025.]]''}} | boja6 = #FF8C00 | epizode6 = 110 | premijera6 = {{premijera|11|12|2025|l}} | finale6 = {{TBA}} | infoA6 = ― }} ==Glumačka postava == ===Glavne uloge=== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Momčilo Otašević]]</small> ! <small>Janko Gotovac</small> | <small>Glavni muški lik, suvlasnik hotela Macan, Aljošin i Vesnin sin, Larin brat, Lucin suprug i otac malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ana Uršula Najev]]</small> ! <small>Lucija Akrap Gotovac ''Luce''</small> | <small>Glavni ženski lik, liječnica u lokalnoj ordinaciji, Zvonina i Anđelina kći, Martinova sestra, Jankova supruga i majka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Tintor]]</small> ! <small>Aljoša Gotovac</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, bivši financijski savjetnik, Vesnin suprug, Larin i Jankov otac, Stipanov izvanbračni sin, Vinkov i Šimin polubrat, djed malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Olga Pakalović]]</small> ! <small>Vesna Gotovac</small> | <small>Aljošina supruga, Jankova i Larina majka, baka malog Andrije, šefica kuhinje u hotelu Macan</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Daria Lorenci Flatz]]</small> ! <small>Jadranka Macan</small> | <small>Vinkova supruga, Matijina i Perina majka, Cvitina baka, gastarbajterica porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vedran Mlikota]]</small> ! <small>Vinko Macan</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, Stipanov sin, Aljošin i Šimin polubrat, Jadrankin suprug, otac Zlatana, Matije i Pere, djed Cvite, Stipe, Mile i Arije, bivši vlasnik benzinske postaje ''Macan Benz''</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Nika Barišić]]</small> ! <small>Lara Cukela<br><small>(''djev. Gotovac)''</small></small> | <small>Aljošina i Vesnina kći, Jankova sestra, Tomijeva supruga, po zanimanju dizajnerica, tetka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Stojan Matavulj]]</small> ! <small>Zvonimir Akrap ''Zvone''</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, Anđelin suprug, Lucin i Martinov otac, djed Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Barbara Vicković]]</small> ! <small>Anđela Akrap</small> | <small>Zvonina supruga, Lucina i Martinova majka, baka Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Radoslava Mrkšić]]</small> ! <small>Ivka Macan</small> | <small>Stipanova starija sestra i desna ruka, Stanislavova polusestra, Vinkova, Aljošina i Šimina teta, Andrijina djevojka iz mladih dana</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mirna Mihelčić]]</small> ! <small>Matija Macan</small> | <small>Vinkova i Jadrankina starija kćer, Perina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina majka, Martinova zaručnica, bivša načelnica općine Zaglave</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lovre Kondža]]</small> ! <small>Martin Akrap</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, lokalni zabavljač i uposlenik turističke zajednice, Lucin brat, Zvonin i Anđelin sin, Matijin zaručnik, Cvitin otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Petra Kraljev]]</small> ! <small>Milica Skelin<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Direktorica turističke zajednice, bivša tajnica u općini i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Vedranina sestra i Markova supruga</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mijo Kevo]]</small> ! <small>Marko Skelin ''Šank''</small> | <small>Vlasnik zgrade općine, bivši referent u općini i bivši v.d. načelnik općine Zaglave, Zvonina desna ruka i Miličin suprug, Goranov otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ecija Ojdanić]]</small> ! <small>Mirjana Bogdan</small> | <small>Zlatanova majka, vlasnica gostione ''Kod Bogdana'', bivša Aljošina cura iz mladih dana, Vinkova bivša simpatija, baka Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Domagoj Ivanković]]</small> ! <small>Josip Kvasina</small> | <small>Bivši zaposlenik u Vinkovoj benzinskoj postaji ''Macan Benz'', Stipanov najodaniji suradnik, Martinov najbolji prijatelj, odselio se u [[Irska|Irsku]], a kasnije u [[Norveška|Norvešku]]</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! ? |- | <small>[[Marina Redžepović]]</small> ! <small>Šima Mamić Macan</small> | <small>Bivša načelnica općine Zaglave, bivša državna revizorica, Stipanova i Kajina izvanbračna kći, Vinkova i Aljošina polusestra</small> ! ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Fabijan Pavao Medvešek]]</small> ! <small>Tomislav Cukela ''Tommy''</small> | <small>Stanislavov sin, po zanimanju fotograf, došao u Zaglave s ocem Stanislavom, Larin suprug, tetak malog Andrije</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Žarko Radić]]</small> ! <small>Stanislav Cukela ''Stanley''</small> | <small>Bivši Župan [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], bivši načelnik općine Zaglave, umirovljenik koji se vratio iz Kanade u Zaglave, Tomislavov otac, Ivkin i Stipanov polubrat, Vinkov, Aljošin i Šimin stric</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Matija Prskalo]]</small> ! <small>Spomenka Crljen</small> | <small>Miličina i Vedranina majka, baka Stipe i blizanki Mile i Arije, povratnica iz [[Njemačka|Njemačke]] u Zaglave</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Tea Ljubešić]]</small> ! <small>Pere Macan #2</small> | <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Zdravko Vukelić]]</small> ! <small>Božo Zovko ''Braco''</small> | <small>Poduzetnik, sin bivšeg župana Jadranka, Hrvojkin suprug</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Andrija Tomić]]</small> ! <small>Goran Aviani</small> | <small>Novi policajac u Zaglavama, Karmelin i Markov izvanbračni sin</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} ====Seriju su napustili==== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Milan Štrljić]]</small> ! <small>Stipan Macan † </small> | <small>Vinkov, Aljošin i Šimin otac, Ivkin brat, Stanislavov polubrat, Jankov, Larin, Matijin, Perin i Zlatanov djed, bogati starosjedilac mjesta</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Lara Obad]]</small> ! <small>Pere Macan #1</small> | <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Ratko Glavina]]</small> ! <small>Andrija Akrap ''Dida'' †</small> | <small>Zvonin senilni otac, Martinov i Lucin djed, Anđelin svekar, Cvitin i Andrijin pradjed, Ivkin momak iz mladih dana</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Stjepan Perić]]</small> ! <small>Vice Vuletić</small> | <small>Povjerenik grada Sinja, Šimin bivši dečko</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Linda Begonja]]</small> ! <small>Jasenka Runje</small> | <small>Glavna negativka četvrte sezone, bivša gradonačelnica grada Sinja, Vinkova bivša djevojka iz mladosti</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Konstantin Haag]]</small> ! <small>Zlatan Bogdan</small> | <small>Mirjanin i Vinkov izvanbračni sin, Matijin i Perin polubrat, seoski klesar, Lucin bivši dečko, Vedranin suprug, otac Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Jagoda Kumrić|Jagoda Kumrić Haag]]</small> ! <small>Vedrana Bogdan<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Miličina sestra, Zlatanova supruga, majka Stipe i blizanki Mile i Arije, bivša svjetska putnica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |} === Sporedne uloge === {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> |- | <small>[[Boris Svrtan]]</small> ! <small>Vlado Herceg †</small> | <small>Glavni negativac prve dvije sezone, bivši ministar u Vladi, Valentinin otac i Daničin brat</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mladen Vulić]]</small> ! <small>Jure Soldo †</small> | <small>Negativac, vlasnik restorana ''Kod Solde'' i Mikulin otac</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Đorđe Kukuljica]]</small> ! <small>Mate Šušnjara †</small> | <small>Odvjetnik, obiteljski prijatelj Macana i kum Vinku</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Velimir Čokljat]]</small> ! <small>svećenik</small> | <small>Svećenik u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Dražen Mikulić]]</small> ! <small>Darko Jurić</small> | <small>Glavni policijski inspektor u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mirko Ilibašić]]</small> ! <small>Jure Nimac</small> | <small>Policijski inspektor u Sinju, bivši policajac u Zaglavama</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Toni Malenica]]</small> ! <small>Petar</small> | <small>Bivši poštar u Zaglavama, premješten u [[Zadvarje]]</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Šime Zanze]]</small> ! <small>Frane Peruša</small> | <small>Mještanin Zaglava</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Irena Matas]]</small> ! <small>Zdenka</small> | <small>Prodavačica na pijaci</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ante Krstulović]]</small> ! <small>Ante</small> | <small>Prodavač na ''pijaci'', Sandrin muž i Tonijev otac</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Iva Kraljević]]</small> ! <small>Sandra</small> | <small>Antina žena i Tonijeva majka, krojačica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Vlasta Ramljak]]</small> ! <small>Danica Macan<br><small>''(djev. Herceg, bivš. Turudić)''</small></small> | <small>Sestra bivšeg ministra Hercega i Valentinina teta, bivša pravnica, posljednja Stipanova žena</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Tena Nemet Brankov]]</small> ! <small>Valentina Anđelini<br><small>''(djev. Herceg)''</small></small> | <small>Bivša Jankova supruga , kći ministra Hercega i Daničina nećakinja</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Anica Kontić]]</small> ! <small>Katarina Bulj ''Kate''</small> | <small>Stanislavova asistentica u županiji, ranije radila kao konobarica u kafiću ''Kod Bogdana'', kao kućna pomoćnica kod Stanislava i kao kućna pomoćnica kod Macana i Gotovaca</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Asja Jovanović]]</small> ! <small>Lidija Gabrijela Skelin ''Stana'' †</small> | <small>Markova majka, nastarija mještanka Zaglava prije smrti</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ivan Čuić]]</small> ! <small>Nenad Derdić ''Neno''</small> | <small>Šimin bivši dečko</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mirela Brekalo]]</small> ! <small>Kaja Mamić †</small> | <small>Šimina majka, Stipanova nekadašnja ljubavnica</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Nives Celzijus]]</small> ! <small>Iris</small> | <small>Negativka, žena koja se pretvarala da je Zvonina ljubavnica i time ucjenjivala Zvonu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Davor Sabo]]</small> ! <small>Elvis</small> | <small>Vedranin prijatelj iz [[BiH]] i bivši suprug, oženio se Vedranom kako bi dobio [[hrvatsko državljanstvo]]</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]</small> ! <small>Alen Lončarić</small> | <small>Negativac, pomoćnik ministra zdravstva, pokušao zavesti Lucu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Alen Šalinović]]</small> ! <small>Vedran Kuzmanić ''Kuzma''</small> | <small>Negativac, kriminalac, vlasnik gostione ''Kod Klepe'', stari poznanik Vinka i Aljoše, Šimin bivši ljubavnik</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]</small> ! <small>Fani</small> | <small>Voditeljica banke u Sinju, Jankova bivša šefica</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Slavko Juraga]]</small> ! <small>Jadranko Zovko</small> | <small>Glavni negativac treće i šeste sezone, župan Splitsko-dalmatinske županije i član stranke HSDLZ</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Posavec Tušek]]</small> ! <small>Oliver</small> | <small>Investitor i bivši Jankov šef</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Karmen Sunčana Lovrić]]</small> ! <small>Tonka</small> | <small>Zaposlenica hotela Macan, ranije radila u banci u Sinju i na benzinskoj pumpi ''Macan Benz''</small> ! colspan="2" | ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mara Brkić]]</small> ! <small>Cvita Macan-Akrap</small><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-15|title=Pet joj je godina tek, a već je glumačka zvijezda: Malena Mara osvaja ulogom u Kumovima!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516014623/http://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|archive-date=2024-05-16|access-date=2024-05-17|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> | <small>Martinova i Matijina kćerka</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Bartol Jaker]]</small> ! <small>Stipe Bogdan</small> | <small>Zlatanov i Vedranin sin, brat Mile i Arije</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Duško Valentić]] †</small> ! <small>Vjekoslav Cukela</small> | <small>Stanislavov rođak, čovjek koji je došao na izmjeru</small> ! colspan="3" | !style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Anja Matković]]</small> ! <small>Marina Švarc</small> | <small>Liječnica u Zagrebu i Lucina prijateljica</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- |<small>[[Anica Kovačević]]</small> !<small>Hrvojka Runje</small> |<small>Bivša službenica grada Sinja i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Bracina bivša supruga, Jadrankova bivša nevjesta i Katina rođakinja</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Franko Jakovčević]]</small> !<small>Frane Žaja</small> |<small>Novi liječnik u Zaglavama, Perina simpatija</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Alin Antunović]]</small> !<small>Karmela Aviani</small> |<small>Goranova majka, Markova bivša djevojka</small> ! colspan="4" | ! colspan="1" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |} === Gostujuće uloge === * [[Krunoslav Belko]] kao Davor, ministrov vozač * [[Alen Liverić]] kao Damir, odvjetnik obitelj Gotovac * [[Romina Knežić]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Jure Jerolimov]] kao poštar Iko Perajica * [[Petar Pereža]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Šiško Horvat Majcan]] kao policajac Šime * [[Dražen Bratulić]] kao doktor * [[Dajana Čuljak]] kao Ivana, Lucina prijateljica, Lukina žena * [[Andrej Dojkić]] kao Luka, Jankov prijatelj, Ivanin muž * [[Gianna Kotroman]] kao mještanka Zaglava * [[Marko Petrić]] kao Roko, konobar u restoranu ''Kod Solde'' * [[Ivica Pucar]] kao inspektor Tonči * [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Marija, Jadrankina i Vinkova prijateljica, Matijina kuma * [[Slaven Knezović]] kao Veljko, Stipanov prijatelj, bosanski policajac * [[Rijad Gvozden]] kao bosanski policajac * [[Bojana Gregorić Vejzović]] kao Jagoda Krizmanić †, Aljošina i Vesnina prijateljica * [[Enes Vejzović]] kao Lovro Krizmanić †, Aljošin i Vesnin prijatelj * [[Mario Valentić]] kao Saša, fizioterapeut u toplicama * [[Dijana Vidušin]] kao liječnica * [[Dušan Gojić]] kao liječnik * [[Jadranka Elezović]] kao gospođa u toplicama * [[Ljiljana Bogojević]] kao Ruža, bivša kućna pomoćnica obitelji Gotovac * [[Zijad Gračić]] kao primarijus Filipović * [[Nikša Kušelj]] kao vidoviti Stojan/Sven Brdski, producent Avokado TV-a{{Efn|Glumac Nikša Kušelj igrao je dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni igrao je vidovnjaka Stojana, dok je u četvrtoj sezoni igrao Svena Brdskog, producenta koji je snimao Vesninu emisiju.}} * [[Ana Maras|Ana Maras Harmander]] kao Anica, Josipova bivša djevojka i konobarica u gostionici u [[Sinj]]u * [[Gorana Marin]] kao Nevenka Šušnjara, Matina bivša žena * [[Vinko Kraljević]] kao Miljenko, Jadrankin otac * [[Jasna Ornela Beri]] kao Jasminka †, Jadrankina majka * [[Armin Ćatić]] kao Ibro, Jadrankin stari prijatelj * [[Davor Jureško]] kao Stjepan Srića †, beskućnik, Daničin prijatelj * [[Filip Nola]] kao patolog * [[Robert Kurbaša]] kao Viktor, Aničin brat * [[Petar Burić]] kao Mikula Soldo, Soldin sin * [[Marija Miholjek]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Saša Kopljar]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Dora Fišter Toš|Dora Fišter]] kao sutkinja Tanja Jović * [[Krunoslav Klabučar]] kao inspektor Margetić u prvoj sezoni, u petoj sezoni se pojavljuje kao Zlatanov odvjetnik{{Efn|Glumac Krunoslav Klabučar igrao je također dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni inspektora Margetića, a u petoj sezoni Zlatanovog odvjetnika.}} * [[Sanja Marin]] kao psihijatrica * [[Antonija Stanišić]] kao sutkinja * [[Marko Makovičić|Marko Makovčić]] kao županijski državni odvjetnik * [[Dean Krivačić]] kao beskućnik * [[Goran Grgić]] kao Ilija Ivezović, sudac * [[Adrian Pezdirc]] kao Šimin pomoćnik * [[Hrvoje Klobučar]] kao Boris Kovačević, fotograf i paparazzo * [[Adnan Prohić]] kao policajac * [[Ranko Zidarić]] kao Zdravko Šarić, šef u revizorskom uredu i bivši Šimin šef * [[Mladen Čutura]] kao Miljenko Novaković, javni bilježnik * [[Lucija Alfier]] kao Vlatka, uposlenica na recepciji u hotelu Macan, bivša poštarica i konobarica u kafiću u [[Sinj]]u{{Efn|Lik koji je u seriji igrala Lucija Alfier, u početku se zvao Brankica, da bi poslije postala Vlatka.}} * [[Marijana Mikulić]] kao Vera Leško, inspektorica [[USKOK]]-a * [[Vedran Dakić]] kao Jakov * [[Katarina Šestić]] kao Melita Tresić * [[Iva Mihalić]] kao Bella (Nediljka), Zlatanova bivša djevojka, Kuzmina bivša žena * [[Vid Ćosić]] kao Mauro, Larin prijatelj, ekološki aktivist * [[Danijela Evđenić]] kao Pia, Larina prijateljica, ekološka aktivistica * [[Robert Ugrina]] kao mesar Jere * [[Mijo Pavelko]] kao Toma * [[Dunja Sepčić]] kao inspektorica * [[Iva Šimić Šakoronja]] kao Alenova supruga * [[Zvonimir Novosel]] kao Srećko Veselica * [[Magdalena Živaljić Tadić]] kao Amber * [[Lujo Kunčević]] kao Greg Glibota, glazbenik * [[Erna Rudnički]] kao Brigita * [[Sandra Lončarić]] kao Tereza Bujić, kiparica * [[Saša Buneta]] kao Radimir Pustinjak, turist * [[Ružica Maurus]] kao Tamara, recepcionarka * [[Draško Zidar]] kao Zdravko Đipalo ''Đip/Valentino'' * [[Tamara Šoletić]] kao Pavlica Đuzel, Magdalenina majka * [[Jasna Bilušić]] kao Emilija Pekčec, statičarka * [[Marin Stević]] kao Leonardo Tretinjak * [[Hrvoje Zalar]] kao Adalbert Kekić †, savjetnik u ministarstvu, Zvonin poznanik * [[Alan Katić]] kao Mirko, geodet * [[Nikola Baće]] kao Lovro, geodet * [[Tonka Mršić]] kao novinarka * [[Jelena Miholjević]] kao Nives Štulhofer ''(djev. Tabak)'', Zvonina rodica * [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Marija Štulhofer, Nivesina kćer, Larina prijateljica * [[Luka Juričić]] kao Ante Nogalo, javni bilježnik na ostavinskoj raspravi dide Akrapa * [[Tomislav Šalov]] kao utjerivač dugova * [[Petar Baljak]] kao fotograf * [[Davor Svedružić]] kao Grgo Sanader, beskućnik * [[Ana Marija Bokor]] kao Aljošina i Vesnina bračna savjetnica * [[Ivana Boban|Ivana Boban Dragić]] kao Ana Lorenci, menadžerica [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a * [[Nebojša Borojević]] kao Miljenko Perdić, liječnik alternativne medicine * [[Gianna Kotroman]] kao medicinska sestra * [[Damir Šaban]] kao majstor na obnovi Stanine stare kuće * [[Gordan Miljanović]] kao Mihovil ''(Miho)'', konobar u Hotelu Macan, bivši konobar u restoranu ''Kod'' ''Klepe'' * [[Dražen Zečić]] kao Dražen Zečić * [[Pero Juričić]] kao Danko †, pacijent koji je bio u bolničkoj sobi s Vinkom * [[Mia Biondić]] kao Maja Košta, predstavnica RUI-ja * [[Vini Juričić]] kao Sara Beller, trenerica * [[Zlatan Zuhrić]] kao Ivica Golemac, Zvonin prijatelj i direktor Sinjskog vodovoda * [[Paško Vukasović]] kao Drago Golemac, Ivičin sin * [[Igor Kovač]] kao Kristijan Mađarević * [[Romina Tonković]] kao Aimee * [[Željko Königsknecht]] kao Helmut * [[Tomislav Čubelić]] kao Tiho * [[Barbara Nola]] kao Natalija Velkovska * [[Filip Radoš]] kao Ilija Šaran * [[Roni Lepej]] kao Mirkan, novi poštar u Zaglavama * [[Zlatko Ožbolt]] kao Jure Delaš, Lucin profesor * [[Dora Dimić Rakar]] kao glas umjetne inteligencije == Vrijeme i mjesto radnje == [[Datoteka:Dinara near Polača5.jpg|mini|250px|Čest [[motiv]] u seriji pogled na zapadni dio [[Dinara|Dinare]].]] [[Datoteka:Utvrda Prozor.jpg|mini|250px|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]] iznad [[Vrlika|Vrlike]].]] Radnja serije odvija se u obližnjem selu Zaglave, koje s pogledom na [[Vrličko polje]] i [[Dinara|Dinaru]] utjelovljuje gradić [[Vrlika]]. Manji dio mjesta, zaselaka i mjesno [[groblje]] koji se protežu istočno od [[Državna cesta D1|državne ceste D1]] nalaze se u [[Park prirode Dinara|Parku prirode Dinara]]. Iznad samoga naselja na nepristupačnoj stijeni stoji [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Glavni trg Zaglava utjelovljuje set sa snimanja serije [[Dar mar (televizijska serija)|''Dar mar'']] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Neke scene su snimane i u [[Sinj]]u, [[Split]]u i [[Zagreb]]u, a nekoliko scena snimljeno je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Lokacije snimanja dobro su raspoređene tako da sve izgleda kao prava Dalmatinska zagora. == Glazba == [[Diskografska kuća]] [[Tonika Records]] 28. veljače 2022. na svom [[YouTube]] kanalu objavljuje [[videospot]] s cijelom pjesmom uvodne glazbe serije ''Ti budi ti'', koju pjeva [[Šibenik|šibenski]] [[tenor]] [[Marko Škugor]]. Pjesma je obrada instrumentske verzije ''Still Water'' koju je [[Tonči Huljić]] skladao, a potom [[Maksim Mrvica]] odsvirao 2002. godine. Napravljen je samo manji aranžmanski zahvat, s tekstom [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]], te glazbeno uobličeno izvedbom [[glazbeni sastav|glazbenoga sastava]] [[Tonči Huljić & Madre Badessa band|Madre Badessa]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=Janko i Luce u videospotu naslovne pjesme hit serije „Kumovi“|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301182125/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|archive-date=2022-03-01|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Premijera !Finale |- | rowspan="8" |{{Z+X|SRB}} | rowspan="4" |[[Nova S]] !1. |[[7. lipnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Najpopularnija hrvatska TV drama „Kumovi“ sutra ekskluzivno kreće na TV Nova S|url=https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621000456/https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|archive-date=21. lipnja 2022.|access-date=21. lipnja 2022.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[2. ožujka]] [[2023.]] |- !2. |[[10. srpnja]] [[2023.]]<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=7. srpnja 2023.|title=Drugu sezonu serije “Kumovi” ne propustite pogledati od 10. srpnja na TV Nova!|url=https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105602/https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Večeras počinje druga sezona "Kuma": Zapleti, drama i tajne - doznajemo što vas čeka u novim epizodama|url=https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105002/https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[29. veljače]] [[2024.]] |- !3. |[[4. lipnja]] [[2024.]] |[[7. studenog]] [[2024.]] |- !4. |[[3. siječnja]] [[2025.]] |{{TBA}} |- | colspan="4" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |[[Nova Series]] !1. |[[24. ožujka]] [[2023.]] |[[13. rujna]] [[2023.]] |- !2. |[[14. rujna]] [[2023.]] |[[30. studenoga]] [[2023.]] (78. epizoda)<ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=Nova Series – četvrtak, 30. studenoga 2023. – TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series|url-status=dead|access-date=2024-03-18|website=tvprofil.com|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series}}</ref> |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|SLO}} | rowspan="5" |[[POP TV]]<br>[[Voyo]] !1. |[[19. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":6">{{Citiranje weba|date=19. prosinca 2022.|title=Na POP TV prihaja priljubljena hrvaška serija Botri|url=https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219182137/https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|archive-date=19. prosinca 2022.|access-date=21. svibnja 2023.|website=24ur.com}}</ref> |[[24. srpnja]] [[2023.]] |- !2. |[[26. srpnja]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2023.|title=Na Pop TV konec prve sezone serije Botri|url=https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230721160834/https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|archive-date=21. srpnja 2023.|access-date=28. srpnja 2023.|website=njena.svet24.si}}</ref> |[[15. ožujka]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-10|title=Koliko delov ima serija Botri? Konec serije Botri 2. sezona na POP TV marca 2024, saj prihaja Masterchef Slovenija 2024|trans-title=Koliko dijelova ima serija Kumovi? Kraj serije Kumovi 2. sezona na POP TV u ožujku 2024., jer dolazi Masterchef Slovenija 2024.|url=https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240315210754/https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|archive-date=2024-03-15|access-date=2024-03-15|website=uporabnastran.si|language=sl}}</ref> |- !3. | [[17. lipnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-30|title=Nova sezona serije Botri prihaja na POP TV|url=https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530111637/https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|archive-date=2024-05-30|access-date=2024-05-30|website=zadovoljna.si|language=sl}}</ref> | [[9. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9">{{Citiranje weba|date=2024-12-20|title=Četrta sezona serije "Botri" kmalu na Pop TV!|trans-title=Četvrta sezona serije "Kumovi" uskoro na Pop TV!|url=https://www.infomiks.si/cetrta-sezona-serije-botri-kmalu-na-pop-tv/|url-status=live|access-date=2025-01-02|website=INFOMIKS|language=sl-SI}}</ref> |- !4. | [[10. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9" /> | [[1. kolovoza]] [[2025.]] |- !5. | [[4. kolovoza]] [[2025.]] | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|BIH}} | rowspan="5" |[[Nova BH]] !1. |[[27. veljače]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2023-02-08|title=”Kumovi” – nova uzbudljiva dramska serija uskoro na Novoj BH|url=https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328111417/https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|archive-date=2023-03-28|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|date=2023-02-21|title=Stižu "Kumovi", u ponedjeljak uveče ne prepustite premijeru – Nova BH|url=https://www.facebook.com/novabhtv/photos/a.2144331428912302/6337057389639664/|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref> |[[23. listopada]] [[2023.]] |- !2. |[[24. listopada]] [[2023.]] |[[26. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=četvrtak, 26. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh}}</ref> |- !3. | [[27. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-27|title=petak, 27. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh}}</ref> | [[21. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-21|title=petak, 21. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh}}</ref> |- !4. | [[24. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-24|title=ponedjeljak, 24. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh}}</ref> | [[27. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-27|title=ponedjeljak, 27. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=27. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> |- !5. | [[28. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-28|title=utorak, 28. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=28. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |{{Z+X|MAK}} | rowspan="3" |Alfa !1. |[[18. rujna]] [[2023.]]<ref name=":8">{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Алфа ја стартуваше најновата хрватска серија „Кумови“|trans-title=Alfa je lansirala najnoviju hrvatsku seriju "Kumovi"|url=https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019195018/https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|archive-date=19. listopada 2023.|access-date=19. listopada 2023.|website=tvpaket.com.mk|language=mk}}</ref> | {{TBA}} |- !2. | colspan="2" {{TBA}} |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- |} == Adaptacije == Serija je dobila adaptaciju u [[Mađarska|Mađarskoj]], na kanalu {{ill|RTL (Mađarska)|hu|RTL (Magyarország)}}, pod nazivom ''{{ill|Pokoli rokonok|hu|Pokoli rokonok}}'', a s emitiranjem počela je [[2. siječnja]] [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=21. lipnja 2024.|title= Dobó Katával jönnek a Pokoli rokonok az RTL-re|url=https://port.hu/cikk/tv/dobo-kataval-jonnek-a-pokoli-rokonok-az-rtl-re/article-102787|url-status=live|access-date=10. prosinca 2024. |website=www.port.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=7. prosinca 2024. |title= Hamarosan indul az RTL új sorozata, a Pokoli rokonok|url=https://reklaminvazio.blog.hu/2024/12/07/hamarosan_indul_az_rtl_uj_sorozata_a_pokoli_rokonok|url-status=live |access-date=10. prosinca 2024. |website=reklaminvazio.blog.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=17. prosinca 2024.|title= Poloki rokonok - Címlap|url=https://rtl.hu/pokolirokonok|access-date=17. prosinca 2024.|website=www.rtl.hu}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi|ime=Službena stranica serije ''Kumovi''}} [[Nova TV]] * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|Popis autora i suradnika 1. i 2. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528102339/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|date=2023-05-28}} *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240508200633/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s4-ep-1-80---845586.html |title=Popis autora i suradnika 4. sezone serije Kumovi |date=2024-05-08}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html|Popis autora i suradnika 5. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241121221121/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html |date=2024-11-21}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html|Popis autora i suradnika 6. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251211152842/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html |date=2025-12-12}} * [https://novaplus.dnevnik.hr/home?id=d843ff82-7bb7-47e3-9173-73810d912156 Arhiva epizoda] Nova Plus * {{imdb|id=16636212|naslov=Kumovi}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske televizijske sapunice]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] t4cuu2w1imlgi3bfzhccs4xlynl2lmw Nagrada Europske unije za književnost 0 717113 7431367 7330200 2026-04-17T09:39:34Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Književnost|Književnost]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431367 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nagrada|ime=Nagrada Europske unije za književnost|izvorno ime='The European Union Prize for Literature'|osnivač=[[Europska unija]]|osnutak=[[2009.]]|područje=[[Književnost]]}} '''Nagrada Europske unije za književnost''' (''The European Union Prize for Literature'': EUPL) nagrada je koju dodjeljuje [[Europska unija]] od [[2009.]] godine u području [[Književnost|književnosti]]. Cilj je njome prepoznati nove izvanredne književne talente iz cijele [[Europa|Europe]] i promovirati cirkulaciju i prevođenje [[Knjiga|književnih djela]] među europskim državama te istaknuti kreativnost i raznolikost [[Kontinent|kontinenta]]. EUPL organizira partnerski [[konzorcij]] koji čine [[Europsko vijeće pisaca]] (EWC), [[Federacija europskih izdavača]] (FEP) te [[Europska i Međunarodna federacija knjižara]] (EIBF) uz potporu [[Europska komisija|Europske komisije]]. Nagrada se financira programom Europske unije ''Kreativna Europa'' i dostupna je svim zemljama koje sudjeluju u ovom programu.<ref>{{Citiranje weba|title=Proglašeni dobitnici Nagrade EU za književnost – EUPL|url=http://deskkultura.hr/hr/novosti/proglaseni-dobitnici-nagrade-eu-za-knjizevnost-eupl|access-date=2022-01-12|website=deskkultura.hr}}</ref> Nacionalni žiriji u trećini zemalja članica naizmjenično imenuju nagrađene autore. Na taj će način sve zemlje koje imaju pravo na potporu u okviru programa ''Kreativna Europa'' biti predstavljene tijekom trogodišnjeg razdoblja.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Dobitnici nagrade Europske unije za književnost bit će objavljeni u Frankfurtu|url=https://min-kulture.gov.hr/dobitnici-nagrade-europske-unije-za-knjizevnost-bit-ce-objavljeni-u-frankfurtu/11079|access-date=2022-01-12|website=min-kulture.gov.hr}}</ref> Dobitnici primaju 5000 [[Euro|eura]], a njihovoj se knjizi da potpora za [[prevođenje]] i promociju. [[Država|Države]] koje sudjeluju uključuju:<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Home {{!}} EU Prize for Literature|url=http://www.euprizeliterature.eu/|access-date=2022-01-12|website=www.euprizeliterature.eu}}</ref> * 28 pripadnika Europske unije * 3 pripadnika [[EEA|Europskog gospodarskog prostora]]: [[Island]], [[Lihtenštajn]] i [[Norveška]] * Kandidati i potencijalni kandidati za ulazak u EU: [[Albanija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Kosovo]], [[Crna Gora]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Srbija]] i [[Turska]] * Države [[Europska susjedska politika|Europske susjedske politike]]: [[Armenija]], [[Gruzija]], [[Moldavija]], [[Tunis]] i [[Ukrajina]] == Pobjednici == === 2009. === * [[Austrija]]: Paulus Hochgatterer, ''Die Süße des Lebens'' * [[Hrvatska]]: [[Mila Pavićević]], ''Djevojčica od leda i druge bajke'' * [[Francuska]]: Emmanuelle Pagano, ''Les Adolescents troglodytes'' * [[Mađarska]]: Noémi Szécsi, ''Kommunista Monte Cristo'' * [[Irska]]: Karen Gillece, ''Longshore Drift'' * [[Italija]]: Daniele Del Giudice, ''Orizzonte mobile'' * [[Litva]]: Laura Sintija Černiauskaitė, ''Kvėpavimas į marmurą'' * [[Norveška]]: Carl Frode Tiller, ''Innsirkling'' * [[Poljska]]: Jacek Dukaj, ''Lód'' * [[Portugal]]: Dulce Maria Cardoso, ''Os Meus Sentimentos'' * [[Slovačka]]: Pavol Rankov, ''Stalo sa prvého septembra'' ''(alebo inokedy)'' * [[Švedska]]: Helena Henschen, ''I skuggan av ett brott''<ref>{{Citiranje weba|title=Anthology 2009 {{!}} EU Prize for Literature|url=http://www.euprizeliterature.eu/publications/anthology-2009|access-date=2022-01-12|website=www.euprizeliterature.eu|archive-date=6. svibnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506125554/https://euprizeliterature.eu/publications/anthology-2009|url-status=dead}}</ref> === 2010. === * [[Belgija]]: Peter Terrin, ''De bewaker'' * [[Cipar]]: Myrto Azina Chronides (Μυρτώ Αζίνα Χρονίδη), ''Το πείραμα'' (''To Peírama'') * [[Danska]]: Adda Djørup, ''Den mindste modstand'' * [[Estonija]]: Tiit Aleksejev, ''Palveränd'' * [[Finska]]: Riku Korhonen, ''Lääkäriromaani'' * [[Njemačka]]: Iris Hanika, ''Das Eigentliche'' * [[Luksemburg]]: Jean Back, ''Amateur'' * [[Rumunjska]]: Răzvan Rădulescu, T''eodosie cel Mic'' * [[Slovenija]]: Nataša Kramberger, ''Nebesa v robidah: roman v zgodbah'' * [[Španjolska]]: Raquel Martínez-Gómez, ''Sombras de unicornio'' * [[Sjeverna Makedonija]]: Goce Smilevski (Гоце Смилевски), ''Сестрата на Зигмунд Фројд'' === 2011. === * [[Bugarska]]: Kalin Terziyski (Калин Терзийски), ''Има ли кой да ви обича'' (''Ima li koj da vi običa'') * [[Češka]]: Tomáš Zmeškal, ''Milostný dopis klínovým písmem'' * [[Grčka]]: Kostas Hatziantoniou (Κώστας Χατζηαντωνίου), ''Αγκριτζέντο'' (''Agrigento'') * [[Island]]: Ófeigur Sigurðsson, ''Jón'' * [[Latvija]]: Inga Žolude, ''Mierinājums Ādama kokam'' * [[Lihtenštajn]]: Iren Nigg, ''Man wortet sich die Orte selbst'' * [[Malta]]: Immanuel Mifsud, ''Fl-Isem tal-Missier (u tal-Iben)'' * [[Crna Gora]]: Andrej Nikolaidis, ''Sin'' * [[Nizozemska]]: Rodaan Al Galidi, ''De autist en de postduif'' * [[Srbija]]: Jelena Lengold, ''Vašarski mađioničar'' * [[Turska]]: Çiler İlhan, ''Sürgün'' * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]: Adam Foulds, ''The Quickening Maze''<ref>{{Citiranje weba|date=2014-03-01|title=Winners of the 2011 European Union Prize for Literature {{!}} European Union Prize for Literature|url=http://www.euprizeliterature.eu/news/20111010/winners-2011-european-union-prize-literature|access-date=2022-01-12|website=web.archive.org|archive-date=1. ožujka 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140301214112/http://www.euprizeliterature.eu/news/20111010/winners-2011-european-union-prize-literature|url-status=bot: unknown}}</ref> === 2012. === * [[Austrija]]: Anna Kim, ''Die gefrorene Zeit'' * [[Hrvatska]]: [[Lada Žigo]], ''Rulet'' * [[Francuska]]: Laurence Plazenet, ''L’amour seul'' * [[Mađarska]]: Viktor Horváth, ''Török tükör'' * [[Irska]]: Kevin Barry, ''City of Bohane'' * [[Italija]]: Emanuele Trevi, ''Qualcosa di scritto'' * [[Litva]]: Giedra Radvilavičiūtė, ''Šiąnakt aš miegosiu prie sienos'' * [[Norveška]]: Gunstein Bakke, ''Maud og Aud. Ein roman om trafikk'' * [[Poljska]]: Piotr Paziński, ''Pensjonat'' * [[Portugal]]: Afonso Cruz, ''A Boneca de Kokoschka'' * [[Slovačka]]: Jana Beňová, ''Café Hyena: Plán odprevádzania'' * [[Švedska]]: Sara Mannheimer, ''Handlingen''<ref>{{Citiranje weba|date=2012-10-14|title=EU Prize for Literature picks 12-to-read {{!}} euronews, generation y|url=http://www.euronews.com/2012/10/09/eu-prize-for-literature-picks-12-to-read/|access-date=2022-01-12|website=web.archive.org|archive-date=14. listopada 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20121014183348/http://www.euronews.com/2012/10/09/eu-prize-for-literature-picks-12-to-read/|url-status=bot: unknown}}</ref> === 2013. === * [[Belgija]]: Isabelle Wéry, ''Marilyn désossée'' * [[Bosna i Hercegovina]]: [[Faruk Šehić]], ''Knjiga o Uni'' * [[Cipar]]: Emilios Solomou (Αιμίλιος Σολωμού), ''Hμερολóγιο μιας απιστίας'' (''Emerológio mias apistías'') * [[Danska]]: Kristian Bang Foss, ''Døden kører Audi'' * [[Estonija]]: Meelis Friedenthal, ''Mesilased'' * [[Finska]]: Katri Lipson, ''Jäätelökauppias'' * [[Njemačka]]: Marica Bodrožić, ''Kirschholz und alte Gefühle'' * [[Luksemburg]]: Tullio Forgiarini, Amok: ''Eng Lëtzebuerger Liebeschronik'' * [[Sjeverna Makedonija]]: Lidija Dimkovska (Лидија Димковска), ''Резервен живот'' (''Rezerven život'') * [[Rumunjska]]: Ioana Pârvulescu, ''Viața începe vineri'' * [[Slovenija]]: Gabriela Babnik, ''Sušna doba'' * [[Španjolska]]: Cristian Crusat, ''Breve teoría del viaje y el desierto'' === 2014. === * [[Albanija]]: Ben Blushi, Otello, ''Arapi i Vlorës'' * [[Bugarska]]: Milen Ruskov (Милен Русков), ''Възвишение'' (''Vǎzvišenie'') * [[Češka]]: Jan Němec, ''Dějiny světla'' * [[Grčka]]: Makis Tsitas (Μάκης Τσίτας), ''Μάρτυς μου ο Θεός'' (''Mártis mou o Theós'') * [[Island]]: Oddný Eir, ''Jarðnæði'' * [[Latvija]]: Jānis Joņevs, ''Jelgava 94'' * [[Lihtenštajn]]: Armin Öhri, ''Die dunkle Muse: Historischer Kriminalroman'' * [[Malta]]: Pierre J. Mejlak, ''Dak li l-Lejl Iħallik Tgħid'' * [[Crna Gora]]: Ognjen Spahić, ''Puna glava radosti'' * [[Nizozemska]]: Marente de Moor, ''De Nederlandse maagd'' * [[Srbija]]: Uglješa Šajtinac (Угљеша Шајтинац), ''Сасв''и''м'' ''скромн''и ''даров''и (Sasvim skromni darovi) * [[Turska]]: Birgül Oğuz, ''Hah'' * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]: Evie Wyld, ''All the Birds, Singing''<ref>{{Citiranje weba|title=Press corner|url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/home/en|access-date=2022-01-12|website=European Commission - European Commission|language=en}}</ref><ref name=":0" /> === 2015. === * [[Austrija]]: Carolina Schutti, ''Einmal muss ich über weiches Gras gelaufen sein'' * [[Hrvatska]]: [[Luka Bekavac]], ''Viljevo'' * [[Francuska revolucija|Francuska]]: Gaëlle Josse, ''Le dernier gardien d’Ellis Island'' * [[Mađarska]]: Edina Szvoren, ''Nincs, és ne is legyen'' * [[Irska]]: Donal Ryan, ''The Spinning Heart'' * [[Italija]]: Lorenzo Amurri, ''Apnea'' * [[Litavski jezik|Litva]]: Undinė Radzevičiūtė, ''Žuvys ir drakonai'' * [[Norveška]]: Ida Hegazi Høyer, ''Unnskyld'' * [[Poljska]]: Magdalena Parys, ''Magik'' * [[Portugal]]: David Machado, ''Índice médio de felicidade'' * [[Slovačka]]: Svetlana Žuchová, ''Obrazy zo života M.'' * [[Švedska]]: Sara Stridsberg, ''Beckomberga: ode till min familj''<ref name=":1" /> === 2016. === * [[Belgija]]: Christophe Van Gerrewey, ''Op de Hoogte'' * [[Bosna i Hercegovina]]: [[Tanja Stupar-Trifunović]] (Тања Ступар Трифуновић), ''Сатови у мајчиној соби'' (''Satovi u majčinoj sobi'') * [[Cipar]]: Antonis Georgiou (Αντώνης Γεωργίου), ''Ένα άλπουμ ιστορίες'' (''Éna álpoum istoríes'') * [[Danska]]: Bjørn Rasmussen, ''Huden er det elastiske hylster der omgiver hele legemet'' * [[Estonija]]: Paavo Matsin, ''Gogoli disko'' * [[Finska]]: Selja Ahava, ''Taivaalta tippuvat asiat'' * [[Njemačka]]: Benedict Wells, ''Vom Ende der Einsamkeit'' * [[Luksemburg]]: Gast Groeber, ''All Dag verstoppt en aneren'' * [[Rumunjska]]: Claudiu M. Florian, Vârstele jocului. ''Strada Cetății.'' * [[Slovenija]]: Jasmin B. Frelih, ''Na/pol'' * [[Španjolska]]: Jesús Carrasco, ''La tierra que pisamos'' * [[Sjeverna Makedonija]]: Nenad Joldeski (Ненад Јолдески), ''Секој со своето езеро'' (''Sekoj so svoeto ezero'') === 2017. === * [[Albanija]]: Rudi Erëbara, ''Epika e yjeve të mëngjesit'' * [[Bugarska]]: Ina Vultchanova (Ина Вълчанова), ''Остров Крах'' (''Ostrov Krah'') * [[Češka]]: Bianca Bellová, ''Jezero'' * [[Grčka]]: Kallia Papadaki (Κάλλια Παπαδάκη), ''Δενδρίτες'' (''Dendrítes'') * [[Island]]: Halldóra K. Thoroddsen, ''Tvöfalt gler'' * [[Latvija]]: Osvalds Zebris, ''Gaiļu kalna ēnā'' * [[Malta]]: Walid Nabhan, ''L-Eżodu taċ-Ċikonji'' * [[Crna Gora]]: Aleksandar Bečanović, ''Arcueil'' * [[Nizozemska]]: Jamal Ouariachi, ''Een honger'' * [[Srbija]]: Darko Tuševljaković, ''Jaz'' * [[Turska]]: Sine Ergün, ''Baştankara'' * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]: Sunjeev Sahota, ''The Year of the Runaways''<ref>{{Citiranje weba|date=2017-04-23|title=Announcement of winners of the 2017 European Union Prize for Literature — European Union Prize for Literature|url=http://www.euprizeliterature.eu/news/20170421/eupl-2017-en|access-date=2022-01-12|website=web.archive.org|archive-date=23. travnja 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170423062517/http://www.euprizeliterature.eu/news/20170421/eupl-2017-en|url-status=bot: unknown}}</ref> === 2018. === Godine [[2018.]] nagrada Europske unije za književnost slavila je desetu godišnjicu. Organizirano je natjecanje na koje su se mogli prijaviti svih 108 prijašnjih pobjednika. Pet je pobjednika:<ref>{{Citiranje weba|title=The EUPL 10th Anniversary Edition {{!}} EU Prize for Literature|url=https://www.euprizeliterature.eu/news/eupl-10th-anniversary-edition|access-date=2022-01-12|website=www.euprizeliterature.eu|archive-date=17. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220117120702/https://www.euprizeliterature.eu/news/eupl-10th-anniversary-edition|url-status=dead}}</ref> * [[Luksemburg]]: Jean Back, ''Europäesch Wolleken'' * [[Sjeverna Makedonija]]: Lidija Dimkovska (Лидија Димковска), ''Кога заминав од „Карл Либкнехт“'' (''Koga zaminav od „Karl Liebknecht“'') * [[Luksemburg]]: Gast Groeber, ''Aktuelle Wetterwarnung: überwiegend dichter Nebel'' * [[Srbija]]: Jelena Lengold, ''Jasmin i smrt'' * [[Rumunjska]]: Ioana Pârvulescu, ''O voce'' === 2019. === * [[Austrija]]: Laura Freudenthaler, ''Geistergeschichte'' * [[Finska]]: Piia Leino, ''Taivas'' * [[Francuska]]: Sophie Daull, ''Au grand lavoir'' * [[Mađarska]]: Réka Mán-Várhegyi, ''Mágneshegy'' * [[Gruzija]]: Beqa Adamashvili (ბექა ადამაშვილი), ''ამ რომანში ყველა კვდება'' (''am romanshi q’vela k’vdeba'') * [[Grčka]]: Nikos Chryssos (Νίκος Χρυσός), ''Καινούργια μέρα'' (''Kainourgia mera'') * [[Irska]]: Jan Carson, ''The Firestarters'' * [[Italija]]: Giovanni Dozzini, ''E Baboucar guidava la fila'' * [[Litva]]: Daina Opolskaitė, ''Dienų piramidės'' * [[Poljska]]: Marta Dzido, ''Frajda'' * [[Rumunjska]]: Tatiana Țîbuleac, ''Grădina de sticlă'' * [[Slovačka na Svjetskom prvenstvu u atletici 2015.|Slovačka]]: Ivana Dobrakovová, ''Matky a kamionisti'' * [[Ukrajina]]: Haska Shyyan (Гаська Шиян), ''За спиною'' (''Za spynoju'') * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]: Melissa Harrison, ''All Among the Barley'' === 2020. === * [[Belgija]]: Nathalie Skowronek, ''La carte des regrets'' * [[Bosna i Hercegovina]]: [[Lana Bastašić]], ''Uhvati zeca'' * [[Hrvatska]]: [[Maša Kolanović]], ''Poštovani kukci i druge jezive priče'' * [[Cipar]]: Stavros Christodoulou (Σταύρος Χριστοδούλου), ''Τη μέρα που πάγωσε ο ποταμός'' (''Te méra pou págose o potamós'') * [[Danska]]: Asta Olivia Nordenhof, ''Penge på lommen'' * [[Estonija]]: Mudlum, ''Poola poisid'' * [[Njemačka]]: Matthias Nawrat, ''Der traurige Gast'' * [[Kosovo]]: Shpëtim Selmani, ''Libërthi i dashurisë'' * [[Luksemburg]]: Francis Kirps, ''Die Mutationen'' * [[Crna Gora]]: Stefan Bošković, ''Ministar'' * [[Sjeverna Makedonija]]: Petar Andonovski (Петар Андоновски), ''Страв од варвари'' (''Strav od varvari'') * [[Norveška šumska mačka|Norveška]]: Maria Navarro Skaranger, ''Bok om sorg'' * [[Španjolska inkvizicija|Španjolska]]: Irene Solà, ''Canto jo i la muntanya balla''<ref>{{Citiranje weba|title=European Union Prize for Literature announces 2020 laureates {{!}} EU Prize for Literature|url=https://www.euprizeliterature.eu/news/european-union-prize-literature-announces-2020-laureates|access-date=2022-01-12|website=www.euprizeliterature.eu|archive-date=26. svibnja 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200526124338/https://www.euprizeliterature.eu/news/european-union-prize-literature-announces-2020-laureates|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Maša Kolanović dobila Nagradu Europske unije za književnost|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/masa-kolanovic-dobila-nagradu-europske-unije-za-knjizevnost-20200519|access-date=2022-01-12|website=tportal.hr}}</ref> === 2021. === * [[Albanija]]: Tom Kuka, ''Flama'' * [[Armenija]]: Aram Pachyan (Արամ Պաչյան), P/F * [[Bugarska]]: Georgi Bardarov (Георги Бърдаров), ''Absolvo te'' * [[Češka]]: Lucie Faulerová, ''Smrtholka'' * [[Island Records|Island]]: Sigrún Pálsdóttir, ''Delluferðin'' * [[Latvija]]: Laura Vinogradova, ''Upe'' * [[Malta]]: Lara Calleja, ''Kissirtu kullimkien'' * [[Nizozemska]]: Gerda Blees, ''Wij zijn licht'' * [[Portugal]]: Frederico Pedreira, ''A Lição do Sonâmbulo'' * [[Srbija]]: [[Dejan Tiago Stanković]], ''Zamalek'' * [[Slovenija]]: Anja Mugerli, ''Čebelja družina'' * [[Švedska]]: Maxim Grigoriev, ''Europa'' * [[Tuniski nacionalni kvartet|Tunis]]: Amine Al Ghozzi (أمين الغزي), ''زندالي ليلة 14 جانفي 2011'' (''zindali laylat 14 janfi 2011'')<ref>{{Citiranje weba|title=European Union Prize for Literature announces the 2021 laureates {{!}} EU Prize for Literature|url=https://www.euprizeliterature.eu/news/european-union-prize-literature-announces-2021-laureates|access-date=2022-01-12|website=www.euprizeliterature.eu|archive-date=30. listopada 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20211030025009/https://www.euprizeliterature.eu/news/european-union-prize-literature-announces-2021-laureates|url-status=dead}}</ref> === 2022. === Godine 2022. promijenio se način davanja nagrada: sedmeročlani žiri nagrađuje samo jednoga pobjednika s pet dodatnih djela koja treba spomenuti (''special menitons'').<ref>{{Citiranje weba|title=European Union Prize for Literature announces the 2022 winner and special mentions {{!}} EU Prize for Literature|url=https://www.euprizeliterature.eu/news/european-union-prize-literature-announces-2022-winner-and-special-mentions|access-date=2022-08-27|website=www.euprizeliterature.eu|url-status=dead|archive-date=28. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220928164035/https://www.euprizeliterature.eu/news/european-union-prize-literature-announces-2022-winner-and-special-mentions}}</ref> Pobjednik: * [[Gruzija]]: Iva Pezuashvili (ივა ფეზუაშვილი), ''ბუნკერი'' (''bunk’eri'') Spomena vrijedni: * [[Belgija]]: Gaea Schoeters, ''Trofee'' * [[Bosna i Hercegovina]]: Slađana Nina Perković, ''U jarku'' * [[Irska]]: Tadhg Mac Dhonnagáin, ''Madame Lazare'' * [[Španjolska]]: Jacobo Bergareche, ''Los días perfectos'' * [[Ukrajina]]: Євгенія Кузнєцова (Yevhenia Kuznjecova), ''Спитайте Мієчку'' (''Spitajte Miječku'') === 2023. === Pobjednik: * [[Hrvatska]]: [[Martina Vidaić]], ''Stjenice''<ref>{{Citiranje weba|title=European Union Prize for Literature announces the 2023 winner and special mentions {{!}} EU Prize for Literature|url=https://www.euprizeliterature.eu/news/european-union-prize-literature-announces-2023-winner-and-special-mentions|access-date=2023-12-03|website=www.euprizeliterature.eu|archive-date=21. siječnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240121154842/https://www.euprizeliterature.eu/news/european-union-prize-literature-announces-2023-winner-and-special-mentions|url-status=dead}}</ref> Spomena vrijedni: * [[Cipar]]: Χάρη Ν. Σπανού (Hari N. Spanou), ''Φυλάκιο (Fylákio)'' * [[Estonija]]: Tõnis Tootsen, ''Ahvide pasteet. Ühe ahvi mälestusi ja mõtteid'' * [[Finska]]: Iida Rauma, ''Hävitys'' * [[Francuska]]: Maud Simonnot, ''L’heure des oiseaux'' * [[Kosovo]]: Ag Apolloni, ''Kësulëkuqja, përrallë për të rritur'' === 2024. === Pobjednik: * [[Danska]]: Theis Ørntoft, ''Jordisk'' Spomena vrijedni: * [[Bugarska]]: Todor Todorov, ''Хагабула'' * [[Njemačka]]: Deniz Utlu, ''Vaters Meer'' * [[Island]]: María Elísabet Bragadóttir, ''Sápufuglinn'' * [[Nizozemska]]: Sholeh Rezazadeh, ''Ik ken een berg die op me wacht'', * [[Slovenija]]: Tina Vrščaj, ''Na klancu'' === 2025. === Od 2025. navode se samo dva spomena vrijedna autora uz pobjednika.<ref>{{Citiranje weba|title=2025 laureate and special mentions announced at Book World Prague|url=https://euprizeliterature.eu/en/news/2025-laureate-and-special-mentions-announced-at-book-world-prague/|access-date=2025-06-14|website=European Union Prize Literature|language=en-GB}}</ref> Povjednik: * [[Italija]]: Nicoletta Verna, ''I Giorni di Vetro'' Spomena vrijedni: * [[Belgija]]: Philippe Marczewski, ''Quand Cécile (When Cécile)'' * [[Irska]]: Sheila Armstrong, ''Falling Animals'' == Vanjske poveznice == * [http://www.euprizeliterature.eu/ Glavna stranica ''Nagrade Europske unije za književnost''] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Književne nagrade]] [[Kategorija:Europska unija]] [[Kategorija:Europska komisija]] eo7dtv32ycfvo1p5o49hg3qucm8nutl Ultranacionalizam 0 717666 7430954 7067416 2026-04-16T14:00:41Z Panasko 203327 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430954 wikitext text/x-wiki '''Ultranacionalizam''' je »ekstremni [[nacionalizam]] koji promiče interes jedne države ili naroda iznad svih ostalih« ili jednostavno »ekstremna odanost vlastitoj naciji«.<ref>[https://en.oxforddictionaries.com/definition/us/ultranationalism Ultranationalism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190512054437/https://en.oxforddictionaries.com/definition/us/ultranationalism |date=12. svibnja 2019. }}. Oxford English Dictionary. pristupljeno 29. lipnja 2017.</ref><ref>[https://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/ultranationalism Ultranationalism]. Collins English Dictionary. pristupljeno 29. lipnja 2017.</ref> == Uvod == Prema Januszu Bugajskom, »u svojim najekstremnijim ili najrazvijenijim oblicima, ultranacionalizam nalikuje fašizmu, obilježen [[Ksenofobija|ksenofobičnim]] prezirom prema drugim nacijama, podrškom [[Autoritarizam|autoritarnim]] političkim aranžmanima na granici [[Totalitarizam|totalitarizma]] i [[Mit|mitskim]] naglaskom na ''organsko jedinstvo'' između karizmatičnog vođe, organizacijski amorfne stranke pokreta i [[Nacija|nacije]]«.<ref>[https://books.google.co.uk/books?id=xeFNV40_EUAC&pg=PA65&dq=ultranationalism+authoritarian&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwi20tfP0rnaAhWLOsAKHQhhB7wQ6AEIWDAI#v=onepage&q&f=false ''The Politics of National Minority Participation in Post-communist Europe'']. ''EastWest Institute''. p.65. Section author - Janusz Bugajski. Book edited by Johnathan P.Stein. Published by M.E. Sharpe. Published in New York in 2000. pristupljeno preko Google Books.</ref> Roger Griffin tvrdi da je ultranacionalizam u biti [[Ksenofobija|ksenofobičan]] i da je poznato kako se legitimira »kroz duboko mitizirane pripovijesti o prošlim kulturnim ili političkim razdobljima povijesne veličine ili o starim računima kako bi se obračunao s navodnim neprijateljima«. Također se može osloniti na »vulgarizirane oblike fizičke [[Antropologija|antropologije]], [[Genetika|genetike]] i [[Eugenika|eugenike]] kako bi se racionalizirale ideje nacionalne superiornosti i sudbine, degeneracije i subhumanosti«.<ref>{{Citiranje knjige|last=Blamires|first=Cyprian|url=https://books.google.com/books?id=dDYRAQAAMAAJ&q=%22%22through+deeply+mythicized+narratives+of+past+cultural+or+political+periods%22|title=World fascism: a historical encyclopedia|year=2006|isbn=9781576079409|page=452}}</ref> U kombinaciji s pojmom nacionalnog preporoda, ultranacionalizam je ključni temelj [[Fašizam|fašizma]].<ref>Roger Griffin, "Nationalism" in Cyprian Blamires, ed., ''World Fascism: A Historical Encyclopedia'', vol. 2 (Santa Barbara, California: ABC-CLIO, 2006), pp. 451–53.</ref> == Ultranacionalističke političke stranke == === Trenutno zastupljene u nacionalnim zakonodavnim tijelima === Sljedeće političke stranke okarakterizirane su kao ultranacionalističke. {{div col|colwidth=30em}} *'''{{Z+X|AUS}}''': [[Stranka jedna nacija]]<ref>{{Cite web |title=Ultra-nationalist's car-crash immigration interview |date=9 August 2013 |work=[[Noosa News]] |url=https://www.noosanews.com.au/news/ultra-nationalists-car-crash-immigration-interview/1977987/ |quote=Stephanie Banister, who is hoping to represent the ultra-nationalist One Nation party |access-date=17 September 2020 |archive-date=5. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201105063810/https://www.noosanews.com.au/news/ultra-nationalists-car-crash-immigration-interview/1977987/ |url-status=dead }}</ref> *'''{{Z+X|CIP}}''': [[ELAM (Cipar)|ELAM]]<ref>[https://books.google.co.uk/books?id=haFyDwAAQBAJ&pg=PA87&lpg=PA87&dq=Ultranationalist+National+Popular+Front+Greece&source=bl&ots=eHeGFZFOLk&sig=ACfU3U1acOKqQ55iR7FewkD8d3a2rniLZA&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwiP6a3LsfvkAhVvTxUIHZPEAvgQ6AEwB3oECAkQAQ#v=onepage&q=Ultranationalist%20National%20Popular%20Front%20Greece&f=false Cyprus and the roadmap for peace - A critical interrogation of the conflict]. P. 87. Edited by Michalis S. Michael and Yucel Vural. Chapter authors - Yucel Vural, Sertac Sonan, and Michalis S. Michael. Published by Edward Elgar Publishing in Cheltenham, UK. Published in 2018.</ref> *'''{{Z+X|EST}}''': [[Konzervativna narodna stranka Estonije]]<ref>{{Cite web|title=In Liberal Estonia, Right-Wing Populists Are Making Their Mark|url=https://freedomhouse.org/article/liberal-estonia-right-wing-populists-are-making-their-mark|access-date=2021-09-10|website=Freedom House|language=engleski}}</ref><ref>{{Cite web|title="The East-Europeanization of Estonian Politics" {{!}} Baltic Rim Economies|url=https://sites.utu.fi/bre/the-east-europeanization-of-estonian-politics/|access-date=2021-09-10|website=sites.utu.fi}}</ref><ref>{{Cite web|date=2019-12-31|title=Europe's far right has stalled|url=https://www.afr.com/world/europe/europes-far-right-has-stalled-20200101-p53nzr|access-date=2021-09-10|website=Australian Financial Review|language=engleski}}</ref> *'''{{Z+X|FRA}}''': [[Nacionalni front (Francuska)|Nacionalni front]]<ref>{{cite news |last1=Erlanger|first1=Steven|last2=de Freytas-Tamura|first2=Kimiko|title=E.U. Faces Its Next Big Test as France's Election Looms |url=https://www.nytimes.com/2016/12/17/world/europe/european-union-france-frexit-marine-le-pen.html|newspaper=New York Times|date=17 December 2016|accessdate=28 February 2017}}</ref> *'''{{Z+X|NJE}}''': [[Alternativa za Njemačku]]<ref>{{cite news|url=https://www.washingtonpost.com/|title=The 1619 Project and the far-right fear of history|quote=A leader of Germany's ultranationalist AfD party in 2017 bemoaned how the country's focus on atoning ...|newspaper=[[The Washington Post]]|date=20 August 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thetimes.co.uk/article/frankenstein-pact-puts-afd-in-coalition-rcs0bp2lw|title=Frankenstein pact puts AfD in coalition|quote=A married couple have run into trouble for forging the first local pact between Angela Merkel’s party and the ultranationalist Alternative for Germany (AfD) in defiance of the chancellor.|work=The Times|date=23 July 2019|last1=Berlin|first1=Oliver Moody}}</ref> *'''{{Z+X|GRČ}}''': [[Grčko rješenje]]<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2019/jul/07/greeks-choose-between-beach-and-ballot-in-first-post-debt-bailout-poll|title=Greek elections: landslide victory for centre-right New Democracy party|quote=Smaller parties, such as the ultra-nationalist Greek Solution and leftist MeRA25, headed by Yanis Varoufakis, the former finance minister, were targeting younger Greeks.|work=The Guardian|date=7 July 2019}}</ref> *'''{{Z+X|IND}}''': [[Shiv Sena]]<ref>{{cite web |date=8 March 2012 |author=Mark Magnier |work=Los Angeles Times |url=http://articles.latimes.com/2012/mar/08/world/la-fg-india-temple-20120309 |title=In India, battle continues over Hindu temple's riches - latimes |access-date=2015-12-02}}</ref> *'''{{Z+X|IZR}}''': [[Tkuma]],<ref name="israelhaaretz">{{cite news|work=[[Haaretz]]|date=30 December 2018|title=Election Polls: 6-14 Seats for Bennett and Shaked's New Right-wing Party, Labor Party Crashes|url=https://www.haaretz.com/israel-news/elections/.premium-israel-elections--parties-mull-next-steps-after-bennett-s-bombshell-1.6789549}}</ref> [[Otzma Yehudit]],<ref>{{cite news|work=[[The Times of Israel]]|title=Otzma Yehudit candidate: Critics have to go back 30 years in order to attack us|date=24 February 2019|url=https://www.timesofisrael.com/otzma-yehudit-candidate-critics-have-to-go-back-30-years-in-order-to-attack-us/}}</ref> [[Nova desnica (Izrael)|Nova desnica]]<ref>{{cite news|title=Israel Swears In New Government, Ending Netanyahu's Rule|url=https://www.voanews.com/middle-east/israel-swears-new-government-ending-netanyahus-rule}}</ref> *'''{{Z+X|ITA}}''': [[Braća Italije]]<ref>[https://www.haaretz.com/opinion/.premium-how-anti-vaxxers-could-propel-italy-s-far-right-into-power-1.10044352 What's Fueling the Shocking Rise of Italy's Far Right?], ''Haaretz''</ref> *'''{{Z+X|JAP}}''': [[Liberalna demokratska stranka (Japan)|Liberalna demokratska stranka]] (frakcije)<ref>{{cite web|url=https://www.eurasiareview.com/16072019-beautiful-harmony-political-project-behind-japans-new-era-name-analysis/|title=Beautiful Harmony: Political Project Behind Japan's New Era Name – Analysis|quote=The shifting dynamics around the new era name (gengō 元号) offers an opportunity to understand how the domestic politics of the LDP’s project of ultranationalism is shaping a new Japan and a new form of nationalism.|date=16 July 2019|work=eurasia review}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.eastasiaforum.org/2019/09/14/abes-cabinet-reshuffle/ |title=Abe's cabinet reshuffle|work=East Asia Forum |quote= Abe also rewarded right-wing politicians who are close to him — so-called ‘ideological friends’ who are being increasingly pushed to the forefront of his administration — such as LDP Executive Acting Secretary-General Koichi Hagiuda who was appointed Education Minister. As a member of the ultranationalist Nippon Kaigi (Japan Conference), which seeks to promote patriotic education, he can be considered ‘reliable’ as the government’s policy leader on national education.|date=14 September 2019}}</ref><ref>{{cite book |editor=Mark Poysden, Marco Bratt |title=Global Studies: Japan and the Pacific Rim |quote= ... Koizumi calls the war criminals 'martyrs', a view shared by many elderly veterans, Right-wing Liberal Democratic Party (LDP) lawmakers and ultra-nationalist groups . He now claims that he visits the shrine as a private citizen, not as the prime minister. It is an open secret in Japan that most LDP politicians are linked to ... |date=2006 |page=97 |publisher=KIT Publishers}}</ref><ref>{{cite book|editor=Frenchy Lunning |title=Mechademia 4: War/Time |url=https://books.google.com/books?id=uy90DwAAQBAJ&dq=ultranationalist+Liberal+Democratic+Party+Japan&pg=PA291 |quote= The overturning of the cab driver's 1998 sentiment in Akamatsu's 2007 piece had its political correlative in the victory of the ultranationalist wing of the Liberal Democratic Party (LDP) when Abe Shinzō became Japan's prime minister in ... |date=2013 |page=291 |publisher=[[U of Minnesota Press]]|isbn=9781452942650 }}</ref> *'''{{Z+X|POLJ}}''': [[Nacionalni pokret (Poljska)|Nacionalni pokret]]<ref>{{Cite news|work=[[The Algemeiner]]|title=Polish Interior Minister Issues Last-Minute Ban on Neo-Fascist Show of Force Outside Israeli Embassy in Warsaw|date=31 January 2018|url=https://www.algemeiner.com/2018/01/31/polish-interior-minister-issues-last-minute-ban-on-neo-fascist-show-of-force-outside-israeli-embassy-in-warsaw/}}</ref> *'''{{Z+X|SJKOR}}''': [[Radnička stranka Koreje]]<ref> {{cite book |last=Suh |first=Dae-sook |year=1988 |title=Kim Il Sung: The North Korean Leader |publisher=[[Columbia University Press]] |isbn=978-0231065733 |edition=1st |url-access=registration |url=https://archive.org/details/00book729884}}</ref> *'''{{Z+X|RUM}}''': [[Savez za Uniju Rumunja]] (frakcije)<ref name="ftd14">{{cite news |title=Far-right party changes political landscape in Romania |url=https://www.ft.com/content/040ab76c-cbef-4f2d-9b88-9f2d9ae7acfd |work=[[Financial Times]] |date=14 December 2020|last1=Hopkins |first1=Valerie }}</ref><ref>{{cite web|url=https://transylvanianow.com/record-low-turnout-brings-extremist-party-into-romanias-parliament/|title=Record low turnout brings extremist party into Romania's Parliament|date=7 December 2020|publisher=Transylvania Now|website=transylvanianow.com}}</ref> *'''{{Z+X|RUS}}''': [[Liberalna demokratska stranka Rusije]],<ref>{{cite web|url=http://en.ria.ru/russia/20130221/179612948/Ultranationalists-Move-to-Slap-Fines-on-Use-of-Foreign-Words.html|title=Ultranationalists Move to Slap Fines on Use of Foreign Words|date=21 February 2013}}</ref> [[Rodina]]<ref>{{cite book|last=Van Herpen|first=Marcel H.|publisher=Rowman & Littlefield|title=Putin's Propaganda Machine: Soft Power and Russian Foreign Policy|page=34|year=2015}}</ref> *'''{{Z+X|JAR}}''': [[Economic Freedom Fighters]]<ref>[http://sacsis.org.za/site/article/730.1 The Turn of the Fascist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150412152256/http://sacsis.org.za/site/article/730.1 |date=12 April 2015 }}, Jane Duncan, ''SACSIS'' (2011).</ref><ref>Imraan Baccus,[http://www.citypress.co.za/columnists/is-fascism-rearing-its-ugly-head-in-sa "Is fascism rearing its ugly head in SA?"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131006170505/http://www.citypress.co.za/columnists/is-fascism-rearing-its-ugly-head-in-sa/ |date=6 October 2013 }}, ''City Press'' (2013).</ref> *'''{{Z+X|SLK}}''': [[Narodna stranka naša Slovačka]]<ref>{{cite news|work=[[New York Times]]|date=17 December 2016|title=Not Even a Prosperous Slovakia Is Immune to Doubts About the E.U.|url=https://www.nytimes.com/2016/12/17/world/europe/slovakia-european-union-populists-migrants.html}}</ref> *'''{{Z+X|ŠPA}}''': [[Vox (politička stranka)|Vox]]<ref name=acha20190106>{{Cite journal|first=Beatriz|last=Acha|title=No, no es un partido (neo)fascista|date=6 January 2019|journal=Agenda Pública|url=http://agendapublica.elpais.com/no-no-es-un-partido-neofascista/|access-date=23. siječnja 2022.|archive-date=11. srpnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190711235730/http://agendapublica.elpais.com/no-no-es-un-partido-neofascista/|url-status=dead}}</ref><ref name=mellon>{{Cite journal|journal=Agenda Pública|url=http://agendapublica.elpais.com/vox-del-nacional-catolicismo-al-ultranacionalismo-neoliberal/|title=Vox. Del nacional-catolicismo al ultranacionalismo neoliberal|first=Joan|last=Antón-Mellón|date=29 April 2019|access-date=23. siječnja 2022.|archive-date=3. svibnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190503115247/http://agendapublica.elpais.com/vox-del-nacional-catolicismo-al-ultranacionalismo-neoliberal/|url-status=dead}}</ref> *'''{{Z+X|ŠVI}}''': [[Švicarska narodna stranka]]<ref>{{cite book|title=Shakespeare and Contemporary Fiction: Theorizing Foundling and Lyric Plots|last=Estrin|first=Barbara L.|page=17|isbn=978-1611493702|date=2012}}</ref> *'''{{Z+X|TUR}}''': [[Stranka nacionalističkog pokreta]],<ref>{{cite journal |author=Arman, Murat Necip|title=The Sources Of Banality In Transforming Turkish Nationalism|journal= CEU Political Science Journal| issue=2|date= 2007 |pages= 133–151}}</ref><ref>{{cite conference|author=Eissenstat, Howard. |title=Anatolianism: The History of a Failed Metaphor of Turkish Nationalism|conference=Middle East Studies Association Conference|location=Washington, D.C.|date= November 2002}}</ref> [[Velika stranka jedinstva]]<ref>{{cite book |last1=Göçek |first1=Fatma Müge |author1-link=Fatma Müge Göçek |title=Denial of Violence: Ottoman Past, Turkish Present and Collective Violence Against the Armenians, 1789-2009 |date=2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-933420-9 |language=en|page=402|title-link=Denial of Violence }}</ref> *'''{{Z+X|UKR}}''': [[Sloboda (politička stranka)|Svoboda]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/magazine-20824693 |title=Svoboda: The rise of Ukraine's ultra-nationalists |work=BBC |date=25 December 2012 |access-date=1 March 2015}}</ref> {{div col end}} === Stranke koje su nekada imale ultranacionalističke tendencije ili frakcije === Sljedeće političke stranke povijesno su imale ultranacionalističke tendencije ili frakcije. * '''{{Z+X|BIH}}''': [[Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Srpska demokratska stranka]]<ref>{{Citiranje novina|last=Reuters|date=1997-07-21|title=Bosnia Serbs Oust Leader From Her Party|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1997/07/21/world/bosnia-serbs-oust-leader-from-her-party.html|access-date=2021-06-19|issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Holbooke to seek removal of Bosnian Serb leader|url=https://www.irishtimes.com/news/holbooke-to-seek-removal-of-bosnian-serb-leader-1.67958|access-date=2021-06-19|website=The Irish Times|language=en}}</ref> * '''{{Z+X|HRV}}''': [[Hrvatska demokratska zajednica]]<ref name="Routledge">{{Citiranje knjige|last=Davies|first=Peter|url=https://books.google.com/books?id=1-iXGKN1AK4C&pg=PT345|title=The Routledge Companion to Fascism and the Far Right|last2=Lynch|first2=Derek|date=2002|publisher=Routledge|isbn=978-1-13460-952-9}}</ref> * '''{{Z+X|MAĐ}}''': [[Jobbik]]<ref>{{Citiranje weba|last=Kyriazi|first=Anna|date=April 2016|title=Ultranationalist discourses of exclusion: a comparison between the Hungarian Jobbik and the Greek Golden Dawn|url=https://www.researchgate.net/publication/299651334|publisher=University of Milan}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=9 September 2015|title=Migrants finding little sympathy in Hungary for their plight|url=https://apnews.com/article/7cf399b561394a3193927603d0668b14|publisher=AP News}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=24 May 2014|title=Ultra-Nationalist Party Surges In Hungary|work=NPR.org|publisher=National Public Radio|url=https://www.npr.org/2014/05/24/315445164/ultra-nationalist-party-surges-in-hungary}}</ref> * '''{{Z+X|MAK}}''': [[Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija – Demokratska stranka za makedonsko nacionalno jedinstvo|VMRO-DPMNE]]<ref>Piacentini A., Make Macedonia Great Again! The New Face of Skopje and the Macedonians’ identity dilemma edited by Evinç Doğan in Reinventing Eastern Europe: Imaginaries, Identities and Transformations; Place and space series; Transnational Press London, 2019; {{ISBN|1910781878}}, p. 87.</ref> === Stranke koje su nekada bile zastupljene u nacionalnim zakonodavnim tijelima === * '''{{Z+X|BUG}}''': Napad,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Katsikas|first=Stefanos|year=2011|title=Negotiating Diplomacy in the New Europe: Foreign Policy in Post-Communist Bulgaria|publisher=I.B. Tauris|page=64}}</ref> VMRO,<ref name="VMRO">{{Citiranje novina|date=20 May 2021|title=Ultra-nationalists, populists form 'Bulgarian Patriots' alliance for July elections|work=The Sofia Globe|url=https://sofiaglobe.com/2021/05/20/ultra-nationalists-populists-form-bulgarian-patriots-alliance-for-july-elections/|access-date=17. listopada 2021|quote=Ultra-nationalist parties VMRO and the National Front for the Salvation of Bulgaria, along with populists Volya, have agreed to stand together in Bulgaria’s July 11 2021 parliamentary elections under the name “Bulgarian Patriots”, the parties announced on May 20.}}</ref><ref>{{Citiranje novina|title=Vacuum at the top threatens to hinder Bulgaria's progress|work=Financial Times (FT)|url=https://www.ft.com/content/2b259a24-9a05-11e6-8f9b-70e3cabccfae?ftcamp=published_links%2Frss%2Fworld_europe%2Ffeed%2F%2Fproduct|access-date=17 June 2021}}</ref> Nacionalna fronta za spas Bugarske<ref name="VMRO" /> * '''{{Z+X|KAM}}''': Komunistička partija Kampučije<ref name="globalsecurity">{{Citiranje weba|title=Khmer People's Revolutionary Party (KPRP)|url=https://www.globalsecurity.org/military/world/cambodia/political-parties-kprp.htm|access-date=28 May 2020|website=globalsecurity.org}}</ref> * '''{{Z+X|HRV}}''': [[Hrvatska stranka prava]],<ref name="Routledge"/> [[Hrvatska čista stranka prava]]<ref name="Routledge" /> * '''{{Z+X|GRČ}}''': Zlatna zora<ref>{{Citation|first=Emmanouil|last=Tsatsanis|title=Hellenism under siege: the national-populist logic of antiglobalization rhetoric in Greece|journal=Journal of Political Ideologies|volume=16|number=1|year=2011|pages=11–31|doi=10.1080/13569317.2011.540939|quote=...and far right-wing newspapers such as Alpha Ena, Eleytheros Kosmos, Eleytheri Ora and Stohos (the mouthpiece of ultra-nationalist group ''Chrysi Avgi'').}}</ref><ref>{{Citation|first=Elisabeth|last=Ivarsflaten|title=Reputational Shields: Why Most Anti-Immigrant Parties Failed in Western Europe, 1980–2005|publisher=Nuffield College, University of Oxford|year=2006|page=15|url=http://www.nuffield.ox.ac.uk/Politics/papers/2006/ivarsflatenapsa2006.pdf}}</ref><ref>[http://world.time.com/2012/10/31/on-the-road-with-golden-dawn-greeces-ultra-nationalist-party/ On the Road with Golden Dawn, Greece’s Ultra-Nationalist Party]. ''Time''. objavljeno 31. listopada 2012. pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> * '''{{Z+X|JAP}}''': Udruženje za pomoć carskoj vladavini<ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=3Cqu7HjqVtoC&dq=ultranationalist+Imperial+Rule+Assistance+Association&pg=PA113|title=Kabuki's Forgotten War: 1931-1945|date=2009|publisher=[[University of Hawaii Press]]|isbn=9780824832001|editor-last=James R. Brandon|page=113|quote=.2 All existing political parties “voluntarily” dissolved themselves, replaced by a single authorized political body, the ultranationalist Imperial Rule Assistance Association.}}</ref> * '''{{Z+X|MIA}}''': Stranka solidarnosti i razvoja unije<ref>{{Citiranje novina|last=Khin Moh Moh Lwin and Myo Set Pai|date=20. studenoga 2020|title=Far-right Buddhist nationalist candidates among biggest losers in 2020 election|agency=Myanmar Now|url=https://myanmar-now.org/en/news/far-right-buddhist-nationalist-candidates-among-biggest-losers-in-2020-election|access-date=23. studenoga 2020}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Internal Crisis Group|date=5 September 2017|title=Buddhism and State Power in Myanmar|url=https://www.crisisgroup.org/asia/south-east-asia/myanmar/290-buddhism-and-state-power-myanmar}}</ref> * '''{{Z+X|SRB}}''': [[Srpska radikalna stranka]],<ref>{{Citiranje weba|last=Ford|first=Peter|year=2018|title=Serbian Radical Party surge may complicate reform|url=https://www.csmonitor.com/2003/1230/p07s01-woeu.html|access-date=17. prosinca 2018|website=Christian Science Monitor}}</ref> [[Stranka srpskog jedinstva]],<ref>{{Citiranje weba|date=24. prosinca 2020|title=Warlord's party hopeful of winning seats|url=http://edition.cnn.com/2000/WORLD/europe/12/24/serbia.arkan/index.html|website=edition.cnn.com|publisher=CNN|access-date=23. siječnja 2022.|archive-date=10. veljače 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230210111440/http://edition.cnn.com/2000/WORLD/europe/12/24/serbia.arkan/index.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Željko Ražnatović|url=https://www.britannica.com/biography/Zeljko-Raznatovic|website=britannica.com|publisher=Britannica}}</ref><ref name="BW">{{Citiranje časopisa|last=Wiesinger|first=Barbara|date=December 2008|title=The Continuing Presence of the Extreme Right in Post-Milošević Serbia|url=https://journals.openedition.org/balkanologie/1363|journal=Balkanologie|volume=11|issue=1–2|doi=10.4000/balkanologie.1363}}</ref> Dveri (ranije)<ref>{{Citiranje weba|date=2011-05-31|title=Mladic on his way to UN war crimes tribunal|url=https://www.france24.com/en/20110531-judges-decide-mladic-war-crimes-extradition-appeal-srebrenica|access-date=2021-06-19|website=France 24|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Serbia's pro-EU populists win vote, initial projections show|url=https://apnews.com/article/9f04e6378a1c4dccb6982fccd87dc5cd|access-date=2021-06-19|website=AP NEWS}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Armakolas|first=Ioannis|last2=Maksimović|first2=Maja|date=May 2013|title=The Beginning of the End for the Kosovo Problem? The Agreement on Normalisation of Relations between Belgrade and Pristina and its Aftermath|url=https://www.files.ethz.ch/isn/165156/BN1.pdf|url-status=live|access-date=19 June 2021|website=ETH Zürich}}</ref> * '''{{Z|JAR}} [[Južna Afrika]]''': Nacionalna stranka<ref>{{Citiranje knjige|last=Krabill|first=Ron|url=https://archive.org/details/starringmandelac00krab|title=Starring Mandela and Cosby: Media and the End(s) of Apartheid|publisher=University of Chicago Press|year=2010|page=[https://archive.org/details/starringmandelac00krab/page/n65 51]|url-access=limited}}</ref> * '''{{Z+X|JKO}}''': Nacionalna omladina<ref>{{Citiranje weba|title=이범석|trans-title=Lee Bum Suk|url=https://terms.naver.com/entry.nhn?cid=46626&docId=541989&categoryId=46626|access-date=2019-05-17|website=Naver Knowledge Encyclopedia|language=ko}}</ref> * '''{{Z+X|ŠPA}}''': FET y de las JONS<ref>{{Citiranje weba|date=2014|title=The Extreme Right in Spain - Surviving in the Shadow of Franco|url=https://core.ac.uk/download/pdf/30831069.pdf|website=core.ac.uk|publisher=Hedda Samdahl Weltz}}</ref> == Ultranacionalističke političke organizacije == * '''{{Z+X|IND}}''': Pemuda Pancasila<ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.google.co.id/books/edition/ISEAS_Perspective/HPugCgAAQBAJ?hl=en&gbpv=1&dq=pemuda+pancasila+ultranationalist&pg=PA106&printsec=frontcover|title=Watching the Indonesian Elections 2014|date=2015|publisher=ISEAS Publishing|isbn=9789814620833|editor-last=Ulla Fionna|page=106|quote=Prabowo has accepted support from and declared his willingness to work with such organizations as the (notorious) radical Islamic group Front Pembela Islam (Defenders of Islam Front) and '''the ultra-nationalist Pemuda Pancasila'''}}</ref> * '''{{Z+X|JAP}}''': Nippon Kaigi,<ref>[http://www.abc.net.au/news/2015-12-02/nippon-kaigi-and-the-rise-of-nationalism-in-japan/6994560 Nippon Kaigi: The ultra-nationalistic group trying to restore the might of the Japanese Empire]. ''ABC News Online''. Author - [[Matthew Carney]]. Published 2 December 2015. Retrieved 10 October 2018.</ref><ref>{{Citiranje weba|date=14 September 2019|title=Abe's cabinet reshuffle|url=https://www.eastasiaforum.org/2019/09/14/abes-cabinet-reshuffle/|website=East Asia Forum|quote=Abe also rewarded right-wing politicians who are close to him — so-called ‘ideological friends’ who are being increasingly pushed to the forefront of his administration — such as LDP Executive Acting Secretary-General Koichi Hagiuda who was appointed Education Minister. As a member of the ultranationalist Nippon Kaigi (Japan Conference), which seeks to promote patriotic education, he can be considered ‘reliable’ as the government’s policy leader on national education.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=17 October 2019|title=Japanese minister becomes first in two years to visit Tokyo's controversial Yasukuni Shrine|url=https://www.scmp.com/news/asia/east-asia/article/3033382/japanese-minister-becomes-first-two-years-visit-tokyos|access-date=5 June 2020|publisher=[[South China Morning Post]]|quote=Eto is serving in his first cabinet position and is a member of the ultranationalist Nippon Kaigi organisation, whose aims are to revise the “national consciousness” surrounding the prosecution of Japan’s war criminals and to change the nation’s pacifist constitution implemented after the war. The group also promotes “patriotic education”.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=XUNvDwAAQBAJ&q=Nippon+Kaigi+ultranationalism&pg=PT245|title=National Identity and Japanese Revisionism|date=2019|publisher=[[Routledge]]|isbn=9781351334396|editor-last=Michal Kolmas|quote=... and foreign policy are rightwing revisionists organized in groups such as the ultranationalist Nippon Kaigi ...}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=ZNhgxGsyzwsC&q=Nippon+Kaigi+ultranationalism&pg=PA146|title=Japanese Religions and Globalization|date=2013|publisher=[[Routledge]]|isbn=9780415811705|editor-last=Ugo Dessì|page=146}}</ref> Zaitokukai<ref>{{Citiranje novina|date=30 November 2015|title=Japan combats rise in hate speech|work=[[Al Jazeera]]|url=http://america.aljazeera.com/articles/2015/11/30/japan-encounters-rise-in-hate-speech.html|access-date=5 June 2020|quote=... and many don’t speak Korean or have ties to Korea. Even so, ultranationalist groups like Zaitokukai have singled them out and used Japan’s very liberal protection of speech to harass, intimidate and silence Zainichi with noisy street protests and attacks online, often anonymously.}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=30 November 2015|title=Head of anti-foreigner group Zaitokukai to step down|work=[[Japan Times]]|url=https://www.japantimes.co.jp/news/2014/11/12/national/head-of-anti-foreigner-group-zaitokukai-to-step-down/#.XtnM2NUzaUk|access-date=5 June 2020|quote=The longtime chairman of the ultranationalist group Zaitokukai has announced he will step down and even give up his membership in the group, saying the move will eventually bolster the organization’s influence.}}</ref> * '''{{Z+X|MALE}}''': Perkasa<ref>{{Citiranje weba|last=Zaman|first=Dina|date=23 June 2012|title=Is there a need for more interfaith dialogue in Malaysia? Part 1|url=https://www.newmandala.org/is-there-a-need-for-more-interfaith-dialogue-in-malaysia-part-1/|access-date=26 April 2021|website=newmandala.org|quote=“Perkasa (an all Malay ultranationalist group) ready to crusade against ungrateful Christians,”}}</ref> * '''{{Z+X|MEKS}}''': Nacionalistička fronta Meksika, Nacionalna sinarhistička unija<ref>{{Citiranje weba|title=La nueva ultraderecha latinoamericana (1992-2018)|trans-title=The New Latin American Far-right (1992-2018)|url=https://marxismocritico.com/2018/06/26/la-nueva-ultraderecha-latinoamericana/|website=Marxismo Critico|language=Spanish}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Flores|first=González|last2=Gustavo|first2=José|date=June 2015|title=The reasons for the sinarquista: The organization and ideology of the National Union Synarchists|url=http://www.scielo.org.mx/scielo.php?script=sci_abstract&pid=S1870-11912015000100002&lng=es&nrm=iso&tlng=es|journal=Culturales|language=en|volume=3|issue=1|pages=49–76|issn=1870-1191}}</ref> * '''{{Z+X|MIA}}''': Domoljubna udruga Mjanmara<ref>{{Citiranje novina|last=Nilsen|first=Marte|date=12 March 2015|title=Buddhist nationalism threatens Myanmar's democratic transition|work=East Asia Forum|url=http://www.eastasiaforum.org/2015/03/12/buddhist-nationalism-threatens-myanmars-democratic-transition/|access-date=28 May 2021}}</ref><ref name="rfa">{{Citiranje novina|date=23 May 2017|title=Buddhist Authorities Ban Myanmar's Ultranationalist Ma Ba Tha Group|work=Radio Free Asia|url=https://www.rfa.org/english/news/myanmar/ban-05232017152958.html|access-date=28 May 2021}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=|date=10 March 2021|title=Brawling Myanmar Monks Show Buddhist Nationalists Backing Coup|agency=[[Bloomberg News]]|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2021-03-09/brawling-myanmar-monks-show-buddhist-nationalists-backing-coup|access-date=28 May 2021}}</ref> * '''{{Z+X|RUS}}''': Ruski carski pokret<ref>{{Citiranje novina|last=Pamuk|first=Humeyra|title=U.S. Designates Russian Ultra-Nationalist Group as Terrorist Organization|publisher=US News|url=https://www.usnews.com/news/world/articles/2020-04-06/us-designates-russia-based-ultranationalist-group-as-terrorist-organisation-us-official|access-date=9 October 2020}}</ref> * '''{{Z+X|ŠRI}}''' Bodu Bala Sena, Sinhala Ravaya<ref>{{Citiranje časopisa|last=Beech|first=Hannah|date=1 July 2013|title=When Buddhists go Bad|journal=Time (New Zealand Edition)|volume=182|issue=1|page=19}}</ref> * '''{{Z+X|TUR}}''': Sivi vukovi<ref>{{Citiranje weba|last=SCF|date=2018-10-09|title=Germany seeks to ban ultranationalist Turkish Grey Wolves' symbols|url=https://stockholmcf.org/germany-seeks-to-ban-ultranationalist-turkish-grey-wolves-symbols/|access-date=2021-05-03|website=Stockholm Center for Freedom|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=van Wilgenburg|first=Wladimir|date=2019-02-14|title=Austria bans symbols of PKK, Turkish Grey Wolves, and Muslim Brotherhood|url=https://www.kurdistan24.net/en/story/18873-Austria-bans-symbols-of-PKK,-Turkish-Grey-Wolves,-and-Muslim-Brotherhood|url-status=live|access-date=2021-05-03|website=www.kurdistan24.net|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Selcen|first=Aydın|date=2020-09-05|title=Far-right group attempts to attack Grup Yorum member Gökçeks grave to burn his body|url=https://www.duvarenglish.com/human-rights/2020/05/09/far-right-group-attempts-to-attack-grup-yorum-member-gokceks-grave-to-burn-his-body|url-status=live|access-date=2021-05-03|website=Duvar English|language=}}</ref> * '''{{Z+X|UK}}''': Engleska obrambena liga,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Alessio|first=Dominic|last2=Meredith|first2=Kristen|year=2014|title=Blackshirts for the Twenty–First Century? Fascism and the English Defence League|journal=Social Identities|volume=20|issue=1|pages=104–118|doi=10.1080/13504630.2013.843058}}</ref> Siol nan Gaidheal<ref>https://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-scotland-politics-26924026</ref> == Vidi još == * [[Krajnja desnica]] * [[Neofašizam]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Krajnja desnica]] [[Kategorija:Nacionalizam]] [[Kategorija:Politički ekstremizam]] [[Kategorija:Rasizam]] m5lmri4y5lod0fldl95jury9ts9o0xs Pokémon (anime) 0 721136 7431199 7427230 2026-04-17T00:39:00Z Stephan1000000 219608 1368 7431199 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = | slika = International Pokémon logo.svg | natpis_pod_slikom = Logo | orig_naslov = | format_serije = [[anime]] | autor = Takeshi Shudō, Satoshi Tajiri, Ken Sugimori | razvoj = | redatelj = | scenarist = | glazba = Shinji Miyazaki <small>(1997.–2019.)</small><br>Yuki Hayashi <small>(2019.–danas)</small> | uvodna_glazba = | glumci = | pripovjedač = | država = {{Z+X|JAP}} | jezik = [[japanski]] | broj_epizoda = 1368 {{Z|JAP}}<ref name="Ep.JP.Fan" /><br>1312 {{Z|SAD}} | broj_sezona = 13 {{Z|JAP}}<br>27 {{Z|SAD}} | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 24 min. | tv_kuća = TXN | u_hrv = [[Nova TV]] <small>(2000.-2006.)/(2012./13.)</small><br>[[Mini TV]]<br>[[Netflix]] <small>(2021.-2022.)</small> | ostale_kuće = | početak_serije = 1. travnja 1997. | kraj_serije = | web_stranica = | imdb_id = 0168366 }} Pokémon, na japanskom '''Pocket Monsters''' (''ポケットモンスター Poketto Monsutā?''), je televizijska [[anime]] serija, temeljena na [[Pokémon|istoimenoj franšizi]] o videoigrama, koju od [[1997.]] emitira japanska televizija [[TV Tokyo]] i distribuira u 74 zemlje.<ref>{{Citiranje weba|date=12. listopada 2009.|title=Here Are Some Pokemon Stats|url=http://andriasang.com/comclp/pokemon_stats/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121224224549/http://andriasang.com/comclp/pokemon_stats/|archive-date=24. prosinca 2012.|access-date=14. travnja 2022.}}</ref> U [[Japan|Japanu]] anime se sastoji od osam serija, saga: ''Pocket Monsters'', ''Pocket Monsters Advanced Generation'', ''Pocket Monsters Diamond & Pearl'', ''Pocket Monsters Best Wishes!'', ''Pocket Monsters XY'', ''Pocket Monsters Sun & Moon'', ''Pocket Monsters (2019)'' i ''Pocket Monsters (2023).'' U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Europa|Europi]] serija je naknadno podijeljena u dvadeset i šest sezona. U Hrvatskoj se serija emitirala na televiziji Nova TV u rasponu 2000. do 2013. s pauzama, emitirano je prvih šest sezona i četrnaesta sezona. Na Netflixu, 2021. godine pojavljuje se dvadeset i treća sezona sinkronizirana s istom glasovnom postavom koja je sinkronizirala za Novu TV. == Radnja == === Saga 1-7 === [[Ash Ketchum]] je dječak iz grada Paleta čiji je san postati najbolji [[Pokémon trener]] na svijetu. Na svoj deseti rođendan ide do profesora Oaka kako bi primio svojeg prvog Pokémona i [[pokédex]]. Međutim, kasno stiže u laboratorij znanstvenika, koji je već podijelio Pokémone ambicioznim trenerima, ali mu je ostao još jedan, [[Pikachu]]. Ash odlučuje započeti svoju avanturu s Pokémonom koji odbija ući u [[Poké lopte|Poké loptu]]. Pikachu se pokazuje kao tvrdoglavi Pokémon, a u pokušaju da uhvati druge Pokémona bez pribjegavanja njegovoj pomoći, Ash izaziva gnjev nekoliko [[Spearow|Spearowa]]. Kako bi se spasio od napada, trener krade [[Misty (Pokémon)|Mistyjev]] bicikl, koji je Pikachu greškom uništio. Iz tog razloga, vođa Dvorane grada Ceruleana pratit će Asha na njegovom putu do kraja Silver konferencije. Prva dvorana s kojom se Ash susreće je [[Brock (Pokémon)|Brockova]]. Nakon što ga je vidio kako se bori, vođa dvorane odlučuje slijediti mladog trenera kako bi ustrajao u želji da postane uzgajivač Pokémona. Slijedit će Asha sve dok, evolucija njegovog [[Happiny|Happinyja]], ga osvijesti da želi postati Pokémon doktor i vratiti se u Kanto regiju. Njih troje će stalno vrebati [[Jessie (Pokémon)|Jessie]], [[James (Pokémon)|James]] i njihov nerazdvojni [[Meowth]]. Cilj trojca [[Tim Raketa|Tim Rakete]] je oteti dječakovog Pikachua i dostaviti ga svom šefu [[Giovanni (Pokémon)|Giovanniju]], ali bezuspješno. Ash i njegovi prijatelji pozvani su da putuju na Orange otoke kako bi dobili GS Sferu od profesorice Ivy. Očaran ljepotom istraživača, Brock ostaje na otoku Valencija kao pomoćnik dok Ash i Misty nastavljaju svoje putovanje. Uz pomoć Tracey Sketchit, dva dječaka uspijevaju spasiti [[Lapras]]<nowiki/>a koji će koristiti za posjet arhipelagu. Nakon što osvoji Orange ligu, oslobađaju Laprasa, a Ash se vraća u Palet grad. Nakon borbe sa svojim suparnikom [[Gary Oak|Garyjem Oakom]], Ash, Misty i Brock posjećuju Johto, dok će Tracey ostati u Paletu, kao asistentica profesora Oaka. Nakon što se Misty vrati u svoju dvoranu, Ash i Brock nađu se na putu kroz Hoenn, u pratnji djece voditelja dvorane Normana, Vere i Maxa. Max je premlad da posjeduje Pokémone, dok Vera sanja o tome da postane koordinatorica i dobi [[Torchic|Torchica]] od profesora Bircha. Osim Tim Rakete, koji su promijenili svoje Pokémone [[Arbok|Arboka]] i [[Weezing|Weezinga]] (koje su oslobodili) za [[Cacnea|Cacneu]] i [[Seviper|Sevipera]], protagonisti će se morati suočiti s kriminalnim organizacijama Tim Aqua i Tim Magma. Verin suparnik će biti koordinator Drew. Nakon neuspješnog sudjelovanja u Pokémon ligi, Ash posjećuje Fight Park u regiji Kanto. Uz pomoć [[Charizard|Charizarda]], [[Squirtle|Squirtlea]] i [[Bulbasaur|Bulbasaura]], Ash pobjeđuje Balda i nudi mu se prilika da postane voditelj Fight Parka. Dječak odbija ponudu i odlučuje nastaviti svoje putovanje u Sinnoh regiju nakon što je poražen od Garyjevog [[Electivire|Electivirea]]. Jedine Pokémone koje vodi u novu regiju su Pikachu i [[Aipom]]. U Sinnohu upoznaje Lucindu i njezinog [[Piplup|Piplupa]], kojeg je dobila od profesora Rowan. Ona također sanja da postane koordinatorica poput svoje majke Olge. Među suparnicima skupine sastavljene od Asha, Brocka i Lucinde i njihovih suparnika Paula, Nanda i Zoey, njihovih neprijatelja kao što su podmukli lovac J i Galaxy Tim sastavljen od strašnog Cyrusa i njegovih pristaša. Međutim, snovi Asha i Lucinde se ne ostvaruju: prvi je poražen u Sinnoh ligi od Tobiasa, dok Lucinda ne pobjeđuje na Velikom festivalu koji joj je oduzela Zoey. Dječak sam nastavlja putovanje do Unova regije U regiji Unova, Ash se sprijatelji s Iris, djevojkom koja sanja o tome da postane Gospodarica Zmajeva, i njezinim [[Axev|Axevom]]. Brockovo mjesto zauzet će poznavatelj Pokémona Cilan koji napušta dvoranu u Striatonu kako bi slijedio Asha. Na svom putu susrest će brojne trenere, uključujući Tripa i Biancu, koji će sudjelovati u Lizi Unova. Nakon toga dječaci će se suočiti s Plazma timom. Izbjegavši prijetnju kriminalne organizacije, nakon kratkog putovanja kroz Decolore otoke, Asha je Alexia uvjerila da napusti Kanto kako bi posjetio regiju Kalos. U Kalosu upoznaje Clemonta i njegovu sestru Bonnie, koja će mu se pridružiti na putu da osvoji osam medalja koje će mu omogućiti pristup lokalnoj Pokémon ligi. Grupi će se pridružiti i Serena, mlada Pokémon koordinatorica koju je Ash već upoznao godinama ranije tijekom ljetnog kampa koji je vodio profesor Oak. Tijekom putovanja četvorica prijatelja naći će se na putovanju sa [[Squishy|Squishyjem]], jezgrom [[Zygarde|Zygardea]] koja bježi od tima Flare, a Ash će razviti žestoko rivalstvo s Tiernom, Trevorom, Clairom i Alainom. Samo protiv posljednjeg, dječak iz Paleta izgubit će utakmicu u finalu Kalos lige, osvojeći drugo mjesto. Odmah nakon ceremonije zatvaranja Lige, Tim Flare napada grad Lumiose s ciljem osvajanja regije Kalos koristeći moć Zygardea (koju kontroliraju zahvaljujući stroju), ali Ash i njegovi prijatelji uspijevaju pobijediti vođu kriminalne organizacije Lysandrea, izbjegavši prijetnju. Ubrzo nakon toga, dječak se vraća u regiju Kanto i odvaja se od svojih prijatelja. Jednog dana Ash i njegova majka Delia osvajaju odmor u tropskoj regiji Alola. Ovdje Ash upoznaje Samsona Oaka, rođaka profesora Oaka i ravnatelja pokémon škole Apple Island; i profesora Kukuija, jedan od učitelja iste škole. Na kraju praznika, Ash odlučuje ostati u Alola regiji i pohađati školu, živeći u kući profesora Kukuija. Dječak također dobiva Z-Ring od zaštitnika Pokémona [[Tapu Koko|Tapu Koka]] i odlučuje se za obilazak otoka, ritual kojem su podvrgnuti mladi treneri regije Alola, sastoji se u održavanju niza testova koji, ako uspješno prođu, omogućuju dobivanje dragocjenih Z-Crystala, neophodnih alata za aktiviranje moćnih Z-Poteza. U školi Pokémona, Ash se sprijatelji s Lillieom, Mallowom, Lanom, Sophoclesom i Kiaweom, svojim kolegama iz razreda. S njima će mladi trener Paleta formirati posebnu radnu skupinu pod nadimkom "Ultra Guardians", čija je svrha uhvatiti Ultra Beastse koje su se izgubile u Pokémon svijetu i osloboditi ih unutar Ultra Spacea kako bi održali sigurnost u regiji Alola. Nakon završetka Turneje po otocima i pobjede nad ostalom Kahunama Alole, Ash sudjeluje i osvaja prvu Pokémon ligu u regiji pobijedivši najprije svog suparnika Gladiona u finalu, a kasnije profesora Kukuija i Tapu Kokoa u posljednjoj ekshibicijskoj utakmici Lige. Nakon trijumfa, Ash napušta zarobljenog Pokémona u Aloli u brizi profesora Kukuija i vraća se u Palet, odvajajući se od svojih školskih kolega. Nešto kasnije profesor Oak poziva Asha i Pikachua na inauguraciju Istraživačkog centra profesora Cerase u Vermilionu. U međuvremenu, Ash se natječe na Svjetskom prvenstvu u Pokémonu, turniru koji se održava kako bi se odlučio najjači trener na svijetu za borbu protiv Leona, prvaka regije Galar i sadašnjeg monarha, a Goh pokušava uhvatiti sve Pokémone, uključujući Mewa, a kasnije sudjeluje u testnim misijama istraživačkog projekta pod nazivom "Project Mew" kako bi pronašao potonje. Ash pobjeđuje Leona u posljednjem kolu "Masters Eight" turnira Svjetskog prvenstva u Pokémonu i postaje novi monarh. Goh i ostali članovi projekta Mew putuju na otok Faraway, gdje se susreću s Mewom i Goh se sprijatelji s njim umjesto da ga uhvati. Nakon što se ciljevi postignu, Ash i Goh idu svatko svojim putem. Ash nastavlja svoje putovanje s Pikachuom, ali usput se ponovno okupljaju s Misty i Brockom i odlučuju ponovno putovati s njima. Nakon što su neko vrijeme putovali, Ash, Brock i Misty vraćaju se svojim kućama. Zatim Ash odlučuje ponovno otputovati kako bi upoznao i sprijateljio se s novim Pokémonima kako bi postigao svoj cilj da postane Pokémon majstor. === Saga 8 === Iko, djevojka iz regije Paldea, koja nosi tajanstveni šarm, i Roy, dječak iz regije Kanto koji posjeduje tajanstveni drevnu Pokeloptu, pridružuju se Locomonautima i njihova avantura počinje. Tajanstveni privjesak pretvara se u Pokémona zvanog Terapagos, a Locomonauti uče o Luciju i odlučuju pronaći njegovih šest Pokémona poznatih kao "Šest heroja". == Produkcija == S obzirom na tadašnji uspjeh videoigara ''[[Pokémon Red i Blue]]'', objavljenih u [[Japan|Japanu]] 27. veljače 1996., već 1997. godine [[Game Freak]] i [[Nintendo]] počeli su razmišljati o mogućoj anime adaptaciji. U međuvremenu, dvije tvrtke već su radile na nastavcima dviju igara: ''[[Pokémon Gold i Silver]]'', a producent [[Tsunekazu Ishihara]] bio je uvjeren da, kako bi se osigurao uspjeh dvaju naslova, anime televizijska serija ne treba realizirati. Znajući da je prosječno trajanje televizijske emisije temeljene na videoigri između šest mjeseci i godinu dana, postojao je rizik da će anime završiti i prije objavljivanja videoigara.<ref>{{Citiranje weba|title=2. The King Of Portable Toys|url=https://www.nintendo.co.uk/Iwata-Asks/Iwata-Asks-Pokemon-HeartGold-Version-SoulSilver-Version/Iwata-Asks-Pokemon-HeartGold-Version-SoulSilver-Version/2-The-King-Of-Portable-Toys/2-The-King-Of-Portable-Toys-225900.html|url-status=live|access-date=14. travnja 2022.}}</ref> Konačno je anime dobio zeleno svjetlo i 1. travnja 1997. emitirana je prva epizoda. Izvorno ime protagonista serije, Satoshija, dolazi od [[Satoshi Tajiri|Satoshija Tajirija]], tvorca serije Pokémon, dok je ime suparnika Shigerua počast [[Shigeru Miyamoto|Shigeru Miyamotu]] Nintendovom autoru i mentoru Tajirija u osjetljivom razdoblju razvoja Pokémona Red i Blue.<ref>{{Citiranje weba|date=22. studenoga 1999.|title=The Ultimate Game Freak|url=http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,2040095,00.html|url-status=dead|access-date=14. travnja 2022.|archive-date=1. svibnja 2010.|archive-url=https://web.archive.org/web/20100501090040/http://www.time.com/time/asia/magazine/99/1122/pokemon6.fullinterview1.html}}</ref> Kada su tvorci animea zatražili da se kao protagonist i maskota serije pojavi određeni Pokémon, Nintendo je predložio Pikachua, relativno popularno stvorenje u usporedbi s ostalima i s ohrabrujućim izgledom, što bi moglo zadovoljiti i privući i mušku i žensku publiku. Pikachu je tako postao Satoshijev prvi Pokémon i jedini koji ga je pratio na svim svojim putovanjima, stekavši veliku popularnost. Izvorno je anime bio planiran u trajanju od 18 mjeseci<ref>{{Citiranje weba|date=23. rujna 2006.|title=Masaaki Iwane: Pokémon anime originally slated for 18-month run|url=https://bulbanews.bulbagarden.net/wiki/Masaaki_Iwane:_Pok%C3%A9mon_anime_originally_slated_for_18-month_run|url-status=live|access-date=14. travnja 2022.}}</ref> međutim do kraja tog razdoblja interes za seriju u Japanu i na Zapadu uopće se nije smanjio. Sam Nintendo, nakon objavljivanja Pokémon Gold i Silver, shvatio je da će se, kako bi se osigurao kontinuitet franšize, anime morati nastaviti, nastaveći tako korak po korak s periodičnom produkcijom igranih filmova na temu Pokémona<ref>{{Citiranje weba|title=3. Just Being President Was A Waste!|url=https://www.nintendo.co.uk/Iwata-Asks/Iwata-Asks-Pokemon-HeartGold-Version-SoulSilver-Version/Iwata-Asks-Pokemon-HeartGold-Version-SoulSilver-Version/3-Just-Being-President-Was-A-Waste-/3-Just-Being-President-Was-A-Waste--225951.html|url-status=live|access-date=14. travnja 2022.}}</ref>. == Pregled serije == Pokémon je u Japanu grupiran u različite sage, koje odgovaraju jednoj ili više generacija videoigara u sagi. Trenutno je emitirano sedam cijelih saga koje su podijeljene u sezone, što signalizira bilo kakve promjene u postavljanju unutar iste sage. * '''''Pocket Monsters''''', također poznata kao "izvorna serija", koja uključuje prvu i drugu generaciju. * '''''Pocket Monsters Advanced Generation''''', bavi se trećom generacijom. * '''''Pocket Monsters Diamond & Pearl''''', bavi se četvrtom generacijom. * '''''Pocket Monsters Best Wishes!''''', bavi se petom generacijom. * '''''Pocket Monsters XY''''', bavi se šestom generacijom. * '''''Pocket Monsters Sun & Moon''''', bavi se sedmom generacijom. * '''''Pocket Monsters (2019)''''', temeljena na događajima svih igara u glavnoj seriji Pokémon, uključujući naslove osme generacije. U Americi i ostatku svijeta anime se emitirao po drugačijoj postavi epizoda, Hrvatska je pratila Američka prikazivanja, ponekad sa sitnim izmjenama. Nova saga '''''Pocket Monsters (2023)''''' (ポケットモンスタ (2023)), sezona 26 u Americi nazvana "''Pokemon Horizons''", temeljena prema igri "''Pokemon Scarlet'' and ''Violet'' ", bavi devetom generacijom pokemona. Za razliku od prethodnih sezona, koje su pratile avanture [[Ash Ketchum|Asha Ketchuma]], ove sezone nastupit će dva nova protagonista, Liko, djevojka iz regije Paldea, u pratnji Sprigatita, i Roy, dječak iz regije Kanto koji posjeduje tajanstvenu Pokeloptu. Tijekom njihovih putovanja susreću Friedea, pokemon profesora čiji je pokemon partner Capetan Pikachu. {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! rowspan="2" |Saga ! colspan="3" |Američko emitiranje ! colspan="4" |Japansko emitiranje |- !Ime sezone !Sezona !Epizode<ref name="Ep.SAD.Official">{{Citiranje weba|title=Vodič epizoda - Američka glavna stranica|url=https://www.pokemon.com/us/pokemon-episodes/pokemon-tv-seasons/|url-status=live|access-date=14. travnja 2022.|website=pokemon.com|language=en}}</ref> ! colspan="2" |Ime sezone !Sezona !Epizode<ref name="Ep.JP.Official">{{Citiranje weba|title=Vodič epizoda - Japanska glavna stranica|url=https://www.pokemon.co.jp/tv_movie/anime/|url-status=live|access-date=14. travnja 2022.|website=pokemon.co.jp|language=ja}}</ref><ref name="Ep.JP.Fan">{{Citiranje weba|title=Vodič epizoda - Jp/Us|url=https://www.pocketmonsters.net/episodes|url-status=live|access-date=14. travnja 2022.|website=pocketmonsters.net|language=en, ja}}</ref> |- | rowspan="7" |'''''Pocket Monsters''''' |''Indigo League'' |1 |52 | colspan="2" rowspan="2" |''Sekiei League'' | rowspan="2" |1 | rowspan="2" |82 |- | rowspan="2" |''Adventures in the Orange Islands'' | rowspan="2" |2 | rowspan="2" |49 |- | colspan="2" |''Orange Islands'' |2 |36 |- |''The Johto Journeys'' |3 |52 | colspan="2" rowspan="4" |''Gold and Silver'' | rowspan="4" |3 | rowspan="4" |158 |- |''Johto League Champions'' |4 |52 |- |''Master Quest'' |5 |52 |- | rowspan="2" |''Advanced'' | rowspan="2" |6 | rowspan="2" |52 |- | rowspan="4" |'''''Advanced Generation''''' | colspan="2" rowspan="4" | – | rowspan="4" |4 | rowspan="4" |193 |- |''Advanced Challenge'' |7 |52 |- |''Advanced Battle'' |8 |52 |- |''Battle Frontier'' |9 |47 |- | rowspan="4" |'''''Diamond & Pearl''''' |''Diamond and Pearl'' |10 |51 | colspan="2" rowspan="4" | – | rowspan="4" |5 | rowspan="4" |191 |- |''Diamond and Pearl: Battle Dimension'' |11 |52 |- |''Diamond and Pearl: Galactic Battles'' |12 |52 |- |''Diamond and Pearl: Sinnoh League Victors'' |13 |34 |- | rowspan="6" |'''''Best Wishes!''''' |''Black & White'' |14 |48 | colspan="2" rowspan="2" |''Best Wishes!'' | rowspan="2" |6 | rowspan="2" |86 |- | rowspan="2" |''Black & White: Rival Destinies'' | rowspan="2" |15 | rowspan="2" |49 |- | rowspan="4" |''Best Wishes! 2'' | rowspan="2" | – | rowspan="4" |7 | rowspan="2" |24 |- | rowspan="2" |''Black & White: Adventures in Unova'' | rowspan="3" |16 | rowspan="2" |25 |- |''Episode N'' |14 |- |''Black & White: Adventures in Unova and Beyond'' |20 |''Decolora Adventure!'' |20 |- | rowspan="3" |'''''XY''''' |''XY'' |17 |48 | colspan="2" rowspan="2" |''XY'' | rowspan="2" |8 | rowspan="2" |93 |- |''XY: Kalos Quest'' |18 |45 |- |''XYZ'' |19 |48 | colspan="2" |''XY&Z'' |9 |47 |- | rowspan="3" |'''''Sun & Moon''''' |''Sun & Moon'' |20 |43 | colspan="2" rowspan="3" | – | rowspan="3" |10 | rowspan="3" |146 |- |''Sun & Moon: Ultra Adventures'' |21 |48 |- |''Sun & Moon: Ultra Legends'' |22 |54 |- | rowspan="3" |'''''Pocket Monsters (2019)''''' |''Journeys'' |23 |48 | colspan="2" rowspan="3" | ''Pocket Monsters'' ----''Pocket Monsters:Mezase Pokemon Master'' | rowspan="3" |11 ----12 | rowspan="3" |136 ----11 |- |''Master Journeys'' |24 | 42 |- |''Ultimate Journeys'' |25 |54 |- |'''''Pocket Monsters (2023)''''' |''Horizons'' | 26 | – | colspan="2" | ''Riko to Roi no tabidachi'' | 13 | - |} === Specijali === Osim glavne serije i filmova, u anime seriji prikazani su i razni cjelovečernji specijali i TV kratki filmovi. Mnogi od ovih specijala usredotočeni su na [[Legendarni Pokémoni|legendarne Pokémone]], jednog ili više glavnih likova koji su odvojeni od glavne glumačke ekipe tijekom odgovarajuće serije, dok se sporadično napravljene kasnije epizode sporednih priča obično emitiraju kao posebne epizode. U siječnju 2022. godine izašao je ''Pokémon: The Arceus Chronicles'', specijalni arc od četiri epizode iz ''Pokémon Ultimate Journeys'', koji promovira Pokémon igru ''Pokémon Legends: Arceus''. radnja epizoda događa se između 24. i 25. sezone, a od 23. rujna iste godine je dostupan na Netflixu sa hrvatskim podnaslovima.<ref>{{Citiranje weba|date=23. rujna 2022.|title=Pokémon: Arceusove kronike|url=https://hrflix.eu/detalji/pokemon_the_arceus_chronicles_2022|url-status=live|access-date=9. listopada 2022.|website=hrflix.eu}}</ref> == Filmovi == U Hrvatskoj su sinkronizirani prva četiri filma i zadnja dva 2020. i 2021. godine, ''Pokémon Prvi film: Mewtwo uzvraća udarac, Pokemon 2: Moć jednoga, Pokemon 3: Čarolija Unowna, Pokemoni zauvijek, Pokémon: Mewtwo uzvraća udarac - Evolucija'' i ''Pokemoni: Film - Tajne džungle''. === Animirani filmovi === {| class="wikitable" !# !Naslov !Američko objavljivanje |- |1 |''Pokémon: The First Movie - Mewtwo Strikes Back'' |1999. |- |2 |''Pokémon: The Movie 2000 - The Power of One'' |2000. |- |3 |''Pokémon 3: The Movie - Spell of the Unknown'' |2001. |- |4 |''Pokémon 4Ever: Celebi - Voice of the Forest'' |2002. |- |5 |''Pokémon Heroes: Latios and Latias'' |2003. |- |6 |''Jirachi — Wish Maker'' |2004. |- |7 |''Destiny Deoxys'' |2005. |- |8 |''Lucario and the Mystery of Mew'' |2006. |- |9 |''Pokémon Ranger and the Temple of the Sea'' |2007. |- |10 |''The Rise of Darkrai'' |2008. |- |11 |''Giratina & the Sky Warrior'' |2009. |- |12 |''Arceus and the Jewel of Life'' |2009. |- |13 |''Zoroark—Master of Illusions'' |2011. |- | rowspan="2" |14 |''Black — Victini and Reshiram'' '''*''' |2011. |- |''White — Victini and Zekrom'' '''*''' |2011. |- |15 |''Kyurem vs. the Sword of Justice'' |2012. |- |16 |''Genesect and the Legend Awakened'' |2013. |- |17 |''Diancie and the Cocoon of Destruction'' |2014. |- |18 |''Hoopa and the Clash of Ages'' |2015. |- |19 |''Volcanion and the Mechanical Marvel'' |2016. |- |20 |''I Choose You!'' |2017. |- |21 |''The Power of Us'' |2018. |- |22 |''Mewtwo Strikes Back: Evolution'' |2020. |- |23 |''Secrets of the Jungle'' |2021. |} '''*''' Dva filma slijede sličnu radnju. Oba filma prate čovjeka po imenu ''Damon.'' U ''Black — Victini and Reshiram'', on pronalazi Zekroma, kako bi ispunio svoje ideale, dok u ''White — Victini and Zekrom'', pronalazi Reshirama kako bi pronašao istinu. U oba filma zmaj vodi Damona da upravlja gradskim plutajućim dvorcem s moćima Victinija u pokušaju da obnovi svoje staro kraljevstvo i ponovno ujedini narod Doline. === Igrani film === Izlazak mobilne igre [[Pokémon Go]] 2016. godine ponovno je pokrenulo interes u Pokémone na zapadnom tržištu od početnog vrhunca početkom 2000-ih; razne holivudske filmske tvrtke obratile su se tvrtki Pokémon kako bi stekle filmska prava. Na kraju su [[Warner Bros. Pictures]] i [[Legendary Entertainment]] postigli dogovor o produkciji adaptacije videoigre iz 2016. godine ''Detektiv Pikachu'' pod nazivom ''[[Pokemon Detective Pikachu]]'', prvi službeni Pokémon igrani film. == Televizijski specijali == Ovi posebni filmovi, koji traju dulje od uobičajenih 20 minutai obično nisu podijeljeni u više od jedne epizode ni u originalu ni u sinkronizaciji, često se smatraju TV Pokémon filmovima, ne računajući se u originalne epizode anime serijala. Nikada se ne pojavljuju u kinima, već se umjesto toga emitiraju na istim televizijskim postaja na kojima se emitira redoviti anime. Iako se mogu emitirati otprilike u isto vrijeme kao i druge epizode animea, obično u normalnom vremenskom okviru animea, ne dodjeljuju im se brojevi epizoda. * ''Mewtwo Returns'' (2001.) * ''The Mastermind of Mirage Pokémon'' (2006.) U Hrvatskoj je sinkroniziransamo prvi specijal pod nazivom, ''[[Pokemon: Povratak Mewtwoa]]''. S glasovnom postavom iz prvih sezona. == Spin-off == [[Pokémon Chronicles|''Pokémon Chronicles'']] je spin-off Pokémon animea u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. Ovo zapravo nije serija, ali je skupina izoliranih epizoda, čija radnja završava samom epizodom, usredotočena na sekundarne likove iz crtića, uključujući [[Gary Oak|Garyja Oaka]], Richieja ili [[Brock (Pokémon)|Brockovu]] obitelj. Emitirana je 2005. godine s jednom sezonom i dvadeset i dvije epizode. == Emitiranje == Anime se emitira kontinuirano na tjednoj bazi, na TV Tokio kanalu od 1. travnja 1997. godine, bez prekida između kraja jedne sage i početka sljedeće, a budu identificirne jednostavnom promjenom logotipa. U prosincu 1997., nakon emitiranja epizode ''Dennō senshi Porygon'' (でんのうせんしポリゴン?) međunarodno poznat kao ''Electric Soldier Porygon'', koji je u Japanu izazvao niz konvulzija i napadaje [[Epilepsija|epilepsije]] kod velikog broja gledatelja (događaj poznat kao ''Pokémon Shock''), emitiranje animea obustavljeno je na neodređeno vrijeme. Anime se vratio u eter 16. travnja 1998., četiri mjeseca kasnije. U travnju 2020. prijenos serije ponovno je obustavljen na neodređeno vrijeme zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]] u Japanu i mjera prevencije koje su iz nje proizašle poput socijalnog distanciranja i samoizolacije, što je dovelo do usporavanja rada na bezbroj animiranih produkcija u Japanu. Nakon otprilike mjesec i pol dana, 31. svibnja 2020., službeni Twitter račun animea najavljuje da će se prijenos epizoda nastaviti redovito od 7. lipnja 2020. === Hrvatsko izdanje === Hrvatsko izdanje animeae uredila je [[Nova TV]] koja je emitirala prvih šest sezona od 2000. do 2007. godine i četrnaestu sezonu od 24. ožujka do 10. lipnja 2012. godine (dvije epizode subotom i nedjeljom). Sinkronizacija je povjerena studiju Project6 pod redateljskom palicom [[Nikola Klobučarić|Nikole Klobučarića]] (Sezone 1,2, 3 i 4) Oleg Colnago (Sezona 3 i 4) i [[Zlatko Štimac|Zlatka Štimca]] (Sezone 5, 6 i 14). Za prijevode i adaptaciju zaslužna je [[Mirta Lijović]] (Sezona 2, 3, 4 i 5) i Marta Ferković (Sezona 5 (zadnjih 10 epizoda) i 6. sezona), izvršni producenti [[Davorko Gojun]] (Sezona 3, 4 i 5) i Nikola Klobučarić (Sezona 3, 4, 5 i 14) Počevši od dvadeset i treće sezone pod nazivom "''Putovanja Pokémona: Serija''", koja je dostupna na Netflixu od 1. srpnja 2021.,<ref>{{Citiranje weba|title=Putovanja Pokemona: Serija|url=https://hrflix.eu/detalji/pokemon_journeys_the_series_2021|url-status=live|access-date=13. rujna 2022.|website=hrflix.eu}}</ref> hrvatska sinkronizacija prešla je redatelju [[Denin Serdarević|Deninu Serdareviću]] za studio ''SDI Media'' koja radi u sklopu Netflix Dubbing studija. Od 2. rujna na Netflixu je dostupna dvadeset i četvrta sezona pod nazivom "''Putovanja Pokémon majstora: Serija''", ali samo sa hrvatskim podnaslovima.<ref>{{Citiranje weba|title=Putovanja Pokémon majstora: Serija|url=https://hrflix.eu/detalji/pokemon_master_journeys_the_series_2022|url-status=live|access-date=13. rujna 2022.|website=hrflix.eu}}</ref>, od 1. listopada 2022. dodana je sinkronizacija. 25. sezona pod nazivom "''Pokemon: Velika Putovanja''" dostupna je na netflixu od 24. studenoga 2023. sa hrvatskom sinkronizacijom. === Glasovna postava === Ovo je popis glasovne postave, neki od njih su interpretirali glavne i sporedne likove, kroz sezone glasovna postava se mijenjala. {| class="wikitable" !Sezona 1 – 4 (2000. – 2002.) !Sezona 5 (2003. – 2005.) ''Master Quest'' !Sezona 6 (2005.) ''Advanced'' !Sezona 14 (2012.) ''Pokémon: Crno i bijelo'' !Sezona 23 (2021.) ''Putovanja Pokémona: Serija'' !Sezona 24 (2022.) ''Putovanja Pokémon majstora: Serija'' !Sezona 25 (2023.) ''Pokemon: Velika Putovanja'' |- | rowspan="2" | * [[Saša Buneta]] kao Ash * [[Jasna Palić-Picukarić|Jasna Palić]] kao Misty * [[Igor Mešin]] kao Brock i Tracey * [[Dražen Čuček]] kao Profesor Oak * [[Jasna Bilušić]] kao Ashova majka * [[Mila Elegović]] kao Jessie * [[Hrvoje Klobučar]] kao James * [[Zoran Gogić]] kao Meowth * [[Luka Peroš]] kao Giovanni * [[Ivana Bakarić]] * [[Ivana Hajder]] | rowspan="2" | * [[Marko Torjanac]] kao Ash (ep. 1 – 53) Saša Buneta kao Ash (54 – 62) * [[Olga Pakalović]] kao Misty * [[Igor Mešin]] kao Brock i Tracey * Mila Elegović kao Jessie * [[Hrvoje Klobučar]] kao James * [[Pero Juričić]] kao Meowth * [[Dražen Čuček]] kao Profesor Oak * Luka Peroš kao Giovanni * Jasna Bilušić * Ivana Bakarić | rowspan="2" | * Saša Buneta kao Ash * [[Dijana Bolanča]] kao May * [[Igor Mešin]] kao Brock * Mila Elegović kao Jessie * [[Hrvoje Klobučar]] kao James * [[Sven Šestak]] kao Meowth * [[Dražen Čuček]] kao Profesor Oak * [[Aleksandra Naumov]] * Kruno Klabučar * Siniša Ružić * Alen Šalinović * Luka Peroš * Ivana Bakarić * Vanja Ćirić * Aleksandar Cvjetković | rowspan="2" | * Saša Buneta kao Ash * [[Jelena Majić]] kao Iris * [[Zoran Pribičević]] kao Cilan * [[Alen Šalinović]] kao Burgh * [[Sandra Hrenar]] kao Bianca * Mila Elegović kao Jessie * Hrvoje Klobučar kao James * Sven Šestak kao Meowth * [[Dušan Bućan]] kao Trip * [[Danijela Večerinović]] kao Lenora | * Saša Buneta kao Ash * [[Ognjen Milovanović]] kao Goh * [[Zoran Pribičević]] kao Profesor Cerise * [[Mateja Majerle]] Chrysa i Bea<small>(ep. 34)</small> * [[Nikola Marjanović]] kao Ren * Mila Elegović kao Jessie * Hrvoje Klobučar kao James * Sven Šestak kao Meowth * [[Ana Ćapalija]] kao Chloe, Cerise i Sonia | * Saša Buneta kao Ash * Ognjen Milovanović kao Goh * Zoran Pribičević kao Profesor Cerise * Mateja Majerle Chrysa * Nikola Marjanović kao Ren * [[Dora Trogrlić]] kao Jessie * Hrvoje Klobučar kao James * [[Mladen Vujčić]] kao Meowth * Ana Ćapalija kao Chloe | * Saša Buneta kao Ash * Ognjen Milovanović kao Goh * Zoran Pribičević kao Profesor Cerise * Nikola Marjanović kao Ren * [[Dora Trogrlić]] kao Jessie * Hrvoje Klobučar kao James * [[Mladen Vujčić]] kao Meowth * Ana Ćapalija kao Chloe |- |'''Sporedne Uloge''' * [[Vinko Štefanac|Vinko Štefanec]] kao pripovjedač (narator) i ostale sporedne uloge * [[Željko Šestić]] kao Profesor Oak, Giovanni i ostale sporedne uloge * [[Goran Vrbanić]] kao Walker / profesor Kukui * [[Rajana Radosavljev]] kao Delia Ketchum, policajka Jenny, Gohov Rotom phone, Joy, Oleana i ostale sporedne uloge * [[Marko Makovičić]] kao Ashov Rotom phone * Nikola Marjanović kao Chad, Parker Cerise, Lance, Raihan * [[Mirta Zečević]] kao Halta, profesorica Magnolia i ostale sporedne uloge * [[Dražen Bratulić|Dražem Bratulić]] kao Mewtwo i ostale sporedne uloge * [[Sandra Hrenar]] kao Korrina, Horace i ostale sporedne uloge * [[Ranko Tihomirović]] kao Jaye, Gurkinn, Noris i ostale sporedne uloge * [[Goran Malus]] kao Kasukarp i ostale sporedne uloge * [[Branko Smiljanić]] kao Karate majstor, Chuck i predsjednik Rose * [[Kristina Habuš|Kristina Habubš]] kao kao Chloe Cerise (dijete), Jinny, Kricketina Kylie, Lillie i sporedne uloge * [[Maja Kovač]] kao Sophocles i sporedne uloge |'''Sporedne Uloge''' * [[Amanda Prenkaj]] kao Talia, Cynthia i Danka * [[Boris Barberić]] kao Announcer, Drake * [[Helena Novosel]] kao Policajka Jenny, Cara, Dawn * Goran Malus kao Bluto * Mirta Zečević kao Opal * Nikola Marjanović kao Ren * [[Sandra Hrenar Matić]] kao Rotom Phone, Iris i Korina * Branko Smiljanić kao Inspektor Decker, Drayden, Dozer i Gurkinn |'''Sporedne Uloge''' * [[Luka Starman]] kao Leon * Maja Kovač kao Sophocles i sporedne uloge * Amanda Prenkaj kao Talia * Mateja Majerle kao Erika * Helena Novosel kao Serena, Diantha * Ana Ćapalija kao Horace * [[Kristina Gami]] kao Drasna * [[Željko Šestić]] kao Profesor Oak |} === Uvodna špica === * [[Ervin Baučić]] (Sezona 1) * [[Tony Cetinski|Toni Cetinski]] i [[Jadranka Krištof]] (vokal) (Sezona 2) * [[Đani Stipaničev|Đani Stipanićev]], i Jadranka Krištof (vokal) (Sezona 3 i 4), [[Enio Vučeta]] (vokal u 3. sezoni) * [[Jacques Houdek]] (Sezona 5 i 6) * Jacques Houdek i [[Andrea Čubrić]] (Sezona 14) * [[Dino Jelusić]] (Sezona 23) * [[Mateja Majerle]] (Sezona 24 i 25) == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{Službena|URL=https://www.pokemon.com/us/pokemon-episodes/}} ''pokemon.com'' {{Jezikk|engl.|engleski}} * {{Službena|URL=https://www.pokemon.co.jp/}} ''pokemon.co.jp {{Jezikk|jap.|japanski}}'' * {{Službena|URL=http://www.tv-tokyo.co.jp/anime/pokemon/}} ''tv-tokyo.co.jp'' {{Jezikk|jap.|japanski}} * {{imdb|id=0168366|naslov=Pokémon}} [[Kategorija:Manga i anime]] [[Kategorija:Pokémon]] [[Kategorija:Japanske serije]] q4be65b3331jpqr2taxi00m0e0ckoqp Zygophylloideae 0 721615 7431204 6958232 2026-04-17T00:45:37Z Zeljko 1196 7431204 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Zygophylloideae'' | slika = Zygophyllum morgsana-0662 - Flickr - Ragnhild & Neil Crawford.jpg | slika_opis = ''[[Zygophyllum morgsana]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = '''''Zygophylloideae''''' | subfamilia_autorstvo = [[George Arnott Walker Arnott|Arn.]] | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Zygophylloideae''', potporodica [[Dvoliskovice|dvoliskovica]] (dio reda [[Zygophyllales]])<ref>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Taxonomy/Browser/wwwtax.cgi?mode=Info&id=293141&lvl=3&p=has_linkout&p=blast_url&p=genome_blast&lin=f&keep=1&srchmode=1&unlock NCBI] Pristupljeno 29. travnja 2022.</ref>, koja dobiva ime po rodu ''[[Zygophyllum]]''. Sastoji se od 7 rodova. == Rodovi == * ''[[Melocarpum]]'' <small>(Engl.) Beier & Thulin</small> (2 spp.) * ''[[Fagonia]]'' <small>L.</small> (36 spp.) * ''[[Augea]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) * ''[[Tetraena]]'' <small>Maxim.</small> (36 spp.) * ''[[Zygophyllum]]'' <small>L.</small> (45 spp.) * ''[[Miltianthus]]'' <small>Bunge</small> (1 sp.) * ''[[Roepera]]'' <small>A.Juss.</small> (60 spp.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dvoliskovice]] 3c1r6zgffgx4ac9827lhdinjlucrf8t Seetzenia 0 721616 7431202 6955899 2026-04-17T00:44:52Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7431202 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Seetzenia'' | slika = Seetzenia orientalis kz02.jpg | slika_opis = ''Seetzenia orientalis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = '''''Seetzenioideae''''' | subfamilia_autorstvo = Thorne & Reveal | genus = '''''Seetzenia''''' | genus_autorstvo = [[R.Br.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Seetzenia''', maleni biljni rod od dvije vrste jednogodišnjeg raslinja ili trajnica<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:41740-1 Plants of the World online] Pristupljeno 29. travnja 2022.</ref>, smješten u porodicu [[Zygophyllaceae]], i vlastitu potporodicu ''Seetzenioideae''<ref>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Taxonomy/Browser/wwwtax.cgi?mode=Info&id=293143&lvl=3&p=has_linkout&p=blast_url&p=genome_blast&lin=f&keep=1&srchmode=1&unlock NCBI] Pristupljeno 29. travnja 2022.</ref>. Rod je raširen kroz sjevernu i južnu [[Afrika|Afriku]], [[Arapski poluotok|Arapski]] i [[Indijski poluotok]]. Prema drugim izvorima rod je monotipičan, a ''S. orientalis'' je sininim za ''[[Seetzenia lanata]]''.<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1689238344 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 13. srpnja 2023.</ref> == Vrste == # ''[[Seetzenia lanata]]'' <small>(Willd.) Bullock</small> # ''[[Seetzenia orientalis]]'' <small>Decne.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi dvoliskovica]] 8qr59d8n0ltagr6enc5dsndnioh3o5e Bulnesia 0 721619 7431209 6955925 2026-04-17T00:47:33Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7431209 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Bulnesia'' | slika = Bulnesia retama (8685999855).jpg | slika_opis = ''Bulnesia retama'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Rosopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = [[Larreoideae]] | genus = '''''Bulnesia''''' | genus_autorstvo= Gay | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Bulnesia''''', biljni rod iz porodice [[Dvoliskovice|dvoliskovica]]<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:41705-1 Plants of the World online] Pristupljeno 29. travnja 2022.</ref> smješten u potporodicu ''[[Larreoideae]]''. Rodu pripada nekoliko vrsta [[Drveće|drveća]] iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Neke vrste iz ovog roda izdvojene su u rod [[Plectrocarpa]], poimence ''Bulnesia arborea'' ([[Plectrocarpa arborea]]), ''Bulnesia sarmientoi'' (''[[Plectrocarpa sarmientoi]]'') == Vrste == # ''[[Bulnesia chilensis]]'' <small>Gay</small> # ''[[Bulnesia foliosa]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Bulnesia retama]]'' <small>(Gillies ex Hook. & Arn.) Griseb.</small> # ''[[Bulnesia rivas-martinezii]]'' <small>G.Navarro</small> # ''[[Bulnesia schichendanzii]]'' <small>Hieron. ex Griseb.</small> == Sinonimi == * ''Gonoptera'' <small>Turcz.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi dvoliskovica]] iymekm1fen16kybe7in3gxz4wiixt0c Phlegmariurus 0 724825 7431136 7005344 2026-04-16T21:44:39Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7431136 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Phlegmariurus'' | slika = Phlegmariurus varius kz4.jpg | slika_opis = ''[[Phlegmariurus varius]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Lycopodiophyta]] | classis = [[Lycopodiopsida]] | ordo = [[Lycopodiales]] | familia = [[Lycopodiaceae]] | subfamilia = [[Huperzioideae]] | genus = '''''Phlegmariurus''''' | genus_autorstvo = (Herter) Holub | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Phlegmariurus''''', veliki biljni rod iz porodice [[Crvotočine|crvotočina]] rasprostranjen po tropsko području diljem svijeta. Postoji jasna razlika između neotropske klade i klade Starog svijeta, ali to nije dovoljno da se razdvoje dva roda (Chen et al. 2021). Postoji 307 vrsta plus jedna notovrsta<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-16 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 11. srpnja 2022.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Phlegmariurus acerosus]]'' <small>(Sw.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus acifolius]]'' <small>(Rolleri) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus acutus]]'' <small>(Rolleri) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus affinis]]'' <small>(Trevis.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus afromontanus]]'' <small>(Pic. Serm.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus ambrensis]]'' <small>(Rakotondr.) A. R. Field & Bauret</small> # ''[[Phlegmariurus amentaceus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus andinus]]'' <small>(Rosenst.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus aqualupianus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus arcuatus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ascendens]]'' <small>(Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus attenuatus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus australis]]'' <small>(Willd.) A. R. Field</small> # ''[[Phlegmariurus austroecuadoricus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus austrosinicus]]'' <small>(Ching) Li Bing Zhang</small> # ''[[Phlegmariurus axillaris]]'' <small>(Roxb.) comb. ined.</small> # ''[[Phlegmariurus badinianus]]'' <small>(B. Øllg. & P. G. Windisch) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus balansae]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus bampsianus]]'' <small>(Pic. Serm.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus banayanicus]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus beitelii]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus biformis]]'' <small>(Hook.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus billardierei]]'' <small>(Spring) Trevis.</small> # ''[[Phlegmariurus binervius]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus bolanicus]]'' <small>(Rosenst.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus brachiatus]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus brachystachys]]'' <small>(Baker) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus bradeorum]]'' <small>(Christ) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus brevifolius]]'' <small>(Hook. & Grev.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus brongniartii]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus buesii]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus callitrichifolius]]'' <small>(Mett.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus campianus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cancellatus]]'' <small>(Spring) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus capellae]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus capillaris]]'' <small>(Sodiro) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus carinatus]]'' <small>(Poir.) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus catacachiensis]]'' <small>(Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cavifolius]]'' <small>(C. Chr.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus chamaeleon]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus changii]]'' <small>T. Y. Hsieh</small> # ''[[Phlegmariurus chiricanus]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus christii]]'' <small>(Silveira) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ciliatospiculatus]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ciliolatus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cleefianus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cocuyensis]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus colanensis]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus columnaris]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus comans]]'' <small>(Herter ex Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus compactus]]'' <small>(Hook.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus copelandianus]]'' <small>(R. C. Y. Chou & Bartlett) A. R. Field</small> # ''[[Phlegmariurus coralium]]'' <small>(Spring) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus costaricensis]]'' <small>(Herter) comb. ined.</small> # ''[[Phlegmariurus crassus]]'' <small>(Humb. & Bonpl. ex Willd.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus creber]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus crucis-australis]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cruentus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cryptomerinus]]'' <small>(Maxim.) Satou</small> # ''[[Phlegmariurus cuernavacensis]]'' <small>(Underw. & F. E. Lloyd) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cumingii]]'' <small>(Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cuneifolius]]'' <small>(Hieron.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cunninghamioides]]'' <small>(Hayata) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus curiosus]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus curvifolius]]'' <small>(Kunze) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus dacrydioides]]'' <small>(Baker) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus dalhousieanus]]'' <small>(Spring) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus darwinianus]]'' <small>(Herter ex Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus delbrueckii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus deminuens]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus dentatus]]'' <small>(Herter) Arana</small> # ''[[Phlegmariurus dianae]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus dichaeoides]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus dichotomus]]'' <small>(Jacq.) W. H. Wagner</small> # ''[[Phlegmariurus dielsii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus divergens]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus durus]]'' <small>(Pic. Serm.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus echinatus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ellenbeckii]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus elmeri]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus engleri]]'' <small>(Hieron. & Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus eremorum]]'' <small>(Rolleri) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ericifolius]]'' <small>(C. Presl) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus erythrocaulos]]'' <small>(Fée) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus espinosanus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus eversus]]'' <small>(Poir.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus fargesii]]'' <small>(Herter) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus filicaulos]]'' <small>(Copel.) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus filiformis]]'' <small>(Sw.) W. H. Wagner</small> # ''[[Phlegmariurus firmus]]'' <small>(Mett.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus flagellaceus]]'' <small>(Kuhn) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus flexibilis]]'' <small>(Fée) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus foliaceus]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus foliosus]]'' <small>(Copel.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus fontinaloides]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus fordii]]'' <small>(Baker) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus friburgensis]]'' <small>(Herter ex Nessel & Hoehne) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus funiculus]]'' <small>(Herter) comb. ined.</small> # ''[[Phlegmariurus funiformis]]'' <small>(Cham. ex Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus gagnepainianus]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus galapagensis]]'' <small>(O. J. Hamann) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus giganteus]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus gnidioides]]'' <small>(L. fil.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus goebelii]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus gracilis]]'' <small>A. Rojas & R. Calderón</small> # ''[[Phlegmariurus guandongensis]]'' <small>Ching</small> # ''[[Phlegmariurus gunturensis]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus haeckelii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus haitensis]]'' <small>(Herter) comb. ined.</small> # ''[[Phlegmariurus hamiltonii]]'' <small>(Spreng.) Á. Löve & D. Löve</small> # ''[[Phlegmariurus harmsii]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus hartwegianus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus hastatus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus hellwigii]]'' <small>(Warb.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus hemleri]]'' <small>(Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus henryi]]'' <small>(Baker) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus heterocarpos]]'' <small>(Fée) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus heteroclitus]]'' <small>(Desv. ex Poir.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus hexastichus]]'' <small>(B. Øllg. & P. G. Windisch) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus hildebrandtii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bauret</small> # ''[[Phlegmariurus hippurideus]]'' <small>(Christ) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus hippuris]]'' <small>(Desv. ex Poir.) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus hoffmannii]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus hohenackeri]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus holstii]]'' <small>(Hieron.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus homocarpus]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus horizontalis]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus huberi]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus hugoi]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus humbertii]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus humbertii-henrici]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus hypogaeus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus hystrix]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus idroboi]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus iminii]]'' <small>Kiew</small> # ''[[Phlegmariurus insularis]]'' <small>(Carmich.) comb. ined.</small> # ''[[Phlegmariurus intermedius]]'' <small>(Trevis.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus itambensis]]'' <small>(B. Øllg. & P. G. Windisch) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus jaegeri]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus josesantae]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus kajewskii]]'' <small>(Copel.) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus killipii]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus kuesteri]]'' <small>(Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus lancifolius]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus lauterbachii]]'' <small>(E. Pritz. ex K. Schum. & Lauterb.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus lecomteanus]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus ledermannii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus lehnertii]]'' <small>Testo</small> # ''[[Phlegmariurus lignosus]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus lindenii]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus linifolius]]'' <small>(L.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus llanganatensis]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus lockyeri]]'' <small>(D. L. Jones & B. Gray) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus loefgrenianus]]'' <small>(Silveira) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus longus]]'' <small>(Copel.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus loxensis]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus luteynii]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus macbridei]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus macgregorii]]'' <small>(Baker) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus macrostachys]]'' <small>(Hook. ex Spring) N. C. Nair & S. R. Ghosh</small> # ''[[Phlegmariurus magnusianus]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus mandiocanus]]'' <small>(Raddi) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus mannii]]'' <small>(Hillebr.) W. H. Wagner</small> # ''[[Phlegmariurus marsupiiformis]]'' <small>(D. L. Jones & B. Gray) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus martii]]'' <small>(Wawra) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus megastachyus]]'' <small>(Baker) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus melanesicus]]'' <small>(Brownlie) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus merrillii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus mesoamericanus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus mexicanus]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus mildbraedii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus mingcheensis]]'' <small>Ching</small> # ''[[Phlegmariurus minutifolius]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus mirabilis]]'' <small>(Willd.) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus mollicomus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus monticola]]'' <small>Kiew</small> # ''[[Phlegmariurus mooreanus]]'' <small>(Sander ex Baker) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus multifarius]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus myrsinites]]'' <small>(Lam.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus myrtifolius]]'' <small>(G. Forst.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus myrtuosus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus neocaledonicus]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus nesselii]]'' <small>(Brause ex Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus niligaricus]]'' <small>(Spring) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus nudus]]'' <small>(Christ ex Nessel & Hoehne) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus nummularifolius]]'' <small>(Blume) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus nutans]]'' <small>(Brack.) W. H. Wagner</small> # ''[[Phlegmariurus nylamensis]]'' <small>(Ching & S. K. Wu) H. S. Kung & Li Bing Zhang</small> # ''[[Phlegmariurus obovalifolius]]'' <small>(Bonap.) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus obtusifolius]]'' <small>(P. Beauv.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus ocananus]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus oceanianus]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus oellgaardii]]'' <small>(A. Rojas) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus oltmannsii]]'' <small>(Herter ex Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus ophioglossoides]]'' <small>(Lam.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus orizabae]]'' <small>(Underw. & F. E. Lloyd) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ovatifolius]]'' <small>(Ching) W. M. Chu ex H. S. Kung & Li Bing Zhang</small> # ''[[Phlegmariurus pachyphyllus]]'' <small>(Kuhn ex Herter) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus pachyskelos]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus parksii]]'' <small>(Copel.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus patentissimus]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus pecten]]'' <small>(Baker) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus perrierianus]]'' <small>(Tardieu) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus pflanzii]]'' <small>(Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus phlegmaria]]'' <small>(L.) Holub</small> # ''[[Phlegmariurus phlegmarioides]]'' <small>(Gaudich.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus phylicifolius]]'' <small>(Desv. ex Poir.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus phyllanthus]]'' <small>(Hook. & Arn.) R. D. Dixit</small> # ''[[Phlegmariurus picardae]]'' <small>(Christ ex Krug) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus pichianus]]'' <small>(Tardieu) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus pinifolius]]'' <small>(Trevis.) Kiew</small> # ''[[Phlegmariurus pithyoides]]'' <small>(Schltdl. & Cham.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus pittieri]]'' <small>(Christ) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus podocarpensis]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus polycarpos]]'' <small>(Kunze) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus polycladus]]'' <small>(Sodiro) comb. ined.</small> # ''[[Phlegmariurus polydactylus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus polylepidetorum]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus portoricensis]]'' <small>(Underw. & F. E. Lloyd) comb. ined.</small> # ''[[Phlegmariurus pringlei]]'' <small>(Underw. & F. E. Lloyd) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus proliferus]]'' <small>(Blume) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus pruinosus]]'' <small>(Hieron. & Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus pseudovarius]]'' <small>(Brownlie) Rouhan & A. R. Field</small> # ''[[Phlegmariurus pulcherrimus]]'' <small>(Hook. & Grev.) Á. Löve & D. Löve</small> # ''[[Phlegmariurus pungentifolius]]'' <small>(Silveira) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus quadrifariatus]]'' <small>(Bory) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus recurvifolius]]'' <small>(Rolleri) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus reflexus]]'' <small>(Lam.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus regnellii]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ribourtii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus riobambensis]]'' <small>(Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus robustus]]'' <small>(Klotzsch) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus rosenstockianus]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus rostrifolius]]'' <small>(Silveira) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ruber]]'' <small>(Cham. & Schltdl.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus rubricus]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus rufescens]]'' <small>(Hook.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus rupicola]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus sagasteguianus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus salvinioides]]'' <small>(Herter) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus samoanus]]'' <small>(Herter ex Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus sarmentosus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus saururus]]'' <small>(Lam.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus scabridus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus schlechteri]]'' <small>(E. Pritz.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus schlimii]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus schmidtchenii]]'' <small>(Hieron.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus sellifolius]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus sellowianus]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus serpentiformis]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus setifolius]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus shangsiensis]]'' <small>C. Y. Yang</small> # ''[[Phlegmariurus sieberianus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus sieboldii]]'' <small>(Miq.) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus silveirae]]'' <small>(Herter ex Nessel & Hoehne) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus silverstonei]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus sintenisii]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus societensis]]'' <small>(J. W. Moore) A. R. Field</small> # ''[[Phlegmariurus sooanus]]'' <small>Lawalrée</small> # ''[[Phlegmariurus sotae]]'' <small>(Rolleri) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus sphagnicola]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus squarrosus]]'' <small>(G. Forst.) Á. Löve & D. Löve</small> # ''[[Phlegmariurus staudtii]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus stemmermanniae]]'' <small>A. C. Medeiros & Wagner</small> # ''[[Phlegmariurus stephani]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus strictus]]'' <small>(Baker) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus subfalciformis]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus subtubulosus]]'' <small>(Herter) comb. ined.</small> # ''[[Phlegmariurus subulatus]]'' <small>(Desv. ex Poir.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus tafaensis]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & C. W. Chen</small> # ''[[Phlegmariurus talamancanus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus talamauanus]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus talpiphilus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus tardieuae]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus tauri]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus taxifolius]]'' <small>(Sw.) Á. Löve & D. Löve</small> # ''[[Phlegmariurus tenuicaulis]]'' <small>(Underw. & F. E. Lloyd) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus tenuis]]'' <small>(Humb. & Bonpl. ex Willd.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus terrae-guilelmii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus tetragonus]]'' <small>(Hook. & Grev.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus tetrastichoides]]'' <small>(A. R. Field & Bostock) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus tetrastichus]]'' <small>(Kunze) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus tico]]'' <small>A. Rojas</small> # ''[[Phlegmariurus toppingii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus tournayanus]]'' <small>Lawalrée</small> # ''[[Phlegmariurus transilla]]'' <small>(Sodiro ex Baker) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus treitubensis]]'' <small>(Silveira) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus trifoliatus]]'' <small>(Copel.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus trigonus]]'' <small>(C. Chr.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus tryonorum]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus tubulosus]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ulixis]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus unguiculatus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus urbanii]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus vanuatuensis]]'' <small>A. R. Field</small> # ''[[Phlegmariurus varius]]'' <small>(R. Br.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus venezuelanicus]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus vernicosus]]'' <small>(Hook. & Grev.) Á. Löve & D. Löve</small> # ''[[Phlegmariurus verticillatus]]'' <small>(L. fil.) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus villonacensis]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus warneckei]]'' <small>(Herter ex Nessel) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus watsonianus]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus weberbaueri]]'' <small>(Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus weddellii]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus wilsonii]]'' <small>(Underw. & F. E. Lloyd) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus xiphophyllus]]'' <small>(Baker) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus yunnanensis]]'' <small>Ching</small> # ''[[Phlegmariurus ×koolauensis]]'' <small>W. H. Wagner</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.gbif.org/species/7641693 GBIF] [[Kategorija:Huperzioideae]] [[Kategorija:Rodovi crvotočina]] 4dsg1rapvrdtmxa7qvquk8rp2bqfehk 7431138 7431136 2026-04-16T21:55:23Z Zeljko 1196 7431138 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Phlegmariurus'' | slika = Phlegmariurus varius kz4.jpg | slika_opis = ''[[Phlegmariurus varius]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Lycopodiophyta]] | classis = [[Lycopodiopsida]] | ordo = [[Lycopodiales]] | familia = [[Lycopodiaceae]] | subfamilia = [[Huperzioideae]] | genus = '''''Phlegmariurus''''' | genus_autorstvo = (Herter) Holub | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Phlegmariurus''''', veliki biljni rod iz porodice [[Crvotočine|crvotočina]] rasprostranjen po tropsko području diljem svijeta. Postoji jasna razlika između neotropske klade i klade Starog svijeta, ali to nije dovoljno da se razdvoje dva roda (Chen et al. 2021). Nakon što je J. Holub 1964. predložio rod ''Phlegmariurus'' (Herter) Holub, posljedice su različite, neki ga botaničari prihvaćaju, dok ga drugi odbijaju. Srodne vrste iz [[Kina|Kine]] značajno razlikuju od onih iz roda ''[[Huperzia]]'' <small>Bernh.</small><ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/Y1999/V37/I1/40 On the taxonomy of Phlegmariurus], pristupljeno 16. travnja 2026.</ref> == Opis == [[Epifitne biljke|Epifitske]] biljke srednje veličine. [[Stabljika]] viseća ili uzlazna (15–100 cm), jako razgranata (dihotomno). [[Listovi]]: Kopljasti, jajoliki ili ljuskasti. Kožasti ili tanko kožasti, cijelog ruba. Reproduktivni organi: [[Strobili]] (češeri) manji od sterilnih dijelova. [[Sporangij|Sporangiji]] u pazušcima listova, bubrežastog oblika, otvaraju se s 2 zaklopca. [[Spora|Spore]]: Na ekvatoru udubljene, s oštrim ili tupim kutovima.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000029272 WFO], pristupljeno 16. travnja 2026.</ref> Postoji 306 vrsta plus jedna notovrsta<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-16 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 11. srpnja 2022.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Phlegmariurus acerosus]]'' <small>(Sw.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus acifolius]]'' <small>(Rolleri) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus acutus]]'' <small>(Rolleri) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus affinis]]'' <small>(Trevis.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus afromontanus]]'' <small>(Pic. Serm.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus ambrensis]]'' <small>(Rakotondr.) A. R. Field & Bauret</small> # ''[[Phlegmariurus amentaceus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus andinus]]'' <small>(Rosenst.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus aqualupianus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus arcuatus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ascendens]]'' <small>(Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus attenuatus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus australis]]'' <small>(Willd.) A. R. Field</small> # ''[[Phlegmariurus austroecuadoricus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus austrosinicus]]'' <small>(Ching) Li Bing Zhang</small> # ''[[Phlegmariurus axillaris]]'' <small>(Roxb.) comb. ined.</small> # ''[[Phlegmariurus badinianus]]'' <small>(B. Øllg. & P. G. Windisch) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus balansae]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus bampsianus]]'' <small>(Pic. Serm.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus banayanicus]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus beitelii]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus biformis]]'' <small>(Hook.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus billardierei]]'' <small>(Spring) Trevis.</small> # ''[[Phlegmariurus binervius]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus bolanicus]]'' <small>(Rosenst.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus brachiatus]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus brachystachys]]'' <small>(Baker) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus bradeorum]]'' <small>(Christ) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus brevifolius]]'' <small>(Hook. & Grev.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus brongniartii]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus buesii]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus callitrichifolius]]'' <small>(Mett.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus campianus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cancellatus]]'' <small>(Spring) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus capellae]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus capillaris]]'' <small>(Sodiro) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus carinatus]]'' <small>(Poir.) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus catacachiensis]]'' <small>(Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cavifolius]]'' <small>(C. Chr.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus chamaeleon]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus changii]]'' <small>T. Y. Hsieh</small> # ''[[Phlegmariurus chiricanus]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus christii]]'' <small>(Silveira) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ciliatospiculatus]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ciliolatus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cleefianus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cocuyensis]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus colanensis]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus columnaris]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus comans]]'' <small>(Herter ex Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus compactus]]'' <small>(Hook.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus copelandianus]]'' <small>(R. C. Y. Chou & Bartlett) A. R. Field</small> # ''[[Phlegmariurus coralium]]'' <small>(Spring) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus costaricensis]]'' <small>(Herter) comb. ined.</small> # ''[[Phlegmariurus crassus]]'' <small>(Humb. & Bonpl. ex Willd.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus creber]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus crucis-australis]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cruentus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cryptomerinus]]'' <small>(Maxim.) Satou</small> # ''[[Phlegmariurus cuernavacensis]]'' <small>(Underw. & F. E. Lloyd) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cumingii]]'' <small>(Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cuneifolius]]'' <small>(Hieron.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus cunninghamioides]]'' <small>(Hayata) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus curiosus]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus curvifolius]]'' <small>(Kunze) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus dacrydioides]]'' <small>(Baker) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus dalhousieanus]]'' <small>(Spring) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus darwinianus]]'' <small>(Herter ex Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus delbrueckii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus deminuens]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus dentatus]]'' <small>(Herter) Arana</small> # ''[[Phlegmariurus dianae]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus dichaeoides]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus dichotomus]]'' <small>(Jacq.) W. H. Wagner</small> # ''[[Phlegmariurus dielsii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus divergens]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus durus]]'' <small>(Pic. Serm.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus echinatus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ellenbeckii]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus elmeri]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus engleri]]'' <small>(Hieron. & Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus eremorum]]'' <small>(Rolleri) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ericifolius]]'' <small>(C. Presl) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus erythrocaulos]]'' <small>(Fée) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus espinosanus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus eversus]]'' <small>(Poir.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus fargesii]]'' <small>(Herter) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus filicaulos]]'' <small>(Copel.) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus filiformis]]'' <small>(Sw.) W. H. Wagner</small> # ''[[Phlegmariurus firmus]]'' <small>(Mett.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus flagellaceus]]'' <small>(Kuhn) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus flexibilis]]'' <small>(Fée) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus foliaceus]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus foliosus]]'' <small>(Copel.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus fontinaloides]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus fordii]]'' <small>(Baker) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus friburgensis]]'' <small>(Herter ex Nessel & Hoehne) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus funiculus]]'' <small>(Herter) comb. ined.</small> # ''[[Phlegmariurus funiformis]]'' <small>(Cham. ex Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus gagnepainianus]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus galapagensis]]'' <small>(O. J. Hamann) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus giganteus]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus gnidioides]]'' <small>(L. fil.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus goebelii]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus gracilis]]'' <small>A. Rojas & R. Calderón</small> # ''[[Phlegmariurus guandongensis]]'' <small>Ching</small> # ''[[Phlegmariurus gunturensis]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus haeckelii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus haitensis]]'' <small>(Herter) comb. ined.</small> # ''[[Phlegmariurus hamiltonii]]'' <small>(Spreng.) Á. Löve & D. Löve</small> # ''[[Phlegmariurus harmsii]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus hartwegianus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus hastatus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus hellwigii]]'' <small>(Warb.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus hemleri]]'' <small>(Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus henryi]]'' <small>(Baker) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus heterocarpos]]'' <small>(Fée) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus heteroclitus]]'' <small>(Desv. ex Poir.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus hexastichus]]'' <small>(B. Øllg. & P. G. Windisch) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus hildebrandtii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bauret</small> # ''[[Phlegmariurus hippurideus]]'' <small>(Christ) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus hippuris]]'' <small>(Desv. ex Poir.) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus hoffmannii]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus hohenackeri]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus holstii]]'' <small>(Hieron.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus homocarpus]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus horizontalis]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus huberi]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus hugoi]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus humbertii]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus humbertii-henrici]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus hypogaeus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus hystrix]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus idroboi]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus iminii]]'' <small>Kiew</small> # ''[[Phlegmariurus insularis]]'' <small>(Carmich.) comb. ined.</small> # ''[[Phlegmariurus intermedius]]'' <small>(Trevis.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus itambensis]]'' <small>(B. Øllg. & P. G. Windisch) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus jaegeri]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus josesantae]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus kajewskii]]'' <small>(Copel.) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus killipii]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus kuesteri]]'' <small>(Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus lancifolius]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus lauterbachii]]'' <small>(E. Pritz. ex K. Schum. & Lauterb.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus lecomteanus]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus ledermannii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus lehnertii]]'' <small>Testo</small> # ''[[Phlegmariurus lignosus]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus lindenii]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus linifolius]]'' <small>(L.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus llanganatensis]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus lockyeri]]'' <small>(D. L. Jones & B. Gray) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus loefgrenianus]]'' <small>(Silveira) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus longus]]'' <small>(Copel.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus loxensis]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus luteynii]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus macbridei]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus macgregorii]]'' <small>(Baker) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus macrostachys]]'' <small>(Hook. ex Spring) N. C. Nair & S. R. Ghosh</small> # ''[[Phlegmariurus magnusianus]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus mandiocanus]]'' <small>(Raddi) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus mannii]]'' <small>(Hillebr.) W. H. Wagner</small> # ''[[Phlegmariurus marsupiiformis]]'' <small>(D. L. Jones & B. Gray) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus martii]]'' <small>(Wawra) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus megastachyus]]'' <small>(Baker) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus melanesicus]]'' <small>(Brownlie) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus merrillii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus mesoamericanus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus mexicanus]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus mildbraedii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus mingcheensis]]'' <small>Ching</small> # ''[[Phlegmariurus minutifolius]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus mirabilis]]'' <small>(Willd.) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus mollicomus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus monticola]]'' <small>Kiew</small> # ''[[Phlegmariurus mooreanus]]'' <small>(Sander ex Baker) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus multifarius]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus myrsinites]]'' <small>(Lam.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus myrtifolius]]'' <small>(G. Forst.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus myrtuosus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus neocaledonicus]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus nesselii]]'' <small>(Brause ex Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus niligaricus]]'' <small>(Spring) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus nudus]]'' <small>(Christ ex Nessel & Hoehne) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus nummularifolius]]'' <small>(Blume) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus nutans]]'' <small>(Brack.) W. H. Wagner</small> # ''[[Phlegmariurus nylamensis]]'' <small>(Ching & S. K. Wu) H. S. Kung & Li Bing Zhang</small> # ''[[Phlegmariurus obovalifolius]]'' <small>(Bonap.) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus obtusifolius]]'' <small>(P. Beauv.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus ocananus]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus oceanianus]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus oellgaardii]]'' <small>(A. Rojas) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus oltmannsii]]'' <small>(Herter ex Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus ophioglossoides]]'' <small>(Lam.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus orizabae]]'' <small>(Underw. & F. E. Lloyd) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ovatifolius]]'' <small>(Ching) W. M. Chu ex H. S. Kung & Li Bing Zhang</small> # ''[[Phlegmariurus pachyphyllus]]'' <small>(Kuhn ex Herter) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus pachyskelos]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus parksii]]'' <small>(Copel.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus patentissimus]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus pecten]]'' <small>(Baker) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus perrierianus]]'' <small>(Tardieu) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus pflanzii]]'' <small>(Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus phlegmaria]]'' <small>(L.) Holub</small> # ''[[Phlegmariurus phlegmarioides]]'' <small>(Gaudich.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus phylicifolius]]'' <small>(Desv. ex Poir.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus phyllanthus]]'' <small>(Hook. & Arn.) R. D. Dixit</small> # ''[[Phlegmariurus picardae]]'' <small>(Christ ex Krug) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus pichianus]]'' <small>(Tardieu) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus pinifolius]]'' <small>(Trevis.) Kiew</small> # ''[[Phlegmariurus pithyoides]]'' <small>(Schltdl. & Cham.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus pittieri]]'' <small>(Christ) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus podocarpensis]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus polycarpos]]'' <small>(Kunze) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus polycladus]]'' <small>(Sodiro) comb. ined.</small> # ''[[Phlegmariurus polydactylus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus polylepidetorum]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus portoricensis]]'' <small>(Underw. & F. E. Lloyd) comb. ined.</small> # ''[[Phlegmariurus pringlei]]'' <small>(Underw. & F. E. Lloyd) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus proliferus]]'' <small>(Blume) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus pruinosus]]'' <small>(Hieron. & Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus pseudovarius]]'' <small>(Brownlie) Rouhan & A. R. Field</small> # ''[[Phlegmariurus pulcherrimus]]'' <small>(Hook. & Grev.) Á. Löve & D. Löve</small> # ''[[Phlegmariurus pungentifolius]]'' <small>(Silveira) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus quadrifariatus]]'' <small>(Bory) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus recurvifolius]]'' <small>(Rolleri) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus reflexus]]'' <small>(Lam.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus regnellii]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ribourtii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus riobambensis]]'' <small>(Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus robustus]]'' <small>(Klotzsch) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus rosenstockianus]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus rostrifolius]]'' <small>(Silveira) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ruber]]'' <small>(Cham. & Schltdl.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus rubricus]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus rufescens]]'' <small>(Hook.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus rupicola]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus sagasteguianus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus salvinioides]]'' <small>(Herter) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus samoanus]]'' <small>(Herter ex Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus sarmentosus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus saururus]]'' <small>(Lam.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus scabridus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus schlechteri]]'' <small>(E. Pritz.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus schlimii]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus schmidtchenii]]'' <small>(Hieron.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus sellifolius]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus sellowianus]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus serpentiformis]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus setifolius]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus shangsiensis]]'' <small>C. Y. Yang</small> # ''[[Phlegmariurus sieberianus]]'' <small>(Spring) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus sieboldii]]'' <small>(Miq.) Ching</small> # ''[[Phlegmariurus silveirae]]'' <small>(Herter ex Nessel & Hoehne) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus silverstonei]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus sintenisii]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus societensis]]'' <small>(J. W. Moore) A. R. Field</small> # ''[[Phlegmariurus sooanus]]'' <small>Lawalrée</small> # ''[[Phlegmariurus sotae]]'' <small>(Rolleri) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus sphagnicola]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus squarrosus]]'' <small>(G. Forst.) Á. Löve & D. Löve</small> # ''[[Phlegmariurus staudtii]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus stemmermanniae]]'' <small>A. C. Medeiros & Wagner</small> # ''[[Phlegmariurus stephani]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus strictus]]'' <small>(Baker) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus subfalciformis]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus subtubulosus]]'' <small>(Herter) comb. ined.</small> # ''[[Phlegmariurus subulatus]]'' <small>(Desv. ex Poir.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus tafaensis]]'' <small>(Nessel) A. R. Field & C. W. Chen</small> # ''[[Phlegmariurus talamancanus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus talamauanus]]'' <small>(Alderw.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus talpiphilus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus tardieuae]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus tauri]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus taxifolius]]'' <small>(Sw.) Á. Löve & D. Löve</small> # ''[[Phlegmariurus tenuicaulis]]'' <small>(Underw. & F. E. Lloyd) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus tenuis]]'' <small>(Humb. & Bonpl. ex Willd.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus terrae-guilelmii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus tetragonus]]'' <small>(Hook. & Grev.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus tetrastichoides]]'' <small>(A. R. Field & Bostock) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus tetrastichus]]'' <small>(Kunze) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus tico]]'' <small>A. Rojas</small> # ''[[Phlegmariurus toppingii]]'' <small>(Herter) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus tournayanus]]'' <small>Lawalrée</small> # ''[[Phlegmariurus transilla]]'' <small>(Sodiro ex Baker) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus treitubensis]]'' <small>(Silveira) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus trifoliatus]]'' <small>(Copel.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus trigonus]]'' <small>(C. Chr.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus tryonorum]]'' <small>B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus tubulosus]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus ulixis]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus unguiculatus]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus urbanii]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus vanuatuensis]]'' <small>A. R. Field</small> # ''[[Phlegmariurus varius]]'' <small>(R. Br.) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus venezuelanicus]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus vernicosus]]'' <small>(Hook. & Grev.) Á. Löve & D. Löve</small> # ''[[Phlegmariurus verticillatus]]'' <small>(L. fil.) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus villonacensis]]'' <small>(B. Øllg.) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus warneckei]]'' <small>(Herter ex Nessel) A. R. Field & Testo</small> # ''[[Phlegmariurus watsonianus]]'' <small>(Maxon) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus weberbaueri]]'' <small>(Nessel) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus weddellii]]'' <small>(Herter) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus wilsonii]]'' <small>(Underw. & F. E. Lloyd) B. Øllg.</small> # ''[[Phlegmariurus xiphophyllus]]'' <small>(Baker) A. R. Field & Bostock</small> # ''[[Phlegmariurus yunnanensis]]'' <small>Ching</small> # ''[[Phlegmariurus ×koolauensis]]'' <small>W. H. Wagner</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.gbif.org/species/7641693 GBIF] [[Kategorija:Huperzioideae]] [[Kategorija:Rodovi crvotočina]] 39et3k6cryvzn4b0va77r4tnkaw4ldm Wikipedija:GUS2Wiki 4 726026 7431445 7422587 2026-04-17T11:55:57Z Alexis Jazz 190970 Updating gadget usage statistics from [[Special:GadgetUsage]] ([[phab:T121049]]) 7431445 wikitext text/x-wiki {{#ifexist:Project:GUS2Wiki/top|{{/top}}|This page provides a historical record of [[Special:GadgetUsage]] through its page history. To get the data in CSV format, see wikitext. To customize this message or add categories, create [[/top]].}} Sljedeći podaci dolaze iz međuspremnika i posljednji su put ažurirani 2026-04-16 u 13:47:33Z. Međuspremnik sadrži {{PLURAL:5000|1=jedan rezultat|5000 rezultat|5000 rezultata}} pretraživanja. {| class="sortable wikitable" ! Dodatak !! data-sort-type="number" | Ukupno suradnika !! data-sort-type="number" | Aktivnih suradnika |- |Cat-a-lot || 5 || 4 |- |CleanCache || 150 || 9 |- |CleanDeleteReasons || 112 || 12 |- |CoolCat || 7 || 4 |- |Copyvio-detector || 7 || 6 |- |Dobrodoslica || 14 || 5 |- |HideFundraisingNotice || 34 || 0 |- |HotCat || 476 || 30 |- |Oznaci-blokirane || 59 || 14 |- |PoboljsanRazgovor || 211 || 11 |- |PoboljsanoVracanje || 124 || 7 |- |Preusmjeravanja-Razdvojbe || 72 || 13 |- |ProveIt || 24 || 5 |- |RTRC || 29 || 11 |- |RevisionID || 26 || 9 |- |Shortdesc-helper-loader || 27 || 8 |- |ToDoList || 29 || 9 |- |View-it || 8 || 7 |- |WikiBlameTool || 32 || 12 |- |XTools-ArticleInfo || 18 || 11 |- |charinsert || 50 || 6 |- |diffedit || 10 || 7 |- |exlinks || 85 || 6 |- |filterevidencija || 102 || 9 |- |hello-world || 1 || 1 |- |inline-diff-inline-patrol || 7 || 5 |- |izvori || 61 || 7 |- |jasniji-prikaz-evidencija || 20 || 6 |- |navigacijski prozori || 80 || 12 |- |neophodjene-promjene-u-doprinosima || 19 || 11 |- |normalnebojerazlika || 30 || 4 |- |novestranice || 113 || 7 |- |patrollinks || 71 || 10 |- |uredivrh || 145 || 4 |- |wikEd || 218 || 4 |} * [[Posebno:GadgetUsage]] * [[m:Meta:GUS2Wiki/Script|GUS2Wiki]] <!-- data in CSV format: Cat-a-lot,5,4 CleanCache,150,9 CleanDeleteReasons,112,12 CoolCat,7,4 Copyvio-detector,7,6 Dobrodoslica,14,5 HideFundraisingNotice,34,0 HotCat,476,30 Oznaci-blokirane,59,14 PoboljsanRazgovor,211,11 PoboljsanoVracanje,124,7 Preusmjeravanja-Razdvojbe,72,13 ProveIt,24,5 RTRC,29,11 RevisionID,26,9 Shortdesc-helper-loader,27,8 ToDoList,29,9 View-it,8,7 WikiBlameTool,32,12 XTools-ArticleInfo,18,11 charinsert,50,6 diffedit,10,7 exlinks,85,6 filterevidencija,102,9 hello-world,1,1 inline-diff-inline-patrol,7,5 izvori,61,7 jasniji-prikaz-evidencija,20,6 navigacijski prozori,80,12 neophodjene-promjene-u-doprinosima,19,11 normalnebojerazlika,30,4 novestranice,113,7 patrollinks,71,10 uredivrh,145,4 wikEd,218,4 --> hf9znzbdpz04idac5196kgtol3jby4j Suradnik:Ame71/Stranica za vježbanje 2 727804 7431000 7430758 2026-04-16T17:28:47Z Ame71 128419 /* Prvenstvo Zagreba */ 7431000 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | sezona = 1931./32. | izdanje = 13. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[HAŠK]] <small>(5. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 30 | golova = 117 | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = Građanski (5) | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.|1932./33.]] }} '''Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.''' bilo je trinaesto po redu nogometno prvenstveno natjecanje u organizaciji [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. [[Jugoslavenski nogometni savez]] je na svojoj 14. glavnoj skupštini usvojio novi način odigravanja prvenstva, te su u prvenstvu [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] ponovno uvedeni 1. A i 1. B razred. Prvakom je postao [[HAŠK|HAŠK]] nakon što je u posljednjoj utakmici odigranoj [[22. svibnja]] [[1932.]] godine pred 2000 gledatelja pobijedio [[HŠK Concordia Zagreb|Concordiju]] 2:0. == Natjecateljski sustav == Prvenstvo [[Zagreb]]a bilo je podijeljeno u 5 razreda. Najjači razredi, 1. A i 1. B, formirani su nakon izlučnog dijela natjecanja u kojem su sudjelovali [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]], [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]], [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]], [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]], [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]], [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]], [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] i [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]]. Državni ligaši [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]], [[HAŠK|HAŠK]] i [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] izravno su se plasirali u 1. A razred. Tri prvoplasirane momčadi nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] izborile su natjecanje 1. A razredu, a preostalih 5 momčadi formirale su 1. B razred. Prvakom Zagrebačkog nogometnog podsaveza postala je momčad s najviše sakupljenih bodova nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] (pobjeda = 2 boda, neodlučeno = 1 bod, poraz = bez bodova). U [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanje za državno prvenstvo]] plasirale su se tri prvoplasirane momčadi izravno, te četvrtoplasirana momčad i prvak provincije u doigravanje. == Izlučno natjecanje == 20. 9. 1931. Sokol – Slavija 3:2, Šparta – Viktorija 1:1, Grafičar – Ferraria 3:2, Jugoslavija – Željezničar 4:2<br/> 27. 9. 1931. Ferraria – Sparta 2:0, Željezničar – Slavija 6:1, Viktorija – Sokol 4:0, Jugoslavija – Grafičar 2:0<br/> 4. 10. 1931. Sokol – Šparta 0:0, Viktorija – Jugoslavija 0:0, Grafičar – Slavija 5:1, Željezničar – Ferraria 1:1<br/> 11. 10. 1931. Sokol – Grafičar 4:0, Jugoslavija – Slavija 5:5, Viktorija – Ferraria 4:0, Željezničar – Šparta 5:1<br/> 18. 10. 1931. Jugoslavija – Ferraria 2:1, Viktorija – Grafičar 2:0, Šparta – Slavija 1:0, Željezničar – Sokol 3:0<br/> 25. 10. 1931. Sokol – Ferraria 2:0, Jugoslavija – Šparta 0:0, Viktorija – Slavija 7:0, Frafičar – Željezničar 1:0<br/> 14. 11. 1931. Sokol – Jugoslavija 4:2, Slavija – Ferraria 2:2, Šparta – Grafičar 2:1, Viktorija – Željezničar 2:2<br/> 22. 11. 1931. Šparta – Slavija 3:0, Viktorija – Ferraria 3:0, Jugoslavija – Sokol 1:1, Željezničar – Grafičar 3:0<br/> 6. 12. 1931. Željezničar – Slavija 7:0, Jugoslavija – Viktorija 2:2, Ferraria – Sokol 1:0, Grafičar – Šparta 2:1<br/> 13. 12. 1931. Grafičar – Ferraria 4:1, Željezničar – Šparta 0:1, Jugoslavija – Slavija 1:1, Viktorija – Sokol 2:0<br/> 10. 1. 1932. Slavija – Ferraria 6:0, Grafičar – Sokol 3:2, Jugoslavija – Šparta 1:0, Viktorija – Željezničar 6:1<br/> 17. 1. 1932. Jugoslavija – Ferraria 7:0, Grafičar – Slavija 1:0, Željezničar – Sokol 2:0, Viktorija – Šparta 3:1<br/> 24. 1. 1932. Jugoslavija – Grafičar 3:0, Viktorija – Slavija 2:0, Željezničar – Ferraria 1:0, Sokol – Šparta 1:1<br/> 31. 1. 1932. Viktorija – Grafičar 3:0, Šparta – Ferraria 5:0, Slavija – Sokol 2:0, Željezničar – Jugoslavija 1:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||14||10||4||0||41||7||5,857||24 |-style="background:#FFEFD5;" |2. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||14||8||2||4||34||17||2,000||18 |-style="background:#FFEFD5;" |3. || [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] ||14||6||6||2||30||17||1,764||18 |- |4. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||14||5||4||5||16||16||1,000||14 |- |5. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||14||7||0||7||20||26||0,769||14 |- |6. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||14||4||3||7||17||22||0,772||11 |- |7. || [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] ||14||2||3||9||20||43||0,465||5 |- |8. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||14||2||2||10||10||40||0,250||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu2">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED]</ref> </small> |} * Viktoria, Željezničar i Jugoslavija su izborili plasman u 1. A razred == Prvenstvo Zagreba == === 1. A razred === ==== Rezultati ==== 7. 2. 1932. Građanski – Viktorija 0:0, HAŠK – Željezničar 4:0, Concordia – Jugoslavija 2:1<br/> 14. 2. 1932. Građanski – Željezničar 7:0, Viktorija – Concordia 3:1, HAŠK – Jugoslavija 1:0<br/> 21. 2. 1932. Concordia – HAŠK 2:2, Građanski – Jugoslavija 0:0, Viktorija – Željezničar 4:1<br/> 28. 2. 1932. Građanski – Concordia 0:0, HAŠK – Viktorija 2:0, Željezničar – Jugoslavija 1:0<br/> 6. 3. 1932. HAŠK – Građanski 3:2, Concordia – Železničar 5:1, Viktorija – Jugoslavija 8:0<br/> 13. 3. 1932. Građanski – Viktorija 4:2, HAŠK – Željezničar 3:0<br/> 3. 4. 1932. Građanski – Željezničar 6:0, HAŠK – Jugoslavija 12:0, Viktorija – Concordia 3:0 pff <br/> 10. 4. 1932. Građanski – Jugoslavija 5:1, Viktorija – Željezničar 5:2<br/> 17. 4. 1932. Concordia – Građanski 2:5, Viktorija – HAŠK 1:2, Željezničar – Jugoslavija 1:1<br/> 24. 4. 1932. Građanski – HAŠK 3:1, Viktorija – Jugoslavija 3:1, Concordia – Željezničar 0:3 pff <br/> 8. 5. 1932. Jugoslavija – Concordia 3:0 pff <br/> 22. 5. 1932. HAŠK – Concordia 2:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[HAŠK]] ||10||8||1||1||30||8||3,750||17 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] ||10||6||3||1||33||7||4,714||15 |- style="background:#B0FFB0;" |3. || [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] ||10||4||2||4||17||15||1,133||10 |-style="background:#FFEFD5;" |4. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||10||4||1||5||21||18||1,166||9 |- |5. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||10||2||1||7||9||35||0,257||5 |- |6. || [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] ||10||1||2||7||7||34||0,205||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-a-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/A RAZRED]</ref> </small> |} * HAŠK, Građanski i Concordia plasirali su se u jednu od skupina [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja za državno prvenstvo]], a Viktorija u doigravanje [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja državnog prvenstva]] (protiv Segeste Sisak, pokrajinskog prvaka ZNP-a). {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Doigravanje''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''15. 5. 1932.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''22. 5. 1932.'''</small> |- | [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||–||bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[ZŠK Viktorija|Viktorija Zagreb]]''' || 0:3 || 2:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * Viktorija se plasirala u jednu od skupina [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja za državno prvenstvo]]. === 1. B razred === 3. 4. 1932. Grafičar – Sokol 4:2, Šparta – Slavija 3:2<br/> 10. 4. 1932. Ferraria – Slavija 4:1, Šparta – Sokol 2:0<br/> 17. 4. 1932. Šparta – Ferraria 1:0, Grafičar – Slavija 3:0<br/> 24. 4. 1932. Grafičar – Šparta 0:0, Sokol – Ferraria 1:1<br/> 1. 5. 1932. Sokol – Slavija 1:1<br/> 8. 5. 1932. Grafičar – Ferraria 5:0<br/> 29. 5. 1932. Sokol – Grafičar 3:2, Šparta – Slavija 1:1<br/> 5. 6. 1932. Slavija – Ferraria 4:1, Šparta – Sokol 5:2<br/> 12. 6. 1932. Grafičar – Slavija 3:2, Šparta – Ferraria 4:0<br/> 19. 6. 1932. Sokol – Ferraria 6:3, Šparta – Grafičar 4:0<br/> 26. 6. 1932. Grafičar – Ferraria 2:1, Sokol – Slavija 4:3 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||8||7||1||0||23||5||4,600||15 |- |2. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||8||5||1||2||19||12||1,583||11 |- |3. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||8||3||2||3||19||21||0,904||8 |- |4. || [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] ||8||1||1||6||14||23||0,608||3 |- |5. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||8||1||1||6||10||24||0,416||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu3">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-b-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/B RAZRED]</ref> </small> |} * Osam klubova borilo se za tri mjesta u novom prvom (I/A) razredu, koji je organiziran prema odredbama skupštine JNS-a. Novi razred I/A sastojat će se od tri ekipe iz prvog razreda kao i ekipa koje sudjeluju u državnom prvenstvu (Građanski, HAŠK i Concordia). Ostali klubovi činit će I/B razred.<ref name="exyu3"/> === II. razred === * Sudionici: 10.<ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm nk-maksimir.hr]</ref> === III. razred === 20. 9. 1931. ZŠK – Meteor 1:0, Pekarski – Borongaj 0:1, Maksimir – Zmaj 12:0<br/> 27. 9. 1931. Zmaj – Meteor 1:4, Policijski – Hajduk 1:2, Olimpija – Trešnjevka 2:1<br/> 4. 10. 1931. Borongaj – Hajduk 2:3, ZŠK – Trešnjevka 2:2<br/> 11. 10. 1931. Zmaj – Trešnjevka 0:1, Olimpija – Pekarski 1:0, Maksimir – Policijski 0:7<br/> 18. 10. 1931. Maksimir – ZŠK 0:1, Olimpija – Borongaj 0:1<br/> 25. 10. 1931. Hajduk – Meteor 3:1, Pekarski – Trešnjevka 1:2, ZŠK – Borongaj 0:1<br/> 15. 11. 1931. Hajduk – Maksimir 8:1, Olimpija – Meteor 0:9<br/> 22. 11. 1931. Olimpija – Hajduk 0:2, Maksimir – Borongaj 0:0, Zmaj – Policijski 0:9, Trešnjevka – Meteor 1:0<br/> 6. 12. 1931. Maksimir – Trešnjevka 2:0, Pekarski – Meteor 2:2, ZŠK – Zmaj 4:0, Olimpija – Policijski 0:4<br/> 13. 12. 1931. Policijski – Trešnjevka 6:3, ZŠK – Hajduk 0:0, Borongaj – Meteor 3:1, Maksimir – Pekarski 0:3<br/> 17. 1. 1932. Maksimir – Meteor 3:2, Borongaj – Trešnjevka 2:2, Olimpija – ZŠK 4:2, Zmaj – Hajduk 0:17<br/> 24. 1. 1932. Hajduk – Trešnjevka 5:0, Borongaj – Policijski 0:3, Pekarski – Zmaj 5:0, Olimpija – Maksimir 3:1<br/> 31. 2. 1932. Olimpija – Zmaj 2:0, Pekarski – Policijski 2:2<br/> 7. 2. 1932. Borongaj – Zmaj 4:1, Pekarski – Hajduk 0:2<br/> Započeto 7. 2. 1932. / Dovršeno 21. 2. 1932. ZŠK – Policijski 1:8<br/> 3. 4. 1932. Policijski – Meteor 3:1, ZŠK – Pekarski 3:4<br/> 10. 4. 1932. Hajduk – Meteor 0:1, Maksimir – Pekarski 0:2, Borongaj – Olimpija 0:1, ZŠK – Trešnjevka 0:2<br/> 17. 4. 1932. Policijski – Zmaj 7:1, Olimpija – Meteor 2:2, Hajduk – Pekarski 2:0<br/> 24. 4. 1932. ZŠK – Zmaj 3:2, Policijski – Maksimir 2:0, Borongaj – Trešnjevka 1:6<br/> 1. 5. 1932. Olimpija – Zmaj 2:1, Pekarski – Trešnjevka 1:2, ZŠK – Maksimir 3:2<br/> 8. 5. 1932. Maksimir – Zmaj 4:1, Hajduk – Policijski 1:1<br/> Započeto 8. 5. 1932. / Dovršeno 29. 5. 1932. Borongaj – Meteor 2:1<br/> 22. 5. 1932. Hajduk – Olimpija 3:0, Trešnjevka – Meteor 1:2, Pekarski – Policijski 1:1, Borongaj – ZŠK 3:0<br/> 5. 6. 1932. Borongaj – Zmaj 5:1, Hajduk – ZŠK 6:0, Policijski – Trešnjevka 1:3<br/> 12. 6. 1932. Hajduk – Zmaj 11:0, Policijski – Meteor 4:3, Borongaj – Maksimir 0:1, ZŠK – Olimpija 0:5<br/> 19. 6. 1932. Meteor – Zmaj 3:0 (b.b.), Olimpija – Pekarski 10:2, Hajduk – Maksimir 0:1, Policijski – Borongaj 3:1<br/> 26. 6. 1932. Trešnjevka – Maksimir 2:1, Pekarski – Zmaj 3:0 (b.b.), Hajduk – Borongaj 8:0, Policijski – ZŠK 8:0<br/> 3. 7. 1932. Trešnjevka – Zmaj 8:0, Borongaj – Pekarski 1:0, Maksimir – Meteor 0:4, Policijski – Olimpija 0:1<br/> 10. 7. 1932. ZŠK – Meteor 0:3, Hajduk – Trešnjevka 3:1<br/> 17. 7. 1932. Olimpija – Trešnjevka 2:2, ZŠK – Pekarski 1:3<br/> 24. 7. 1932. Olimpija – Maksimir 0:2, Pekarski – Meteor 1:2 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[KŠK Hajduk Zagreb|Hajduk]] ||18||14||3||2||76||9||8,444||30 |- |2. || [[Redarstveni ŠK Zagreb|Policijski]] ||18||12||3||3||70||20||3,500||27 |- |3. || [[HŠK Olympia Zagreb|Olimpija]] ||18||10||2||6||35||32||1,093||22 |- |4. || [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] ||18||9||3||6||38||30||1,266||21 |- |5. || [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongaj]] ||18||9||2||7||27||31||0,870||20 |- |6. || [[ŠK Meteor Zagreb|Meteor]] ||18||8||2||8||41||27||1,518||18 |- |7. || [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] ||18||6||3||9||30||32||0,937||15 |- |8. || [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]] ||18||7||1||10||29||37||0,783||15 |- |9. || [[ŠK Zagreb|ZŠK]] ||18||5||2||11||21||53||0,396||12 |- |10. || [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] ||18||0||0||18||8||104||0,076||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="maks"/> </small> |} === IV. razred === * Sudionici: 6.<ref name="maks"/> == Prvenstvo provincije == Gospićka župa osnovana je 1931. kao deseta župa ZNP-a za klubove [[Gospić]]a. Župa je ukinuta 1933., a klubovi s njezina područja pripojeni su drugoj (karlovačkoj) župi.<ref>[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 163.</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1931./32.|Sušačka župa]] || [[HNK Orijent|Orient Sušak]] |- | [[Prvenstvo Karlovačke župe u nogometu 1931./32.|Karlovačka župa]] || [[Građanski ŠK Karlovac|Građanski Karlovac]] |- | [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1931./32.|Varaždinska župa]] || [[VŠK Varaždin]] |- | [[Prvenstvo Bjelovarske župe u nogometu 1931./32.|Bjelovarska župa]] || [[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]] |- | [[Prvenstvo Podravske župe u nogometu 1931./32.|Podravska župa]] || |- | [[Prvenstvo Moslavačke župe u nogometu 1931./32.|Moslavačka župa]] || |- | [[Prvenstvo Brodske župe u nogometu 1931./32.|Brodska župa]] || |- | [[Prvenstvo Banjalučke župe u nogometu 1931./32.|Banjalučka župa]] || [[OFK Prijedor|Slavija Prijedor]] |- | [[Prvenstvo Sisačke župe u nogometu 1931./32.|Sisačka župa]] || [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] |- | [[Prvenstvo Gospićke župe u nogometu 1931./32.|Gospićka župa]] || |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad">[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 151-152.</ref> </small> |} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka provincije''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''2. 10. 1932.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''9. 10. 1932.'''</small> |- |bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]]''' ||–|| [[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]] || 1:0 || 2:2 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * Segesta Sisak prvak je provincijskog prvenstva ZNP-a.<ref name="milorad"/> == Finale podsaveza == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka ZNP-a''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''[[Sisak]]<br />9. 4. 1933.'''</small> |- | [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[HAŠK|HAŠK Zagreb]]''' || 0:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * HAŠK je prvak podsaveza == Poveznice == * [[Zagrebački nogometni savez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] * [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] == Vanjske poveznice == Rezultati prikupljeni iz izvora [http://www.exyufudbal.in.rs Ex-Yu Fudbal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160701162232/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931 |date=7. listopada 2021. }} * [https://web.archive.org/web/20160701162232/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED] * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 149-150. * [https://web.archive.org/web/20160403061518/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1930-31_treci_razred.htm nk-maksimir.hr, Sezona 1930./31.] == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{sport start}} {{Prvenstva grada Zagreba u nogometu}} {{ZNP sezone}} {{YU nogomet 1930./31.}} {{sport kraj}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza|1930-31]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1930-31 Zagreb]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1930./31.|Zagreb]] --> a68tzr0q5xlph0q6fo2ackm2c53g0j9 7431002 7431000 2026-04-16T17:37:09Z Ame71 128419 7431002 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | sezona = 1931./32. | izdanje = 13. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[HAŠK]] <small>(5. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 30 | golova = 117 | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = Građanski (5) | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.|1932./33.]] }} '''Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.''' bilo je trinaesto po redu nogometno prvenstveno natjecanje u organizaciji [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. [[Jugoslavenski nogometni savez]] je na svojoj 14. glavnoj skupštini usvojio novi način odigravanja prvenstva, te su u prvenstvu [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] ponovno uvedeni 1. A i 1. B razred. Prvakom je postao [[HAŠK|HAŠK]] nakon što je u posljednjoj utakmici odigranoj [[22. svibnja]] [[1932.]] godine pred 2000 gledatelja pobijedio [[HŠK Concordia Zagreb|Concordiju]] 2:0. == Natjecateljski sustav == Prvenstvo [[Zagreb]]a bilo je podijeljeno u 5 razreda. Najjači razredi, 1. A i 1. B, formirani su nakon izlučnog dijela natjecanja u kojem su sudjelovali [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]], [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]], [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]], [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]], [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]], [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]], [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] i [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]]. Državni ligaši [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]], [[HAŠK|HAŠK]] i [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] izravno su se plasirali u 1. A razred. Tri prvoplasirane momčadi nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] izborile su natjecanje 1. A razredu, a preostalih 5 momčadi formirale su 1. B razred. Prvakom Zagrebačkog nogometnog podsaveza postala je momčad s najviše sakupljenih bodova nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] (pobjeda = 2 boda, neodlučeno = 1 bod, poraz = bez bodova). U [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanje za državno prvenstvo]] plasirale su se tri prvoplasirane momčadi izravno, te četvrtoplasirana momčad i prvak provincije u doigravanje. == Izlučno natjecanje == 20. 9. 1931. Sokol – Slavija 3:2, Šparta – Viktorija 1:1, Grafičar – Ferraria 3:2, Jugoslavija – Željezničar 4:2<br/> 27. 9. 1931. Ferraria – Sparta 2:0, Željezničar – Slavija 6:1, Viktorija – Sokol 4:0, Jugoslavija – Grafičar 2:0<br/> 4. 10. 1931. Sokol – Šparta 0:0, Viktorija – Jugoslavija 0:0, Grafičar – Slavija 5:1, Željezničar – Ferraria 1:1<br/> 11. 10. 1931. Sokol – Grafičar 4:0, Jugoslavija – Slavija 5:5, Viktorija – Ferraria 4:0, Željezničar – Šparta 5:1<br/> 18. 10. 1931. Jugoslavija – Ferraria 2:1, Viktorija – Grafičar 2:0, Šparta – Slavija 1:0, Željezničar – Sokol 3:0<br/> 25. 10. 1931. Sokol – Ferraria 2:0, Jugoslavija – Šparta 0:0, Viktorija – Slavija 7:0, Frafičar – Željezničar 1:0<br/> 14. 11. 1931. Sokol – Jugoslavija 4:2, Slavija – Ferraria 2:2, Šparta – Grafičar 2:1, Viktorija – Željezničar 2:2<br/> 22. 11. 1931. Šparta – Slavija 3:0, Viktorija – Ferraria 3:0, Jugoslavija – Sokol 1:1, Željezničar – Grafičar 3:0<br/> 6. 12. 1931. Željezničar – Slavija 7:0, Jugoslavija – Viktorija 2:2, Ferraria – Sokol 1:0, Grafičar – Šparta 2:1<br/> 13. 12. 1931. Grafičar – Ferraria 4:1, Željezničar – Šparta 0:1, Jugoslavija – Slavija 1:1, Viktorija – Sokol 2:0<br/> 10. 1. 1932. Slavija – Ferraria 6:0, Grafičar – Sokol 3:2, Jugoslavija – Šparta 1:0, Viktorija – Željezničar 6:1<br/> 17. 1. 1932. Jugoslavija – Ferraria 7:0, Grafičar – Slavija 1:0, Željezničar – Sokol 2:0, Viktorija – Šparta 3:1<br/> 24. 1. 1932. Jugoslavija – Grafičar 3:0, Viktorija – Slavija 2:0, Željezničar – Ferraria 1:0, Sokol – Šparta 1:1<br/> 31. 1. 1932. Viktorija – Grafičar 3:0, Šparta – Ferraria 5:0, Slavija – Sokol 2:0, Željezničar – Jugoslavija 1:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||14||10||4||0||41||7||5,857||24 |-style="background:#FFEFD5;" |2. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||14||8||2||4||34||17||2,000||18 |-style="background:#FFEFD5;" |3. || [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] ||14||6||6||2||30||17||1,764||18 |- |4. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||14||5||4||5||16||16||1,000||14 |- |5. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||14||7||0||7||20||26||0,769||14 |- |6. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||14||4||3||7||17||22||0,772||11 |- |7. || [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] ||14||2||3||9||20||43||0,465||5 |- |8. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||14||2||2||10||10||40||0,250||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu2">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED]</ref> </small> |} * Viktoria, Željezničar i Jugoslavija su izborili plasman u 1. A razred == Prvenstvo Zagreba == === 1. A razred === ==== Rezultati ==== 7. 2. 1932. Građanski – Viktorija 0:0, HAŠK – Željezničar 4:0, Concordia – Jugoslavija 2:1<br/> 14. 2. 1932. Građanski – Željezničar 7:0, Viktorija – Concordia 3:1, HAŠK – Jugoslavija 1:0<br/> 21. 2. 1932. Concordia – HAŠK 2:2, Građanski – Jugoslavija 0:0, Viktorija – Željezničar 4:1<br/> 28. 2. 1932. Građanski – Concordia 0:0, HAŠK – Viktorija 2:0, Željezničar – Jugoslavija 1:0<br/> 6. 3. 1932. HAŠK – Građanski 3:2, Concordia – Železničar 5:1, Viktorija – Jugoslavija 8:0<br/> 13. 3. 1932. Građanski – Viktorija 4:2, HAŠK – Željezničar 3:0<br/> 3. 4. 1932. Građanski – Željezničar 6:0, HAŠK – Jugoslavija 12:0, Viktorija – Concordia 3:0 pff <br/> 10. 4. 1932. Građanski – Jugoslavija 5:1, Viktorija – Željezničar 5:2<br/> 17. 4. 1932. Concordia – Građanski 2:5, Viktorija – HAŠK 1:2, Željezničar – Jugoslavija 1:1<br/> 24. 4. 1932. Građanski – HAŠK 3:1, Viktorija – Jugoslavija 3:1, Concordia – Željezničar 0:3 pff <br/> 8. 5. 1932. Jugoslavija – Concordia 3:0 pff <br/> 22. 5. 1932. HAŠK – Concordia 2:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[HAŠK]] ||10||8||1||1||30||8||3,750||17 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] ||10||6||3||1||33||7||4,714||15 |- style="background:#B0FFB0;" |3. || [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] ||10||4||2||4||17||15||1,133||10 |-style="background:#FFEFD5;" |4. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||10||4||1||5||21||18||1,166||9 |- |5. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||10||2||1||7||9||35||0,257||5 |- |6. || [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] ||10||1||2||7||7||34||0,205||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-a-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/A RAZRED]</ref> </small> |} * HAŠK, Građanski i Concordia plasirali su se u jednu od skupina [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja za državno prvenstvo]], a Viktorija u doigravanje [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja državnog prvenstva]] (protiv Segeste Sisak, pokrajinskog prvaka ZNP-a). {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Doigravanje''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''15. 5. 1932.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''22. 5. 1932.'''</small> |- | [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||–||bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[ZŠK Viktorija|Viktorija Zagreb]]''' || 0:3 || 2:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * Viktorija se plasirala u jednu od skupina [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja za državno prvenstvo]]. === 1. B razred === 3. 4. 1932. Grafičar – Sokol 4:2, Šparta – Slavija 3:2<br/> 10. 4. 1932. Ferraria – Slavija 4:1, Šparta – Sokol 2:0<br/> 17. 4. 1932. Šparta – Ferraria 1:0, Grafičar – Slavija 3:0<br/> 24. 4. 1932. Grafičar – Šparta 0:0, Sokol – Ferraria 1:1<br/> 1. 5. 1932. Sokol – Slavija 1:1<br/> 8. 5. 1932. Grafičar – Ferraria 5:0<br/> 29. 5. 1932. Sokol – Grafičar 3:2, Šparta – Slavija 1:1<br/> 5. 6. 1932. Slavija – Ferraria 4:1, Šparta – Sokol 5:2<br/> 12. 6. 1932. Grafičar – Slavija 3:2, Šparta – Ferraria 4:0<br/> 19. 6. 1932. Sokol – Ferraria 6:3, Šparta – Grafičar 4:0<br/> 26. 6. 1932. Grafičar – Ferraria 2:1, Sokol – Slavija 4:3 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||8||7||1||0||23||5||4,600||15 |- |2. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||8||5||1||2||19||12||1,583||11 |- |3. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||8||3||2||3||19||21||0,904||8 |- |4. || [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] ||8||1||1||6||14||23||0,608||3 |- |5. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||8||1||1||6||10||24||0,416||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu3">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-b-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/B RAZRED]</ref> </small> |} * Osam klubova borilo se za tri mjesta u novom prvom (I/A) razredu, koji je organiziran prema odredbama skupštine JNS-a. Novi razred I/A sastojat će se od tri ekipe iz prvog razreda kao i ekipa koje sudjeluju u državnom prvenstvu (Građanski, HAŠK i Concordia). Ostali klubovi činit će I/B razred.<ref name="exyu3"/> === II. razred === * Sudionici: 10.<ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm nk-maksimir.hr]</ref> === III. razred === 20. 9. 1931. ZŠK – Meteor 1:0, Pekarski – Borongaj 0:1, Maksimir – Zmaj 12:0<br/> 27. 9. 1931. Zmaj – Meteor 1:4, Policijski – Hajduk 1:2, Olimpija – Trešnjevka 2:1<br/> 4. 10. 1931. Borongaj – Hajduk 2:3, ZŠK – Trešnjevka 2:2<br/> 11. 10. 1931. Zmaj – Trešnjevka 0:1, Olimpija – Pekarski 1:0, Maksimir – Policijski 0:7<br/> 18. 10. 1931. Maksimir – ZŠK 0:1, Olimpija – Borongaj 0:1<br/> 25. 10. 1931. Hajduk – Meteor 3:1, Pekarski – Trešnjevka 1:2, ZŠK – Borongaj 0:1<br/> 15. 11. 1931. Hajduk – Maksimir 8:1, Olimpija – Meteor 0:9<br/> 22. 11. 1931. Olimpija – Hajduk 0:2, Maksimir – Borongaj 0:0, Zmaj – Policijski 0:9, Trešnjevka – Meteor 1:0<br/> 6. 12. 1931. Maksimir – Trešnjevka 2:0, Pekarski – Meteor 2:2, ZŠK – Zmaj 4:0, Olimpija – Policijski 0:4<br/> 13. 12. 1931. Policijski – Trešnjevka 6:3, ZŠK – Hajduk 0:0, Borongaj – Meteor 3:1, Maksimir – Pekarski 0:3<br/> 17. 1. 1932. Maksimir – Meteor 3:2, Borongaj – Trešnjevka 2:2, Olimpija – ZŠK 4:2, Zmaj – Hajduk 0:17<br/> 24. 1. 1932. Hajduk – Trešnjevka 5:0, Borongaj – Policijski 0:3, Pekarski – Zmaj 5:0, Olimpija – Maksimir 3:1<br/> 31. 2. 1932. Olimpija – Zmaj 2:0, Pekarski – Policijski 2:2<br/> 7. 2. 1932. Borongaj – Zmaj 4:1, Pekarski – Hajduk 0:2<br/> Započeto 7. 2. 1932. / Dovršeno 21. 2. 1932. ZŠK – Policijski 1:8<br/> 3. 4. 1932. Policijski – Meteor 3:1, ZŠK – Pekarski 3:4<br/> 10. 4. 1932. Hajduk – Meteor 0:1, Maksimir – Pekarski 0:2, Borongaj – Olimpija 0:1, ZŠK – Trešnjevka 0:2<br/> 17. 4. 1932. Policijski – Zmaj 7:1, Olimpija – Meteor 2:2, Hajduk – Pekarski 2:0<br/> 24. 4. 1932. ZŠK – Zmaj 3:2, Policijski – Maksimir 2:0, Borongaj – Trešnjevka 1:6<br/> 1. 5. 1932. Olimpija – Zmaj 2:1, Pekarski – Trešnjevka 1:2, ZŠK – Maksimir 3:2<br/> 8. 5. 1932. Maksimir – Zmaj 4:1, Hajduk – Policijski 1:1<br/> Započeto 8. 5. 1932. / Dovršeno 29. 5. 1932. Borongaj – Meteor 2:1<br/> 22. 5. 1932. Hajduk – Olimpija 3:0, Trešnjevka – Meteor 1:2, Pekarski – Policijski 1:1, Borongaj – ZŠK 3:0<br/> 5. 6. 1932. Borongaj – Zmaj 5:1, Hajduk – ZŠK 6:0, Policijski – Trešnjevka 1:3<br/> 12. 6. 1932. Hajduk – Zmaj 11:0, Policijski – Meteor 4:3, Borongaj – Maksimir 0:1, ZŠK – Olimpija 0:5<br/> 19. 6. 1932. Meteor – Zmaj 3:0 (b.b.), Olimpija – Pekarski 10:2, Hajduk – Maksimir 0:1, Policijski – Borongaj 3:1<br/> 26. 6. 1932. Trešnjevka – Maksimir 2:1, Pekarski – Zmaj 3:0 (b.b.), Hajduk – Borongaj 8:0, Policijski – ZŠK 8:0<br/> 3. 7. 1932. Trešnjevka – Zmaj 8:0, Borongaj – Pekarski 1:0, Maksimir – Meteor 0:4, Policijski – Olimpija 0:1<br/> 10. 7. 1932. ZŠK – Meteor 0:3, Hajduk – Trešnjevka 3:1<br/> 17. 7. 1932. Olimpija – Trešnjevka 2:2, ZŠK – Pekarski 1:3<br/> 24. 7. 1932. Olimpija – Maksimir 0:2, Pekarski – Meteor 1:2 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[KŠK Hajduk Zagreb|Hajduk]] ||18||14||3||2||76||9||8,444||30 |- |2. || [[Redarstveni ŠK Zagreb|Policijski]] ||18||12||3||3||70||20||3,500||27 |- |3. || [[HŠK Olympia Zagreb|Olimpija]] ||18||10||2||6||35||32||1,093||22 |- |4. || [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] ||18||9||3||6||38||30||1,266||21 |- |5. || [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongaj]] ||18||9||2||7||27||31||0,870||20 |- |6. || [[ŠK Meteor Zagreb|Meteor]] ||18||8||2||8||41||27||1,518||18 |- |7. || [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] ||18||6||3||9||30||32||0,937||15 |- |8. || [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]] ||18||7||1||10||29||37||0,783||15 |- |9. || [[ŠK Zagreb|ZŠK]] ||18||5||2||11||21||53||0,396||12 |- |10. || [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] ||18||0||0||18||8||104||0,076||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="maks"/> </small> |} === IV. razred === * Sudionici: 6.<ref name="maks"/> == Prvenstvo provincije == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1931./32.|Sušačka župa]] || [[HNK Orijent|Orient Sušak]] |- | [[Prvenstvo Karlovačke župe u nogometu 1931./32.|Karlovačka župa]] || [[Građanski ŠK Karlovac|Građanski Karlovac]] |- | [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1931./32.|Varaždinska župa]] || [[VŠK Varaždin]] |- | [[Prvenstvo Bjelovarske župe u nogometu 1931./32.|Bjelovarska župa]] || [[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]] |- | [[Prvenstvo Podravske župe u nogometu 1931./32.|Podravska župa]] || |- | [[Prvenstvo Moslavačke župe u nogometu 1931./32.|Moslavačka župa]] || |- | [[Prvenstvo Brodske župe u nogometu 1931./32.|Brodska župa]] || |- | [[Prvenstvo Banjalučke župe u nogometu 1931./32.|Banjalučka župa]] || [[OFK Prijedor|Slavija Prijedor]] |- | [[Prvenstvo Sisačke župe u nogometu 1931./32.|Sisačka župa]] || [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] |- | [[Prvenstvo Gospićke župe u nogometu 1931./32.|Gospićka župa]] || |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad">[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 151-152.</ref> </small> |} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka provincije''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''2. 10. 1932.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''9. 10. 1932.'''</small> |- |bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]]''' ||–|| [[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]] || 1:0 || 2:2 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * Segesta Sisak prvak je provincijskog prvenstva ZNP-a.<ref name="milorad"/> == Finale podsaveza == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka ZNP-a''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''[[Sisak]]<br />9. 4. 1933.'''</small> |- | [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[HAŠK|HAŠK Zagreb]]''' || 0:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * HAŠK je prvak podsaveza == Poveznice == * [[Zagrebački nogometni savez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] * [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] == Vanjske poveznice == Rezultati prikupljeni iz izvora [http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika Politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204011407/http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika |date=4. veljače 2015. }} ne odgovaraju u cijelosti ljestvici učinka iz izvora [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1931-1940/1931-1932/ Povijest Dinama 1931-1932] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150119072913/http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1931-1940/1931-1932/ |date=19. siječnja 2015. }}. Prema učinku iz ljestvice rezultati koji nedostaju trebali bi biti Concordia - Željezničar 0:3 i Concordia - Jugoslavija 0:3. S obzirom na suspenziju koju je Concordia dobila od Zagrebačkog nogometnog podsaveza na 14 dana velika je vjerojatnost da su spomenute utakmice registrirane bez borbe. * [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1931-1940/sezona-193132 Povijest GNK Dinamo: Sezona 1931/32.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123055726/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1931-1940/sezona-193132 |date=23. siječnja 2015. }} * [http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm NK Maksimir: III. razred Prvenstva Zagreba (4. stupanj natjecanja) Sezona 1931./32.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm |date=4. ožujka 2016. }} * (srpski) [http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika Politika, brojevi od 08.02.1932. 15.02.1932., 22.02.1932., 29.02.1932., 07.03.1932., 14.03.1932., 04.04.1932., 11.04.1932., 18.04.1932., 25.04.1932., 23.05.1932.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204011407/http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika |date=4. veljače 2015. }} * [https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932 exyufudbal] * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 150-151-152. * [https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm nk-maksimir.hr, Sezona 1931./32.] == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{sport start}} {{Prvenstva grada Zagreba u nogometu}} {{ZNP sezone}} {{YU nogomet 1931./32.}} {{sport kraj}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza|1931-32]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1931-32 Zagreb]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1931./32.|Zagreb]] --> 5wndg487qguh9rxyyo7yhgqwpgmp57b 7431043 7431002 2026-04-16T19:21:33Z Ame71 128419 /* Prvenstvo provincije */ 7431043 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | sezona = 1931./32. | izdanje = 13. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[HAŠK]] <small>(5. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 30 | golova = 117 | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = Građanski (5) | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.|1932./33.]] }} '''Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.''' bilo je trinaesto po redu nogometno prvenstveno natjecanje u organizaciji [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. [[Jugoslavenski nogometni savez]] je na svojoj 14. glavnoj skupštini usvojio novi način odigravanja prvenstva, te su u prvenstvu [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] ponovno uvedeni 1. A i 1. B razred. Prvakom je postao [[HAŠK|HAŠK]] nakon što je u posljednjoj utakmici odigranoj [[22. svibnja]] [[1932.]] godine pred 2000 gledatelja pobijedio [[HŠK Concordia Zagreb|Concordiju]] 2:0. == Natjecateljski sustav == Prvenstvo [[Zagreb]]a bilo je podijeljeno u 5 razreda. Najjači razredi, 1. A i 1. B, formirani su nakon izlučnog dijela natjecanja u kojem su sudjelovali [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]], [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]], [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]], [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]], [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]], [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]], [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] i [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]]. Državni ligaši [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]], [[HAŠK|HAŠK]] i [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] izravno su se plasirali u 1. A razred. Tri prvoplasirane momčadi nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] izborile su natjecanje 1. A razredu, a preostalih 5 momčadi formirale su 1. B razred. Prvakom Zagrebačkog nogometnog podsaveza postala je momčad s najviše sakupljenih bodova nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] (pobjeda = 2 boda, neodlučeno = 1 bod, poraz = bez bodova). U [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanje za državno prvenstvo]] plasirale su se tri prvoplasirane momčadi izravno, te četvrtoplasirana momčad i prvak provincije u doigravanje. == Izlučno natjecanje == 20. 9. 1931. Sokol – Slavija 3:2, Šparta – Viktorija 1:1, Grafičar – Ferraria 3:2, Jugoslavija – Željezničar 4:2<br/> 27. 9. 1931. Ferraria – Sparta 2:0, Željezničar – Slavija 6:1, Viktorija – Sokol 4:0, Jugoslavija – Grafičar 2:0<br/> 4. 10. 1931. Sokol – Šparta 0:0, Viktorija – Jugoslavija 0:0, Grafičar – Slavija 5:1, Željezničar – Ferraria 1:1<br/> 11. 10. 1931. Sokol – Grafičar 4:0, Jugoslavija – Slavija 5:5, Viktorija – Ferraria 4:0, Željezničar – Šparta 5:1<br/> 18. 10. 1931. Jugoslavija – Ferraria 2:1, Viktorija – Grafičar 2:0, Šparta – Slavija 1:0, Željezničar – Sokol 3:0<br/> 25. 10. 1931. Sokol – Ferraria 2:0, Jugoslavija – Šparta 0:0, Viktorija – Slavija 7:0, Frafičar – Željezničar 1:0<br/> 14. 11. 1931. Sokol – Jugoslavija 4:2, Slavija – Ferraria 2:2, Šparta – Grafičar 2:1, Viktorija – Željezničar 2:2<br/> 22. 11. 1931. Šparta – Slavija 3:0, Viktorija – Ferraria 3:0, Jugoslavija – Sokol 1:1, Željezničar – Grafičar 3:0<br/> 6. 12. 1931. Željezničar – Slavija 7:0, Jugoslavija – Viktorija 2:2, Ferraria – Sokol 1:0, Grafičar – Šparta 2:1<br/> 13. 12. 1931. Grafičar – Ferraria 4:1, Željezničar – Šparta 0:1, Jugoslavija – Slavija 1:1, Viktorija – Sokol 2:0<br/> 10. 1. 1932. Slavija – Ferraria 6:0, Grafičar – Sokol 3:2, Jugoslavija – Šparta 1:0, Viktorija – Željezničar 6:1<br/> 17. 1. 1932. Jugoslavija – Ferraria 7:0, Grafičar – Slavija 1:0, Željezničar – Sokol 2:0, Viktorija – Šparta 3:1<br/> 24. 1. 1932. Jugoslavija – Grafičar 3:0, Viktorija – Slavija 2:0, Željezničar – Ferraria 1:0, Sokol – Šparta 1:1<br/> 31. 1. 1932. Viktorija – Grafičar 3:0, Šparta – Ferraria 5:0, Slavija – Sokol 2:0, Željezničar – Jugoslavija 1:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||14||10||4||0||41||7||5,857||24 |-style="background:#FFEFD5;" |2. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||14||8||2||4||34||17||2,000||18 |-style="background:#FFEFD5;" |3. || [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] ||14||6||6||2||30||17||1,764||18 |- |4. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||14||5||4||5||16||16||1,000||14 |- |5. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||14||7||0||7||20||26||0,769||14 |- |6. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||14||4||3||7||17||22||0,772||11 |- |7. || [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] ||14||2||3||9||20||43||0,465||5 |- |8. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||14||2||2||10||10||40||0,250||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu2">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED]</ref> </small> |} * Viktoria, Željezničar i Jugoslavija su izborili plasman u 1. A razred == Prvenstvo Zagreba == === 1. A razred === ==== Rezultati ==== 7. 2. 1932. Građanski – Viktorija 0:0, HAŠK – Željezničar 4:0, Concordia – Jugoslavija 2:1<br/> 14. 2. 1932. Građanski – Željezničar 7:0, Viktorija – Concordia 3:1, HAŠK – Jugoslavija 1:0<br/> 21. 2. 1932. Concordia – HAŠK 2:2, Građanski – Jugoslavija 0:0, Viktorija – Željezničar 4:1<br/> 28. 2. 1932. Građanski – Concordia 0:0, HAŠK – Viktorija 2:0, Željezničar – Jugoslavija 1:0<br/> 6. 3. 1932. HAŠK – Građanski 3:2, Concordia – Železničar 5:1, Viktorija – Jugoslavija 8:0<br/> 13. 3. 1932. Građanski – Viktorija 4:2, HAŠK – Željezničar 3:0<br/> 3. 4. 1932. Građanski – Željezničar 6:0, HAŠK – Jugoslavija 12:0, Viktorija – Concordia 3:0 pff <br/> 10. 4. 1932. Građanski – Jugoslavija 5:1, Viktorija – Željezničar 5:2<br/> 17. 4. 1932. Concordia – Građanski 2:5, Viktorija – HAŠK 1:2, Željezničar – Jugoslavija 1:1<br/> 24. 4. 1932. Građanski – HAŠK 3:1, Viktorija – Jugoslavija 3:1, Concordia – Željezničar 0:3 pff <br/> 8. 5. 1932. Jugoslavija – Concordia 3:0 pff <br/> 22. 5. 1932. HAŠK – Concordia 2:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[HAŠK]] ||10||8||1||1||30||8||3,750||17 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] ||10||6||3||1||33||7||4,714||15 |- style="background:#B0FFB0;" |3. || [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] ||10||4||2||4||17||15||1,133||10 |-style="background:#FFEFD5;" |4. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||10||4||1||5||21||18||1,166||9 |- |5. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||10||2||1||7||9||35||0,257||5 |- |6. || [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] ||10||1||2||7||7||34||0,205||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-a-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/A RAZRED]</ref> </small> |} * HAŠK, Građanski i Concordia plasirali su se u jednu od skupina [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja za državno prvenstvo]], a Viktorija u doigravanje [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja državnog prvenstva]] (protiv Segeste Sisak, pokrajinskog prvaka ZNP-a). {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Doigravanje''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''15. 5. 1932.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''22. 5. 1932.'''</small> |- | [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||–||bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[ZŠK Viktorija|Viktorija Zagreb]]''' || 0:3 || 2:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * Viktorija se plasirala u jednu od skupina [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja za državno prvenstvo]]. === 1. B razred === 3. 4. 1932. Grafičar – Sokol 4:2, Šparta – Slavija 3:2<br/> 10. 4. 1932. Ferraria – Slavija 4:1, Šparta – Sokol 2:0<br/> 17. 4. 1932. Šparta – Ferraria 1:0, Grafičar – Slavija 3:0<br/> 24. 4. 1932. Grafičar – Šparta 0:0, Sokol – Ferraria 1:1<br/> 1. 5. 1932. Sokol – Slavija 1:1<br/> 8. 5. 1932. Grafičar – Ferraria 5:0<br/> 29. 5. 1932. Sokol – Grafičar 3:2, Šparta – Slavija 1:1<br/> 5. 6. 1932. Slavija – Ferraria 4:1, Šparta – Sokol 5:2<br/> 12. 6. 1932. Grafičar – Slavija 3:2, Šparta – Ferraria 4:0<br/> 19. 6. 1932. Sokol – Ferraria 6:3, Šparta – Grafičar 4:0<br/> 26. 6. 1932. Grafičar – Ferraria 2:1, Sokol – Slavija 4:3 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||8||7||1||0||23||5||4,600||15 |- |2. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||8||5||1||2||19||12||1,583||11 |- |3. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||8||3||2||3||19||21||0,904||8 |- |4. || [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] ||8||1||1||6||14||23||0,608||3 |- |5. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||8||1||1||6||10||24||0,416||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu3">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-b-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/B RAZRED]</ref> </small> |} * Osam klubova borilo se za tri mjesta u novom prvom (I/A) razredu, koji je organiziran prema odredbama skupštine JNS-a. Novi razred I/A sastojat će se od tri ekipe iz prvog razreda kao i ekipa koje sudjeluju u državnom prvenstvu (Građanski, HAŠK i Concordia). Ostali klubovi činit će I/B razred.<ref name="exyu3"/> === II. razred === * Sudionici: 10.<ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm nk-maksimir.hr]</ref> === III. razred === 20. 9. 1931. ZŠK – Meteor 1:0, Pekarski – Borongaj 0:1, Maksimir – Zmaj 12:0<br/> 27. 9. 1931. Zmaj – Meteor 1:4, Policijski – Hajduk 1:2, Olimpija – Trešnjevka 2:1<br/> 4. 10. 1931. Borongaj – Hajduk 2:3, ZŠK – Trešnjevka 2:2<br/> 11. 10. 1931. Zmaj – Trešnjevka 0:1, Olimpija – Pekarski 1:0, Maksimir – Policijski 0:7<br/> 18. 10. 1931. Maksimir – ZŠK 0:1, Olimpija – Borongaj 0:1<br/> 25. 10. 1931. Hajduk – Meteor 3:1, Pekarski – Trešnjevka 1:2, ZŠK – Borongaj 0:1<br/> 15. 11. 1931. Hajduk – Maksimir 8:1, Olimpija – Meteor 0:9<br/> 22. 11. 1931. Olimpija – Hajduk 0:2, Maksimir – Borongaj 0:0, Zmaj – Policijski 0:9, Trešnjevka – Meteor 1:0<br/> 6. 12. 1931. Maksimir – Trešnjevka 2:0, Pekarski – Meteor 2:2, ZŠK – Zmaj 4:0, Olimpija – Policijski 0:4<br/> 13. 12. 1931. Policijski – Trešnjevka 6:3, ZŠK – Hajduk 0:0, Borongaj – Meteor 3:1, Maksimir – Pekarski 0:3<br/> 17. 1. 1932. Maksimir – Meteor 3:2, Borongaj – Trešnjevka 2:2, Olimpija – ZŠK 4:2, Zmaj – Hajduk 0:17<br/> 24. 1. 1932. Hajduk – Trešnjevka 5:0, Borongaj – Policijski 0:3, Pekarski – Zmaj 5:0, Olimpija – Maksimir 3:1<br/> 31. 2. 1932. Olimpija – Zmaj 2:0, Pekarski – Policijski 2:2<br/> 7. 2. 1932. Borongaj – Zmaj 4:1, Pekarski – Hajduk 0:2<br/> Započeto 7. 2. 1932. / Dovršeno 21. 2. 1932. ZŠK – Policijski 1:8<br/> 3. 4. 1932. Policijski – Meteor 3:1, ZŠK – Pekarski 3:4<br/> 10. 4. 1932. Hajduk – Meteor 0:1, Maksimir – Pekarski 0:2, Borongaj – Olimpija 0:1, ZŠK – Trešnjevka 0:2<br/> 17. 4. 1932. Policijski – Zmaj 7:1, Olimpija – Meteor 2:2, Hajduk – Pekarski 2:0<br/> 24. 4. 1932. ZŠK – Zmaj 3:2, Policijski – Maksimir 2:0, Borongaj – Trešnjevka 1:6<br/> 1. 5. 1932. Olimpija – Zmaj 2:1, Pekarski – Trešnjevka 1:2, ZŠK – Maksimir 3:2<br/> 8. 5. 1932. Maksimir – Zmaj 4:1, Hajduk – Policijski 1:1<br/> Započeto 8. 5. 1932. / Dovršeno 29. 5. 1932. Borongaj – Meteor 2:1<br/> 22. 5. 1932. Hajduk – Olimpija 3:0, Trešnjevka – Meteor 1:2, Pekarski – Policijski 1:1, Borongaj – ZŠK 3:0<br/> 5. 6. 1932. Borongaj – Zmaj 5:1, Hajduk – ZŠK 6:0, Policijski – Trešnjevka 1:3<br/> 12. 6. 1932. Hajduk – Zmaj 11:0, Policijski – Meteor 4:3, Borongaj – Maksimir 0:1, ZŠK – Olimpija 0:5<br/> 19. 6. 1932. Meteor – Zmaj 3:0 (b.b.), Olimpija – Pekarski 10:2, Hajduk – Maksimir 0:1, Policijski – Borongaj 3:1<br/> 26. 6. 1932. Trešnjevka – Maksimir 2:1, Pekarski – Zmaj 3:0 (b.b.), Hajduk – Borongaj 8:0, Policijski – ZŠK 8:0<br/> 3. 7. 1932. Trešnjevka – Zmaj 8:0, Borongaj – Pekarski 1:0, Maksimir – Meteor 0:4, Policijski – Olimpija 0:1<br/> 10. 7. 1932. ZŠK – Meteor 0:3, Hajduk – Trešnjevka 3:1<br/> 17. 7. 1932. Olimpija – Trešnjevka 2:2, ZŠK – Pekarski 1:3<br/> 24. 7. 1932. Olimpija – Maksimir 0:2, Pekarski – Meteor 1:2 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[KŠK Hajduk Zagreb|Hajduk]] ||18||14||3||2||76||9||8,444||30 |- |2. || [[Redarstveni ŠK Zagreb|Policijski]] ||18||12||3||3||70||20||3,500||27 |- |3. || [[HŠK Olympia Zagreb|Olimpija]] ||18||10||2||6||35||32||1,093||22 |- |4. || [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] ||18||9||3||6||38||30||1,266||21 |- |5. || [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongaj]] ||18||9||2||7||27||31||0,870||20 |- |6. || [[ŠK Meteor Zagreb|Meteor]] ||18||8||2||8||41||27||1,518||18 |- |7. || [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] ||18||6||3||9||30||32||0,937||15 |- |8. || [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]] ||18||7||1||10||29||37||0,783||15 |- |9. || [[ŠK Zagreb|ZŠK]] ||18||5||2||11||21||53||0,396||12 |- |10. || [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] ||18||0||0||18||8||104||0,076||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="maks"/> </small> |} === IV. razred === * Sudionici: 6.<ref name="maks"/> == Prvenstvo provincije == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1932./33.|Sušačka župa]] || [[JŠK Slavija Trsat|Slavija Trsat]] |- | [[Prvenstvo Karlovačke župe u nogometu 1932./33.|Karlovačka župa]] || |- | [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1932./33.|Varaždinska župa]] || [[VŠK Varaždin]] |- | [[Prvenstvo Bjelovarske župe u nogometu 1932./33.|Bjelovarska župa]] || [[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]] |- | [[Prvenstvo Podravske župe u nogometu 1932./33.|Podravska župa]] || |- | [[Prvenstvo Moslavačke župe u nogometu 1932./33.|Moslavačka župa]] || |- | [[Prvenstvo Brodske župe u nogometu 1932./33.|Brodska župa]] || |- | [[Prvenstvo Sisačke župe u nogometu 1931./32.|Sisačka župa]] || [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] |- | [[Prvenstvo Gospićke župe u nogometu 1931./32.|Gospićka župa]] || |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad">[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 152.</ref> </small> |} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka provincije''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''3. 9. 1933.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''10. 9. 1933.'''</small> |- | [[JŠK Slavija Trsat|Slavija Trsat]] ||–||bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]]''' || 0:3 || 1:1 |- |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * BGŠK Bjelovar prvak je provincijskog prvenstva ZNP-a.<ref name="milorad"/> == Finale podsaveza == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka ZNP-a''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''[[Sisak]]<br />9. 4. 1933.'''</small> |- | [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[HAŠK|HAŠK Zagreb]]''' || 0:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * HAŠK je prvak podsaveza == Poveznice == * [[Zagrebački nogometni savez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] * [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] == Vanjske poveznice == Rezultati prikupljeni iz izvora [http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika Politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204011407/http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika |date=4. veljače 2015. }} ne odgovaraju u cijelosti ljestvici učinka iz izvora [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1931-1940/1931-1932/ Povijest Dinama 1931-1932] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150119072913/http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1931-1940/1931-1932/ |date=19. siječnja 2015. }}. Prema učinku iz ljestvice rezultati koji nedostaju trebali bi biti Concordia - Željezničar 0:3 i Concordia - Jugoslavija 0:3. S obzirom na suspenziju koju je Concordia dobila od Zagrebačkog nogometnog podsaveza na 14 dana velika je vjerojatnost da su spomenute utakmice registrirane bez borbe. * [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1931-1940/sezona-193132 Povijest GNK Dinamo: Sezona 1931/32.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123055726/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1931-1940/sezona-193132 |date=23. siječnja 2015. }} * [http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm NK Maksimir: III. razred Prvenstva Zagreba (4. stupanj natjecanja) Sezona 1931./32.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm |date=4. ožujka 2016. }} * (srpski) [http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika Politika, brojevi od 08.02.1932. 15.02.1932., 22.02.1932., 29.02.1932., 07.03.1932., 14.03.1932., 04.04.1932., 11.04.1932., 18.04.1932., 25.04.1932., 23.05.1932.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204011407/http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika |date=4. veljače 2015. }} * [https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932 exyufudbal] * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 150-151-152. * [https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm nk-maksimir.hr, Sezona 1931./32.] == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{sport start}} {{Prvenstva grada Zagreba u nogometu}} {{ZNP sezone}} {{YU nogomet 1931./32.}} {{sport kraj}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza|1931-32]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1931-32 Zagreb]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1931./32.|Zagreb]] --> f303qmorske6u3ddqpxjzk5pjb5fw94 7431089 7431043 2026-04-16T20:37:38Z Ame71 128419 7431089 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | sezona = 1932./33. | izdanje = 14. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.|1931./32.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1933./34.|1933./34.]] }} '''Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.''' bilo je četrnaesto po redu nogometno natjecanje u organizaciji [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. Natjecanje u 1. A razredu započelo je [[20. studenog]] [[1932.]] godine. Zbog reorganizacije jugoslavenskog nogometnog prvenstva koje je igrano cijelu [[1933.]] godinu, najjači klubovi Zagrebačkog nogometnog podsaveza, [[HAŠK|HAŠK]], [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] i [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] nisu mogli nastaviti proljetni dio natjecanja u prvenstvu ZNP-a. Proljetni dio natjecanja u 1. A razredu nastavili su [[ZŠK Viktorija|Viktorija]], [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] i [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]]. Viktorija je u posljednjoj utakmici [[23. travnja]] [[1933.]] godine pobjedom nad Špartom 3:0 osvojila naslov prvaka. == Natjecateljski sustav == Prvenstvo Zagreba bilo je podijeljeno u 4 razreda. U najjačem 1. A razredu igralo je 6 momčadi koje su [[Bergerove tablice|dvokružnim natjecateljskim sustavom]] trebale odlučiti o prvaku. Zbog obaveza najjačih zagrebačkih klubova u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1932./33.|jugoslavenskom prvenstvu]] natjecanje su nastavili ostali klubovi računajući samo njihove međusobne rezultate iz jesenskog dijela sezone. == Prvenstvo Zagreba == === 1. A razred === '''Jesenski dio:'''<br/> 20. 11. 1932. Viktorija – Građanski 2:0, Concordia – Željezničar 3:0, HAŠK – Šparta 3:1<br/> 27. 11. 1932. HAŠK – Concordia 3:1, Građanski – Željezničar 6:0, Viktorija – Šparta 2:0<br/> 4. 12. 1932. Concordia – Šparta 2:1<br/> 11. 12. 1932. Građanski – Concordia 2:1, Željezničar – Šparta 1:0, HAŠK – Viktorija 6:1<br/> 19. 3. 1933. Viktorija – Željezničar 3:2<br/> U toj situaciji prestali su igrati u podsavezima, a tri prvoplasirana kluba prvog razreda: Građanski, Concordia i HAŠK, igraju u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1932./33.|državnom prvenstvu]] od 5. ožujka 1933. Ostali klubovi nastavljaju natjecanje u prvom razredu.<ref name="milorad"/> {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || [[HAŠK]] ||4||4||0||0||13||3||4,333||8 |-style="background:#FFEFD5;" |2. || [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] ||4||3||0||1||11||4||2,750||6 |-style="background:#FFEFD5;" |3. || [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] ||4||2||0||2||7||6||1,166||4 |- |4. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||3||2||0||1||5||6||0,833||4 |- |5. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||4||1||0||3||1||10||0,100||2 |- |6. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||5||0||0||5||3||11||0,272||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} '''Proljetni dio:'''<br/> 2. 4. 1932. Željezničar – Šparta 2:0<br/> 9. 4. 1932. Željezničar – Viktorija 1:0<br/> 23. 4. 1932. Viktorija – Šparta 3:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||4||3||0||1||8||3||2,666||6 |- |2. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||4||3||0||1||6||3||2,000||6 |- |3. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||4||0||0||4||0||8||0,000||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160701163212/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/64-1932-1933#zagrebački-podsavez-i-a-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/A RAZRED]</ref> </small> |} * Viktorija je prvak ZNP-a, ide u doigravanje protiv Segeste Sisak, pokrajinskog prvaka iz 1932. {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Doigravanje''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''18. 6. 1933.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''?. 6. 1933.'''</small> |- |bgcolor="gold"| '''[[ZŠK Viktorija|Viktorija Zagreb]]''' ||–|| [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] || 4:1 || ? |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * Viktorija ide u [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|kvalifikacije za Državno prvenstvo]]. === 1. B razred === 3. 4. 1932. Grafičar – Sokol 4:2, Šparta – Slavija 3:2<br/> 10. 4. 1932. Ferraria – Slavija 4:1, Šparta – Sokol 2:0<br/> 17. 4. 1932. Šparta – Ferraria 1:0, Grafičar – Slavija 3:0<br/> 24. 4. 1932. Grafičar – Šparta 0:0, Sokol – Ferraria 1:1<br/> 1. 5. 1932. Sokol – Slavija 1:1<br/> 8. 5. 1932. Grafičar – Ferraria 5:0<br/> 29. 5. 1932. Sokol – Grafičar 3:2, Šparta – Slavija 1:1<br/> 5. 6. 1932. Slavija – Ferraria 4:1, Šparta – Sokol 5:2<br/> 12. 6. 1932. Grafičar – Slavija 3:2, Šparta – Ferraria 4:0<br/> 19. 6. 1932. Sokol – Ferraria 6:3, Šparta – Grafičar 4:0<br/> 26. 6. 1932. Grafičar – Ferraria 2:1, Sokol – Slavija 4:3 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||8||7||1||0||23||5||4,600||15 |- |2. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||8||5||1||2||19||12||1,583||11 |- |3. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||8||3||2||3||19||21||0,904||8 |- |4. || [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] ||8||1||1||6||14||23||0,608||3 |- |5. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||8||1||1||6||10||24||0,416||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu3">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-b-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/B RAZRED]</ref> </small> |} * Osam klubova borilo se za tri mjesta u novom prvom (I/A) razredu, koji je organiziran prema odredbama skupštine JNS-a. Novi razred I/A sastojat će se od tri ekipe iz prvog razreda kao i ekipa koje sudjeluju u državnom prvenstvu (Građanski, HAŠK i Concordia). Ostali klubovi činit će I/B razred.<ref name="exyu3"/> === II. razred === * Sudionici: 10.<ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm nk-maksimir.hr]</ref> === III. razred === 20. 9. 1931. ZŠK – Meteor 1:0, Pekarski – Borongaj 0:1, Maksimir – Zmaj 12:0<br/> 27. 9. 1931. Zmaj – Meteor 1:4, Policijski – Hajduk 1:2, Olimpija – Trešnjevka 2:1<br/> 4. 10. 1931. Borongaj – Hajduk 2:3, ZŠK – Trešnjevka 2:2<br/> 11. 10. 1931. Zmaj – Trešnjevka 0:1, Olimpija – Pekarski 1:0, Maksimir – Policijski 0:7<br/> 18. 10. 1931. Maksimir – ZŠK 0:1, Olimpija – Borongaj 0:1<br/> 25. 10. 1931. Hajduk – Meteor 3:1, Pekarski – Trešnjevka 1:2, ZŠK – Borongaj 0:1<br/> 15. 11. 1931. Hajduk – Maksimir 8:1, Olimpija – Meteor 0:9<br/> 22. 11. 1931. Olimpija – Hajduk 0:2, Maksimir – Borongaj 0:0, Zmaj – Policijski 0:9, Trešnjevka – Meteor 1:0<br/> 6. 12. 1931. Maksimir – Trešnjevka 2:0, Pekarski – Meteor 2:2, ZŠK – Zmaj 4:0, Olimpija – Policijski 0:4<br/> 13. 12. 1931. Policijski – Trešnjevka 6:3, ZŠK – Hajduk 0:0, Borongaj – Meteor 3:1, Maksimir – Pekarski 0:3<br/> 17. 1. 1932. Maksimir – Meteor 3:2, Borongaj – Trešnjevka 2:2, Olimpija – ZŠK 4:2, Zmaj – Hajduk 0:17<br/> 24. 1. 1932. Hajduk – Trešnjevka 5:0, Borongaj – Policijski 0:3, Pekarski – Zmaj 5:0, Olimpija – Maksimir 3:1<br/> 31. 2. 1932. Olimpija – Zmaj 2:0, Pekarski – Policijski 2:2<br/> 7. 2. 1932. Borongaj – Zmaj 4:1, Pekarski – Hajduk 0:2<br/> Započeto 7. 2. 1932. / Dovršeno 21. 2. 1932. ZŠK – Policijski 1:8<br/> 3. 4. 1932. Policijski – Meteor 3:1, ZŠK – Pekarski 3:4<br/> 10. 4. 1932. Hajduk – Meteor 0:1, Maksimir – Pekarski 0:2, Borongaj – Olimpija 0:1, ZŠK – Trešnjevka 0:2<br/> 17. 4. 1932. Policijski – Zmaj 7:1, Olimpija – Meteor 2:2, Hajduk – Pekarski 2:0<br/> 24. 4. 1932. ZŠK – Zmaj 3:2, Policijski – Maksimir 2:0, Borongaj – Trešnjevka 1:6<br/> 1. 5. 1932. Olimpija – Zmaj 2:1, Pekarski – Trešnjevka 1:2, ZŠK – Maksimir 3:2<br/> 8. 5. 1932. Maksimir – Zmaj 4:1, Hajduk – Policijski 1:1<br/> Započeto 8. 5. 1932. / Dovršeno 29. 5. 1932. Borongaj – Meteor 2:1<br/> 22. 5. 1932. Hajduk – Olimpija 3:0, Trešnjevka – Meteor 1:2, Pekarski – Policijski 1:1, Borongaj – ZŠK 3:0<br/> 5. 6. 1932. Borongaj – Zmaj 5:1, Hajduk – ZŠK 6:0, Policijski – Trešnjevka 1:3<br/> 12. 6. 1932. Hajduk – Zmaj 11:0, Policijski – Meteor 4:3, Borongaj – Maksimir 0:1, ZŠK – Olimpija 0:5<br/> 19. 6. 1932. Meteor – Zmaj 3:0 (b.b.), Olimpija – Pekarski 10:2, Hajduk – Maksimir 0:1, Policijski – Borongaj 3:1<br/> 26. 6. 1932. Trešnjevka – Maksimir 2:1, Pekarski – Zmaj 3:0 (b.b.), Hajduk – Borongaj 8:0, Policijski – ZŠK 8:0<br/> 3. 7. 1932. Trešnjevka – Zmaj 8:0, Borongaj – Pekarski 1:0, Maksimir – Meteor 0:4, Policijski – Olimpija 0:1<br/> 10. 7. 1932. ZŠK – Meteor 0:3, Hajduk – Trešnjevka 3:1<br/> 17. 7. 1932. Olimpija – Trešnjevka 2:2, ZŠK – Pekarski 1:3<br/> 24. 7. 1932. Olimpija – Maksimir 0:2, Pekarski – Meteor 1:2 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[KŠK Hajduk Zagreb|Hajduk]] ||18||14||3||2||76||9||8,444||30 |- |2. || [[Redarstveni ŠK Zagreb|Policijski]] ||18||12||3||3||70||20||3,500||27 |- |3. || [[HŠK Olympia Zagreb|Olimpija]] ||18||10||2||6||35||32||1,093||22 |- |4. || [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] ||18||9||3||6||38||30||1,266||21 |- |5. || [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongaj]] ||18||9||2||7||27||31||0,870||20 |- |6. || [[ŠK Meteor Zagreb|Meteor]] ||18||8||2||8||41||27||1,518||18 |- |7. || [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] ||18||6||3||9||30||32||0,937||15 |- |8. || [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]] ||18||7||1||10||29||37||0,783||15 |- |9. || [[ŠK Zagreb|ZŠK]] ||18||5||2||11||21||53||0,396||12 |- |10. || [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] ||18||0||0||18||8||104||0,076||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="maks"/> </small> |} === IV. razred === * Sudionici: 6.<ref name="maks"/> == Prvenstvo provincije == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1932./33.|Sušačka župa]] || [[JŠK Slavija Trsat|Slavija Trsat]] |- | [[Prvenstvo Karlovačke župe u nogometu 1932./33.|Karlovačka župa]] || |- | [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1932./33.|Varaždinska župa]] || [[VŠK Varaždin]] |- | [[Prvenstvo Bjelovarske župe u nogometu 1932./33.|Bjelovarska župa]] || [[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]] |- | [[Prvenstvo Podravske župe u nogometu 1932./33.|Podravska župa]] || |- | [[Prvenstvo Moslavačke župe u nogometu 1932./33.|Moslavačka župa]] || |- | [[Prvenstvo Brodske župe u nogometu 1932./33.|Brodska župa]] || |- | [[Prvenstvo Sisačke župe u nogometu 1931./32.|Sisačka župa]] || [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] |- | [[Prvenstvo Gospićke župe u nogometu 1931./32.|Gospićka župa]] || |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad">[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 152.</ref> </small> |} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka provincije''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''3. 9. 1933.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''10. 9. 1933.'''</small> |- | [[JŠK Slavija Trsat|Slavija Trsat]] ||–||bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]]''' || 0:3 || 1:1 |- |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * BGŠK Bjelovar prvak je provincijskog prvenstva ZNP-a.<ref name="milorad"/> == Finale podsaveza == == Poveznice == * [[Zagrebački nogometni savez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1932./33.]] * [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]] == Vanjske poveznice == Rezultati prikupljeni iz izvora [http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika Politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204011407/http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika |date=4. veljače 2015. }} ne odgovaraju u cijelosti ljestvici učinka iz izvora [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1931-1940/1931-1932/ Povijest Dinama 1931-1932] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150119072913/http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1931-1940/1931-1932/ |date=19. siječnja 2015. }}. Prema učinku iz ljestvice rezultati koji nedostaju trebali bi biti Concordia - Željezničar 0:3 i Concordia - Jugoslavija 0:3. S obzirom na suspenziju koju je Concordia dobila od Zagrebačkog nogometnog podsaveza na 14 dana velika je vjerojatnost da su spomenute utakmice registrirane bez borbe. * [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1931-1940/sezona-193132 Povijest GNK Dinamo: Sezona 1931/32.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123055726/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1931-1940/sezona-193132 |date=23. siječnja 2015. }} * [http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm NK Maksimir: III. razred Prvenstva Zagreba (4. stupanj natjecanja) Sezona 1931./32.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm |date=4. ožujka 2016. }} * (srpski) [http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika Politika, brojevi od 08.02.1932. 15.02.1932., 22.02.1932., 29.02.1932., 07.03.1932., 14.03.1932., 04.04.1932., 11.04.1932., 18.04.1932., 25.04.1932., 23.05.1932.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204011407/http://scc.digital.bkp.nb.rs/collection/politika |date=4. veljače 2015. }} * [https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932 exyufudbal] * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 150-151-152. * [https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm nk-maksimir.hr, Sezona 1931./32.] == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{sport start}} {{Prvenstva grada Zagreba u nogometu}} {{ZNP sezone}} {{YU nogomet 1931./32.}} {{sport kraj}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza|1931-32]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1931-32 Zagreb]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1931./32.|Zagreb]] --> 01v9r5mihne5v34qpiokccw8g97zla7 Crkva sv. Josipa u Grubišnom Polju 0 735441 7431297 7338471 2026-04-17T07:05:40Z Argo Navis 852 7431297 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}}{{infookvir vjerski objekt | ime = Crkva sv. Josipa u Grubišnom Polju | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Grubišno Polje - center.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Grubišno Polje]] | dz = HRV | koordinate = | koordinate_ref = | pushpin_map = Bjelovarsko-bilogorska županija | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = [[1782.]]. | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[rimokatoličanstvo]] | patron = [[Sveti Josip]] | fasada = | arhitektonski stil= kasni [[barok]], [[klasicizam]] | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Crkva sv. Josipa u Grubišnom Polju''' župna je [[Rimokatolička Crkva|rimokatolička]] [[crkva]] u [[Grubišno Polje|Grubišnom Polju]] u [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]. [[Crkva]] je barokno-klasicističkih obilježja sagrađena u [[18. stoljeće|18. stoljeću]], a konačan izgled dobiva [[1900]].-[[1907]]. Jednobrodna [[građevina]] je s užim, kvadratnim [[svetište]]m zaključenim polukružnom [[apsida|apsidom]], [[sakristija|sakristijom]] i [[zvonik]]om nad glavnim pročeljem.<ref>https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-2307 Preuzeto 4. siječnja 2023.</ref> Procvat župe, ali i cijelog Grubišnog Polja počeo je dolaskom kapelana [[Ivan Nepomuk Jemeršić|Ivana Nepomuka Jemeršića]] [[1887]]. godine, koji je kasnije postao 21. [[župnik]]om. Svoj [[rad]] nije ogradio samo na svećenički, već je tijekom [[život]]a koji je proveo u župi bio i saborski zastupnik, književnik i gospodarstvenik iza kojega su ostale i danas vidljive promjene. Među ostalima, 1900. godine u čast blagdana [[Ime Marijino|Imena Marijina]] uveo je župno proštenje „Marinje“, koje je u prvim desetljećima prošloga stoljeća bilo središnje marijansko slavlje i [[hodočašće]] na području [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorske županije]], a slavi se i danas.<ref>https://grubisnopolje.hr/zivot-u-gradu/detaljnije/katolicka-crkva Preuzeto 4. siječnja 2023.</ref> Godine [[1982]]. godine tadašnji župnik Antun Ćorković organizirao je u crkvenom dvorištu proslavu 200. godišnjice izgradnje crkve, na kojoj je [[Misa|svetu misu]] predvodio tadašnji [[zagreb]]ački [[nadbiskup]] [[Franjo Kuharić]].<ref>https://www.tzbbz.hr/turisticka-ponuda/bjelovar/crkva-sv.-josipa Preuzeto 4. siječnja 2023.</ref> == Zaštita == Pod oznakom Z-2307 vodi se kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština". == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Josip, Grubišno Polje}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićene sakralne građevine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] [[Kategorija:Crkve sv. Josipa]] 120990kn4w0kp22l02dcl2qt0yizmtk Decumanus 0 740905 7431055 6975591 2026-04-16T19:41:45Z CommonsDelinker 3582 Slika Roman_Cologne,_reconstruction.JPG je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Infrogmation 7431055 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Damascus_Straight_Street.jpg|mini| [[Ravna ulica]] ili ''Via Recta'', glavna ulica u [[Drevni grad Damask|starom gradu]] [[Damask]]a, bila je gradski dekumanus, izgrađen od strane Rimljana.]] U rimskom [[Urbanističko planiranje|urbanom planiranju]], '''decumanus''' je bila cesta usmjerena istok-zapad u [[Antički Rim|rimskom]] gradu ili [[Castrum|kastrumu]] (vojnom logoru).<ref name="Stambaugh19883">{{Citiranje knjige |last=John E. Stambaugh |url=https://books.google.com/books?id=k0mZufizhH0C&pg=PA283 |title=The Ancient Roman City |date=1. svibnja 1988. |publisher=JHU Press |isbn=978-0-8018-3692-3 |pages=283–}}</ref> Glavni decumanus pojedinog grada bio je '''Decumanus Maximus''' ili najčešće jednostavno "Decumanus".<ref>The City Walls of Pompeii: Perceptions and Expressions of a Monumental Boundary by Ivo van der Graaff, M.A. Dissertation. Graduate School of The University of Texas, p. 90</ref> U pravokutnoj mreži ulica tipičnog rimskog [[Urbanističko planiranje|plana grada]], '''decumanus''' je presijecao okomiti [[cardo]], ulica sjever-jug. U vojnom logoru, decumanus je povezivao Porta Praetoria (najbliže neprijatelju) s [[Castrum|Porta Decumana]] (daleko od neprijatelja).<ref name="Konrad2004">{{Citiranje knjige |last=Christoph F. Konrad |url=https://books.google.com/books?id=M9lfbpknDeIC&pg=PA126 |title=Augusto Augurio: Rerum Humanarum Et Divinarum Commentationes in Honorem Jerzy Linderski |publisher=Franz Steiner Verlag |year=2004 |isbn=978-3-515-08578-6 |pages=126–}}</ref><ref name="Kaiser2011">{{Citiranje knjige |last=Alan Kaiser |url=https://books.google.com/books?id=im2rAgAAQBAJ&pg=PT160 |title=Roman Urban Street Networks: Streets and the Organization of Space in Four Cities |date=14. listopada 2011. |publisher=Taylor & Francis |isbn=978-1-136-76006-8 |pages=160–}}</ref> U središtu – zvanom ''[[groma]]'' – grada ili kastruma, '''Decumanus Maximus''' je prelazio okomitu ''[[Cardo]] Maximus'', glavnu cestu sjever-jug. [[Forum (trg u antičkim gradovima)|Forum]] se obično nalazio blizu ovog raskrižja Decumanus Maximusa i Cardo Maximusa. == Etimologija == ''Decumanus'' ili ''decimanus'' bila je [[Latinski jezik|latinska]] riječ za 'deseti'. Kaže se da ovaj naziv dolazi od činjenice da je ''via decumana'' ili ''decimana'' (''deseta'' ) odvajala desetu [[Kohorta (vojna jedinica)|kohortu]] od devete u legijskom taboru, na isti način na koji ''je via quintana'' razdvajala petu kohortu od šeste. == Primjeri == [[Datoteka:Palmyra_-_Decumanus_Maximus.jpg|mini| [[Velika kolonada u Palmiri|Decumanus Maximus]] u [[Palmira|Palmiri]] u [[Sirija|Siriji]]]] U sklopu grada [[Split]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nalazi se [[Dioklecijanova palača]]. Ovaj grad, koji je izgradio car [[Dioklecijan]], pokazuje karakterističan rimski ortogonalni sustav ulica s Decumanus Maximusom koji povezuje zapadna Željezna vrata s istočnim Srebrnim vratima.<ref>[http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=17691 C.Michael Hogan, "Diocletian's Palace", The Megalithic Portal, ed .A. Burnham, Oct. 6, 2007]</ref> U starorimskom gradu [[Barcelona|Barcino]] (današnja [[Barcelona]], Španjolska), Decumanus Maximus je započeo na kasnorimskim vratima (koja još uvijek stoje) ispred sadašnjeg trga ''Plaça Nova''.<ref name="Mierse1999">{{Citiranje knjige |last=William E. Mierse |url=https://books.google.com/books?id=xyonZINGx04C&pg=PA79 |title=Temples and Towns in Roman Iberia: The Social and Architectural Dynamics of Sanctuary Designs, from the Third Century B.C. to the Third Century A.D. |date=6. studenoga 1999. |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-91733-0 |page=79}}</ref> [[Datoteka:Gadara,_Jordan_(34550700885).jpg|desno|mini| Decumanus Maximus u [[Gadara|Gadari]], Jordan]] U rimskoj [[Gadara|Gadari]], današnjem [[Umm Qais]]u u [[Jordan]]u, Decumanus teče u smjeru istok-zapad u dužini od otprilike jednog kilometra sa svojim starim [[Kamena ploča|kamenim pločama]].<ref>Ivan Mannheim, ''Jordan Handbook: The Travel Guide'', 2000. Footprint Travel Guides, 404 pages, {{ISBN|1-900949-69-5}}</ref> Još jedan dobar primjer je [[Ravna ulica]] ili [[Ravna ulica|Via Recta]] u [[Damask]]u, koja je duga 1500 metara i povezuje istočna i zapadna vrata. U središnjem poslovnom okrugu [[Beirut]]a, [[Rue Weygand]], koja ide istok-zapad, još uvijek slijedi [[Antički Rim|starorimski]] Decumanus.<ref>Mannheim, Ivan, ''Syria & Lebanon Handbook: the Travel Guide'', page</ref> U Firenci je Decumanus sačuvan kao ulice Via Strozzi, Via Speziali i Via del Corso u staroj gradskoj jezgri. Iako ove ulice imaju različita imena, one čine kontinuiranu liniju s razdvajanjem između Via Strozzi i Via Speziali kod Palazzo Strozzi. U rimsko doba te su tri ulice činile Decumanus Florentine, ime rimske kolonije. Via Roma i Via Calimala nastale su od antičkog Carda, a ono što je nekada bio Forum u antičkoj Firenci sada je Piazza della Repubblica. [[Datoteka:Xanthos_Decumanus_4376.jpg|mini|300px|Decumanus u [[Ksantos]]u, provincija Antalija, Turska]] U [[Napulj]]u još uvijek postoje tri glavna dekumana koja su, od sjevera prema jugu: * [[Decumano Superiore (Napulj)|Superiore]] : sastoji se od Via Sapienza, Via Pisanelli i Via Anticaglia * [[Via dei Tribunali|Maggiore]] : Via dei Tribunali * [[Spaccanapoli|Inferiore]] : Via Spaccanapoli, koja se sastoji od Via Benedetto Croce i Via San Biagio dei Librai. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="130"> File:Calleva Atrebatum plan.png|Tlocrt grada [[Silchester]]a File:NeapolisStenopoi.jpg|Antički [[Napulj]], decumanusi su crveno File:Ostia antica 64.JPG|Znak za decumanus maximus u [[Ostia Antica]] File:Ostia Antica 2013-03-08-64.jpg|U [[Ostia Antica]], kod Rima </gallery> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Rimska arhitektura]] idz5thj3oq6ouny90kq8o8cbl2drvs7 Insula (gradski blok) 0 740910 7431056 6999488 2026-04-16T19:41:49Z CommonsDelinker 3582 Slika Roman_Cologne,_reconstruction.JPG je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Infrogmation 7431056 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Calleva_Atrebatum_plan.png|mini|250x250px| Plan [[Silchester|Silchestera]]]] [[Latinski jezik|Latinska]] riječ '''''insula''''' (doslovno znači "otok", množina ''insulae'') korištena je u [[Antički Rim|rimskim]] gradovima za označavanje ili [[Gradski blok|gradskog bloka]] u planu grada, tj. građevinskog područja okruženog s četiri ulice,<ref name="Iyyer2009">{{cite book |author= Chaitanya Iyyer |title= Land Management |url= https://books.google.com/books?id=1Bls24MgPuMC&pg=PA147 |date=1 December 2009 |publisher= Global India Publications |isbn=978-93-80228-48-8 |page=147}}</ref> ili, kasnije, vrste [[Insula (zgrada)|stambene zgrada]] koja je zauzimala takav gradski blok posebno u Rimu i obližnjoj [[Ostia|Ostiji]].<ref name="Aldrete2004">{{cite book|author=Gregory S. Aldrete|title=Daily Life in the Roman City: Rome, Pompeii and Ostia|url=https://books.google.com/books?id=40AjSfdJXaAC&pg=PA78|year=2004|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33174-9|pages=78–80}}</ref><ref name="Dyson2010">{{cite book|author=Stephen L. Dyson|title=Rome: A Living Portrait of an Ancient City|url=https://books.google.com/books?id=wfN5dd5wbWgC&pg=PA21|date=1 August 2010|publisher=JHU Press|isbn=978-1-4214-0101-0|pages=217–9}}</ref> Za potonju vrstu ''Insulae'' se znalo da su sklone vatri i prepune bolesti.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=3t8hBAAAQBAJ&q=augustus+biography+Thurinus+name|title=Augustus: First Emperor of Rome|last=Goldsworthy|first=Adrian|date=28 August 2014|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-21666-0|language=en|pages=19}}</ref> Standardni rimski plan grada<ref>{{cite book|last=Macaulay|first=David|title=City: A Story of Roman Planning and Engineering|url=https://archive.org/details/citystoryofroman00maca|url-access=registration|location=Boston|publisher=Houghton-Mifflin|year=1974}}</ref> temeljio se na [[Hipodamus|mreži]] ortogonalnih (postavljenih pod pravim kutom) ulica.<ref>{{cite web | url=http://www.jaysromanhistory.com/romeweb/engineer/town1.htm | title=Roman Engineers: A Plan for a Small Roman City}}</ref> Nastao je na uzoru starogrčkog grada, koji je opisao [[Hipodamus iz Mileta|Hipodam]]. Posebno se koristio pri osnivanju novih gradova, npr. u rimskim ''[[Colonia (rimski)|kolonijama]]{{newdsm}}''. Ulice svakog grada bile su označene kao [[Decumanus|decumanusi]] (orijentirane istok-zapad) i [[Cardo|cardini]] (sjever-jug). Glavne ulice, [[Decumanus|Decumanus Maximus]] i Cardo Maximus, križale su se na ili blizu [[Forum (trg u antičkim gradovima)|foruma]], oko kojeg su bile smještene najvažnije javne zgrade. == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == *The Insula IX Excavation: http://www.reading.ac.uk/silchester/town-life/insula_ix.php *Pompeii Insula 9: http://donovanimages.co.nz/proxima-veritati/insula-9/index.html [[Kategorija:Rimska arhitektura]] [[Kategorija:Urbanizam]] a53cjlsrj11xznnvri77vit9ywuowbw Otuča 0 741309 7431163 7430572 2026-04-16T22:21:21Z Argo Navis 852 sređeno 7431163 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Otuča | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Otuča, Gračac (1).jpg | slika_opis = Otuča u [[Gračac]]u | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = HRV | naselja = [[Gračac]] | duljina = 18,2 | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = nije plovna | smrznuta = | brane = | izvor = kod [[Bruvno|Bruvna]], pod Velikim Urljajem | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|44.385863|15.894771|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = na rubu [[Gračačko polje|Gračačkog polja]], ispod [[Kita Gaćešina|Kite Gaćešine]] i [[Veliki Crnopac|Velikoga Crnopca]] | tip ušća = ponor | ušće_koordinate = {{coord|44.276329|15.879498|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = | ulijeva se u = | pritoci = | lijevi pritoci = [[Kijašnica]] | desni pritoci = [[Bašinica]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Zadarska županija | pushpin_label_position_A = top | pushpin_label_position_B = bottom }} '''Otuča''' (''Otuća'') je [[rijeka]] [[ponornica]] u [[Gračačko polje|Gračačkom polju]], [[Hrvatska]]. Rijeka Otuča duga je 18,2 kilometara, a porječje joj obuhvaća 382,8 km². Izvire u podnožju Velikog Urljaja istočno od [[Bruvno|Bruvna]] u [[Gračac|gračačkoj općini]]. Ponire u više ponora na rubu Gračačkog polja.<ref name="enciklopedija.hr">{{Citiranje weba |title=Otuča |url=https://enciklopedija.hr/clanak/45928 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=15. svibnja 2023.}}</ref> Dno joj je kamenito i šljunkovito, a mjestimično i muljevito. Važnije pritoke su [[Bašinica]], desna pritoka duga devet te nešto duža lijeva pritoka [[Kijašnica]] (13 km).<ref name="ihtiofauna">Dobrila Habeković, Krešimir Pažur, Josip Popović: [https://hrcak.srce.hr/clanak/114400 Ihtiofauna nekih ličkih tekućica], Croatian Journal of Fisheries, Vol. 47, No. 1-2, Zagreb, 1992.</ref> Dana 14. svibnja 2023. na vodomjernoj postaji Gračac 2 izmjeren je rekordan [[vodostaj]] od +236 cm. Uslijed visokog vodostaja došlo je do izlijevanja rijeke Otuče te plavljenja objekata i infrastrukture u Gračacu i okolici.<ref>[https://voda.hr/hr/novost/prognoza-i-stanje-vodostaja-24 Prognoza i stanje vodostaja], voda.hr, preuzeto 18. svibnja 2023.</ref> U rijeci obitava [[potočna pastrva]].<ref name="ihtiofauna"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Jadranski slijev]] [[Kategorija:Ponornice]] [[Kategorija:Gračac]] 9iul1rrrrmfeby1ckkiuz7b69e4yuwf Cosimo Fanzago 0 742207 7431027 6669549 2026-04-16T18:58:31Z Divna Jaksic 974 infookvir 7431027 wikitext text/x-wiki {{Infookvir likovni umjetnik | ime = Cosimo Fanzago | period = barok | slika = Cosimo Fanzago.JPG | veličina = | opis = | rođenje = [[12. listopada]] [[1591.]] | mjesto rođenja = [[Clusone]], [[Italija]] | smrt = [[13. veljače]] [[1678.]] | mjesto smrti = [[Napulj]], [[Italija]] | nacionalnost = [[Talijani|Talijan]] | vrsta = arhitekt, kipar | praksa = | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = }} '''Cosimo Fanzago''' ([[Clusone]], [[12. listopada]] [[1591.]] - [[Napulj]], [[13. veljače]] [[1678.]]) bio je [[Talijani|talijanski]] [[arhitekt]] i [[Kiparstvo|kipar]], općenito se smatra najvećim takvim umjetnikom [[Barok|baroknog]] razdoblja u [[Napulj]]u, u [[Italija|Italiji]]. == Biografija == [[Datoteka:NapoliSantaMariaDellaSapienza.jpg|mini| Pročelje [[Santa Maria della Sapienza]] .]] Fanzago je rođen u [[Clusone]]u (sadašnja [[pokrajina Bergamo]]) u obitelji ljevača bronce i arhitekata. Godine 1608., nakon kratkog boravka u [[Chieti]]ju, preselio se u Napulj. Ovdje se (prema onome što je napisao 1612.) školovao za mramornog kipara (''maestro di scultura di marmo'') i zidara kod toskanskog kipara [[Angelo Landi|Angela Landija]]. Njegovo prvo važno djelo bio je nadgrobni spomenik Marija [[Kuća Carafa|Carafe]], rođaka kardinala Carafe. Njegov arhitektonski debi bio je dizajn San Giuseppe dei Vecchi a San Potito (dovršen 1669.). Prema eseju o Fanzagovom životu grofa Fogaccia, u Napulju je dobio potporu benediktinaca, [[Ramiro Núñez de Guzmán|medinskog potkralja]], princa [[Kuća Caracciolo|Caracciola]] i kartuzijanaca, te je ubrzo otvorio vlastitu radionicu. [[Datoteka:EgiziacaPizzo2.jpg|mini|200x200px| Pročelje za S. Maria Egiziaca]] [[Datoteka:Pizzofalconecad.jpg|lijevo|mini|170x170px|Tlocrt za crkvu S. Maria Egiziaca]] Navodno je simpatizirao [[Masaniello]]vu pobunu, a nakon povratka kraljevske vlasti, Fanzago je osuđen na smrt i morao je pobjeći u Rim, gdje je radio jedno desetljeće. Vratio se u Napulj i projektirao prvobitni tlocrt crkve [[Santa Maria Egiziaca a Pizzofalcone]] (izgrađena 1651. – 1717.). Ova crkva prikazuje tlocrt grčkog križa i nalikuje hibridu suvremenih baroknih remek-djela [[Gian Lorenzo Bernini|Berninija]] (kupola podsjeća na [[Sant'Andrea al Quirinale]]) i [[Francesco Borromini|Borrominija]] (nacrt podsjeća na Sant'Agnese).<ref>Rudolf Wittkower, pages 303-4.</ref> Projektirao je i crkvu Santa Teresa a Chiaia. Njegova posljednja velika crkva bila je Santa Maria Maggiore, izgrađena između 1653. i 1675. godine. Fanzago je umro u dobi od 87 godina. Jedan od njegovih učenika bio je [[Lorenzo Vaccaro]]. [[Datoteka:Napoli_s_Martino_chiesa_1040974.JPG|mini|200px|Crkva San Martino, glavna lađa.]] == Glavna djela u Napulju == Njegovi radovi u Napulju uključuju: * ''Guglia di [[Napuljska katedrala|San Gennaro]]'': zavjetni toranj u čast zaštitnika Napulja.<ref name="Acton">{{Citiranje knjige|last=Acton|first=Harold|title=The Bourbons of Naples (1731-1825)|publisher=Faber and Faber|year=1957|isbn=9780571249015|location=London|page=5}}</ref> Imitira velike prijenosne efemerne ukrase uobičajene u vjerskim procesijama * model za [[Tornjevi Napulja|druga dva istaknuta tornja]], u čijem je planiranju pomogao (na Piazza del [[Gesù Nuovo]] i Piazza [[San Domenico Maggiore]]).<ref name="Acton" /> Bio je to takozvani "stup kuge"; to jest, toranj izgrađen u znak zahvalnosti što je bio pošteđen od nedavne epidemije. {| align=center ! colspan="3" style="background:#ECECEC; "|'''Guglie (tornjevi) Cosima Fanzaga u Napulju''' |- |[[Image:Guglia di San Gennaro - Napoli - 2013-05-16 10-29-52.jpg|198px]] |[[Image:Obelisco di san Domenico (Napoli)2.JPG|225px]] |[[Image:Monument San Domenico.jpg|211px]] |- | style="background:#ECECEC;"| <small>''San Gennaro'', autor: Fanzago<br /></small> | style="background:#ECECEC; "| <small>''San Domenico'', autor: Fanzago<br /></small> | style="background:#ECECEC; "| <small>''Immacolata'', autori: Bottiglieri i Pagano<br /></small> |} * Opsežan rad na [[Certosa di San Martino]], uključujući spektakularno središnje dvorište s velikim portalima i poprsjima kartuzijanskih svetaca. Crkva i klaustri smatraju se njegovim remek-djelom.<ref name="Acton">{{Citiranje knjige|last=Acton|first=Harold|title=The Bourbons of Naples (1731-1825)|publisher=Faber and Faber|year=1957|isbn=9780571249015|location=London|page=5}}</ref> Kartuzijanci su za 33 godine rada Fanzagu isplatili 57.000 dukata. Između 1660. i 1700. napuljskim sudovima vijugala je tužba zbog navodnog premalog plaćanja redovnika.<ref name="Napoli">{{Citiranje časopisa|last=Napoli|first=Nicholas|year=2012|title=Artists, Patrons, and Trust in Seventeenth-Century Naples: The Case of the Certosa di San Martino|url=http://escholarship.org/uc/item/6jn0b7tz|journal=California Italian Studies|volume=3|issue=1|access-date=5 February 2014}}</ref> * Pročelja ili detalji pročelja brojnih crkava, kapela i građanskih zgrada, uključujući ''Santa Maria degli Angeli'' (u blizini Botaničkog vrta), anonimna djela unutar [[Napuljska katedrala|Napuljske katedrale]], ''Chiesa dell'Ascensione a Chiaia'' (1622.); pročelje ''[[Santa Maria della Sapienza]]'' (1638–41); brončana vrata kapele kraljevske riznice; i izvorni dizajn crkve ''San Francesco Saverio'' (sada San Ferdinando, preko puta trga od Kraljevske palače); * [[San Lorenzo Maggiore (Napulj)|Kapela Cacace]] i kapela Svetog Ante u [[San Lorenzo Maggiore (Napulj)|San Lorenzo Maggiore]]. * Oltari unutar crkava, kao što su [[Santa Maria La Nova, Napulj|Santa Maria la Nova]], Santi Severino e Sossio, [[Santa Maria di Costantinopoli]] i crkva San Pietro a Maiella (gdje se sada nalazi glazbeni konzervatorij). * Javne fontane, uključujući [[Fontana del Gigante|Fontanu del Gigante]] u blizini Santa Lucije i [[Fontana del Sebeto|fontanu Sebeto]] u [[Mergellina|Mergellini]]. * [[Villa Donn'Anna]] u [[Posillipo|Posillipu]].<ref name="Acton" /> * Brojna djela izvan Napulja, uključujući unutar benediktinske opatije Montecassino i San Nicola u Veneciji. == Reference == <references group="" responsive="1"></references> == Vanjske poveznice == * [http://www.wga.hu/frames-e.html?/html/f/fanzago/index.html Web galerija umjetnosti] * ''[http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/compoundobject/collection/p15324coll10/id/81943 Jusepe de Ribera, 1591.-1652.]'', cjeloviti katalog izložbe iz Muzeja umjetnosti Metropolitan, koji uključuje materijal o Cosimu Fanzagu (vidi indeks) [[Kategorija:Talijanski kipari]] [[Kategorija:Životopisi, Napulj]] [[Kategorija:Talijanski arhitekti]] 6gbibge18c6r023idv9gcsemxm1ciyy Suradnik:Neptune, the Mystic/Tiskara2 2 742216 7431081 7430548 2026-04-16T20:25:48Z Neptune, the Mystic 95253 /* Važniji autori i djela */ + 7431081 wikitext text/x-wiki '''Magični realizam''' ili '''magijski realizam''' [[književnost|književno]]-[[umjetnost|umjetnički]] je smjer u kojem je svijet prikazan [[realizam (likovna umjetnost)|realistično]], ali s [[magija|magičnim]] obilježjima, čime se često muti granica između [[spekulativna fikcija|spekulativne fikcije]] i stvarnosti.<ref>{{cite web|title=What Is Magical Realism? Definition and Examples of Magical Realism in Literature, Plus 7 Magical Realism Novels You Should Read| url= https://www.masterclass.com/articles/what-is-magical-realism|archive-url=https://web.archive.org/web/20220216232227/https://www.masterclass.com/articles/what-is-magical-realism#what-is-magical-realism|archive-date=16. veljače 2022.|url-status=dead|accessdate=5. travnja 2026.|website=MasterClass}}</ref> Taj se pojam ponajprije odnosi na književnost u kojoj su magične ili nadnaravne pojave dio stvarnoga svijeta ili normalnih okruženja. Najviše je prisutan u romanima i dramskim komadima.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004">{{Cite book|last=Bowers|first=Maggie Ann|title=Magic(al) Realism|date=2004|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-26854-7|location=New York}}</ref>{{rp|1–5}} [[Luis Leal]] ističe da magična književnost i magični realizam nisu istovjetni pojmovi jer je cilj magičnog realizma „iskazati, a ne izazvati osjećaje”.<ref>{{Cite book |url=http://dx.doi.org/10.1515/9780822397212 |title=Magical Realism |date=1995-11-14 |publisher=Duke University Press |doi=10.1515/9780822397212 |isbn=978-0-8223-9721-2 |editor-last=Zamora |editor-first=Lois Parkinson |editor-last2=Faris |editor-first2=Wendy B.}}</ref> Premda sadrži određena obilježja magije, žanrovski se uglavnom smatra drukčijim od [[fantastika|fantastike]] zbog podrobnih opisa stvarnoga svijeta i zato što obilježjima magije nastoji nešto reći o stvarnome svijetu; fantastika, s druge strane, često je odvojena od njega.<ref name="Cornés">{{cite book |author=Cortes |first=Eladio |url=https://books.google.com/books?id=fE7EEAAAQBAJ |title=Dictionary of Mexican Literature |publisher=Greenwood Publishing Group |year=1992 |isbn=0-313-26271-3 |location= |page= |quote=Magični realizam nije čista fantastika jer podrobno opisuje stvarni svijet (...)}}</ref><ref name="auto">{{cite journal |author=Wexler |first=Joyce |year=2002 |title=What Is a Nation? Magic Realism and National Identity in Midnight's Children and Clear Light of Day |journal=The Journal of Commonwealth Literature |volume=37 |issue=2 |pages=137–155 |doi=10.1177/002198940203700209 |s2cid=161325155 |quote=Oksimoron „magični realizam” (...) Taj je pojam širi od realizma ili fantastike.}}</ref><ref name="Hegerfeldt">{{cite book |author=Hegerfeldt |first=Anne C. |url=https://books.google.com/books?id=FdrXgdj5TZAC |title=Lies that Tell the Truth: Magic Realism Seen Through Contemporary Fiction from Britain |publisher=Rodopi |year=2005 |isbn=9789042019744 |location=New York |page=6 |quote=(...) očito je nedostatna kraća definicija magičnog realizma kao „mješavina realizma i fantastike”}}</ref> Ta se dva žanra također razlikuju po tome što je magični realizam bliži književnoj fikciji nego fantastici, koja je tek vrsta žanrovske fikcije.<ref>{{Citiranje weba|title=What Is Magical Realism?|url=https://www.writersdigest.com/write-better-fiction/what-is-magical-realism|access-date=2026-04-05|last=Woodson|first=Michael|date=2023-05-12|website=Writer's Digest}}</ref> Magični realizam često se smatra mješavinom stvarnih i magičnih obilježja koja omogućuje slobodniji stil pisanja nego [[realizam (književnost)|realizam]] i fantastika.<ref name="auto"/> == Opis == Pojam ''magični realizam'' više je deskriptivan nego precizan; Matthew Strecher određuje ga kao „ono što se događa kad u iznimno detaljno i realistično mjesto radnje prodre nešto prečudno da bi bilo vjerojatno”.<ref>Strecher, Matthew C. 1999. „Magical Realism and the Search for Identity in the Fiction of Murakami Haruki.” ''[[Journal of Japanese Studies]]'' 25(2):263–98, str. 267.</ref> Pojam i šira definicija često se mogu miješati jer se brojni književnici svrstavaju među magične realiste. Taj je pojam nadahnut njemačkim i talijanskim slikarskim stilom iz dvadesetih godina 20. stoljeća, kojemu je nadjenuto isto ime.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" /> U knjizi ''[[The Art of Fiction]]'' britanski književnik i kritičar [[David Lodge]] magični realizam određuje kao „pojave čudesnoga i nemogućega u onome što se inače smatra realističnom pričom; to je učinak koji se pogotovo povezuje sa suvremenom latinskoameričkom fikcijom (primjerice s radovima kolumbijskoga književnika [[Gabriel García Márquez|Gabriela Garcíje Márqueza]]), ali se javlja i na drugim kontinentima, na primjer u romanima [[Günter Grass|Güntera Grassa]], [[Salman Rushdie|Salmana Rushdieja]] i [[Milan Kundera|Milana Kundere]]. Svi su ti pisci živjeli u doba velikih povijesnih prevrata i iskusili su žestoke osobne promjene koje, smatraju, ne mogu primjereno prikazati u diskursu neporemećena realizma”. Kao primjer navodi Kunderin roman ''[[Knjiga smijeha i zaborava]]'' iz 1979.<ref>{{Cite book |last=Lodge |first=David |title=[[The Art of Fiction]] |year=1992|publisher=Secker & Warburg}}</ref> [[Michiko Kakutani]] tvrdi da „dijalozi nadnaravnoga i običnoga u velikom dijelu latinskoameričke fikcije nisu tek književni postupci nego i odraz stvarnosti u kojoj je fantastika često dio svakodnevnoga života”.<ref>{{Cite news |last=Kakutani |first=Michiko |date=February 24, 1989 |title=Critic's Notebook: Telling Truth Through Fantasy: Rushdie's Magic Realism |work=[[The New York Times]] |url=https://archive.nytimes.com/www.nytimes.com/books/99/04/18/specials/rushdie-realism.html}}</ref> Magični realizam često miješa povijest i fantastiku; u romanu ''[[Djeca ponoći]]'' Salmana Rushdieja djeca rođena u ponoć 15. kolovoza 1947., na dan na koji je Indija stekla nezavisnost, telepatski su povezana.<ref>{{Cite web |last=Stewart |first=Nicholas |date=21 June 1999 |title=Magic realism as post-colonialist device in Midnight's Children |url=http://www.qub.ac.uk/schools/SchoolofEnglish/imperial/india/rushdie.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230072709/http://www.qub.ac.uk/schools/SchoolofEnglish/imperial/india/rushdie.htm |archive-date=30 December 2006}}</ref> Irene Guenther u opisu njemačkih korijena pojma tvrdi da se javljao uz zamjenski pojam „Neue Sachlichkeit” ili „nova objektivnost” te prikazuje odnos rane umjetnosti magičnog realizma i kasnije književnosti magičnog realizma.<ref name="Guenther1995">{{cite book |last1=Zamora |first1=Lois Parkinson |last2=Faris |first2=Wendy B. |last3=Guenther |first3=Irene |date=January 1995 |title=Magical Realism: Theory, History, Community |url=https://www.degruyterbrill.com/document/doi/10.1515/9780822397212-004/pdf?licenseType=restricted |chapter=Magic Realism, New Objectivity, and the Arts during the Weimar Republic |publisher=Duke University Press |pages=33–73 |doi=10.1515/9780822397212-004 |isbn=0822316404 |access-date=6 July 2025}}</ref> Međutim, usprkos njezinu prikazu njemačkih korijena tog pojma, magični realizam često se povezuje s latinskoameričkom književnošću i osnivačima tog žanra, pogotovo književnicima kao što su [[Gabriel García Márquez]], [[Isabel Allende]], [[Jorge Luis Borges]], [[Juan Rulfo]], [[Miguel Ángel Asturias]], [[Elena Garro]], [[Carrión Grimes]], [[Mireya Robles]], [[Rómulo Gallegos]], [[Alejo Carpentier]] i [[Arturo Uslar Pietri]]. U engleskoj književnosti među glavnim su predstavnicima toga žanra [[Neil Gaiman]], Salman Rushdie, [[Alice Hoffman]], [[Louis De Bernieres]], [[Nick Joaquin]] i [[Nicola Barker]]. Najistaknutiji predstavnicima žanra u ruskoj su književnosti [[Mihail Bulgakov]], sovjetski disident [[Andrej Sinjavski]] i dramatičarka [[Nina Sadur]]. U bengalskoj književnosti najprominentniji su autori djela magičnog realizma [[Nabarun Bhattacharya]], [[Akhteruzzaman Elias]], [[Shahidul Zahir]], [[Jibanananda Das]] i [[Syed Waliullah]]. U književnosti na [[Kannada jezik|karnatičkome jeziku]] autori [[Shivaram Karanth]] i [[Devanur Mahadeva]] uvrstili su obilježja magičnog realizma u svoja najpoznatija djela. U japanskoj je književnosti jedan od najvažnijih predstavnika tog žanra [[Haruki Murakami]], a u kineskoj [[Mo Yan]], koji je 2012. osvojio Nobelovu nagradu za književnost za svoj „halucinacijski realizam”. == Podrijetlo pojma i izvori u književnosti== ===Preteče=== [[Romantizam|Romantičarskim]] književnicima 19. stoljeća kao što su [[E. T. A. Hoffmann]] i [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Nikolaj Gogolj]], pogotovo kad je riječ o njihovim bajkama i pripovijetkama, pripisuju se zasluge za osmišljavanje romantičarskog pravca u kojem „carstva fantastike stalno prodiru u carstva stvarnoga i napučuju ih”.<ref>{{Cite book|title=Introduction to the Special Issue: The Two-Hundred-Year Legacy of E. T. A. Hoffmann|last=Owen|first=Christopher|publisher=Anglia Ruskin University|year=2020|publication-place=London|chapter=Transgression of Fantastika|chapter-url=https://digitalcommons.wayne.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1542&context=marvels}}</ref> [[Anatolij Lunačarski]] izjavio je: <blockquote>Hoffmann je, za razliku od ostalih romantičara, satirik. Stvarnost oko sebe promatrao je neuobičajeno oštro i u tom je smislu jedan od prvih i najvećih realista. Primjećivao je najsitnije detalje svakodnevnoga života i smiješne osobine ljudi koji su ga okruživali te ih prenosio uz nevjerojatnu iskrenost. U tom su smislu njegova djela poput planine predivno nacrtanih karikatura stvarnosti. No nije se zadržao samo na tome. Često je stvarao noćne more nalik na Gogoljev ''[[Portret (pripovijetka)|Portret]]''. Gogolj je Hoffmannov sljedbenik i uvelike ovisi o njemu u brojnim djelima, primjerice u ''Portretu'' i ''Nosu''. U njima, poput Hoffmanna, zastražuje mòrom i stavlja je u kontrast s pozitivnim početkom ... Hoffmannov je san beskrajno slobodan, graciozan, privlačan i veseo. Kad čitate njegove bajke, jasno vam je da je Hoffmann draga i jasna osoba jer je djetetu mogao ispričati stvari poput ''Orašara'' i ''Kraljevne mladenke'' — te bisere ljudske mašte.<ref>{{Cite book|title=История западноевропейской литературы|last=Lunacharsky|first=Anatoly|publisher=Gosizdat|year=1924|publication-place=Moscow|chapter=Романтическая литература|chapter-url=https://lit.wikireading.ru/38678|language=Russian}}</ref></blockquote> Filozof [[Nikolaj Berdjajev]] i pjesnik [[Andrej Beli]] služili su se pojmom „mistični realizam” u predgovoru djela ''Filozofska, društvena i književna iskustva (1900. – 1906.)'' odnoseći se pritom na književni žanr koji spaja realizam s mističnim otkrivenjima, s naglaskom na samo autorovo poimanje duhovnoga umjesto na dogmama.<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1346 |quote='Mistični realizam (мистический реализм)' često se može upotrijebiti kao sinonim za taj pojam. Nikolaj Berdjajev, ruski filozof, i Andrej Beli, simbolist, među prvima su rabili taj termin. U predgovoru svojeg djela ''Filozofska, društvena i književna iskustva (1900. – 1906.)'' (Опыты философские, социальные и литературные (1900-1906 г.)), objavljena 1907., Berdjajev objektivno tvrdi da je 'mistični realizam' pojam koji najbolje opisuje njegovu filozofiju. Berdjajev objašnjava da u njegovoj filozofiji mistična otkrivenja i realizam u ravnoteži. Taj se pristup temelji na ideji da se stvarnost može razumjeti ne racionalizmom, nego po dubokim mističnim iskustvima. U tom kontekstu Berdjajev kritički promatra religijske dogme i smatra da je za pojedince od prijeke važnosti da uspostave vezu s duhovnom stvarnošću na temelju vlastitih unutrašnjih doživljaja.}}</ref> Ističu da su kasnija djela [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Fjodora Dostojevskoga]],<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1346 |quote=Berdjajev se osvrće na realizam Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga tvrdeći da je vrlo blizak njegovim filozofskim principima, pogotovo u obradi tema kao što su autonomija pojedinca i odnos čovječanstva s božanskim. To je posebno očito u kasnijem dijelu umjetničke karijere Dostojevskoga, koju Berdjajev naziva 'mističnim'.}}</ref> pogotovo priča o Ivanu Fjodoroviču Karamazovu u ''[[Braća Karamazovi|Braći Karamazovima]]'' (1879. – 1880.), primjeri toga stila smatrajući da Ivanov odnos sa Smerdjakovim i vragom „nadilazi stvarnost i prebiva u apstraktnijem, više metafizičkom okruženju”.<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1346 |quote=Stoga se smatra da se način na koji je Dostojevski opisao Ivanovu dvojnost i unutrašnja previranja u ''Braći Karamazovima'' (1880.) u interakcijama između Ivana, nezakonita sina Fjodora Pavloviča, i njegova nezakonitog sina Smerdjakova, ne može nazvati potpuno realističnim. Pretpostavlja se da odnos između Ivana i vraga u romanu nadilazi stvarnost i prebiva u apstraktnijem, više metafizičkom okruženju. Smatra da je prikaz odnosa između Ivana i vraga u djelu uvelike odvojen od stvarnosti.}}</ref> Također spominju da se slična božanska obilježja mogu zamijetiti između Stavrogina i Šatova u ''[[Bjesovi]]ma'' (1871. – 1872.), protagonista i Svidrigajlova u ''[[Zločin i kazna|Zločinu i kazni]]'' (1866.) te između protagonista i Nastasje Filipovne i Rogožina u ''[[Idiot (Fjodor Dostojevski)|Idiotu]]'' (1868. – 1869.).<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1347 |quote=Svoj stav argumentira uspoređujući likove u romanima Dostojevskoga. Primjerice, Berdjajev smatra da je Miškin, protagonist u ''Idiotu'' (Идиот, 1868.), pod utjecajem Nastasje Filipovne i Rogožina, a Raskoljnikov, protagonist u ''Zločinu i kazni'' (Преступление и наказание, 1866.) u sličnu je odnosu sa Svidrigajlovom. Tvrdi da su tajanstvene veze između Ivana u ''Braći Karamazovima'' i Smerdjakova te Stavrogina u ''Bjesovima'' (Бесы, 1872.) i Šatova božanske prirode.}}</ref> Među ostalim se autorima navode još i Gogolj, [[Aleksandar Sergejevič Puškin]] i [[Lav Nikolajevič Tolstoj]].<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1346 |quote=Berdjajev se osvrće na realizam Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga tvrdeći da je vrlo blizak njegovim filozofskim principima, pogotovo u obradi tema kao što su autonomija pojedinca i odnos čovječanstva s božanskim. To je posebno očito u kasnijem dijelu umjetničke karijere Dostojevskoga, koju Berdjajev naziva 'mističnim'. Ruski akademik tvrdi da realistički pravac, utjelovljen u djelima ključnih figura u ruskoj književnosti 19. stoljeća poput Aleksandra Puškina, Lava Tolstoja, Dostojevskoga i Gogolja, simboličan oblik umjtnosti koji povezuje dva svijeta.}}</ref> Akademik Ceylan Özdemir napisao je da „mistični realizam” nije sinonim magičnom realizmu, nego stil koji je prethodio njegovoj religijskoj strani.<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1347 |quote=Berdjajev tvrdi da način na koji se Dostojevski postavlja prema realizmu prethodi i utire put posebnoj književnoj kategoriji poznatoj kao mistični realizam povezivanjem opipljivoga i metafizičkoga. Iz te perspektive valja usporediti taj žanr i magični realizam. Duboki mistični temelji na kojima počiva Novalisovo poimanje magičnog idealizma igraju glavnu ulogu u žanru koji Berdjajev opisuje. S druge strane, Rohova nesklonost izrazu 'mistični' odvaja magični realizam dvadesetoga stoljeća od čiste religijske atmosfere, ako ne i u potpunosti. Međutim, kako je vjera u svete stvari uvelike utjecala na magični realizam, razumno je pretpostaviti da mistični realizam Berdjajeva i taj žanr imaju mnogo toga zajedničkog.}}</ref> U eseju ''Ruski magični realizam i Pelevin kao njegov nositelj'' Alexandra Berlina piše da je sedam godina prije nego što je Franz Roh osmislio pojam ''magischer Realismus'' [[Viktor Šklovski]] u eseju ''Umjetnost kao postupak; teorija proze'' (1918.) raspravljao o temi koja „nevjerojatno podsjeća” na to U tom se eseju mahom raspravlja o Tolstoju i njegovoj priči ''Holstomer'' (1896.) te „očuđenju poznatih predmeta” jer je pripovjedač konj.<ref>{{cite journal |last1=Berlina |first1=Alexandra |title=Russian Magical Realism and Pelevin as Its Exponent |journal=CLCWeb: Comparative Literature and Culture |date=2009 |volume=11 |issue=4 |pages=2 |doi=10.7771/1481-4374.1561 |quote=Ovaj je način pisanja iz 1925. nevjerojatno podsjeća na esej koji je na ruskome sedam godina prije napisao Viktor Šklovski – 'Isskustvo kak priem' ('Umjetnost kao postupak; teorija proze'): ostranenie ('očuđenje') pojam je Šklovskoga kojim se u umjetnosti nastoji nanovo iskusiti ono što se automatski prepoznaje u životu. U tom eseju Šklovski se mahom bavi Tolstojem: nazovemo li ga pretečom magičnog realizma, pojam bismo previše proširili, ali istoimeni lik (i djelomično pripovjedač) u njegovu ''Holstomeru'', konj koji ono što ljudi čine promatra s čuđenjem, ilustrira ključno obilježje Rohova ''magischer Realismusa''.|doi-access=free }}</ref> U članku „Magični realizam” iz 1932. [[Serge Charchoune]] komentira da se u svojem radu koristi simbolizmom, emocionalnom dubinom i zamućivanjem granice između stvarnosti i magije te da svim tim postupcima slijedi definiciju žanra magičnog realizma koju je odredio [[Edmond Jaloux]].<ref>{{cite journal |last1=Sharshun |first1=Sergey |title=Magicheskiy realizm |journal=Chisla |date=1932 |volume=6 |pages=229–231}}</ref> U odgovoru na taj članak kritičar [[Gleb Struve]] spomenuo je da njegova djela te djela [[Gaito Gazdanov|Gaita Gazdanova]], [[Irina Odojevceva|Irine Odojevceve]] i [[Nina Berberova|Nine Berberove]] „u biti ilustriraju magični realizam”.<ref>{{cite book |last1=Gleb |first1=Struve |title=Russian Literature in Exile |date=1956 |publisher=Izdatel'stvo imeni Chekhova. |location=New York}}</ref> ''[[Majstor i Margarita (roman)|Majstor i Margarita]]'', roman [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]], napisan između 1928. i 1940., a objavljen između 1966. i 1967., ''The Cambridge Companion to European Novelists'' iz 2012. proglasio je „jednim od velikih djela magičnog realizma” dodavši da stilski slijedi Puškina, Gogolja, Dostojevskoga i Tolstoja te da pokazuje kako se magični realizam drukčije razvijao od latinskoameričke tradicije.<ref>{{cite book |last1=Bell |first1=Michael |title=The Cambridge Companion to European Novelists |date=14 June 2012 |publisher=[[Cambridge University Press]] |location=Cambridge |isbn=9780521515047 |page=442 |quote=S druge strane, formalnije rečeno, Evanđelje, koje je samo po sebi jedno od velikih djela magičnog realizma, postaje sekularna priča, a ateistička moskva postaje mjesto nadnaravnih posredovanja. Da je takva inverzija učinjena s gledišta vjere, značenje bi bilo ograničenije i bez dubine. No Bulgakovljeva nadnaravnost književni je postupak kojim se priziva moć maštanja velikih ruskih romanopisaca: ne aludira se samo na Aleksandra Puškina, Nikolaja Gogolja, Dostojevskoga i Tolstoja; oni priči ulijevaju dodatnu energiju. Pomodnost magičnog realizma krajem dvadesetog stoljeća često se pripisuje Latinskoj Americi i tvrdi se da odražava osjetljivost koja prethodi modernome razdoblju. No djela kao što su ''Limeni bubanj'' i ''Majstor i Margarita'', koja su nastala mnogo prije latinskoameričke 'eksplozije' u šezdesetim godinama 20. stoljeća, upućuju na književne tradicije koje su tenatski u prednjem planu djela. Ustvari, magični realizam nije znak etnografske jedinstvenosti, nego literarnosti koja jasno naznačuje da djelo iznosi tvrdnje o istinitosti psihološkog ili mitskog poretka koji se ne može upisati u usko shvaćanje realizma. Pritom izraz 'magični realizam' jednako pretpostavlja vrstu realizma i odmak od njega, a u tom smislu upućuje na daljnju suvremenu fazu izvornih dijaloga realizma i romana koji su izrodili suvremeni roman.}}</ref> === Podrijetlo pojma === Pojam se prvi put pojavio u njemačkome jeziku kao ''magischer Realismus''. Godine 1925. njemački kritičar umjetnosti [[Franz Roh]] poslužio se tim pojmom u opisima slikarstvom nadahnuta stila poznata kao ''[[Neue Sachlichkeit]]'' (nova objektivnost),<ref>Slemon, Stephen. 1988. "[https://web.archive.org/web/20180425234831/https://www.artsrn.ualberta.ca/sslemon/slemon/canlit116-Magic(Slemon)%20(1).pdf Magic realism as post-colonial discourse]." ''[[Canadian Literature (journal)|Canadian Literature]]'' 116:9–24. {{doi|10.14288/cl.v0i116}}. Archived from the [https://www.artsrn.ualberta.ca/sslemon/slemon/canlit116-Magic(Slemon)%20(1).pdf original] on 2018-04-25. str. 9.</ref><ref>[[Franz Roh|Roh, Franz]]. 1925. ''Nach-Expressionismus. Magischer Realismus. Probleme der neuesten europäischen Malerei''. Leipzig: Klinkhardt & Biermann.</ref> odgovoru na [[ekspresionizam]] čiji je glavni predstavnik bio njemački ravnatelj muzeja [[Gustav Hartlaub]].<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|9–11}}<ref name="Guenther1995" />{{rp|33}} Roh je kao temeljne značajke magičnoga realizma izdvojio preciznost u detaljima, glatku fotografsku jasnoću i prikaze 'magične' naravi racionalnoga svijeta; odražavao je jezivu prirodu ljudi i suvremenoga tehnološkog okruženja.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|9–10}} Također je izjavio da je magični realizam povezan s [[nadrealizam|nadrealizmom]], ali opet odvojen od njega; napisao je da se magični realizam posvećuje materijalnim objektima i ''stvarnom postojanju'' stvari u svijetu, a nadrealizam apstraktnijem prikazu stvarnosti utemeljenu na psihologiji i podsvijesti.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" />{{rp|12}} Njemačke slike magičnoga realizma utjecale su na talijanskoga pisca [[Massimo Bontempelli|Massima Bontemepellija]], za kojega se tvrdi da je prva osoba koja je pretočila obilježja magičnoga realizma u književnost u nastojanju da zahvati fantastičnu i tajanstvenu prirodu stvarnosti. Godine 1926. osnovao je ''900. Novecento'', časopis posvećen tom žanru, a njegovi su tekstovi nadahnuli belgijske magične realiste [[Johan Daisne|Johana Daisnea]] i [[Hubert Lampo|Huberta Lampoa]].<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|13–14}} Rohov je magični realizam također utjecao na pisce u Latinskoj Americi, gdje je 1927. pojam preveden kao ''realismo mágico''. Venezuelanski književnik [[Arturo Uslar-Pietri]], koji je poznavao Bontempellija, dvadesetih i tridesetih je godina 20. stoljeća pisao utjecajne kratke priče u žanru magičnoga realizma u kojima se posvećivao tajanstvenosti i stvarnosti ljudskoga života.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|14–15}} [[Luis Leal]] izjavio je da je Uslar Pietri vjerojatno prva osoba koja je upotrijebila izraz ''realismo mágico'' u književnosti, i to 1948.<ref>Leal, Luis. "Magical Realism in Spanish America." In ''MR: Theory, History, Community''. str. 120.</ref> Postoje dokazi da se meksička književnica [[Elena Garro]] služila istim pojmom u opisu djela [[E. T. A. Hoffmanna]], no vlastita djela nije svrstavala u taj žanr.<ref>Lopátegui, Patricia Rosas. 2006. ''El asesinato de Elena Garro''. México: [[Librería Porrúa|Porrúa]].</ref> Godine 1949. kubanski pisac [[Alejo Carpentier]], koji je odbacio Rohov magični realizam nazvavši ga pretencioznim, osmislio je povezani pojam ''lo real maravilloso'' (čudesni realizam).<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|14}} Maggie Ann Bowers komentirala je da književnost i umjetnost čudesnog realizma iskazuju „naočigled suprotstavljen odnos pragmatična, praktična i opipljiva pristupa stvarnosti te prihvaćanja magije i praznovjerja” na sjecištu različitih kultura.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|2–3}} Pojmom magičnog realizma poslije se opisivao jeziv realizam američkih slikara kao što su [[Ivan Albright]], [[Peter Blume]], [[Paul Cadmus]], [[Gray Foy]], [[George Tooker]], [[Brian Connelly]] i [[Henry Koerner]], koji su stvarali u četrdesetim i pedesetim godinama 20. stoljeća. Međutim, za razliku od načina na koji se primjenjuje u književnosti, magični realizam u umjetnosti nerijetko ne sadrži očite fantastična ili magična obilježja, nego svakidašnje predmete i događaje prikazuje iznimno realistično i često tajanstveno.<ref name="Guenther1995" /> === Počeci === Književni magični realizam prvi se put pojavio u Latinskoj Americi. Pisci su često putovali iz svojih država u europska središta kulture kao što su Pariz i Berlin te su ih nadahnjivali tadašnji umjetnički pokreti.<ref name="Faris, Wendy B pp. 3-4"/><ref name=":2" /> Na kubanskog pisca [[Alejo Carpentier|Aleja Carpentiera]] i venezuelanskog pisca [[Arturo Uslar-Pietri|Artura Uslar-Pietrija]] snažno su utjecali europski umjetnički pravci poput nadrealizma dok su tijekom dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća prebivali u Parizu.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> Ključan događaj koji je povezao slikarski i književni magični realizam zbio se 1927., kad je [[José Ortega y Gasset]], osnivač časopisa ''Revista de Occidente'' i ključna književna ličnost, objavio prijevod knjige Franza Roha na španjolskome jeziku. Obilježja magičnog realizma „već su se za godinu dana primjenjivala na prozu europskih autora u književnim krugovima u Buenos Airesu”.<ref name="Guenther1995" />{{rp|61}} Između 1935. i 1950. u latinskoameričkoj književnosti pojavili su se preteče magičnog realizma, među kojima su<ref name="jstor.org" /> [[Jorge Luis Borges]] i njegova zbirka kratkih priča ''[[Opća povijest gadosti]]'' (iz 1935.).<ref name="jstor.org"/> Roman ''[[Kraljevstvo ovoga svijeta]]'' Aleja Carpentiera (iz 1949.) često se naziva važnim djelom koje je najavilo magični realizam, koji je naposljetku utjelovljen u romanu ''[[Sto godina samoće]]'' [[Gabriel García Márquez|Gabriela Garcíje Márqueza]] (iz 1967.).<ref>Stephen M. Hart, Wen-chin Ouyang, ''A Companion to Magical Realism'' Boydell & Brewer 2005, str. 3</ref> García Márquez izjavio je da ga je nadahnula ''[[Preobrazba (Kafka)|Preobrazba]]'' [[Franz Kafka|Franza Kafke]]: „Prva me rečenica zamalo izbacila iz kreveta. Počinje ovako: 'Kada se Gregor Samsa jednog jutra probudio nakon nemirnih snova, primijetio je da se u krevetu bio pretvorio u golemog kukca.' Kad sam pročitao tu rečenicu, pomislio sam da ne poznajem nikoga komu bi bilo dopušteno pisati takve stvari. Da sam znao, davno bih počeo pisati.” Dodao je i da su ga inspirirale bajke koje mu je pričala baka: „Govorila mi je o stvarima koje su mi zvučale nadnaravno i fantastično, ali je govorila o njima potpuno prirodno. Dok je pričala bajke, uopće nije mijenjala izraz lica, što je iznenadilo svakoga. Kad sam prije pokušavao napisati ''Sto godina samoće'', pokušao sam ispričati priču, ali nisam vjerovao u nju. Postalo mi je jasno da moram i sam vjerovati u nju i napisati je s istim izrazom lica kakav je imala moja baka kad ih je pričala: trebam biti bezizražajan.”<ref>{{Cite news |last=Stone |first=Peter |date=1981 |title=Gabriel García Márquez, The Art of Fiction No. 69 |work=[[The Paris Review]] |url=https://www.theparisreview.org/interviews/3196/the-art-of-fiction-no-69-gabriel-garcia-marquez}}</ref> Teorija magičnog realizma u likovnoj umjetnosti uvelike je utjecala na europsku i latinskoameričku književnost. [[Massimo Bontempelli]] smatrao je da se knjiženošću može stvoriti kolektivna svijet, i to „otvaranjem novih mističnih i magičnih pogleda na stvarnost”. Svojim je djelima tako nastojao nadahnuti talijanski narod za vrijeme [[fašizam|fašizma]].<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> Uslar-Pietri usko je bio povezan s Rohovim pojmom magičnog realizma i poznavao je Bontempellija. No umjesto da slijedi Carpentierov „(latinsko)američki čudesni realizam”, u svojim je tekstovima isticao „tajanstvenosti ljudskih bića koja žive okružena stvarnošću života”. Smatrao je da je magični realizam nastavak [[avangarda|avangardnih]], modernističkih i eksperimentalnih književnih djela koja su nastajala u Latinskoj Americi.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> == Obilježja == Dolje navedena obilježja nisu jednako zastupljena u djelima magičnog realizma; svaki je tekst drukčiji. Međutim, precizno određuju što se sve može naći u književnim djelima toga žanra. === Obilježja fantastičnog realizma=== U žanru magičnog realizma fantastični se događaji odvijaju u inače realističnom kontekstu. Bajke, narodne priče i mitovi postaju relevantni u suvremenom društvu. Fantastične osobine pridane likovima, kao što su [[levitacija]], [[telepatija]] i [[telekineza]], pomažu obuhvatiti suvremenu političku stvarnost [[fantazmagorija|fantazmagorične]] naravi.<ref>''The Concise Oxford Dictionary of Literary Terms'' (3rd ed.). [[Oxford University Press]]. 2008.</ref> === Smještenost u stvarni svijet === Prisutnost fantastičnih elemenata u svakidašnjem svijetu temelj je magičnoga realizma. Pisci ne izmišljaju nove svjetove, nego otkrivaju magično u postojećem svijetu; primjer takva postupka vidljiv je u romanu ''[[Sto godina samoće]]'' [[Gabriel García Márquez|Gabriela Garcíje Márqueza]]. U djelima toga žanra ono nadnaravno postaje dio prirodnoga, poznatoga svijeta.<ref name=":0">Zlotchew, Clark. 2007. ''Varieties of Magical Realism.'' New Jersey: Academic Press ENE.</ref>{{Rp|15}} Ključno je to što likovi u djelima tog žanra smatraju da ono što bi se inače smatralo nadnaravnim ili čak jezivim (npr. anđelov pad s neba) nije ništa neuobičajeno. === Autorova šutnja === Autorova šutnja odnosi se na „namjerno suzdržavanje od dijeljenja informacija i objašnjenja o zbunjujućem izmišljenom svijetu”.<ref name=":1">Chanady, Amaryll Beatrice. 1985. ''Magical Realism and the Fantastic: Resolved versus Unresolved Antinomy''. New York: [[Garland Publishing, Inc.|Garland Publishing Inc.]]</ref>{{Rp|16}} Pripovjedač je ravnodušan, što pogotovo dolazi do izražaja kad ne objašnjava fantastične zgode. Priča se razvija „logično i precizno”, kao da se ne događa ništa neuobičajeno.<ref name="jstor.org">{{cite journal |last1=Flores |first1=Angel |title=Magical Realism in Spanish American Fiction |journal=Hispania |date=May 1955 |volume=38 |issue=2 |pages=187–192 |doi=10.2307/335812 |jstor=335812}}</ref><ref name=":1" />{{Rp|30}} Magični događaji prikazuju se kao svakodnevna zbivanja; čitatelj se potiče da ono čudesno doživljava kao normalno i uobičajeno.<ref name="Bowers25-27">Bowers, Maggie A. 2004. ''Magic(al) Realism''. New York: Routledge. Print. pp. 25–27.</ref> === Obilje === U eseju „Barok i čudesno stvarno” kubanski pisac [[Alejo Carpentier]] određuje [[barok]] kao manjak praznine, otklon od strukture i pravila te „izvanredno” obilje detalja koji ošamućuju; kao suprotnost tomu navodi [[Piet Mondrian|Pieta Mondriana]]. Carpentier tvrdi da je barok slojevitost elemenata, što se lako prenosi u postkolonijalno i transkulturno latinskoameričko ozračje kojemu daje istaknuto mjesto u romanu ''[[Kraljevstvo ovoga svijeta]]''. Izjavio je da je Amerika „kontinent simbioze, mutacija&nbsp;... ''[[mestizaje]]'', koji stvara barok”,<ref name=":2" /> što uočava u iskićenim astečkim hramovima i pjesništvu na jeziku [[Nahua|nahuatl]]. Dodao je da među izmiješanim narodima nastaje ono „čudesno stvarno”, ali naglašava da čudesno ne znači lijepo i ugodno, nego izvanredno, neobično i izvrsno. Zaključio je da se tom izgradnjom slojeva, obuhvaćenom latinskoameričkom vrstom romana, nastoji „prevesti širinu Amerike”.<ref name=":2">Carpentier, Alejo. 1975. "The Baroque and the Marvelous Real". In ''Magical Realism: Theory, History, Community''.</ref>{{Rp|107}} === Hibridnost === Priče u djelima magičnog realizma uglavnom se odvijaju u hibridnim slojevima stvarnosti, u „neskladnim arenama suprotnosti kao što su gradsko i seosko, zapadno i urođeno”.<ref name="Post Colonial Studies at Emory">{{cite web |url = http://www.english.emory.edu/Bahri/MagicalRealism.html |title = Post Colonial Studies at Emory |year = 1998 |access-date = June 18, 2009 |url-status = live |archive-url = https://web.archive.org/web/20090620034827/http://www.english.emory.edu/Bahri/MagicalRealism.html |archive-date = June 20, 2009 }}</ref><ref name="Daniel, Lee A 1982">{{cite journal |last1=Daniel |first1=Lee A. |title=Realismo Mágico: True Realism with a Pinch of Magic |journal=The South Central Bulletin |date=1982 |volume=42 |issue=4 |pages=129–130 |doi=10.2307/3188273 |jstor=3188273}}</ref> === Metafikcija === Ovo se obilježje odnosi na čitateljevu ulogu u književnosti. Zbog višestrukih slojeva stvarnosti i odnosa sa svijetom čitatelja posvećeno je utjecaju fikcije na stvarnost, stvarnosti na fikciju i čitateljevu ulogu u svemu tome, zbog čega poziva na društvenu ili političku kritiku. Riječ je o sredstvu bitnu za povezanu i učestalu pojavu u žanru magičnog realizma: [[tekstualnost]]. Taj pojam određuju dva uvjeta: zamišljeni čitatelj ulazi u priču unutar priče dok je čita i time postaje svjestan svoje čitateljske uloge. S druge strane, svijet teksta prelazi u čitateljev (stvarni) svijet. Razum bi onemogućio taj proces, ali „magija” ga omogućuje.<ref name=":3">Thiem, Jon. "The Textualization of the Reader in Magical Realist Fiction". Magical Realism: Theory, History, Community, edited by Lois Parkinson Zamora and Wendy B. Faris, New York, USA: Duke University Press, 1995, str. 235-248. https://doi.org/10.1515/9780822397212-014</ref> === Veća svijest o tajanstvenosti === Književnost magičnoga realizma uglavnom izostavlja objašnjenja o onome magičnom ili zamućuje neke dijelove priče, što zbunjuje i stvara misteriozan ugođaj.<ref>{{Cite web |title=An Introduction to Magical Realism {{!}} Dr. Philip Irving Mitchell {{!}} Dallas Baptist University |url=https://www.dbu.edu/mitchell/post-colonial-resources/magical.html |access-date=2024-01-12 |website=www.dbu.edu}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021 |title=How to Write Magical Realism |url=https://www.masterclass.com/articles/how-to-write-magical-realism}}</ref> Primjerice, kad čita ''Sto godina samoće'', čitatelj treba zaboraviti očekivane književne postupke kao što su kontekstualizacija likova, razvoj priče, linearno vrijeme radnje, znanstvene činjenice itd. i nastojati težiti k stanju veće svijesti o povezanim stvarima u životu ili skrivenim značenjima kako bi mu knjiga počela imati smisla. [[Luis Leal]] opisao je taj osjećaj rekavši da valja „uhvatiti misterij koji diše onkraj stvari”<ref>Leal, Luis. "Magical Realism in Spanish American Literature". In ''MR: Theory, History, Community''</ref> i komentirao je da pisac mora izoštriti svoja osjetila do krajnjih granica kako bi obuhvatio sve razine stvarnosti, a naročito onu koja pokriva misterije.<ref>Carpentier, Alej. "On the Marvelous Real in America". Introduction in ''[[The Kingdom of This World|The Kingdom of this World]]''.</ref> === Politička kritika === Magični realizam „implicitno kritizira društvo, pogotovo elitu”.<ref>{{cite web |publisher = University of Texas Press |url = http://www-english.tamu.edu/pers/fac/andreadis/474H_ahapw/Definition_Magic.Realism.html |title = Twentieth-Century Spanish American Literature |year = 194 |access-date = June 18, 2009 |url-status = dead |archive-url = https://web.archive.org/web/20090227034359/http://www-english.tamu.edu/pers/fac/andreadis/474H_ahapw/Definition_Magic.Realism.html |archive-date = February 27, 2009 }}</ref> Posebice kad je riječ o Latinskoj Americi, žanr se odvaja od „privilegiranih središta književnosti”.<ref name=":4">D'haen, Theo. "Magical realism and postmodernism: decentering privileged centers". In ''Magical Realism: Theory, History, Community''.</ref> Taj oblik književnosti ponajprije je posvećen i govori o onima koji su „izvan središta” – o osobama koje su marginalizirane u geografskom, društvenom i gospodarskom kontekstu. Stoga „alternativni svijet” magičnog realizma nastoji ispraviti stvarnost ukorijenjenih stavova (npr. realizam, [[naturalizam]], [[modernizam]]). Tekstovi magičnoga realizma zato su subverzivni – suprotstavljaju se dominantnim silama u društvu. S druge strane, osobe među dominantnim silama u društvu mogu se okoristiti magičnim realizmom kako bi se odvojili od svojeg „diskursa moći”.<ref name=":4" />{{Rp|195}} Theo D'haen tu promjenu stava naziva „decentriranjem”. U doktorskoj disertaciji ''Magical Insurrections: Cultural Resistance and the Magic Realist Novel in Latin America'', ([[University of Essex]], 1996.) [[William Spindler]] tvrdi da je u latinskoameričkim romanima tog žanra prisutna tema kulturnog otpora,<ref name="Spindler">{{Cite thesis |last=Spindler |first=William |title=Magical Insurrections: Cultural Resistance and the Magic Realist Novel in Latin America |date=January 1996 |degree=doctoral |publisher=University of Essex |url=https://repository.essex.ac.uk/40531/ |language=en}}</ref> koji [[popularna kultura]] podupire time što se suprotstavlja hegemoniji. U osvrtu na roman ''[[Kronika najavljene smrti]]'' Garcíje Márqueza [[Salman Rushdie]] napisao je da se zahvaljujući formalnom eksperimentu magičnog realizma političke ideje mogu izraziti onako kako možda nije moguće u prethodno uspostavljenim književnim žanrovima:<ref>{{cite web|last1=Juul|first1=Jesper|title=Are Game Experiments Apolitical? Avant-garde and Magic Realism|url=https://www.jesperjuul.net/ludologist/2014/08/13/are-game-experiments-apolitical/|website=The Ludologist|access-date=4 July 2017|date=13 August 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180425234831/https://www.jesperjuul.net/ludologist/2014/08/13/are-game-experiments-apolitical/|archive-date=25 April 2018}}</ref> {{blockquote|„El realismo mágico”, magični realizam, barem onaj koji nailazimo u Márqueza, razvio se iz nadrealizma koji prikazuje stvarnu svijest trećega svijeta. Bavi se onim što je [[V. S. Naipaul|Naipaul]] nazvao „napola oblikovanim” društvima, u kojima se ono prastaro bori protiv odvratno novoga, u kojima su javna korupcija i privatna patnja nekako upadljivije i žešće nego na tzv. sjeveru, gdje su stoljeća bogatstva i moći oblikovala slojeve i njima prekrila površinu onoga što se doista događa. U Márquezovim djelima, kao i u svijetu koji opisuje, stalno se zbivaju nemoguće stvari, i to uistinu vjerodostojno, na otvorenome, ispod podnevnoga sunca.<ref>{{cite book|last1=Rushdie|first1=Salman|title=Imaginary Homelands: Essays and Criticism 1981–1991|date=1991|publisher=Granta Books|location=London|isbn=978-0-670-83952-0}}</ref>}} == Glavne teme u kritici == === Nejasne definicije === Meksički kritičar Luis Leal probleme u definiranju magičnog realizma sažeo je napisavši: „Ako ga možete objasniti, onda to nije magični realizam.”<ref>García, ''Leal'', str. 127–28</ref> Ponudio je vlastitu definiciju izjavivši: „Ne razmišljajući o pojmu magičnoga realizma, svaki pisac izražava stvarnost koju primjećuje u ljudima. U mojim je očima magični realizam stav likova u romanu naspram svijeta” ili prirode. Uslar-Pietri o magičnom je realizmu rekao ovo: „[Č]ovjek kao misterij okružen realističnim činjenicama. Pjesničko predviđanje ili pjesničko odbacivanje stvarnosti. To je ono što bi se, s obzirom na to da drugoga imena nema, moglo nazvati magičnim realizmom.”<ref>[[Arturo Uslar Pietri|Pietri, Arturo Uslar]]. 1949. ''Letras y hombres de Venezuela''. Mexico City: [[Fondo de Cultura Económica|Fondo de Cultura Economica]]. p. 161.</ref> === Zapadnjačko i urođeničko poimanje svijeta === Kritičko poimanje magičnog realizma kao sukoba stvarnosti i nenormalnosti izvire iz odvojenosti zapadnjačkih čitatelja od [[mitologija|mitologije]], korijena magičnog realizma koji je mnogo bliži nezapadnjačkim kulturama.<ref name="Faris, Wendy B pp. 3-4">Faris, Wendy B., and Zamora, Lois Parkinson. "Introduction". In ''Magical Realism: Theory, History, Community''.</ref>{{Rp|3–4}} Magični realizam zbunjuje čitatelje na zapadu zbog „shvaćanja stvarnosti” u tekstu; taj žanr ne objašnjava stvarnost oslanjajući se na prirodne zakone, što je slučaj u tipičnim zapadnjačkim tekstovima, nego stvara stvarnost „u kojoj se odnosi među zbivanjima, likovima te mjestima i vremenima radnje ne mogu temeljiti na onima u stvarnome svijetu i opravdavati njima, odnosno ne mogu se oslanjati na to kako će ih prihvatiti buržujski mentalitet.”<ref>Angel Flores, quoted in {{cite journal|last=Simpkins|first=Scott|title=Magical Strategies: The Supplement of Realism|journal=Twentieth Century Literature|volume=34|number=2|pages=140–154|year=1988|doi=10.2307/441074|jstor=441074}} str. 142.</ref> Gvatemalski književnik [[William Spindler]] u svojem članku „Magic realism: A Typology”,<ref>Spindler, William (1993). "Magic realism: A Typology". ''Forum for Modern Language Studies'' 39(1). https://leftychan.net/edu/src/1608528039596.pdf</ref> spominje da postoje tri vrste magičnoga realizma premda to ne znači da se međusobno isključuju:<ref>Cited in {{cite conference|title=''Ceremony'': A Case Study in Literary Anthropology |pages=9–15 |last=Aniballi |first=Francesca |book-title=Diverse Engagement: Drawing in the Margins |editor1-first=Matthew |editor1-last=French |editor2-first=Simon |editor2-last=Jackson |editor3-first=Elina |editor3-last=Jokisuu |conference=Proceedings of the University of Cambridge Interdisciplinary Graduate Conference |date=June 2010 |location=Cambridge, United Kingdom |url=http://www.dspace.cam.ac.uk/bitstream/1810/225960/3/French,%20M.,%20Jackson,%20S.%20Jokisuu,%20E.%20(2010)%20'Diverse%20Engagement%20-%20Drawing%20in%20the%20Margins'%20online%20edition-3.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119235615/http://www.dspace.cam.ac.uk/bitstream/1810/225960/3/French,%20M.,%20Jackson,%20S.%20Jokisuu,%20E.%20(2010)%20'Diverse%20Engagement%20-%20Drawing%20in%20the%20Margins'%20online%20edition-3.pdf |archive-date=2012-01-19 |access-date=2024-01-11}}</ref> * europski „metafizički” magični realizam, koji obilježava otuđenost i ono jezivo; taj stil oprimjeruje Kafkina fikcija; * „[[ontologija|ontološki]]” magični realizam, u kojem se neobjašnjiva zbivanja iznose činjenično, bez čuđenja; * „[[antropologija|antropološki]]” magični realizam, u kojem se urođeničko poimanje svijeta smješta uza zapadnjačko racionalno poimanje svijeta. Spindlerova je tipologija magičnoga realizma izvrgnuta kritici kao:<ref>Connell, Liam. 1998. "Discarding Magic Realism: Modernism, Anthropology, and Critical Practice". ''ARIEL'' 29(2):95–110.</ref> {{blockquote|[P]okušaj kategorizacije kojom se nastoji odrediti magični realizam kao projekt specifičan za kulturu, pri čemu se čitateljima određuju ona (nesuvremena) društva u kojima mitovi i magija opstaju do danas i za koja bi se moglo očekivati da će njegovati magični realizam. Ta analiza nije bez zamjerke. [...] [M]oguće je zamisliti slučajeve u kojima oba oblika znanja supostoje.}} ===''Lo real maravilloso''=== [[Alejo Carpentier]] osmislio je pojam {{lang|es|lo real maravilloso}} („čudesno stvarno”) i uvrstio ga je u prolog svojeg romana ''[[Kraljevstvo ovoga svijeta]]'' (1949.). Međutim, postoje nesuglasice oko toga pripadaju li njegova djela žanru magičnog realizma ili ga je njima tek najavio i nadahnuo. Maggie Bowers tvrdi da se naširoko smatra pretečom latinskoameričkoga magičnog realizma (kao romanopisac i kritičar),<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> za koji je izjavila da prikazuje viši oblik stvarnosti u kojem se mogu pojaviti elementi čudesnoga, koji pritom ne djeluju neprirodno ili usiljeno. Spomenula je i da je Carpentier, odvojivši se od Rohova slikarskog magičnog realizma, nastojao pokazati kako su nevjerojatne i čudesne stvari, u skladu s latinskoameričkom raznolikom poviješću, geografijom, demografijom, politikom, mitologijom i religijom, zapravo moguće.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> K tomu, Carpentier govori da Latinska Amerika obiluje čudesima te da se „samim pisanjem o tom prostoru automatski stvara književnost čudesne stvarnosti”.<ref name=":0" /> [[Slika:Alejocarpentier.jpg|thumb|upright|right|Alejo Carpentier]] „Čudesno” se može pomiješati s magičnim realizmom jer oba oblika uvode nadnaravne pojave i događaje koji ne iznenađuju implicitnog autora. U obama se oblicima ti magični događaji očekuju i prihvaćaju kao svakidašnji. Međutim, čudesni svijet jest svijet jedne dimenzije. Implicitni autor vjeruje da se ondje može dogoditi bilo što jer je cijeli svijet ionako pun nadnaravnih bića i situacija. Bajke dobro ilustriraju čudesnu književnost. U određivanju čudesnoga važnu ulogu igra svijest čitatelja o tome da je taj izmišljeni svijet drukčiji od svijeta u kojem se nalaze. „Čudesni” svijet jedne dimenzije razlikuje se od dvodimenzijskog svijeta magičnog realizma jer se u potonjem slučaju nadnaravni svijet spaja s prirodnim, poznatim svijetom (i tako nastaje spoj ''dvaju'' slojeva stvarnosti – dvodimenzionalnost).<ref name=":0" />{{Rp|15}} Premda se pojmovi magičnog realizma i čudesnog stvarnog katkad rabe kao sinonimi, ključna je razlika u tome čemu se pridaje pozornost u djelu.<ref name=":0" />{{Rp|11}} Kritičar Luis Leal smatra da je Carpentier idejni začetnik magičnog realizma odnoseći se pritom na njegova kritička djela; napisao je da je „[p]ostojanje čudesnog stvarnog ono što je začelo književnost magičnog realizma, koji neki kritičari smatraju ''pravom'' američkom književnošću”.<ref>Leal, Luis. "Magical Realism in Spanish America". In ''MR: Theory, History, Community''. str. 122</ref> Na temelju toga može se izvesti zaključak da je Carpentierovo ''čudesno stvarno'' odvojeno od magičnoga realizma po tome što se odnosi upravo na američki kontinent.<ref name="Daniel, Lee A 1982"/> Lee A. Daniel u skladu s time razvrstava Carpentierove kritičare u tri kategorije: one koji ga ne smatraju pripadnikom pokreta magičnog realizma ni u kojem obliku (Ángel Flores), one koji ga nazivaju književnikom magičnog realizma, ali pritom ne spominju njegov pojam ''čudesnog stvarnog'' (Gómez Gil, Jean Franco, Carlos Fuentes), i one koji se u opisu njegova književnoga rada služe obama pojmovima kao sinonimima (Fernando Alegria, Luis Leal, Emir Rodriguez Monegal).<ref name="Daniel, Lee A 1982"/> === Isključiva povezanost s Latinskom Amerikom === Ángel Flores tvrdi da je magični realizam međunarodni proizvod, ali da mu je podrijetlo latinskoameričko. Dodao je da je „magični realizam nastavak romantičke realističke struje u književnosti na španjolskome jeziku i ostalim podudarnim europskim književnostima”.<ref>Flores, Angel. "Magical Realism in Spanish America". In ''MR: Theory, History, Community''.</ref> Književni kritičari nisu usuglašeni oko toga je li magični realizam latinskoameričkog podrijetla ili globalni ostvaraj [[postmoderna|postmodernoga]] svijeta.<ref name="Faris, Wendy B pp. 3-4" /> Guenther je izjavio: „Pustimo pretpostavke, [magični realizam] prvo je prihvatila latinskoamerička književna kritika, a potom su ga prijevodi i književna prisvajanja izmijenili.”<ref name="Guenther1995" />{{rp|61}} Magični realizam postao je međunarodna pojava: među predstavnike toga žanra ubraja se mnogo književnika koji nisu podrijetlom iz Latinske Amerike i brojni smatraju da je žanr u međuvremenu doista postao međunarodni proizvod.<ref name="Faris, Wendy B pp. 3-4" />{{Rp|4, 8}} === Postmoderna === Pojedini književni kritičari nastojali su povezati magični realizam s [[postmoderna|postmodernom]]. Belgijski kritičar Theo D'haen u svojem eseju „Magical Realism and Postmodernism” tvrdi da se, iako se književnici kao što su [[Günter Grass]], [[Thomas Bernhard]], [[Peter Handke]], [[Italo Calvino]], [[John Fowles]], [[Angela Carter]], [[John Banville]], [[Michel Tournier]], [[Willem Brakman]] i [[Louis Ferron]] općenito mogu smatrati postmodernim autorima, „isto se tako mogu ubrojiti&nbsp;... među [književnike] magičnoga realizma”.<ref>D'haen, Theo L. "Magical realism and postmodernism". In ''MR: Theory, History, Community''. str. 193</ref> Među osobinama koje se uglavnom pripisuju postmoderni, ali koje se također mogu pripisati književnomu magičnom realizmu, jesu „[[samoreferiranje]], metafikcija, [[eklekticizam]], redundantnost, mnogostrukost, diskontinuitet, [[intertekstualnost]], [[parodija]], nestajanje lika i pripovjedne instance, brisanje granica i destabilizacija čitatelja”.<ref>D'haen, Theo L. "Magical realism and postmodernism". In ''MR: Theory, History, Community''. str. 192–93. D'haen navodi brojna djela koja prikazuju te osobine.</ref> Magični realizam i postmodernu također povezuje postkolonijalni diskurs, u kojem se skokovi povezani s vremenom i fokalnom točkom ne mogu objasniti znanstveno, nego posredovanjem magije, tekstualizacijom (čitatelja) i metafikcijom. Ta se dva pojma katkad smatraju prilično sličnima kad je riječ o stavovima prema čitateljima. Književna djela magičnog realizma ne nastoje udovoljiti željama prominentne, nego sofisticirane čitateljske publike koja može primijetiti „suptilnosti” u tekstu.<ref name="jstor.org"/> Premda postmodernistički književnici nisu skloni eskapističkim žanrovima (kao što su fantastika, priče o duhovima i kriminalistička djela), neraskidivo su povezani s njima uzme li se u obzir čitateljstvo. Postmodernistička književnost može se podijeliti dvojako: na tržišno uspješnu pomodnu fikciju i na filozofska djela namijenjena intelektualnim čitateljskim krugovima. Nakon samo jednog čitanja prve vrste tekstova čitatelji će ili iskriviti ili umanjiti smisao djela. Implicitni čitatelj – kao npr. Aureliano iz ''Sto godina samoće'' – talac je kojim se pisac služi kako bi iskazao tjeskobu koja izvire iz neznanja tko čita djelo i koliko pomno te činjenice da pisac uvijek ovisi o potrebama i željama čitatelja (tržišta).<ref name=":3" /> Književnici magičnoga realizma s teškoćom pokušava uravnotežiti prodajnu privlačnost djela s intelektualnim integritetom. Wendy Faris, u raspravi o magičnom realizmu kao suvremenoj pojavi koja napušta modernu i priklanja se postmoderni, kaže: „Fikcija magičnog realizma doista djeluje mlađe i popularnije od modernističkih djela koja su joj prethodila jer svojim jednosmjernim fabulama često (ali ne i uvijek) udovoljava našoj prirodnoj potrebi da saznamo što slijedi. Zato zna biti više namijenjena čitalačkoj zabavi.”<ref>Faris, Wendy. "Scheherezade's Children: Magical Realism and Postmodern Fiction". In ''MR: Theory, History, Community''. str. 163.</ref> == Usporedbe s povezanim žanrovima == === Realizam === [[Realizam (književnost)|Realizmom]] se u književnosti pokušava prikazati stvarni život; roman se ne oslanja samo na ono što prikazuje nego i na to kako to prikazuje. Djela realizma uspostavljaju okvir koji omogućuje čitatelju da oblikuje svijet koristeći se onime što život čini onim što jest. Magični realizam „oslanja se na prikaze stvarnih, izmišljenih ili magičnih elemenata kao da su stvarni. Oslanja se na realizam, ali tek toliko da može proširiti granice stvarnoga onoliko koliko je prihvatljivo.”<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" />{{Rp|22}} Književni teoretičar Kornelije Kvas napisao je: „[U] djelima magičnog realizma stvara se izmišljeni svijet blizak stvarnosti koji određuje velika zastupljenost neobičnog i fantastičnog, a čime se, između ostalog, nastoji istaknuti proturječnosti i mane društva. Prisutnost fantastičnog ne krši očitu suvislost djela tipičnih za tradicionalnu književnost realizma. Elementi fantastičnog (magičnog) prikazuju se kao svakidašnje pojave, spašavaju ono ljudsko suočeno s napadima konformizma, zla i totalitarizma. K tomu, u magičnom realizmu pripovijedanje je objektivno i tipično za tradicionalni realizam iz 19. stoljeća.”<ref>{{Cite book|title=The Boundaries of Realism in World Literature|last=Kvas|first=Kornelije|publisher=Lexington Books|year=2019|isbn=978-1-7936-0910-6|location=Lanham, Boulder, New York, London|pages=29}}</ref> Rohovo razlikovanje ekspresionizma i postekspresionizma, opisano u tekstu ''German Art in the 20th Century'', može se primijeniti i u usporedbi realizma i magičnog realizma. Realizam se povezuje s pojmovima kao što su „povijest”, „[[mimeza]]”, „upoznavanje”, „empirizam i logika”, „pripovijedanje”, „reduktivni naturalizam / naturalizam vođen završetkom” te „racionalizacija / uzrok i posljedica”.<ref name="Simpkins, Scott 1988">{{cite journal |last1=Simpkins |first1=Scott |title=Magical Strategies: The Supplement of Realism |journal=Twentieth Century Literature |date=1988 |volume=34 |issue=2 |pages=140–154 |doi=10.2307/441074 |jstor=441074}}</ref> S druge strane, magični realizam obuhvaća pojmove kao što su „mit / legenda”, „fantastično / nadomjestak”, „očuđenje”, „misticizam / magija”, „metanaracija”, „prostrani / otvoreni romantizam” te „mašta / obrnuta vještina”.<ref name="Simpkins, Scott 1988"/> === Nadrealizam === [[Nadrealizam]] se često pomiješa s magičnim realizmom jer oba žanra istražuju nelogične i nerealistične karakteristike ljudskosti i postojanja. Rohov pojam magičnog realizma povijesno je čvrsto povezan s nadrealizmom te posljedičnim utjecajem na Carpentierovu čudesnu stvarnost. Međutim, ipak se razlikuju po važnim obilježjima. Nadrealizam „je najviše odvojen od magičnog realizma po tome što ne istražuje materijalnu stvarnost, nego maštu i um te umjetnošću pokušava izraziti 'unutrašnji život' i psihologiju ljudi”. Nastoji iskazati podsvjesno, nesvjesno, potisnuto i neizrecivo. Magični realizam, s druge strane, rijetko prikazuje ono izvanredno u obliku snova ili psiholoških iskustava. „Kad bi se to učinilo,” izjavila je Bowers, „magija bi se premjestila iz poznate materijalne stvarnosti i uvrstila u neshvaćeni svijet mašte. Običnost magije magičnog realizma ovisi o svojem prihvaćenom i neupitnom položaju u opipljivoj i materijalnoj stvarnosti.”<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" />{{Rp|22–4}} === Fabulizam === Fabulizam se odnosi na basne, parabole i mitove te se u suvremenom kontekstu rabi kao pojam kojim se opisuju književnici čija djela spadaju u magični realizam ili su mu bliska. Premda se tim pojmom nerijetko određuju djela magičnog realizma, fabulizam u stvarnost prenosi elemente fantastike te u njemu mitovi i basne služe kritici vanjskoga svijeta i iznošenju alegorijskih tumačenja. [[Bruno Bettelheim]], austrijsko-američki dječji psiholog, izjavio je da bajke imaju psihološku korist. Omogućuju lakše razumijevanje i prihvaćanje teških činjenica prevođenjem traume u drugi kontekst. Dodao je i da tama i etika u tradicionalnim bajkama, pretvorene u simbole, pomažu djeci da se nose s pitanjima straha. Fabulizam pomaže prevladati te složene osjećaje i „pretočiti u stvarnost ono što je inače prolazno ili neizrecivo u pokušajima&nbsp;... razumijevanja stvari o kojima najteže progovaramo: o gubitku voljenih osoba, ljubavi, promjeni.”<ref>{{cite web |last1=Haggard |first1=Kit |title=How a queer fabulism came to dominate contemporary women's writing |url=https://theoutline.com/post/5751/fabulism-fiction-carmen-maria-machado-daisy-johnson-melissa-broder?zd=2&zi=uju7vyr3 |website=The Outline |access-date=24 November 2018}}</ref> Književnica Amber Sparks izjavila je da fabulizam spaja elemente fantastike s realističnim mjestom i vremenom radnje te da je za taj žanr ključno to što se ti elementi često preuzimaju iz konkretnih mitova, bajki i folklora. Za razliku od magičnog realizma ne služi se samo općenitim magičnim elementima nego unosi i detalje iz poznatih priča. Premda se pojam magičnog realizma uglavnom rabi u opisu djela latinskoameričkih književnika, fabulizam nije povezan ni s jednom konkretnom kulturom. Ne oslanja se na političku stvarnost, nego na cjelokupno ljudsko iskustvo koristeći se bajkama i mitovima.<ref>{{Cite thesis |last=Capettini |first=Emily |title=A Second Ribcage: Fiction and an Article on New Wave Fabulism, Trauma, and the Environment |date=2014 |type=Doctoral dissertation |institution=University of Louisiana at Lafayette |url=https://www.proquest.com/docview/1548306771 |id={{ProQuest|1548306771|access=free}} }}</ref> Taj je pristup vidljiv u djelima [[C. S. Lewis]]a; njegov roman ''[[Dok imamo lica]]'' (iz 1956.) navodi se kao primjer fabulističkog pripovijedanja. Tom prerađenom pričom o Amoru i Psihi čitatelju se šalje moralna poruka. U recenziji Lewisove biografije ''[[The Washington Post|Washington Post]]'' komentirao je da je svojim djelima stvarao „fikciju” s poukom i dodao je da „fabulist&nbsp;... rasvjetljuje prirodu stvari pričom za koju i on i njegova publika odnosno čitatelji znaju da je genijalno izmišljena analogija.”<ref>{{cite news |last1=Kirk |first1=Russell |title=The Faith of a Fabulist |url=https://www.washingtonpost.com/archive/entertainment/books/1990/04/01/the-faith-of-a-fabulist/a855894c-0126-490b-a4a0-ed6b9829978b/ |newspaper=The Washington Post |access-date=25 November 2018}}</ref> [[Italo Calvino]] primjer je književnika žanra koji se služi pojmom fabulizam. Calvinovo je najpoznatije djelo njegova trilogija ''Naši preci'', zbirka poučnih priča ispričanih u obliku nadrealističke fantastike. Kao što je slučaj s brojnim fabulističkim radovima, njegova se djela često kategoriziraju kao skup alegorija za djecu. Calvino je želio da fikcija bude poučna poput bajki. „Calvino je neprestano inzistirao na 'poučnom potencijalu' bajke i njezinoj svrsi kao primjeru etike”, napisao je novinar Ian Thomson.<ref>{{cite news |last1=Thomson |first1=Ian |title=Italo Calvino: a celebration of the fairy king |url=https://www.telegraph.co.uk/books/what-to-read/italo-calvino-the-fairy-king/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/books/what-to-read/italo-calvino-the-fairy-king/ |archive-date=2022-01-11 |url-access=subscription |url-status=live |website=The Telegraph |date=19 September 2015 |access-date=8 December 2018}}{{cbignore}}</ref> === Fantastika === Fantastika i magični realizam uglavnom se ne smatraju povezanim žanrovima izuzmu li se zajednička mitološka i folklorna nadahnuća. Amaryll Beatrice Chanady razlikuje književnog magičnog realizma od fanastičke uspoređujući tri zajednička obilježja: uporabu [[antinomija|antinomije]] (istodobne prisutnosti dvaju sukobljenih kodova), uvrštavanje događaja koji se ne mogu uklopiti u okvir logike te pripovjedačevu šutnju. U fantastici se nadnaravni kod smatra problematičnim, nečim što posebno privlači pozornost, a u magičnom realizmu prisutnosti nadnaravnoga ne pridaje se posebna pažnja. U fantastici pripovjedačeva šutnja uznemiruje čitatelja, ali u magičnom realizmu pomaže uklopiti ono nadnaravno u prirodne okvire. To je uklapanje moguće u magičnom realizmu zato što autor ono nadnaravno prikazuje kao jednako valjano kao i ono prirodno. Ta dva koda nisu u hijerarhiji.<ref>Chanady, Amaryll Beatrice (1985). ''Magical realism and the fantastic: Resolved versus unresolved antinomy.'' New York: Garland. pp. 30–31.</ref> Pripovjedači Melquíadesov duh u Márquezovu romanu ''Sto godina samoće'' i duh novorođenčeta u romanu ''Voljena'' [[Toni Morrison]], koji posjećuju ili progone osobe koje žive u njihovim nekadašnjim domovima, prikazuju kao normalne pojave; čitatelj, stoga, prihvaća ono čudesno kao nešto normalno i uobičajeno.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" />{{Rp|25–27}} Clark Zlotchew izjavio je da se fantastika i magični realizam razlikuju po tome što u fantastici, npr. u Kafkinu ''Preobražaju'', protagonist, implicitni autor ili čitatelj oklijeva odlučiti valja li uznemirujućim događajima pripisati prirodni ili nadnaravni uzrok odnosno treba li posegnuti za racionalnim ili iracionalnim objašnjenjima.<ref name=":0" />{{Rp|14}} U djelima fantastike prisutno je kolebanje između vjere i nevjerice u ono nadnaravno ili nevjerojatan događaj. Leal smatra da pisci fantastike, među koje ubraja i Borgesa, mogu stvoriti „nove svjetove, možda nove planete. Suprotno tomu, pisci poput Garcíje Márqueza, koji se služe magičnim realizmom, ne stvaraju nove svjetove, nego nagovještavaju magično u našem svijetu.”<ref name=Leal89 /> U magičnom realizmu nadnaravno se spaja s prirodnim i poznatim svijetom. Takav dvodijelni svijet magičnog realizma razlikuje se od jednodijelnog svijeta kakav prikazuju bajke i fantastika.<ref name=":0" />{{Rp|15}} Pojedini pisci fantastike na engleskome jeziku ne smatraju da je „magični realizam” išta osim sinonima za fantastiku. [[Gene Wolfe]] izjavio je da je „magični realizam fantastika koju pišu ljudi koji govore španjolski”,<ref>{{cite book | last1 = Wolfe | first1 = Gene | author-link = Gene Wolfe |last2=Baber |first2=Brendan | chapter = Gene Wolfe Interview | editor-last = Wright |editor-first=Peter | title = Shadows of the New Sun: Wolfe on Writing/Writers on Wolfe | chapter-url = https://books.google.com/books?id=MkPfjCVo3g4C&pg=PA132 | access-date = 2009-01-20| isbn = 9781846310577 | year = 2007 | publisher = Liverpool University Press }}</ref> a [[Terry Pratchett]] komentirao je da izrazom magični realizam „pristojno kažete da pišete fantastiku”.<ref>{{cite magazine |magazine = January Magazine |url = http://januarymagazine.com/profiles/tpratchett2002.html |title = Terry Pratchett by Linda Richards |year = 2002 |access-date = February 17, 2008 |url-status = live |archive-url = https://web.archive.org/web/20071217212623/http://januarymagazine.com/profiles/tpratchett2002.html |archive-date = December 17, 2007 }}</ref> === Animistički realizam === Animistički realizam pojam je kojim se obuhvaća afrička književnost koja crpi nadahnuće iz snažne prisutnosti zamišljenog pretka i tradicionalne religije, a pogotovo afričkog [[animizam|animizma]].<ref>Paradiso, Silvio Ruiz. 2014. "Postcolonialism and religiosity in African literatures". Proceedings of the 4th International Congress in Cultural Studies. Aveiro, Portugal. pp. 73–79.</ref> Tim su pojmom [[Pepetela]] (1989.)<ref>[[Pepetela]] (1989.). {{lang|pt|Lueji, o nascimento de um império}}. Porto, Portugal: {{lang|pt|italic=no|União dos Escritores Angolanos}}.</ref> i Harry Garuba (2003.)<ref>Garuba , Harry. 2003. "Explorations in Animist Materialism: Notes on Reading/Writing African Literature, Culture, and Society". ''[[Public Culture]]''.</ref> nazvali nov oblik magičnog realizma u afričkoj kulturi. === Znanstvena fantastika === Premda i [[znanstvena fantastika]] i magični realizam mijenjaju ono što se smatra zbiljom, poigravaju se s ljudskom maštom i oblici su (često fantastičke) fikcije, uvelike se razlikuju. Bowers navodi ''[[Vrli novi svijet]]'' [[Aldous Huxley|Aldousa Huxleyja]] kao roman koji oprimjeruje osobinu znanstvene fantastike da nudi „racionalno, fizičko objašnjenje za bilo kakve neobične pojave”. Premda protagonisti proživljavaju distopijska i fantastična iskustva, ona se oslanjaju na zbiljski razvoj tehnologije i društva, npr. na [[industrijalizacija|industrijalizaciju]], kemijske spojeve koji mijenjaju raspoloženje ili [[in vitro oplodnja|oplodnju ''in vitro'']]. Bowers tvrdi da se „priče znanstvene fantastike izričito razlikuju od magičnog realizma po tome što se odvijaju na svjetovima drukčijim od bilo kakve poznate stvarnosti, a realistične su zato što u njima vidimo svoju moguću budućnost. Za razliku od magičnog realizma ne odvijaju se u realističnom okruženju koje se može usporediti s prošlom ili sadašnjom stvarnošću.”<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" />{{Rp|29–30}} == Važniji autori i djela == Među latinskoameričkim književnicima koji se smatraju važnijim predstavnicima magičnog realizma jesu [[Jorge Luis Borges]],<ref>{{cite book|last1=Parkinson Zamora|first1=Lois|last2=B. Faris|first2=Wendy|title=Magical Realism: Theory, History, Community|date=1995|publisher=Duke University Press|location=Durham & London}}</ref> [[Isabel Allende]]<ref>{{cite web|last1=Jaggi|first1=Maya|title=A View From The Bridge|url=https://www.theguardian.com/books/2000/feb/05/isabelallende.fiction|website=The Guardian|date=5 February 2000|access-date=15 January 2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180115184804/https://www.theguardian.com/books/2000/feb/05/isabelallende.fiction|archive-date=15 January 2018}}</ref> i [[Gabriel García Márquez]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za književnost čiji je roman ''[[Sto godina samoće]]'' doživio velik uspjeh diljem svijeta. [[Slika:Garcia Marquez Plaque.jpg|thumb|upright|right|spomen-ploča Gabrielu Garcíji Márquezu u Parizu]] García Márquez izjavio je: „Najvažniji mi je problem taj što sam uništio granicu koja odvaja ono što djeluje stvarno od onoga što djeluje fantastično.”<ref>Interview in ''[[Primera Plana]]'' 5(234):52–55. Quoted in {{cite web|title=Diario Digital del Choapa|url=http://www.illapel.net/nzr_soledad.doc|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090306065737/http://www.illapel.net/nzr_soledad.doc|archive-date=2009-03-06|access-date=2009-01-25 |language=es |quote=Mi problema más importante era destruir la línea de demarcación que separa lo que parece real de lo que parece fantástico. Porque en el mundo que trataba de evocar esa barrera no existía. Pero necesitaba un tono convincente, que por su propio prestigio volviera verosímiles las cosas que menos lo parecían, y que lo hicieran sin perturbar la unidad del relato.}}</ref> Allende je prva Latinoamerička književnica čiji je rad zapažen i izvan američkog kontinenta. Njezin najpoznatiji roman ''[[Kuća duhova]]'' stilski podsjeća na magični realizam Garcíje Márqueza.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|43}} Među istaknutim je književnicima i [[Laura Esquivel]], čiji roman ''[[Kao voda za čokoladu]]'' govori o kućanskom životu žena koje žive na marginama svojih obitelji i društva. Protagonistici Titi majka ne dopušta da se uda i bude sretna; zbog neuzvraćene ljubavi i odbačenosti od obitelji svojim nadnaravnim moćima ubacuje vlastite osjećaje u hranu koju pravi. Tako je sve goste, nakon jedenja svadbene torte koju je Tita napravila dok je patila zbog zabranjene ljubavi, prožeo val žudnje. Meksički književnik [[Juan Rulfo]] u svojem je kratkom romanu ''[[Pedro Páramo]]'' utro put ekspoziciji u nelinearnim književnim strukturama; roman govori o Comali kao gradu punu života za vrijeme života Pedra Párama i kao gradu duhova iz perspektive njegova sina Juana Preciada, koji odlazi onamo kako bi ispunio obećanje dano njegovoj preminuloj majci.<ref>{{Cite web |last=Mambrol |first=Nasrullah |date=2023-08-03 |title=Analysis of Juan Rulfo's Pedro Páramo |url=https://literariness.org/2023/08/03/analysis-of-juan-rulfos-pedro-paramo/ |access-date=2024-01-18 |website=Literary Theory and Criticism |language=en-US}}</ref> Među važnijim su predstavnicima magičnog realizma na portugalskome jeziku [[Jorge Amado]] i nobelovac [[José Saramago]]. Među predstavnike tog žanra na tom jeziku mogu se ubrojiti i [[Murilo Rubião]], dramski pisac [[Dias Gomes]] i [[José J. Veiga]]. Premda se [[Érico Veríssimo]] uglavnom ne smatra predstavnikom toga žanra, njegov roman ''Incident u Antaresu'' ubraja se u djela magičnoga realizma. Amado je među najprominentnijim suvremenim brazilskim književnicima; njegova su djela prevedena na 49 jezika. Također je brazilski književnik čija su djela najviše ekranizirana i prilagođena za kazališne predstave; prema njegovu je romanu ''[[Dona Flor i njezina dva supruga]]'' 1976. snimljen istoimeni brazilski film, a šest godina poslije uslijedila je i američka adaptacija ''[[Posljednji poljubac]]''. ''[[Prozirni grad]]'', roman angolskog književnika [[Ondjaki]]ja, primjer je magičnog realizma u afričkoj književnosti. Taj je roman 2013. osvojio nagradu José Saramago.<ref>{{Cite web |last=Kona |first=Bongani |date=3 September 2018 |title=A kaleidoscopic novel of radiant beauty—Bongani Kona reviews the new English translation of Ondjaki’s Transparent City |url=https://johannesburgreviewofbooks.com/2018/09/03/a-kaleidoscopic-novel-of-radiant-beauty-bongani-kona-reviews-the-new-english-translation-of-ondjakis-transparent-city/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20260119110823/https://johannesburgreviewofbooks.com/2018/09/03/a-kaleidoscopic-novel-of-radiant-beauty-bongani-kona-reviews-the-new-english-translation-of-ondjakis-transparent-city/ |archive-date=19 January 2026 |access-date=6 March 2026 |website=The Johannesburg Review of Books}}</ref> Među važnijim su predstavnicima magičnog realizma na engleskom jeziku britansko-indijski književnik [[Salman Rushdie]] (u čijem se romanu ''[[Djeca ponoći]]'' spajaju povijest i fantastika), afroameričke književnice [[Toni Morrison]] (iako se nije slagala s takvom kategorizacijom njezinih djela<ref>{{Cite web|title=Morrison on Magical Realism|url=https://content.sakai.rutgers.edu/access/content/group/9cc8b809-0caa-4e0f-90c2-95c266b62feb/public/morrison.pdf}}</ref>) i [[Gloria Naylor]]; američki književnici latinoameričkog podrijetla kao što su [[Ana Castillo]], [[Rudolfo Anaya]], [[Daniel Olivas]], [[Rudy Ruiz]] i [[Helena Maria Viramontes]]; gvatemalski pisac [[Miguel Ángel Asturias]]; indijanski autori [[Louise Erdrich]] i [[Sherman Alexie]]; engleski književnik [[Louis de Bernières]] i engleska feministička spisateljica [[Angela Carter]]. Od navedenih je književnika vjerojatno najpoznatiji Rushdie, čiji „jezik magičnog realizma obuhvaća i europsku nadrealističku i latinskoameričku mitsku tradiciju [toga žanra]”.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> Roman ''[[Voljena]]'' Toni Morrison govori o majci koju progone duh njezina djeteta i uspomene na traumatično djetinjstvo, kad je bila zlostavljana robinja, te je opterećuje to što se brine o djeci u surovu društvu.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> [[Jonathan Safran Foer]] služi se okvirima magičnog realizma u prikazima povijesti štetlova i [[Holokaust]]a u djelu ''[[Sve je rasvijetljeno]]''. Južnoafričko-talijanska književnica [[Patricia Schonstein]] u magičnim realizmom nadahnutim romanima ''Vrijeme anđela'' i ''Pokrivač snova'' obrađuje teme Holokausta, Rodezijskoga građanskog rata i ''[[apartheid]]a''. Romani i kratke priče [[Dino Buzzati|Dina Buzzatija]] navode kao primjeri magičnog realizma u talijanskoj književnosti.<ref>{{cite book|last=D’haen|first=T.|chapter=Magical Realism: The European Trajectory|editor1=C. Warnes|editor2=K.A. Sasser|title=Magical Realism and Literature. Cambridge Critical Concepts|location=Cambridge|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2020|pp=117-130}}</ref> Poslije raspada Sovjetskog Saveza magični realizam doživio je procvat u nekadašnjim državama [[Istočni blok|Istočnoga bloka]]; među poznatijim su književnicima čija se djela smatraju primjerima toga žanra [[Viktor Pelevin]], [[Ljudmila Petruševskaja]], [[Tatjana Tolstaja]] i [[Ljudmila Ulickaja]]. Među utjecajnim su djelima iz tog razdoblja ''Duh domoljuba'' (1989.) [[Jevgenij Anatoljevič Popov|Jevgenija Popova]], ''Ruska ljepotica'' (1990.) [[Viktor Jerofejev|Viktora Jerofejeva]] i ''Šaht'' [[Vladimir Makanin|Vladimira Makanina]]. [[Dmitrij Lipskerov]] u svojem je romanu ''Četrdeset godina u Čančžoju'' prikazao utjecaj obilježja latinskoameričkog magičnog realizma.<ref>{{cite journal |last1=Berlina |first1=Alexandra |title=Russian Magical Realism and Pelevin as Its Exponent |journal=CLCWeb: Comparative Literature and Culture |date=2009 |volume=11 |issue=4 |pages=3 |doi=10.7771/1481-4374.1561 |quote=Apart from Pelevin's Omon Ra, it includes Moscow-Petushki by Venedikt Erofeev and Russian Beauty by his namesake Viktor Erofeev, The Soul of a Patriot by Yevgeny Popov, The Manhole by Vladimir Makanin and Forty years in Chanchzhoe by Dmitrii Lipskerov which "unashamedly owes something to García Márquez's One Hundred Years of Solitude" (483). Several works by women writers such as Tolstaya, Ulitskaya, and Petrushevskaya could be added to the list, although in them elements of magical realism tend to be combined with dystopia, narration of madness, and absurdism, respectively. Porter concludes: "If magic realism came about in South America in the wake of the post-war processes of modernization and relative liberalization, then the appearance of such writing in the post-Soviet era is perfectly understandable"|doi-access=free }}</ref> == Slikarstvo == === Povijesni razvoj === Slikoviti slikarski stil (''malerisch'') počeo se razvijati već u prvom desetljeću 20. stoljeća,<ref>"Austrian [[Alfred Kubin]] spent a lifetime wrestling with the uncanny, ... [and] in 1909 [he] published [[The Other Side (Kubin novel)|''Die andere Seite'' (''The Other Side'')]], a novel illustrated with fifty-two drawings. In it, Kubin set out to explore the 'other side' of the visible world&mdash;the corruption, the evil, the rot, as well as the power and mystery. The border between reality and dream remains consistently nebulous&nbsp;... in certain ways an important precursor [to Magic Realism]&nbsp;,...[he] exerted significant influence on subsequent German and Austrian literature." Guenther, Irene. "Magic realism in the Weimar Republic". ''MR: Theory, History, Community''. p. 57.</ref> no od godine 1925. zaživjeli su pojmovi ''Magischer Realismus'' i ''Neue Sachlichkeit''. Te je godine [[Franz Roh]] objavio knjigu ''Postekspresionizam, magični realizam: problemi najnovijeg europskog slikarstva'', a [[Gustav Hartlaub]] organizirao je izložbu povezanu s tim slikarskim pravcem pod imenom ''Neue Sachlichkeit'' (''nova objektivnost'') u [[Kunsthalle Mannheim]]u u njemačkom gradu Mannheimu.<ref name="Guenther1995" />{{rp|41}} Guenther je češće spominjao novu objektivnost nego magični realizam smatrajući da se nova objektivnost temelji na praksi i da je referencijalna (odnosi se na aktivne umjetnike), a da magični realizam ima teorijsku, kritičku podlogu. Pojam magični realizam naposljetku je zaslugom [[Massimo Bontempelli|Massima Bontempellija]] prihvaćen u njemačkim i talijanskim slikarskim krugovima.<ref name="Guenther1995" />{{rp|60}} Nova objektivnost potpuno se odvojila od [[impresionizam|impresionizma]] i [[ekspresionizam|ekspresionizma]], a Hartlaub je svoju izložbu organizirao za one „koji su ostali odani ili koji su se vratili pozitivnoj, opipljivoj stvarnosti kako bi otkrili istinu [ovoga] doba”.<ref>{{Cite book |last1=Zamora |first1=Lois Parkinson |url=https://books.google.com/books?id=Zzs_cLhfd9wC&dq=%22who+have+remained+true+or+have+returned+to+a+positive,+palpable+reality+in+order+to+reveal+the+truth+of+the+times%22&pg=PA41 |title=Magical Realism: Theory, History, Community |last2=Faris |first2=Wendy B. |date=1995 |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-1640-4 |pages=41 |language=en}}</ref>{{Rp|41}} Taj se stil ugrubio dijelio na dvije vrste: konzervativnu ([[neoklasicizam|neoklasicističku]]) i ljevičarski, politički motiviran [[verizam]].<ref name="Guenther, Irene pp. 41">Guenther, Irene. 1995. "[[iarchive:magicalrealismth0000unse/page/33|Magic Realism, New Objectivity, and the Arts during the Weimar Republic]]." Pp. 33–73 in ''Magical Realism: Theory, History, Community'', edited by L. P. Zamora and W. B. Faris. [[Duke University Press]]. {{ISBN|0-8223-1640-4}}.</ref>{{Rp|41}} Hartlaub je ovako razlikovao te dvije kategorije iako se uglavnom oslanjao na umjetničke pokrete u Njemačkoj:<ref name="Guenther, Irene pp. 41"/>{{Rp|41}} {{blockquote|U novoj je umjetnosti vidio desničarsku i ljevičarsku stranu. Jedna je bila konzervativna i usmjerena ka klasicizmu; oslanjala se na bezvremenost i željela je ponovno posvetiti onu zdravu, tjelesnu kreativnost u čistim crtežima [...] nakon toliko ekscentričnosti i kaosa [aluzija na posljedice Prvoga svjetskog rata]&nbsp;... Druga, ljevičarska, bila je upečatljivo suvremena i mnogo manje odana umjetnosti; izrasla je iz negacije umjetnosti i nastojala je rasvijetliti kaos, pravo lice našeg doba; ovisna je o primitivnoj potrazi za činjenicama i živčanim otkrivanjem [[jastvo|sepstva]]&nbsp;... Ne preostaje nam ništa drugo nego da podupremo [novu umjetnost], pogotovo jer se čini dovoljno snažnom da pokrene novu umjetničku snagu volje.<ref>[[Paul Westheim|Westheim, Paul]]. 1922. {{lang|de|italic=no|"Ein neuer Naturalismus?? Eine Rundfrage des Kunstblatts"}}. {{lang|de|[[Das Kunstblatt]]}} 9.</ref>}} i3fjxr3r1j0x60dbf7kqgtoq02rkcvi 7431169 7431081 2026-04-16T22:37:29Z Neptune, the Mystic 95253 /* Povijesni razvoj */ + 7431169 wikitext text/x-wiki '''Magični realizam''' ili '''magijski realizam''' [[književnost|književno]]-[[umjetnost|umjetnički]] je smjer u kojem je svijet prikazan [[realizam (likovna umjetnost)|realistično]], ali s [[magija|magičnim]] obilježjima, čime se često muti granica između [[spekulativna fikcija|spekulativne fikcije]] i stvarnosti.<ref>{{cite web|title=What Is Magical Realism? Definition and Examples of Magical Realism in Literature, Plus 7 Magical Realism Novels You Should Read| url= https://www.masterclass.com/articles/what-is-magical-realism|archive-url=https://web.archive.org/web/20220216232227/https://www.masterclass.com/articles/what-is-magical-realism#what-is-magical-realism|archive-date=16. veljače 2022.|url-status=dead|accessdate=5. travnja 2026.|website=MasterClass}}</ref> Taj se pojam ponajprije odnosi na književnost u kojoj su magične ili nadnaravne pojave dio stvarnoga svijeta ili normalnih okruženja. Najviše je prisutan u romanima i dramskim komadima.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004">{{Cite book|last=Bowers|first=Maggie Ann|title=Magic(al) Realism|date=2004|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-26854-7|location=New York}}</ref>{{rp|1–5}} [[Luis Leal]] ističe da magična književnost i magični realizam nisu istovjetni pojmovi jer je cilj magičnog realizma „iskazati, a ne izazvati osjećaje”.<ref>{{Cite book |url=http://dx.doi.org/10.1515/9780822397212 |title=Magical Realism |date=1995-11-14 |publisher=Duke University Press |doi=10.1515/9780822397212 |isbn=978-0-8223-9721-2 |editor-last=Zamora |editor-first=Lois Parkinson |editor-last2=Faris |editor-first2=Wendy B.}}</ref> Premda sadrži određena obilježja magije, žanrovski se uglavnom smatra drukčijim od [[fantastika|fantastike]] zbog podrobnih opisa stvarnoga svijeta i zato što obilježjima magije nastoji nešto reći o stvarnome svijetu; fantastika, s druge strane, često je odvojena od njega.<ref name="Cornés">{{cite book |author=Cortes |first=Eladio |url=https://books.google.com/books?id=fE7EEAAAQBAJ |title=Dictionary of Mexican Literature |publisher=Greenwood Publishing Group |year=1992 |isbn=0-313-26271-3 |location= |page= |quote=Magični realizam nije čista fantastika jer podrobno opisuje stvarni svijet (...)}}</ref><ref name="auto">{{cite journal |author=Wexler |first=Joyce |year=2002 |title=What Is a Nation? Magic Realism and National Identity in Midnight's Children and Clear Light of Day |journal=The Journal of Commonwealth Literature |volume=37 |issue=2 |pages=137–155 |doi=10.1177/002198940203700209 |s2cid=161325155 |quote=Oksimoron „magični realizam” (...) Taj je pojam širi od realizma ili fantastike.}}</ref><ref name="Hegerfeldt">{{cite book |author=Hegerfeldt |first=Anne C. |url=https://books.google.com/books?id=FdrXgdj5TZAC |title=Lies that Tell the Truth: Magic Realism Seen Through Contemporary Fiction from Britain |publisher=Rodopi |year=2005 |isbn=9789042019744 |location=New York |page=6 |quote=(...) očito je nedostatna kraća definicija magičnog realizma kao „mješavina realizma i fantastike”}}</ref> Ta se dva žanra također razlikuju po tome što je magični realizam bliži književnoj fikciji nego fantastici, koja je tek vrsta žanrovske fikcije.<ref>{{Citiranje weba|title=What Is Magical Realism?|url=https://www.writersdigest.com/write-better-fiction/what-is-magical-realism|access-date=2026-04-05|last=Woodson|first=Michael|date=2023-05-12|website=Writer's Digest}}</ref> Magični realizam često se smatra mješavinom stvarnih i magičnih obilježja koja omogućuje slobodniji stil pisanja nego [[realizam (književnost)|realizam]] i fantastika.<ref name="auto"/> == Opis == Pojam ''magični realizam'' više je deskriptivan nego precizan; Matthew Strecher određuje ga kao „ono što se događa kad u iznimno detaljno i realistično mjesto radnje prodre nešto prečudno da bi bilo vjerojatno”.<ref>Strecher, Matthew C. 1999. „Magical Realism and the Search for Identity in the Fiction of Murakami Haruki.” ''[[Journal of Japanese Studies]]'' 25(2):263–98, str. 267.</ref> Pojam i šira definicija često se mogu miješati jer se brojni književnici svrstavaju među magične realiste. Taj je pojam nadahnut njemačkim i talijanskim slikarskim stilom iz dvadesetih godina 20. stoljeća, kojemu je nadjenuto isto ime.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" /> U knjizi ''[[The Art of Fiction]]'' britanski književnik i kritičar [[David Lodge]] magični realizam određuje kao „pojave čudesnoga i nemogućega u onome što se inače smatra realističnom pričom; to je učinak koji se pogotovo povezuje sa suvremenom latinskoameričkom fikcijom (primjerice s radovima kolumbijskoga književnika [[Gabriel García Márquez|Gabriela Garcíje Márqueza]]), ali se javlja i na drugim kontinentima, na primjer u romanima [[Günter Grass|Güntera Grassa]], [[Salman Rushdie|Salmana Rushdieja]] i [[Milan Kundera|Milana Kundere]]. Svi su ti pisci živjeli u doba velikih povijesnih prevrata i iskusili su žestoke osobne promjene koje, smatraju, ne mogu primjereno prikazati u diskursu neporemećena realizma”. Kao primjer navodi Kunderin roman ''[[Knjiga smijeha i zaborava]]'' iz 1979.<ref>{{Cite book |last=Lodge |first=David |title=[[The Art of Fiction]] |year=1992|publisher=Secker & Warburg}}</ref> [[Michiko Kakutani]] tvrdi da „dijalozi nadnaravnoga i običnoga u velikom dijelu latinskoameričke fikcije nisu tek književni postupci nego i odraz stvarnosti u kojoj je fantastika često dio svakodnevnoga života”.<ref>{{Cite news |last=Kakutani |first=Michiko |date=February 24, 1989 |title=Critic's Notebook: Telling Truth Through Fantasy: Rushdie's Magic Realism |work=[[The New York Times]] |url=https://archive.nytimes.com/www.nytimes.com/books/99/04/18/specials/rushdie-realism.html}}</ref> Magični realizam često miješa povijest i fantastiku; u romanu ''[[Djeca ponoći]]'' Salmana Rushdieja djeca rođena u ponoć 15. kolovoza 1947., na dan na koji je Indija stekla nezavisnost, telepatski su povezana.<ref>{{Cite web |last=Stewart |first=Nicholas |date=21 June 1999 |title=Magic realism as post-colonialist device in Midnight's Children |url=http://www.qub.ac.uk/schools/SchoolofEnglish/imperial/india/rushdie.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230072709/http://www.qub.ac.uk/schools/SchoolofEnglish/imperial/india/rushdie.htm |archive-date=30 December 2006}}</ref> Irene Guenther u opisu njemačkih korijena pojma tvrdi da se javljao uz zamjenski pojam „Neue Sachlichkeit” ili „nova objektivnost” te prikazuje odnos rane umjetnosti magičnog realizma i kasnije književnosti magičnog realizma.<ref name="Guenther1995">{{cite book |last1=Zamora |first1=Lois Parkinson |last2=Faris |first2=Wendy B. |last3=Guenther |first3=Irene |date=January 1995 |title=Magical Realism: Theory, History, Community |url=https://www.degruyterbrill.com/document/doi/10.1515/9780822397212-004/pdf?licenseType=restricted |chapter=Magic Realism, New Objectivity, and the Arts during the Weimar Republic |publisher=Duke University Press |pages=33–73 |doi=10.1515/9780822397212-004 |isbn=0822316404 |access-date=6 July 2025}}</ref> Međutim, usprkos njezinu prikazu njemačkih korijena tog pojma, magični realizam često se povezuje s latinskoameričkom književnošću i osnivačima tog žanra, pogotovo književnicima kao što su [[Gabriel García Márquez]], [[Isabel Allende]], [[Jorge Luis Borges]], [[Juan Rulfo]], [[Miguel Ángel Asturias]], [[Elena Garro]], [[Carrión Grimes]], [[Mireya Robles]], [[Rómulo Gallegos]], [[Alejo Carpentier]] i [[Arturo Uslar Pietri]]. U engleskoj književnosti među glavnim su predstavnicima toga žanra [[Neil Gaiman]], Salman Rushdie, [[Alice Hoffman]], [[Louis De Bernieres]], [[Nick Joaquin]] i [[Nicola Barker]]. Najistaknutiji predstavnicima žanra u ruskoj su književnosti [[Mihail Bulgakov]], sovjetski disident [[Andrej Sinjavski]] i dramatičarka [[Nina Sadur]]. U bengalskoj književnosti najprominentniji su autori djela magičnog realizma [[Nabarun Bhattacharya]], [[Akhteruzzaman Elias]], [[Shahidul Zahir]], [[Jibanananda Das]] i [[Syed Waliullah]]. U književnosti na [[Kannada jezik|karnatičkome jeziku]] autori [[Shivaram Karanth]] i [[Devanur Mahadeva]] uvrstili su obilježja magičnog realizma u svoja najpoznatija djela. U japanskoj je književnosti jedan od najvažnijih predstavnika tog žanra [[Haruki Murakami]], a u kineskoj [[Mo Yan]], koji je 2012. osvojio Nobelovu nagradu za književnost za svoj „halucinacijski realizam”. == Podrijetlo pojma i izvori u književnosti== ===Preteče=== [[Romantizam|Romantičarskim]] književnicima 19. stoljeća kao što su [[E. T. A. Hoffmann]] i [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Nikolaj Gogolj]], pogotovo kad je riječ o njihovim bajkama i pripovijetkama, pripisuju se zasluge za osmišljavanje romantičarskog pravca u kojem „carstva fantastike stalno prodiru u carstva stvarnoga i napučuju ih”.<ref>{{Cite book|title=Introduction to the Special Issue: The Two-Hundred-Year Legacy of E. T. A. Hoffmann|last=Owen|first=Christopher|publisher=Anglia Ruskin University|year=2020|publication-place=London|chapter=Transgression of Fantastika|chapter-url=https://digitalcommons.wayne.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1542&context=marvels}}</ref> [[Anatolij Lunačarski]] izjavio je: <blockquote>Hoffmann je, za razliku od ostalih romantičara, satirik. Stvarnost oko sebe promatrao je neuobičajeno oštro i u tom je smislu jedan od prvih i najvećih realista. Primjećivao je najsitnije detalje svakodnevnoga života i smiješne osobine ljudi koji su ga okruživali te ih prenosio uz nevjerojatnu iskrenost. U tom su smislu njegova djela poput planine predivno nacrtanih karikatura stvarnosti. No nije se zadržao samo na tome. Često je stvarao noćne more nalik na Gogoljev ''[[Portret (pripovijetka)|Portret]]''. Gogolj je Hoffmannov sljedbenik i uvelike ovisi o njemu u brojnim djelima, primjerice u ''Portretu'' i ''Nosu''. U njima, poput Hoffmanna, zastražuje mòrom i stavlja je u kontrast s pozitivnim početkom ... Hoffmannov je san beskrajno slobodan, graciozan, privlačan i veseo. Kad čitate njegove bajke, jasno vam je da je Hoffmann draga i jasna osoba jer je djetetu mogao ispričati stvari poput ''Orašara'' i ''Kraljevne mladenke'' — te bisere ljudske mašte.<ref>{{Cite book|title=История западноевропейской литературы|last=Lunacharsky|first=Anatoly|publisher=Gosizdat|year=1924|publication-place=Moscow|chapter=Романтическая литература|chapter-url=https://lit.wikireading.ru/38678|language=Russian}}</ref></blockquote> Filozof [[Nikolaj Berdjajev]] i pjesnik [[Andrej Beli]] služili su se pojmom „mistični realizam” u predgovoru djela ''Filozofska, društvena i književna iskustva (1900. – 1906.)'' odnoseći se pritom na književni žanr koji spaja realizam s mističnim otkrivenjima, s naglaskom na samo autorovo poimanje duhovnoga umjesto na dogmama.<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1346 |quote='Mistični realizam (мистический реализм)' često se može upotrijebiti kao sinonim za taj pojam. Nikolaj Berdjajev, ruski filozof, i Andrej Beli, simbolist, među prvima su rabili taj termin. U predgovoru svojeg djela ''Filozofska, društvena i književna iskustva (1900. – 1906.)'' (Опыты философские, социальные и литературные (1900-1906 г.)), objavljena 1907., Berdjajev objektivno tvrdi da je 'mistični realizam' pojam koji najbolje opisuje njegovu filozofiju. Berdjajev objašnjava da u njegovoj filozofiji mistična otkrivenja i realizam u ravnoteži. Taj se pristup temelji na ideji da se stvarnost može razumjeti ne racionalizmom, nego po dubokim mističnim iskustvima. U tom kontekstu Berdjajev kritički promatra religijske dogme i smatra da je za pojedince od prijeke važnosti da uspostave vezu s duhovnom stvarnošću na temelju vlastitih unutrašnjih doživljaja.}}</ref> Ističu da su kasnija djela [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Fjodora Dostojevskoga]],<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1346 |quote=Berdjajev se osvrće na realizam Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga tvrdeći da je vrlo blizak njegovim filozofskim principima, pogotovo u obradi tema kao što su autonomija pojedinca i odnos čovječanstva s božanskim. To je posebno očito u kasnijem dijelu umjetničke karijere Dostojevskoga, koju Berdjajev naziva 'mističnim'.}}</ref> pogotovo priča o Ivanu Fjodoroviču Karamazovu u ''[[Braća Karamazovi|Braći Karamazovima]]'' (1879. – 1880.), primjeri toga stila smatrajući da Ivanov odnos sa Smerdjakovim i vragom „nadilazi stvarnost i prebiva u apstraktnijem, više metafizičkom okruženju”.<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1346 |quote=Stoga se smatra da se način na koji je Dostojevski opisao Ivanovu dvojnost i unutrašnja previranja u ''Braći Karamazovima'' (1880.) u interakcijama između Ivana, nezakonita sina Fjodora Pavloviča, i njegova nezakonitog sina Smerdjakova, ne može nazvati potpuno realističnim. Pretpostavlja se da odnos između Ivana i vraga u romanu nadilazi stvarnost i prebiva u apstraktnijem, više metafizičkom okruženju. Smatra da je prikaz odnosa između Ivana i vraga u djelu uvelike odvojen od stvarnosti.}}</ref> Također spominju da se slična božanska obilježja mogu zamijetiti između Stavrogina i Šatova u ''[[Bjesovi]]ma'' (1871. – 1872.), protagonista i Svidrigajlova u ''[[Zločin i kazna|Zločinu i kazni]]'' (1866.) te između protagonista i Nastasje Filipovne i Rogožina u ''[[Idiot (Fjodor Dostojevski)|Idiotu]]'' (1868. – 1869.).<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1347 |quote=Svoj stav argumentira uspoređujući likove u romanima Dostojevskoga. Primjerice, Berdjajev smatra da je Miškin, protagonist u ''Idiotu'' (Идиот, 1868.), pod utjecajem Nastasje Filipovne i Rogožina, a Raskoljnikov, protagonist u ''Zločinu i kazni'' (Преступление и наказание, 1866.) u sličnu je odnosu sa Svidrigajlovom. Tvrdi da su tajanstvene veze između Ivana u ''Braći Karamazovima'' i Smerdjakova te Stavrogina u ''Bjesovima'' (Бесы, 1872.) i Šatova božanske prirode.}}</ref> Među ostalim se autorima navode još i Gogolj, [[Aleksandar Sergejevič Puškin]] i [[Lav Nikolajevič Tolstoj]].<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1346 |quote=Berdjajev se osvrće na realizam Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga tvrdeći da je vrlo blizak njegovim filozofskim principima, pogotovo u obradi tema kao što su autonomija pojedinca i odnos čovječanstva s božanskim. To je posebno očito u kasnijem dijelu umjetničke karijere Dostojevskoga, koju Berdjajev naziva 'mističnim'. Ruski akademik tvrdi da realistički pravac, utjelovljen u djelima ključnih figura u ruskoj književnosti 19. stoljeća poput Aleksandra Puškina, Lava Tolstoja, Dostojevskoga i Gogolja, simboličan oblik umjtnosti koji povezuje dva svijeta.}}</ref> Akademik Ceylan Özdemir napisao je da „mistični realizam” nije sinonim magičnom realizmu, nego stil koji je prethodio njegovoj religijskoj strani.<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1347 |quote=Berdjajev tvrdi da način na koji se Dostojevski postavlja prema realizmu prethodi i utire put posebnoj književnoj kategoriji poznatoj kao mistični realizam povezivanjem opipljivoga i metafizičkoga. Iz te perspektive valja usporediti taj žanr i magični realizam. Duboki mistični temelji na kojima počiva Novalisovo poimanje magičnog idealizma igraju glavnu ulogu u žanru koji Berdjajev opisuje. S druge strane, Rohova nesklonost izrazu 'mistični' odvaja magični realizam dvadesetoga stoljeća od čiste religijske atmosfere, ako ne i u potpunosti. Međutim, kako je vjera u svete stvari uvelike utjecala na magični realizam, razumno je pretpostaviti da mistični realizam Berdjajeva i taj žanr imaju mnogo toga zajedničkog.}}</ref> U eseju ''Ruski magični realizam i Pelevin kao njegov nositelj'' Alexandra Berlina piše da je sedam godina prije nego što je Franz Roh osmislio pojam ''magischer Realismus'' [[Viktor Šklovski]] u eseju ''Umjetnost kao postupak; teorija proze'' (1918.) raspravljao o temi koja „nevjerojatno podsjeća” na to U tom se eseju mahom raspravlja o Tolstoju i njegovoj priči ''Holstomer'' (1896.) te „očuđenju poznatih predmeta” jer je pripovjedač konj.<ref>{{cite journal |last1=Berlina |first1=Alexandra |title=Russian Magical Realism and Pelevin as Its Exponent |journal=CLCWeb: Comparative Literature and Culture |date=2009 |volume=11 |issue=4 |pages=2 |doi=10.7771/1481-4374.1561 |quote=Ovaj je način pisanja iz 1925. nevjerojatno podsjeća na esej koji je na ruskome sedam godina prije napisao Viktor Šklovski – 'Isskustvo kak priem' ('Umjetnost kao postupak; teorija proze'): ostranenie ('očuđenje') pojam je Šklovskoga kojim se u umjetnosti nastoji nanovo iskusiti ono što se automatski prepoznaje u životu. U tom eseju Šklovski se mahom bavi Tolstojem: nazovemo li ga pretečom magičnog realizma, pojam bismo previše proširili, ali istoimeni lik (i djelomično pripovjedač) u njegovu ''Holstomeru'', konj koji ono što ljudi čine promatra s čuđenjem, ilustrira ključno obilježje Rohova ''magischer Realismusa''.|doi-access=free }}</ref> U članku „Magični realizam” iz 1932. [[Serge Charchoune]] komentira da se u svojem radu koristi simbolizmom, emocionalnom dubinom i zamućivanjem granice između stvarnosti i magije te da svim tim postupcima slijedi definiciju žanra magičnog realizma koju je odredio [[Edmond Jaloux]].<ref>{{cite journal |last1=Sharshun |first1=Sergey |title=Magicheskiy realizm |journal=Chisla |date=1932 |volume=6 |pages=229–231}}</ref> U odgovoru na taj članak kritičar [[Gleb Struve]] spomenuo je da njegova djela te djela [[Gaito Gazdanov|Gaita Gazdanova]], [[Irina Odojevceva|Irine Odojevceve]] i [[Nina Berberova|Nine Berberove]] „u biti ilustriraju magični realizam”.<ref>{{cite book |last1=Gleb |first1=Struve |title=Russian Literature in Exile |date=1956 |publisher=Izdatel'stvo imeni Chekhova. |location=New York}}</ref> ''[[Majstor i Margarita (roman)|Majstor i Margarita]]'', roman [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]], napisan između 1928. i 1940., a objavljen između 1966. i 1967., ''The Cambridge Companion to European Novelists'' iz 2012. proglasio je „jednim od velikih djela magičnog realizma” dodavši da stilski slijedi Puškina, Gogolja, Dostojevskoga i Tolstoja te da pokazuje kako se magični realizam drukčije razvijao od latinskoameričke tradicije.<ref>{{cite book |last1=Bell |first1=Michael |title=The Cambridge Companion to European Novelists |date=14 June 2012 |publisher=[[Cambridge University Press]] |location=Cambridge |isbn=9780521515047 |page=442 |quote=S druge strane, formalnije rečeno, Evanđelje, koje je samo po sebi jedno od velikih djela magičnog realizma, postaje sekularna priča, a ateistička moskva postaje mjesto nadnaravnih posredovanja. Da je takva inverzija učinjena s gledišta vjere, značenje bi bilo ograničenije i bez dubine. No Bulgakovljeva nadnaravnost književni je postupak kojim se priziva moć maštanja velikih ruskih romanopisaca: ne aludira se samo na Aleksandra Puškina, Nikolaja Gogolja, Dostojevskoga i Tolstoja; oni priči ulijevaju dodatnu energiju. Pomodnost magičnog realizma krajem dvadesetog stoljeća često se pripisuje Latinskoj Americi i tvrdi se da odražava osjetljivost koja prethodi modernome razdoblju. No djela kao što su ''Limeni bubanj'' i ''Majstor i Margarita'', koja su nastala mnogo prije latinskoameričke 'eksplozije' u šezdesetim godinama 20. stoljeća, upućuju na književne tradicije koje su tenatski u prednjem planu djela. Ustvari, magični realizam nije znak etnografske jedinstvenosti, nego literarnosti koja jasno naznačuje da djelo iznosi tvrdnje o istinitosti psihološkog ili mitskog poretka koji se ne može upisati u usko shvaćanje realizma. Pritom izraz 'magični realizam' jednako pretpostavlja vrstu realizma i odmak od njega, a u tom smislu upućuje na daljnju suvremenu fazu izvornih dijaloga realizma i romana koji su izrodili suvremeni roman.}}</ref> === Podrijetlo pojma === Pojam se prvi put pojavio u njemačkome jeziku kao ''magischer Realismus''. Godine 1925. njemački kritičar umjetnosti [[Franz Roh]] poslužio se tim pojmom u opisima slikarstvom nadahnuta stila poznata kao ''[[Neue Sachlichkeit]]'' (nova objektivnost),<ref>Slemon, Stephen. 1988. "[https://web.archive.org/web/20180425234831/https://www.artsrn.ualberta.ca/sslemon/slemon/canlit116-Magic(Slemon)%20(1).pdf Magic realism as post-colonial discourse]." ''[[Canadian Literature (journal)|Canadian Literature]]'' 116:9–24. {{doi|10.14288/cl.v0i116}}. Archived from the [https://www.artsrn.ualberta.ca/sslemon/slemon/canlit116-Magic(Slemon)%20(1).pdf original] on 2018-04-25. str. 9.</ref><ref>[[Franz Roh|Roh, Franz]]. 1925. ''Nach-Expressionismus. Magischer Realismus. Probleme der neuesten europäischen Malerei''. Leipzig: Klinkhardt & Biermann.</ref> odgovoru na [[ekspresionizam]] čiji je glavni predstavnik bio njemački ravnatelj muzeja [[Gustav Hartlaub]].<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|9–11}}<ref name="Guenther1995" />{{rp|33}} Roh je kao temeljne značajke magičnoga realizma izdvojio preciznost u detaljima, glatku fotografsku jasnoću i prikaze 'magične' naravi racionalnoga svijeta; odražavao je jezivu prirodu ljudi i suvremenoga tehnološkog okruženja.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|9–10}} Također je izjavio da je magični realizam povezan s [[nadrealizam|nadrealizmom]], ali opet odvojen od njega; napisao je da se magični realizam posvećuje materijalnim objektima i ''stvarnom postojanju'' stvari u svijetu, a nadrealizam apstraktnijem prikazu stvarnosti utemeljenu na psihologiji i podsvijesti.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" />{{rp|12}} Njemačke slike magičnoga realizma utjecale su na talijanskoga pisca [[Massimo Bontempelli|Massima Bontemepellija]], za kojega se tvrdi da je prva osoba koja je pretočila obilježja magičnoga realizma u književnost u nastojanju da zahvati fantastičnu i tajanstvenu prirodu stvarnosti. Godine 1926. osnovao je ''900. Novecento'', časopis posvećen tom žanru, a njegovi su tekstovi nadahnuli belgijske magične realiste [[Johan Daisne|Johana Daisnea]] i [[Hubert Lampo|Huberta Lampoa]].<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|13–14}} Rohov je magični realizam također utjecao na pisce u Latinskoj Americi, gdje je 1927. pojam preveden kao ''realismo mágico''. Venezuelanski književnik [[Arturo Uslar-Pietri]], koji je poznavao Bontempellija, dvadesetih i tridesetih je godina 20. stoljeća pisao utjecajne kratke priče u žanru magičnoga realizma u kojima se posvećivao tajanstvenosti i stvarnosti ljudskoga života.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|14–15}} [[Luis Leal]] izjavio je da je Uslar Pietri vjerojatno prva osoba koja je upotrijebila izraz ''realismo mágico'' u književnosti, i to 1948.<ref>Leal, Luis. "Magical Realism in Spanish America." In ''MR: Theory, History, Community''. str. 120.</ref> Postoje dokazi da se meksička književnica [[Elena Garro]] služila istim pojmom u opisu djela [[E. T. A. Hoffmanna]], no vlastita djela nije svrstavala u taj žanr.<ref>Lopátegui, Patricia Rosas. 2006. ''El asesinato de Elena Garro''. México: [[Librería Porrúa|Porrúa]].</ref> Godine 1949. kubanski pisac [[Alejo Carpentier]], koji je odbacio Rohov magični realizam nazvavši ga pretencioznim, osmislio je povezani pojam ''lo real maravilloso'' (čudesni realizam).<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|14}} Maggie Ann Bowers komentirala je da književnost i umjetnost čudesnog realizma iskazuju „naočigled suprotstavljen odnos pragmatična, praktična i opipljiva pristupa stvarnosti te prihvaćanja magije i praznovjerja” na sjecištu različitih kultura.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|2–3}} Pojmom magičnog realizma poslije se opisivao jeziv realizam američkih slikara kao što su [[Ivan Albright]], [[Peter Blume]], [[Paul Cadmus]], [[Gray Foy]], [[George Tooker]], [[Brian Connelly]] i [[Henry Koerner]], koji su stvarali u četrdesetim i pedesetim godinama 20. stoljeća. Međutim, za razliku od načina na koji se primjenjuje u književnosti, magični realizam u umjetnosti nerijetko ne sadrži očite fantastična ili magična obilježja, nego svakidašnje predmete i događaje prikazuje iznimno realistično i često tajanstveno.<ref name="Guenther1995" /> === Počeci === Književni magični realizam prvi se put pojavio u Latinskoj Americi. Pisci su često putovali iz svojih država u europska središta kulture kao što su Pariz i Berlin te su ih nadahnjivali tadašnji umjetnički pokreti.<ref name="Faris, Wendy B pp. 3-4"/><ref name=":2" /> Na kubanskog pisca [[Alejo Carpentier|Aleja Carpentiera]] i venezuelanskog pisca [[Arturo Uslar-Pietri|Artura Uslar-Pietrija]] snažno su utjecali europski umjetnički pravci poput nadrealizma dok su tijekom dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća prebivali u Parizu.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> Ključan događaj koji je povezao slikarski i književni magični realizam zbio se 1927., kad je [[José Ortega y Gasset]], osnivač časopisa ''Revista de Occidente'' i ključna književna ličnost, objavio prijevod knjige Franza Roha na španjolskome jeziku. Obilježja magičnog realizma „već su se za godinu dana primjenjivala na prozu europskih autora u književnim krugovima u Buenos Airesu”.<ref name="Guenther1995" />{{rp|61}} Između 1935. i 1950. u latinskoameričkoj književnosti pojavili su se preteče magičnog realizma, među kojima su<ref name="jstor.org" /> [[Jorge Luis Borges]] i njegova zbirka kratkih priča ''[[Opća povijest gadosti]]'' (iz 1935.).<ref name="jstor.org"/> Roman ''[[Kraljevstvo ovoga svijeta]]'' Aleja Carpentiera (iz 1949.) često se naziva važnim djelom koje je najavilo magični realizam, koji je naposljetku utjelovljen u romanu ''[[Sto godina samoće]]'' [[Gabriel García Márquez|Gabriela Garcíje Márqueza]] (iz 1967.).<ref>Stephen M. Hart, Wen-chin Ouyang, ''A Companion to Magical Realism'' Boydell & Brewer 2005, str. 3</ref> García Márquez izjavio je da ga je nadahnula ''[[Preobrazba (Kafka)|Preobrazba]]'' [[Franz Kafka|Franza Kafke]]: „Prva me rečenica zamalo izbacila iz kreveta. Počinje ovako: 'Kada se Gregor Samsa jednog jutra probudio nakon nemirnih snova, primijetio je da se u krevetu bio pretvorio u golemog kukca.' Kad sam pročitao tu rečenicu, pomislio sam da ne poznajem nikoga komu bi bilo dopušteno pisati takve stvari. Da sam znao, davno bih počeo pisati.” Dodao je i da su ga inspirirale bajke koje mu je pričala baka: „Govorila mi je o stvarima koje su mi zvučale nadnaravno i fantastično, ali je govorila o njima potpuno prirodno. Dok je pričala bajke, uopće nije mijenjala izraz lica, što je iznenadilo svakoga. Kad sam prije pokušavao napisati ''Sto godina samoće'', pokušao sam ispričati priču, ali nisam vjerovao u nju. Postalo mi je jasno da moram i sam vjerovati u nju i napisati je s istim izrazom lica kakav je imala moja baka kad ih je pričala: trebam biti bezizražajan.”<ref>{{Cite news |last=Stone |first=Peter |date=1981 |title=Gabriel García Márquez, The Art of Fiction No. 69 |work=[[The Paris Review]] |url=https://www.theparisreview.org/interviews/3196/the-art-of-fiction-no-69-gabriel-garcia-marquez}}</ref> Teorija magičnog realizma u likovnoj umjetnosti uvelike je utjecala na europsku i latinskoameričku književnost. [[Massimo Bontempelli]] smatrao je da se knjiženošću može stvoriti kolektivna svijet, i to „otvaranjem novih mističnih i magičnih pogleda na stvarnost”. Svojim je djelima tako nastojao nadahnuti talijanski narod za vrijeme [[fašizam|fašizma]].<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> Uslar-Pietri usko je bio povezan s Rohovim pojmom magičnog realizma i poznavao je Bontempellija. No umjesto da slijedi Carpentierov „(latinsko)američki čudesni realizam”, u svojim je tekstovima isticao „tajanstvenosti ljudskih bića koja žive okružena stvarnošću života”. Smatrao je da je magični realizam nastavak [[avangarda|avangardnih]], modernističkih i eksperimentalnih književnih djela koja su nastajala u Latinskoj Americi.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> == Obilježja == Dolje navedena obilježja nisu jednako zastupljena u djelima magičnog realizma; svaki je tekst drukčiji. Međutim, precizno određuju što se sve može naći u književnim djelima toga žanra. === Obilježja fantastičnog realizma=== U žanru magičnog realizma fantastični se događaji odvijaju u inače realističnom kontekstu. Bajke, narodne priče i mitovi postaju relevantni u suvremenom društvu. Fantastične osobine pridane likovima, kao što su [[levitacija]], [[telepatija]] i [[telekineza]], pomažu obuhvatiti suvremenu političku stvarnost [[fantazmagorija|fantazmagorične]] naravi.<ref>''The Concise Oxford Dictionary of Literary Terms'' (3rd ed.). [[Oxford University Press]]. 2008.</ref> === Smještenost u stvarni svijet === Prisutnost fantastičnih elemenata u svakidašnjem svijetu temelj je magičnoga realizma. Pisci ne izmišljaju nove svjetove, nego otkrivaju magično u postojećem svijetu; primjer takva postupka vidljiv je u romanu ''[[Sto godina samoće]]'' [[Gabriel García Márquez|Gabriela Garcíje Márqueza]]. U djelima toga žanra ono nadnaravno postaje dio prirodnoga, poznatoga svijeta.<ref name=":0">Zlotchew, Clark. 2007. ''Varieties of Magical Realism.'' New Jersey: Academic Press ENE.</ref>{{Rp|15}} Ključno je to što likovi u djelima tog žanra smatraju da ono što bi se inače smatralo nadnaravnim ili čak jezivim (npr. anđelov pad s neba) nije ništa neuobičajeno. === Autorova šutnja === Autorova šutnja odnosi se na „namjerno suzdržavanje od dijeljenja informacija i objašnjenja o zbunjujućem izmišljenom svijetu”.<ref name=":1">Chanady, Amaryll Beatrice. 1985. ''Magical Realism and the Fantastic: Resolved versus Unresolved Antinomy''. New York: [[Garland Publishing, Inc.|Garland Publishing Inc.]]</ref>{{Rp|16}} Pripovjedač je ravnodušan, što pogotovo dolazi do izražaja kad ne objašnjava fantastične zgode. Priča se razvija „logično i precizno”, kao da se ne događa ništa neuobičajeno.<ref name="jstor.org">{{cite journal |last1=Flores |first1=Angel |title=Magical Realism in Spanish American Fiction |journal=Hispania |date=May 1955 |volume=38 |issue=2 |pages=187–192 |doi=10.2307/335812 |jstor=335812}}</ref><ref name=":1" />{{Rp|30}} Magični događaji prikazuju se kao svakodnevna zbivanja; čitatelj se potiče da ono čudesno doživljava kao normalno i uobičajeno.<ref name="Bowers25-27">Bowers, Maggie A. 2004. ''Magic(al) Realism''. New York: Routledge. Print. pp. 25–27.</ref> === Obilje === U eseju „Barok i čudesno stvarno” kubanski pisac [[Alejo Carpentier]] određuje [[barok]] kao manjak praznine, otklon od strukture i pravila te „izvanredno” obilje detalja koji ošamućuju; kao suprotnost tomu navodi [[Piet Mondrian|Pieta Mondriana]]. Carpentier tvrdi da je barok slojevitost elemenata, što se lako prenosi u postkolonijalno i transkulturno latinskoameričko ozračje kojemu daje istaknuto mjesto u romanu ''[[Kraljevstvo ovoga svijeta]]''. Izjavio je da je Amerika „kontinent simbioze, mutacija&nbsp;... ''[[mestizaje]]'', koji stvara barok”,<ref name=":2" /> što uočava u iskićenim astečkim hramovima i pjesništvu na jeziku [[Nahua|nahuatl]]. Dodao je da među izmiješanim narodima nastaje ono „čudesno stvarno”, ali naglašava da čudesno ne znači lijepo i ugodno, nego izvanredno, neobično i izvrsno. Zaključio je da se tom izgradnjom slojeva, obuhvaćenom latinskoameričkom vrstom romana, nastoji „prevesti širinu Amerike”.<ref name=":2">Carpentier, Alejo. 1975. "The Baroque and the Marvelous Real". In ''Magical Realism: Theory, History, Community''.</ref>{{Rp|107}} === Hibridnost === Priče u djelima magičnog realizma uglavnom se odvijaju u hibridnim slojevima stvarnosti, u „neskladnim arenama suprotnosti kao što su gradsko i seosko, zapadno i urođeno”.<ref name="Post Colonial Studies at Emory">{{cite web |url = http://www.english.emory.edu/Bahri/MagicalRealism.html |title = Post Colonial Studies at Emory |year = 1998 |access-date = June 18, 2009 |url-status = live |archive-url = https://web.archive.org/web/20090620034827/http://www.english.emory.edu/Bahri/MagicalRealism.html |archive-date = June 20, 2009 }}</ref><ref name="Daniel, Lee A 1982">{{cite journal |last1=Daniel |first1=Lee A. |title=Realismo Mágico: True Realism with a Pinch of Magic |journal=The South Central Bulletin |date=1982 |volume=42 |issue=4 |pages=129–130 |doi=10.2307/3188273 |jstor=3188273}}</ref> === Metafikcija === Ovo se obilježje odnosi na čitateljevu ulogu u književnosti. Zbog višestrukih slojeva stvarnosti i odnosa sa svijetom čitatelja posvećeno je utjecaju fikcije na stvarnost, stvarnosti na fikciju i čitateljevu ulogu u svemu tome, zbog čega poziva na društvenu ili političku kritiku. Riječ je o sredstvu bitnu za povezanu i učestalu pojavu u žanru magičnog realizma: [[tekstualnost]]. Taj pojam određuju dva uvjeta: zamišljeni čitatelj ulazi u priču unutar priče dok je čita i time postaje svjestan svoje čitateljske uloge. S druge strane, svijet teksta prelazi u čitateljev (stvarni) svijet. Razum bi onemogućio taj proces, ali „magija” ga omogućuje.<ref name=":3">Thiem, Jon. "The Textualization of the Reader in Magical Realist Fiction". Magical Realism: Theory, History, Community, edited by Lois Parkinson Zamora and Wendy B. Faris, New York, USA: Duke University Press, 1995, str. 235-248. https://doi.org/10.1515/9780822397212-014</ref> === Veća svijest o tajanstvenosti === Književnost magičnoga realizma uglavnom izostavlja objašnjenja o onome magičnom ili zamućuje neke dijelove priče, što zbunjuje i stvara misteriozan ugođaj.<ref>{{Cite web |title=An Introduction to Magical Realism {{!}} Dr. Philip Irving Mitchell {{!}} Dallas Baptist University |url=https://www.dbu.edu/mitchell/post-colonial-resources/magical.html |access-date=2024-01-12 |website=www.dbu.edu}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021 |title=How to Write Magical Realism |url=https://www.masterclass.com/articles/how-to-write-magical-realism}}</ref> Primjerice, kad čita ''Sto godina samoće'', čitatelj treba zaboraviti očekivane književne postupke kao što su kontekstualizacija likova, razvoj priče, linearno vrijeme radnje, znanstvene činjenice itd. i nastojati težiti k stanju veće svijesti o povezanim stvarima u životu ili skrivenim značenjima kako bi mu knjiga počela imati smisla. [[Luis Leal]] opisao je taj osjećaj rekavši da valja „uhvatiti misterij koji diše onkraj stvari”<ref>Leal, Luis. "Magical Realism in Spanish American Literature". In ''MR: Theory, History, Community''</ref> i komentirao je da pisac mora izoštriti svoja osjetila do krajnjih granica kako bi obuhvatio sve razine stvarnosti, a naročito onu koja pokriva misterije.<ref>Carpentier, Alej. "On the Marvelous Real in America". Introduction in ''[[The Kingdom of This World|The Kingdom of this World]]''.</ref> === Politička kritika === Magični realizam „implicitno kritizira društvo, pogotovo elitu”.<ref>{{cite web |publisher = University of Texas Press |url = http://www-english.tamu.edu/pers/fac/andreadis/474H_ahapw/Definition_Magic.Realism.html |title = Twentieth-Century Spanish American Literature |year = 194 |access-date = June 18, 2009 |url-status = dead |archive-url = https://web.archive.org/web/20090227034359/http://www-english.tamu.edu/pers/fac/andreadis/474H_ahapw/Definition_Magic.Realism.html |archive-date = February 27, 2009 }}</ref> Posebice kad je riječ o Latinskoj Americi, žanr se odvaja od „privilegiranih središta književnosti”.<ref name=":4">D'haen, Theo. "Magical realism and postmodernism: decentering privileged centers". In ''Magical Realism: Theory, History, Community''.</ref> Taj oblik književnosti ponajprije je posvećen i govori o onima koji su „izvan središta” – o osobama koje su marginalizirane u geografskom, društvenom i gospodarskom kontekstu. Stoga „alternativni svijet” magičnog realizma nastoji ispraviti stvarnost ukorijenjenih stavova (npr. realizam, [[naturalizam]], [[modernizam]]). Tekstovi magičnoga realizma zato su subverzivni – suprotstavljaju se dominantnim silama u društvu. S druge strane, osobe među dominantnim silama u društvu mogu se okoristiti magičnim realizmom kako bi se odvojili od svojeg „diskursa moći”.<ref name=":4" />{{Rp|195}} Theo D'haen tu promjenu stava naziva „decentriranjem”. U doktorskoj disertaciji ''Magical Insurrections: Cultural Resistance and the Magic Realist Novel in Latin America'', ([[University of Essex]], 1996.) [[William Spindler]] tvrdi da je u latinskoameričkim romanima tog žanra prisutna tema kulturnog otpora,<ref name="Spindler">{{Cite thesis |last=Spindler |first=William |title=Magical Insurrections: Cultural Resistance and the Magic Realist Novel in Latin America |date=January 1996 |degree=doctoral |publisher=University of Essex |url=https://repository.essex.ac.uk/40531/ |language=en}}</ref> koji [[popularna kultura]] podupire time što se suprotstavlja hegemoniji. U osvrtu na roman ''[[Kronika najavljene smrti]]'' Garcíje Márqueza [[Salman Rushdie]] napisao je da se zahvaljujući formalnom eksperimentu magičnog realizma političke ideje mogu izraziti onako kako možda nije moguće u prethodno uspostavljenim književnim žanrovima:<ref>{{cite web|last1=Juul|first1=Jesper|title=Are Game Experiments Apolitical? Avant-garde and Magic Realism|url=https://www.jesperjuul.net/ludologist/2014/08/13/are-game-experiments-apolitical/|website=The Ludologist|access-date=4 July 2017|date=13 August 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180425234831/https://www.jesperjuul.net/ludologist/2014/08/13/are-game-experiments-apolitical/|archive-date=25 April 2018}}</ref> {{blockquote|„El realismo mágico”, magični realizam, barem onaj koji nailazimo u Márqueza, razvio se iz nadrealizma koji prikazuje stvarnu svijest trećega svijeta. Bavi se onim što je [[V. S. Naipaul|Naipaul]] nazvao „napola oblikovanim” društvima, u kojima se ono prastaro bori protiv odvratno novoga, u kojima su javna korupcija i privatna patnja nekako upadljivije i žešće nego na tzv. sjeveru, gdje su stoljeća bogatstva i moći oblikovala slojeve i njima prekrila površinu onoga što se doista događa. U Márquezovim djelima, kao i u svijetu koji opisuje, stalno se zbivaju nemoguće stvari, i to uistinu vjerodostojno, na otvorenome, ispod podnevnoga sunca.<ref>{{cite book|last1=Rushdie|first1=Salman|title=Imaginary Homelands: Essays and Criticism 1981–1991|date=1991|publisher=Granta Books|location=London|isbn=978-0-670-83952-0}}</ref>}} == Glavne teme u kritici == === Nejasne definicije === Meksički kritičar Luis Leal probleme u definiranju magičnog realizma sažeo je napisavši: „Ako ga možete objasniti, onda to nije magični realizam.”<ref>García, ''Leal'', str. 127–28</ref> Ponudio je vlastitu definiciju izjavivši: „Ne razmišljajući o pojmu magičnoga realizma, svaki pisac izražava stvarnost koju primjećuje u ljudima. U mojim je očima magični realizam stav likova u romanu naspram svijeta” ili prirode. Uslar-Pietri o magičnom je realizmu rekao ovo: „[Č]ovjek kao misterij okružen realističnim činjenicama. Pjesničko predviđanje ili pjesničko odbacivanje stvarnosti. To je ono što bi se, s obzirom na to da drugoga imena nema, moglo nazvati magičnim realizmom.”<ref>[[Arturo Uslar Pietri|Pietri, Arturo Uslar]]. 1949. ''Letras y hombres de Venezuela''. Mexico City: [[Fondo de Cultura Económica|Fondo de Cultura Economica]]. p. 161.</ref> === Zapadnjačko i urođeničko poimanje svijeta === Kritičko poimanje magičnog realizma kao sukoba stvarnosti i nenormalnosti izvire iz odvojenosti zapadnjačkih čitatelja od [[mitologija|mitologije]], korijena magičnog realizma koji je mnogo bliži nezapadnjačkim kulturama.<ref name="Faris, Wendy B pp. 3-4">Faris, Wendy B., and Zamora, Lois Parkinson. "Introduction". In ''Magical Realism: Theory, History, Community''.</ref>{{Rp|3–4}} Magični realizam zbunjuje čitatelje na zapadu zbog „shvaćanja stvarnosti” u tekstu; taj žanr ne objašnjava stvarnost oslanjajući se na prirodne zakone, što je slučaj u tipičnim zapadnjačkim tekstovima, nego stvara stvarnost „u kojoj se odnosi među zbivanjima, likovima te mjestima i vremenima radnje ne mogu temeljiti na onima u stvarnome svijetu i opravdavati njima, odnosno ne mogu se oslanjati na to kako će ih prihvatiti buržujski mentalitet.”<ref>Angel Flores, quoted in {{cite journal|last=Simpkins|first=Scott|title=Magical Strategies: The Supplement of Realism|journal=Twentieth Century Literature|volume=34|number=2|pages=140–154|year=1988|doi=10.2307/441074|jstor=441074}} str. 142.</ref> Gvatemalski književnik [[William Spindler]] u svojem članku „Magic realism: A Typology”,<ref>Spindler, William (1993). "Magic realism: A Typology". ''Forum for Modern Language Studies'' 39(1). https://leftychan.net/edu/src/1608528039596.pdf</ref> spominje da postoje tri vrste magičnoga realizma premda to ne znači da se međusobno isključuju:<ref>Cited in {{cite conference|title=''Ceremony'': A Case Study in Literary Anthropology |pages=9–15 |last=Aniballi |first=Francesca |book-title=Diverse Engagement: Drawing in the Margins |editor1-first=Matthew |editor1-last=French |editor2-first=Simon |editor2-last=Jackson |editor3-first=Elina |editor3-last=Jokisuu |conference=Proceedings of the University of Cambridge Interdisciplinary Graduate Conference |date=June 2010 |location=Cambridge, United Kingdom |url=http://www.dspace.cam.ac.uk/bitstream/1810/225960/3/French,%20M.,%20Jackson,%20S.%20Jokisuu,%20E.%20(2010)%20'Diverse%20Engagement%20-%20Drawing%20in%20the%20Margins'%20online%20edition-3.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119235615/http://www.dspace.cam.ac.uk/bitstream/1810/225960/3/French,%20M.,%20Jackson,%20S.%20Jokisuu,%20E.%20(2010)%20'Diverse%20Engagement%20-%20Drawing%20in%20the%20Margins'%20online%20edition-3.pdf |archive-date=2012-01-19 |access-date=2024-01-11}}</ref> * europski „metafizički” magični realizam, koji obilježava otuđenost i ono jezivo; taj stil oprimjeruje Kafkina fikcija; * „[[ontologija|ontološki]]” magični realizam, u kojem se neobjašnjiva zbivanja iznose činjenično, bez čuđenja; * „[[antropologija|antropološki]]” magični realizam, u kojem se urođeničko poimanje svijeta smješta uza zapadnjačko racionalno poimanje svijeta. Spindlerova je tipologija magičnoga realizma izvrgnuta kritici kao:<ref>Connell, Liam. 1998. "Discarding Magic Realism: Modernism, Anthropology, and Critical Practice". ''ARIEL'' 29(2):95–110.</ref> {{blockquote|[P]okušaj kategorizacije kojom se nastoji odrediti magični realizam kao projekt specifičan za kulturu, pri čemu se čitateljima određuju ona (nesuvremena) društva u kojima mitovi i magija opstaju do danas i za koja bi se moglo očekivati da će njegovati magični realizam. Ta analiza nije bez zamjerke. [...] [M]oguće je zamisliti slučajeve u kojima oba oblika znanja supostoje.}} ===''Lo real maravilloso''=== [[Alejo Carpentier]] osmislio je pojam {{lang|es|lo real maravilloso}} („čudesno stvarno”) i uvrstio ga je u prolog svojeg romana ''[[Kraljevstvo ovoga svijeta]]'' (1949.). Međutim, postoje nesuglasice oko toga pripadaju li njegova djela žanru magičnog realizma ili ga je njima tek najavio i nadahnuo. Maggie Bowers tvrdi da se naširoko smatra pretečom latinskoameričkoga magičnog realizma (kao romanopisac i kritičar),<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> za koji je izjavila da prikazuje viši oblik stvarnosti u kojem se mogu pojaviti elementi čudesnoga, koji pritom ne djeluju neprirodno ili usiljeno. Spomenula je i da je Carpentier, odvojivši se od Rohova slikarskog magičnog realizma, nastojao pokazati kako su nevjerojatne i čudesne stvari, u skladu s latinskoameričkom raznolikom poviješću, geografijom, demografijom, politikom, mitologijom i religijom, zapravo moguće.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> K tomu, Carpentier govori da Latinska Amerika obiluje čudesima te da se „samim pisanjem o tom prostoru automatski stvara književnost čudesne stvarnosti”.<ref name=":0" /> [[Slika:Alejocarpentier.jpg|thumb|upright|right|Alejo Carpentier]] „Čudesno” se može pomiješati s magičnim realizmom jer oba oblika uvode nadnaravne pojave i događaje koji ne iznenađuju implicitnog autora. U obama se oblicima ti magični događaji očekuju i prihvaćaju kao svakidašnji. Međutim, čudesni svijet jest svijet jedne dimenzije. Implicitni autor vjeruje da se ondje može dogoditi bilo što jer je cijeli svijet ionako pun nadnaravnih bića i situacija. Bajke dobro ilustriraju čudesnu književnost. U određivanju čudesnoga važnu ulogu igra svijest čitatelja o tome da je taj izmišljeni svijet drukčiji od svijeta u kojem se nalaze. „Čudesni” svijet jedne dimenzije razlikuje se od dvodimenzijskog svijeta magičnog realizma jer se u potonjem slučaju nadnaravni svijet spaja s prirodnim, poznatim svijetom (i tako nastaje spoj ''dvaju'' slojeva stvarnosti – dvodimenzionalnost).<ref name=":0" />{{Rp|15}} Premda se pojmovi magičnog realizma i čudesnog stvarnog katkad rabe kao sinonimi, ključna je razlika u tome čemu se pridaje pozornost u djelu.<ref name=":0" />{{Rp|11}} Kritičar Luis Leal smatra da je Carpentier idejni začetnik magičnog realizma odnoseći se pritom na njegova kritička djela; napisao je da je „[p]ostojanje čudesnog stvarnog ono što je začelo književnost magičnog realizma, koji neki kritičari smatraju ''pravom'' američkom književnošću”.<ref>Leal, Luis. "Magical Realism in Spanish America". In ''MR: Theory, History, Community''. str. 122</ref> Na temelju toga može se izvesti zaključak da je Carpentierovo ''čudesno stvarno'' odvojeno od magičnoga realizma po tome što se odnosi upravo na američki kontinent.<ref name="Daniel, Lee A 1982"/> Lee A. Daniel u skladu s time razvrstava Carpentierove kritičare u tri kategorije: one koji ga ne smatraju pripadnikom pokreta magičnog realizma ni u kojem obliku (Ángel Flores), one koji ga nazivaju književnikom magičnog realizma, ali pritom ne spominju njegov pojam ''čudesnog stvarnog'' (Gómez Gil, Jean Franco, Carlos Fuentes), i one koji se u opisu njegova književnoga rada služe obama pojmovima kao sinonimima (Fernando Alegria, Luis Leal, Emir Rodriguez Monegal).<ref name="Daniel, Lee A 1982"/> === Isključiva povezanost s Latinskom Amerikom === Ángel Flores tvrdi da je magični realizam međunarodni proizvod, ali da mu je podrijetlo latinskoameričko. Dodao je da je „magični realizam nastavak romantičke realističke struje u književnosti na španjolskome jeziku i ostalim podudarnim europskim književnostima”.<ref>Flores, Angel. "Magical Realism in Spanish America". In ''MR: Theory, History, Community''.</ref> Književni kritičari nisu usuglašeni oko toga je li magični realizam latinskoameričkog podrijetla ili globalni ostvaraj [[postmoderna|postmodernoga]] svijeta.<ref name="Faris, Wendy B pp. 3-4" /> Guenther je izjavio: „Pustimo pretpostavke, [magični realizam] prvo je prihvatila latinskoamerička književna kritika, a potom su ga prijevodi i književna prisvajanja izmijenili.”<ref name="Guenther1995" />{{rp|61}} Magični realizam postao je međunarodna pojava: među predstavnike toga žanra ubraja se mnogo književnika koji nisu podrijetlom iz Latinske Amerike i brojni smatraju da je žanr u međuvremenu doista postao međunarodni proizvod.<ref name="Faris, Wendy B pp. 3-4" />{{Rp|4, 8}} === Postmoderna === Pojedini književni kritičari nastojali su povezati magični realizam s [[postmoderna|postmodernom]]. Belgijski kritičar Theo D'haen u svojem eseju „Magical Realism and Postmodernism” tvrdi da se, iako se književnici kao što su [[Günter Grass]], [[Thomas Bernhard]], [[Peter Handke]], [[Italo Calvino]], [[John Fowles]], [[Angela Carter]], [[John Banville]], [[Michel Tournier]], [[Willem Brakman]] i [[Louis Ferron]] općenito mogu smatrati postmodernim autorima, „isto se tako mogu ubrojiti&nbsp;... među [književnike] magičnoga realizma”.<ref>D'haen, Theo L. "Magical realism and postmodernism". In ''MR: Theory, History, Community''. str. 193</ref> Među osobinama koje se uglavnom pripisuju postmoderni, ali koje se također mogu pripisati književnomu magičnom realizmu, jesu „[[samoreferiranje]], metafikcija, [[eklekticizam]], redundantnost, mnogostrukost, diskontinuitet, [[intertekstualnost]], [[parodija]], nestajanje lika i pripovjedne instance, brisanje granica i destabilizacija čitatelja”.<ref>D'haen, Theo L. "Magical realism and postmodernism". In ''MR: Theory, History, Community''. str. 192–93. D'haen navodi brojna djela koja prikazuju te osobine.</ref> Magični realizam i postmodernu također povezuje postkolonijalni diskurs, u kojem se skokovi povezani s vremenom i fokalnom točkom ne mogu objasniti znanstveno, nego posredovanjem magije, tekstualizacijom (čitatelja) i metafikcijom. Ta se dva pojma katkad smatraju prilično sličnima kad je riječ o stavovima prema čitateljima. Književna djela magičnog realizma ne nastoje udovoljiti željama prominentne, nego sofisticirane čitateljske publike koja može primijetiti „suptilnosti” u tekstu.<ref name="jstor.org"/> Premda postmodernistički književnici nisu skloni eskapističkim žanrovima (kao što su fantastika, priče o duhovima i kriminalistička djela), neraskidivo su povezani s njima uzme li se u obzir čitateljstvo. Postmodernistička književnost može se podijeliti dvojako: na tržišno uspješnu pomodnu fikciju i na filozofska djela namijenjena intelektualnim čitateljskim krugovima. Nakon samo jednog čitanja prve vrste tekstova čitatelji će ili iskriviti ili umanjiti smisao djela. Implicitni čitatelj – kao npr. Aureliano iz ''Sto godina samoće'' – talac je kojim se pisac služi kako bi iskazao tjeskobu koja izvire iz neznanja tko čita djelo i koliko pomno te činjenice da pisac uvijek ovisi o potrebama i željama čitatelja (tržišta).<ref name=":3" /> Književnici magičnoga realizma s teškoćom pokušava uravnotežiti prodajnu privlačnost djela s intelektualnim integritetom. Wendy Faris, u raspravi o magičnom realizmu kao suvremenoj pojavi koja napušta modernu i priklanja se postmoderni, kaže: „Fikcija magičnog realizma doista djeluje mlađe i popularnije od modernističkih djela koja su joj prethodila jer svojim jednosmjernim fabulama često (ali ne i uvijek) udovoljava našoj prirodnoj potrebi da saznamo što slijedi. Zato zna biti više namijenjena čitalačkoj zabavi.”<ref>Faris, Wendy. "Scheherezade's Children: Magical Realism and Postmodern Fiction". In ''MR: Theory, History, Community''. str. 163.</ref> == Usporedbe s povezanim žanrovima == === Realizam === [[Realizam (književnost)|Realizmom]] se u književnosti pokušava prikazati stvarni život; roman se ne oslanja samo na ono što prikazuje nego i na to kako to prikazuje. Djela realizma uspostavljaju okvir koji omogućuje čitatelju da oblikuje svijet koristeći se onime što život čini onim što jest. Magični realizam „oslanja se na prikaze stvarnih, izmišljenih ili magičnih elemenata kao da su stvarni. Oslanja se na realizam, ali tek toliko da može proširiti granice stvarnoga onoliko koliko je prihvatljivo.”<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" />{{Rp|22}} Književni teoretičar Kornelije Kvas napisao je: „[U] djelima magičnog realizma stvara se izmišljeni svijet blizak stvarnosti koji određuje velika zastupljenost neobičnog i fantastičnog, a čime se, između ostalog, nastoji istaknuti proturječnosti i mane društva. Prisutnost fantastičnog ne krši očitu suvislost djela tipičnih za tradicionalnu književnost realizma. Elementi fantastičnog (magičnog) prikazuju se kao svakidašnje pojave, spašavaju ono ljudsko suočeno s napadima konformizma, zla i totalitarizma. K tomu, u magičnom realizmu pripovijedanje je objektivno i tipično za tradicionalni realizam iz 19. stoljeća.”<ref>{{Cite book|title=The Boundaries of Realism in World Literature|last=Kvas|first=Kornelije|publisher=Lexington Books|year=2019|isbn=978-1-7936-0910-6|location=Lanham, Boulder, New York, London|pages=29}}</ref> Rohovo razlikovanje ekspresionizma i postekspresionizma, opisano u tekstu ''German Art in the 20th Century'', može se primijeniti i u usporedbi realizma i magičnog realizma. Realizam se povezuje s pojmovima kao što su „povijest”, „[[mimeza]]”, „upoznavanje”, „empirizam i logika”, „pripovijedanje”, „reduktivni naturalizam / naturalizam vođen završetkom” te „racionalizacija / uzrok i posljedica”.<ref name="Simpkins, Scott 1988">{{cite journal |last1=Simpkins |first1=Scott |title=Magical Strategies: The Supplement of Realism |journal=Twentieth Century Literature |date=1988 |volume=34 |issue=2 |pages=140–154 |doi=10.2307/441074 |jstor=441074}}</ref> S druge strane, magični realizam obuhvaća pojmove kao što su „mit / legenda”, „fantastično / nadomjestak”, „očuđenje”, „misticizam / magija”, „metanaracija”, „prostrani / otvoreni romantizam” te „mašta / obrnuta vještina”.<ref name="Simpkins, Scott 1988"/> === Nadrealizam === [[Nadrealizam]] se često pomiješa s magičnim realizmom jer oba žanra istražuju nelogične i nerealistične karakteristike ljudskosti i postojanja. Rohov pojam magičnog realizma povijesno je čvrsto povezan s nadrealizmom te posljedičnim utjecajem na Carpentierovu čudesnu stvarnost. Međutim, ipak se razlikuju po važnim obilježjima. Nadrealizam „je najviše odvojen od magičnog realizma po tome što ne istražuje materijalnu stvarnost, nego maštu i um te umjetnošću pokušava izraziti 'unutrašnji život' i psihologiju ljudi”. Nastoji iskazati podsvjesno, nesvjesno, potisnuto i neizrecivo. Magični realizam, s druge strane, rijetko prikazuje ono izvanredno u obliku snova ili psiholoških iskustava. „Kad bi se to učinilo,” izjavila je Bowers, „magija bi se premjestila iz poznate materijalne stvarnosti i uvrstila u neshvaćeni svijet mašte. Običnost magije magičnog realizma ovisi o svojem prihvaćenom i neupitnom položaju u opipljivoj i materijalnoj stvarnosti.”<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" />{{Rp|22–4}} === Fabulizam === Fabulizam se odnosi na basne, parabole i mitove te se u suvremenom kontekstu rabi kao pojam kojim se opisuju književnici čija djela spadaju u magični realizam ili su mu bliska. Premda se tim pojmom nerijetko određuju djela magičnog realizma, fabulizam u stvarnost prenosi elemente fantastike te u njemu mitovi i basne služe kritici vanjskoga svijeta i iznošenju alegorijskih tumačenja. [[Bruno Bettelheim]], austrijsko-američki dječji psiholog, izjavio je da bajke imaju psihološku korist. Omogućuju lakše razumijevanje i prihvaćanje teških činjenica prevođenjem traume u drugi kontekst. Dodao je i da tama i etika u tradicionalnim bajkama, pretvorene u simbole, pomažu djeci da se nose s pitanjima straha. Fabulizam pomaže prevladati te složene osjećaje i „pretočiti u stvarnost ono što je inače prolazno ili neizrecivo u pokušajima&nbsp;... razumijevanja stvari o kojima najteže progovaramo: o gubitku voljenih osoba, ljubavi, promjeni.”<ref>{{cite web |last1=Haggard |first1=Kit |title=How a queer fabulism came to dominate contemporary women's writing |url=https://theoutline.com/post/5751/fabulism-fiction-carmen-maria-machado-daisy-johnson-melissa-broder?zd=2&zi=uju7vyr3 |website=The Outline |access-date=24 November 2018}}</ref> Književnica Amber Sparks izjavila je da fabulizam spaja elemente fantastike s realističnim mjestom i vremenom radnje te da je za taj žanr ključno to što se ti elementi često preuzimaju iz konkretnih mitova, bajki i folklora. Za razliku od magičnog realizma ne služi se samo općenitim magičnim elementima nego unosi i detalje iz poznatih priča. Premda se pojam magičnog realizma uglavnom rabi u opisu djela latinskoameričkih književnika, fabulizam nije povezan ni s jednom konkretnom kulturom. Ne oslanja se na političku stvarnost, nego na cjelokupno ljudsko iskustvo koristeći se bajkama i mitovima.<ref>{{Cite thesis |last=Capettini |first=Emily |title=A Second Ribcage: Fiction and an Article on New Wave Fabulism, Trauma, and the Environment |date=2014 |type=Doctoral dissertation |institution=University of Louisiana at Lafayette |url=https://www.proquest.com/docview/1548306771 |id={{ProQuest|1548306771|access=free}} }}</ref> Taj je pristup vidljiv u djelima [[C. S. Lewis]]a; njegov roman ''[[Dok imamo lica]]'' (iz 1956.) navodi se kao primjer fabulističkog pripovijedanja. Tom prerađenom pričom o Amoru i Psihi čitatelju se šalje moralna poruka. U recenziji Lewisove biografije ''[[The Washington Post|Washington Post]]'' komentirao je da je svojim djelima stvarao „fikciju” s poukom i dodao je da „fabulist&nbsp;... rasvjetljuje prirodu stvari pričom za koju i on i njegova publika odnosno čitatelji znaju da je genijalno izmišljena analogija.”<ref>{{cite news |last1=Kirk |first1=Russell |title=The Faith of a Fabulist |url=https://www.washingtonpost.com/archive/entertainment/books/1990/04/01/the-faith-of-a-fabulist/a855894c-0126-490b-a4a0-ed6b9829978b/ |newspaper=The Washington Post |access-date=25 November 2018}}</ref> [[Italo Calvino]] primjer je književnika žanra koji se služi pojmom fabulizam. Calvinovo je najpoznatije djelo njegova trilogija ''Naši preci'', zbirka poučnih priča ispričanih u obliku nadrealističke fantastike. Kao što je slučaj s brojnim fabulističkim radovima, njegova se djela često kategoriziraju kao skup alegorija za djecu. Calvino je želio da fikcija bude poučna poput bajki. „Calvino je neprestano inzistirao na 'poučnom potencijalu' bajke i njezinoj svrsi kao primjeru etike”, napisao je novinar Ian Thomson.<ref>{{cite news |last1=Thomson |first1=Ian |title=Italo Calvino: a celebration of the fairy king |url=https://www.telegraph.co.uk/books/what-to-read/italo-calvino-the-fairy-king/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/books/what-to-read/italo-calvino-the-fairy-king/ |archive-date=2022-01-11 |url-access=subscription |url-status=live |website=The Telegraph |date=19 September 2015 |access-date=8 December 2018}}{{cbignore}}</ref> === Fantastika === Fantastika i magični realizam uglavnom se ne smatraju povezanim žanrovima izuzmu li se zajednička mitološka i folklorna nadahnuća. Amaryll Beatrice Chanady razlikuje književnog magičnog realizma od fanastičke uspoređujući tri zajednička obilježja: uporabu [[antinomija|antinomije]] (istodobne prisutnosti dvaju sukobljenih kodova), uvrštavanje događaja koji se ne mogu uklopiti u okvir logike te pripovjedačevu šutnju. U fantastici se nadnaravni kod smatra problematičnim, nečim što posebno privlači pozornost, a u magičnom realizmu prisutnosti nadnaravnoga ne pridaje se posebna pažnja. U fantastici pripovjedačeva šutnja uznemiruje čitatelja, ali u magičnom realizmu pomaže uklopiti ono nadnaravno u prirodne okvire. To je uklapanje moguće u magičnom realizmu zato što autor ono nadnaravno prikazuje kao jednako valjano kao i ono prirodno. Ta dva koda nisu u hijerarhiji.<ref>Chanady, Amaryll Beatrice (1985). ''Magical realism and the fantastic: Resolved versus unresolved antinomy.'' New York: Garland. pp. 30–31.</ref> Pripovjedači Melquíadesov duh u Márquezovu romanu ''Sto godina samoće'' i duh novorođenčeta u romanu ''Voljena'' [[Toni Morrison]], koji posjećuju ili progone osobe koje žive u njihovim nekadašnjim domovima, prikazuju kao normalne pojave; čitatelj, stoga, prihvaća ono čudesno kao nešto normalno i uobičajeno.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" />{{Rp|25–27}} Clark Zlotchew izjavio je da se fantastika i magični realizam razlikuju po tome što u fantastici, npr. u Kafkinu ''Preobražaju'', protagonist, implicitni autor ili čitatelj oklijeva odlučiti valja li uznemirujućim događajima pripisati prirodni ili nadnaravni uzrok odnosno treba li posegnuti za racionalnim ili iracionalnim objašnjenjima.<ref name=":0" />{{Rp|14}} U djelima fantastike prisutno je kolebanje između vjere i nevjerice u ono nadnaravno ili nevjerojatan događaj. Leal smatra da pisci fantastike, među koje ubraja i Borgesa, mogu stvoriti „nove svjetove, možda nove planete. Suprotno tomu, pisci poput Garcíje Márqueza, koji se služe magičnim realizmom, ne stvaraju nove svjetove, nego nagovještavaju magično u našem svijetu.”<ref name=Leal89 /> U magičnom realizmu nadnaravno se spaja s prirodnim i poznatim svijetom. Takav dvodijelni svijet magičnog realizma razlikuje se od jednodijelnog svijeta kakav prikazuju bajke i fantastika.<ref name=":0" />{{Rp|15}} Pojedini pisci fantastike na engleskome jeziku ne smatraju da je „magični realizam” išta osim sinonima za fantastiku. [[Gene Wolfe]] izjavio je da je „magični realizam fantastika koju pišu ljudi koji govore španjolski”,<ref>{{cite book | last1 = Wolfe | first1 = Gene | author-link = Gene Wolfe |last2=Baber |first2=Brendan | chapter = Gene Wolfe Interview | editor-last = Wright |editor-first=Peter | title = Shadows of the New Sun: Wolfe on Writing/Writers on Wolfe | chapter-url = https://books.google.com/books?id=MkPfjCVo3g4C&pg=PA132 | access-date = 2009-01-20| isbn = 9781846310577 | year = 2007 | publisher = Liverpool University Press }}</ref> a [[Terry Pratchett]] komentirao je da izrazom magični realizam „pristojno kažete da pišete fantastiku”.<ref>{{cite magazine |magazine = January Magazine |url = http://januarymagazine.com/profiles/tpratchett2002.html |title = Terry Pratchett by Linda Richards |year = 2002 |access-date = February 17, 2008 |url-status = live |archive-url = https://web.archive.org/web/20071217212623/http://januarymagazine.com/profiles/tpratchett2002.html |archive-date = December 17, 2007 }}</ref> === Animistički realizam === Animistički realizam pojam je kojim se obuhvaća afrička književnost koja crpi nadahnuće iz snažne prisutnosti zamišljenog pretka i tradicionalne religije, a pogotovo afričkog [[animizam|animizma]].<ref>Paradiso, Silvio Ruiz. 2014. "Postcolonialism and religiosity in African literatures". Proceedings of the 4th International Congress in Cultural Studies. Aveiro, Portugal. pp. 73–79.</ref> Tim su pojmom [[Pepetela]] (1989.)<ref>[[Pepetela]] (1989.). {{lang|pt|Lueji, o nascimento de um império}}. Porto, Portugal: {{lang|pt|italic=no|União dos Escritores Angolanos}}.</ref> i Harry Garuba (2003.)<ref>Garuba , Harry. 2003. "Explorations in Animist Materialism: Notes on Reading/Writing African Literature, Culture, and Society". ''[[Public Culture]]''.</ref> nazvali nov oblik magičnog realizma u afričkoj kulturi. === Znanstvena fantastika === Premda i [[znanstvena fantastika]] i magični realizam mijenjaju ono što se smatra zbiljom, poigravaju se s ljudskom maštom i oblici su (često fantastičke) fikcije, uvelike se razlikuju. Bowers navodi ''[[Vrli novi svijet]]'' [[Aldous Huxley|Aldousa Huxleyja]] kao roman koji oprimjeruje osobinu znanstvene fantastike da nudi „racionalno, fizičko objašnjenje za bilo kakve neobične pojave”. Premda protagonisti proživljavaju distopijska i fantastična iskustva, ona se oslanjaju na zbiljski razvoj tehnologije i društva, npr. na [[industrijalizacija|industrijalizaciju]], kemijske spojeve koji mijenjaju raspoloženje ili [[in vitro oplodnja|oplodnju ''in vitro'']]. Bowers tvrdi da se „priče znanstvene fantastike izričito razlikuju od magičnog realizma po tome što se odvijaju na svjetovima drukčijim od bilo kakve poznate stvarnosti, a realistične su zato što u njima vidimo svoju moguću budućnost. Za razliku od magičnog realizma ne odvijaju se u realističnom okruženju koje se može usporediti s prošlom ili sadašnjom stvarnošću.”<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" />{{Rp|29–30}} == Važniji autori i djela == Među latinskoameričkim književnicima koji se smatraju važnijim predstavnicima magičnog realizma jesu [[Jorge Luis Borges]],<ref>{{cite book|last1=Parkinson Zamora|first1=Lois|last2=B. Faris|first2=Wendy|title=Magical Realism: Theory, History, Community|date=1995|publisher=Duke University Press|location=Durham & London}}</ref> [[Isabel Allende]]<ref>{{cite web|last1=Jaggi|first1=Maya|title=A View From The Bridge|url=https://www.theguardian.com/books/2000/feb/05/isabelallende.fiction|website=The Guardian|date=5 February 2000|access-date=15 January 2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180115184804/https://www.theguardian.com/books/2000/feb/05/isabelallende.fiction|archive-date=15 January 2018}}</ref> i [[Gabriel García Márquez]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za književnost čiji je roman ''[[Sto godina samoće]]'' doživio velik uspjeh diljem svijeta. [[Slika:Garcia Marquez Plaque.jpg|thumb|upright|right|spomen-ploča Gabrielu Garcíji Márquezu u Parizu]] García Márquez izjavio je: „Najvažniji mi je problem taj što sam uništio granicu koja odvaja ono što djeluje stvarno od onoga što djeluje fantastično.”<ref>Interview in ''[[Primera Plana]]'' 5(234):52–55. Quoted in {{cite web|title=Diario Digital del Choapa|url=http://www.illapel.net/nzr_soledad.doc|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090306065737/http://www.illapel.net/nzr_soledad.doc|archive-date=2009-03-06|access-date=2009-01-25 |language=es |quote=Mi problema más importante era destruir la línea de demarcación que separa lo que parece real de lo que parece fantástico. Porque en el mundo que trataba de evocar esa barrera no existía. Pero necesitaba un tono convincente, que por su propio prestigio volviera verosímiles las cosas que menos lo parecían, y que lo hicieran sin perturbar la unidad del relato.}}</ref> Allende je prva Latinoamerička književnica čiji je rad zapažen i izvan američkog kontinenta. Njezin najpoznatiji roman ''[[Kuća duhova]]'' stilski podsjeća na magični realizam Garcíje Márqueza.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|43}} Među istaknutim je književnicima i [[Laura Esquivel]], čiji roman ''[[Kao voda za čokoladu]]'' govori o kućanskom životu žena koje žive na marginama svojih obitelji i društva. Protagonistici Titi majka ne dopušta da se uda i bude sretna; zbog neuzvraćene ljubavi i odbačenosti od obitelji svojim nadnaravnim moćima ubacuje vlastite osjećaje u hranu koju pravi. Tako je sve goste, nakon jedenja svadbene torte koju je Tita napravila dok je patila zbog zabranjene ljubavi, prožeo val žudnje. Meksički književnik [[Juan Rulfo]] u svojem je kratkom romanu ''[[Pedro Páramo]]'' utro put ekspoziciji u nelinearnim književnim strukturama; roman govori o Comali kao gradu punu života za vrijeme života Pedra Párama i kao gradu duhova iz perspektive njegova sina Juana Preciada, koji odlazi onamo kako bi ispunio obećanje dano njegovoj preminuloj majci.<ref>{{Cite web |last=Mambrol |first=Nasrullah |date=2023-08-03 |title=Analysis of Juan Rulfo's Pedro Páramo |url=https://literariness.org/2023/08/03/analysis-of-juan-rulfos-pedro-paramo/ |access-date=2024-01-18 |website=Literary Theory and Criticism |language=en-US}}</ref> Među važnijim su predstavnicima magičnog realizma na portugalskome jeziku [[Jorge Amado]] i nobelovac [[José Saramago]]. Među predstavnike tog žanra na tom jeziku mogu se ubrojiti i [[Murilo Rubião]], dramski pisac [[Dias Gomes]] i [[José J. Veiga]]. Premda se [[Érico Veríssimo]] uglavnom ne smatra predstavnikom toga žanra, njegov roman ''Incident u Antaresu'' ubraja se u djela magičnoga realizma. Amado je među najprominentnijim suvremenim brazilskim književnicima; njegova su djela prevedena na 49 jezika. Također je brazilski književnik čija su djela najviše ekranizirana i prilagođena za kazališne predstave; prema njegovu je romanu ''[[Dona Flor i njezina dva supruga]]'' 1976. snimljen istoimeni brazilski film, a šest godina poslije uslijedila je i američka adaptacija ''[[Posljednji poljubac]]''. ''[[Prozirni grad]]'', roman angolskog književnika [[Ondjaki]]ja, primjer je magičnog realizma u afričkoj književnosti. Taj je roman 2013. osvojio nagradu José Saramago.<ref>{{Cite web |last=Kona |first=Bongani |date=3 September 2018 |title=A kaleidoscopic novel of radiant beauty—Bongani Kona reviews the new English translation of Ondjaki’s Transparent City |url=https://johannesburgreviewofbooks.com/2018/09/03/a-kaleidoscopic-novel-of-radiant-beauty-bongani-kona-reviews-the-new-english-translation-of-ondjakis-transparent-city/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20260119110823/https://johannesburgreviewofbooks.com/2018/09/03/a-kaleidoscopic-novel-of-radiant-beauty-bongani-kona-reviews-the-new-english-translation-of-ondjakis-transparent-city/ |archive-date=19 January 2026 |access-date=6 March 2026 |website=The Johannesburg Review of Books}}</ref> Među važnijim su predstavnicima magičnog realizma na engleskom jeziku britansko-indijski književnik [[Salman Rushdie]] (u čijem se romanu ''[[Djeca ponoći]]'' spajaju povijest i fantastika), afroameričke književnice [[Toni Morrison]] (iako se nije slagala s takvom kategorizacijom njezinih djela<ref>{{Cite web|title=Morrison on Magical Realism|url=https://content.sakai.rutgers.edu/access/content/group/9cc8b809-0caa-4e0f-90c2-95c266b62feb/public/morrison.pdf}}</ref>) i [[Gloria Naylor]]; američki književnici latinoameričkog podrijetla kao što su [[Ana Castillo]], [[Rudolfo Anaya]], [[Daniel Olivas]], [[Rudy Ruiz]] i [[Helena Maria Viramontes]]; gvatemalski pisac [[Miguel Ángel Asturias]]; indijanski autori [[Louise Erdrich]] i [[Sherman Alexie]]; engleski književnik [[Louis de Bernières]] i engleska feministička spisateljica [[Angela Carter]]. Od navedenih je književnika vjerojatno najpoznatiji Rushdie, čiji „jezik magičnog realizma obuhvaća i europsku nadrealističku i latinskoameričku mitsku tradiciju [toga žanra]”.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> Roman ''[[Voljena]]'' Toni Morrison govori o majci koju progone duh njezina djeteta i uspomene na traumatično djetinjstvo, kad je bila zlostavljana robinja, te je opterećuje to što se brine o djeci u surovu društvu.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> [[Jonathan Safran Foer]] služi se okvirima magičnog realizma u prikazima povijesti štetlova i [[Holokaust]]a u djelu ''[[Sve je rasvijetljeno]]''. Južnoafričko-talijanska književnica [[Patricia Schonstein]] u magičnim realizmom nadahnutim romanima ''Vrijeme anđela'' i ''Pokrivač snova'' obrađuje teme Holokausta, Rodezijskoga građanskog rata i ''[[apartheid]]a''. Romani i kratke priče [[Dino Buzzati|Dina Buzzatija]] navode kao primjeri magičnog realizma u talijanskoj književnosti.<ref>{{cite book|last=D’haen|first=T.|chapter=Magical Realism: The European Trajectory|editor1=C. Warnes|editor2=K.A. Sasser|title=Magical Realism and Literature. Cambridge Critical Concepts|location=Cambridge|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2020|pp=117-130}}</ref> Poslije raspada Sovjetskog Saveza magični realizam doživio je procvat u nekadašnjim državama [[Istočni blok|Istočnoga bloka]]; među poznatijim su književnicima čija se djela smatraju primjerima toga žanra [[Viktor Pelevin]], [[Ljudmila Petruševskaja]], [[Tatjana Tolstaja]] i [[Ljudmila Ulickaja]]. Među utjecajnim su djelima iz tog razdoblja ''Duh domoljuba'' (1989.) [[Jevgenij Anatoljevič Popov|Jevgenija Popova]], ''Ruska ljepotica'' (1990.) [[Viktor Jerofejev|Viktora Jerofejeva]] i ''Šaht'' [[Vladimir Makanin|Vladimira Makanina]]. [[Dmitrij Lipskerov]] u svojem je romanu ''Četrdeset godina u Čančžoju'' prikazao utjecaj obilježja latinskoameričkog magičnog realizma.<ref>{{cite journal |last1=Berlina |first1=Alexandra |title=Russian Magical Realism and Pelevin as Its Exponent |journal=CLCWeb: Comparative Literature and Culture |date=2009 |volume=11 |issue=4 |pages=3 |doi=10.7771/1481-4374.1561 |quote=Apart from Pelevin's Omon Ra, it includes Moscow-Petushki by Venedikt Erofeev and Russian Beauty by his namesake Viktor Erofeev, The Soul of a Patriot by Yevgeny Popov, The Manhole by Vladimir Makanin and Forty years in Chanchzhoe by Dmitrii Lipskerov which "unashamedly owes something to García Márquez's One Hundred Years of Solitude" (483). Several works by women writers such as Tolstaya, Ulitskaya, and Petrushevskaya could be added to the list, although in them elements of magical realism tend to be combined with dystopia, narration of madness, and absurdism, respectively. Porter concludes: "If magic realism came about in South America in the wake of the post-war processes of modernization and relative liberalization, then the appearance of such writing in the post-Soviet era is perfectly understandable"|doi-access=free }}</ref> == Slikarstvo == === Povijesni razvoj === Slikoviti slikarski stil (''malerisch'') počeo se razvijati već u prvom desetljeću 20. stoljeća,<ref>"Austrian [[Alfred Kubin]] spent a lifetime wrestling with the uncanny, ... [and] in 1909 [he] published [[The Other Side (Kubin novel)|''Die andere Seite'' (''The Other Side'')]], a novel illustrated with fifty-two drawings. In it, Kubin set out to explore the 'other side' of the visible world&mdash;the corruption, the evil, the rot, as well as the power and mystery. The border between reality and dream remains consistently nebulous&nbsp;... in certain ways an important precursor [to Magic Realism]&nbsp;,...[he] exerted significant influence on subsequent German and Austrian literature." Guenther, Irene. "Magic realism in the Weimar Republic". ''MR: Theory, History, Community''. p. 57.</ref> no od godine 1925. zaživjeli su pojmovi ''Magischer Realismus'' i ''Neue Sachlichkeit''. Te je godine [[Franz Roh]] objavio knjigu ''Postekspresionizam, magični realizam: problemi najnovijeg europskog slikarstva'', a [[Gustav Hartlaub]] organizirao je izložbu povezanu s tim slikarskim pravcem pod imenom ''Neue Sachlichkeit'' (''nova objektivnost'') u [[Kunsthalle Mannheim]]u u njemačkom gradu Mannheimu.<ref name="Guenther1995" />{{rp|41}} Guenther je češće spominjao novu objektivnost nego magični realizam smatrajući da se nova objektivnost temelji na praksi i da je referencijalna (odnosi se na aktivne umjetnike), a da magični realizam ima teorijsku, kritičku podlogu. Pojam magični realizam naposljetku je zaslugom [[Massimo Bontempelli|Massima Bontempellija]] prihvaćen u njemačkim i talijanskim slikarskim krugovima.<ref name="Guenther1995" />{{rp|60}} Nova objektivnost potpuno se odvojila od [[impresionizam|impresionizma]] i [[ekspresionizam|ekspresionizma]], a Hartlaub je svoju izložbu organizirao za one „koji su ostali odani ili koji su se vratili pozitivnoj, opipljivoj stvarnosti kako bi otkrili istinu [ovoga] doba”.<ref>{{Cite book |last1=Zamora |first1=Lois Parkinson |url=https://books.google.com/books?id=Zzs_cLhfd9wC&dq=%22who+have+remained+true+or+have+returned+to+a+positive,+palpable+reality+in+order+to+reveal+the+truth+of+the+times%22&pg=PA41 |title=Magical Realism: Theory, History, Community |last2=Faris |first2=Wendy B. |date=1995 |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-1640-4 |pages=41 |language=en}}</ref>{{Rp|41}} Taj se stil ugrubio dijelio na dvije vrste: konzervativnu ([[neoklasicizam|neoklasicističku]]) i ljevičarski, politički motiviran [[verizam]].<ref name="Guenther, Irene pp. 41">Guenther, Irene. 1995. "[[iarchive:magicalrealismth0000unse/page/33|Magic Realism, New Objectivity, and the Arts during the Weimar Republic]]." Pp. 33–73 in ''Magical Realism: Theory, History, Community'', edited by L. P. Zamora and W. B. Faris. [[Duke University Press]]. {{ISBN|0-8223-1640-4}}.</ref>{{Rp|41}} Hartlaub je ovako razlikovao te dvije kategorije iako se uglavnom oslanjao na umjetničke pokrete u Njemačkoj:<ref name="Guenther, Irene pp. 41"/>{{Rp|41}} {{blockquote|U novoj je umjetnosti vidio desničarsku i ljevičarsku stranu. Jedna je bila konzervativna i usmjerena ka klasicizmu; oslanjala se na bezvremenost i željela je ponovno posvetiti onu zdravu, tjelesnu kreativnost u čistim crtežima [...] nakon toliko ekscentričnosti i kaosa [aluzija na posljedice Prvoga svjetskog rata]&nbsp;... Druga, ljevičarska, bila je upečatljivo suvremena i mnogo manje odana umjetnosti; izrasla je iz negacije umjetnosti i nastojala je rasvijetliti kaos, pravo lice našeg doba; ovisna je o primitivnoj potrazi za činjenicama i živčanim otkrivanjem [[jastvo|sepstva]]&nbsp;... Ne preostaje nam ništa drugo nego da podupremo [novu umjetnost], pogotovo jer se čini dovoljno snažnom da pokrene novu umjetničku snagu volje.<ref>[[Paul Westheim|Westheim, Paul]]. 1922. {{lang|de|italic=no|"Ein neuer Naturalismus?? Eine Rundfrage des Kunstblatts"}}. {{lang|de|[[Das Kunstblatt]]}} 9.</ref>}} Oba su oblika bila prisutna u europskoj umjetnosti od dvadesetih do tridesetih godina 20. stoljeća, a središta su im bila u Njemačkoj i Italiji.<ref name="Guenther, Irene pp. 41" />{{Rp|41–45}} Talijanski umjetnik [[Giorgio de Chirico]], koji je krajem drugog desetljeća 20. stoljeća stvarao djela metafizičke umjetnosti, smatra se pretečom nove objektivnosti.<ref name="Guenther, Irene pp. 41" />{{Rp|38}}<ref>See also: [[Wieland Schmied|Schmied, Wieland]]. 1980. {{"'}}{{lang|de|italic=no|Neue Sachlichkeit}}' and German Realism of the Twenties". In ''German Realism of the Twenties: The Artist as Social Critic'', edited by L. Lincoln. Minneapolis: [[Minneapolis Institute of Art]]s. p. 42.</ref> or8o5l0cy3ynxhrvkhwpfmlzteu0ml1 Immacolata e San Vincenzo 0 742290 7431299 6816215 2026-04-17T07:07:17Z Argo Navis 852 7431299 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Immacolata e San Vincenzo | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Naples, Italy 20230626 017.jpg | veličina_slike = 300px | opis_slike = Fasada crkve | slika2 = | veličina_slike2 = 300px | opis_slike2 = Interijer | prijašnja_imena = | lokacija = [[Rione Sanità]], [[Napulj]] | dz = ITA | koordinate = {{coord|40.860460|14.247340|format=dms|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Italija Napulj | pushpin_label = {{nowrap|Immacolata e San Vincenzo}} | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[Rimokatoličanstvo]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= [[Barokna arhitektura|barok]] | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Crkva Immacolata e San Vincenzo''' i njezin susjedni samostan vjerski su objekti na piazzetti San Vincenzo u [[Rione Sanità]] u [[Napulj]]u, južna [[Italija]]. Osnovao ju je u 8. stoljeću otac [[Gregorio Maria Rocco]] iz [[Chiaia|Chiaie]]. Podignuta je na mjestu ranije crkve pod nazivom "Santa Maria di Nazareth". Godine 1758. crkva je zajedno s kućama s lijeve strane rekonstruirana u [[Barokna arhitektura|baroknom]] stilu prema nacrtima [[Bartolomeo Vecchione|Bartolomea Vecchionea]]. U [[Katakombe|katakombama]] su pokopani leševi iz kuge 1656. godine. U unutrašnjosti je platno [[Pietro Bardellino|Pietra Bardellina]], koje prikazuje ''sv. Vincenza kako Djevici Vergine preporučuje siročad'' (1754.). Prezbiterij je štukaturiran u 18. stoljeću, au njemu se nalazi grobnica Sabata Mansa (1747.), koji je bio pokrovitelj potonje obnove. Zatvorena je za bogoslužje 1861., a ponovno je otvorena 1975. godine. Dekonsekrirana je 1984.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=|title=Chiesa al Cavone di San Vincenzo Napoli|url=http://www.storiacity.it/guide/580-chiesa-al-cavone-di-san-vincenzo-napoli|access-date=|website=|publisher=}}</ref> Od 2013. crkva je domaćin kazališta, '''"Nuovo Teatro Sanità"'''.<ref>{{Citiranje weba|title=Il miracolo {{!}} nuovo teatro Sanità|url=http://www.nuovoteatrosanita.it/il-miracolo/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160512204338/http://www.nuovoteatrosanita.it/il-miracolo/|archive-date=2016-05-12|access-date=2016-05-05|website=www.nuovoteatrosanita.it}}</ref> == Bibliografija == * Antonio Terraciano, Andrea Russo, ''Le chiese di Napoli.'' ''Censimento e brivi recensioni delle 448 chiese storiche della città di Napoli'', Lorenzo Giunta Editore, 1999. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Immacolata e San Vincenzo}} {{GLAVNIRASPORED:Vincenzo}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Napulju]] [[Kategorija:Barokne crkve u Napulju]] falq0naq3ixpi0iuqk0o23bggkjatjq Porlijerija 0 744581 7431210 6959966 2026-04-17T00:47:54Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7431210 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Porlijerija'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = [[Larreoideae]] | genus = '''''Porlieria''''' | genus_autorstvo = Ruiz & Pav. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Porlijerija''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Porlieria''), rod bilja iz porodice [[Dvoliskovice|dvoliskovica]], dio potporodice [[Larreoideae]]. Pripadaju joj pet vrsta, četiri iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]] (poglavito [[Ande]], i jedna iz [[Teksas]]a i [[Meksiko|Meksika]])<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1689231353 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 13. srpnja 2023.</ref> == Vrste == # ''[[Porlieria angustifolia]]'' <small>(Engelm.) A.Gray</small> # ''[[Porlieria arida]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Porlieria chilensis]]'' <small>I.M.Johnst.</small> # ''[[Porlieria hygrometra]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Porlieria microphylla]]'' <small>(Baill.) Descole, O´Donell & Lourteig</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi dvoliskovica]] 4d2n746260vt13reovav4nxzoqmva48 Gonopterodendron 0 744585 7431214 6960690 2026-04-17T00:48:55Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7431214 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Gonopterodendron'' | slika = | slika_opis = ''Plectrocarpa tetracantha'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = [[Larreoideae]] | genus = '''''Gonopterodendron''''' | genus_autorstvo = ([[Griseb.]]) [[Ana Carolina Godoy-Bürki|Godoy-Bürki]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Gonopterodendron''', rod [[Južna Amerika|južnoameričkog]] drveća i grmova iz porodice [[Dvoliskovice|dvoliskovica]], dio potporodice ''[[Larreoideae]]''. Postoje četiri vrste.<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1689232250 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 13. srpnja 2023.</ref> Kew ovaj rod vodi kao sinonim za Plectrocarpa<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77185896-1 Kew] Pristupljeno 6. ožujka 2024.</ref> == Vrste == # ''[[Gonopterodendron arboreum]]'' <small>(Jacq.) Godoy-Bürki</small> # ''[[Gonopterodendron bonariense]]'' <small>(Griseb.) Godoy-Bürki</small> # ''[[Gonopterodendron carrapo]]'' <small>(Killip & Dugand) Godoy-Bürki</small> # ''[[Gonopterodendron sarmientoi]]'' <small>(Lorentz ex Griseb.) Godoy-Bürki</small> == Sinonimi == * ''Bulnesia sect.Gonopterodendron'' <small>Griseb.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi dvoliskovica]] cy9i2rtktdprl4a0mqf80rvc5zmqzgy Larrea 0 744589 7431217 6960357 2026-04-17T00:50:02Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7431217 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Larrea'' | slika = Larrea divaricata (8687035402).jpg | slika_opis = ''Larrea divaricata'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = [[Larreoideae]] | genus = '''''Larrea''''' | genus_autorstvo = [[Antonio José Cavanilles|Cav.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Larrea''', rod bilja iz porodice [[Dvoliskovice|dvoliskovica]], dio potporodice [[Larreoideae]]. Pripadaju joj pet vrsta grmova i drveća, uglavnom iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], jedna je endemična samo za Sjevernu Ameriku ([[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]])<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1689231353 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 13. srpnja 2023.</ref> == Vrste == # ''[[Larrea ameghinoi]]'' <small>Speg.</small> # ''[[Larrea cuneifolia]]'' <small>Cav.</small> # ''[[Larrea divaricata]]'' <small>Cav.</small> # ''[[Larrea nitida]]'' <small>Cav.</small> # ''[[Larrea tridentata]]'' <small>(DC.) Coult.</small>, [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] # ''[[Larrea ×simulans]]'' <small>Sandwith</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi dvoliskovica]] slhqogzr02yvi1q1chc0kzhhyidlux0 Kategorija:Kazališni kritičari po državama 14 745979 7431387 6691041 2026-04-17T09:50:08Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kazalište po državama|Kazalište po državama]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Kazališna kritika po državama|Kazališna kritika po državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431387 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Kazališni kritičari|*]] [[Kategorija:Kritičari po državama|*Kazališni]] [[Kategorija:Kazališna kritika po državama|*Kritičari]] k3rlhocqp53nnm6nyx7oyjqu90hyxt6 Caledon 0 749559 7431344 7069014 2026-04-17T09:20:19Z Argo Navis 852 7431344 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Caledon | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = View from Old railway bridge..... - panoramio.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Rivers of Lesoto OSM.png | zemljovid_opis = rijeke Lesota | dz = LES,JAR | naselja = | duljina = 480<ref name="Britannica">{{cite web| url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/89330/Caledon-River| title = Caledon River| accessdate = 2009-01-16| work = [[Encyclopædia Britannica]]| language = en}}</ref> | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = gorje [[Drakensberg]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|28|37|3.1|S|28|42|10.53|E|format=dms|source:wikidata|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = oko 2700 | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|30|31|18|S|26|4|13|E|format=dms|source:wikidata|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = 1261 | slijev = Atlantski | ulijeva se u = [[Oranje (rijeka)|Oranje]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Južna Afrika | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Caledon''' ([[Južni sotho jezik|Južni sotho]]: ''Mohokare'') je velika rijeka u središnjoj [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. Njezina ukupna dužina je 642 km, izvire u planinama [[Drakensberg]] na granici s [[Lesoto]]m, teče prema jugozapadu, a zatim prema zapadu prije nego što se ulije u rijeku [[Oranje (rijeka)|Oranje]] kod Bethulieja u južnoj državi [[Free State]]. == Geografija == Rijeka Caledon izvire u bivšem [[bantustan]]u [[QwaQwa]], na samoj [[Južnoafričko-lesotska granica|granici Južne Afrike i Lesota]], jugozapadno od [[Witsieshoek]]a. Zatim teče prema jugozapadu graničeći s glavnim gradom Lesota, [[Maseru]]om. Tvori cijelu sjevernu [[Južnoafričko-lesotska granica|granicu Lesota]] prema [[Južna Afrika|južnoj Africi]] prije ulaska u južnoafričku pokrajinu Free State (sjeverno od [[Wepener]]a). Zatim teče prema zapadu prije nego što se ulije u [[Oranje (rijeka)|rijeku Oranje]] kod Bethulieja u južnoj Free State, neposredno prije nego što se ulije u [[Brana Gariep|branu Gariep]]. Njezina ukupna dužina je oko 480 km, a njezina dolina doživljava velike temperaturne oscilacije.<ref name="Britannica"/> Područje u klinu između ove dvije rijeke čini [[rezervat prirode Tussen-die-Riviere]] od 2,2 km<sup>2</sup>.<ref>{{Citiranje weba|title=Tussen Die Riviere Game Reserve|url=http://www.places.co.za/html/tussen_die_riviere.html|access-date=26 November 2016|publisher=SA Places}}</ref> == Rijeka == Rijeka je primarni izvor vode za [[Maseru]], glavni grad Lesota, koji se nalazi na rijeci. U razdobljima niske količine oborina može doći do nestašice vode. Kako bi se to spriječilo, stvoreno je nekoliko [[Umjetno jezero|akumulacija]] sa strukturama kao što su [[brana Muela]] i [[brana Meulspruit]].<ref>{{Citiranje weba|title=Caledon River - Dams|url=http://www.ewisa.co.za/misc/RiverFSCaledon/CALEDONRiver_Dams%20.htm#|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203003111/http://www.ewisa.co.za/misc/RiverFSCaledon/CALEDONRiver_Dams%20.htm#|archive-date=3 December 2013|access-date=22 March 2012}}</ref> 2003. godine odavde je ispuštena voda kako bi se spriječila [[suša]].<ref>{{Citiranje weba|title=Drought|url=http://www.info.gov.za/speeches/2003/03102210461001.htm#|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070310201737/http://www.info.gov.za/speeches/2003/03102210461001.htm#|archive-date=10 March 2007|access-date=5 August 2005}}</ref> Dolina Caledon važna je u povijesti naroda [[Basotho]]. Područje je bilo iznimno plodno i moglo se obrađivati bez navodnjavanja. To ga je učinilo poželjnim i bio je jedan od uzroka sukoba između Basota i [[Afrikaneri|Bura]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Coplan, David B.|year=2001|title=A river runs through it: The meaning of the Lesotho‐free state border|journal=African Affairs|volume=100|issue=398|pages=81–116|doi=10.1093/afraf/100.398.81}}</ref> Kukuruz se uzgaja u velikim razmjerima u dolini Caledon.<ref name="Britannica"/> == Povezani članci == * [[Basutoland]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Caledon River}} * [https://web.archive.org/web/20071025125021/http://www.environment.gov.za/soer/reports/rivers/free%20state/Free%20State.pdf Riječni sustavi regije Free State] [[Kategorija:Rijeke u Lesotu]] [[Kategorija:Rijeke u Južnoj Africi]] [[Kategorija:Pritoci Oranje]] [[Kategorija:Granične rijeke]] [[Kategorija:Južnoafričko-lesotska granica]] 2qsr5g04djdjj15ph7qf3zvl3mv2dcr 7431346 7431344 2026-04-17T09:20:44Z Argo Navis 852 /* Vanjske poveznice */ 7431346 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Caledon | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = View from Old railway bridge..... - panoramio.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Rivers of Lesoto OSM.png | zemljovid_opis = rijeke Lesota | dz = LES,JAR | naselja = | duljina = 480<ref name="Britannica">{{cite web| url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/89330/Caledon-River| title = Caledon River| accessdate = 2009-01-16| work = [[Encyclopædia Britannica]]| language = en}}</ref> | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = gorje [[Drakensberg]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|28|37|3.1|S|28|42|10.53|E|format=dms|source:wikidata|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = oko 2700 | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|30|31|18|S|26|4|13|E|format=dms|source:wikidata|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = 1261 | slijev = Atlantski | ulijeva se u = [[Oranje (rijeka)|Oranje]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Južna Afrika | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Caledon''' ([[Južni sotho jezik|Južni sotho]]: ''Mohokare'') je velika rijeka u središnjoj [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. Njezina ukupna dužina je 642 km, izvire u planinama [[Drakensberg]] na granici s [[Lesoto]]m, teče prema jugozapadu, a zatim prema zapadu prije nego što se ulije u rijeku [[Oranje (rijeka)|Oranje]] kod Bethulieja u južnoj državi [[Free State]]. == Geografija == Rijeka Caledon izvire u bivšem [[bantustan]]u [[QwaQwa]], na samoj [[Južnoafričko-lesotska granica|granici Južne Afrike i Lesota]], jugozapadno od [[Witsieshoek]]a. Zatim teče prema jugozapadu graničeći s glavnim gradom Lesota, [[Maseru]]om. Tvori cijelu sjevernu [[Južnoafričko-lesotska granica|granicu Lesota]] prema [[Južna Afrika|južnoj Africi]] prije ulaska u južnoafričku pokrajinu Free State (sjeverno od [[Wepener]]a). Zatim teče prema zapadu prije nego što se ulije u [[Oranje (rijeka)|rijeku Oranje]] kod Bethulieja u južnoj Free State, neposredno prije nego što se ulije u [[Brana Gariep|branu Gariep]]. Njezina ukupna dužina je oko 480 km, a njezina dolina doživljava velike temperaturne oscilacije.<ref name="Britannica"/> Područje u klinu između ove dvije rijeke čini [[rezervat prirode Tussen-die-Riviere]] od 2,2 km<sup>2</sup>.<ref>{{Citiranje weba|title=Tussen Die Riviere Game Reserve|url=http://www.places.co.za/html/tussen_die_riviere.html|access-date=26 November 2016|publisher=SA Places}}</ref> == Rijeka == Rijeka je primarni izvor vode za [[Maseru]], glavni grad Lesota, koji se nalazi na rijeci. U razdobljima niske količine oborina može doći do nestašice vode. Kako bi se to spriječilo, stvoreno je nekoliko [[Umjetno jezero|akumulacija]] sa strukturama kao što su [[brana Muela]] i [[brana Meulspruit]].<ref>{{Citiranje weba|title=Caledon River - Dams|url=http://www.ewisa.co.za/misc/RiverFSCaledon/CALEDONRiver_Dams%20.htm#|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203003111/http://www.ewisa.co.za/misc/RiverFSCaledon/CALEDONRiver_Dams%20.htm#|archive-date=3 December 2013|access-date=22 March 2012}}</ref> 2003. godine odavde je ispuštena voda kako bi se spriječila [[suša]].<ref>{{Citiranje weba|title=Drought|url=http://www.info.gov.za/speeches/2003/03102210461001.htm#|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070310201737/http://www.info.gov.za/speeches/2003/03102210461001.htm#|archive-date=10 March 2007|access-date=5 August 2005}}</ref> Dolina Caledon važna je u povijesti naroda [[Basotho]]. Područje je bilo iznimno plodno i moglo se obrađivati bez navodnjavanja. To ga je učinilo poželjnim i bio je jedan od uzroka sukoba između Basota i [[Afrikaneri|Bura]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Coplan, David B.|year=2001|title=A river runs through it: The meaning of the Lesotho‐free state border|journal=African Affairs|volume=100|issue=398|pages=81–116|doi=10.1093/afraf/100.398.81}}</ref> Kukuruz se uzgaja u velikim razmjerima u dolini Caledon.<ref name="Britannica"/> == Povezani članci == * [[Basutoland]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [https://web.archive.org/web/20071025125021/http://www.environment.gov.za/soer/reports/rivers/free%20state/Free%20State.pdf Riječni sustavi regije Free State] [[Kategorija:Rijeke u Lesotu]] [[Kategorija:Rijeke u Južnoj Africi]] [[Kategorija:Pritoci Oranje]] [[Kategorija:Granične rijeke]] [[Kategorija:Južnoafričko-lesotska granica]] listy82g1n3e1nonmbafsw6rphnc4pn Modul:Location map/data/Gvajana/doc 828 750385 7431237 6730419 2026-04-17T05:58:19Z Argo Navis 852 7431237 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}}<includeonly> [[Kategorija:Lokacijske karte država|Gvajana]] <includeonly>[[Kategorija:Gvajanski predlošci]]</includeonly> b2tftdr2yl9o8gxj0e5q9tt73yzi7iz Modul:Location map/data/Gvatemala/doc 828 750386 7431238 6730420 2026-04-17T05:58:33Z Argo Navis 852 7431238 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}}<includeonly> [[Kategorija:Lokacijske karte država|Gvatemala]] <includeonly>[[Kategorija:Gvatemalski predlošci]]</includeonly> ltzh8jf6dp4xia4pwhu1z5fkrcwowf7 Modul:Location map/data/Gvineja Bisau/doc 828 750387 7431240 6730421 2026-04-17T05:59:08Z Argo Navis 852 7431240 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}}<includeonly> [[Kategorija:Lokacijske karte država|Gvineja Bisau]] <includeonly>[[Kategorija:Predlošci Gvineje Bisau]]</includeonly> o8hb52tvkqsnmzd9opbcw7thevk7iz5 Modul:Location map/data/Gvineja/doc 828 750388 7431239 6730422 2026-04-17T05:58:49Z Argo Navis 852 7431239 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}}<includeonly> [[Kategorija:Lokacijske karte država|Gvineja]] <includeonly>[[Kategorija:Gvinejski predlošci]]</includeonly> get0fykpuum73k9vuks53rvay5ul7yv Modul:Location map/data/Haiti/doc 828 750389 7431248 6730423 2026-04-17T06:14:53Z Argo Navis 852 7431248 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}}<includeonly> [[Kategorija:Lokacijske karte država|Haiti]] <includeonly>[[Kategorija:Haićanski predlošci]]</includeonly> gpj11qj0he2rl4tmywg43z9iderdsw3 Modul:Location map/data/Honduras/doc 828 750390 7431249 6730424 2026-04-17T06:15:40Z Argo Navis 852 7431249 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}}<includeonly> [[Kategorija:Lokacijske karte država|Honduras]] <includeonly>[[Kategorija:Honduraški predlošci]]</includeonly> 3qbm8w300ai4szsmsn4wj4hpfoh4sj8 Zornia 0 752104 7431060 7061701 2026-04-16T19:55:09Z Zeljko 1196 7431060 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Zornia'' | slika = Zornia gibbosa Span. (51384067606).jpg | slika_opis = ''Zornia gibbosa'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | tribus = [[Dalbergieae]] | subtribus = [[Poiretiinae]] | genus = '''''Zornia''''' | genus_autorstvo = [[Johann Friedrich Gmelin|J.F.Gmel.]] }} '''''Zornia''''' je biljni rod iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]] raširen po tropskoj [[Azija|Aziji]], [[Afrika|Africi]], [[Amerika|Americi]] i [[Australija (kontinent)|Australiji]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30022518-2 Plants of the World online] Pristupljeno 18. veljače 2022.</ref> == Opis == Uspravne ili polegle, [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] zeljaste biljke. Palistići dobro razvijeni, s izbojem (ostrugom) usmjerenim prema dolje; sitni palistići (stipeli) odsutni. Listovi dlanasto sastavljeni, s 2 ili 4 liske. [[Cvat]] klasast, vršni ili pazušni. Pricvjetni listovi ([[Brakteja|brakteje]]) izraženi, u parovima, nalik palistićima, trepavičasti i s točkastim žlijezdama. [[Čaška]] prozirna (hijalina), trepavičasta, s 5 režnjeva. Vjenčić žut ili žuto-narančast, često s ljubičastim prugama. [[Prašnik|Prašnici]] srasli u jednu skupinu (monadelfni). Mahune sjedeće, sastavljene od 2–15 članaka, prekrivene brojnim kukastim, raširenim čekinjama.<ref name="Flora ">[https://www.mozambiqueflora.com/speciesdata/genus.php?genus_id=743 Flora of Mozambique], pristupljeno 12. travnja 2026.</ref> == Vrste == Na popisu su 92 vrste: {{stupci|3| # ''[[Zornia acauensis]]'' <small>Brandão & Sousa Costa</small> # ''[[Zornia acuta]]'' <small>S.T.Reynolds & A.E.Holland</small> # ''[[Zornia adenophora]]'' <small>(Domin) Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia afranioi]]'' <small>Vanni</small> # ''[[Zornia albiflora]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia albolutescens]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia apiculata]]'' <small>Milne-Redh.</small> # ''[[Zornia arenicola]]'' <small>Bal.-Tul. & P.Herrera</small> # ''[[Zornia areolata]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia bracteata]]'' <small>(Walter) J.F.Gmel.</small> # ''[[Zornia brasiliensis]]'' <small>Vogel</small> # ''[[Zornia brevipes]]'' <small>Milne-Redh.</small> # ''[[Zornia burkartii]]'' <small>Vanni</small> # ''[[Zornia capensis]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Zornia cearensis]]'' <small>Huber</small> # ''[[Zornia chaetophora]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Zornia confusa]]'' <small>Vanni</small> # ''[[Zornia contorta]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia crinita]]'' <small>(Mohlenbr.) Vanni</small> # ''[[Zornia cryptantha]]'' <small>Arechav.</small> # ''[[Zornia curvata]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia decussata]]'' <small>Fort.-Pérez, G.P.Lewis & A.M.G.Azevedo</small> # ''[[Zornia dichotoma]]'' <small>Bal.-Tul. & P.Herrera</small> # ''[[Zornia diphylla]]'' <small>(L.) Pers.</small> # ''[[Zornia disticha]]'' <small>S.T.Reynolds & A.E.Holland</small> # ''[[Zornia durumuensis]]'' <small>De Wild.</small> # ''[[Zornia dyctiocarpa]]'' <small>DC.</small> # ''[[Zornia echinocarpa]]'' <small>(Moric.) Benth.</small> # ''[[Zornia filifoliola]]'' <small>Pittier</small> # ''[[Zornia fimbriata]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia flemmingioides]]'' <small>Moric.</small> # ''[[Zornia floribunda]]'' <small>S.T.Reynolds & A.E.Holland</small> # ''[[Zornia gardneriana]]'' <small>Moric.</small> # ''[[Zornia gemella]]'' <small>Willd. ex Vogel</small> # ''[[Zornia gibbosa]]'' <small>Span.</small> # ''[[Zornia glabra]]'' <small>Desv.</small> # ''[[Zornia glaziovii]]'' <small>Harms</small> # ''[[Zornia glochidiata]]'' <small>Rchb. ex DC.</small> # ''[[Zornia grandiflora]]'' <small>Fort.-Pérez & A.M.G.Azevedo</small> # ''[[Zornia guanipensis]]'' <small>Pittier</small> # ''[[Zornia harmsiana]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Zornia hebecarpa]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia herbacea]]'' <small>Pittier</small> # ''[[Zornia intecta]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia lasiocarpa]]'' <small>A.Molina</small> # ''[[Zornia latifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Zornia leptophylla]]'' <small>(Benth.) Pittier</small> # ''[[Zornia linearis]]'' <small>E.Mey.</small> # ''[[Zornia macdonaldii]]'' <small>A.E.Holland</small> # ''[[Zornia maritima]]'' <small>S.T.Reynolds & A.E.Holland</small> # ''[[Zornia megistocarpa]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia melanocarpa]]'' <small>Fort.-Pérez</small> # ''[[Zornia microphylla]]'' <small>Desv.</small> # ''[[Zornia milneana]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia mitziana]]'' <small>Sousa Costa</small> # ''[[Zornia muelleriana]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia multinervosa]]'' <small>Burkart ex Bacigalupo</small> # ''[[Zornia muriculata]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia myriadena]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Zornia nervata]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia oligantha]]'' <small>S.T.Reynolds & A.E.Holland</small> # ''[[Zornia orbiculata]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia ovata]]'' <small>Vogel</small> # ''[[Zornia pallida]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia papuensis]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia pardina]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia pedunculata]]'' <small>S.T.Reynolds & A.E.Holland</small> # ''[[Zornia piurensis]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia pratensis]]'' <small>Milne-Redh.</small> # ''[[Zornia prostrata]]'' <small>S.T.Reynolds & A.E.Holland</small> # ''[[Zornia puberula]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia punctatissima]]'' <small>Milne-Redh.</small> # ''[[Zornia ramboiana]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia ramosa]]'' <small>S.T.Reynolds & A.E.Holland</small> # ''[[Zornia reptans]]'' <small>Harms</small> # ''[[Zornia reticulata]]'' <small>Sm.</small> # ''[[Zornia setosa]]'' <small>Baker f.</small> # ''[[Zornia sinaloensis]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia songeensis]]'' <small>Milne-Redh.</small> # ''[[Zornia stirlingii]]'' <small>(F.M.Bailey) Domin</small> # ''[[Zornia subsessilis]]'' <small>Fort.-Pérez & A.M.G.Azevedo</small> # ''[[Zornia tenuifolia]]'' <small>Moric.</small> # ''[[Zornia thymifolia]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Zornia trachycarpa]]'' <small>Vogel</small> # ''[[Zornia ulei]]'' <small>Harms</small> # ''[[Zornia vaughaniana]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia venosa]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia vestita]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia vichadana]]'' <small>(Killip ex Mohlenbr.) Fort.-Pérez & A.M.G.Azevedo</small> # ''[[Zornia virgata]]'' <small>Moric.</small> # ''[[Zornia walkeri]]'' <small>Arn.</small> # ''[[Zornia zollingeri]]'' <small>Mohlenbr.</small> }} == Sinonimi == * ''Myriadenus'' <small>Desv.</small>; J. Bot. 1: 121 (1813), t. 4, f. 11 == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Dalbergieae]] 21y9ad0nk50fmmnnc1s2rj053kxk8jw 7431063 7431060 2026-04-16T19:57:12Z Zeljko 1196 7431063 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Zornia'' | slika = Zornia gibbosa Span. (51384067606).jpg | slika_opis = ''Zornia gibbosa'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | tribus = [[Dalbergieae]] | subtribus = [[Poiretiinae]] | genus = '''''Zornia''''' | genus_autorstvo = [[Johann Friedrich Gmelin|J.F.Gmel.]] }} '''''Zornia''''' je biljni rod iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]] raširen po tropskoj [[Azija|Aziji]], [[Afrika|Africi]], [[Amerika|Americi]] i [[Australija (kontinent)|Australiji]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30022518-2 Plants of the World online] Pristupljeno 18. veljače 2022.</ref> == Ime == Izvedba imena: Ime je dobio po dr. [[Johannes Zorn|Johannesu Zornu]] (1739.-1799.), [[Njemačka|njemačkom]] ljekarniku.<ref name="Flora "/> == Opis == Uspravne ili polegle, [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] zeljaste biljke. Palistići dobro razvijeni, s izbojem (ostrugom) usmjerenim prema dolje; sitni palistići (stipeli) odsutni. Listovi dlanasto sastavljeni, s 2 ili 4 liske. [[Cvat]] klasast, vršni ili pazušni. Pricvjetni listovi ([[Brakteja|brakteje]]) izraženi, u parovima, nalik palistićima, trepavičasti i s točkastim žlijezdama. [[Čaška]] prozirna (hijalina), trepavičasta, s 5 režnjeva. Vjenčić žut ili žuto-narančast, često s ljubičastim prugama. [[Prašnik|Prašnici]] srasli u jednu skupinu (monadelfni). Mahune sjedeće, sastavljene od 2–15 članaka, prekrivene brojnim kukastim, raširenim čekinjama.<ref name="Flora ">[https://www.mozambiqueflora.com/speciesdata/genus.php?genus_id=743 Flora of Mozambique], pristupljeno 12. travnja 2026.</ref> == Vrste == Na popisu su 92 vrste: {{stupci|3| # ''[[Zornia acauensis]]'' <small>Brandão & Sousa Costa</small> # ''[[Zornia acuta]]'' <small>S.T.Reynolds & A.E.Holland</small> # ''[[Zornia adenophora]]'' <small>(Domin) Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia afranioi]]'' <small>Vanni</small> # ''[[Zornia albiflora]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia albolutescens]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia apiculata]]'' <small>Milne-Redh.</small> # ''[[Zornia arenicola]]'' <small>Bal.-Tul. & P.Herrera</small> # ''[[Zornia areolata]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia bracteata]]'' <small>(Walter) J.F.Gmel.</small> # ''[[Zornia brasiliensis]]'' <small>Vogel</small> # ''[[Zornia brevipes]]'' <small>Milne-Redh.</small> # ''[[Zornia burkartii]]'' <small>Vanni</small> # ''[[Zornia capensis]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Zornia cearensis]]'' <small>Huber</small> # ''[[Zornia chaetophora]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Zornia confusa]]'' <small>Vanni</small> # ''[[Zornia contorta]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia crinita]]'' <small>(Mohlenbr.) Vanni</small> # ''[[Zornia cryptantha]]'' <small>Arechav.</small> # ''[[Zornia curvata]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia decussata]]'' <small>Fort.-Pérez, G.P.Lewis & A.M.G.Azevedo</small> # ''[[Zornia dichotoma]]'' <small>Bal.-Tul. & P.Herrera</small> # ''[[Zornia diphylla]]'' <small>(L.) Pers.</small> # ''[[Zornia disticha]]'' <small>S.T.Reynolds & A.E.Holland</small> # ''[[Zornia durumuensis]]'' <small>De Wild.</small> # ''[[Zornia dyctiocarpa]]'' <small>DC.</small> # ''[[Zornia echinocarpa]]'' <small>(Moric.) Benth.</small> # ''[[Zornia filifoliola]]'' <small>Pittier</small> # ''[[Zornia fimbriata]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia flemmingioides]]'' <small>Moric.</small> # ''[[Zornia floribunda]]'' <small>S.T.Reynolds & A.E.Holland</small> # ''[[Zornia gardneriana]]'' <small>Moric.</small> # ''[[Zornia gemella]]'' <small>Willd. ex Vogel</small> # ''[[Zornia gibbosa]]'' <small>Span.</small> # ''[[Zornia glabra]]'' <small>Desv.</small> # ''[[Zornia glaziovii]]'' <small>Harms</small> # ''[[Zornia glochidiata]]'' <small>Rchb. ex DC.</small> # ''[[Zornia grandiflora]]'' <small>Fort.-Pérez & A.M.G.Azevedo</small> # ''[[Zornia guanipensis]]'' <small>Pittier</small> # ''[[Zornia harmsiana]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Zornia hebecarpa]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia herbacea]]'' <small>Pittier</small> # ''[[Zornia intecta]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia lasiocarpa]]'' <small>A.Molina</small> # ''[[Zornia latifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Zornia leptophylla]]'' <small>(Benth.) Pittier</small> # ''[[Zornia linearis]]'' <small>E.Mey.</small> # ''[[Zornia macdonaldii]]'' <small>A.E.Holland</small> # ''[[Zornia maritima]]'' <small>S.T.Reynolds & A.E.Holland</small> # ''[[Zornia megistocarpa]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia melanocarpa]]'' <small>Fort.-Pérez</small> # ''[[Zornia microphylla]]'' <small>Desv.</small> # ''[[Zornia milneana]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia mitziana]]'' <small>Sousa Costa</small> # ''[[Zornia muelleriana]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia multinervosa]]'' <small>Burkart ex Bacigalupo</small> # ''[[Zornia muriculata]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia myriadena]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Zornia nervata]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia oligantha]]'' <small>S.T.Reynolds & A.E.Holland</small> # ''[[Zornia orbiculata]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia ovata]]'' <small>Vogel</small> # ''[[Zornia pallida]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia papuensis]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia pardina]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia pedunculata]]'' <small>S.T.Reynolds & A.E.Holland</small> # ''[[Zornia piurensis]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia pratensis]]'' <small>Milne-Redh.</small> # ''[[Zornia prostrata]]'' <small>S.T.Reynolds & A.E.Holland</small> # ''[[Zornia puberula]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia punctatissima]]'' <small>Milne-Redh.</small> # ''[[Zornia ramboiana]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia ramosa]]'' <small>S.T.Reynolds & A.E.Holland</small> # ''[[Zornia reptans]]'' <small>Harms</small> # ''[[Zornia reticulata]]'' <small>Sm.</small> # ''[[Zornia setosa]]'' <small>Baker f.</small> # ''[[Zornia sinaloensis]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia songeensis]]'' <small>Milne-Redh.</small> # ''[[Zornia stirlingii]]'' <small>(F.M.Bailey) Domin</small> # ''[[Zornia subsessilis]]'' <small>Fort.-Pérez & A.M.G.Azevedo</small> # ''[[Zornia tenuifolia]]'' <small>Moric.</small> # ''[[Zornia thymifolia]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Zornia trachycarpa]]'' <small>Vogel</small> # ''[[Zornia ulei]]'' <small>Harms</small> # ''[[Zornia vaughaniana]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia venosa]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia vestita]]'' <small>Mohlenbr.</small> # ''[[Zornia vichadana]]'' <small>(Killip ex Mohlenbr.) Fort.-Pérez & A.M.G.Azevedo</small> # ''[[Zornia virgata]]'' <small>Moric.</small> # ''[[Zornia walkeri]]'' <small>Arn.</small> # ''[[Zornia zollingeri]]'' <small>Mohlenbr.</small> }} == Sinonimi == * ''Myriadenus'' <small>Desv.</small>; J. Bot. 1: 121 (1813), t. 4, f. 11 == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Dalbergieae]] jyazuib4oxezsxvxubhg90w4bszc9tq Modul:Location map/data/Split/doc 828 753477 7431269 6794615 2026-04-17T06:29:10Z Argo Navis 852 7431269 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih gradova|Split]] [[Kategorija:Lokacijske karte Splita| ]]</includeonly> 1nd0lky1vn2779iubvtqr95o329ausb Modul:Location map/data/Split središte/doc 828 754695 7431271 6795848 2026-04-17T06:30:32Z Argo Navis 852 7431271 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte Splita|Središte]]</includeonly> 1d55n4xz9nvfig0vctzptj6fekn7fjl Antun Maračić 0 754925 7431022 7167541 2026-04-16T18:52:05Z Divna Jaksic 974 infookvir 7431022 wikitext text/x-wiki {{Infookvir likovni umjetnik | ime = Antun Maračić | period = | slika = AntunMaracic.jpg | veličina = | opis = | rođenje = [[12. prosinca]] [[1950.]] | mjesto rođenja = [[Nova Gradiška]], [[Hrvatska]] | smrt = [[25. listopada]] [[2023.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | nacionalnost = | vrsta = | praksa = | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = }} '''Antun Maračić''' ([[Nova Gradiška]], [[12. prosinca]] [[1950.]] – [[Zagreb]], [[25. listopada]] [[2023.]]) bio je hrvatski likovni umjetnik i kritičar. Diplomirao je na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu]] 1976. godine u klasi [[Šime Perić|Šime Perića]]. Bio je suradnik Majstorske radionice [[Ljubo Ivančić|Ljube Ivančića]] i [[Nikola Reiser|Nikole Reisera]] (1976. – 1979.). Bio je voditelj Galerije Zvonimir (1992. – 1997.) i Galerije proširenih medija (1998. – 2000.) u Zagrebu, ravnatelj Umjetničke galerije u Dubrovniku (2000. – 2012.), a potom i voditelj [[Galerija Forum|Galerije Forum]] u Zagrebu. Isprva se primarno bavio slikarstvom, potom se priklonivši konceptualnomu [[Multimedija|multimedijalnom]] djelovanju, osobito u [[Fotografija|fotografiji]]. Bio je autor [[Likovna kritika|likovnih kritika]], predgovora [[Katalog|kataloga]] i [[monografija]] (''Pavo Urban – posljednje slike'', 1998.) te više koncepcijskih izložaba i televizijskih filmova.<ref>{{Citiranje weba|title=Maračić, Antun|url=https://enciklopedija.hr/clanak/38747|url-status=live|access-date=2023-11-27|website=enciklopedija.hr}} </ref> Godine 1995., kao autor teksta i fotografija, zajedno s povjesničarkom umjetnosti Evelinom Turković objavio je monografsku knjigu o kiparu [[Ivan Kožarić|Ivanu Kožariću]] pod naslovom ''Atelijer Kožarić''.<ref>{{Citiranje weba|title=Životopis {{!}} Biography: Antun Maračić|url=http://antunmaracic.net/index.php/cv/zivotopis--biography/|url-status=live|access-date=2023-11-27|website=antunmaracic.net}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://antunmaracic.net/ antunmaracic.net] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski konceptualni umjetnici]] c5kfwmgs9b46fdnvxb8q9630xm3uy3j Modul:Location map/data/Split Bačvice/doc 828 754991 7431272 6795849 2026-04-17T06:31:02Z Argo Navis 852 7431272 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte Splita|Bačvice]]</includeonly> nb0ja0y44s47q8rmesk5ulq89ax4gpl Modul:Location map/data/Hrvatska Palagruža/doc 828 755607 7431254 7053602 2026-04-17T06:19:42Z Argo Navis 852 7431254 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly> [[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih otočja|Palagruža]]</includeonly> 1vwraacu5ongszj06n7s3i5xtaa4o5z Modul:Location map/data/Hrvatska Pakleni otoci/doc 828 755882 7431255 7053603 2026-04-17T06:19:54Z Argo Navis 852 7431255 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly> [[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih otočja|Pakleni otoci]]</includeonly> r4mnyeanf4143jt774ra6qi5eu4kmci Modul:Location map/data/Hrvatska Brač/doc 828 756065 7431263 6796364 2026-04-17T06:24:39Z Argo Navis 852 7431263 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih otoka|Brač]] [[Kategorija:Lokacijske karte Brača| ]]</includeonly> adzp0lzjdctwam06h7ofilc6xk5lkhb Modul:Location map/data/Hrvatska Brač Milna/doc 828 756068 7431265 6796402 2026-04-17T06:25:23Z Argo Navis 852 7431265 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih naselja|Milna]] [[Kategorija:Lokacijske karte Brača|Milna]]</includeonly> iokt61k4pk62qsipjj31ofeosqd873i Modul:Location map/data/Hrvatska Brač JZ/doc 828 756073 7431267 6796431 2026-04-17T06:26:43Z Argo Navis 852 7431267 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte Brača|JZ]]</includeonly> hpf8f1832kfxgjzifaa9khlfs0dfu8k Modul:Location map/data/Hrvatska Brač Ložišća/doc 828 756077 7431266 6796443 2026-04-17T06:25:56Z Argo Navis 852 7431266 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih naselja|Ložišća]] [[Kategorija:Lokacijske karte Brača|Ložišća]]</includeonly> pdamly62f51d3h15fbnlzvirty2hal9 Metharme 0 756254 7431215 6959587 2026-04-17T00:49:20Z Zeljko 1196 /* Vanjske poveznice */ 7431215 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Metharme'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = [[Larreoideae]] | genus = '''''Metharme''''' | genus_autorstvo = Phil. ex Engl. | species = ''M. lanata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Metharme lanata'' | dvoimeno_autorstvo = Phil. ex Engl. }} '''Metharme''', monotipski rod [[Južna Amerika|južnoameričkog]] bilja iz porodice [[Dvoliskovice|dvoliskovica]], dio potporodice [[Larreoideae]]. Jedina vrsta je ''M. lanata''<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1689232250 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 13. srpnja 2023.</ref>, [[Trajnice|trajnica]] iz sjevernog Čilea ([[Regija Tarapacá|Tarapaca]]). Raste po [[pustinja]]ma<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:158601-2 Kew] Pristupljeno 15. prosinca 2023.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://clasificacionespecies.mma.gob.cl/wp-content/uploads/2019/10/Metharme_lanata_P07.pdf Metharme lanata Phil. ex Engl.] [[Kategorija:Rodovi dvoliskovica]] [[Kategorija:Endemska flora Čilea]] jelu7xwgr6xqmbw8uqrj5dfijwglot2 Pintoa 0 756257 7431216 6960829 2026-04-17T00:49:46Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7431216 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pintoa'' | slika = Historia fisica y politica de Chile segun documentos adquiridos en esta republica durante doce años de residencia en ella y publicada bajo los auspicios del supremo gobierno (8280153999).jpg | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = [[Larreoideae]] | genus = '''''Pintoa''''' | genus_autorstvo = Gay | species = ''P. chilensis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pintoa chilensis'' | dvoimeno_autorstvo = Gay }} '''''Pintoa''''' je monotipski rod [[Južna Amerika|južnoameričkog]] bilja iz porodice [[Dvoliskovice|dvoliskovica]], dio potporodice [[Larreoideae]]. Jedina vrsta je ''P. chilensis'',<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1689232250 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 13. srpnja 2023.</ref> grm iz sjevernog Čilea ([[Regija Atacama|Atacama]]). Raste po [[pustinja]]ma.<ref>{{Citiranje weba|title=Pintoa chilensis Gay {{!}} Plants of the World Online {{!}} Kew Science|url=http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:873351-1|access-date=2023-12-15|website=Plants of the World Online|language=en}}</ref> ''P. chilensis'' je [[grm]] visok do 1,5 [[Metar|metara]], žutih [[Cvjetovi|cvjetova]], pet petala ([[latica]]).<ref>{{Citiranje weba|title=Description and images of Pintoa chilensis, a native Chilean plant, provided by the supplier of native exotic Chilean seeds, Chileflora.com|url=https://www.chileflora.com/Florachilena/FloraEnglish/HighResPages/EH0895.htm|url-status=live|access-date=2023-12-15|website=www.chileflora.com}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi dvoliskovica]] [[Kategorija:Endemska flora Čilea]] pqtd46a0ud44k8yx1e7tgippxnwcg62 Dosje Jarak 0 756370 7431010 7331648 2026-04-16T18:20:02Z Zviz2401 102709 /* Druga sezona (2024.–2025.) */ 7431010 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | bg_color = #3E3E3E | ime = Dosje Jarak | slika = [[Datoteka:Dosje Jarak.jpg|260px]] | ime_2 = | žanr = dokumentarni serijal | format = informativni program | smislio = [[Andrija Jarak]]<br>Dario Todorović | realizator = | utemeljeno_na = | razvio = | napisao = | scenarij = Dario Todorović | grafika = | režiser = Dario Todorović | voditelj = Andrija Jarak | uloge = Marijana Čikić (istraživačka novinarka) | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{DZ+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = 3 | emisije = 12 | izvršni_producent = | producent = Lucija Mrgudić<br>Karla Vidović<br>Miro Lujić<ref>[https://net.hr/danas/vijesti/sva-lica-iza-dosjea-jarak-tko-su-rtl-ovi-genijalci-koji-gledateljima-donose-dosad-nevideni-true-crime-serijal-cde6649a-73fc-11ee-a80c-9efcf0a1014e Sva lica iza ‘Dosjea Jarak’: Tko su RTL-ovi genijalci koji gledateljima donose dosad neviđeni true crime serijal?] Pristupljeno 17. ožujka 2024.</ref> | urednik = | lokacijaprodukcije = | kinematografija = | trajanje_emisije = 60 min. | produkcijska_kuća = RTL Hrvatska d.o.o. | budget = | tv_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] {{small|(1. {{abbr|s.|sezona}})}} | prva_emisija = {{premijera|2|11|2023|link=da}} | posljednja_emisija = {{finale|15|2|2024|link=da}} | tv_kuća2 = [[Voyo]] {{small|(2.–3. {{abbr|s.|sezona}})}} | prva_emisija2 = {{premijera|28|10|2024|link=da}} | posljednja_emisija2= | web_stranica = https://dosjejarak.rtl.hr/ | imdb_id = 31502199 }} '''Dosje Jarak''' je [[Hrvatska|hrvatski]] dokumentarni televizijski serijal u kojem [[voditelj]] i [[novinar]] [[Andrija Jarak]] tematizira najveće [[zločin]]e novije [[Povijest Hrvatske|hrvatske povijesti]].<ref>[https://www.rtl.hr/sadrzaj/dosje-jarak-siri-se-i-izvan-granica-hrvatske-otkriveno-i-kada-ce-se-emitirati-nova-epizoda_890905.html Andrija Jarak u RTL Direktu o novom dokumentatom serijalu 'Dosje Jarak'] RTL.hr Preuzeto 16. studenoga 2023.</ref> Emisija je krenula sa prikazivanjem [[2. studenoga]] [[2023]]. na [[RTL]]-u. U veljači 2024. emisija je obnovljena za drugu sezonu koja je bila početkom 2024. u fazi priprema,<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=19. veljače 2024.|title=Dario Todorović za RTL.hr o 'Dosjeu Jarak': 'Već smo debelo u izradi prve epizode nove sezone'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/dosje-jarak/dario-todorovic-za-rtlhr-o-dosjeu-jarak-vec-smo-debelo-u-izradi-prve-epizode-nove-sezone.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240219142408/https://www.rtl.hr/tv-emisije/dosje-jarak/dario-todorovic-za-rtlhr-o-dosjeu-jarak-vec-smo-debelo-u-izradi-prve-epizode-nove-sezone.html|archive-date=19. veljače 2024.|access-date=23. veljače 2024.|website=[[RTL (Hrvatska)]]}}</ref> a premijerno je počela s prikazivanjem na platformi [[Voyo]] [[28. listopada]] 2024.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Ekskluzivno na platformi Voyo! 'Dosje Jarak' se vraća s novim epizodama – prve prate jedan od najpotresnijih zločina u povijesti Hrvatske {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/dosje-jarak/ekskluzivno-na-platformi-voyo-dosje-jarak-se-vraca-s-novim-epizodama-prve-prate-jedan-od-najpotresnijih-zlocina-u-povijesti-hrvatske.html|access-date=2024-10-14|website=www.rtl.hr|language=hr-HR}}</ref> Premijera treće sezone najavljena je za [[23. listopada]] [[2025]].<ref name="s3">{{citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/dosje-jarak/dosje-jarak-se-vraca-evo-kada-i-gdje-mozete-pogledati-nove-epizode.html|title='Dosje Jarak' se vraća! Evo kada i gdje možete pogledati nove epizode|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]|access-date=3. listopada 2025.|date=1. listopada 2025.}}</ref> == Početak == U studenome 2021. godine, novinar Andrija Jarak najavio je odlazak s mjesta reportera [[Nova TV|Nove TV]] na kojoj je radio 17 godina. [[RTL]] je objavio da se Jarak pridružuje njihovom timu.<ref>[https://www.tportal.hr/showtime/clanak/andrija-jarak-nakon-17-godina-odlazi-s-nove-tv-vrijeme-je-za-nove-profesionalne-izazove-20211123 Andrija Jarak napušta Novu TV, a poznato je i gdje odlazi] tportal.hr Preuzeto 16. prosinca 2023.</ref> U pripremi je bio [[talk-show]], koji je trebao voditi Andrija Jarak, ali umjesto toga nastao je dokumentarni serijal "Dosje Jarak". == Uredništvo == Emisiju autorski potpisuju [[Andrija Jarak]], koji je preuzeo i voditeljsku ulogu, te [[Dario Todorović]] kao [[scenarist]] i [[redatelj]]. Uz njih, na "Dosjeu Jarak" kao istraživačka novinarka radi Marijana Čikić, Lutvo Mekić direktor je fotografije, a Rudolf Sačer majstor tona. U jedinstvenu cjelinu, "Dosje Jarak" složila je montažerka Ivana Rogić.<ref>[https://mojtv.hr/emisije/201303/dosje-jarak.aspx Dosje Jarak] Mojtv.hr Preuzeto 16. studenoga 2023.</ref> == Pregled emisije == Prva sezona emisije premijerno se prikazala od 2. studenoga 2023. do 15. veljače 2024. na RTL-u. Prve dvije epizode o Pukaniću prikazale su se [[16. studenoga|16.]] i [[17. studenoga]] 2023. u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] na [[Radiotelevizija Crne Gore|Prvom programu RTCG]].<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-15|title=Ekskluzivno na RTCG: "Dosje Jarak" o ubistvu Pukanića|url=https://rtcg.me/tv/Izdvajamo/487381/ekskluzivno-na-rtcg-dosje-jarak-o-ubistvu-pukanica.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231115015838/https://rtcg.me/tv/Izdvajamo/487381/ekskluzivno-na-rtcg-dosje-jarak-o-ubistvu-pukanica.html|archive-date=2023-11-15|access-date=2024-10-30|website=RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis|language=}}</ref> U veljači emisija je obnovljena za drugu sezonu koja se premijerno prikazuje od [[28. listopada]] 2024. na streaming platformi [[Voyo]].<ref name=":0" /><ref name=":1" /> {{Pregled serije | boja1 = #3E3E3E | poveznica1 = #Prva sezona (2023.–2024.) | epizode1 = 4 | premijera1 = {{premijera|2|11|2023}} | finale1 = {{finale|15|2|2024}} | mreža1 = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | boja2 = #B22222 | poveznica2 = #Druga sezona (2024.–2025.) | epizode2 = 5 | premijera2 = {{premijera|28|10|2024}} | finale2 = {{finale|10|2|2025}} | mreža2 = [[Voyo]] | boja3 = #305E81 | poveznica3 = #Treća sezona (2025.) | epizode3 = 5 | premijera3 = {{premijera|23|10|2025}} | finale3 = {{finale|18|12|2025}} }} === Prva sezona (2023.–2024.) === {{Epizode |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |boja = #3E3E3E |izvor naslov = <ref name="Epizode">{{Citiranje weba|title=Sve epizode - Dosje Jarak|url=https://dosjejarak.rtl.hr/sve-epizode/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231223190407/https://dosjejarak.rtl.hr/sve-epizode/|archive-date=23. prosinca 2023.|access-date=13. veljače 2024.|website=dosjejarak.rtl.hr}}</ref> |naslov1 = Atentat na Ivu Pukanića |datum1 = {{Z|HRV}} {{Start date|2023|11|2}} |datum1dio2 = {{Z|CG}} {{Start date|2023|11|16}} |sadržaj1 = Prva epizoda dokumentarnog serijala 'Dosje Jarak' obradila je ubojstva [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]] i [[Niko Franjić|Nike Franjića]]. |naslov2 = Atentat na Ivu Pukanića |datum2 = {{Z|HRV}} {{Start date|2023|11|9}} |datum2dio2 = {{Z|CG}} {{Start date|2023|11|17}} |sadržaj2 = Druga epizoda također je bila posvećena ubojstvima Ive Pukanića i Nike Franjića. Andrija Jarak sa svojim timom u drugoj epizodi vodio je gledatelje kroz zamršenu mrežu zločina koja vodi daleko izvan granica Hrvatske. |naslov3 = Ubojstvo Ivane Hodak |datum3 = {{Z|HRV}} {{Start date|2023|12|14}} |sadržaj3 = U trećoj epizodi serijal je donio priču o svirepom ubojstvu mlade odvjetničke vježbenice [[Ivana Hodak|Ivane Hodak]].<ref>[https://www.rtl.hr/serije/dosje-jarak?s=Sezona+1 Dosje Jarak - Sezona 1] RTL.hr Preuzeto 16. studenoga 2023.</ref> |naslov4 = Generalov zločin |datum4 = {{Z|HRV}} {{Start date|2024|2|15}} |sadržaj4 = Posljednja epizoda prve sezone bavi se slučajem generala [[Ivan Korade|Ivana Koradea]]. }} === Druga sezona (2024.–2025.)=== {{Epizode |izvor naslov = <ref name="Epizode"></ref> |boja = #B22222 |brojsve1= 5. |broj1 = 1. |naslov1 = Rođeni ubojica (1) |datum1 = {{Start date|2024|10|28}} (Voyo)<br>{{premijera|24|4|2026}} (RTL) |sadržaj1 = Srđan Mlađan, najokrutniji maloljetni ubojica u povijesti Hrvatske, 1998. godine kao šesnaestogodišnjak je, bez ikakvog povoda, razloga i motiva, ubio 16-godišnju gimnazijalku Elizabetu Šubić i 61-godišnjeg umirovljenika Petra Jančića. Tijekom izdržavanja desetogodišnje zatvorske kazne pušten je na slobodan vikend s kojega se nije vratio u zatvor. Opljačkao je banku, ubio policajca i tročlanu obitelj držao kao taoce. Nakon 29 godina provedenih u zatvoru, na slobodu izlazi 2027. godine. |naslov2 = Rođeni ubojica (2) |datum2 = {{Start date|2024|11|4}} (Voyo)<br>{{premijera|1|5|2026}} (RTL) |sadržaj2 = Željko Bijelić, vjenčani kum Srđana Mlađana, ekskluzivno dijeli detalje o zatvorskom vjenčanju između ozloglašenog ubojice i Elije Molnar, djevojke koja je razvila snažne osjećaje prema njemu. Željko opisuje kako ga je Mlađan vješto manipulirao, te otkriva da Elia nije bila jedina koja ga je obožavala – brojne žene iz cijele Hrvatske redovito su mu slale pisma. Prijateljstvo sa Srđanom ostavilo je na Željku ozbiljne zdravstvene posljedice, a nelagoda i strah od mogućeg Mlađanova oslobađanja prate ga i danas. |naslov3 = Gdje je Martina Horvat? |datum3 = {{Start date|2024|12|9}} (Voyo)<br>{{premijera|8|5|2026}} (RTL) |sadržaj3 = Martina Horvat, djevojka koja je sa svoje adrese misteriozno nestala prije skoro 15 godina. Kći vukovarskog heroja Pala Horvata i danas se traži, baš kao i njezin otac. "Svaki nestanak je težak, svaki nestanak je bolan za obitelj. Mi donosimo priču o ženi i majci koja više od 30 godina traži posmrtne ostatke svog muža - vukovarskog heroja, a 15 godina traži svoju kćer koja je nestala u središtu Zagreba. |naslov4 = Trovači iz Plaškog |datum4 = {{Start date|2025|1|14}} (Voyo)<br>{{premijera|15|5|2026}} (RTL) |sadržaj4 = |naslov5 = Leš u kauču |datum5 = {{Start date|2025|2|10}} (Voyo)<br>{{premijera|22|5|2026}} (RTL) |sadržaj5 = }} ===Treća sezona (2025.)=== {{Epizode |izvor naslov = <ref name="s3"></ref> |izvor datum = <ref name="s3"></ref> |brojsve1 = 10. |broj1 = 1. |boja = #305E81 |naslov1 = Zver |datum1 = {{premijera|23|10|2025}} |sadržaj1 = |naslov2 = Zver 2 |datum2 = {{premijera|30|10|2025}} |sadržaj2 = |naslov3 = Pljačka stoljeća |datum3 = {{premijera|20|11|2025}} |sadržaj3 = |naslov4 = Sarajevski kartel |datum4 = {{premijera|11|12|2025}} |sadržaj4 = |naslov5 = Sarajevski kartel 2 |datum5 = {{premijera|18|12|2025}} |sadržaj5 = }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://dosjejarak.rtl.hr/}} na rtl.hr * {{imdb|id=31502199|naslov=Dosje Jarak}} {{Domaća televizijska produkcija na RTL-u}} [[Kategorija:Televizijske emisije na RTL-u]] [[Kategorija:Dokumentarne televizijske emisije]] ni8kse8xus4xjjxj0vc7nyhwa6h1iud Modul:Location map/data/Hrvatska Hvar/doc 828 756416 7431260 6801308 2026-04-17T06:22:51Z Argo Navis 852 7431260 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih otoka|Hvar]] [[Kategorija:Lokacijske karte Hvara| ]]</includeonly> s00jjc96gnx8ww8iue6v3ezu54bbgig Modul:Location map/data/Hrvatska grad Hvar/doc 828 756485 7431262 6802430 2026-04-17T06:24:10Z Argo Navis 852 7431262 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih gradova|Hvar]] [[Kategorija:Lokacijske karte Hvara|Hvar]]</includeonly> h8x7a6t4onjm0akp8bxq3trhtytcjlm Modul:Location map/data/Hrvatska grad Hvar središte/doc 828 756486 7431261 6802431 2026-04-17T06:23:38Z Argo Navis 852 7431261 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih gradova|Hvar]] [[Kategorija:Lokacijske karte Hvara|Hvar središte]]</includeonly> ggn2jhkqe0vaecvhdku2su4shjtork3 Modul:Location map/data/Hrvatska Split Marjan/doc 828 756493 7431273 6802516 2026-04-17T06:31:27Z Argo Navis 852 7431273 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte Splita|Marjan]]</includeonly> fplo84g2de2xz5ht6el5xvru37b81xa Sumnja 0 756855 7431287 7355663 2026-04-17T06:50:17Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg]] → [[File:Caravaggio incredulity.jpg]] → File replacement: Updating from an old and lower-quality version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 7431287 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} {{dz}} [[Datoteka:Mr Pipo Think 03.svg|240px|mini|desno|Ilustracija sumnje]] [[Datoteka:Caravaggio incredulity.jpg|240px|mini|desno|[[Caravaggio]]: Nepovjerljivost svetog Tome]] '''Sumnja''' je [[mentalno stanje]] u kojem je [[um]] nesiguran između dvije ili više kontradiktornih tvrdnji. Sumnja na emocionalnoj razini je neodlučnost između vjerovanja i nevjerovanja. Može uključivati nesigurnost, nepovjerenje ili nedostatak uvjerenja o određenim činjenicama, postupcima, [[motiv]]ima ili [[odluka]]ma. Sumnja može rezultirati odgađanjem ili odbijanjem relevantne akcije zbog zabrinutosti za pogreške ili propuštene prilike. Djelomično ili povremeno negativno potkrepljenje može dovesti do učinkovite klimu [[strah]]a i sumnje.<ref>Braiker, Harriet B. (2004). Who's Pulling Your Strings ? How to Break The Cycle of Manipulation. ISBN 0-07-144672-9.</ref> == Filozofija == [[Descartes]] je koristio kartezijansku sumnju kao eminentno metodološko oruđe u svojim temeljnim [[filozofija|filozofskim]] istraživanjima. Filozofijske grane poput [[logika|logike]] ulažu mnogo truda u razlikovanje dvojbenog, vjerojatnog i sigurnog. Velik dio nelogičnosti počiva na sumnjivim pretpostavkama, sumnjivim podacima ili sumnjivim zaključcima, pri čemu [[retorika]], [[demagogija]] i [[obmana]] igraju svoje uobičajene uloge. == Teologija == Sumnja kao put prema (dubljem) [[vjera|vjerovanju]] u središtu je priče o [[Toma Apostol|svetom Tomi apostolu]]. [[George Hermes]] u svome teološkom stajalištu kaže: "... polazište i glavno načelo svake znanosti, a time i [[teologija|teologije]], nije samo metodička sumnja, nego pozitivna sumnja. Čovjek može vjerovati samo u ono što je percipirao kao istinito iz razumnih razloga, i stoga mora imati hrabrosti nastaviti sumnjati sve dok ne pronađe pouzdanu osnovu da zadovolji [[razum]]."<ref>Schulte, Karl Joseph (1910). "George Hermes". The Catholic Encyclopedia. Vol. 7. New York: Robert Appleton.</ref> Kršćanski egzistencijalisti poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]] sugeriraju da bi netko doista vjerovao u Boga također morao sumnjati u svoja uvjerenja o [[Bog]]u; sumnja je racionalni dio misli osobe uključen u vaganje dokaza, bez kojega uvjerenje ne bi imalo stvarnu bit. Vjerovanje nije odluka temeljena na dokazima da su, recimo, određena uvjerenja o Bogu istinita ili da je određena osoba vrijedna [[ljubav]]i. Nijedan takav dokaz nikada ne bi mogao biti dovoljan da pragmatično opravda potpunu predanost koja je uključena u pravo teološko vjerovanje ili romantičnu ljubav. Vjera ionako uključuje preuzimanje te obveze. Kierkegaard je mislio da vjerovati u isto vrijeme znači sumnjati.<ref> Soren Kierkegaard's Journals and Papers, trans. Hong and Malantschuk, p. 399.</ref> == Znanost == :»Sumnjati u sve ili vjerovati u sve, dva su jednako zgodna rješenja; oboje odbacuju nužnost refleksije.« ::—[[Henri Poincaré]], „Znanost i hipoteza” (1905.) [[Znanstvena metoda]] redovito kvantificira sumnju i koristi je kako bi utvrdila jesu li potrebna daljnja istraživanja. [[Isaac Asimov]], u svojoj zbirci [[esej]]a „Činjenica i fantazija”, opisao je [[znanost]] kao sustav za izazivanje i rješavanje inteligentne sumnje.<ref>[https://web.archive.org/web/20170625105519/http://patduffyhutcheon.com/humanist%20articles/asimov.htm "Isaac Asimov: A Prophet for Our Time".] Web Archive Preuzeto 27. prosinca 2023.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Osjećaji}} [[Kategorija:Emocija]] [[Kategorija:Neznanje]] [[Kategorija:Sumnja| ]] g3sn8mv8aircvrr9ocxv3omiofvohh7 Morkillia 0 761079 7431208 6960705 2026-04-17T00:46:58Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7431208 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Morkillia'' | slika = Abhandlungen der Mathematisch-Physikalischen Klasse der Königlich Bayerischen Akademie der Wissenschaften BHL11356104.jpg | slika_opis = ''Morkillia mexicana'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = [[Morkillioideae]] | genus = '''''Morkillia''''' | genus_autorstvo = Rose & J.H.Painter | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Morkillia''', rod [[Dvoliskovice|dvoliskovica]], dio potporodsice ''[[Morkillioideae]]'', red [[Zygophyllales]])<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1709738033 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 6. ožujka 2024.</ref> Postoje dcvije vrste, obje su [[Meksiko|meksički]] [[endem]]i. Rod je prvi puta opisan u Smithsonian Misc. Collect. 50: 33 (1907).<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:295057-2 Kew] Pristupljeno 15. prosinca 2023.</ref> == Vrste == # ''[[Morkillia acuminata]]'' <small>Rose & J.H.Painter</small> # ''[[Morkillia mexicana]]'' <small>(Moc. & Sessé ex DC.) Rose & J.H.Painter</small> == Sinonimi == * ''Chitonia'' <small>Moc. & Sessé ex DC.</small>; Prod. 1: 707 (1824) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi dvoliskovica]] 4dv7fk106zgcl7f356y9v17omlifhmt Sericodes 0 761082 7431207 6959880 2026-04-17T00:46:37Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7431207 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sericodes'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = [[Morkillioideae]] | genus = '''''Sericodes''''' | genus_autorstvo = A.Gray | species = ''S. greggii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Sericodes greggii'' | dvoimeno_autorstvo = [[Asa Gray|A.Gray]] }} '''Sericodes''', monotipski rod [[Dvoliskovice|dvoliskovica]], dio potporodsice ''[[Morkillioideae]]'', red [[Zygophyllales]])<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1709738033 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 6. ožujka 2024.</ref> Jedina vrsta je [[Meksiko|meksički]] [[endem]] ''S. greggii'' koji raste primarno u pustinjama ili u suhim biomima [[grm]]lja država [[Durango]], [[Coahuila]], [[Nuevo León|Nuevo Leon]], i druge. Rod je prvi puta opisan u Smithsonian Contr. Knowl. 3(5): 28 (1852)<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:41742-1 Kew] Pristupljeno 15. prosinca 2023.</ref> == Sinonimi == Nema. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi dvoliskovica]] 34nzcoi4yjtfdjtvrs0xltq95rnwc3b Viscainoa 0 761089 7431206 6959955 2026-04-17T00:46:19Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7431206 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Viscainoa'' | slika = Viscainoa geniculata, flowers and pod. (10584221206).jpg | slika_opis = ''Viscainoa geniculata'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = [[Morkillioideae]] | genus = '''''Viscainoa''''' | genus_autorstvo = [[Edward Lee Greene|Greene]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Viscainoa''', monotipski rod [[Dvoliskovice|dvoliskovica]], dio potporodsice ''[[Morkillioideae]]'', red [[Zygophyllales]])<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1709738033 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 6. ožujka 2024.</ref> Rod ''Viscainoa'' raste primarno u [[pustinja]]ma ili u suhim biomima [[grm]]lja na poluotoku [[Baja California (poluotok)|California]] i Sonori. Prema Kewu, pripada mu dvije vrste. Rod je prvi puta opisan u Pittonia 1: 163 (1888)<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:288280-2 Kew] Pristupljeno 15. prosinca 2023.</ref> == Vrste == # ''[[Viscainoa geniculata]]'' <small>(Kellogg) Greene</small> # ''[[Viscainoa pinnata]]'' <small>(I.M.Johnst.) Gentry</small> == Sinonimi == Nema. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi dvoliskovica]] 8gfqq63xxs0ohmxc2bdou8pexqqeprf Župna crkva Kraljice Mira (Makarska) 0 763179 7431302 7142963 2026-04-17T07:09:02Z Argo Navis 852 7431302 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Župna crkva Kraljice Mira | izvorno ime = | drugo ime = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Makarska]] | dz = | koordinate = {{Coord|43|18|13|N|17|00|54|E|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Splitsko-dalmatinska županija | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = 2005. | renoviran = | srušen = | religija = [[katoličanstvo]] | patron = [[Kraljica mira]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''[[Župna crkva]] Kraljice Mira''' katolička je crkva u [[Makarska|Makarskoj]]<ref>[https://makarska.hr/novosti/zupa-kraljice-mira-slavi-nebesku-zastitnicu-1 Župa Kraljice mira slavi nebesku zaštitnicu] makarska.hr. Grad Makarska. Objavljeno 29. svibnja 2012.</ref> izgrađena 2005. godine. Posvetio ju je [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitsko-makarski nadbiskup]] mons. [[Marin Barišić]] [[30. svibnja]] [[2005.]] [[Župa]] je osnovana 1969. godine.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/pola-stoljeca-djelovanja-zupe-kraljice-mira-u-makarskoj/ Pola stoljeća djelovanja župe Kraljice Mira u Makarskoj] ika.hkm.hr. Informativna katolička agencija. Objavljeno 20. listopada 2019.</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-građ}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Građevine u Makarskoj]] m3dorppp2s60vy76qkxgi95qpjeotnp Nordijska vaterpolska liga 0 764051 7430956 7268300 2026-04-16T14:02:24Z Setenzatsu.2 230423 /* Vanjske poveznice */ 7430956 wikitext text/x-wiki '''Nordijska vaterpolska liga''', odnosno '''Nordic Water Polo League (NWPL)''' ili ponekad u tisku ''Northern European Water Polo League''<ref>https://madeinvilnius.lt/sportas/fabijoniskiu-baseine-pirma-karta-vyks-siaures-europos-vandensvydzio-lygos-turnyras/</ref><ref>https://madeinvilnius.lt/sportas/lazdynu-baseine-pirmas-tarptautinis-suaugusiu-vandensvydzio-turnyras/</ref> Ligu su osnovali Jose Javier Veganzones, igrač Stockholm Polisena i Raul Perian, trener-igrač Turun Uimarita u siječnju 2019.<ref>https://www.wpdworld.com/en-news/waterpolo-fever-the-deep-north/</ref><ref>https://total-waterpolo.com/nordic-league-kicks-off-in-stockholm-and-vilnius-today/</ref> Prva sezona natjecanja bila je 2019.<ref>https://www.wpdworld.com/en-news/waterpolo-fever-the-deep-north/</ref> Prve utakmice prvog izdanja regionalne lige odigrane su 9. i 10. veljače 2019.<ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid0S6TgBHtQjpgiYgLmmwZKtnohnV8Dr1wadXuwhN9bt6qbdCwdoCrWFZroDAYSoi5wl</ref> == Popis klubova koji su sudjelovali (2019. – 2023./24.) == :''U zagradi je godina prvog sudjelovanja.'' :''Poredani abecedno prvo po sjedištu kluba pa zatim po nazivu, preskačući oznaku vrste kluba.'' :<s>ugašeni klubovi</s> :Napomena: ''U izvorima se neki klubovi navode pod različitim nazivima ili inačicama naziva (uglavnom neovisnih o sponzorstvu) - ovdje su navedeni svi takvi nazivi.'' ;Belgija * ''KAZSc Antwerp / Antwerpse waterpolo'', [[Antwerp]] (2022./23.) ;Češka * ''Kometa Brno / Kometa Brno vodní pólo / KPSP Kometa Brno'', [[Brno]] (2022.) ;Danska * ''KVIK Kastrup / Kvik Vandpolo'', [[Kopenhagen]] (2022.) ;Engleska * ''Cheltenham SWPC / CSWPC'', [[Cheltenham]] (2022./23.) ;Finska * ''Cetus Espoo / Cetus vesipallo'', [[Espoo]] (2019.) * ''Uintiseura Kuhat Academy / Kuhat Helsinki'', [[Helsinki]] (2019.) * ''Kuopion Uimaseura vesipallo'', [[Kuopio]] (2019./20.) * ''Turun Uimarit'', [[Turku]] (2019.) ;Irska *''Corrib Waterpolo Club'', [[Galway]] (2023./24.) ;Latvija * ''Riga Sharks'', [[Riga]] (2022./23.) ;Litva * ''Litva U19'' (2023./24.) * ''EVK Žaibas / VK Žaibas Elektrėnai / Vandensvydžio Klubas Žaibas Elektrėnai Wilno'', [[Elektrėnai]] (2022.) * ''VK Kaunas'', [[Kaunas]] (2022./23.) * ''Vilniaus Delfinas<ref>https://total-waterpolo.com/nordic-league-2024/</ref> / Vilniaus {{Tooltip|SSC|Sostinės sporto centro}} Delfinas<ref>https://web.facebook.com/profile/100063499329216/search/?q=Vilnius%20SSC&locale=fr_FR</ref><ref>https://web.facebook.com/vandensvydis/posts/pfbid0277JPR6bC9mR9B2b6B1YCYfP59tCXS63oXr2fbBw1sMgepUwrNR5FPc1rYBQSUpjRl</ref> / Vilnius MSC-Baltic Amadeus<ref>https://www.ba.lt/en/news/vilnius-msc-baltic-amadeus-celebrates-victory-12th-time-in-a-row/</ref> / VMSC-Baltic Amadeus / Vandensvydis Vilniuje<ref>https://total-waterpolo.com/nordic-league-kicks-off-in-stockholm-and-vilnius-today/</ref><ref>https://total-waterpolo.com/lithuanians-debut-with-a-huge-win/</ref> / Vandensvydis Baltic Amadeus Vilnius / Baltic Amadeus Vilnius<ref>https://web.facebook.com/ZaibasWaterPolo/posts/pfbid02wgGPUiDvX1JyDj4xq3xgbyuuaPMrMRvBWXrTdqnHhaMMF1vyTUeCf2H3zf5yuvUkl</ref>'', [[Vilnius]] (2019./20.) ;Nizozemska * ''ZV De Ham ZC'', [[Krommenie]] (2023./24.) ;Njemačka * ''SG Neukölln'', [[Berlin]] (2023./24.) ;Poljska * ''ŁSTW Łódź / ŁSTW Ocmer Łódź'',<ref>https://przegladsportowy.onet.pl/pilka-wodna-lstw-ocmer-lodz-to-nowy-mistrz-polski-powrot-na-szczyt/g7mgtm4</ref> [[Łódź]] (2019./20.) * ''AZS UW Waterpolo'', [[Varšava]] (<s>2022.</s>, <s>2022./23.</s>) ;Rumunjska * ''CSU Oradea / CSU Crisul Oradea'', [[Oradea]] (2023./24.) ;Slovačka * ''ŠKP MD Košice / ŠKP Modrí Draci Košice / Modrí Košice'', [[Košice]]-Staré Mesto (2022./23.) * ''KVP Nováky'', [[Nováky]] (2022.) * ''KVP Kúpele Piešťany / Waterpolo Piešťany'', [[Piešťany]] (2022.) ;Španjolska * ''CE Mediterrani'', [[Barcelona]] (2023./24.) * ''Tenerife Echeyde / Waterpolo Tenerife Echeyde'', [[Santa Cruz de Tenerife]] (2023./24.) ;Švedska * ''Järfälla Vattenpolo'', [[Järfälla]] (2019.) * ''Linköping SF / Linköpings Vattenpolo'', [[Linköping]] (2023./24.) *''Vattenpolo Akademin Malmö / SVA Malmö'',<ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid0Kw1uhCHA2SbwBfRdzs7aasheEjRKeUsYVgiaaJA9mXupdxLteEfWWBb9kGZZFHfql</ref> [[Malmö]] (2022.) * ''Hellas SK / Hellas SK - Vattenpolo'', [[Stockholm]] (2019.) * ''SK Neptun'', [[Stockholm]] (2022./23.) * ''SPIF Stockholm / SPIF Vattenpolo / SPIF-Sim Vattenpolo / Stockholmspolisens IF Vattenpoloförening / Stockholm Polisen'', [[Stockholm]] (2019.) ;Švicarska * ''SC Kreuzlingen Wasserball'', [[Kreuzlingen]] (<s>2022./23.</s>) ;Ukrajina * ''VK Dynamo Lviv'', [[Lviv]] (<s>2022.</s>, 2022./23.) == Izdanja == ;Kazalo :''* U zagradi je broj klubova, odnosno država, koji je inicijalno trebao sudjelovati u Ligi; izbačeni ili odustali.'' :/broj ''označava broj klubova, odnosno država koji je ušao u kvalifikacije za Ligu (oni koji su ispali igrali su u Nordijskom trofeju).'' :''+ označava broj klubova koji je igrao neko LEN natjecanje te se u Ligu uključio u kasnijoj fazi.'' {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:90%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|Lokacija<br>završnog<br>turnira ! rowspan=2|Godina ! rowspan=2|Broj *<br>država ! colspan=2|Broj * klubova ! rowspan=2|Prvaci !!rowspan=2|rez. !!rowspan=2|#2 !!#3 !!#4<!--zbog doigravanja za prvaka--> ! rowspan=2|#1 nakon osnovnog dijela ! rowspan=2|Ref |-align=center !liga !!doigr. !colspan=2|polufinalisti <!-- |- |{{ZD|}} ||202./2. || || || || || || || || || | --> |- |{{ZD|ŠVE}}Stockholm ||2023./24. ||12/14 ||14+1/21+1 ||8 || || || || || ||grupe A, B, C, D i E → grupe F, G, H1, H2 |<ref>https://waterpolo.kazsc.be/?oid=29356&pid=55445&aid=230180&lg=2</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid02Pv78rEEi4VNfRMtdnqjkUNVDBd6Rfp9Nxnwk8sDup4w9QaHNkqQ3RtbFQ7VqVzBnl</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid02wsjJdLzZ7mbdgUCjKQJnn1qsRnrkYRAjMT8r84nP83MSxTyajJ9vYnFre9sBxp2fl</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid02NWdqH3CqVxVHKAX9LC8tNtsEkMgq3oM6sTBjhzGCJu3fZmH9rovxnyAtzHW9rRPnl</ref><ref>https://madeinvilnius.lt/sportas/lazdynu-baseine-pirmas-tarptautinis-suaugusiu-vandensvydzio-turnyras/</ref><ref>https://total-waterpolo.com/nordic-league-2024/</ref><ref>https://golossokal.com.ua/en/inshi-vydy/vk-dynamo-lviv-proyshov-do-osnovnoho-turniru-pivnichnoi-lihy-the-nordic-league-final-8.html</ref><ref>https://total-waterpolo.com/nordic-league-elite-eight-showdown-in-stockholm/</ref> |- style="white-space: nowrap;" |{{ZD|SVK}}Nováky ||2022./23. ||9(11) ||17(20) ||8 ||KVP Nováky ||13:8 ||EVK Žaibas ||Dynamo Lviv ||ŠKP MD Košice ||grupe A, B, C i D → grupe E, F, G i H<!-- E pobj KVP Novaky (3-0-0), F pobj EVK Zaibas (2-0-0), G pobj CSWPC (2-0-0), H pobj KAZSc (1-1-0)--> |<ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid025aqKpQfEab5VFJ3XmeAC8xwiAVJHbDvfZVYUemNYBUyEuiRHp7jB8c1LtfBwmnXPl</ref><ref>http://waterpolo.org.ua/index.php?option=com_content&task=view&id=2781&Itemid=1</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid0cGrK49d9M3RPiY8dYTPi2t6xTaVNys3AxdirxaJAb1dMUM5ZrZZPhXfy5c3nC7xal</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid0QZLyov2KBzpjXga6FodkLzWtJgXdhaWu1jFy7ZvDTZ1kbfnE24kagkmCMpbEEdJSl</ref><ref>https://www.uimaliitto.fi/tapahtumat/nordic-water-polo-league-2023-round-1/</ref><ref>https://total-waterpolo.com/nordic-league-2022-23/</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid02SbQB9mzXKoFGmcRaRdXHxAr2rQvXEXsrAxL9AQNUQaq4DV5x5DWPUHic71ywByNPl</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid0rxac7XAMrz14VSqczCCyQ9gPTkZKt18DFRMioUuRBS3JsSM6XGF21BPXLGJkwwWVl</ref> |- |{{ZD|POLJ}}Łódź ||2022. ||7 ||11(15) ||8 ||KVP Nováky ||16:13 ||EVK Žaibas ||Turun Uimarit ||Järfälla Vattenpolo ||grupe A, B i C |<ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid0tysVox7D66LGFb9bY8zw61sZjo9w7EMfHmvZG1s4JTHADUbnr29ZSzEFc9SfhZApl</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid02BSFx94jg7VDJKLmbVkvep4cVRjQArLAwqABEYsKFhuh96vgmbV6ygGKK2Q695RsTl</ref><ref>https://total-waterpolo.com/novaky-takes-nordic-league-crown/</ref><ref>https://total-waterpolo.com/six-national-champions-competing-for-the-nordic-title/</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid02c5pUVDreJwHjpNHpbveXsFKJ173z5XbuwFkY58Q5fdezJRpf1GfNSKP8zdZ1rkc9l</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid0F171WcPBZB7464JJbL4xfFGgC9D4KWupCyxFyeyCqQVAYuV7xWamrSwwpkUwu7agl</ref> |- |{{ZD|FIN}}Turku ||2021. ||4 ||6(8) ||6 ||ŁSTW Łódź ||11:10 ||Vandensvydis Vilnius ||Turun Uimarit ||Järfälla vattenpolo ||grupe A i B |<ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid0irKbkqGpJVWBUAwHT6mdzBcENV31fZcUNjUG2cCPhmJKyLtGnn7mKn2gcT8D52fVl</ref><ref>https://web.facebook.com/100063499329216/posts/835345297127579/</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid033z7YM7zQxmvNRocJHyzstaqz92Fvp8cJyhCfNJYeWGhVkQoDwBCox9gExFYjnmjPl</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid0MtvTxaU6KNXfZfH5Lbrjq5HTRPLbjGKp5XTwYp1NKxGWqsMRqmCCA1JbPhhFyRXfl</ref><ref>https://dzienniklodzki.pl/druzyna-lstw-ocmer-politechnika-lodzka-wygrala-turniej-w-finlandii-wyrownane-mecze-i-wielkie-emocje-w-finale/ar/c2-15810800</ref> |- style="white-space: nowrap;" |{{ZD|ŠVE}}Stockholm ||2019./20. ||4 ||9 ||6 ||Turun Uimarit ||18:15 ||Järfälla Vattenpolo ||Vandensvydis Vilnius ||ŁSTW Łódź ||grupe A i B |<ref>https://www.wpdworld.com/en-news/waterpolo-fever-the-deep-north/</ref><ref>https://total-waterpolo.com/nordic-league-kicks-off-in-stockholm-and-vilnius-today/</ref><ref>https://www.wpdworld.com/en-news/turun-uimarit-revenge-the-nordic-league/</ref><ref>https://total-waterpolo.com/turun-uimarit-wins-gold-medal-in-nordic-league/</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid0ks4qyV5tj8ENwDuWq1omiLCwu17AV5HqD4dAfN9jQz4Gb9rKzkNm5q6cbY4A28kVl</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid02eED7W4Vwik9eX411heNeiNdB1QTLraMMbvYGnzfCYYWR4CKPUw3dZeWbuVXxyZvGl</ref> |- style="white-space: nowrap;" |{{ZD|FIN}}Turku ||2019. ||2 ||6 ||6 ||Järfälla Vattenpolo ||15:7 ||Turun Uimarit ||SPIF Stockholm ||Hellas SK ||SPIF Stockholm [5–0–0] |<ref>https://www.wpdworld.com/en-news/waterpolo-fever-the-deep-north/</ref><ref>https://total-waterpolo.com/nordic-league-kicks-off-in-stockholm-and-vilnius-today/</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid02YCdP9KbN1fkuc6EVji61ernMwhjad47XuvyD3HB2nGWQE6nVrShE2fnPWhRGRwXTl</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid031eapHcN6racBRXLM4HixC6MHdzEG3aDd2KDDWYYYjLWEC6bvP3eREkzECAzBzzU4l</ref><ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid028oaytrNeosMBxR9d7ATiMvbTFtzJ5aCCDRdcj6BjhGWT3QoKC3hAUUZqaxMrXvHBl</ref> |} === Vječna ljestvica === <small>''zaključno sa izdanjem 2022./23. ''</small> {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !{{ZD|}} !!Klub !!Sjedište !!Prvak !!Drugi !!TOP4 !!Ostali nazivi; Napomene <!-- |- |{{ZD|}} ||[[]] ||[[]] || || || ||<small> '' --> |- |{{ZD|SVK}} ||[[KVP Nováky]] ||[[Nováky]] ||2 ||0 ||2 ||<small> '' |- |{{ZD|FIN}} ||[[Turun Uimarit]] ||[[Turku]] ||1 ||1 ||4 ||<small> '' |- |{{ZD|ŠVE}} ||[[Järfälla Vattenpolo]] ||[[Järfälla]] ||1 ||1 ||4 ||<small> '' |- |{{ZD|POLJ}} ||[[ŁSTW Łódź]] ||[[Łódź]] ||1 ||0 ||2 ||<small> '' |- |{{ZD|LIT}} ||[[EVK Žaibas]] ||[[Elektrėnai]] ||0 ||2 ||2 ||<small> '' |- |{{ZD|LIT}} ||[[Vandensvydis Vilnius]] ||[[Vilnius]] ||0 ||1 ||2 ||<small> '' |} ==Nagrade== {| class=wikitable style="text-align:left; margin:auto" ! Sezona ! MVP ! Najbolji strijelac |- | 2024./25. |{{ZD|}} () ||{{ZD|}} () |- | 2023./24. |{{ZD|}} () ||{{ZD|}} () |- | 2022./23. |{{ZD|SVK}} Juraj Zaťovič (KVP Nováky) ||{{ZD|BEL}} Pieterjan D'Hooghe (KAZSc Antwerp) |- | 2022. |{{ZD|SVK}} Juraj Zaťovič (KVP Nováky) ||{{ZD|SRB}} Stefan Tomićević (ŁSTW Łódź)<ref>https://przegladsportowy.onet.pl/pilka-wodna-lstw-ocmer-lodz-to-nowy-mistrz-polski-powrot-na-szczyt/g7mgtm4</ref> |- | 2021. |colspan=2 align=center|{{ZD|SRB}} Stefan Tomićević (ŁSTW Łódź) |- | 2019./20. |{{ZD|}} () ||{{ZD|}} () |- | 2019. |{{ZD|}} () ||{{ZD|}} () |- |} ==Nordijski trofej== Radi se o natjecanju 2. ranga. ''Nordic trophy'' uveden je od sezone 2023./24. Te sezone uvedene su i "kvalifikacije" za Nordijsku ligu. Ekipe koje su eliminirane iz kvalifikacija za Nordijsku ligu, natjecanje nastavljaju u grupnoj fazi ''Nordijskog trofeja''. Zatim, najbolje ekipe grupne faze Nordijskog trofeja i ekipe eliminirane iz grupne faze Nordijske lige natječu se na završnom turniru Nordijskog trofeja.<ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid02wsjJdLzZ7mbdgUCjKQJnn1qsRnrkYRAjMT8r84nP83MSxTyajJ9vYnFre9sBxp2fl</ref><ref>https://waterpolo.kazsc.be/?oid=29356&pid=55445&aid=230180&lg=2</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.fan2.be/main/article/-kazsc-koninklijke-antwerpse-zwemclub-scaldis-gastheer-voor-kwalificatieronde-1-in-de-nordic-waterpolo-league?id=2241308 |title=Arhivirana kopija |access-date=29. travnja 2024. |archive-date=1. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501174232/https://www.fan2.be/main/article/-kazsc-koninklijke-antwerpse-zwemclub-scaldis-gastheer-voor-kwalificatieronde-1-in-de-nordic-waterpolo-league?id=2241308 |url-status=dead }}</ref> {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:90%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|Lokacija<br>završnog<br>turnira ! rowspan=2|Godina ! rowspan=2|Broj<br>država ! colspan=2|Broj klubova ! rowspan=2|Prvaci !!rowspan=2|rez. !!rowspan=2|#2 ! rowspan=2|Ref |-align=center !liga !!doigr. <!-- |- | ||202. || || || || || || || || | --> |- | ||2023./24. || || ||8 || || || |<ref>https://total-waterpolo.com/nordic-trophy-2024/</ref><ref>https://total-waterpolo.com/nordic-league-elite-eight-showdown-in-stockholm/</ref> |} ==Vidi== * [[Nordijsko klupsko vaterpolsko prvenstvo]]<ref>https://total-waterpolo.com/nordic-league-kicks-off-in-stockholm-and-vilnius-today/</ref><ref>https://www.cetus.fi/en/kilpaurheilu/vesipallo/joukkueet/miehet/</ref> * [[Nordijska ženska vaterpolska liga]] * [[Alpska vaterpolska liga]] == Vanjske poveznice == *[https://nordicwaterpololeague.com/ NWPL službeni web] *[https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague NWPL službena facebook stranica] *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}<ref>https://web.facebook.com/nordicwaterpololeague/posts/pfbid034Uqc54xqzszcSWbzxL7Tfs1xRuR9Unk32P8nj3NSMYRHnCFqYiHpktXfMb9QSU6Fl</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Europski klupski vaterpolo}} [[Kategorija:Europska regionalna klupska vaterpolska natjecanja]] aedcsa8pgwgw6w9y252ennapyucaxrk Georgiejev i Mandyn prvi brak 0 764345 7431195 7427222 2026-04-17T00:26:46Z Stephan1000000 219608 38 7431195 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Georgiejev i Mandyn prvi brak | slika = [[Datoteka:GiMpb Logotip.png|260px]] | natpis_pod_slikom = Hrvatski [[logotip]] serije | orig_naslov = Georgie & Mandy’s First Marriage | format_serije = [[sitcom]] | autor = [[Chuck Lorre]]<br>Steven Molaro<br>Steve Holland | razvoj = | redatelj = | scenarist = | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = Montana Jordan<br>[[Emily Osment]]<br>Rachel Bay Jones<br>Will Sasso<br>Dougie Baldwin<br>Jessie Prez | pripovjedač = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_epizoda = 38 | broj_sezona = 2 | producent = | izvršni_producent = [[Chuck Lorre]]<br>Steven Molaro<br>Steve Holland | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 18 – 21 min. | produkcijska_kuća = Chuck Lorre Productions<br>Warner Bros. Television Studios | tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] | u_hrv = [[HBO Max]]<br>[[HBO 3]] | početak_serije_hrv = [[3. travnja]] [[2025.]] | kraj_serije_hrv = | ostale_kuće = | početak_serije = [[17. listopada]] [[2024.]] | kraj_serije = | povezano = [[Mladi Sheldon]]<br>[[Teorija velikog praska]] | web_stranica = | imdb_id = 31589662 }}'''''Georgiejev i Mandyn prvi brak''''' (eng. ''Georgie & Mandy's First Marriage'') [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[sitcom]] koji su kreirali [[Chuck Lorre]], [[Steven Molaro]] i [[Steve Holland]], a premijerno se prikazazuje od [[17. listopada]] [[2024.]] na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u.<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2024-07-13|title=CBS Reveals Fall Premiere Dates for Tracker, NCIS, FBI, Matlock and More|url=https://tvline.com/news/cbs-fall-premiere-dates-2024-ncis-blue-bloods-survivor-1235281755/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240713160543/https://tvline.com/news/cbs-fall-premiere-dates-2024-ncis-blue-bloods-survivor-1235281755/|archive-date=2024-07-13|access-date=2024-07-21|website=TVLine|language=en-US}}</ref> Riječ je o trećoj seriji u franšizi ''[[Teorija velikog praska]]'' te izravnom nastavku i spin-offu serije ''[[Mladi Sheldon]]''. Radnja prati brak Georgieja Coopera i Mandy McAllister, koja je 12 godina starija od njega. Serija je smještena u [[1990-ih|1990-e]], a prva sezona obuhvaća razdoblje od 1994. do 1995. godine. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] serija se prikazuje od [[3. travnja]] [[2025.]]<nowiki/>na platformi [[HBO Max]],<ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2025-04-01|title=Travanj na Maxu|url=https://press-hr.wbd.eu/post/travanj-na-maxu|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250401141539/https://press-hr.wbd.eu/post/travanj-na-maxu|archive-date=2025-04-01|access-date=2025-04-01|website=Press centar – Warner Bros. Discovery Hrvatska|language=hr}}</ref> a od [[28. svibnja]] na kanalu [[HBO 3]]. U veljači 2025. serije je obnovljena za drugu sezonu,<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=2025-02-20|title=‘Ghosts’ Gets 2-Season Renewal At CBS, ‘Georgie & Mandy’s First Marriage’ Picked Up For 2025-26|url=https://deadline.com/2025/02/ghosts-georgie-and-mandys-first-marriage-renewed-2025-2026-1236296199/|url-status=live|access-date=2025-04-01|website=Deadline|language=en-US}}</ref> koja je počela s prikazivanjem [[16. listopada]] 2025. U siječnju 2026. obnovljena je za treću sezonu.<ref>{{Citiranje weba|last=Otterson|first=Joe|date=2026-01-22|title=‘Matlock,’ ‘NCIS’ ‘Tracker,’ ‘Georgie & Mandy’s First Marriage,’ Among 10 Shows Renewed at CBS|url=https://variety.com/2026/tv/news/matlock-ncis-tracker-elsbeth-georgie-mandy-renewed-cbs-1236638187/|access-date=2026-01-26|website=Variety|language=en-US}}</ref> == Glumačka postava == === Glavni likovi === * [[Montana Jordan]] kao George Marshall "Georgie" Cooper Jr., stariji brat glavnog lika ''[[Teorija velikog praska|Teorije velikog praska]]'' Sheldona Coopera , koji radi u autoservisu čiji je vlasnik njegov svekar * [[Emily Osment]] kao Amanda "Mandy" McAllister, Georgiejeva supruga koja je 12 godina starija od njega i majka njihove kćeri Constance, nadimka "CeeCee" * [[Will Sasso]] kao Jim McAllister, Amandin otac * [[Rachel Bay Jones]] kao Audrey McAllister, Amandina majka * [[Dougie Baldwin]] kao Connor McAllister, Mandyin nezaposleni mlađi brat * [[Jessie Prez]] as Ruben, jedan od Georgiejevih kolega === Sporedni likovi === *[[Zoe Perry]] kao Mary Cooper, Georgiejeva majka * [[Annie Potts]] kao Constance "Connie" Tucker ("Meemaw"), Georgiejeva baka i Maryna majka * [[Raegan Revord]] kao Melissa "Missy" Cooper, Georgiejeva sestra * [[Casey Wilson]] kao Beth, Mandyna kolegica u Bluebell Diner * [[Dale E. Turner]] kao Roy, škrti gosu Bluebell Dinera koji pije čaj === Gostujući likovi === * [[Craig T. Nelson]] kao Dale Ballard, Conniev dečko, vlasnik trgovine sportske opreme u kojoj je Georgie prije radio * [[Sarah Baker]] kao Sheryl Hutchins * [[Matt Hobby]] kao Pastor Jeff Difford, optimistični pastor zadužen za crkvu obitelji Cooper * [[Lance Barber]] kao George Cooper, Georgiejev pokojni otac i Maryin suprug * [[Doc Farrow]] kao Wayne Wilkins == Pregled serije == Prva sezona serije premijerno je prikazana u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[3. travnja]] [[2025.]] na streaming platformi [[HBO Max]],<ref name=":3" /> gdje se emitirala do [[12. lipnja]] 2025., s novim epizodama u paru, po dvije tjedno. Linearno prikazivanje na kanalu [[HBO 3]] započelo je [[28. svibnja]] i trajalo do [[6. kolovoza]] 2025., također s emitiranjem po dvije epizode tjedno. Druga sezona službeno je najavljena u veljači 2025.,<ref name=":4" /> a počela je [[16. listopada]] 2025.,<ref>{{Citiranje weba|last=Holmes|first=Martin|date=2025-09-17|title=Will 'Georgie & Mandy’s First Marriage' Season 2 Deal With Age Gap Drama?|url=https://www.tvinsider.com/1215872/will-georgie-mandys-first-marriage-season-2-deal-with-age-gap-drama/|access-date=2025-10-21|website=TV Insider|language=en-US}}</ref> u Hrvatskoj od [[22. listopada]] na HBO Maxu.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2025-10-01|title=Listopad na HBO Maxu|url=https://press-hr.wbd.eu/post/listopad-na-hbo-maxu-1|url-status=live|access-date=2025-10-21|website=Press centar – Warner Bros. Discovery Hrvatska|language=hr}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="2" rowspan="3" style="padding: 0px 8px" |Sezona ! rowspan="3" style="padding: 0px 8px" |Epizoda ! colspan="2" style="padding: 0px 8px" |SAD prikazivanje ! colspan="4" |Hrvatsko prikazivanje |- ! ! ! colspan="2" |HBO Max ! colspan="2" |HBO 3 |- ! style="padding: 0px 8px" |Premijera sezone ! style="padding: 0px 8px" |Finale sezone ! style="padding: 0px 8px" |Premijera sezone ! style="padding: 0px 8px" |Finale sezone !Premijera sezone !Finale sezone |- | height="10px" bgcolor="D9A861" | ![[Georgiejev i Mandyn prvi brak#Prva sezona (2024./25.)|1.]] |22 |17. listopada 2024. |15. svibnja 2025. |3. travnja 2025. |12. lipnja 2025. |28. svibnja 2025. |6. kolovoza 2025. |- | height="10px" bgcolor="000000" | ![[Georgiejev i Mandyn prvi brak#Druga sezona (2025./26.)|2.]] |22 |16. listopada 2025. |21. svibnja 2026. |22. listopada 2025. |4. lipnja 2026. |22. travnja 2026. |– |} {| |----- Style="vertical-align:top" | === Prva sezona (2024./25.) === # The 6:10 to Lubbock # Some New York Nonsense # Secrets, Lies and a Chunk of Change # Todd's Mom # Thanksgiving # A Regular Samaritan # An Old Mustang # Diet Crap # A Tire Convention and the Moral High Ground # A House Divided # Working for the Enemy # Typhoid Georgie # McAllister Auto Loves the Ladies # A Sportsbook and a Breakup # Goddess of the Music Store # Baby Fight # Two Idiots on a Dirt Bike # TV Money # Snitch v. Deadbeat # Diamonds Are a Georgie’s Best Friend # Guilt Boots # Big Decisions | === Druga sezona (2025./26.) === # A Tie Breaker and a Huge Mistake # Fan Mail and Old-Timey Organ Music # A Will and a Dead Man's Wife # Dirty Hands and a Barbed-Wire Fence # A Pregnancy Test and an Old Man’s Prostate # Heartbreak and the Refuge of the Downtrodden # A Bus Bench and Faith out the Wazoo # Bitin', Spankin' and a Load of Yankee Psychobabble # Payback and a Partial Shebang # Miami Beach and a Magical Family Christmas # A New Hobby, a Pervert and a Part-Time Job # The G Word and a Blaspheming Bimbo # A Big Birthday and Tequila Shots # Three Angry Women and a Prophylactic # A Stuffed Monkey and an Ex-Girlfriend # Alpha Males and the Power of Prayer # A Country Club, a Yokel and a New Boss |} == Produkcija == === Razvoj === U siječnju [[2024.]] objavljeno je da je u planu spin-off serija ''Mladog Sheldona'' usmjerena na Georgie Coopera i Mandy McAllister koja će biti predviđena za sezonu 2024./25. na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-01-12|title=‘Young Sheldon’ Spinoff About Georgie & Mandy Nears CBS Series Order From Chuck Lorre, Steven Molaro & Steve Holland|url=https://deadline.com/2024/01/young-sheldon-spinoff-georgie-mandy-cbs-1235721299/|url-status=live|access-date=2024-03-06|website=Deadline}}</ref> Dana [[5. ožujka]] 2024. serija je naručena od strane CBS-a.<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-05|title=CBS Orders ‘Young Sheldon’ Georgie & Mandy Spinoff Series Starring Montana Jordan And Emily Osment|url=https://deadline.com/2024/03/cbs-orders-young-sheldon-georgie-and-mandy-spinoff-series-1235846411/|url-status=live|access-date=2024-03-06|website=Deadline}}</ref> Također je najavljeno da će sukreatori [[Chuck Lorre]], [[Steven Molaro]] i [[Steve Holland]] pisati i izvršno producirati seriju.<ref name=":1" /><ref name=":0" /> U svibnju 2024. objavljen je naslov serije, ''Georgie & Mandy's First Marriage'', a serija će se premijerno prikazati na jesen 2024. na kanalu [[CBS (televizijska postaja)|CBS]].<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-05-02|title=Young Sheldon’s Georgie and Mandy Spinoff Gets a Surprising Title — Will New Show Undo Big Bang Lore?|url=https://tvline.com/news/young-sheldon-spinoff-georgie-and-mandy-first-marriage-cbs-1235227844/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240502195333/https://tvline.com/news/young-sheldon-spinoff-georgie-and-mandy-first-marriage-cbs-1235227844/|archive-date=2024-05-02|access-date=2024-05-03|website=TVLine|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-05-02|title=CBS Teases New Series ‘Matlock,’ ‘NCIS: Origins’ & ‘Georgie & Mandy’s First Marriage’|url=https://deadline.com/2024/05/cbs-matlock-ncis-origins-georgie-and-mandys-first-marriage-teasers-1235902764/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240502195802/https://deadline.com/2024/05/cbs-matlock-ncis-origins-georgie-and-mandys-first-marriage-teasers-1235902764/|archive-date=2024-05-02|access-date=2024-05-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Produkcijske kuće uključene u seriju su ''Chuck Lorre Productions'' i ''Warner Bros. Television Studios''. === Snimanje === Serija se snimati pred publikom uživo u studiju Warner Bros.-a u [[Burbank, Kalifornija|Burbanku]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], na zvučnoj pozornici na kojoj je snimana serija ''[[Teorija velikog praska]]''.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-07-13|title=‘Georgie & Mandy’s First Marriage’: There is Both Pessimism & Hope Behind That Title, Says Chuck Lorre|url=https://deadline.com/2024/07/george-and-mandys-first-marriage-title-meaning-cbs-1236009368/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240713182057/https://deadline.com/2024/07/george-and-mandys-first-marriage-title-meaning-cbs-1236009368/|archive-date=2024-07-13|access-date=2024-07-21|website=Deadline|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-17|title='Young Sheldon' ended, but a spinoff is on the way. What we know|url=https://www.today.com/popculture/tv/young-sheldon-spinoff-georgie-mandy-first-marriage-rcna152804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240517202353/https://www.today.com/popculture/tv/young-sheldon-spinoff-georgie-mandy-first-marriage-rcna152804|archive-date=2024-05-17|access-date=2024-07-21|website=TODAY.com|language=en}}</ref> == Distribucija == Premijera serije je bila [[17. listopada]] [[2024.]] na CBS-u.<ref name=":2" /> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb|id=31589662|naslov=Georgie & Mandy’s First Marriage}} [[Kategorija:Američke humoristične televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]] 28xt2cj6yz2pasqdgo0dnec2c0gkxzn FK Jedinstvo Ub 0 767863 7431134 7395765 2026-04-16T21:37:44Z Niko niko03 339493 7431134 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Jedinstvo | slika = FK_Jedinstvo.png | puno ime = Fudbalski klub „Jedinstvo“ Ub | nadimak = | godina osnivanja = 1920. | igralište = Stadion Dragan Džajić, [[Ub (općina)|Ub]], {{Z|SRB}} [[Srbija]] | kapacitet stadiona = | trener = | liga = [[Superliga Srbije]] (I) | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | kit_alt1 = || pattern_la1 = || pattern_b1 = || pattern_ra1 = || pattern_sh1 = || pattern_so1 = || leftarm1 = ED0A3F || body1 = ED0A3F || rightarm1 = ED0A3F || shorts1 = FFFFFF || socks1 = ED0A3F | kit_alt2 = || pattern_la2 = || pattern_b2 = || pattern_ra2 = || pattern_sh2 = || pattern_so2 = || leftarm2 = FFFFFF || body2 = FFFFFF || rightarm2 = FFFFFF || shorts2 = ED0A3F || socks2 = FFFFFF }} '''Fudbalski klub "Jedinstvo" Ub''' ('''''FK Jedinstvo; FK Jedinstvo Ub; Jedinstvo Ub, Jedinstvo'''''; [[srpski]]: Фудбалски Клуб Јединство Уб) je [[nogomet]]ni klub iz [[Ub (općina)|Uba]], [[Kolubarski okrug]], [[Srbija]]. <br> U sezoni 2024./25. klub se natječe u ''[[Superliga Srbije|"Superligi Srbije"]]''. == O klubu == == Stadion == == Uspjesi == === nakon 2006. === ; [[Prva liga Srbije (nogomet)|Prva liga Srbije]] * drugoplasirani: 2023./24. ; Srpska liga – Zapad * drugoplasirani: 2020./21. ; Zona Drina * drugoplasirani: 2012./13., 2013./14., 2016./17. === od 1991. do 2006. === ; Srpska liga – Dunav * prvaci: 1999./2000., 2002./03. === od 1945. do 1991. === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Jedinstvo |- |2006./07. ||III. ||Srpska liga – Zapad || ||12. ||18 ||34 ||14 ||5 ||15 ||46 ||46 ||47 || ||<ref> {{en icon}} [https://rsssf.org/tabless/serv07.html rsssf.org, ''Serbia 2006/07''] </ref> <ref> [https://www.srbijasport.net/league/52-srpska-liga-zapad srbijasport.net, ''Srpska liga "Zapad" / 2006-2007''] </ref> |- |2007./08. ||III. ||Srpska liga – Zapad || ||8. ||16 ||30 ||9 ||12 ||9 ||29 ||35 ||39 || ||<ref> {{en icon}} [https://rsssf.org/tabless/serv08.html rsssf.org, ''Serbia 2007/08''] </ref> <ref> [https://www.srbijasport.net/league/116-srpska-liga-zapad/games srbijasport.net, ''Srpska liga "Zapad" / 2007-2008''] </ref> |- |2008./09. ||III. ||Srpska liga – Zapad || ||4. ||16 ||30 ||12 ||6 ||12 ||27 ||29 ||42 || ||<ref> {{en icon}} [https://rsssf.org/tabless/serv09.html rsssf.org, ''Serbia 2008/09''] </ref> <ref> [https://www.srbijasport.net/league/188-srpska-liga-zapad/games srbijasport.net, ''Srpska liga "Zapad" / 2008-2009''] </ref> |- |2009./10. ||III. ||Srpska liga – Zapad || ||10. ||16 ||30 ||11 ||6 ||13 ||25 ||35 ||39 || ||<ref> {{en icon}} [https://rsssf.org/tabless/serv2010.html#zap rsssf.org, ''Serbia 2009/10 / Srpska Liga Zapad''] </ref> <ref> [https://www.srbijasport.net/league/318-srpska-liga-zapad/games srbijasport.net, ''Srpska liga "Zapad" / 2009-2010''] </ref> |- |2010./11. ||III. ||Srpska liga – Zapad || ||11. ||16 ||30 ||10 ||7 ||13 ||34 ||41 ||37 || ||<ref> [https://www.srbijasport.net/league/450-srpska-liga-zapad/games srbijasport.net, ''Srpska liga "Zapad" / 2010-2011''] </ref> |- |2011./12. ||III. ||Srpska liga – Zapad || ||14. ||16 ||30 ||7 ||7 ||16 ||30 ||50 ||28 || ||<ref> [https://www.srbijasport.net/league/770-srpska-liga-zapad/games srbijasport.net, ''Srpska liga "Zapad" / 2011-2012''] </ref> |- |2012./13. ||IV. ||Zona Drina || ||bgcolor="silver"|2. ||16 ||30 ||17 ||11 ||2 ||53 ||24 ||62 || ||<ref> [https://www.srbijasport.net/league/1038-zona-drina srbijasport.net, ''Zona "Drina" / 2012-2013''] </ref> |- |2013./14. ||IV. ||Zona Drina || ||bgcolor="silver"|2. ||16 ||30 ||19 ||5 ||6 ||62 ||24 ||62 || ||<ref> [https://www.srbijasport.net/league/1354-zona-drina/games srbijasport.net, ''Zona Drina / 2013-2014''] </ref> |- |2014./15. ||III. ||Srpska liga – Zapad || ||4. ||16 ||30 ||11 ||13 ||6 ||32 ||22 ||46 || ||<ref> [https://www.srbijasport.net/league/1772-srpska-liga-zapad/games srbijasport.net, ''Srpska liga Zapad / 2014-2015''] </ref> |- |2015./16. ||III. ||Srpska liga – Zapad || ||13. ||16 ||30 ||8 ||12 ||10 ||26 ||32 ||36 || ||<ref> [https://www.srbijasport.net/league/2329-srpska-liga-zapad/games srbijasport.net, ''Srpska liga Zapad / 2015-2016''] </ref> |- |2016./17. ||IV. ||Zona Drina || ||bgcolor="silver"|2. ||16 ||30 ||22 ||5 ||3 ||53 ||13 ||71 || ||<ref> [https://www.srbijasport.net/league/2874-zona-drina/games srbijasport.net, ''Zona Drina / 2016-2017''] </ref> |- |2017./18. ||III. ||Srpska liga – Zapad || ||4. ||18 ||34 ||18 ||6 ||10 ||41 ||25 ||60 || ||<ref> [https://www.srbijasport.net/league/3408-srpska-liga-zapad/games srbijasport.net, ''Srpska liga Zapad / 2017-2018''] </ref> |- |2018./19. ||III. ||Srpska liga – Zapad || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||16 ||30 ||16 ||6 ||8 ||46 ||21 ||54 || ||<ref> [https://www.srbijasport.net/league/3912-srpska-liga-zapad/games srbijasport.net, ''Srpska liga Zapad / 2018-2019''] </ref> |- |2019./20. ||III. ||Srpska liga – Zapad || ||4. ||18 ||19 ||11 ||2 ||6 ||24 ||17 ||35 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 ||<ref> [https://www.srbijasport.net/league/4487-srpska-liga-zapad/games srbijasport.net, ''Srpska liga Zapad / 2019-2020''] </ref> |- |2020./21. ||III. ||Srpska liga – Zapad || ||bgcolor="silver"|2. ||18 ||34 ||21 ||5 ||8 ||59 ||29 ||68 || ||<ref> [https://www.srbijasport.net/league/4971-srpska-liga-zapad/games srbijasport.net, ''Srpska liga Zapad / 2020-2021''] </ref> |- |2021./22. ||III. ||Srpska liga – Zapad || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||16 ||30 ||16 ||8 ||6 ||44 ||19 ||56 || ||<ref> [https://www.srbijasport.net/league/5533-srpska-liga-zapad/games srbijasport.net, ''Srpska liga Zapad / 2021-2022''] </ref> |- |2022./23. ||II. ||[[Prva liga Srbije (nogomet)|Prva liga Srbije]] ||<small> ''Liga za prvaka ||6. ||16 (8) ||37 ||14 ||11 ||12 ||45 ||38 ||53 ||<small> uključeni svi rezultati ||<ref> [https://www.srbijasport.net/league/6163-mozzart-bet-prva-liga-srbije/games srbijasport.net, ''Mozzart Bet Prva liga Srbije / 2022-2023''] </ref> <ref> [https://www.srbijasport.net/league/6778-mozzart-bet-pls---play-off/games srbijasport.net, ''Mozzart Bet PLS - Play Off / 2022-2023''] </ref> |- |2023./24. ||II. ||Prva liga Srbije ||<small> ''Liga za prvaka ||bgcolor="silver"|2. ||16 (8) ||37 ||20 ||7 ||10 ||51 ||39 ||67 ||<small> uključeni svi rezultati ||<ref> [https://www.srbijasport.net/league/6834-mozzart-bet-prva-liga-srbije/games srbijasport.net, ''Mozzart Bet Prva liga Srbije / 2023-2024''] </ref> <ref> [https://www.srbijasport.net/league/7356-mozzart-bet-prva-liga-srbije---play-off/games srbijasport.net, ''Mozzart Bet Prva liga Srbije - Play Off / 2023-2024''] </ref> |- |2024./25. ||I. ||[[Superliga Srbije|Superliga Srbije]] || || ||16 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Ub (općina)]] == Vanjske poveznice == * [https://www.fkjedinstvoub.com/ fkjedinstvoub.com] * [https://www.facebook.com/OfficialJedinstvoUb ''Fudbalski klub Jedinstvo Ub - oficijalna stranica'', facebook stranica] * [https://www.srbijasport.net/club/83-jedinstvo/card srbijasport.net, ''Jedinstvo Ub''] * [https://sportdc.net/club/11039-jedinstvo/results sportdc.net, ''Jedinstvo Ub''] * {{en icon}} [https://int.soccerway.com/teams/serbia/fk-jedinstvo-ub/3218/ int.soccerway.com, ''FK Jedinstvo Ub''] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/team/football/fk-jedinstvo-ub/284570 sofascore.com, ''FK Jedinstvo Ub''] * {{en icon}} [https://www.worldfootball.net/teams/jedinstvo-ub/1/ worldfootball.net, ''Jedinstvo Ub''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240820001015/https://www.worldfootball.net/teams/jedinstvo-ub/1/ |date=20. kolovoza 2024. }} * [https://www.rezultati.com/tim/jedinstvo-ub/jPKLWwg4/ rezultati.com, ''Jedinstvo Ub''] * {{en icon}} [https://www.futbol24.com/team/Serbia/Jedinstvo-Ub/ futbol24.com, ''Fudbalski klub Jedinstvo Ub''] * [https://www.fudbal91.com/soccer_clubs/Jedinstvo_Ub fudbal91.com, ''Jedinstvo Ub''] * {{en icon}} [https://www.footballdatabase.eu/en/club/team/7360-jedinstvo_ub/2024-2025 footballdatabase.eu, ''Jedinstvo Ub''] * {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/fk-jedinstvo-ub/startseite/verein/20887 transfermarkt.com, ''FK Jedinstvo Ub''] * {{lit icon}} [https://futbolas.lietuvai.lt/wiki/FK_Jedinstvo_Ub futbolas.lietuvai.lt, ''FK Jedinstvo Ub''] == Izvori == <small> * [https://www.fkjedinstvoub.com/legende-kluba fkjedinstvoub.com, ''Istorija i legende našeg kluba''], pristupljeno 24. srpnja 2024. * [https://www.prvaliga.rs/sezone/2023-24/team/8-mozzart-bet-prva-liga-srbije-2023-24/48-jedinstvo prvaliga.rs, ''Jedinstvo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240619105141/http://prvaliga.rs/sezone/2023-24/team/8-mozzart-bet-prva-liga-srbije-2023-24/48-jedinstvo |date=19. lipnja 2024. }}, pristupljeno 24. srpnja 2024. * [https://www.superliga.rs/tim/jedinstvo/ superliga.rs, ''Jedinstvo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240819121053/https://www.superliga.rs/tim/jedinstvo/ |date=19. kolovoza 2024. }}, pristupljeno 24. srpnja 2024. * {{en icon}} [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-jedinstvo-ub/55280/ globalsportsarchive.com, ''FK Jedinstvo Ub''] * {{en icon}} [https://www.national-football-teams.com/club/7336/2003_1/Jedinstvo_Ub.html national-football-teams.com, ''Jedinstvo Ub''] * [https://web.archive.org/web/20100817192939/http://www.srbijafudbal.net/jedinstvo_ub.htm srbijafudbal.net, ''FK JEDINSTVO Ub''], wayback arhiva * [https://www.kolubarske.rs/sr/vesti/okrug/4759/ kolubarske.rs, ''Nemanja Matić preuzeo ubsko Jedinstvo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240820000935/https://www.kolubarske.rs/sr/vesti/okrug/4759/ |date=20. kolovoza 2024. }}, objavljeno 25. lipnja 2016., pristupljeno 24. srpnja 2024. * [https://mozzartsport.com/fudbal/vesti/fudbalski-biser-srbije-stadion-dragan-dzajic-foto-video/191606 mozzartsport.com, ''Fudbalski biser Srbije - stadion Dragan Džajić (FOTO+VIDEO)''], objavljeno 29. travnja 2017., pristupljeno 24. srpnja 2024. * [https://arhiva.vesti-online.com/Sport/Fudbal/345116/Zvezda-razocarala-i-na-Ubu-nereseno-sa-zonasem arhiva.vesti-online.com, ''Zvezda razočarala i na Ubu - nerešeno sa zonašem''], objavljeno 18. rujna 2013., pristupljeno 24. srpnja 2024. {{izvori|53em}} </small> {{Jelen Superliga}} {{Mrva-nogomet-klub-srbija}} {{GLAVNIRASPORED:Jedinstvo Ub, FK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Kolubarskom okrugu|Jedinstvo]] htl3zp0cgq7byrqpr9trtftzgsmdf1l Matija Kačan 0 769378 7430984 7430146 2026-04-16T16:14:00Z ~2026-22623-51 357733 7430984 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Matija Kačan |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = 12. rujna [[1980.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = glumac |godine rada = 2011. - danas |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = Jeronim u ''[[Larin izbor|Larinom izboru]]''</br> Tomo Lončar iz ''[[Sjene prošlosti|Sjena prošlosti]]'' |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Matija Kačan''' ([[Zagreb]], 12. rujna [[1980.]]) [[hrvat]]ski je [[glumac]]. Rodio se u Zagrebu 1980. godine. Diplomirao je na [[Akademija dramske umjetnosti u Splitu|Akademiji dramske umjetnosti u Splitu]]. Pohađao je i studije na Fakultetu političkih znanosti te na Teološkom fakultetu na kojem je bio apsolvent, ali nije ih završio. Imao je ulogu [[svećenik]]a Jeronima u hrvatskoj sapunici „[[Larin izbor]]” 2012. godine.<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/u-larin-izbor-dolazi-zenama-jako-zanimljiv-svecenik-jeronim-460845 U Larin izbor dolazi ženama jako zanimljiv svećenik Jeronim] vecernji.hr Preuzeto 5. rujna 2024.</ref> Glumio je u više kazališnih predstava u [[HNK Split|HNK-u Split]], u kazalištu [[PlayDrama|PlayDrami]] i [[Teatar &TD|Teatru &TD]].<ref>[https://showbuzz.dnevnik.hr/mladi_i_neizbjezni/upoznajte-jeronima-novi-lik-u-larinom-izboru.html Odan Bogu, u stalnim iskušenjima: Upoznajte Jeronima!] showbuzz.dnevnik.hr Preuzeto 5. rujna 2024.</ref> Bio je stalni član [[HNK Osijek|osječkoga HNK]] sedam godina.<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/iz-teologije-u-glumu-sjecate-li-ga-se-iz-larinog-izbora-matija-kacan-vratio-se-na-male-ekrane-u-seriji-sjene-proslosti-15498416 Iz teologije u glumu: Sjećate li ga se iz „Larinog izbora”? Matija Kačan vratio se na male ekrane u seriji „Sjene prošlosti”] gloria.hr Preuzeto 5. rujna 2024.</ref> Imao je epizodne uloge u mnogim hrvatskim televizijskim serijama kao što su: „Počivali u miru”, „Drugo ime ljubavi”, „Bogu iza nogu”, „Šutnja” i dr. == Filmografija == === Televizijske uloge === {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Naslov ! Uloga |- | 2025. – 2026. | ''[[Divlje pčele (televizijska serija)|Divlje pčele]]'' | Veljko Budimir |- | 2024. – 2025. | ''[[Sjene prošlosti (televizijska serija)|Sjene prošlosti]]'' | Tomo Lončar |- | 2024. | ''[[Mrkomir Prvi]]'' | Jaroslav |- | rowspan="2" | 2023. | ''[[Šutnja (televizijska serija)|Šutnja]]'' | Lucijan Matić |- | ''[[Sanjari Hrvatske]]'' | [[Franjo Kuhač]] |- | 2022. – 2025. | ''[[Metropolitanci (televizijska serija)|Metropolitanci]]'' | Borut Stojšek |- | 2022. – 2023. | ''[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]]'' | novinar |- | 2022. | ''[[Blago nama]]'' | Jale |- | 2021. | ''[[Bogu iza nogu (televizijska serija)|Bogu iza nogu]]'' | djelatnik SZO |- | rowspan="2" | 2019. | ''[[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|Drugo ime ljubavi]]'' | policajac |- | ''[[Uspjeh (televizijska serija)|Uspjeh]]'' | Filip |- | rowspan="2" | 2018. | ''[[Rat prije rata]]'' | zapovijednik ATJ |- | ''[[Počivali u miru]]'' | Dražen Marić |- | 2014. | ''[[Stipe u gostima]]'' | dostavljač |- | 2012. | ''[[Larin izbor]]'' | svećenik Jeronim |- |} === Filmske uloge === {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Naslov ! Uloga |- | 2018. | ''[[Anđeo čuvar (2018.)|Anđeo čuvar]]'' | službenik u banci Andersen |- | 2016. | ''[[ZG80 (2016.)|ZG 80]]'' | Filip |- | 2015. | ''[[Ti mene nosiš]]'' | voditelj poslovnice |- | 2014. | ''[[Vlog (2014.)|Vlog]]'' | Krešo |- | 2011. | ''Gargo'' (kratki film) | |- |} === Sinkronizacija === {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Naslov ! Uloga |- | rowspan="2" | 2025. | ''[[Pinokio: Istinita priča]]'' | Lisac |- | ''[[Kralj nad kraljevima]]'' | Andrija |- | 2016. | ''[[Angry Birds Film]]'' | Edward |- | 2013. | ''[[Šetnja s dinosaurima]]'' | Ujak Zack |- |} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=4643207|ime=Matija Kačan}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Kačan, Matija}} [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] n10enszv61ky10gqugn6c47vyo9ldnu 7430986 7430984 2026-04-16T16:19:12Z ~2026-22623-51 357733 /* Filmografija */ 7430986 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Matija Kačan |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = 12. rujna [[1980.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = glumac |godine rada = 2011. - danas |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = Jeronim u ''[[Larin izbor|Larinom izboru]]''</br> Tomo Lončar iz ''[[Sjene prošlosti|Sjena prošlosti]]'' |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Matija Kačan''' ([[Zagreb]], 12. rujna [[1980.]]) [[hrvat]]ski je [[glumac]]. Rodio se u Zagrebu 1980. godine. Diplomirao je na [[Akademija dramske umjetnosti u Splitu|Akademiji dramske umjetnosti u Splitu]]. Pohađao je i studije na Fakultetu političkih znanosti te na Teološkom fakultetu na kojem je bio apsolvent, ali nije ih završio. Imao je ulogu [[svećenik]]a Jeronima u hrvatskoj sapunici „[[Larin izbor]]” 2012. godine.<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/u-larin-izbor-dolazi-zenama-jako-zanimljiv-svecenik-jeronim-460845 U Larin izbor dolazi ženama jako zanimljiv svećenik Jeronim] vecernji.hr Preuzeto 5. rujna 2024.</ref> Glumio je u više kazališnih predstava u [[HNK Split|HNK-u Split]], u kazalištu [[PlayDrama|PlayDrami]] i [[Teatar &TD|Teatru &TD]].<ref>[https://showbuzz.dnevnik.hr/mladi_i_neizbjezni/upoznajte-jeronima-novi-lik-u-larinom-izboru.html Odan Bogu, u stalnim iskušenjima: Upoznajte Jeronima!] showbuzz.dnevnik.hr Preuzeto 5. rujna 2024.</ref> Bio je stalni član [[HNK Osijek|osječkoga HNK]] sedam godina.<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/iz-teologije-u-glumu-sjecate-li-ga-se-iz-larinog-izbora-matija-kacan-vratio-se-na-male-ekrane-u-seriji-sjene-proslosti-15498416 Iz teologije u glumu: Sjećate li ga se iz „Larinog izbora”? Matija Kačan vratio se na male ekrane u seriji „Sjene prošlosti”] gloria.hr Preuzeto 5. rujna 2024.</ref> Imao je epizodne uloge u mnogim hrvatskim televizijskim serijama kao što su: „Počivali u miru”, „Drugo ime ljubavi”, „Bogu iza nogu”, „Šutnja” i dr. == Filmografija == === Televizijske uloge === {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Naslov ! Uloga |- | 2025. – 2026. | ''[[Divlje pčele (televizijska serija)|Divlje pčele]]'' | Veljko Budimir |- | 2024. – 2025. | ''[[Sjene prošlosti (televizijska serija)|Sjene prošlosti]]'' | Tomo Lončar |- | 2024. | ''[[Mrkomir Prvi]]'' | Jaroslav |- | rowspan="2" | 2023. | ''[[Šutnja (televizijska serija)|Šutnja]]'' | Lucijan Matić |- | ''[[Sanjari Hrvatske]]'' | [[Franjo Kuhač]] |- | 2022. – 2025. | ''[[Metropolitanci (televizijska serija)|Metropolitanci]]'' | Borut Stojšek |- | 2022. – 2023. | ''[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]]'' | novinar |- | 2022. | ''[[Blago nama]]'' | Jale |- | 2021. | ''[[Bogu iza nogu (televizijska serija)|Bogu iza nogu]]'' | djelatnik SZO |- | rowspan="2" | 2019. | ''[[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|Drugo ime ljubavi]]'' | policajac |- | ''[[Uspjeh (televizijska serija)|Uspjeh]]'' | Filip |- | rowspan="2" | 2018. | ''[[Rat prije rata]]'' | zapovijednik ATJ |- | ''[[Počivali u miru]]'' | Dražen Marić |- | 2014. | ''[[Stipe u gostima]]'' | dostavljač |- | 2012. | ''[[Larin izbor]]'' | svećenik Jeronim |- |} === Filmske uloge === {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Naslov ! Uloga |- | 2018. | ''[[Anđeo čuvar (2018.)|Anđeo čuvar]]'' | službenik u banci Andersen |- | 2016. | ''[[ZG80 (2016.)|ZG 80]]'' | Filip |- | 2015. | ''[[Ti mene nosiš]]'' | voditelj poslovnice |- | 2014. | ''[[Vlog (2014.)|Vlog]]'' | Krešo |- | 2011. | ''Gargo'' (kratki film) | |- |} === Voditeljske uloge === {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Naslov |- | 2026. | ''[[Tko bi rekao]]'' |- |} === Sinkronizacija === {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Naslov ! Uloga |- | rowspan="2" | 2025. | ''[[Pinokio: Istinita priča]]'' | Lisac |- | ''[[Kralj nad kraljevima]]'' | Andrija |- | 2016. | ''[[Angry Birds Film]]'' | Edward |- | 2013. | ''[[Šetnja s dinosaurima]]'' | Ujak Zack |- |} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=4643207|ime=Matija Kačan}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Kačan, Matija}} [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] p678qn0wy6z3nhhhp9t27yii5e579dt Kategorija:Lokacijske karte ruskih otočja 14 772596 7431253 7053610 2026-04-17T06:19:12Z Argo Navis 852 7431253 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Lokacijske karte otočja|Rusija]] [[Kategorija:Lokacijske karte ruskih otoka|*Otočja]] 58uwvtdgimwygfzd40v552xkc3d2csb Katedrala Naše Gospe u Antwerpenu 0 775977 7431308 7419948 2026-04-17T07:15:01Z Argo Navis 852 7431308 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Katedrala Naše Gospe <br>Onze-Lieve-Vrouwekathedraal | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Antwerpen, Liebfrauenkathedrale.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = | dz = BEL | koordinate = {{Coord|51|13|14|N|4|24|02|E|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Belgija | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[Katoličanstvo]] | patron = [[Marija (majka Isusova)]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Katedrala Naše Gospe''' [[Katoličanstvo|rimokatolička]] je župna crkva u [[Belgija|belgijskom]] gradu [[Antwerpen]]u. Predstavlja sjedište Antwerpenske biskupije. Gradnja je započela 1352. godine. Predstavlja primjer [[Gotička arhitektura|gotičke arhitekture]], a među njezinim graditeljima bili su [[Jan Appelmans|Jan]] i [[Pieter Appelmans]]. Sadrži brojna djela [[Barok|baroknog]] slikara [[Peter Paul Rubens|Petera Paula Rubensa]], kao i slike umjetnika kao što su [[Otto van Veen]], [[Jacob de Backer]] i [[Marten de Vos]]. ==Povijest == === Prethodne građevine na mjestu === Prvi kršćanski misionari stigli su u 7. stoljeću. Prva župna crkva posvećena svetom Petru i svetom Pavlu izgrađena je u današnjoj ulici sv. Mihovila (Sint Michielsstraat). Nakon vikinških napada 836. godine, crkva je oštećena i obnovljena, a potom posvećena svetom Mihovilu. U 10. stoljeću, skupina od dvanaest svjetovnih kanonika bila je povezana s ovom crkvom. Posvećivali bi svo svoje vrijeme Liturgiji časova i uglavnom su se protivili uvjerenjima uspostavljene Rimokatoličke crkve. Čuvši za njihovo disidentsko ponašanje, biskup Rimokatoličke nadbiskupije Cambrai (kojoj je tada pripadao Antwerpen) poslao je Norberta iz Xantena da ih disciplinira. Godine 1124. Norbert iz Xantena uvjerio je četvoricu svjetovnih kanonika da osnuju norbertinski samostan i tako je župna crkva postala samostanska crkva, poznata kao Opatija svetog Mihovila. Osam ostalih svjetovnih kanonika radije je zadržalo svoju slobodu i preselili su se na drugu lokaciju, kapelu posvećenu Gospi, Djevici Mariji.<ref>https://topa.be/en/olv-kathedraal/</ref> Ova kapela postala je nova župna crkva Antwerpena i nalazila se između stambenog naselja Saint Michael i starijeg naselja oko područja Het Steen. === Romanička crkva i gotička katedrala=== Kapela je postala sve popularnija, pa je srušena i zamijenjena mnogo većom romaničkom crkvom. Trobrodni brod odgovarao je širini sadašnjeg središnjeg broda katedrale, unutarnjeg i dijelom srednjeg broda. Istočni dio u obliku djeteline s punim brodom imao je širinu od najmanje 42 m. Godine 1294. crkva je dobila novum opus proširenjem, što ukazuje na prve znakove gotičke arhitekture.[4] Godine 1352. započela je gradnja nove crkve Gospe koja će postati najveća gotička crkva u Belgiji. U početku je trebala imati dva tornja jednake visine. Godine 1521., nakon gotovo 170 godina, nova crkva Gospe bila je spremna. Južni toranj dosezao je samo do trećeg vijenca. === Oštećenja i kasnija povijest=== Tijekom noći s 5. na 6. listopada 1533. godine, novu je crkvu zahvatio požar. Antwerpenski gradonačelnik Lancelot II. od Ursela pripisuje se glavnoj ulozi u spašavanju crkve.<ref> Geschiedenis van Antwerpen, sedert de stichting der stad tot onze ..., Volume 3 </ref> Zahvaljujući njegovoj aktivnoj pomoći i koordinaciji, katedrala je, kaže se, spašena od potpunog uništenja. Ipak, 57 oltara nije spašeno i izgorjelo je u plamenu. Lancelot je pretrpio teške ozljede, ali je preživio iskušenje prema pismima talijanskog kroničara Francesca Guicciardinija. Dovršetak drugog tornja odgođen je zbog požara i na kraju je napušten. Crkva je 1559. godine postala katedrala Antwerpenske biskupije. Tu titulu izgubila je 1801. godine tijekom francuske okupacije Belgije proglašenjem Konkordata iz 1801. godine. Ponovno je postala katedrala 1961. godine. Tijekom ikonoklazma 20. kolovoza 1566. (dio ''Beeldenstorma'' na početku [[Osamdesetogodišnji rat|Osamdesetogodišnjeg rata]]), protestanti su uništili veliki dio unutrašnjosti katedrale. Očevidac Richard Clough, velški protestantski trgovac koji je tada bio u Antwerpenu, napisao je da je katedrala: "izgledala kao pakao, s preko 10 000 gorućih baklji i takvom bukom kao da su se nebo i zemlja spojili, s padanjem slika i rušenjem skupih djela, takve vrste da je plijen bio toliki da čovjek nije mogao proći kroz crkvu. Tako da vam ukratko ne mogu opisati na x listova papira čudan prizor koji sam tamo vidio, orgulje i sve uništeno."<ref>Spicer, 109 (spelling modernized); see also Arnade, 146–148 </ref><ref>https://dutchrevolt.library.universiteitleiden.nl/english/sources/Pages/15660721.aspx</ref> [[Datoteka:Wenceslaus Hollar, Antwerp Cathedral, 1649, NGA 11584.jpg|mini|Antwerpenska katedrala, Wenceslaus Hollar, 1649., Nacionalna galerija umjetnosti]] Kada je Antwerpen došao pod protestantsku upravu 1581., brojna umjetnička blaga ponovno su uništena, uklonjena ili prodana. Padom Antwerpena 1585. vraćena je rimokatolička vlast. Godine 1794. francuski revolucionari koji su osvojili regiju opljačkali su Gospinu katedralu i nanijeli joj ozbiljnu štetu.[1] Oko 1798. francuska je uprava namjeravala srušiti zgradu, ali nakon svakog udarca katedrala se uspjela oporaviti. Godine 1816. iz Pariza su vraćena razna važna umjetnička djela, uključujući tri Rubensova remek-djela. Tijekom 19. stoljeća crkva je potpuno obnovljena i ponovno namještena. Katedralu su 1914. opljačkali i vandalizirali njemački vojnici nakon opsade Antwerpena (1914.). Mnoga njezina blaga odnesena su u Berlin i vraćena nisu bila sve do primirja 11. studenog 1918. Između 1965. i 1993. provedena je potpuna obnova. == Glazbeni život == Početkom 15. stoljeća, zbor katedrale počeo je razvijati aktivan glazbeni život, te je kao rezultat toga važnost katedrale u povijesti glazbe ubrzo porasla. Johannes Ockeghem, jedan od najvažnijih skladatelja 15. stoljeća, služio je ovdje kao vikar-pjevač 1443. godine, kao i Jacob Obrecht između 1492. i 1497. godine. Među zborovođama šesnaestog stoljeća bili su Antoine Barbe, Geert van Turnhout, Séverin Cornet i Andreas Pevernage. Među orguljašima koji su radili u katedrali su Henry Bredemers (1493. – 1501.), koji je kasnije postao učitelj djeci Filipa Lijepog, te poznati engleski skladatelj John Bull (1615. – 1628.), koji je pobjegao u Flandriju iz svoje domovine bježeći od zakona. Od 1725. do 1731. Willem de Fesch služio je kao kapelnik, nakon čega ga je od 1731. do 1737. slijedio Joseph-Hector Fiocco, a od 1737. André-Joseph Blavier. Manje poznate, ali lokalno važne osobe, poput Jacobusa Barbireaua i Andreasa Pevernagea, također su radile u katedrali. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * [http://www.dekathedraal.be/en De Kathedraal - službena stranica] [[Kategorija:Katoličke katedrale u Belgiji]] [[Kategorija:Gotičke katedrale]] [[Kategorija:Antwerpen]] sstn2zlsxe6zg3vcsa33xe5uc73s64k 7431309 7431308 2026-04-17T07:15:45Z Argo Navis 852 7431309 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Katedrala Naše Gospe | izvorno ime = {{niz.|Onze-Lieve-Vrouwekathedraal}} | drugo ime = | slika = Antwerpen, Liebfrauenkathedrale.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = | dz = BEL | koordinate = {{Coord|51|13|14|N|4|24|02|E|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Belgija | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[Katoličanstvo]] | patron = [[Marija (majka Isusova)]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Katedrala Naše Gospe''' [[Katoličanstvo|rimokatolička]] je župna crkva u [[Belgija|belgijskom]] gradu [[Antwerpen]]u. Predstavlja sjedište Antwerpenske biskupije. Gradnja je započela 1352. godine. Predstavlja primjer [[Gotička arhitektura|gotičke arhitekture]], a među njezinim graditeljima bili su [[Jan Appelmans|Jan]] i [[Pieter Appelmans]]. Sadrži brojna djela [[Barok|baroknog]] slikara [[Peter Paul Rubens|Petera Paula Rubensa]], kao i slike umjetnika kao što su [[Otto van Veen]], [[Jacob de Backer]] i [[Marten de Vos]]. ==Povijest == === Prethodne građevine na mjestu === Prvi kršćanski misionari stigli su u 7. stoljeću. Prva župna crkva posvećena svetom Petru i svetom Pavlu izgrađena je u današnjoj ulici sv. Mihovila (Sint Michielsstraat). Nakon vikinških napada 836. godine, crkva je oštećena i obnovljena, a potom posvećena svetom Mihovilu. U 10. stoljeću, skupina od dvanaest svjetovnih kanonika bila je povezana s ovom crkvom. Posvećivali bi svo svoje vrijeme Liturgiji časova i uglavnom su se protivili uvjerenjima uspostavljene Rimokatoličke crkve. Čuvši za njihovo disidentsko ponašanje, biskup Rimokatoličke nadbiskupije Cambrai (kojoj je tada pripadao Antwerpen) poslao je Norberta iz Xantena da ih disciplinira. Godine 1124. Norbert iz Xantena uvjerio je četvoricu svjetovnih kanonika da osnuju norbertinski samostan i tako je župna crkva postala samostanska crkva, poznata kao Opatija svetog Mihovila. Osam ostalih svjetovnih kanonika radije je zadržalo svoju slobodu i preselili su se na drugu lokaciju, kapelu posvećenu Gospi, Djevici Mariji.<ref>https://topa.be/en/olv-kathedraal/</ref> Ova kapela postala je nova župna crkva Antwerpena i nalazila se između stambenog naselja Saint Michael i starijeg naselja oko područja Het Steen. === Romanička crkva i gotička katedrala=== Kapela je postala sve popularnija, pa je srušena i zamijenjena mnogo većom romaničkom crkvom. Trobrodni brod odgovarao je širini sadašnjeg središnjeg broda katedrale, unutarnjeg i dijelom srednjeg broda. Istočni dio u obliku djeteline s punim brodom imao je širinu od najmanje 42 m. Godine 1294. crkva je dobila novum opus proširenjem, što ukazuje na prve znakove gotičke arhitekture.[4] Godine 1352. započela je gradnja nove crkve Gospe koja će postati najveća gotička crkva u Belgiji. U početku je trebala imati dva tornja jednake visine. Godine 1521., nakon gotovo 170 godina, nova crkva Gospe bila je spremna. Južni toranj dosezao je samo do trećeg vijenca. === Oštećenja i kasnija povijest=== Tijekom noći s 5. na 6. listopada 1533. godine, novu je crkvu zahvatio požar. Antwerpenski gradonačelnik Lancelot II. od Ursela pripisuje se glavnoj ulozi u spašavanju crkve.<ref> Geschiedenis van Antwerpen, sedert de stichting der stad tot onze ..., Volume 3 </ref> Zahvaljujući njegovoj aktivnoj pomoći i koordinaciji, katedrala je, kaže se, spašena od potpunog uništenja. Ipak, 57 oltara nije spašeno i izgorjelo je u plamenu. Lancelot je pretrpio teške ozljede, ali je preživio iskušenje prema pismima talijanskog kroničara Francesca Guicciardinija. Dovršetak drugog tornja odgođen je zbog požara i na kraju je napušten. Crkva je 1559. godine postala katedrala Antwerpenske biskupije. Tu titulu izgubila je 1801. godine tijekom francuske okupacije Belgije proglašenjem Konkordata iz 1801. godine. Ponovno je postala katedrala 1961. godine. Tijekom ikonoklazma 20. kolovoza 1566. (dio ''Beeldenstorma'' na početku [[Osamdesetogodišnji rat|Osamdesetogodišnjeg rata]]), protestanti su uništili veliki dio unutrašnjosti katedrale. Očevidac Richard Clough, velški protestantski trgovac koji je tada bio u Antwerpenu, napisao je da je katedrala: "izgledala kao pakao, s preko 10 000 gorućih baklji i takvom bukom kao da su se nebo i zemlja spojili, s padanjem slika i rušenjem skupih djela, takve vrste da je plijen bio toliki da čovjek nije mogao proći kroz crkvu. Tako da vam ukratko ne mogu opisati na x listova papira čudan prizor koji sam tamo vidio, orgulje i sve uništeno."<ref>Spicer, 109 (spelling modernized); see also Arnade, 146–148 </ref><ref>https://dutchrevolt.library.universiteitleiden.nl/english/sources/Pages/15660721.aspx</ref> [[Datoteka:Wenceslaus Hollar, Antwerp Cathedral, 1649, NGA 11584.jpg|mini|Antwerpenska katedrala, Wenceslaus Hollar, 1649., Nacionalna galerija umjetnosti]] Kada je Antwerpen došao pod protestantsku upravu 1581., brojna umjetnička blaga ponovno su uništena, uklonjena ili prodana. Padom Antwerpena 1585. vraćena je rimokatolička vlast. Godine 1794. francuski revolucionari koji su osvojili regiju opljačkali su Gospinu katedralu i nanijeli joj ozbiljnu štetu.[1] Oko 1798. francuska je uprava namjeravala srušiti zgradu, ali nakon svakog udarca katedrala se uspjela oporaviti. Godine 1816. iz Pariza su vraćena razna važna umjetnička djela, uključujući tri Rubensova remek-djela. Tijekom 19. stoljeća crkva je potpuno obnovljena i ponovno namještena. Katedralu su 1914. opljačkali i vandalizirali njemački vojnici nakon opsade Antwerpena (1914.). Mnoga njezina blaga odnesena su u Berlin i vraćena nisu bila sve do primirja 11. studenog 1918. Između 1965. i 1993. provedena je potpuna obnova. == Glazbeni život == Početkom 15. stoljeća, zbor katedrale počeo je razvijati aktivan glazbeni život, te je kao rezultat toga važnost katedrale u povijesti glazbe ubrzo porasla. Johannes Ockeghem, jedan od najvažnijih skladatelja 15. stoljeća, služio je ovdje kao vikar-pjevač 1443. godine, kao i Jacob Obrecht između 1492. i 1497. godine. Među zborovođama šesnaestog stoljeća bili su Antoine Barbe, Geert van Turnhout, Séverin Cornet i Andreas Pevernage. Među orguljašima koji su radili u katedrali su Henry Bredemers (1493. – 1501.), koji je kasnije postao učitelj djeci Filipa Lijepog, te poznati engleski skladatelj John Bull (1615. – 1628.), koji je pobjegao u Flandriju iz svoje domovine bježeći od zakona. Od 1725. do 1731. Willem de Fesch služio je kao kapelnik, nakon čega ga je od 1731. do 1737. slijedio Joseph-Hector Fiocco, a od 1737. André-Joseph Blavier. Manje poznate, ali lokalno važne osobe, poput Jacobusa Barbireaua i Andreasa Pevernagea, također su radile u katedrali. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * [http://www.dekathedraal.be/en De Kathedraal - službena stranica] [[Kategorija:Katoličke katedrale u Belgiji]] [[Kategorija:Gotičke katedrale]] [[Kategorija:Antwerpen]] swlkyp4swbt9b7l5ni6n9x67l6kvoob 7431310 7431309 2026-04-17T07:16:56Z Argo Navis 852 7431310 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Katedrala Naše Gospe | izvorno ime = {{niz.|Onze-Lieve-Vrouwekathedraal}} | drugo ime = | slika = Antwerpen, Liebfrauenkathedrale.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = | dz = BEL | koordinate = {{Coord|51|13|14|N|4|24|02|E|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Belgija | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[Katoličanstvo]] | patron = [[Marija (majka Isusova)]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Katedrala Naše Gospe''' ({{niz.|Onze-Lieve-Vrouwekathedraal}}) [[Katoličanstvo|rimokatolička]] je župna crkva u [[Belgija|belgijskom]] gradu [[Antwerpen]]u. Predstavlja sjedište Antwerpenske biskupije. Gradnja je započela 1352. godine. Predstavlja primjer [[Gotička arhitektura|gotičke arhitekture]], a među njezinim graditeljima bili su [[Jan Appelmans|Jan]] i [[Pieter Appelmans]]. Sadrži brojna djela [[Barok|baroknog]] slikara [[Peter Paul Rubens|Petera Paula Rubensa]], kao i slike umjetnika kao što su [[Otto van Veen]], [[Jacob de Backer]] i [[Marten de Vos]]. ==Povijest == === Prethodne građevine na mjestu === Prvi kršćanski misionari stigli su u 7. stoljeću. Prva župna crkva posvećena svetom Petru i svetom Pavlu izgrađena je u današnjoj ulici sv. Mihovila (Sint Michielsstraat). Nakon vikinških napada 836. godine, crkva je oštećena i obnovljena, a potom posvećena svetom Mihovilu. U 10. stoljeću, skupina od dvanaest svjetovnih kanonika bila je povezana s ovom crkvom. Posvećivali bi svo svoje vrijeme Liturgiji časova i uglavnom su se protivili uvjerenjima uspostavljene Rimokatoličke crkve. Čuvši za njihovo disidentsko ponašanje, biskup Rimokatoličke nadbiskupije Cambrai (kojoj je tada pripadao Antwerpen) poslao je Norberta iz Xantena da ih disciplinira. Godine 1124. Norbert iz Xantena uvjerio je četvoricu svjetovnih kanonika da osnuju norbertinski samostan i tako je župna crkva postala samostanska crkva, poznata kao Opatija svetog Mihovila. Osam ostalih svjetovnih kanonika radije je zadržalo svoju slobodu i preselili su se na drugu lokaciju, kapelu posvećenu Gospi, Djevici Mariji.<ref>https://topa.be/en/olv-kathedraal/</ref> Ova kapela postala je nova župna crkva Antwerpena i nalazila se između stambenog naselja Saint Michael i starijeg naselja oko područja Het Steen. === Romanička crkva i gotička katedrala=== Kapela je postala sve popularnija, pa je srušena i zamijenjena mnogo većom romaničkom crkvom. Trobrodni brod odgovarao je širini sadašnjeg središnjeg broda katedrale, unutarnjeg i dijelom srednjeg broda. Istočni dio u obliku djeteline s punim brodom imao je širinu od najmanje 42 m. Godine 1294. crkva je dobila novum opus proširenjem, što ukazuje na prve znakove gotičke arhitekture.[4] Godine 1352. započela je gradnja nove crkve Gospe koja će postati najveća gotička crkva u Belgiji. U početku je trebala imati dva tornja jednake visine. Godine 1521., nakon gotovo 170 godina, nova crkva Gospe bila je spremna. Južni toranj dosezao je samo do trećeg vijenca. === Oštećenja i kasnija povijest=== Tijekom noći s 5. na 6. listopada 1533. godine, novu je crkvu zahvatio požar. Antwerpenski gradonačelnik Lancelot II. od Ursela pripisuje se glavnoj ulozi u spašavanju crkve.<ref> Geschiedenis van Antwerpen, sedert de stichting der stad tot onze ..., Volume 3 </ref> Zahvaljujući njegovoj aktivnoj pomoći i koordinaciji, katedrala je, kaže se, spašena od potpunog uništenja. Ipak, 57 oltara nije spašeno i izgorjelo je u plamenu. Lancelot je pretrpio teške ozljede, ali je preživio iskušenje prema pismima talijanskog kroničara Francesca Guicciardinija. Dovršetak drugog tornja odgođen je zbog požara i na kraju je napušten. Crkva je 1559. godine postala katedrala Antwerpenske biskupije. Tu titulu izgubila je 1801. godine tijekom francuske okupacije Belgije proglašenjem Konkordata iz 1801. godine. Ponovno je postala katedrala 1961. godine. Tijekom ikonoklazma 20. kolovoza 1566. (dio ''Beeldenstorma'' na početku [[Osamdesetogodišnji rat|Osamdesetogodišnjeg rata]]), protestanti su uništili veliki dio unutrašnjosti katedrale. Očevidac Richard Clough, velški protestantski trgovac koji je tada bio u Antwerpenu, napisao je da je katedrala: "izgledala kao pakao, s preko 10 000 gorućih baklji i takvom bukom kao da su se nebo i zemlja spojili, s padanjem slika i rušenjem skupih djela, takve vrste da je plijen bio toliki da čovjek nije mogao proći kroz crkvu. Tako da vam ukratko ne mogu opisati na x listova papira čudan prizor koji sam tamo vidio, orgulje i sve uništeno."<ref>Spicer, 109 (spelling modernized); see also Arnade, 146–148 </ref><ref>https://dutchrevolt.library.universiteitleiden.nl/english/sources/Pages/15660721.aspx</ref> [[Datoteka:Wenceslaus Hollar, Antwerp Cathedral, 1649, NGA 11584.jpg|mini|Antwerpenska katedrala, Wenceslaus Hollar, 1649., Nacionalna galerija umjetnosti]] Kada je Antwerpen došao pod protestantsku upravu 1581., brojna umjetnička blaga ponovno su uništena, uklonjena ili prodana. Padom Antwerpena 1585. vraćena je rimokatolička vlast. Godine 1794. francuski revolucionari koji su osvojili regiju opljačkali su Gospinu katedralu i nanijeli joj ozbiljnu štetu.[1] Oko 1798. francuska je uprava namjeravala srušiti zgradu, ali nakon svakog udarca katedrala se uspjela oporaviti. Godine 1816. iz Pariza su vraćena razna važna umjetnička djela, uključujući tri Rubensova remek-djela. Tijekom 19. stoljeća crkva je potpuno obnovljena i ponovno namještena. Katedralu su 1914. opljačkali i vandalizirali njemački vojnici nakon opsade Antwerpena (1914.). Mnoga njezina blaga odnesena su u Berlin i vraćena nisu bila sve do primirja 11. studenog 1918. Između 1965. i 1993. provedena je potpuna obnova. == Glazbeni život == Početkom 15. stoljeća, zbor katedrale počeo je razvijati aktivan glazbeni život, te je kao rezultat toga važnost katedrale u povijesti glazbe ubrzo porasla. Johannes Ockeghem, jedan od najvažnijih skladatelja 15. stoljeća, služio je ovdje kao vikar-pjevač 1443. godine, kao i Jacob Obrecht između 1492. i 1497. godine. Među zborovođama šesnaestog stoljeća bili su Antoine Barbe, Geert van Turnhout, Séverin Cornet i Andreas Pevernage. Među orguljašima koji su radili u katedrali su Henry Bredemers (1493. – 1501.), koji je kasnije postao učitelj djeci Filipa Lijepog, te poznati engleski skladatelj John Bull (1615. – 1628.), koji je pobjegao u Flandriju iz svoje domovine bježeći od zakona. Od 1725. do 1731. Willem de Fesch služio je kao kapelnik, nakon čega ga je od 1731. do 1737. slijedio Joseph-Hector Fiocco, a od 1737. André-Joseph Blavier. Manje poznate, ali lokalno važne osobe, poput Jacobusa Barbireaua i Andreasa Pevernagea, također su radile u katedrali. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * [http://www.dekathedraal.be/en De Kathedraal - službena stranica] [[Kategorija:Katoličke katedrale u Belgiji]] [[Kategorija:Gotičke katedrale]] [[Kategorija:Antwerpen]] 3o0hmen8723uop42m8q8z3xnpzd5roj Pitsburška bolnica (televizijska serija) 0 777159 7431192 7427221 2026-04-17T00:21:35Z Stephan1000000 219608 30 7431192 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Pitburška bolnica | slika = [[Datoteka:Pitsburška bolnica logotip.png|260px]] | natpis_pod_slikom = [[Logotip]] televizijske serije | orig_naslov = The Pitt | format_serije = medicinska [[Dramska serija|drama]] | autor = R. Scott Gemmill | razvoj = | redatelj = R. Scott Gemmill | scenarist = | glazba = Gavin Brivik | uvodna_glazba = | glumci = Noah Wyle<br>Tracy Ifeachor<br>Patrick Ball<br>[[Katherine LaNasa]]<br>Supriya Ganesh<br>Fiona Dourif<br>Taylor Dearden<br>Isa Briones<br>Gerran Howell<br>Shabana Azeez | pripovjedač = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_epizoda = 30 | broj_sezona = 2 | popis_epizoda = #Pregled serije | producent = Cynthia Adarkwa<br>Michelle Lankwarden | izvršni_producent = | urednik = Mark Strand<br>Joey Reinisch | lokacija = | trajanje_epizode = 41 – 61 min. | produkcijska_kuća = John Wells Productions<br>R. Scott Gemmill Productions<br>Warner Bros Television | tv_kuća = [[Max (streaming)|Max]] ({{small|sez. 1}})<br>[[HBO Max]] ({{small|sez. 2}}) | početak_serije = {{premijera|9|1|2025|l}} | kraj_serije = | u_hrv = [[Max (streaming)|Max]] ({{small|sez. 1}})<br>[[HBO Max]] ({{small|sez. 2}}) | početak_serije_hrv = {{premijera|10|1|2025|l}} | kraj_serije_hrv = | imdb_id = 31938062 }} '''''Pitsburška bolnica''' (''{{Eng.|The Pitt}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] medicinska dramska televizijska serija autora [[R. Scott Gemmill|R. Scotta Gemmilla]], a izvršni producenti su [[John Wells]] i [[Noah Wyle]]. Riječ je o drugoj zajedničkoj suradnji Gemmilla, Wellsa i Wylea, koji su prethodno zajedno radili na seriji ''[[Hitna služba (televizijska serija)|Hitna služba]]'' (''{{Eng.|ER}}''). Premijerno se prikazuje [[9. siječnja]] [[2025.]] na streaming platformi Max (kasnije preimenovanoj u [[HBO Max]]), u Hrvatskoj dan kasnije.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-13|title=Premijera nove Max Original serije „Pitsburška bolnica“ 10. siječnja na Maxu|url=https://press-hr.wbd.eu/post/premijera-nove-max-original-serije-pitsburska-bolnica-10-sijecnj|url-status=live|access-date=2025-01-15|website=Press centar – Warner Bros. Discovery Hrvatska}}</ref> Naišla je na odobravanje kritičara, a pohvalila ju je i [[Medicina|medicinska zajednica]] zbog stručne točnosti, realističnog prikaza zdravstvenih djelatnika te bavljenja psihološkim izazovima u [[Pandemija COVID-19|postpandemijskom]] svijetu. U veljači 2025. serija je obnovljena za drugu sezonu, čija je premijera zakazana za [[8. siječnja]] [[2026.]] Serija je osvojila nekoliko priznanja, pri čemu je prva sezona nagrađena s pet nagrada na 77. dodjeli [[Primetime Emmy|Primetime Emmyja]], uključujući one za najbolju dramsku seriju, casting te glumačka ostvarenja Wylea, LaNase i gostujućeg glumca Shawna Hatosyja. Osim toga, [[Američki filmski institut]] (AFI) uvrstio ju je na popis deset najboljih televizijskih programa u 2025. godini. == Radnja == Liječnik specijalist Dr. Michael "Robby" Robinavitch započinje iscrpljujuću smjenu u hitnom prijemu Medicinskog centra za traumu u Pittsburghu, kojeg osoblje kolokvijalno naziva "The Pitt", dočekujući četvero novih članova tima: Victoriju Javadi, studenticu treće godine medicine; Dennisa Whitakera, studenta četvrte godine; dr. Trinity Santos, stažisticu; te dr. Melissu "Mel" King, specijalizanticu druge godine. Tijekom narednih petnaest sati, studenti i specijalizanti upoznaju se sa svojim profesionalnim dužnostima, istovremeno se noseći s emocionalnim teretom skrbi o pacijentima te poteškoćama rada u pretrpanom i financijski zakinutom hitnom prijemu. U radu ih usmjeravaju Robby i ostali članovi osoblja, uključujući glavnu sestru Danu Evans, specijalizantice dr. Cassie McKay i dr. Samiru Mohan te starije specijalizante dr. Heather Collins i dr. Franka Langdona. Paralelno s tim zbivanjima, Robby se bori s traumatičnim sjećanjima koja naviru na četvrtu godišnjicu smrti njegova mentora, preminulog u istoj bolnici tijekom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]. == Glumačka postava == === Glavna === * [[Noah Wyle]] kao Dr. Michael "Robby" Robinavitch, viši liječnik koji se još uvijek nosi s traumatičnim iskustvima tijekom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]. * [[Tracy Ifeachor]] kao Dr. Heather Collins, viša specijalizantica na hitnom prijemu koja se sukobljava s dr. Robbyjem * [[Patrick Ball]] kao Dr. Frank Langdon, viši specijalizant i "desna ruka" dr. Robbyja * [[Katherine LaNasa]] kao Dana Evans, glavna medicinska sestra hitnog prijema * [[Supriya Ganesh]] kao Dr. Samira Mohan, specijalizantica treće godine medicine * [[Fiona Dourif]] kao Dr. Cassie McKay, 42-godišnja specijalizantica druge godine * [[Taylor Dearden]] kao Dr. Melissa "Mel" King, društveno nespretna specijalizantica druge godine s iskustvom u radu s vojnim veteranima * [[Isa Briones]] kao Dr. Trinity Santos, drska stažistica s pretjerano samouvjerenom osobnošću * [[Gerran Howell]] kao Dennis Whitaker, student četvrte godine medicine kojem nedostaje samopouzdanja * [[Shabana Azeez]] kao Victoria Javadi, 20-godišnja studentica treće godine medicine koja je često zanemarena zbog svoje mladosti === Sporedna === * [[Shawn Hatosy]] kao Dr. Jack Abbott, liječnik i Robbyjev "stari suparnik" * [[Michael Hyatt]] kao Gloria * [[Jalen Thomas Brooks]] kao Mateo Diaz, medicinski tehničar na hitnom prijemu * [[Brandon Mendez Homer]] kao Donnie, medicinski tehničar na hitnom prijemu * [[Kristin Villanueva]] kao Princess, medicinska tehničarka na hitnom prijemu * [[Amielynn Abellera]] kao Perlah, medicinska tehničarka na hitnom prijemu * [[Alexandra Metz]] kao Dr. Yolanda Garcia, specijalizantica kirurgije * [[Krystel V. McNeil]] kao Kiara Alfaro, socijalna radnica odjela * [[Deepti Gupta]] kao Dr. Eileen Shamsi, viša liječnica i Victorijina majka == Pregled serije == Serija se premijerno prikazuje od [[9. siječnja]] [[2025.]] na streaming platformi Max (kasnije preimenovanoj u [[HBO Max]]).<ref>{{Citiranje weba|title=Premijera nove MAX Original serije „Pitsburška bolnica“ 10. siječnja na Maxu|url=https://press-hr.wbd.eu/post/premijera-nove-max-original-serije-pitsburska-bolnica-10-sijecnj|url-status=live|access-date=2025-12-16|website=Press centar – Warner Bros. Discovery Hrvatska|language=hr}}</ref> U veljači 2025. serija je obnovljena za drugu sezonu, čija je premijera zakazana za [[8. siječnja]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|title=HBO Max objavljuje službeni trailer za drugu sezonu serije „Pitsburška bolnica”, koja premijerno stiže 9. siječnja na HBO Max|url=https://press-hr.wbd.eu/post/hbo-max-objavljuje-sluzbeni-trailer-za-drugu-sezonu-serije-pitsb|url-status=live|access-date=2025-12-16|website=Press centar – Warner Bros. Discovery Hrvatska|language=hr}}</ref> {{Pregled serije |boja1 = #333338 |poveznica1 = #Prva sezona (2025.) |epizode1 = 15 |premijera1 = {{premijera|9|1|2025}} |finale1 = {{finale|10|4|2025}} |mreža1 = [[Max (streaming usluga)|Max]] |premijeraHR1 = {{premijera|10|1|2025}} |finaleHR1 = {{finale|11|4|2025}} |mrežaHR1 = [[Max (streaming usluga)|Max]] |boja2 = #1A4466 |poveznica2 = #Druga sezona (2026.) |epizode2 = 15 |premijera2 = {{premijera|8|1|2026}} |finale2 = {{finale|16|4|2026}} |mreža2 = [[HBO Max]] |premijeraHR2 = {{premijera|9|1|2026}} |finaleHR2 = {{finale|17|4|2026}} |mrežaHR2 = [[HBO Max]] }} === Prva sezona (2025.) === {{Popis epizoda |pozadina = #333338 |širina broj = 5 |širina brojsve = 5 |širina naslov = 15 |širina datum = 15 |širina datumHR= 15 |broj1 = 1. |brojsve1 = 1. |naslov1 = 7:00 A.M. |redatelj1 = John Wells |scenarist1 = R. Scott Gemmill |datum1 = {{premijera|9|1|2025}} |datumHR1 = {{premijera|10|1|2025}} |sadržaj1 = |naslov2 = 8:00 A.M. |redatelj2 = Amanda Marsalis |scenarist2 = R. Scott Gemmill |datum2 = {{premijera|9|1|2025}} |datumHR2 = {{premijera|10|1|2025}} |sadržaj2 = |naslov3 = 9:00 A.M. |redatelj3 = Damian Marcano |scenarist3 = Joe Sachs i R. Scott Gemmill |datum3 = {{premijera|16|1|2025}} |datumHR3 = {{premijera|17|1|2025}} |sadržaj3 = |naslov4 = 10:00 A.M. |redatelj4 = Amanda Marsalis |scenarist4 = Noah Wyle |datum4 = {{premijera|23|1|2025}} |datumHR4 = {{premijera|24|1|2025}} |sadržaj4 = |naslov5 = 11:00 A.M. |redatelj5 = John Cameron |scenarist5 = Simran Baidwan |datum5 = {{premijera|30|1|2025}} |datumHR5 = {{premijera|31|1|2025}} |sadržaj5 = |naslov6 = 12:00 A.M. |redatelj6 = Damian Marcano |scenarist6 = Cynthia Adarkwa |datum6 = {{premijera|6|2|2025}} |datumHR6 = {{premijera|7|2|2025}} |sadržaj6 = |naslov7 = 1:00 P.M. |redatelj7 = Silver Tree |scenarist7 = Valerie Chu |datum7 = {{premijera|13|2|2025}} |datumHR7 = {{premijera|14|2|2025}} |sadržaj7 = |naslov8 = 2:00 P.M. |redatelj8 = Amanda Marsalis |scenarist8 = Joe Sachs |datum8 = {{premijera|20|2|2025}} |datumHR8 = {{premijera|21|2|2025}} |sadržaj8 = |naslov9 = 3:00 P.M. |redatelj9 = Quyen Tran |scenarist9 = Noah Wyle |datum9 = {{premijera|27|2|2025}} |datumHR9 = {{premijera|28|2|2025}} |sadržaj9 = |naslov10 = 4:00 P.M. |redatelj10 = Damian Marcano |scenarist10 = Simran Baidwan |datum10 = {{premijera|6|3|2025}} |datumHR10 = {{premijera|7|3|2025}} |sadržaj10 = |naslov11 = 5:00 P.M. |redatelj11 = Quyen Tran |scenarist11 = Elyssa Gershman |datum11 = {{premijera|13|3|2025}} |datumHR11 = {{premijera|14|3|2025}} |sadržaj11 = |naslov12 = 6:00 P.M. |redatelj12 = Amanda Marsalis |scenarist12 = Joe Sachs i R. Scott Gemmill |datum12 = {{premijera|20|3|2025}} |datumHR12 = {{premijera|21|3|2025}} |sadržaj12 = |naslov13 = 7:00 P.M. |redatelj13 = Damian Marcano |scenarist13 = Joe Sachs i R. Scott Gemmill |datum13 = {{premijera|27|3|2025}} |datumHR13 = {{premijera|28|3|2025}} |sadržaj13 = |naslov14 = 8:00 P.M. |redatelj14 = John Cameron |scenarist14 = Simran Baidwan |datum14 = {{premijera|3|4|2025}} |datumHR14 = {{premijera|4|4|2025}} |sadržaj14 = |naslov15 = 9:00 P.M. |redatelj15 = John Wells |scenarist15 = R. Scott Gemmill |datum15 = {{premijera|10|4|2025}} |datumHR15 = {{premijera|11|4|2025}} |sadržaj15 = }} === Druga sezona (2026.) === {{Popis epizoda |pozadina = #1A4466 |širina broj = 5 |širina brojsve = 5 |širina naslov = 15 |širina datum = 15 |širina datumHR= 15 |broj1 = 1. |brojsve1 = 16. |naslov1 = 7:00 A.M. |redatelj1 = John Wells |scenarist1 = R. Scott Gemmill |datum1 = {{premijera|8|1|2026}} |datumHR1 = {{premijera|9|1|2026}} |sadržaj1 = |naslov2 = 8:00 A.M. |redatelj2 = Damian Marcano |scenarist2 = Joe Sachs i R. Scott Gemmill |datum2 = {{premijera|15|1|2026}} |datumHR2 = {{premijera|16|1|2026}} |sadržaj2 = |naslov3 = 9:00 A.M. |redatelj3 = Uta Briesewitz |scenarist3 = Noah Wyle |datum3 = {{premijera|22|1|2026}} |datumHR3 = {{premijera|23|1|2026}} |sadržaj3 = |naslov4 = 10:00 A.M. |redatelj4 = John Cameron |scenarist4 = Cynthia Adarkwa |datum4 = {{premijera|29|1|2026}} |datumHR4 = {{premijera|30|1|2026}} |sadržaj4 = |naslov5 = 11:00 A.M. |redatelj5 = Damian Marcano |scenarist5 = Simran Baidwan |datum5 = {{premijera|5|2|2026}} |datumHR5 = {{premijera|6|2|2026}} |sadržaj5 = |naslov6 = 12:00 P.M. |redatelj6 = Noah Wyle |scenarist6 = Valerie Chu |datum6 = {{premijera|12|2|2026}} |datumHR6 = {{premijera|13|2|2026}} |sadržaj6 = |naslov7 = 1:00 P.M. |redatelj7 = Uta Briesewitz |scenarist7 = Kristen Pierre-Geyfman i R. Scott Gemmill |datum7 = {{premijera|19|2|2026}} |datumHR7 = {{premijera|20|2|2026}} |sadržaj7 = |naslov8 = 2:00 P.M. |redatelj8 = John Cameron |scenarist8 = Joe Sachs |datum8 = {{premijera|26|2|2026}} |datumHR8 = {{premijera|27|2|2026}} |sadržaj8 = |naslov9 = 3:00 P.M. |redatelj9 = Shawn Hatosy |scenarist9 = Cynthia Adarkwa |datum9 = {{premijera|5|3|2026}} |datumHR9 = {{premijera|6|3|2026}} |sadržaj9 = |naslov10 = 4:00 P.M. |redatelj10 = Damian Marcano |scenarist10 = Simran Baidwan |datum10 = {{premijera|12|3|2026}} |datumHR10 = {{premijera|13|3|2026}} |sadržaj10 = |naslov11 = 5:00 P.M. |redatelj11 = Uta Briesewitz |scenarist11 = Valerie Chu |datum11 = {{premijera|19|3|2026}} |datumHR11 = {{premijera|20|3|2026}} |sadržaj11 = |naslov12 = 6:00 P.M. |redatelj12 = Amanda Marsalis |scenarist12 = Danny Hogan i R. Scott Gemmill |datum12 = {{premijera|26|3|2026}} |datumHR12 = {{premijera|27|3|2026}} |sadržaj12 = |naslov13 = 7:00 P.M. |redatelj13 = Damian Marcano |scenarist13 = Joe Sachs |datum13 = {{premijera|2|4|2026}} |datumHR13 = {{premijera|3|4|2026}} |sadržaj13 = |naslov14 = 8:00 P.M. |redatelj14 = Uta Briesewitz |scenarist14 = Noah Wyle |datum14 = {{premijera|9|4|2026}} |datumHR14 = {{premijera|10|4|2026}} |sadržaj14 = |naslov15 = 9:00 P.M. |redatelj15 = |scenarist15 = R. Scott Gemmill |datum15 = {{premijera|16|4|2026}} |datumHR15 = {{premijera|17|4|2026}} |sadržaj15 = }} == Produkcija == Dana [[26. ožujka]] [[2024.]] streaming platforma [[Max (streaming)|Max]] naručila je produkciju serije The Pitt u trajanju od 15 epizoda. Seriju je osmislio i vodi [[R. Scott Gemmill]], koji je ujedno i izvršni producent, uz [[Noah Wyle|Noaha Wylea]], [[John Wells|Johna Wellsa]], [[Erin Jontow]], [[Simran Baidwan|Simrana Baidwana]] i [[Michael Hissrich|Michaela Hissricha]].<ref>{{Citiranje weba|last=Otterson|first=Joe|date=2024-03-26|title=Noah Wyle to Star in Max Medical Procedural ‘The Pitt’ From ‘ER’ Alums John Wells, R. Scott Gemmill|url=https://variety.com/2024/tv/news/noah-wyle-max-medical-drama-the-pitt-er-john-wells-r-scott-gemmill-1235952194/|access-date=2025-01-15|website=Variety|language=en-US}}</ref> Produkciju serije potpisuju John Wells Productions i [[Warner Bros. Television]], pilot epizodu napisao je također Gemmill.<ref>{{Citiranje weba|last=Goldberg|first=Lesley|date=2024-03-26|title=‘ER’ 2.0: Noah Wyle, John Wells Reteam for Max Medical Drama ‘The Pitt’|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/noah-wyle-er-writers-max-medical-drama-the-pitt-1235860222/|access-date=2025-01-15|website=The Hollywood Reporter|language=en-US}}</ref> Međutim, [[28. kolovoza|27. kolovoza]] 2024. objavljeno je da je nasljedstvo [[Michael Crichton|Michaela Crichtona]], zastupano od strane njegove udovice Sherri, podnijelo tužbu protiv Warner Bros. Televisiona, Wellsa, Wylea i Gemmilla. Tvrdili su da je The Pitt prerada planiranog nastavka serije [[Hitna služba (televizijska serija)|Hitna služba]] (ER), na što obitelj Crichton nije dala odobrenje, te da bi Crichton trebao biti naveden kao autor ideje.<ref>{{Citiranje weba|last=Jr|first=Mike Fleming|date=2024-08-27|title=Michael Crichton Estate Sues WBTV, John Wells, Noah Wyle; Charges Breach Of Contract Over Nixed ‘ER’ Sequel As Concept Got Turned Into ‘The Pitt’ With Crichton Surgically Scrubbed From Deal|url=https://deadline.com/2024/08/michael-crichten-er-lawsuit-john-wells-noah-wyle-1236051535/|access-date=2025-01-15|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Dana [[4. studenoga]] 2024. odvjetnici Warner Bros. Televisiona odgovorili su na tužbu zahtjevom za odbacivanje, navodeći da je The Pitt "potpuno drugačija serija".<ref>{{Citiranje weba|last=Andreeva|first=Nellie|date=2024-11-05|title=‘The Pitt’ Is Not A “Derivative Work” Of ‘ER’, Warner Bros. TV Says In Response To Michael Crichton Estate Suit|url=https://deadline.com/2024/11/warner-bros-response-lawsuit-the-pitt-er-michael-crichton-estate-1236167651/|access-date=2025-01-15|website=Deadline|language=en-US}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://johnwellsproductions.com/the-pitt}} – John Wells Productions * {{imdb|id=31938062|naslov=Pitsburška bolnica}} [[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2025.]] av85k1y09vlbo6drvtbrs86w9r3ch31 Modul:Location map/data/Hrvatska Jelsa/doc 828 778187 7431257 7122821 2026-04-17T06:21:19Z Argo Navis 852 7431257 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih gradova|Jelsa]] [[Kategorija:Lokacijske karte Hvara|Jelsa]]</includeonly> rip2bnpous564xzv010w0a7yhzktskw Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky 3 780145 7430981 7430627 2026-04-16T16:02:43Z Koreanovsky 156368 /* A-U */ Odgovor 7430981 wikitext text/x-wiki {{Budite ljubazni}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Pismohrane''' |align="center"| | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 7|<span style="color:white">'''7'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2021. –<br/>2025.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 6|<span style="color:white">'''6'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2020. –<br/>2021.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 5|<span style="color:white">'''5'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2020. –<br/>2020.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 4|<span style="color:white">'''4'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2019. –<br/>2020.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 3|<span style="color:white">'''3'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2018. –<br/>2019.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 2|<span style="color:white">'''2'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2017. –<br/>2018.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 1|<span style="color:white">'''1'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2016. –<br/>2017.</div>]] |} == [[Razgovor:1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva/Pismohrana 1]] == Slučajno si premjestio [[Razgovor o nacrtu:Tisućita godišnjica Hrvatskog Kraljevstva]] na [[Razgovor:1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva/Pismohrana 1]]. Uostalom, na toj SZR nacrta stalno dodajem nove linkove za članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:27, 4. ožujka 2025. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]: Namjerno sam arhivirao razgovor o nacrtu, jer je zadnje uređivanje bilo početkom siječnja. Nacrti koji se ne uređuju po pravilu se brišu, tako da je bolje arhivirati nego brisati (i tako sačuvati kvalitetne sadržaje). [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] :Slobodno si prebaci ono što ti treba na [[Razgovor:1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva|aktualnu stranicu za razgovor]]. Nitko ti ne brani da si korisne poveznice i sl. vratiš iz arhive. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Budi mi dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:19, 5. ožujka 2025. (CET) == Ako kojim slučajem znaš == Bismo li nekako mogli napraviti datoteku za zastavu i grb Zemalja krune Zvonimirove [https://www.facebook.com/share/19Ueen7U5S/?mibextid=wwXIfr s desne slike]? Čini mi se da je to jedina hrvatska povijesna zastava koju nemamo kao datoteku. Ako se od [[:File:Coat of arms of Kingdom of Croatia from 1495 (Innsbruck).png|ove datoteke]] mogla napraviti [[:File:Coat of arms of Croatia 1495.svg|ova]], onda se može i ova Zemalja krune Zvonimirove, samo ne znam kako. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 12:00, 21. travnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]], naravno! Sve se može, ali prvo moramo naći nekog suradnika koji se bavi vektorizacijom zastava i grbova. Hmm... Ne znam koga bih ti mogao preporučiti. Postoji li možda ista zastava u .png-formatu (da nije fotografija)? Možda je najbolje ako pogledaš tko se na commonsu bavi vektorizacijom odn. tko zna nacrtati zastavu? [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Siguran sam da imaju neku vrstu ''kafića'', pa možda najbolje tamo pitati gdje i kome se možeš obratiti. To je nažalost sve što ti mogu reći. [[Datoteka:Face-sad.svg|20px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:35, 23. travnja 2025. (CEST) :{{s|Croatia 925}}, [[:Datoteka:Coat of arms of Croatia 1495.svg|ovu je datoteku]] napravio suradnik Goran tek-en, možda ti on može odgovoriti na pitanje? [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:38, 23. travnja 2025. (CEST) == Istaknuti i dobri članci == Bog, Kory! Bi li pokrenuo [[WP:ZK]] o istaknutim i dobrim člancima (ono što smo Šaholjubac, ti i ja raspravljali) <u>''kad budeš imao vremena i volje''</u>? Ako smo se dobro sporazumjeli, u principu bismo htjeli [[WP:Izabrani članci]] preimenovati u [[WP:Istaknuti članci]] (usvojiti da to budu najbolji članci koje naša Wikipedija može ponuditi, a dosad izabrane ukloniti iz te kategorije jer nije naša krivica što su se koristili kao tjedni članci i što se sve i svašta izabiralo) te usvojiti novu kategoriju [[WP:Dobri članci]] (članci koji su »dobro napisani, sadrže činjenično točne i provjerljive informacije, širokoga su opsega, neutralni su u pogledu, stabilni i ilustrirani, gdje je to moguće, relevantnim slikama s odgovarajućim licencama za autorska prava«…); i ako si još nešto planirao (?). Tako je nekako i na enwiki (čini mi se da je to kod njih dobro organizirano; [[:en:WP:FA]], [[:en:WP:GA]]) pa se možemo voditi po tom (osim ako si planirao drugačije). Možda sve to bude inspiracija suradnicima da poboljšaju ili pišu nove članke u skladu s kriterijima koje usvojimo za obje kategorije (ako usvojimo i ako je zajednica {{za}} jer nas trojica ne možemo sami odlučiti o tom). Ako ikako mogu, voljan sam ti pomoći da se sve to brže odradi. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 14:41, 24. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]], ejjjjj, kasno odgovaram, oprostiii! :Naravno da mogu, svakako. Budem najvjerojatnije ovog vikenda! Možeš i ti, naravno ako imaš vremena i ako želiš. :Mislim da je najpametnije ako za sad iznesemo sve prijedloge, a suradnici će odlučiti kako dalje. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] :Po meni je najbolje ako preimenujemo [[WP:IČ]] i dodatno usvojimo [[WP:DČ]]. Također postoji opcija da je IČ u potpunosti arhivira/ukine, ali to je samo plan B ako zajednica smatra da nemamo kapacitete za IČ i DČ. Na kraju svih krajeva, istaknuti i dobri članci se ne biraju svaki dan/tjedan (nisu [[WP:ČT]]), već isključivo kada postoji prijedlog. :-) :Budi mi dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:24, 27. svibnja 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]: Možeš radije ti. Ti to već dugo imaš u planu i duže si u tome nego ja, znat ćeš bolje. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 17:43, 1. lipnja 2025. (CEST) :::Budem, bez brige. Nisam stigao ovog vikenda zbog [[WP:JČ]]-a. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:49, 1. lipnja 2025. (CEST) == vpis == Ako možeš upisati članak [[Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe]] u [[Wikipedija:Wikiprojekt Hrvatska#Članci]] (Novi članci) jer meni je to onemogućeno. [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 16:37, 24. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]], naravno, jesam! Vidim da ti je blokiran pristup WP-imenskom prostoru, budem vidio s drugim administratorima da ti se otključaju neke stranice. Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:41, 24. svibnja 2025. (CEST) == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29. svibnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Šopi == Gdje mogu kandidirat člananak za dobar? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 20:24, 4. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]], za sad još ne postoji dobar članak na hr.wiki. Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:43, 6. lipnja 2025. (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16. srpnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 14:44, 19. studenoga 2025. (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == A-U == Si nekoć pripremao članak o [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]? U sjećanju mi je ostalo da si namjeravao ispraviti status Austro-Ugarske (nije država već unija dviju državi) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:21, 18. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], nešto sam započeo, da... :( [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:08, 15. travnja 2026. (CEST) ::Baš mi je palo napamet neki dan da treba vidjeti što raditi sa zastavom Austro-Ugarske u člancima o ratovima, bitkama itd. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:43, 15. travnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], mišljenja sam da se civilna zastava može koristiti za ilustracije, ipak je najpoznatiji simbol AU-monarhije, ali uz napomenu da se radi o civilnoj zastavi. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:02, 16. travnja 2026. (CEST) ==Ćud== Oprosti mi ako sam te uvrijedila sinoć. :) Nastavljamo suradnju? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 13:11, 14. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]], nisi ne brini! :-) [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:07, 15. travnja 2026. (CEST) f2yga8gpizheridmjj3j1yv2c2tgex4 Michael Olise 0 781116 7431077 7421590 2026-04-16T20:22:15Z Croxyz 205325 7431077 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Michael Olise | slika = [[Datoteka:Olise 2022 crystal palace.jpg|190px]] | opis slike = Michael Olise 2022. | država = | puno ime = Michael Akpovie Olise | nadimak = | datum rođenja = [[12. prosinca]] [[2001.]] | mjesto rođenja = [[London]], [[Engleska]] | datum smrti = | visina = 184 cm | težina = | trenutačni klub = [[FC Bayern München|Bayern München]] | broj u klubu = 17 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|ofenzivni vezni]], [[napadač (nogomet)|krilo]] | ugovor = | mlade godine = [[2009.]] <br> [[2009.]] – [[2016.]]<br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2019.]] | juniorski klubovi = [[Arsenal F.C.|Arsenal]]<br>[[Chelsea F.C.|Chelsea]]<br>[[Manchester City]]<br>[[Reading F.C.|Reading]] | godina = [[2019.]] – [[2021.]]<br> [[2021.]] – [[2024.]] <br> [[2024.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Reading F.C.|Reading]]<br> [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] <br>[[FC Bayern München|Bayern München]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}67 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}82 {{0}}{{0}}(14) <br> {{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(8) | godine u reprezentaciji = [[2019.]]<br>[[2022.]] – [[2023.]]<br>[[2024.]]<br> [[2024.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 18 godina|Francuska do 18]] <br>{{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 21 godine|Francuska do 21]]<br>{{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 23 godine|Francuska do 23]] <br> {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br>{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 18. ožujka 2025. }} '''Michael Akpovie Olise''' ([[London]], [[12. prosinca]] [[2001.]]) [[Francuska|francuski]] je [[nogomet]]aš koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|ofenzivnog veznog]] i [[napadač (nogomet)|krila]]. Trenutačno igra za [[Bayern München]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|francusku reprezentaciju]]. Olise je rođen u Londonu od oca iz [[Nigerija|Nigerije]] i majke francusko-[[alžir]]skog porijekla, što ga je činilo podobnim za međunarodno predstavljanje [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]], [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžira]], [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] ili [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerije]]. Izbrao je Francusku. Njegov mlađi brat [[Richard Olise]] također je nogometaš. Olise je poznat po tome što je ljevonogi ofenzivni vezni igrač koji može igrati na više pozicija, s izvrsnim rasponom dodavanja, agilnošću i [[dribling|driblinzima]] u uskim prostorima.<ref>[https://totalfootballanalysis.com/article/michael-olise-readings-breakthrough-teenager-tactical-analysis-tactics Michael Olise: Reading’s breakthrough teenager] totalfootballanalysis.com Preuzeto 18. ožujka 2025.</ref> == Klupska karijera == Olise je tijekom omladinske karijere igrao za [[Arsenal F.C.|Arsenal]], [[Chelsea F.C.|Chelsea]], [[Manchester City]] i [[Reading F.C.|Reading]].<ref>[https://www.bbc.com/sport/football/61111925 Michael Olise: Crystal Palace winger's path from Chelsea released to Eagles star] bbc.com Preuzeto 18. ožujka 2025.</ref> Za potonji klub debitirao je 2019. Prešao je u [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] 2021. nakon što je Crystal Palace aktivirali njegovu klauzulu od 8,37 milijuna funti.<ref>[https://www.bbc.co.uk/sport/football/57746533 Michael Olise: Crystal Palace close to signing Reading forward] bbc.co.uk Preuzeto 18. ožujka 2025.</ref> Tijekom svog vremena u Crystal Palaceu postao je prvi igrač u povijesti kluba koji je upisao 10 asistencija u nekoj sezoni [[FA Premier liga|Premier lige]]. U svojoj posljednjoj sezoni zabio je 10 golova uz 6 asistencija u samo 19 nastupa. U srpnju 2024. potpisao je za [[Bayern München]] za iznos od 60 milijuna [[euro|eura]].<ref>[https://www.skysports.com/football/news/11706/13174761/michael-olise-transfer-crystal-palace-forward-completes-gbp50-8m-move-to-bayern-munich Michael Olise transfer: Crystal Palace forward completes £50.8m move to Bayern Munich] skysports.com Preuzeto 18. ožujka 2025.</ref> == Reprezentativna karijera == Na reprezentativnoj razini, Olise je igrao za omladinske selekcije Francuske prije nego što je zaigrao za seniorsku reprezentaciju Francuske u rujnu 2024. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.transfermarkt.de/michael-olise/profil/spieler/566723 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav - Bayern München}} {{GLAVNIRASPORED:Olise, Michael}} [[Kategorija:Francuski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši FC Bayern Münchena]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Readinga]] [[Kategorija:Nogometaši Crystal Palaca]] [[Kategorija:Životopisi, London]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] bv581f7stvgrkq8cubyxqnrt9i0n18v Razgovor sa suradnikom:Croxyz 3 783922 7431031 7430764 2026-04-16T19:01:10Z Croxyz 205325 /* Zagreb league 1930/31 */ Odgovor 7431031 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:right; color:#777">''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]]</div> == Gabriel Martinelli == Greškom sam uklonio predložak Radovi tako da sam planirao dodati poveznice i infokvir, ali nisam planirao reprezentativnu karijeru. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:40, 21. travnja 2025. (CEST) == Čakovec == Trenutno nemam ništa o proslavi 1000-te obljetnice, ali ću pokušati nešto pronaći. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:37, 22. travnja 2025. (CEST) :Pronašao i dopunio članak. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:05, 28. travnja 2025. (CEST) == Kvalifikacije 1938. == In the page of [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com], in the season 1938./39. they say "Status je izgubila Slavija, a Sparta je trebala da reši pitanje 12. ligaša sa poraženim finalistom kvalifikacija." I think they meant the program of qualifications were the winners were promoted and the finalist would have played vs Sparta for last place in the national championship. But the boycott of Concordia and Split ruined the program. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 16:08, 24. travnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, ah okay then. I think it might be the best to only have Dodatne kvalifikacije under the Srbija section. To me it makes sense that these additional qualifiers were played to determine the 10th team of the Serbian League. Concordia, Split and possibly Velež are outliers. They couldn't have participated in Serbian League qualifiers. This is likely a naming mistake made by exyufudbal.rs. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:47, 24. travnja 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}} from Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. ::Page 121: ::The [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|national league qualifiers]] consisted of two leagues consisting of podsavez champions (meaning my assumption was right). ::The winners of the two groups were suppossed to play against each other. The winner would be promoted to the national league while the loser would play against Sparta Zemun (just like FSG Zrenjanin said). ::Croatian (Borovo is located in modern-day Croatia by the way, it could've been a Serb club or it just stayed in JNS for some reason) and Slovenian (this is not true Mairbor played against Borovo) clubs withdrew at the start of the qualifiers ::Page 122: SAŠK was the winner of Sarajevski podsavez thanks to goal-difference ([[it:Prvi_razred_1938-1939#Sarajevo]]/exyufudbal.rs claims it had 2 points more than Hajduk Sarajevo), however it withdrew from further competiting (meaning it didn't take part in the qualifiers). SAŠK supported the creation of a Croatian league (which makes sense since they were a Croat club), so JNS declared Velež the winner of Sarajevski podsavez (change ''Per qualche motivo ha preso il posto del SAŠK.'' in [[it:Prvi razred 1938-1939]]. You might need to change [[it:Sarajevski nogometni podsavez]], [[it:Nogometni Klub SAŠK Napredak]], but after I try to verify if Velež was handed the title which makes no sense to me since they didn't partook in Sarajevski podsavez championship, was there another, possibly provincial, league with the winner of the Sarajevo league competing against the other winner?). ::Page 123: The group winners (Bata & Vojvodina) are suppossed to play in a finale, however changes occured (HNS, Croatian-Slovenian League etc.). Serbian League has 10 members: 7 were the 7 national league teams from the previous season, 2 are the qualifiers group winners (Vojvodina and Bata) while the last club was determined via further qualifiers. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:14, 24. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, Sarajevski podsavez provincial info found in that book, but not on it.wiki. Add it to it.wiki so it won't be lost. Note that not all of the information is complete (e.g. 1932./33. season which doesn't mention the Herzegovinian champion). Sometimes maybe 2 matches were played, but only 1 is listed. :::;Season 1930./31. (page 272, 273) :::Bosnian provincial champion: Šumadija Tuzla :::Herzegovinian provincial champion: [[JSK Mostar]] (I'm linking that article since I recently created it, I won't be linking other clubs) :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Tuzla: Šumadija vs JSK 3:0 :::Mostar: JSK vs Šumadija ??? :::JSK winner. :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Sarajevo: Sloga vs JSK 5:1 :::<br><br> :::;Season 1931./32. (page 273) :::Bosnian provincial champion: Bojna Travnik :::Herzegovina provinical final was played in Mostar: [[JSK Mostar]] vs [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] 6:1. JSK is the Herz. prov. champ. :::Sarajevo podsavez provinical final was played in Mostar: JSK vs Bojna Travnik 1:4 :::<br><br> :::;Season 1932./33. (page 273) :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Tuzlanska župa: Union Usora :::Travnik: Bojna v Union 3:4 :::Usora: Union v Bojna 3:1 :::Union is the winner of Bosnian provinical championship. :::<br><br> :::;Season 1933./34. (page 274) :::Bosnian provincial championship :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Zenička župa: ??? :::Tuzlanska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::Dobojska župa: Hrabri Teslić :::<br> :::Bosnian provincial final: :::Travnik: Bojna v Hrabri 1:1 :::Teslić: Hrabri v Bojna ??? :::Bojna is the winner of Bosnian provincial championship :::<br> :::Velež is the winner of Herzegovinan provincial championship :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Travnik: Bojna v Velež 1:1 :::Mostar: Velež v Bojna ??? :::<br><br> :::;Season 1934./35. (page 274, 275) :::Bosnian provincial championship :::Dobojska župa: Željezničar Doboj :::Tuzlanska župa: Šumadija Tuzla :::Zenička župa: Jadran Visoko :::Travnička župa: Bojna Travnik :::<br> :::Semifinal: :::Doboj: Željezničar vs Šumadija ??? :::Tuzla: Šumadija v Željezničar 0:0 :::Travnik: Bojna v Jadran ??? :::Visoko: Jadran v Bojna 4:1 :::<br> :::Final :::Visoko: Jadran v Željezničar ??? :::Doboj: Željezničar v Jadran 4:0 (Jadran was the winner somehow, must've been 2 really entertaining matches) :::<br> :::Herzegovina provinical championship :::Mostarska župa: Velež Mostar :::Čapljinska župa: [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] (I assume Uskok was eliminated before the final) :::<br> :::Final :::Mostar: Velež v Leotar Trebinje 2:0 :::Trebinje: Leotar Trebinje v Velež 1:4 :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Mostar: Velež vs Jadran 7:0 :::Visoko: Jadran vs Velež 7:1 (yes, the source says that Velež won the first match 7:0 and lost the second one 1:7) :::<br><br> :::;Season 1936./37. (page 275, 276), 1935./36. isn't covered sadly :::For this season we have autumn tables (obviously the seasons haven't finished yet). I'll only list the clubs. :::<br> :::Tuzlanska župa: 1. Zmaj od Bosne Tuzla, 2. Šumadija Tuzla, 3. Solvaj (could be Solvay, as Serbian Cyrillic doesn't have a letter for y, for Solvay see it.wiki usege) Lukavac, 4. Sloboda Tuzla, 5. Zrinjski Tuzla (I think I saw this club on hr.wiki) :::Travnička župa: 1. Bojna Travnik, 2. Ugar Turbe, 3. Sloga Gornji Vakuf, 3. JSK Travnik :::Zenička župa: 1. Jadran Visoko, 2. Građanski Zenica, 3. Visoko (just Visoko, similiar to [[NK Zagreb]]), 4. Rudar Kakanj, 5. Željezara Zenica :::Dobojska župa: 1. Hrabri Teslić, 2. Union Usora, 3. Željezničar Doboj, 4. Desta Teslić :::Mostarska župa: 1. [[JSK Mostar]], 2. Zrinjski Mostar, 3. Velež Mostar, 4. [[ŠK Vardar Mostar|Vardar Mostar]] :::Čapljinska župa: 1. Jugoslavija Čapljina, 2. Leotar Trebinje, 3. Uskok Trebinje, 4. Jugoslavija Trebinje :::<br><br> :::;Season 1937./38. (page 276) :::Bosnian provincial champion: Železara Zenica (Željezara???) :::Herzegovinian provincial champion: Velež Mostar :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Mostar: Velež v Železara 3:1 :::Zenica: Železara v Velež ??? :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Mostar: Velež v SAŠK 1:2 :::Sarajevo: SAŠK v Velež 2:0 :::<br><br> :::;Season 1938./39. (page 277) :::Železara Zenica is the Bosnian provincial champion :::<br><br> :::;Season 1939./40. (page 277) :::Bosnian provincial championship :::Travnička i Zenička župa: Železara Zenica :::Tuzlanska i Dobojska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::<br> :::Bosnian provincial championship final: :::Zenica: Železara vs Zmaj od Bosne 7:1 :::Železara was also the winner of the Sarajevski podsavez provincial championship (meaning that it defeated the Herzegovinian champion). :::As always, you might want to acquire the Fudbalska takmičenja Južnih Slovena... book. I'm sure it has more information. Sadly this didn't answer if Velež was awarded the title. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:09, 25. travnja 2025. (CEST) ::::According to a [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=15856 forum post] Velež eliminated Železara in the finale. Velež was suppossed to play against SAŠK but SAŠK decided to leave the system which gave Velež a spot in the qualifiers. There's no mention of Velež being awarded the title. Obviously, this is not a good source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) :::::That post calls the club Žel'''j'''ezara. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Croxyz}} I thought SAŠK was Sarajevo city league champion, while Velež Mostar was provincial champion, and then Velež beat SAŠK in the subfederal final. On claudionicoletti.eu there are the finals of the '20s, but not of the '30s. As I had only the exYU page and no other sources, I wrote "Per qualche motivo (il Velež) ha preso il posto del SAŠK". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:38, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, yes I believe that’s the case. SAŠK won the city league and Veež probably won the provinical league (we need better sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:41, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, should we move the 1st two group qualifiers above the Serbia section? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:25, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::::Currently I'm trying to figure out why Slavija played in the qualifiers instead of Bačka. Sadly in the last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist195.pdf Subotički športski list] there's no mention for this, although they mention that the qualifiers will take place soon. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:22, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html RSSSF] has a list of qualifying matches under Promotion Playoff 1940 (Hrvatska). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:27, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::Take note that the club's called Žel'''j'''ezničar Zagreb and not Železničar Zagreb. Confirmation is present in the last page of this [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 this Varaždinske novosti issue]. I forgot to add that [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html#krel here] is the RSSSF link for the Željezničar Zagreb vs Slavija matches. Now I'll seek out the reason why Slavija participated in the qualifiers instead of Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:33, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000545 Last page under ŠPORT] covers this. I transcribed the text for you. It's a bit archaic so if you have any trouble understanding anything I'll gladly explain it to you. ::::::::::::"SPLIT" ILI VARAŽDINSKA "SLAVIJA" MORAT ĆE IGRATI U KVALIFIKACIONOM TURNIRU ::::::::::::U nedjelju je dovršena predzadnja utakmica hrvatsko-slovenske lige. To je varaždinska "Slavija" odgirala u Ljubljani 13 minuta ostatka prekinute utakmice pa kako u tom rezultatu nije pao nijedan zgoditak, ostao je rezultat na 3:3. Poredak na kraju prvenstvene tablice izgleda sada ovako: ::::::::::::(see table, also do you know what the numbers which are surrounded by () at the end of every row represent?) ::::::::::::Imadu dakle igrati još jedino "Split" i "Slavija" i to u Splitu (listed under 12. kolo, played on May 19th). O toj utakmici ovisi, koji će od tih klubova igrati kvalifikaoni turnir, jer bi "Slavija" u slučaju pobjede potisnula "Split" na predzadnje mjesto hrvatskih klubova. Subotička "Bačka" po propozicijama otpada, ali se prenose glasovi (archaic way of saying it is rumoured) da dogodišnja hrvatska liga ne će brojiti samo osam, nego i opet deset klubova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:57, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, I solved the mystery of these weird numbers which are located in brackets, that is (). It's the number of points the club didn't win so far. E.g. Split has 13 (21) points after 17 matches meaning it won 13 points and ''lost'' 21 points (it didn't win in those matches so it didn't the maximum number of points in these matches). :::::::::::::In the second to last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist194.pdf Subotički športski list] it is stated that Bačka Subotica and Ljubljana are automatically relegated, while Varaždin will compete in a relegation play-off. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:07, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 Last page of this Varaždinske novosti issue] has a report on the second match between Željezničar and Slavija. It is stated after the match report ''Međutim Slavija ne će ispasti iz lige, odnosno Slavija će ipak ući u Hrvatsku ligu. Tako je izjavio u nedjelju na skupštini III. župe ZNP-a u Varaždin predsjednik ZNP-a ing. Ećimović, takove su informacije donijele i jučerašnje zagrebačke novine, svi ligaški klubovi izjavili su se za Slaviju, a jučerašnja večernja sjednica HNS u Zagrebu također je u tom pravcu svoje rekla.'' ::::::::::::::Sadly this is too vague. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:31, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::::According to pages 134 & 135 of Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji the league consisted of 9 clubs with Slavija Varaždin being admitted as the 10th member. It doesn't mention Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:39, 26. travnja 2025. (CEST) == I feel a little confused == It's better if you do the mention the 10 participating clubs of the Croatian-Slovenian league and how they were determined. It drives me crazy... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :Well done for kvalifikacije 1938, I didn't know how create it as it begun as Yugoslav qualifiers and finished as Serbian ones. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :: What are the questions you made me (you wrote a lot :D)? I'm watching the Spanish cup final now, then I'll go to sleep. Tomorrow I'll read it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, I decided to just list the participants of the Croatian-Slovenian league. This way I don't have to spend time researching how they were chosen. As for the questions, they were mostly centered around the [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|qualifiers article]]. I don't think anything is left unanswered. I wanted to watch the Spanish cup final aswell, but I was supossed to do other stuff. In the end, I did nothing and procrastined by editing Wikipedia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:55, 27. travnja 2025. (CEST) :::: I translated "'''Neslužbena nogometna prvenstva Srbije''' predstavljaju neslužbena nacionalna prvenstva" and the category from Serbian wiki. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:05, 27. travnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I found [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%B7%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%83_%D1%84%D1%83%D0%B4%D0%B1%D0%B0%D0%BB%D1%83 this article]. Honestly, the name and grouping is odd. I suggest renaming and deleting (most of) the Italian article. En.wiki has a good naming solution, although I don't know if we can group the pre-WW2 championships with the WW2 championships (different countries). As for the category, I was thinking of renaming it to [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1918. – 1941.)]], similarly to [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)]] and [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1945. – 1991.)]] If needed, you can make another category for WW2. Sijić's book covers the period so I can help with transcribing those articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:48, 27. travnja 2025. (CEST) == Zagrebačke župe == [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.]] had 13 župas. On [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji] they are: 1. sušačka župa, 2. karlovačka župa, 3. varaždinska župa, 4. bjelovarska župa, 5. osiječka župa, 6. podravinska župa, 7. brodska župa, 8. banjalučka župa, 9. moslavička župa, 10. sisačka župa, 11. gospićka župa, 12. đakovska župa i 13. požeška župa. On [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti.eu] 11 of them are ok, but Moslavina and Gospić are missing, and in their place there are Daruvar and Doboj. What's the right one? I'm working that on [[:it: Prvenstvo ZNP 1920]], and then I'll do in on Croatian side. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:23, 2. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, can I get the page number for Fudbal u kraljevini Jugoslaviji? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::Also, as stated previously, you might want to buy that Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena... book since Cybermb says it covers all seasons and all lower leagues. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::: it's page 142 of [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:13, 3. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, i'm really busy today and tomorrow so I can't do a complete investigation. According to [https://hrcak.srce.hr/file/444226 this article] Daruvar župa is number IX (''U finalnom dvoboju trebao se susresti s klubom iz Ivanić Grada, ali s obzirom da igrači Ivanića nisu doputovali, DONK osvaja naslov prvog pobjednika IX. nogometne župe.'', page 55). In the 1923/24 season there have been some changes: ''To se najbolje osjetilo u sezoni 1923./24. kada kod novog ustrojstva Daruvar prestaje biti župskim središtem. Umjesto daruvarske župe osnovana je nogometna Župa Moslavina u kojoj su igrali klubovi s područja Daruvara, Pakraca, Kutine i Ivanić Grada.'' Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji probably records this later župa structure. Try looking on the internet for mentions of Daruvar being the IX župa and please notify me if you found anything. As I said earlier, I'm quite busy so I sadly can't help. Takmičenje Južnih Slovena probably answers this dilemma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:26, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::: Daruvar clubs were in 9th župa (Moslavina). In 1936 they moved to 7th one (Brod). There were some moves trough the years. Then I see there were some changes in the numbers and towns in the župas. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:23, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I found [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/p5425163/ this]. It doesn't match the župa numbers presented in [[it:Prvenstvo_ZNP_1920#Provincia]]. Honestly, I think you should try and acquire that book. It'll be tough for me to find absolutely anything (trustworthy) by looking at newspapers due to lack of digitised papers from that era. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:56, 5. svibnja 2025. (CEST) :::::::Also I don't find [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagreba%C4%8Dki_nogometni_savez&diff=prev&oldid=7198679 this trustworthy]. As we previously found out, the list is either incomplete or it doesn't record every single change. Without a year, that list can be pretty misleading. For example [https://hrcak.srce.hr/file/444226 according to page 73 of this paper] župas got their names during the 1940./41. season. Karlovačka župa was renamed to Župa Lopašić in 1940, while this name is listed alongside župas from the previous decade/two decades. I think it would be the best if that revision was reverted so inaccuracies don't spread as much in future sources/works. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:03, 5. svibnja 2025. (CEST) ::::::::{{S|Ame71}}, also just so you know, Ljubljanski nogometni podsavez should be abbreviated as LJNP instead of LNP. In Croatian there are two letters: L and LJ. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:10, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::: LJNP or LjNP? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:22, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Ame71}}, honestly, I don't know. Words beginning with DŽ, LJ or NJ are very rare in Croatian. I highly doubt there are 5 possible words which can be found in initialisms, with the most common obviously being German (njemački). Also I find it weird how 1. slovenski '''š'''portni klub Maribor is referred to as I. S'''S'''K Maribor. At first I thought this might be a mistake, but it is also found in [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/maribor Nogometni leksikon], so I guess it's true. Fun fact: according to Album nogometnih klubova Jugoslavije it is the first [[hazena]] club in Yugoslavia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:57, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, what are you thoughts on the župa issues? Should we delete that section of the ZNP article? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:19, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::: I think it's better to keep it, so when I'll get the book I'll check the differences. There is no definitive version of a page on Wikipedia. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:31, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, remember we can always have it saved in the revision history. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:39, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::{{s|Ame71}}, I expanded the Područje section. Once you get that book, we'll be able to expand it with ease. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:28, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::: About Sparta Ljubljana : you're right, they merged Primorje. But i see they were in 2. razred in the following season. I assume the club still existed. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:01, 7. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I remembered the LJNP/LjNP dilemma. The correct abbreviation is LJNP, at least in Croatian (I don't know how Italian would treat it). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:14, 4. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::: as Italians don't know Croatian alphabet, I think it's better to leave LjNP. Otherwise they would wonder what the meaning of "J" is.[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:07, 4. rujna 2025. (CEST) == Kravarsko == Postavljanje starijeg popisa je jednostavno što sam vidio da nije potkrijepljen izvorom a nisam mogao naći izvor te informacije [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 13:24, 4. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Tmatic01}}, u člancima o mjestima (npr. [[Barbarići Kravarski]]) nalaze se grafikoni s brojem stanovnika za svaki popis stanovništva od 1857. nadalje. Izvori bi se trebali nalaziti na [[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|ovom linku]] (nisam pregledavao je li poveznice i dalje funkcioniraju) koji je prisutan ispod takvih grafikona. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:00, 4. svibnja 2025. (CEST) == Wembley Stadium (1923.) == Podsjeti me zašto smo prebacivali [[Wembley Stadium (1923)]] na [[Wembley Stadium (1923.)]], a nismo ga brisali. Zanima me na što bi potonji trebao voditi jer sada, nekako, vodi na samoga sebe. Jesam li nešto pogrešno shvatio? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 6. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, gledam sada i ni meni nije jasno. Je li možeš kao administrator vidjeti kako su izgledale prijašnje inačice članaka? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:28, 6. svibnja 2025. (CEST) == NK HAŠK 1903 == Ne bih rekao da je skroz ispravno trenutni opis koji je baziran na Leksikografskom zavodu. Ako gledamo prema kontinuaciji brenda kluba HAŠK, on je spajanjem TPK-a, Naftaša i ostalih ulazio u više lige (nešto kao NK Varaždin s NK Ivančicom u 3. HNL). Trenutni klub je novoosnovana udruga koja nema pravno veze s tim prijašnjim klubovima. Ova trenutna stranica pod nazivom NK HAŠK 1903 bi trebala biti osvrt na brend nogometne selekcije HAŠK-a (nešto kao HNK Zrinjski u BIH). ZNS, kao službeno tijelo, mu priznaje slijednost od bivšeg nogometnog kluba i uzima godinu osnutka 1903, kao brenda. Slično je s Dinamom koji ima nekoliko puta ponovno pravno osnivanje, ali mu je priznata slijednost. Primjer: https://zns.hr/predstavljanje-klubova/6627-nk-hask-1903 Stajalište kluba: https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/kultni-klub-sanja-obnovu-slavnog-rivalstva-hrvatskog-nogometa-doveli-su-novog-trenera-i-sportskog-direktora-15301778 Po tome bi trebali imati posebne stranice '''NK Naftaš Ivanić''' čija povijest staje spajanjem s HAŠK-om, '''NK TPK''' s informacijama koje su sada za NK HAŠK 1903 te također njihova povijest nestaje spajanjem i stranicu '''NK HAŠK 1903''' s kontinuacijom brenda starog kluba gdje se opisuju ta spajanja radi uključivanja u više lige. Ovo trenutno ne otkriva prave informacije u pozadini, a najviše su opisani u tiskanom izdanju knjige H.A.Š.K. iz 1993. Da li to ima smisla? Pozz. [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 11:22, 11. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Borisb7~hrwiki}}, o nogometnoj sekciji izvornog HAŠK-a trebalo bi pisati pod [[HAŠK#Nogometna sekcija]]. Sadržaj treba biti pokriven izvorima (prilikom navođenja knjige potrebno je navesti i str.). O nogometnoj, a i drugim sekcijama opširno je pisao [[Bogdan Cuvaj]] u znanstvenom časopisu Povijest sporta. Da o HAŠK-u nije napisao preko 100 stranica, sažeo bi njegove radove i dodao bi ih u članku o HAŠK-u, kao što sam to učinio u člancima [[NK Jarun Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[AC Troja Sarajevo]] itd. U biti tijekom prošla dva mjeseca iscrpio sam sve njegove nogometne članke u Povijesti sporta osim onih o HAŠK-u. :Za [[NK HAŠK 1903 Zagreb]] važno je naglasiti u samom uvodu da nije isti klub kao izvorni HAŠK. Novi HAŠK (tj. NK HAŠK 1903) nije se mogao spojiti s TPK-om jer je TPK promijenio ime dvije godine ranije u Pešćenica. Dodatna potvrda tog imena prisutna je u člancima [[4. rang HNL-a 1992.#Jug – skupina B]], [[3. HNL 1992./93.#Središte (ZG regija)]]. Potonje sezone Pešćenica ispada u [[4. rang HNL-a 1993./94.#4. HNL NS Zagrebačke regije]] gdje se natječe pod imenom HAŠK 1903 Zagreb. :[[Nogometni leksikon]] s pravom tvrdi da ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/hask-1903 1993. uzima ime HAŠK 1903. kojim se poziva na tradiciju najstarijega zagrebačkoga kluba s kojim nije u pov. vezi]''. :Godine 1945. ukinuti su svi nogometni klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH. Većinski su ih zamijenili novonastala fiskulturna (fizkulturna) društva (skraćeno FD). Svaki zagrebački FD predstavljao je neku ili nekoliko vezanih struka. Dio tih društava naveden je u članku [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]] Tijekom narednih nekoliko godina dolazi do propasti FD-a, odnosno na njihovo cjepkanje na više različitih sportskih klubova (mislim na nogometne, rukometne, teniske itd.) te obnove i osnivanja novih klubova koji su vezani za klubove ukinute 1945. ili ranije. U tom periodu druge polovice 40-ih i 50-ih. Iz [[NK Željezničar Zagreb|Željezničara]] je izrasla [[NK Lokomotiva Zagreb|FD Lokomotiva]] iz koje je nastala današnja NK Lokomotiva. FD Tekstilac prethodnik je [[NK Ravnice]]. Godine 1950. dolazi do spajanja dvaju klubova u [[NK Maksimir]] (nasljednik HŠK Maksimir koji je prestao djelovati 1941. kada se spojio s [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongajem]] u Kvaternik). [[NK Trešnjevka Zagreb]] obnovljena je 1948., tri godine nakon svog ukinuća. Nabrojao sam samo neke nasumične primjere da ilustriram na koje sve načine su predratni klubovi nastavili s radom. :Osim obnovljenih klubova, u tom periodu su s djelovanjem započeli i novonastali klubovi vezani za neku tvornicu/tvrtku. Primjeri takvih momčadi su [[NK Končar Zagreb|Rade Končar]], [[NK Kožarac Zagreb|Kožarac]] (1950./51.), [[NK Cestogradnja Zagreb|Komunalac]] (1952.), [[NK Elektrosond Zagreb|Elektrosond]] (1955.), [[NK Pliva Zagreb|Pliva]] (1955.), a i naravno TPK, odnosno punim imenom Tvornica parnih kotlova (člank o tvrtci [[Tvornica parnih kotlova]]). Upravo je na temelju tog tvorničkog kluba koji 1991. mijenja ime u Pešćenica nastao današnji HAŠK 1903. Klub se tek 1993. proglasio nasljednikom izvornog HAŠK-a, premda je dvije/tri godine paralelno postojao uz [[ANK Mladost Zagreb]]. Ovaj slučaj nije isti kao kod Zrinjskog. Zrinjski je odmah obnovljen kao HŠK Zrinjski Mostar, dok je TPK/Pešćenica djelovao punih 40 godina kao TPK ili Pešćenica. :Dinamo Zagreb je od Građanskog preuzeo stadion, boju dresova, nadimak (''purgeri''), a i veliki dio igrača. Nogometni leksikon navodi: [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gradjanski-prvi-hrvatski-gradjanski-sportski-klub ''Formalno je prestao djelovati 1945., a većina igrača pristupila je novoosnovanome Dinamu, koji je nastavljač tradicije zagrebačkih »purgera«.''] :[https://web.archive.org/web/20150219205718/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194445 Za Građanski su u sezoni 1944./45. nastupili:] :Vratari: [[Franjo Šoštarić]] (1/0), [[Franjo Glaser]] :Obrana: [[Miroslav Brozović]] (1/0), [[Miljenko Đukić]], [[Ernest Dubac]] (1/0), [[Ivica Ožegović]] :Vezni red: [[Ivica Reiss]] (1/0), [[Ivan Jazbinšek]], [[Mirko Kokotović]] (1/1), [[Branko Pleše]] :Napad: [[Zvonimir Cimermančić]] (1/0), [[Franjo Wolfl]] (1/2), [[Stjepan Bobek]] (1/0), [[August Lešnik]] (1/2), [[Zvonko Canjuga]], [[Milan Antolković]], [[Stjepan Kalšan]] (1/0), [[Florijan Matekalo]] :Ako je vjerovati člancima o igračima (3 igrača nemaju članak): za Dinamo je nakon rata zaigralo 7 od 15 igrača Građanskog ([[Ivica Reiss]], [[Mirko Kokotović]], [[Branko Pleše]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Wölfl]], [[August Lešnik]], [[Milan Antolković]]), za Partizan koji [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/partizan-fk-fudbalski-klub ''je imao velike privilegije nakon 1945., u svoje redove doveo je najbolje igrače iz cijele zemlje''] ([[Franjo Šoštarić]], [[Franjo Glaser]], [[Miroslav Brozović]], [[Stjepan Bobek]], [[Zvonko Canjuga]], [[Florijan Matekalo]]) 6 igrača, a druge klubove [[Ernest Dubac]] i [[Ivan Jazbinšek]]. Za Dinamo su igrali bivši igrači Građanskog, za Lokomotivu bivši igrači Željezničara itd., dok za novi HAŠK nitko nije mogao igrati. Uostalom, da je HAŠK 1903 doista nasljednik HAŠK-a, TPK bi ili u 1950-im promijenio ime u HAŠK ili bi preuzeo njegovu tradiciju. :Što se tiče Naftaša, on je samo jednu sezonu igrao kao fuzionirani klub s HAŠK-om ([[2. HNL 2006./07.]]) te valja istaknuti da je HAŠK paralelno nastavio djelovati u [[5. rang HNL-a 2006./07.#1. Zagrebačka liga]], gdje je igrao i prošle sezone ([[5. rang HNL-a 2005./06.#1. Zagrebačka liga]]). O fuzioniranim klubovima koji su djelovali 1 sezonu, a iduće se raspali, nemamo članke (usp. [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]], koji je obnovljen 1995., a 2011. se nakratko fuzionirao s Famosom iz Hrasnice) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:44, 11. svibnja 2025. (CEST) ::Iz sličnih razloga [[NK Concordia Zagreb]] nije [[HŠK Concordia Zagreb]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:52, 11. svibnja 2025. (CEST) :::Jako iscrpno i zanimljivo. :::Ovdje vidimo problem postojanja TPK-a/Peščenice dugi niz godina prije nego su promijenili ime u HAŠK 1903. Realno gledajući tako može bilo koji klub promijeniti ime u neki prošli slavni i tražiti sljednost. :::Ajmo vidjeti s druge strane situaciju. Originalni HAŠK je prestao postojati 1945. Njegov posljedni nasljednik [[ANK Mladost Zagreb]] prestaje 1956. Prema informacijama s web stranice trenutnog HAŠK 1903 (https://hask.hr/povijest/), 1990. je održana obnoviteljska skupština i obnovljen je rad sportskog društva HAŠK. Te informacije se podudaraju s informacijama u knjizi H.A.Š.K. Takav splet okolnosti bi mogao biti sličan kontinuitet kao kod [[Zrinjski Mostar|Zrinjskog]]. Problem nastaje kada obnovljeno društvo želi krenuti s uključivanjem nogometne selekcije u natjecanje. Ovdje je napravljen pravni manevar da se uzme postojeća licenca nekog kluba koji se već natječe u nekoj ligi, a u ovom slučaju to je TPK/Peščenica. Daljnje pravne zavrzlame s Naftašem nećemo spominjati. :::Pravno gledano, TPK je promijenio ime, uzeo boje itd. Teoretsko pitanje: Da li bi ovdje bila drugačija situacija da su u tom trenutku osnovali novi klub HAŠK i krenuli od zadnje lige? Da li bi onda mogli govorili o sljednosti sa starim HAŠK nogometnim klubom? :::Gledano s HAŠK 1903 strane, nebitno je kako su pravno ušli u ligu, da li je to od nule ili koristeći postojeću licencu. Gledano sa strane TPK-a, oni ovom fuzijom nastavljaju svoj kontinuitet. :::Budući da ZNS pripisuje sva stara ostvarenja nogometne selekcije HAŠK-a novom klubu HAŠK 1903, što se može vidjeti na službenim web stranicama saveza, ne bi li u tom slučaju mogli ovdje vidjeti sljednika kao kod Zrinjskog budući da ga krovni savez tako smatra? (uzimam Zrinjski za primjer radi jednostavnosti) [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 01:00, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::{{S|Borisb7~hrwiki}}, Krovni savez je HNS, a ne ZNS. Na [https://semafor.hns.family/klubovi/640/nk-hask-1903/ HNS-ovom Semaforu] nema podataka za datum osnutka kluba HAŠK 1903. Također, potvrđuje li HNS da su HAŠK i HAŠK 1903 isti klubovi? Potvrđuje li isto za obje Concordije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:07, 12. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Borisb7~hrwiki}}, ja ne znam je li na web-stranici ZNS-a uopće pregledavaju kakvi podatci se unose, odnosno je li tekstove serviraju sami klubovi. Otišao sam na [https://zns.hr/predstavljanje-klubova?limitstart=0 Predstavljanje klubova] i odabrao drugi klub: [https://zns.hr/predstavljanje-klubova/7295-nk-botinec NK Botinec]. Na web-stranici se tvrdi da je Botinec u sezoni 1983./84. igrao u Trećoj HNL. Te godine nije postojala jedinstvena liga na razini SR Hrvatske, već su postojale četiri lige (v. [[Hrvatska republička nogometna liga]]). Zagrebački klubovi natjecali su se u [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1983./84.|Hrvatskoj nogometnoj ligi – Sjever]] (III. stupanj), a Botincu ni traga, kao ni u [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.|Regionalnoj nogometnoj ligi ZO Zagreb]] (IV. stupanj), ni [[Zagrebačka nogometna zona 1983./84.|Zagrebačkoj nogometnoj zoni]] (V. stupanj). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:24, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::::Nakon pregleda svih dostupnih informacija, iako se klub poziva na tradiciju originalnog HAŠK-a osnovanog 1903. godine, formalno-pravni kontinuitet između originalnog HAŠK-a i današnjeg NK HAŠK 1903 nije jasno dokumentiran u dostupnim službenim izvorima (uključujući web stranice HNS-a i ZNS-a). ::::::Originalni HAŠK je ukinut 1945. godine, a današnji klub je obnovljen kroz različite faze, uključujući preuzimanje statusa drugih klubova, kao što je NK Naftaš Ivanić. ::::::Nadobudno sam kontaktirao ZNS i HNS vezano uz status kluba, da vidimo njihovo službeno stajalište, ali zasad nema odgovora. [[Posebno:Doprinosi/92.242.248.104|92.242.248.104]] 10:45, 14. svibnja 2025. (CEST) == Igor Plavšić == Pozdrav! Vidim da si uočio moju stranicu koju sam napravio, te da je predložena za brisanje. Shvaćam da nemam uvjete za glumca niti neku ozbiljniju ulogu, stoga sam maknuo taj dio i ostavio samo informaciju o statiranju i kvizaštvu. Također imam i dvije važeće poveznice i linka koji potkrijepljuju navedene informacije. Rado bi da stranica ostane ako nikom ne smeta. Hvala! [[Suradnik:Ingvar 30|Ingvar 30]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ingvar 30|razgovor]])</small> 09:01, 17. svibnja 2025. (CEST) == RE: Čakovec == Ovo vezano za [[NK Čakovec]] <br> - HNS semafor klubove po ligama nalazi po "posljednjem" ili "trenutnom" nazivu (ili čak za različite klubove ukoliklo je neki klub "naslijedio", "kupio" ili "zamijenio" licencu drugog kluba - prikazuje posljednje) - tako da tu treba biti oprezan (što se tiče kronologije) - ovdje imaš [[Razgovor:NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|razgovor za slučaj kluba ''Marsonia 1909'']] - gdje su povezana bar dva različita kluba, a i ovaj "može" stajati zasebno <br> Što se tiče ''Čakovca'' - izgleda da je po članku neka uredno kronologija naziva (koliko sam pratio) * 1920. - ČSK Čakovec (''Čakovečki sportski klub'') * 1945. - Jedinstvo * 1961. - MTČ * 1983. - MTČ-Sloga * 1993. - Čakovec-Patrick * 1993. - (Čakovec) * 1994. - Čakovec-Union * 1996. - Čakovec ....nadalje imamo da je zadnju sezonu kao ''Čakovec'' igrao <br> [[3. HNL – Sjever 2013./14.|2013./14. - 3. HNL Sjever]], a potom promjena imena u ''Archea Čakovec'', te je u sezoni <br> [[4. rang HNL-a 2014./15.|2014./15. - MŽNL Čakovec – Varaždin]] - odustali nakon 7. kola <br> prema poveznici [https://msm.hr/nk-cakovec-dobra-stara-vremena/ msm.hr, ''NK Čakovec: Dobra stara vremena'', od 20. prosinca 2021.] - piše da je postupak za brisanje iz registra udruga za ''NK Archea – Čakovec'' pokrenut 2015. godine s tim da je ''MTČ-Sloga'' u biti bila fuzija ''MTČ-a'' i ''[[NK Sloga Čakovec|"Sloge"]], koja se 1987. opet osamostaljuje nadalje, prema onoj knjigi <br> 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981. <br> za klubove s područja Čakovec - Nogometni savez Međimurja (str. 84-85) stoji * ''MTČ'', NK - 1961. (''Čakovački'' ŠK - 1920., ''Jedinstvo'' NK - 1945.) dok za ove ugašene, među ostalim navodi: * CSISK - Čakovečki omladinski SK - 1910. (iako po ovoj kratici bi naziv mogao biti i na mađarskom jeziku) * ''Građanski'', SK - 1910. (''Građanski'' ŠK - 1932.) knjiga Nebojša Jakovljević i dr.: Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974, Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 22-24, <br> za 1910. godinu navodi ''Čakovečki OŠK'' Pozdrav, <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:07, 19. svibnja 2025. (CEST) P.S. <br> ''[[Nogometni leksikon]]'' je izdan 2004. godine, te sve ove natuknice [https://nogomet.lzmk.hr/Projekt na njegovoj web-stranici] su preuzete iz knjige, odnosno po tada dostupnim izvorima i tumačenjima <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:10, 19. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, evo uočio sam još jednu nekonzistetnost. 1987. se Sloga osamostalila, no prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec-nk Nogometnom leksikonu MTČ – Sloga djeluje pod tim nazivom do 1993.] Pokušat ću uz ove izvore koje smo naveli sastaviti nekakav smislen tekst u članku [[NK Čakovec]]. Javim ako uočim još kakve probleme, a za ovu Archaeju, odnosno gašenja NK Čakovec svakako treba dodatno istražiti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:51, 19. svibnja 2025. (CEST) ::Evo tražim malo po ljestvicama što imamo na wikipediji (nažalost nekompletno) ::* 1986./87. - MTČ-Sloga - [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1986./87.|III. regionalna nogometna liga Varaždin]] - 5. mjesto ::* 1988./89. - MTČ - [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.|II. Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 5. mjesto ::* 1989./90. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 13. mjesto ::* 1990./91. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1990./91.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 12. mjesto ::* 1990./91. - Sloga - [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.|Nogometna liga Zajednice općina Varaždin]] - 1. mjesto ::* 1992 - ČSK Patrick - [[3. HNL – Sjever – Skupina A 1992.|3. HNL – Sjever – Skupina A]] - 5. mjesto ::* 1992./93. - Čakovec - [[2. HNL 1992./93.|2. HNL - sjever]] - 15. mjesto ::...nemamo komplete podatke, ali očito je ''Sloga'' postojala u tom periodu ::tipa za 1987./88., ''MTČ'' bi trebao biti u ''Regionalnoj ligi Zagreb - Sjever'' ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:23, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Vidi ovo (taman ''googlao'') - ''[[NK Sloga Čakovec|Sloga]]'' ima web-stranicu i na [https://www.nssloga-cakovec.hr/povijest-kluba/ njoj opisanu povijest] - po ovome je klub obnovljen/nanovo osnovan 1987. kao ''ONK "Sloga"'', dok ''MTČ-Sloga'' se preimenuje u ''Čakovec'' (ali u svim onim ljestvicama što sam pronalazio stoji ''MTČ Čakovec'' - je li možda u tom slučaju ''MTČ'' kao ''sponzorsko'' ime?) :::1987. godine je otvoren ''[[Stadion SRC Mladost]]'' :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:35, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Ok, {{s|Cybermb}}, bitno je da možemo dokazati da je Nogometni leksikon u krivu. U članku [[NK Čakovec]] navedemo da se klub u sezoni X natjecao pod imenom Y, a za izvor stavimo izvore koje koristimo u člancima o sezonama. Ja ću s radom na članku nastaviti kasnije, tako da slobodno radi na njemu. Od povijesti do 1940. mislim da nisam jedino dodao onaj izvor s Povijesti sporta te onog međimurskog muzeja (vidio sam da ima još članaka o klubu na njihovoj web-stranici). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:36, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::Budem kasnije tijekom dana proučio ovo za povijest Sloge. Na brzinu sam uočio "Službeno 1931. godine organiziran je „Seljački športski klub“ koji je 22. i 29. ožujka 1931. godine odigrao dvije kvalifikacijske utakmice za prijam u Jugoslavenski nogometni savez protiv ČSK-a iz Čakovca". Bilo bi lijepo to ubaciti u članak da se dodatno istakne veza između Sloge i Čakovca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:38, 19. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'll likely forget to ask you later, so I'm writing this here. Please change ČSK to ČŠK in prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza articles. Multiple Croatian sources confirmed it's called ČŠK. ČSK is possibly an error/Slovenian version of writing the club name (for some unknown reason they abbreviate Športni klub as SK, which you may have encountered in Slovenian language sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:41, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]], moguće je da je MTČ sponzorsko ime. Vjerojatno je u pitanju [[Međimurska trikotaža Čakovec]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:56, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::Gledam sada sezone 20. stoljeća preko Što vodi ovamo. Upalo mi je u oko [[3. ŽNL Međimurska]]. Trebalo bi to pregledati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:26, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::[https://semafor.hns.family/klubovi/107875/ns-medjimurje-cakovec/?cid=52236170 Osnovan 2016.] Mislim da bi trebalo maknuti poveznice na NK Čakovec za te sezone nakon 2014./15. Što ti misliš? Dovršio sam [[NK Čakovec]]. Slobodno nešto dodaj ako misliš da nedostaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:58, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Ovo za ''NŠ Međimurje-Čakovec'' :::::::::izgleda da je ovo osnovano 2009. kao zajednička noogmetna škola i ''[[NK Čakovec|Čakovca]]'' i ''[[NK Međimurje Čakovec|Međimurja]]'', očito kasnije dodali i seniore :::::::::[https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-ns-medimurje-cakovec/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC''] :::::::::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-ns-medimurje-cakovec/Detaljno/608394 fininfo.hr, NK NŠ "MEĐIMURJE-ČAKOVEC"], - osnovan (upisan) 2009., te poslije brisan :::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 18:07, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, da promijenimo onda poveznice tako da vode na NŠ Međimurje Čakovec? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:10, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::Može....ja sam vjerojatno stavljao i poveznicu i na ''Međimurje'' i na ''Čakovec'' u tablicama gdje su se pojavljivali ''NŠ Međomurje-Čakovec'' :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:35, 21. svibnja 2025. (CEST) Dodat ću točke iza godine popisa, hvala na primjedbi. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 21:51, 20. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, podsjećam na te točke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:56, 21. svibnja 2025. (CEST) :: od kako si mi rekao sve nove stranice imaju točke, ako misliš na starije bit će urađeno i to kad kompletiram leskovačka sela. bez brige. :) [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 15:07, 21. svibnja 2025. (CEST) == Parametar == Kad uhvatiš priliku, vidi zašto ne radi parametar "izbornik" u infookviru [[Predložak:Infookvir košarkaš|"Košarkaš"]] (vidio si kod [[Tomislav Mijatović|Mijatovića]]: popunjen, a ne prikazuje ga na ekranu). [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 13:40, 21. svibnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:KWiki|KWiki]], parametar se ne prikazuje jer ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:47, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Joj, dobro si. Ostao mi iz onog prvog okvira kad sam zamijenio, a nisam ni shvatio. :-) Hvala ti. [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 14:00, 21. svibnja 2025. (CEST) == Stranica Eko Eko == Imam pitanje za stranicu [[Eko Eko]]. Jer je u-redu da stranicu cijelo uređujem da prati kriterije, i onda da se ne briše? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:57, 21. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]], evo ja ću odgovoriti da ne izgleda kao da je Croxyz sam u tome. Članak je prekratak, gramatički nepravilan toliko da moram pitati na kojem ste stupnju poznavanja hrvatskog jezika, a za neko veće proširenje trebalo bi naći dobre sekundarne reference (izvore). Pohvaljujem trud, ali za pisanje nečega što bi moglo ostati u Wikipediji netko bi od nas sada morao dosta na njemu raditi (protiv svoje volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:16, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Pa znači da mogu urediti stranicu da se ne obrisa? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 10:27, 22. svibnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Da, u ovom nacrtu članka dok ne bude spreman za objavljivanje: [[Nacrt:Eko Eko]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:36, 22. svibnja 2025. (CEST) ::::Koliko imam vremena za to? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:10, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Dva mjeseca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:00, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::👍👍👍 [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::Kao u koj datum? Format je DD/MM/GGGG. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Molim? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:21, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Ja želim rok uređivanja stranice [[Nacrt:Eko Eko|Eka Eka]]. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:50, 26. svibnja 2025. (CEST) == War championships == I'm planning to create some pages about the war championships during occupation of Yugoslavia. I'm beginning with the Styrian league 1941-42 with Rapid Maribor and SK Celje. Have I to take the name in German (Gauliga Steiermark) or in Croatian (Štajerska okružna liga) ? and what about the Category? <nowiki>[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Sloveniji za vrijeme okupacije]]</nowiki> should be good? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:58, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, honestly I don't know about the title. In Croatian we use Bundesliga, so maybe you should stick to Gauliga. Also, I have no idea how to translate [[:en:Gau (territory)]], so maybe it would be the best if you chose to call it Gauliga Steiermark. You might want to call it [[:Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]], after [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:43, 22. svibnja 2025. (CEST) == Bosanskohercegovački nogometni superkup == Vezano za ovo [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]] - problem je što nijedan od ovih superkupova (od 1997. do 2001.) nije igran za "cijelo" područje BiH Kao što znamo, za vrijeme rata i u poraću su bila odvojena prvenstva i kupovi za Herceg-Bosnu, Republiku Srpsku i bošnjački dio (najčešće pod nazivom ''NS BiH'' - te uglavnom priznat od UEFA-e. <br> možeš vidjeti na [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)]] (prvenstva od 1993. do 2001.) i [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]], [[Nogometni kup Federacije BiH]] <br> 1998. i 2000. su igrana doigravanja za prvaka i pobjednika kupa između predstavnika ''Herceg-Bosne'' i ''NS BiH'' (1999. nije iz nekog razloga - problem sa ''Veležom'' i još neke stvari - tipa stadioni na koima će se igrati i sl.), a za sezonu 2000./01. i 2001./02. je igrana zajednička liga za ''hrvatske'' (ex Herceg-Bosna) i ''bošnjačke'' (NS BiH) klubove i tad se naziva ''Premijer liga'' Sad možemo i po sezonama: <br> 1997. <br> igrano za područje ''NS BiH'' (bošnjački klubovi) <br> ''Čelik'' - prvak lige [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih97.html rsssf], [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1996-1997 it.wiki] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik kupa ''NS BiH'' [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1996-1997 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] 1998. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Željezničar'' - prvak doigravanja ([[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 1998.|za prvaka Federacije ili BiH bez RS klubova]] - u ligi NS BiH su bili četvrti (''Bosna Visoko'' - prvak) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1997-1998 it wiki] [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih98.html rsssf] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik i ''doigravanja za Kup (F) BIH'' (u proncipu utakmica protiv ''Orašja'' (osvajač [[Nogometni kup Herceg-Bosne|kupa Herceg Bosne]]) i prethodno osvajač kupa NS BiH (protiv ''Slobode Tuzla'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1997-1998 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup98.html rsssf - kup] 1999. <br> ovo je opet igrano samo za ''bošnjačke'' klubove - otkazana doigravanja između HB i NS BiH klubova <br> ''Sarajevo'' - prvak [[Premijer liga NS BiH 1998./99.|Premijer lige NS BiH]] - ali negdje sam nalazio da se ovo nazivalo i ''Prva A liga'' <br> ''Bosna Visoko'' - pobjednik kupa NS BiH (protiv ''Sarajeva'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1998-1999 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1998%E2%80%9399_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih99.html rsssf] 2000. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Brotnjo'' - prvak [[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 2000.|Doigravanja za prvaka]] (u [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1999./00.|prvoj ligi HB]] je ''Brotnjo'' bio 2., a prvak ''Posušje''); (prvak [[Premijer liga NS BiH 1999./2000.|Premiejr lige NS BiH]] je bio ''Jedinstvo Bihać'' <br> ''Željezničar'' - pobjednik kupa - Kup NS BiH je igran do četvrtzavršnice - polufinalisti u doigravanje, Kup HB - pobjednik ''Orašje'' (finalisti u doigravanje) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1999-2000 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1999%E2%80%932000_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup00.html rsssf kup] 2001. <br> nije igrano - ''Željezničar'' ''"dupla kruna"'' <br> ovo se može smtrati za "cijelu" Bosnu i Hercegovinu, ali: <br> [[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2000./01.|Premijer liga]] - igrali ''hrvatski'' i ''Bošnjački'' klubovi Kup BiH - počeo kao kup sa ''hrvatskim'' i ''bošnjačkim'' klubovima (kao ''Federacija''), no nakon odigrane osmine završnice, postignut je dogovor sa FSRS - te su 4 polufinalista ''[[Nogometni kup Republike Srpske|Kupa RS]]'' naknadno ušla u natjecanje - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_Bosne_i_Hercegovine_2000-2001 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/2000%E2%80%9301_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup01.html rsssf - kup] <br> Nadam se da sam malo ''"pojasnio"'', samo bi trebalo ''nekako'' navesti na što se odnose <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:25, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a da probamo sve to navesti u obliku tablice slične onoj u članku [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:01, 22. svibnja 2025. (CEST) Pa svakako navesti u tablici s tim da bih ja išao nekako ovako: {| class="wikitable" !Godina !!Područje !!Datum !!Mjesto odigravanja, stadion !!Pobjednik !!Rezutat !!Drugoplasirani !!napomene |- |1997. ||NS BiH || || |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||2:0, 1:3 <small> ([[Pravilo gola u gostima|g]]) </small> ||[[NK Čelik Zenica|Čelik]] |<small> ''"Čelik"'' - prvak Prve lige NS BiH <br> ''"Sarajevo"'' - pobjednik [[Kup NS BiH (1994. – 2000.)|Kupa NS BiH]] |- |} (naravno ako možemo naći datume i stadione - bilo bi super - ovako moje mišljenje ili "što bih ubacio") [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:45, 23. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, sviđa mi se tvoja ideja s tablicom. Pokušat ću pronaći datume i mjesta održavanja po internetu. Zanimljivo je da RSSSF ta izdanja superkupa svrštava pod bošnjačka natjecanja ([https://www.rsssf.org/tablesb/bihcuphist.html Muslim Part, Cup and Super Cup]). Naravno, [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]] je sudjelovalo 2000. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:29, 23. svibnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, srećom pa imamo [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] ::1997. igrano 30. srpnja na [[Stadion Bilino polje]] (Zenica) i 2. kolovoza na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo). ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1998&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1998. igrano 25. studenog na [[Stadion Grbavica]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1999&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1999. igrano 25. studenog (isti datum kao iznad) na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=2000&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::Za te tri utakmice iznad nisam uopće pregledavao drugdje jer je FK Sarajevo sudjelovalo sva tri puta. ::Niti jedan od naših triju izvora za Željezničar ne pokriva period nakon raspada Jugoslavije tako da sam to morao drugdje pronaći. ::[https://www.rsssf.org/tablesb/bih00.html RSSSF] ima strijelce i datum druge utakmice, no nema stadion. Brotnjo je navedeno kao "Brontjo Citluk". ::Transfermarkt ima datume i stadione. [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1996 Kod njih su stadioni za 1997. obrnuti]. Sve ostale informacije poklapaju se s Bordo vremeplovom. Što se tiče za [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1999 2000. godinu], kod njih piše da je igrano 2001. Prva utakmica igrana je na Stadion Bare (stadion [[HNK Brotnjo Čitluk]]) 10. ožujka 2001., a uzvratna 14. ožujka na [[Stadion Grbavica]]. ::To je to što se tiče naših klasičnih izvora. Naravno, postoje i novinski članci, ali njih nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:02, 23. svibnja 2025. (CEST) :::Također, možda bi se mogao navesti Superkup između RSK i RS 1994. koji je naveden u [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu#Kup]], no naravno to nije superkup između dvije bosanskohercegovačke momčadi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:09, 23. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, što ćemo na kraju s člankom o superkupu? Pitam jer sutra izlazi iz popisa neophođenih izmjena pa se bojim da ćemo zaboraviti na taj članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:37, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Pa da ga ti urediš prema ovome što smo imali u Razgovoru ili? :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:24, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, evo radim sada na članku [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] (preimenovan po uzoru na [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]]). Imaš li prijedlog za naziv natjecanja 1998. između Sarajeva i Orašja. Doigravanje za kup FBiH nekako nezodno zvuči. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:29, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Da samo stavim osvajač [[Nogometni kup Federacije BiH|Nogometnog kupa Federacije BiH]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:38, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Također treba li navoditi 2001. budući da te sezone nije igran superkup? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:39, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Dovršio sam članak. Jedino nisam navodio stadione i datume jer nam za njih treba još izvora. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:06, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::Možda bi se dalo kopati po [https://www.glassrpske.com/arhiva Glasu Srpske]? Taj izvor nije bio dio [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] kada je nastao članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]. Pokušao sam pronaći superkup između RS i RSK 1994., no našao sam [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/08/GlasSrpske19940801.pdf završni turnir sezone 1993./94.] Uspio sam pronaći i rezultate jednog kola ličke grupe [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940509.pdf te sezone]. Budem pokušao pronaći tablice za tu sezonu tako da je možemo stvoriti. Možda uspijem pronaći i tablice za 1992., odnosno 1994./95. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:33, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940511.pdf Evo] i jednog kola grupe Banije i Kordun 1993./94. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:36, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940525.pdf Jedno kolo] lige Zapadne Slavonije. [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske19940603.pdf Spomen kupa RSK] i [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske1994060405.pdf ovdje]. U lipanjskim brojevima nije bilo informacija. Pogledat ću kasnije za ranije mjesece, – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:03, 26. svibnja 2025. (CEST) vezano za superkup, na stranici [[Hrvatski nogometni superkup]] nismo navodili kad je netko osvojio ''dvostruku krunu'' (nego smo jednostavno ''"nije igrano"'', ali prilično sam siguran da je ''"Hajduk"'' proglašen za pobjednika Superkupa 1995. (za ovo što je ''"Dinamo" / "Croatia"'' osvajao ''dvostruke'' stvarno nisam gledao), ali [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatian_Football_Super_Cup en.wiki], [https://www.rsssf.org/tablesk/kroasupcuphist.html RSSSF] <br> Stvarno ti imam staviti ona prvenstva RSK (i "sljednika", do sezone 1997./98.), ali nikako stići (kao što sam ti negdje ranije pisao) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:48, 26. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, imaš li prvenstva RSK do Oluje? Ako da, onda neću trošiti vrijeme na pronalaženje podataka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:04, 26. svibnja 2025. (CEST) ::Moram vidjeti..... ::ima dosta u knjizi o nogometu u Baranji ::Boro Borivoj Novaković, "50 godina nogometa u Baranji (1947/48-1996/97)", Beli Manastir, 2005., ISBN 953-6505-84-3 ::...samo je moram naći...na nekom ''hardu'' mi je ::i onda to ukucati...mislim da imam još ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:58, 26. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, dok čekam za superkup, naletio sam na moguću grešku u članku o jednom drugu kupu: [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupu ZNS-a]]. Prema [https://web.archive.org/web/20160403112150/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1970-71.htm arhiviranoj web-stranici NK Maksimira] u sezoni 1970./71. postojao je Kup ZNS-a. Maksimir se nije natjecao u kupu [https://web.archive.org/web/20160422094143/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1969-70.htm 1969./70.], a u sezoni [https://web.archive.org/web/20160422050326/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1968-69.htm 1968./69.] Maksimir je ispao u 2. kolu Kupa maršala Tita (vidiš možda bih mogao dodati utakmice Maksimira u člancima o Kupu maršala Tita, a i za druge klubove, ako imamo izvore na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]). Ono što želim reći je da članak [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]] sadrži osvajače od 1974. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_saveza&diff=prev&oldid=4942785 ovoj izmjeni si dodao osvajače iz SFRJ]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:51, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::[https://web.archive.org/web/20160403112137/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1957-58.htm Javlja se od 1958.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:41, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::U međuvremenu sam dodao sve sezone NK Maksimira u Kupu maršala Tita. Bile su dvije nelogičnosti. Maksimir je nekako dvaput igrao u kvalifikacijama za [[Kup maršala Tita 1962./63.]], a za sezonu [https://web.archive.org/web/20160403051603/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1965-66.htm 1965./66. jedino je navedeno 4. kolo kvalifikacija], no ne vjerujem da je to Kup maršala Tita jer nedostaju ranija kola, a 4. kolo bi nekim čudom trebalo biti igrano na isti dan kada je četvrtfinale kupa sudeći po infookviru članka [[Kup maršala Tita 1965./66.]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:45, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, podsjećam te ovdje na superkup i ine stvari. Molim te pogledaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7179054 ovu] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7226098 trenutnu verziju ovog članka]. Ja sam šokiran kako nitko od novinara mnogobrojnih medija, ne samo nacionalnih, već i lokalnih nije u stanju odraditi ovaj jednostavni fact-checking. Trebalo mi je 2 sata da popravim članak. Za Kovačevića ti pišem čisto informativno kao podsjetnik da se ne smije vjerovati medijima (a i možda Kovačevića jer tvrdi da je osvojio [https://web.archive.org/web/20200807213917/https://nk-polet-smnm.hr/index.php/klub/novosti/1390-intervju nekakvu četvrtoligašku titulu] sa Strmcom iako to ne navode naši članci [[4. HNL – Središte B 2008./09.]], [[4. HNL 2009./10.#Središte B]] i [[4. HNL 2010./11.#Središte B]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:12, 4. lipnja 2025. (CEST) :::::::Što se tiče [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]] - ovi pobjednici od 1974. pa na dalje su preuzeti iz knjige :::::::Kerhin Ico, Rede Miroslav: Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog saveza : 1919 - 1994, Zagreb, 1995. (str. 227) :::::::ali, sasvim moguće je da se Kup igrao i ranije, taj dio nisam proučavao. :::::::Za Kup Maršala Tita - su svakako bile "kvalifikacije", koje su se "odrađivale" preko regionalnih kupova (općinski / područni / regoionalni / repubički) kupovi, te je moguće da su pojedine "faze" (nazovimo kvalifikacija" za kup maršala Tita/Jugoslavije) nosile i različite nazive po "područjima" - s tim da tipa "područni kup" nije odigran do finala, nego kao "polufinalisti" idu u "regionalni kup" i sl.). <br> :::::::Također je moguće da su istovremeneo igrana i dva kupa - primjerice za 1950.e i 1960.-e sam u monografijama kluboba s područja Dalmacije nalazio u istoj sezoni da igraju i ''Kup Splitskog nogometnog podsaveza'' i ''Jugokup za područje Dalmacije''. Ovo bi trebalo negdje proučiti, ali ne znam odakle. :::::::Možeš nešto vidjeti iz članka [[Kup Nogometnog saveza Općine Split]], kojeg sam stvorio, ali koji ima nepotpune podatke. :::::::Ovo za Kovačevića i Strmec stvarno ne znam, ali iz iskustva znamo da većini naših portala i novinara se ne može baš vjerovati. :::::::ovo za [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] - komotno ti radi :::::::1998. ovo ''Sarajevo'' vs ''Orašje'' staviti kao ''Kup Federacije BiH'' (ali da NS/FS BiH'' i UEFA ovo priznaju kao "službenu" titulu pobjednika Kupa BiH) :::::::Kao što sam prije napisao, ja sam ova dva izdanja "doigravanja" (1998. i 2000.) stavio u članak [[Nogometni kup Federacije BiH]] :::::::Dok od sezone 2000./01. na dalje pod [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]] :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:57, 5. lipnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Cybermb}}, iz nekog razloga danas ne dobivam obavijesti o porukama na svojoj SZR tako da me pingaj, ako mi budeš odgovarao. Ne znam jesi li viđao poruke na Ame71-ovoj SZR oko [[NK Posavina Zagreb]]. Trebalo bi provjeriti (vrlo vjerojatno piše u 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981.) jesu li se Chromos (stari naziv Posavine) i [[NK Mesarski Zagreb|Mesarski]] 1960. spojili u Mesokrom ili Meskrom. Bi li mogao ispisati cijelu natuknicu za Chromos (nemoj tražiti pod Posavina jer se to ime koristi od 1996./97.)? Sjećam se iz članaka o sezonama Kupu maršala Tita da je taj cijeli sustav kvalifikacija poprilično kompliciran (čak se sjećam da su se spominjali i neki švicarski i njemački sudionici, ako ne iz drugih zemalja, koji su igrali proitv klubova iz SFRJ) tako da je svašta moguće. Vidio sam tako na web-stranici NK Maksimira da su se paralelno natjecali u više kupova tijekom sezone (baš kao ovi dalmatinski klubovi koje navodiš) tako da je sasvim smisleno da se nešto iskrivilo pri digitalizaciji rezultata. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:26, 5. lipnja 2025. (CEST) == Makedonci u Srbiji == Nije trebalo da uklanjaš referenciran sadržaj, mogao si prvo na szr da pitaš. Sto se tiče patrijarha odakle izvor da su u 17. stolječu živjeli Srbi u Makedoniji i da je on Srbin. To što je bio patrijarh ne znači da je bio Srbin, naročito ne u srednjem vijeku. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:49, 22. svibnja 2025. (CEST) Što se tiče prvoga, znači da su se selili u Srbiju jer nisu htijeli da žive direktno pod Turcima, ne razumijem šta tu nije jasno? Izvori da je Maksim bio Srbin ne postoje, on je Slaven iz Makedonije, a oni su preci današnjih Makedonaca. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:54, 22. svibnja 2025. (CEST) I koji je pridev od države Srbije na hrvatskom jeziku prema pravopisu? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:59, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, u hrvatskom postoje dva pridjeva: srpski i srbijanski. Potonji se najčešće koristi kako bi se naglasio da se nešto odnosi na državu (Srbiju), a ne narod (Srbe). Npr. srbijanska reprezentacija, srbijansko veleposlanstvo, srbijanski Mađari i sl. U članku sam izmijenio srbijanski u srpski jer mi nekako nije imalo smisla da koristiš oba pridjeva u sekciji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:21, 23. svibnja 2025. (CEST) ::znam za to, samo si mi to mogao odmah kazat, što se mene tiče ima smisla što govoriš, neka bude samo jedna varijanta. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:36, 23. svibnja 2025. (CEST) == Vlatka Planina == Pozdrav! Vidim da je stranica predložena za brisanje. Zanima me zašto, i kako to ispraviti? Hvala! [[Suradnik:Vlatkaplanina|Vlatkaplanina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlatkaplanina|razgovor]])</small> 18:10, 24. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Hijerovit}} je u međuvremenu to dobro objasnio na [[Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Svibanj_2025.#Vlatka_Planina]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:23, 24. svibnja 2025. (CEST) == HNL 2024./25. == Hvala na info oko HNL-a. Dopunio sam sve, no onda vidio da si je netko dao truda na engleskoj Wikici pa samo prenio. Ipak možda je i poanta u tome da čovjek prvo vjeruje u vlastiti rad. [[Suradnik:M3zzz00|m3zzz00]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:M3zzz00|razgovor]])</small> 22:17, 25. svibnja 2025. (CEST) :{{S|M3zzz00}}, ok. Malo mi je bilo čudno kako najveća pobjeda nije ujedno i najefikasnija utakmica pa sam išao provjeriti. Ostatak članka nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:19, 25. svibnja 2025. (CEST) == Upit == https://zns.hr/soccer/tournaments/90472539-kupzns-a-seniori2425 [[Kup Nogometnog saveza Zagrebačke županije]] Bilo bi dobro kreirati, dodatno za razlikovanje od donjeg članka. [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 03:59, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, linkao si aktualnu sezonu [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]]. Slobodno stvori članak, ja bih trebao dovršiti članak [[Dejan Ljubičić]]. Možeš stvoriti i preostale nedavne sezone. Trebale bi sve biti dostupne na HNS Semaforu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:44, 28. svibnja 2025. (CEST) ::Ok, ipak fali članak "''Nogometni savez Zgrebačke županije"'' [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 17:47, 28. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Loptač01}}, i to možeš stvoriti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:30, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::nije lako naći izvore, niti sam blizu zageba, ali kad se napiše svakako ću lektorirati [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 20:12, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::bilo bi korisno svakoj nižoj ligi dodati poveznicu županijskog kupa, i obrnuto;na članku hr kup dodati odlomak sa svim žns/kupovima (teško mi je pobrojati sam); molim i pregled mojih uređivanja o razlici premijer/1. zagrebačke žnl, potvrđeno po sofaskoru; ako ne vidim koji lokalni klub sa točnim imenom lige, prepuštam popravak [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 01:08, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Loptač01}}, ok. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:14, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Loptač01}}, u [https://zns.hr/images/zns/4-nl-srediste/dokumenti/24_25/znl/PROPOZICIJE-NATJECANJA-SENIORA-ZNS-a-2024.-2025.g.pdf propozicijama natjecanja] imaš sve potrebne informacije o imenima, sudionicima i rangovima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:17, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Pardon. ovo iznad je za ZNS, a ne NSZŽ. Na njihovoj web-stranici su neažurirane propozicije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:21, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::{{s|Loptač01}}, :::::::::[https://semafor.hns.family/ HNS Semafor] (Sezona: 2024/25 Razina: ŽNS zagrebački) ima PREMIER LIGA NSZŽ 24/25 na samom dnu. :::::::::[https://ns-vrbovec.hr/premier-liga-2024-2025/ NS Vrbovec] (Neki nogometni savezi poput onog Osječko-baranjske županije su podijeljeni na više saveza) također tvrdi da postoji Premier liga NS Zagrebačke županije. Za rang iznad navodi 4. NL Sr. Zg, a rang ispod 1. ŽNL. Izgleda da je Premier liga novo natjecanje. :::::::::To velim zbog izmjena poput [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Vatrogasac_Zdenci_Brdove%C4%8Dki&diff=prev&oldid=7222030 ovih]. Klub se natječe u Premier ligi prema [https://semafor.hns.family/klubovi/1303/nk-vatrogasac-z/ HNS-u]. Budem ispravio to. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:27, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::[[NK Dubrava#Povijest]] ::::::::::Slično kao NK Šparta, ako treba dodatno popraviti [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 09:23, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[[1. ŽNL Varaždinska]] :::::::::::Prema članku, MŽNL ne postoji, ili je treba preimenovati u Elitnu [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:28, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[[1. ŽNL Međimurska]] po ovome je različita od premier lige... ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-medimurska-nl/18405#id:65644 ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/medimurska-premier-nl/16845#id:65445 [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:33, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::[[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj]] prikazuje obe lige pod "Sjever" [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:43, 31. svibnja 2025. (CEST) == Jugijo == Hojla! Primijetio sam da si mi poslao zahvalu dok sam još dovršavao članak, ali ionako sam ti se mislio javiti. Znam da si potkovaniji za novija izdanja Yu-Gi-Oh!-a više od mene (meni je sve poslije GX-a ''terra incognita'' [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]), pa sam te mislio zamoliti da, ako imaš volje i vremena, malo projuriš kroz [[Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)|članak]]. Trudio sam ga se dovoljno kvalitetno prevesti s engleskoga, ali možda sam gdjegdje posrnuo u prijenosu terminologije. Zeznuto je i to što nisam uvijek pri ruci imao spremne hrvatske ekvivalente za engleske nazive (kako uopće zovemo ''counter trapove''?!), pa sam tu kombinirao izraze koje su rabili u prvoj sinkronizaciji serije s izrazima koje sam pokušao nekako prevesti na svoju ruku, ali možda ipak zvuče ''clunky''. Usput budi rečeno, na prevođenje članka potaknulo me to što me jedan prijatelj ponovno navukao na sakupljanje tih karata, pa sad malo udovoljavam petnaest godina mlađem Neptuneu. [[Datoteka:Face-blush.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:17, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Neptune, the Mystic}}, ok, budem pregledao sutra, ako se sjetim. Mislim da sam čak posjedovao knjižicu s pravilima tiskanim u vrijeme XYZ-a, odnosno prije nego što su mi ta čudovišta djelomično dala inspiraciju za korisničko ime prilikom stvaranja računa na Wikipedija. Imam jedno pitanje. Još dok je članak bio u tiskari uočio sam da su neki ''Monster Types'' ukošeni, a neki ne (npr. Pendulum-čudovišta). Koliko sam shvatio dok si me podučavao pravopisu, sve riječi iz stranih jezika bi trebale biti ukošene. Također, imam još jedno pravopisno pitanje koje se povremeno pojavljuje među nepatroliranim izmjenama, no eto nikad ti ga ne postavljam jer znam da si preopterečen životnim obavezama. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=7062868&oldid=6947898&rcid=14322824 ovakvim] slučajevima, što je ispravno? IP-ova inačica ili prethodna inačica? Izmjenu sam iskopao iz naših DM-ova na Discordu. Stoji neodgovoreno od prosinca. Također, sjećam se da me je Stribør više puta pitao za tebe. Prije koji mjesec čak je nešto spominjao bitno vezano za tebe, nešto što ti može biti od koristi, no ne sjećam se više što. U svakom slučaju, možda bi bilo dobro da mu odgovoriš. Inače, na serveru se nadamo tvom povratku. Dvojica (ne znam je li smijem dijeliti imena javno) su baš spominjali kako si im značajno utjecao na glazbeni ukus, a jedan je rekao da si im upravo preko glazbe znatno promijenio ukus. Još je jedan od ovih jučer zavolio jednog od tvojih omiljenih skladatelja. Također veli da nema s kim dijeliti nove pjesme. Kad smo kod glazbe, baš mi je YouTube počeo prekjučer ponovno preporučivati skladbe iz Yu-Gi-Oh-a! :P.S. budući da ne znam hoćeš li se ikada vratiti na Discord, znaj da sam cijelo ovo vrijeme vjerovao da je znaš-već-tko stajao iza ''Bilog'', no eto nedavno mi je rečeno da si to bio ti. Ako jest istina, stvarno imaš dobar dar za pjesništvo, ''meštre''! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:52, 28. svibnja 2025. (CEST) ::E vidiš, tek sam nedavno naučio da se to ''xyz'' čita ek-si i odjednom mi je postalo potpuno jasno zašto svoje suradničko ime čitaš /kroksi/. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Hvala ti unaprijed, samo imaj na umu da nije ništa hitno – kad stigneš i kad ti se bude htjelo, vidim da marljivo radiš, pa te ne želim dodatno opterećivati. Nego, dok me nema na Discordu, ako te što bude zanimalo, slobodno me pitaj ovako, odgovorit ću prije ili poslije, kako stignem! ::* Ukosio sam imena koja pravopisno nisu prilagođena našem jeziku, a ona koja jesu nije bilo potrebe odijevati u kurziv jer bismo ih transkribirano ionako jednako pisali (link, pendulum, ali ''synchro'', tj. sinkro). Institut u pravopisnom rječniku ima divan primjer – ''rock''-glazbu i rok-glazbu. To ti je taj princip; ako transkribiramo, kurziv nam ne treba. ::* Bio je urednik ili urednikom, pitaš? Nećeš vjerovati, ali oboje. Obje su varijante sintaktički u redu iako je ona s instrumentalom stilski obilježena, malo vuče na Bibliju ("...i postao čovjekom"). Ovako napamet ne znam postoji li i semantička razlika, ali ako postoji, vjerojatno je o tome pisala Ivana Brač, vjerujem da njezin rad o instrumentalu u kopulativnim rečenicama imaš negdje na gugleši ako te zanima. Da moram birati isključivo jedan oblik, priklonio bih se nominativu, manje zasvrbi oko. ::* Slobodno opet pozdravi sve na Discordu, valjda ću prije ili poslije iskopati lozinku za račun jer sam u međuvremenu nabavio i novi laptop, pa je muka živa prijavljivati se na sve moguće stranice... Dok me nema, ako komu u međuvremenu zatreba koja novija preporuka za mjuzu (u smislu glazbe koju dosta slušam u zadnje vrijeme, ne nužno i povijesno novije), prenesi da valja baciti uho na Judas Priest i pjesme "Genocide" (s ''Unleashed in the Easta'', ne sa ''Sad Wings of Destinyja''!) i "The Rage" (s ''British Steela'') te Pearl Jam i pjesmu "Habit" (s ''No Codea'') jer baš divno masiraju bubnjiće! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] ::* Ako se odnosiš na osobu na koju mislim da se odnosiš, mogu samo reći da joj možda i jesam prišapnuo pokoju šaljivu pjesan, ali više od toga ne mogu / ne smijem reći. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] ::[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 00:59, 29. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Neptune, the Mystic}}, nažalost nisam stigao danas pregledati članak zbog previše životnih, a i patrolerskih obavezi. Također nisam ni pokušao tražiti ta pravila. Iskreno ne znam ni gdje bi mogla biti, no nisam 100 % siguran da su na hrvatskom. Piše li se onda ''metal''-sastav ili metal-sastav? Sjećam se da si onom Poljaku stalno mijenjao metal u ''metal''-. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:06, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Postoje hrvatskojezične web-stranice o tvojoj omiljenjoj ''children's card game''. Probaj vidjeti kakve izraze ondje koriste. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:12, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Sve u redu, rekoh da nema žurbe. Vjerojatno sam mu mijenjao u italik kad nije stajalo samo metal, nego npr. ''heavy metal'', ''thrash metal'' itd. ::::Ako stoji samo metal, piše se metal-sastav. ::::Bacio sam bio pogled na neke takve stranice dok sam prevodio članak, ali ako se dobro sjećam, mahom su se služili engleštinom. [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:29, 30. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Neptune, the Mystic}}, danas, točnije u ovih nekoliko sati, napokon imam nešto slobodnog vremena. Da nema izbora za jubilarni članak zaboravio bih totalno na članak. Bacio sam brzinski pogled na članak i vidim da u [[Yu-Gi-Oh!_(kartaška_igra)#Mjesta_za_karte]] neujednačeno koristiš i ''link''-čudovišta i link-čudovišta, tako da bi to trebalo prepraviti. Cijeli članak ću pročitati naknadno. Sjetio sam se da bi možda {{s|Hijerovit}} mogao znati ponešto o sinkroniziranoj terminologiji posljednjih godina. Ja sam ''u svoje vrijeme'' tumačio pravila s engleskog jer gotovo nitko u mojoj okolini nije dovoljno dobro poznavao engleski (ok, nisam ni ja znao prevesti drugima neke riječi poput, fiend type, sjeti se Demona, ili cenzuriranog, češćeg oblika Summoned Skulla) tako da ne želim unositi svoje kovanice (naravno, ne sjećam se nakon svih ovih godina što sam ja skovao, a što preuzeo iz sinkronizacije i okoline). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:57, 5. lipnja 2025. (CEST) == Slovenian clubs in Hungarian leagues in WW2 == During WW2 [[NK Mura]] and [[NK Nafta Lendava]] played in the Hungarian leagues, but in different ranks. I don't know what name to give to the season pages. It was easy with German, but it's hard with Hungarian. For example: * [[NK Mura]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8714 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, B-csoport 1941/1942 - ''Sjeverno-zadunavski okrug, I. divizija, Grupa B 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8677 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, I. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8608 4. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), I. divizija, grupa Szombathely 1943./44.'' ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8564 2. rang] - Északdunántúli körzet 1944/1945 - ''Sjeverni Zadunavski okrug 1944./45.'' (interrupted) ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8557 3. rang] - Nemzeti Bajnokság III, 9. csoport - Tervezet 1944/1945 - ''Nacionalno prvenstvo III, Grupa 9 - Draft 1944./45.'' * [[NK Nafta Lendava]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8756 5. rang] - Déldunántúli kerület, II. osztály, Nagykanizsai csoport 1941/1942 - ''Južno-zadunavski okrug, II. divizija, Nagykanizska grupa 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/7901 5. rang] - Északdunántúli kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, II. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8623 5. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 - ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), II. divizija, grupa Szombathely 1943./44'' I'm planning to put 2 tables in every page like "Prekmurian clubs in Hungarian footbal system 1941-42" and so again, what do you think about. And what would be the right translation? "Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941.-42."? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:40, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, here are the names I came up with using Google Translate: :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina B 1941./42.]] (Zadunavlje = [[:en:Transdanubia]]) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] ([[Sambotel]] = Szombathely) :*[[Prvenstvo Đurskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog, [[Đura]] = Győr) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga 1944./45.]] :* [[Nemzeti Bajnokság III – 9. grupa 1944./45.]] (I don't know if we should translate [[Nemzeti Bajnokság I|Nemzeti Bajnokság]], also take a look at [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1944_osz], Tervezet might mean cancelled/never played) :*[[Prvenstvo Južnozadunavskog okruga – II. razred – skupina Velika Kaniža 1941./42.]] ([[Velika Kaniža]] = Nagykanizsa) :* [[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] :* [[Prvenstvo Đurskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog) :* [[Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941./42.]] :Also, you could perhaps make the Transdanubia Championship articles (Prvenstvo Sjevernozadunavskog/Južnozadunavskog okruga) include the other divisions and groups. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:37, 3. lipnja 2025. (CEST) == Načelnici et altera == Baj d vej, mislim da je najbolje sad ostavljati sve promjene načelnika itd. Nije neka razlika jesu li na funkciji danas ili za tjedan dana i nitko to neće mijenjati opet. Te članke ionako nitko ne uređuje između izbora pa je ''imho'' manje štetno ostaviti ranije promjene nego da idućih nekoliko godina imamo zastarjele podatke za više općina no sad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 14:20, 3. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje == Ne znam zašto ste obrisali moju uredbu stranice [[Belišće]]. Bili su izbori, ona je pobijedila, zašto si ti obrisao moju uredbu? Možda zbog citate? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:18, 3. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Trebalo bi pričekati da se izvrši predaja vlasti – izabrana kandidatkinja ne postaje gradonačelnica čim pobijedi na izvorima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:42, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906}}, novoizabrani politički dužnosnici rijetko preuzimaju vlast odmah nakon što budu izabrani. Na vlast stupaju nakon nekoliko dana, tjedana, mjeseci (npr. predsjednički izbori u SAD-u) i sl. Wikipedija treba prikazivati trenutačno stanje, a ne neko buduće. Po trenutnom stanju izgleda da je gradonačelnik Belišća Burić, barem tako tvrdi [https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/ službena gradska web-stranica]. Naravno, gradske web-stranice možda se ne ažuriraju svakodnevno, tako da kasne. U tom slučaju trebalo bi otkriti jesu li lokalni mediji objavili članke o primopredaji vlasti. Ja takve članke nisam našao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:49, 3. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Hijerovit}}, ovo zaboravljam spominjati zadnjih dana. Uvijek postoji šansa da izabrani kandidat umre ili iz nekog razloga odustane ipak od izabrane pozicije iz osobnih/zdravstvenih/inih razloga. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:03, 6. lipnja 2025. (CEST) == Plagijati == Baci pogled na članke koji navode disertaciju [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22Tin+Mudra%C5%BEija%22&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1 Tina Mudražije] kao izvor. Meni se čini da se radi o izravnim prijevodima sa slovenskog na hrvatski, što je kršenje autorskih prava i ne bi se smjelo raditi. Imamo opciju brisanja ili traženja dopusnice od dr. Mudražije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:27, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, meni uopće nisu došle obavijesti da sam danas dobio 2 poruke na SZR. Znaš li možda je li se nešto mijenjalo s obavijestima? Ako mi budeš odgovarao, molim te pingaj me. Ovih prvih osam članaka koje navodiš, odnosno ove koji nemaju "19" u naslovu sam ja napisao. U njima nećeš nalaziti ikakve sporne dijelove. {{s|Ame71}} zadnjih mjesec/dva stvara poprilično velike članke pretežito iz slovenskojezičnih izvora koje djelomično osobno prevodi, a djelomično strojni. Ja se trudim da to bude što enciklopedičnije i neutralnije. Pokušavam izbaciti što više nebitnih dijelova i preoblikovati članke, no stvarno je preiscrpljujuće i vremenski prezahtjevno (da ispatroliram jedan članak, a bez da ga dodatno preobrađujem, mi je prosječno potrebno negdje između pola sata i sat vremena) preoblikovati apsolutno sve da podudaranja s originalom budu minimalna. Ovih zadnjih tjedan dana nemam baš slobodnog vremena, tako da ni ne stignem patrolirati svakodnevno (to si vjerojatno i uočio). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:40, 5. lipnja 2025. (CEST) :: Mislio sam da se može prevesti, mislio sam da nije moguće kopirati izvorne tekstove u cijelosti. Na it.wiki mi nikad nisu stvarali probleme, ali sada sumnjam da to jednostavno još nisu primijetili. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:19, 6. lipnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], na it.wiki ljudi ne znaju slovenski jezik pa ne mogu usporediti. Ali da nije u redu - nije. Ja volim reći da bih se tako mogao obogatiti prevođenjem knjiga Harry Potter - nov jezik, nova autorska prava(?). Možda se možeš javiti Mudražiji i pitati ga bi li poslao [[WP:DOPUSNICA|dopusnicu]], to jest email kao na [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Odgovor]]. Možda možeš pitati ChatGPT ili Google Gemini: "parafraziraj sljedeći tekst tako da ne krši autorska prava: ..." i onda copy&paste jedan po jedan paragraf. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 6. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, rađe mu piši na engleskom da mu Google Translate ili štogod koristi lakše pomogne prvi prevođenju nazad na talijanski ako nešto ne shvati. {{s|Ame71}}, In case you're going to use AI to paraphrase sentences, please check them in detail, since AI likes to add fictitious details to inputted text. I saw this several times when people tried to translate an article via ChatGPT. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:21, 6. lipnja 2025. (CEST) :::::{{s|Croxyz}} for translations I use google translator, not AI. Anyway, if I'll use ChatGPT, I'll mark it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:48, 8. lipnja 2025. (CEST) == [[Nacrt:SAO Zapadna Slavonija]] == Smatram da je trenutno stanje članka dovoljno dobro da mu se makne oznaka nacrt [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 19:30, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{S|Tmatic01}}, premjestih zu glavni imenski prostor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:04, 6. lipnja 2025. (CEST) == Gradonačelnica Ivana Jerbić == Jer je sada dobro stranica [[Belišće]]? Idi u https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/. Stranica se ažurirala napokon. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:36, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906 }}, je, pregledao sam te izmjene jučer. Samo bi trebalo još ažurirati [[Belišće#Administracija i politika]]. Naravno, moguće je uvijek skratiti tu sekciju i navesti samo najbitnije informacije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:54, 6. lipnja 2025. (CEST) == Chromos / Mesarski / Posavina == {{s|Croxyz}}, {{s|Ame71}} vezano za ovo što si molio da provjerim iz knjige * Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)"1880/1980" Pod "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130) za ugašene klubove > * ZAGREB: ''Mesarski'', SK - 1927. Pod "ZAGREB: Nogometni odbor općine Trnje" (str. 132) za klubove u natjecanju * ZAGREB: ''Chromos'', NK - 1979. (''Chromos'', NK - 1955., ''Kemičar'', NK - 1963.) trebalo bi vidjeti iz monografija ZNS-a (1969., 1994. i mislim iz 2020.) ima li što navedeno, pa pogledam) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:44, 6. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super da se poklapaju godine s člankom o Chromosu (Posavini) i Mesarskom. Moguće je da se Mes(o)krom nalazi red ili dva ispod Mesarskog u "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:56, 6. lipnja 2025. (CEST) ::Nema ''Mesokroma'' (osim ako mi nije promaklo) u toj knjizi pod savezima koji pripadaju Zagrebu - više puta sam pregledavao. <br> ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 17:25, 6. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok. Postojala je šansa da si možda zaboravio navesti, pa sam te pingao. Mislim da nemamo arhivirane novine za period tijekom kojeg je djelovao Mes(o)krom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:37, 6. lipnja 2025. (CEST) == Spam == Tebi očigledno nije do suradnje sa mnom već do provociranja, pošto sada Aca ne sme ti si se aktivirao. Kako god, bez rasprave uklanjaš naziv validan. Bit ćeš prijavljen. Prijatno.[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:01, 6. lipnja 2025. (CEST) == Boje u nogometnim tablicama == Sređujem neke stvari oko noćne teme pa mi često iskoče nogometni članci. Ne znam hoće li se što na lagan način moći napraviti po pitanju vidljivosti teksta u tablicama, ali me zanima znaš li zašto se te tablice toliko često bojaju? Što znače crvena, zelena, siva (...) pozadina u tablicama u https://hr.wikipedia.org/wiki/Albanska_nogometna_reprezentacija?vectornightmode=1&minervanightmode=1 npr.? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:28, 10. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] pozdrav noćnoj straži! {{;P}} [[Albanska nogometna reprezentacija#Utakmice|#Utakmice]]: Zelena valjda reprezentira pobjedu, žuta izjednačenje, a crvena gubitak. Za postave ne znam, valjda se tako razlikuju položaji na terenu. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 01:33, 10. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, za te boje znam iz iskustva da su dodane u člancima o reprezentacijama s [[EURO 2016.|Europskog prvenstva 2016.]] Pretpostavljam da je riječ o uljepšavanju ([[CSS]], ali za članak na Wikipediji). Je li kod tebe red Napadači boldan? Također, podsjećam na GLAVNIRASPORED i kategorije u članku [[Vlatka Planina]] (ne znam je li i dalje uređuješ taj članak te jesi li uopće vidio moj odgovor). Što se tiče boja, očito ih ima i u drugim člancima, poput [[Armenska nogometna reprezentacija]] koji sam vidio neki dan prilikom ophođenja, no nisam ih uklonio jer mi se nije dalo ispravljati armenska imena i prezimena. Također ti želim reći da je Ame71 odgovorio iznad. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) ::Koreanovsky je u pravu što se tiče utakmica. To je preuzeto s en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) :::Mislio sam na prvu tablicu, naslov "Trenutni sastav" (iz 2016.?). Napadači izgleda boldan, ako gledamo na isti. Ta je tablica još OK jer se barem vidi tekst (linkovi nisu plavi nego podcrtani), ali u odjeljku "Uspjesi na velikim natjecanjima" ne vide se imena. Armenska je još čudnija, uh. Ljudi su u sportskim tablicama baš kreativno bojali :D :::Ne znam što s Ameom. Bilo bi mi lakše da nisam to vidio, ali sad kada jesam... neka se barem ne ponovi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:43, 10. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, vjeruj mi to s 2016. nije samo problem kod trenutnih sastava. I drugi dijelovi članaka su zapeli u vremenu. No, eto, uvijek može poslužiti motivacija drugima da ažuriraju (ja sam tako i došao na hr.wiki davne 2018.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:46, 10. lipnja 2025. (CEST) == ChatGPT za pronalaženje izvora == Hvala ti što si prepravio navod izvora. Očito mi je promaklo izbrisati sporni dodatak. No, vidim da si mi ostavio tekst u sažetku pa mislim da je u redu da na njega i odgovorim. Prvo, ne sviđa mi se jezično spletkarenje i generaliziranje. Ne pišem "članke" koristeći ChatGPT, već sam cijeli tekst napisao svojom glavom i rukom. Izvore sam također provjerio i dao im zeleno svjetlo, baš kao što bih to učinio i prije nego je umjetna inteligencija postala široko rasprostranjena. Drugo, iako ga i sada koristim tek sporadično, i dalje ću, kad god se nađem u nedoumici, koristiti ChatGPT '''oko mehaničkih finesa poput pronalaženja sekundarnih izvora''', a onda ću, kao i svaki put do sada, taj izvor '''pregledati i provjeriti''' mu vjerodostojnost. Ne vidim zašto bi to bilo neuvjerljivo dokle god je izvor dobro utemeljen. Reci mi koja je razlika za krajnjeg korisnika – čitatelja – između toga da mi Google izbaci izvor i korištenja ChatGPT-ja u te svrhe? Potonji je samo ''inteligentniji'' i lakši za korištenje. Ako to dosad nije bilo očito, i sâm se oštro protivim tome da u članke ubacujemo tekst koji je proizveo ChatGPT. '''Ručno provjereni izvori ne spadaju u tu kategoriju.''' Treće, nađi one izvore koje smatraš neadekvatnima i slobodno ih, uz prethodno navedeno obrazloženje, obriši. Tvoj, : [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 17:20, 13. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Šaholjubac}}, slobodno tragaj za izvore korišteći ChatGPT, samo ga nemoj tražiti da ti prevodi s drugih jezičnih izdanja Wikipedije (ili prepričava tekstovi) jer voli ubacivati nepostojeće detalje u prijevod. Tako sam primjerice jednom sređivao takav jedan prijevod o nekoj svetici te je ondje ubačen [[crkveni red|red]] kojem je ''kao'' pripadala. Naravno, u izvorniku ta informacija ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:43, 13. lipnja 2025. (CEST) ::Dogovoreno! :) ::Tvoj, ::: ::[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 21:03, 13. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Šaholjubac}}, zaboraviti sam navesti da bi bilo pametno da uklanjaš "?utm_source=chatgpt.com" iz linkova u izvorima. Nekada u budućnosti ti linkovi neće postojati, pa InternetArchiveBot neće uvijek moći postaviti link na arhiviranu verziju članka jer nikada nije arhivirao URL koji sadrži ?utm_source=chatgpt.com. Naravno, češće će i arhivirati linkove bez ?utm_source=chatgpt.com jer su češći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:42, 14. lipnja 2025. (CEST) == Regex == Nema ih nego u možda desetak članaka: [https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F-+%3F%5C%7B%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7D+%3F-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] Teško je to botom ispravljati, treba jako paziti da nisu matematičke formule i sl. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:51, 14. lipnja 2025. (CEST) == Motociklizam == Vjerojatno si primijetio da radim članke vezane uz [[:Kategorija:Motociklizam|motociklizam]] - prvenstveno članke [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|po sezonama Svjetskog prvenstva (GP)]] i [[:Kategorija:Športski motociklisti|članke o vozačima]] - što se tiče ovih po sezonama - radim za svaku kategoriju/klasu u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] zasebno - jednostavno lakše (a i svaka klasa vozi zasebno utrke) <br> na većini ostalih wikipedija (bar do sezone 2011.) su u istom članku stavljani podaci za sve kategotije koje su se odvijale u sezoni u sklopu GP-a (MotoGP/500cc, Moto2/250cc / Moto3/125cc / MotoE / 350cc / 80cc/50cc), ali ponegdje su stavljana i prvenstva za prikoličare (''sidecar'', dok su održavana unutar GP-a); ''Thunderbikes Trophy'' iz 1990.-ih, ili ''Formula 750'' iz 1970.-ih (a ona uopće nije održavana na istim vikendima kao i GP prvenstvo <br> Tako da mi je za jednu sezonu stavljati podatke tipa za prvenstva u 3 klase jednostavno previše (a i ovako, ako nastavim ovim tempom - 1 članak na mjesec - trebat će mi 20ak godina da kompletiram) ovdje bih te molio, ako imaš alate članak [[Dodatak:Popis svjetskih prvaka u motociklizmu]] staviti interwiki sa [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Grand_Prix_motorcycle_racing_World_Riders%27_Champions_by_year en.wiki - List of Grand Prix motorcycle racing World Riders' Champions by year] - na to je trenutno kao ''interwiki'' spojen naš članak [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] (pa da ispravimo) članci za vozače - trenutno ih više radim kao ''mrve'' (samo osnovno o vozaču; uspjesi po prvenstvima i sl., sa što više vanjskih poveznica i izvora...nažalost nisam baš sa vremenom da se bolje posvetim tim člancima, pa dobijemo nešto kao [[Raymond Roche]] ili [[Sébastien Charpentier]]) <br> prije sam više napravio oko članaka, kao za [[Wayne Rainey]] ili [[Marco Simoncelli]]. <br> ovdje bih te molio ako možeš [[Nacrt:Noriyuki Haga]] vratiti u GIP (odnosno na [[Noriyuki Haga]]) - u međuvremenu sam o Hagi napisao malo biografske podatke Što se tiče vozača, zasad mislim raditi one koji su bili (ajmo reći među vodećima) u svjetskim prvenstvima za [[Svjetsko prvenstvo u superbikeu|Superbike]] i [[Supersport svjetsko prvenstvo|Supersport]], a poslije opet na one koji su više bili u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] Je li OK ovako kako radim? [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:20, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 08:48, 18. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, mene nema do nedjelje. Bi li mogao ažurirati do kraja [[SEHA liga]]? Danas je djelomično ažuriran članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:22, 19. lipnja 2025. (CEST) :::Pogledaj sada [[v|članak za SEHA ligu]] - malo sam ažurirao. Trebao bih još predložak ažurirati - ovo sa klubovima. Možda i napravim koju sezonu (imamo do 2018./19. - neke sam ja i radio svojevremeno; 2019./20. je netko samo započeo, kao ''mrva'', a ovo iza nemamo, a kako je po grupama i nije baš ''regularno'' igrano, tu bi bilo malo problema sa člancima, ali možda koju i napravim :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:21, 23. lipnja 2025. (CEST) :::: Naravno da znam za promjenu imena iz Makedonija u [[Sjeverna Makedonija]] (negdje 2018.) - samo ostali su isti predlošci za zastave, pa da to sad bezveze ne mijenja, :::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:39, 23. lipnja 2025. (CEST) :::::A i vidim da su mi (sjeverno)makedonski klubovi ostali između rumunjskih (''Steaua'') i ruskih (''CSKA'') - nisam pazio, ali opet bolje neg što je bilo :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:42, 23. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje za vas == Kako da pravim to kutiju na vašu suradničku stranicu, da mogu dodati sve te stvari o mene i moj babel? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 12:37, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{S|WikiHelper3906}}, popis svih postojećih suradničkih okvirića nalazi se [[Predložak:Suradnički okvirići|ovdje]]. Nisam dobro shvatio pitanje. Želiš stvoriti novi, nepostojeći okvirić ili ih želiš dodati na svojoj suradničkoj stranici? Mene nema do ponedjeljka tako da se nadam da će ti {{s|Hijerovit}} moći pomoći u slučaju ako odgovoriš ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:37, 18. lipnja 2025. (CEST) ::To je zapravo za moju englesku suradničku stranicu. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 09:10, 19. lipnja 2025. (CEST) == Wikipodatci == Znam da si ponekad na Wikipodatcima, ne znam znaš li za [https://wdvd.toolforge.org/index.php?lang=hr&limit=200&description=on&labels=on&sitelinks=on alat koji prikazuje nedavne promjene u hrvatskim nazivima i opisima]. Ne znam komu bi to još moglo pomoći, ne pratim baš tko sve uređuje tamo, ti ih možda možeš pingati ovdje za ovaj link. Kad smo kod toga, @[[Suradnik:Historičarsamja|Historičarsamja]] upravo je tamo izveo što je izvodio i u našim člancima; sjećam li se dobro – to je odbačeno kao guranje vlastitog mišljenja? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:04, 20. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, osobno koristim https://pltools.toolforge.org/rech/. Budem preporučio https://wdvd.toolforge.org/ suradnicima koji su mi preporučili korištenje https://wdvd.toolforge.org/. Zahvaljujem ti na otkriću bolje alternative! Znaš li možda je li postoji neki način kojim mogu vidjeti sve izmjene s jezičnim kodom hr? Ova dva alata jedino prikazuju neophođene izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:09, 23. lipnja 2025. (CEST) == Unity (album Joosta Kleina == Da, studijski album je. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 10:33, 25. lipnja 2025. (CEST) == RE: [[Kup Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske 2018./19.]] == za finalnu utakmicu - očito sam upisao pogrešan rezultat i naknadno nisam provjeravao <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:26, 27. lipnja 2025. (CEST) == Vrbanj == Već sam napravio [[Special:Diff/7200792|zadatak]] Vrbanj/Vrbnja/Vrbnju, ali sam sve vratio. Riječ je Vrbânj (lok. Verbônj), s dugosilaznim naglaskom na drugogom slogu, pa se stvarno deklinira Vrbanj/Vrbanja/Vrbanju. Kao npr. Vodnjân. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:50, 27. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, iskreno se ne sjećam što sam gledao prije mjesec dana. Bacio sam sada pogled na Hrvatski jezični portal i vidim da je [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15mWRF8&keyword=Vrbnjanin ondje] Vrbnja. Možda su oba oblika prihvatljiva? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:01, 27. lipnja 2025. (CEST) ::Neka ostane po starom, tj. na način kako se lokalno izgovara ime mjesta. Ne vjerujem da bi baš u sve članke ljudi stavili pogrešno. Promijenio sam mišljenje kada sam vidio https://hrcak.srce.hr/229609. Ne znam koliko u ovom slučaju možemo vjerovati HJP-u. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:11, 27. lipnja 2025. (CEST) == Žumberački uskoci == Pozdrav, vidim da se maknulo prezime koje sam na dodao, situacija je da se prezime nalazi najčešće u mjestu Željezno evo linka na kojem se može pronać više toga https://uskok-sosice.hr/znameniti-vojskovoda-iz-zumberka-tomo-ljubanovic/ [[Suradnik:Ljubanović|Ljubanović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ljubanović|razgovor]])</small> 19:11, 28. lipnja 2025. (CEST) == Nacrti (opet) == Jedina (neslužbena) [[Wikipedija:Ophođene promjene#Kako ophoditi|uputa za nacrte]] za koju ja znam kaže: »Postoji nekoliko slučajeva kada članak treba prebaciti u [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor]] Nacrt: ... '''vrlo loš''' strojni prijevod« Prije prebacivanja u nacrt imamo dosta opcija, jedna bi bila postavljanje [[:Kategorija:Predlošci - održavanje Wikipedije|predložaka za održavanje]]. U Nacrtu se nijedan članak neće popraviti, tako da ne vidim nikakvu korist od trpanja i izrazito loših (neenciklopedijski pisani, bez izvora) i prihvatljivih članaka (poneka jezična pogreška, viseće reference i sl.). U tom smislu, ne vidim kako je [[ David Starr Jordan]] za Nacrt. Pravilo [[WP:UREĐIVANJE]] kaže da na Wikipediji ne cjepidlačimo oko svake sitnice, treba ga se držati. Lijepo te molim. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:31, 9. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, ne može ići u GIP bez minimalne dorade (npr. nedostaju <nowiki>{{izvori}}, {{GLAVNIRASPORED:}},</nowiki> kategorije, treba ukloniti linkove na vanjske poveznice u tekstu članka i sl.). Ja ne stignem pročitati strojni prijevod od 57 KB (da ne govorim tek o [[Luj XIV., kralj Francuske]]) i poispraviti sve, a na popisu neophođenih izmjena stoji danima. Znaš i sam da imamo vječni problem s nedostatkom ophođenja, odnosno da ja i Hijerovit (od danas {{s|Runolist}}) poophodimo možda čak 4/5 svih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:40, 9. srpnja 2025. (CEST) ::Ne znam na koje se pravilo pozivaš u prvoj rečenici pa mi je teško odgovoriti. Podsjećam te da ne postoji obveza ophodnje promjena; svi radimo koliko hoćemo i možemo, pa makar u GIP-u bilo 66 % manjkavih članaka umjesto sadašnjih 63 %. U Nacrt treba stavljati samo jako, jako loše članke – iako bih ja takve 30 dana od nastanka najradije odmah predlagao za brisanje. Podsjećam da pravilo o Nacrtu nikad nije doneseno i tu smo svi u sivoj zoni. Prvi korak uvijek su predlošci za održavanje, ili - pogledati na drugu stranu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:18, 9. srpnja 2025. (CEST) == Voždovac == Ovo za [[FK Voždovac Beograd]] <br> ista stvar da je klub promijenio ime iz ''"Dušanovac"'' u ''"Voždovački SK"'' stoji na [https://www.fkvozdovac.rs/istorijat-kluba/ službnim stranicama kluba], ili u člancima na wikipedijama na [https://de.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac njemačkom], [https://en.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac engleskom], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%9A_%D0%92%D0%BE%D0%B6%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86 srpskom], [https://it.wikipedia.org/wiki/Fudbalski_Klub_Vo%C5%BEdovac talijanskom] ili [https://fr.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac_Belgrade francuskom jeziku] <br> slično stoji i na [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-vozdovac/18823/ globalsportsarchive.com] <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:51, 13. srpnja 2025. (CEST) : po knjizi Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 234-294 (''Beogradski looptački podsavez'') izgleda da su ''Dušanovac'' i ''Voždovački (SK)'' postojali istodobno : po sezonama imamo: * 1927./28. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1928./29. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1929./30. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - IV. razred * 1930./31. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III. razred - Grupa "Morava" * 1931./32. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III .razred - Grupa "Morava" * 1932./33. ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1933./34. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1934./35. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1935./36. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1936./37. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1937./38. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1938./39. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1939./40. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1940./41. (prekinuto prvenstvo) ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" : Očito se negdje taj ''"Dušanovac"'' "izgubio", ili jednostavno su uzimali krivi podatak ili slično (kkao piše po ostalim stranicama) : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:01, 13. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, pretražujem internet i vidim da nisam prvi koji je uočio tu grešku. [https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1105497604714159&id=100057617902699&set=a.172830321314230 U komentarima ovog posta je Jakovljević upozorio na netočnost]. Još je priložio sliku iz iste knjige koju sam ja koristio :D. Koje li slučajnosti... Mislim da bi u članku [[FK Voždovac Beograd]] trebali navesti da je to pogrešno. Nešto tipa: ''1929. osnovan je Voždovački SK koji je djelovao paralelno uz Dušanovac,(izvor) unatoč klupskim tvrdnjama da je klub promijenio ime iz Dušanovac u Voždovački.(izvor)'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:08, 13. srpnja 2025. (CEST) :::Na sr.wiki ([[:sr:Други_разред_Београдског_лоптачког_подсавеза_у_фудбалу_1932/33.#cite_note-Вождовачки-10]]) stoji da je Voždovački postojao od 1929. do 1941. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:21, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::Sad treba vdjeti odnos (predratnih) ''Dušanovca'' i ''Voždovačkog'' i kad je stvarno bilo to spajanje (ako ga je bilo), <br> ::::ali nakon WW2 klub je djelovao kao ''"Voždovački"'' (do 1973.) - tako je primjerice [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] bio član ''2. savezne lige - Sjever'') <br> ::::Mislim da bi to trebalo navesti u članku kako si naveo, možda i s vremenom stvoriti članak za ''Dušanovac'' (dakle većinu pre-WW2 liga od ''Beogradskog podsaveza'' možemo "iskopati"'' <br> ::::Možda spomenuto u ''Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji'' (knjiga je na ćirilici, pa mi je to malo muka čitati ako nisam koncetrirarn) ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:40, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, trebalo bi vidjeti i kome pripisati titulu za II. liga Beogradskog podsaveza 1933./34. Upravo sam poslao poruku jednom suradniku sa sr.wiki koji detaljno obrađuje povijest beogradskog nogometa, točnije [[FK Palilulac Beograd]]. Nadam se da će moći pomoći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:52, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, [[:sr:Разговор_с_корисником:Batavele#Voždovac|dobio sam odgovor]] da je Dušanovac 1954. promijenio ime u Sloboda. Prema klupskoj web-stranici Voždovački i Sloboda su se ujedinili 1973. Naravno, to bi trebalo provjeriti jer smo zaključili da ona nije pouzdana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:18, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Cybermb}}, mislim da smo riješili rebus, no pitanje je što s titulama do 1973. Ne znam jesu li to titule Voždovačkog, Dušanovca ili oba kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:11, 13. srpnja 2025. (CEST) == FA == Preklopismo se. Idem na ručak...--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:19, 21. srpnja 2025. (CEST) == Odgovor: Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu == Hm, da. Upoznat sam sa navedenim utakmicama PNIŠK-a prije ove s HAŠK-om. No, to je prva utakmica u Zagrebu sa ulaznicama i dostupni izvori je navode kao "prva javna nogometna utakmica u Zagrebu". Možda bi mogao biti naziv "Prva javna nogometna utakmica zagrebačkih klubova". Hvala na informacijama napisanim o PNIŠK-u. Nisam znao da je odbio biti član Hrvatskog športskog saveza i da je bio član Mađarskog saveza. No, negdje sam naslutio da je igrao u prvenstvu provincije mađarskog natjecanja. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 20:40, 21. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Pluki}}, pregledao sam sada na [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1908-1909 magyarfutball.hu] sva provincijska natjecanja mađarskog (ugarskog?) prvenstva i nisam našao nigdje spomen [[PNIŠK|P(H)NIŠK-a]] tako da se možda nikada nije natjecao u prvenstvu iako je bio član saveza, vjerojatno zbog velike geografske udaljenosti. U [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/4941 sezoni 1909./10.] (PHNIŠK je prestao djelovati 27. listopada 1909.), koliko mi se čini, prvi put se natječe neki klub ''s ove strane Drave'', riječki [[Fiumei Atletikai Club|Fiumei AC]] (onaj isti Club Atletico iz članka o P(H)NIŠK-u). Stvarno je ironično da su se odbili pridružiti Hrvatskom športskom savezu, odnosno pridružili Mađarskom sportskom savezu, a veliki dio igrača (ili svi prema Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925.) su dvije/tri godine kasnije osnovali [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] u sklopu borbe protiv mađarizacije.<br><br> :Što se tiče prve javne utakmice, na [[Suradnik:Cybermb|Cybermbovoj]] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranici za razgovor] potražio sam savjet oko imenovanja članka. On je predložio sličan naziv, ''Prva međusobna nogometna utakmica zagrebačkih klubova'', no problem je što je [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1982&broj=00052&page=240 deset dana ranije] odigrana javna utakmica između juniora [[HAŠK|HAŠK-a]] i juniora [[HSVK Academia Zagreb|Academije]]. Možda bi najbolje bilo preimenovati članak u [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]] ili nešto slično? Na Cybermbovoj stranici za razgovor nisam spomenuo da se popis igrača PNIŠK-a (za HAŠK nisam gledao) u članku [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu]] ne poklapa [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2123 s onim kojeg navodi Cuvaj]. Našao sam čak izvještaj iz Sokola kojeg spominje Cuvaj tako da bi se mogao navesti negdje na prigodnom mjestu u članku. Izvještaj se nalazi na <nowiki>https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=iiif.v.a&id=18616&tify={%22pages%22:[443],%22view%22:%22info%22}</nowiki> (nažalost uglaste i vitičaste zagrade kvare mogućnost linkanja, a ne pada mi trenutno napamet kako riješiti taj problem).<br><br> :I za kraj, volio bih ti reći da sam davnih dana, prije jedno desetljeće, čitao tvoje članke na Wikipediji, tako da si jedan od najznačajnijih ljudi koji su utjecali na formiranje mojeg interesa za povijest nogometa, no u tim mlađim danima nisam znao kako doći do ikakvih materijala koji bi ispunili moju mladenačku znatiželju. Vrlo vjerojatno ćeš pronaći koješta zanimljivo na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]], (nepotpunom) popisu online izvora koje smo pronašli ja i Cybermb. Tijekom zadnjih godina dobili smo jednog divnog suradnika s talijanske Wikipedije zvanog [[Suradnik:Ame71|Ame71]] koji je napisao poprilično velik broj članaka o sezonama iz Jugoslavije (pokrio je razne niželigaške sezone SFRJ, mnogobrojne klubove, aposlutno sve sezone: prve dvije lige SFRJ, Kupa maršala Tita, prvih nekoliko liga SR Crne Gore, prvenstva Kraljevine Jugoslavije, prvenstva Ljubljanskog nogometnog podsaveza, sezone NK Maksimira u SFRJ itd.). Mislim da planira obraditi sve sezone svih razreda Zagrebačkog nogometnog podsaveza u bližoj budućnosti. Ja sam mu tijekom proteklih nekoliko mjeseci pomogao tako što sam kreirao članke o svim preostalim klubovima s arhivirane web-stranice NK Maksimira (koju si koristio kao izvor za brojne članke) izuzev jednog ([https://web.archive.org/web/20170413070207/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/metal.htm Metala] iz Remetinca). Imaš potuni popis tih klubova na [[Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1001 – 1500)]] od 1376. do 1425. članka. Također sam dodao i sva bivša imena svih tih silnih klubova protiv kojih se NK Maksimir natjecao. Također sam nadopunio i poispravio velik broj članaka koje si ti ili drugi kreirao/znatno doprinio, tako da možeš vidjeti nadopune svog rada. Što se tiče članaka koji su nadopunjeni s podatcima iz časopisa Povijest sporta (jako je zanimljiv za čitanje, a sve je javno dostupno), evo ti nepotpuni potpis (naravno tu nisu članci koji su nadopunjeni npr. podatcima iz drugih izvora koje sam koristio): [[ŠK Zagreb]], [[RŠK Amateur Zagreb]], [[HRŠK Velebit Zagreb]], [[NK Jarun Zagreb]], [[NK Kustošija Zagreb]], [[SK Makabi Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[Nogometni i sportski klub Oxford]], [[PNIŠK]], [[NK Poštar Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]]. Preostali su mi još Građanski, HAŠK (preko 100 stranica tako da će za ovo trebati dani, ako ne tjedni rada), Concordia (imam probleme s hokeajškom sekcijom, pogledaj Cybermbovu [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranicu za razgovor]), no mislim da ću njih sve doraditi nekada u budućnosti. Prvo treba riješiti te nesuglasice oko članka o susretu između HAŠK-a i PNIŠK-a. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:27, 22. srpnja 2025. (CEST) == NK Grafičar Ljubljana == I think NK Grafičar Ljubljana was a different club from Svoboda. It has a page in en.wiki [[:en:NK Grafičar Ljubljana]]. Reading the [https://snportal.si/drugo/od-druge-jugoslovanske-do-cetrte-slovenske-lige/ history of Svoboda] we see they mergered in the late '50s in a new "Grafičar", a club later took again the name "Svoboda". I see on [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] at page 101 : till 1958 there were a Svoboda and a Grafičar. I suppose they mergered into Grafičar (there were no more Svoboda) and in 1962 this club changed name in "Svoboda" (there were no more Grafičar). I was planning to create the voice, but I have no time: today I was in the beach and next 3 days I'll be in a beer fest in Austria. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:29, 30. srpnja 2025. (CEST) :Yeah, I saw in [[NK Svoboda Ljubljana]] that it was a different club that merged with Svoboda. I didn’t know if you’d make a seperate article so I assumed that you forgot to correct all other mentions of the club. I hope you have a great time this week! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:43, 30. srpnja 2025. (CEST) == Dresovi == Opet ono s dresovima u [[:Kategorija:Stranice s neispravnim poveznicama datoteka]]. Znaš li zašto te datoteke uopće nestaju? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:45, 31. srpnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:Ponor|Ponor]], aj budem vidio uskoro. Trenutno prepravljam članak [[NK Lila]] koji je u toj kategoriji tako da se dobro potrefilo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:49, 31. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Ponor}}: ::* [[NK Domžale]] – meni promaklo pri ažuriranju poprilično velikog broja članaka. Stvarno sam se premorio taj dan od ažuriranja mnogobrojnih članaka. ::* [[Hellas Verona F.C.]] – opet moja greška, isti dan je u pitanju. Ovdje vjerojatno nisam ni uočio zbog kontrasta boja. ::* Nenogometni članci – nastali jučer. To bi trebalo dobro ispatrolirati jer koliko se sjećam terminologija nije dobra (npr. obitelj umjesto porodice) ::* [[HNK Hajduk Split]] – ovaj članak je jedan drugi suradnik danas uređivao. Ne vidim grešku u infookviru. ::* [[NK Omladinac Ciglenik-Bečic]] – jučer obrisane datoteke ::* [[Poljska nogometna reprezentacija]] – dres je crvene i bijele boje tako da me ne čudi da mi mozak nije uočio grešku koja je također crvene boje. ::* [[Real Oviedo]] – vidim da sam patrolirao izmjenu suradnika Labud222. Moguće je da sam copypasteao dres, a da nisam pogledao dres nakon što sam kliknuo Prikaži kako će izgledati. Jednostavno zaboravim ponekad provjeriti je li sve valja prilikom ažuriranja nekoliko odvojenih dijelova članka. ::Sve ću to sada ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:04, 31. srpnja 2025. (CEST) :::Oh, pa nisi mi morao svaki članak objašnjavati. Ali svejedno hvala. Ne razumijem se u te dresove i uvijek sam se pitao zašto prestanu raditi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:07, 31. srpnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, iskreno ni ja ne znam zašto se te greške javljaju. Mislim da se najčešće javljaju za parametre donjeg dijela tijela (shorts/socks). U pitanju su uvijek ti ''custom'' parametri, tj. boje koje nisu zapisane u hex formatu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:09, 31. srpnja 2025. (CEST) == RE: 1. Zagrebačka nogometna liga == Za ovo [[1. Zagrebačka nogometna liga]] - od 2022./23. bi trebala biti šesti stupanj lige, kako si naveo. <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:56, 5. kolovoza 2025. (CEST) == Molio bih te da napraviš wiki stranicu KK Đakovo,hvala ti. == Napisao sam sve u naslovu :) [[Suradnik:Kiriljenko47|Kiriljenko47]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kiriljenko47|razgovor]])</small> 01:16, 7. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Kiriljenko47}}, košarkom se ne bavim, a nemam nikakve izvore vezane za temu tako da se bojim da ne mogu napisati članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:28, 7. kolovoza 2025. (CEST) ::Znaš li nekog tko se kuži u košarku pa da zamoliš da napravi?Hvala na odgovoru. [[Posebno:Doprinosi/93.141.190.123|93.141.190.123]] 01:53, 7. kolovoza 2025. (CEST) :::Vjerojatno {{s|Cybermb}} ili {{s|Labud222}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 10:54, 7. kolovoza 2025. (CEST) == [[Nacrt:Aircash]] == Pozdrav, enciklopedizirao sam stranicu, ali smatram da sam ne mogu prosuditi je li dovoljno dobro da se makne status nacrta. To dajem tebi jer si mu ti status nacrta dodjelio [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 00:35, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Bašćanska ploča == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da&diff=7271117&oldid=7270167] Nešto nije u redu s infookvirom spomenik. Ne pojavljuje se opis slike.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 03:21, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Rovoobob}}, {{riješeno}}. {{s|Runolist}} (Hijerovit) je nedavno mijenjao [[Predložak:Infookvir spomenik]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:48, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Za brisanje == pozdrav :) Možeš li obrisati ovu sliku, ja ne znam [[:Datoteka:Images (1) (1).png]] [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 22:23, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Trnatic01}}, nisam administrator pa ne mogu brisati datoteke. Predložio sam datoteku za brisanje, pa će je izbrisati neki administrator tijekom narednih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:44, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::Uredu, hvala [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 05:28, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Slobodno ubuduće svoje slike samo predloži za brzo brisanje predloškom <code><nowiki>{{subst:brisati|razlog= razlog}}</nowiki></code> bez započinjanja rasprave. Kad – tad nam dođe na red obrisati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:19, 15. kolovoza 2025. (CEST) :::uredu, :) :::Pogriješio sam što nisam promjenio ime slike pa bolje je obrisat [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:05, 15. kolovoza 2025. (CEST) == ... == [[:en:User:WikiHelper3906/MegaBox|MegaBox]] [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 13:54, 16. kolovoza 2025. (CEST) == RE: Zrinjski == Vezano za [[HŠK Zrinjski Mostar]], što si mi naveo u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia mom Razgovoru] <br> u knjizi ''Fudbalska takmičenja Južnih Slovena'', doslovno su navedene sve ljestvice državnih prvenstava i kvalifikacija, te podsaveznih prvenstava (ukoliko je igrano kup-sustavom, onda rezultati) te se tu mkože kronološki pratiti <br> također je navedeno po godinama kada je bio registriran pri podsavezu (očito ''Sarajevskom'' i nešto ''Splitskom'') - koliko sam vidio - stalno kao ''HŠK Zrinjski'' <br> Prvenstva ''Saarajevskog podsaveza'' su igrana slično kao i ona ''[[:Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|Osječkog podsaveza]]'' (što sada radim) - za područje Sarajeva je bio I. i II. razred (uglavnom - igrano ligaški), te ostalo po ''župama - provincijama''. <br> ''Mostarska župa'' - obično igrana kao ''Podgrupa Mostar'' - kao liga za klubove iz [[Mostar]]a; te ''Trebinjsko-Čapljinska grupa'' - očito ostatak Hercegovine - igrano po kup-sustavu - sad opet bi to dalje trebalo vidjeti - kraj 1920.-ih i početak 1930.-ih - prvenstvo ''Provincije Sarajevskog podsaveza'' je igrano kup-sustavom - nešto slično kao [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1928./29.]] - možda i napravim članak tipa [[HŠK Zrinjski Mostar u prvenstvima]] ili slično (ali sada zbilja nemam vremena za to) <br> P.S. - ima još stvari što si mi nedavno pisao ili ''spominjao'' po člancima i razgovorima, ali jednostavno nemogu sve pohvatati [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 22:43, 18. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a ma ne, ne tražim te da kopaš po ljestvicama i ligama. Mislio sam te pitati je li u knjizi objašnjena povijest kluba, npr. kada je osnovan, obnovljen. mijenjao imena i to. Tijekom dana sam naletio na [https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/pogled-u-proslost-kako-je-osnovan-hsk-zrinjski-156315/156315/ ovo] gdje se spominje da je u knjizi pod godinu osnutka navedena 1910. Taman si mi odgovorio kada sam bio pri kraju čišćenja članka od kršenja autorskih plava, neenciklopedijskog stila i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:50, 18. kolovoza 2025. (CEST) ::Ne piše ništa slično, ali piše da je prva nogometna lopta donešena u Mostar 1903. godine, a da se nogomet igra od 1905. godine. Na području BiH se prvi klub osniva 1908. godine u Sarajevu. Prije I. svjetskog rata su u Mostaru osnovani đački klubovi poput ''Zrinjskog'', Slavije'', ''HROŠK-a'' i drugih.... (str. 15-169) - ovo sam malo parafrazirao <br> ::na [https://hskzrinjski.ba/povijest/ hskzrinjski.ba/povijest] stoji da je ''“Đački športski klub”,'' osnocvan 1905. godine, a 1912. godine prerasta u ''Gimnazijalni nogometni klub” Zrinjski.''. 1914. prestaje s radom radi WWI, a obnavlja se 1922. kao ''HŠK Zrinjski''. ::u monografiji ''Hrvatski športski klub "Zrinjski" 1905-1993'', stoji da su se 1917. godine ''Zrinjski'' i ''[[HROŠK Mostar|HROŠK]]'' spojili u ''Hercegovac'', koji je djelovao do 1918. (ali kako organizacijski, ako je ''Zrinjski'' 1914. prestao s radom ili bio privremeno ugašen? - možda od članova kluba?) <br> ::također stoji da je 1911. godine ''Đački športski klub'' igrao dvije utakmice protiv ''Osmana'' iz Sarajeva ::kod mnogih klubova se kao godina osnivanja navodi i kad je neformalno utemeljen, ili ako je utemeljen kao (nekakvo) športsko društvo, iz čega se ''rodila'' nogometna sekcija <br> ::- kod dosta klubova ima takav primjer - kao ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/TSV_1860_Munich TSV 1860 München] - društvo utemeljeno 1860., a nogomet igraju od 1899. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/CR_Flamengo CR Flamengo] - 1885. osnovan veslački klub, nogomet se igrea od 1911. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Botafogo_FR Botafogo] - 1894. isto kao verslački klub, nogomet od 1904. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Bradford_(Park_Avenue)_A.F.C. Bradford (Park Avenue) A.F.C.] - 3 sezone igrali 1. englesku ligu, ::** 1863. osnovani kao ''Bradford Football Club'' i igrali ragbi (rugby union) ::** 1895. postaju ''rugby league'' klub (ragbi 13) - igraju ga do 1907. ::** 1895. nogometna sekcija, ali amaterska ::** 1907. - profesionalni nogometni klub ::** 1974. je došlo do gašenja kluvba, pa opet obnova i dalje ::- u ovim člancima, možeš li mi objasniti na koji način su prekršena autorska prava? ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 23:40, 18. kolovoza 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, u Mudražije (napamet govorim, citira neki izvor) stoji da je Zrinjski ukinut prije izbijanja Prvog svjetskog rata. U našem članku je donedavno stajalo da je ukinut na sam dan atentata Franje Ferdinanda (vjerojatno greška). Sva sportska društva Austro-Ugarske su zabranjena 1914. zbog Prvog svjetskog rata. U Hrvatskoj (sad ne znam je li se tu odnosi na današnju RH ili na Hrvatsku i Slavoniju koje su bile dio [[Translajtanija|Translajtanije]]. za razliku od Dalmacije koja je bila dio [[Cislajtanija|Cislajtanije]]) je, najprije u Zagrebu, tijekom trajanja rata postepeno dozvoljena obnova, no igra se isključivo za potrebe Crvenog križa (o tome imaš dva izvora u [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Zagreb]] gdje se ako se ne varam nakratko spominje stanje u Ugarskoj i Austriji). Sjećam se da je slična sudbina zadesila [[SAŠK]] i druga sarajevska društva (vidi izvor u članku ako te zanima). Zrinjski i HROŠK se tako nisu mogli spojiti 1917., već je riječ o igračima bivših predratnih klubova, kao što Mudražija navodi (v. izvor u članku o Zrinjskom). Što se tiče utakmica s Osmanom (uklopljeno u [[FK Slavija Istočno Sarajevo]], no kako nemam dovoljno izvora, ne znam je li riječ o dvama različitim klubovima, a po internetu pronalazim dosta kontrodiktornih informacija), mislim da je tu došlo do neke zbrke u izvorima. 1911. se spominje i u Mudražijinom tekstu (točnije veljača 1911.), no u jednom od izvora kojih citira, Mostar kolijevka sporta (str. 28.), nalazi se jedna nezgodna formulacija o Hajduku (koji je upravo osnovan u veljači 1911.) tako da je to možda moglo utjecati na druge izvore/ili je pod utjecajem drugih izvora. Na internetu sam danas ranije pronalazio da je utakmica igrana 1912. Čak sam našao i sliku nekog novinskog izvještaja. Nažalost ne postoje digitalizirane splitske novine za 1911. i 1912. tako da nisam mogao provjeriti datum. Osman je igrao s tim mostarskim klubom pri povratku iz Splita. Što se tiče autorskih prava, veliki dio članka je bio copypastean s klupske web-stranice ([https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&project=wikipedia&oldid=7270336&action=compare&url=https%3A%2F%2Fweb.archive.org%2Fweb%2F20190219060923%2Fhttp%3A%2F%2Fwww.hskzrinjski.ba%2Findex.php%2Fklub%2Fpovijestkluba link]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:01, 19. kolovoza 2025. (CEST) ::::Hajduk je u principu osnovan (osnivačka skupština, statut, ime i još neke stvari) krajem 1910., neformalno se ''vuče'' od 1908. godine. ::::13. veljače 1911. je izdano dopuuštenje za rad kluba u Zadru - ''napamet govorim'' - to je u principu dan registracije ''Hajduka'' kao športske udruge prema tadašnjim carevinskim pravilima, ali ''Hajduk'' kao takav već djeluje ::::Ima izvora za to, ali svi uzimamo 13. 02. 1911. kao ''početni'' datum ''Hajduka'' ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 00:09, 19. kolovoza 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, zanimljivo. Kako ne znam baš puno o ranoj povijesti Hajduka, mislio sam da je izvještaj JNS-a iz 1932. pogriješio pri navođenju 1910. kao godinu osnutka Hajduka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:12, 19. kolovoza 2025. (CEST) == [[2. ŽNL Varaždinska]] == kako smo negdje i prije imali u razgovorui. ''2. ŽNL Varaždinska'' je igrana 1990.-ih. (a ispod su bile ''3. ŽNL Varaždin'' i ''Liga NS Ludbreg'') <br> no poslije je drugi rang županijske lige podijeljen na ''2. ŽNL Varaždin'' (skupine ''Istok'' i ''Zapad''; ali isto navedena io kao ''2. ŽNL Varaždinska'')), i ''1. liga NS Ludbreg'' (za klubove koji spadaju pod ''Nogometno središte Ludbreg''). Od sezone 2016.-/17. je nanovo ''2. ŽNL Varaždinska'' jedinstvena liga (nisam pratio za svaku sezonu, ali moeš vidjeti preko HNS semafora). <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:04, 31. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znam za taj komplicirani sustav, nego sam te spomenuo u poruci čisto da ne budeš začuđen ako ikada budeš gledao taj predložak. Također, ovih posljednjih nekoliko dana nastali su članci [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] Trebali bi ih srediti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:38, 31. kolovoza 2025. (CEST) == Južna Srbija== Morat ćeš svoj opis izmjene da obrazložiš. Nije dovoljno, zašto je nepouzdan? Zbog čega? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:50, 3. rujna 2025. (CEST) :Isto tako i one predloške koje si stavio na stranici Šopi. Bez ikakvog validnog objašnjenja uklanjaš izvor, ne može se nešto objasnit sa dve-tri riječi. Ako ovako radiš onda tvoje namjere nisu dobre. imam razloga da sumnjam u njih. Ne surađuješ uopće. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:04, 3. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Marco Mitrovich}}, web-stranica optimizacijazdravstva.rs. web-stranica koja se bavi zdravstvom, ne može biti pouzdan izvor ([[WP:VI]]) za tvrdnju "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:26, 3. rujna 2025. (CEST) :::Čudi me tvoj zakasneli odgovor. U pitanju je državna organizacija i njena stranica na kojoj je region Južne Srbije. Sasvim validno. To čime se bavi je irelevantno u ovom slučaju, ovdje su relevantni region i mapa koji priznaje državna institucija. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:34, 3. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Marco Mitrovich}}, odgovor ''kasni'' 36 minuta jer sam ophodio članak [[Serge Gnabry]]. Poruku si poslao u trenutku sređivanja članka. Ponavljam, izvor se bavim sa zdravstvenim stanjem u tom dijelu države te ne navodi "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:41, 3. rujna 2025. (CEST) Nisi sredjivao samo taj clanak, mogao si da odgovoris da si hteo, imao si vremena, pratio sam šta si radio čekajući tvoj odgovor. ja da se ponavljam necu, izvor je validan sto se tice regiona Južna Srbija, mape, koji je ustanovila državna institucija i nebitno je čime se bavi. Ne šteti, samo koristi potvrđivanju teritorije Južne Srbije. Uostalon kao što je rekao Koreanovsky "od muhe se pravi slon".[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:20, 4. rujna 2025. (CEST) :ostatak rečenice koju navodiš bih korigovao, ionako sam to mislio da uradim. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:28, 4. rujna 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Aktualno stanje rečenice je okej, no prošlo nije bilo jer je ''de facto'' [[WP:SYNTH|sintetiziralo]] izvore. Treba pripaziti na to, no mislim da smo sad riješili taj dio. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 16:29, 4. rujna 2025. (CEST) == Hrvatska grana obitelji Erdody == Vezano za izmjenu, odnosno uklanjanje izmjene na članku [[Erdődy]] koja se odnosi na sjedište tzv. hrvatske grane obitelji Erdody. U članku se navodi da je sjedište u Jastrebarskom, što se opravdava citatom iz https://www.enciklopedija.hr/clanak/erdody . Da, Hrvatska enciklopedija, kao i Hrvatski biografski leksikon navode podatak o sjedištu u Jastrebarskom. Navedeno proizlazi iz jednog, nadasve površnog teksta Agneze Szabo (u kojem brka i pojedine članove obiteljskih grana), objavljenog u monografiji "Jastrebarsko:1249.-1999." Navedeni podatak se potom, tzv. kružnom referencom ponavlja u još nekim člancima Tatjane Radauš i Agneze Szabo. Međutim, navedeno nije točno. Tek nedavno je uopće istražen život Petra III. Erdodya (sina bana Petra II. i brata bana Tome II., poznatijeg kao Toma Bakač Erdody). Smatra se da se upravo između te dvojice braće (Petra III. i Tome II.) razgranava obitelj Erdody na dvije grane, pri čemu se ona Petrova naziva "hrvatskom". Međutim, Petar III. nije bio vlasnikom i posjednikom Jastrebarskog, niti su njegovi potomci baštinili Jastrebarsko. Jastrebarsko vlastelinstvo je, kao stariji sin, nakon oca Petra II. naslijedio Toma II., dok je Petar III. svoje sjedište prebacio na Okićko vlastelinstvo, u Kerestinec gdje je sagradio novi dvorac. O tome postoje brojni povijesni izvori - npr. kraljevska potvrda kojom se Petru III. i njegovim sinovima potvrđuje vlasništvo Okića s Kerestincem. Nadalje, postoji i ugovor o podjeli imovine između braće Tome II. i Petra III. temeljem kojega Toma dobiva Jastrebarsko u isključivo vlasništvo, a Petar Kerestinec. Konačno, po smrti Nikole IV. Erdodya, unuka Petra III. i posljednjeg pripadniha tzv. hrvatske grane obitelji Erdody, Keresttinec i ostali posjedi te grane (koji su poimence navedeni u kraljevskoj ispravi o nasljedstvu - a u kojem nema Jastrebarskog), prelaze u nasljedstvo potomaka Tomine loze. Isto tako, svi izvori koji se bave Jastrebarskim vlastelinstvom dosljedno spominju vlasništvo loze Tome II. (koja se naziva često ugarskom ili klanječkom lozom) - npr. Adamček, Feletar. Dakle, bez obzira što gore navedeni online izvori navode Jastrebarsko kao sjedište tzv. hrvatske grane - navedeno nije točno. Dodatni izvor - knjiga "Banderij obitelji Erdody", 2023. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 16:00, 4. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Prigovore ovakve vrste primjerenije je uputiti Leksikografskom zavodu. Mi smo ovdje zaduženi samo pratiti sekundarne izvore, a sve ovdje opisano je [[WP:VLI|vlastito istraživanje]] koje nama ne može ulaziti u obzir pri pisanju članaka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 16:27, 4. rujna 2025. (CEST) ::Upravo sam gore naveo da postoje relevantni izvori, objavljeni u nizu službenih publikacija, primjerice u časopisu Starine HAZU-a. Podatke koje sam naveo objavili su u svojim djelima eminentna imena hrvatske historiografije poput npr. Emilija Laszowskog, Josipa Adamčeka ili akademika Dragutin Feletara. I ne radi se o vlastitom istraživanju u smislu kako se ovdje navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:00, 5. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Ako imate sekundarne izvore onda slobodno dodajte citate u odvojenom paragrafu gdje pišete da taj i taj kažu ovo, a taj i taj kažu ovo. Na vama nije da presuđujete u ovome formatu što je točno nego što literatura kaže. A kao što kaže kolega slobodno uputite dokaze nadležnim institucijama. Iako, oni godinama u svojim enciklopedijama ponavljaju nebuloze. Čak se podatci iz jedne znaju pogrešno preuzeti u drugu. Ali to je već drugi problem. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-52713-3|&#126;2025-52713-3]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-52713-3|talk]]) 17:06, 4. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Runolist}}, u ovakvim slučajevima mislim da je najbolje ukloniti tvrdnju da je Jastrebarsko bilo sjedište. To sam i učinio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:35, 4. rujna 2025. (CEST) ::Poslao sam komentar na stranici Hrvatske enciklopedije, pa ćemo vidjeti što će odgovoriti. Jedini izvor za ovu tvrdnju je tekst Agneze Szabo u navedenoj knjizi "Jastrebarsko...". Potom Agneza Szabo u drugom članku kao referencu navodi upravo tu monografiju (ne navodeći da je ona autorica spomenutog teksta). Potom Tatjana Radauš u Hrvatskom biografskom leksikonu navodi Agnezu Szabo kao referencu. Agneza Szabo, u novom članku navodi Tatjanu Radauš kao referencu itd. U predmetnom tekstu u monografiji Agneza Szabo je pogrešno identificirala članove po pojedinoj lozi, ali i izmiješala loze unakrsno te iznijela niz kontradiktornosti. Primjerice, na str. 322 navodi kako se Toma II. 1614. zahvalio na banskoj časti i otada živio na svojim imanjima, pri čemu na prvom mjestu spominje - Jastrebarsko! Na istoj stranici piše i da je 1607. postao nasljedni župan Varaždinske županije i da to "prelazi na njegovo potomstvo". Nadalje piše da su po smrti potomka bana Nikole III. (koji je unuk Petra III.), Nikole IV. 1706. godine sva imanja ove "jastrebarske grane" kao i velikožupanska čast varaždinske županije (koju su kao nasljednu čast potomci Tome II. već imali!) prelazi na tzv. ugarsku granu obitelji (koju definira kao potomke Tome II., odnosno njegovog sina Krste). Dakle, jedini izvor(!) ove tvrdnje dolazi iz površnog teksta jedne autorice, bez navođenja ijednog izvora za tu tvrdnju. Jasno da Wikipedia nije mjesto da se takve nedosljednosti i pogreške razrješuju, ali mislim da se kontradiktorne i netočne tvrdnje trebaju izbjegavati. Zato podržavam izmjenu koju je napravio {{s|Croxyz}} da se sjedište uopće ne navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:34, 5. rujna 2025. (CEST) == Galovci == vezano za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=7._rang_HNL-a_2021.%2F22.&oldid=prev&diff=7283780 7. rang HNL-a 2021./22.] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], Koliko vidim po [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&action=history povijesti članka], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&oldid=1929140 2009. godine je] napravljen članka kao [[NK Galovac]]. <br> 2023. si ti prebacio članak na [[NŠK Galovac]]. <br> [https://semafor.hns.family/klubovi/224/nsk-galovac/ po HNS semaforu] - na grbu piše ''NK Galovac'' - očito se klub tako i zvao ranije. Što se tiče ovoga u BBŽ-u - ja sam kroz 2024. radio [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]], kad bjelovarski ''Galovac'' nije bio aktivan - [https://semafor.hns.family/klubovi/1403/nk-galovac/ HNS semafor], pa sam ga zato vjerojatno izostavio <br> - sad kako ga nazvati - možda članak nazvati [[NK Galovac (1951.)]] - po godini osnivanja ovog kluba? <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:26, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, pokušat ću smisliti neko rješenje. Listam trenutno ''[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01099 Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.], Bjelovar : Bjelovarski nogometni podsavez, 1955. (Bjelovar : Prosvjeta)''. Dosad nisam uočio da su klubovi poredani kronološki po godini osnutka. Na 44. i 45. str. se nalazi tekst o NK Omladinac Galovac, izemđu [[NK Polet Uljanik]] (osn. 1952., prema našem članku i Nogometnom leksikonu 1966.) i [[NK Dalit Daruvar]] osnovan 1954.). Za Omladinac Galovac nije navedena godina osnutka, već samo "Najmlađi je seoski klub..." ([[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] i [[Uljanik (Garešnica)|Uljanik]] bi trebali biti sela jer su 1953. imali 652 i 682 stanovnika). Kakogod, u Uljaniku je 1955. postojao klub imena Polet (neću proučavati povijest tog kluba, već samo navodim jer bi podatak o godini osnutka mogao biti netočan), a u Galovcu je osnovan klub negdje između 1952. i 1954. tako da možda ne bi bilo pametno da dodamo godinu osnutka u naslov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:00, 5. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, gledam sada preimenovanja klubova. Možda ćemo trebati preimenovati [[HNK Orijent 1919]] (v. <nowiki>https://hns.family/files/documents/25925/registracije%2006.10.2022.[37409].pdf</nowiki>) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:23, 5. rujna 2025. (CEST) :::Bilježim ovdje ako ćeš ikada raditi članak o [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (trenutno igra u 3. NL – Centar) <nowiki>https://hns.family/files/documents/21844/registracije%2003.08.2021[10732].pdf</nowiki> (kasnije sam našao i [https://zapad.tv/gnk-tigar-sveta-nedelja-razvoj-kluba-i-planovi/][https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:26, 5. rujna 2025. (CEST) ::::Treba vidjeti je li ovo [[NK Novigrad]] <nowiki>https://hns.family/files/documents/27788/registracije%2026.07.2023.[37409].pdf</nowiki> – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:28, 5. rujna 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, nisam nažalost ništa uspio pronaći u HNS-ovom glasilu za Galovac. Probaj kopati po web-stranici NSZŽ na Internet Archiveu ili po izvorima za prethodne sezone kluba. Rado bih to učinio, no zbog obaveza vjerojatno ću biti odsutan u trenutku kada ćeš ovo čitati. Uspio sam naći neki dokument NSZŽ iz 2015./16. koji klub naziva NŠK Galovac. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:49, 5. rujna 2025. (CEST) Meni napomena za bližu budućnost [[NK Sloga Brezje]] -> [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (v. izvore iznad). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:53, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, nisam se bavio ovim klubovima osim sa Slogom Brezje. Preimenovao sam članak i nadopunio ga izvorima. Znaš li išta o [[HNK Tigar Rakitje]], a da nije navedeno [https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu ovjde]? Vidim da [https://www.companywall.hr/tvrtka/vnk-tigar-rakitje/MM2b3eX0 od 2021.] djeluje VNK Tigar Rakitje u [https://semafor.hns.family/klubovi/175175/vnk-tigar-rakitje/ čijem se grbu] nalazi godina 1966. Je li HNK Tigar Rakitje zapravo neki raniji klub iz [[Rakitje|Rakitja]]? [[NK Rakitje]] osnovano je 1966. prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagrebacka-zupanija-nogometni-savez Nog. leksikonu] i [https://www.nss.hr/glasnici/dokumenti/Izvjesce%20o%20radu%201994%202014%20.pdf Nogometnom savezu Samobora]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:45, 7. rujna 2025. (CEST) ::Vidim u glasnicima NSZŽ da na prijelazu s 2013. na 2014. Rakitje djeluje kao Tigar Rakitje [https://nszz.hr/category/2013/][https://nszz.hr/category/2014/], no treba izvor za godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:05, 7. rujna 2025. (CEST) :::Nažalost, nisam to toliko proučavao. znam dsa je nedavno (prije nekoliko godina) bila fuzija u kojoj je nastao ''Tigar Rakitje'', te da je u Rakitju bio klub :::...nisam proučavao :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:34, 7. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, možda miješaš fuziju GNK Sveta Nedelja i HNK Tigar Rakitje koja je navedena u članku [[GNK Tigar Sveta Nedelja]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:18, 7. rujna 2025. (CEST) :::::izgleda da sam to pomiješao :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 20:49, 7. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, istraživao sam sada po netu. Izgleda da se NK Galovac iz Zadarske županije u 2025. zove NŠK Galovac. Viđao sam tri različite varijacije grba. Očito ili nemaju definirani grb ili ga nisu promijenili u Cometu. Kakogod, svakako treba navoditi i ime NK Galovac koje je očito korišteno donedavno. Najbolje rješenje po mom mišljenju je da [[NK Galovac]] postane razdvojba, [[NŠK Galovac]] članak o klubu iz Zadarske županije, [[NK Galovac (Zadarska županija)]] preusmjerenje na [[NŠK Galovac]], a [[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] neka bude naziv nepostojećog članka o klubu iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Napravit ću te izmjene. Ako smisliš neke bolje nazive za članke (godina osnutka kluba iz Bjelovarsko-bilogorske županije je sporna), promijenit ću ih. Želiš li srediti članke [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2022./23.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:44, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::ne mislim sređivati zasa dove članke za 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorsku, ali da možda napišeše nešto autoru [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=3._%C5%BDNL_Bjelovarsko-bilogorska_2025./26.&action=history ovih članaka] - {{s|MihCro4.4.10}}? :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:08, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::možda da ovaj iz BBŽ-a nasloviš kao [[NK Galovac (Bjelovar)]] (ili [[NK Galovac (Grad Bjelovar)]]), s obzirom da je [[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] naselje u stastavu [[Bjelovar|Grada Bjelovara]]? ::::::::[[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] djeluje onako ''nezgrapno'' ::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::{{s|Cybermb}}, ok, budem koristio [[NK Galovac (Bjelovar)]] po uzoru na [[Galovac (Bjelovar)]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:24, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, navode li tvoji izvori klub imena [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FBorac+Galovac%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 Borac Galovac]? U knjizi Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955. iz 1955. klub iz Galovca se zove Omladinac. Pitam jer nisam dodavao poveznice na [[NK Galovac (Bjelovar)]] u tim člancima, no pretpostavljam da su isti klubovi u pitanju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::::Knjiga ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za :::::::::::Bjelovar, NSO (str. 82) navodi kao aktivni klub :::::::::::GALOVAC: ''Borac'', NK - 1950. :::::::::::Zadar, NSO (str. 127-128) navodi kao klub koji je prestao djelovati :::::::::::GALOVCI: ''Galovac'', NK - 1968. :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:59, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::{{s|Cybermb}}, riješih sve klubove u ovoj raspravi ([[NŠK Galovac]], [[GNK Tigar Sveta Nedelja]], [[HNK Orijent]], [[NK Novigrad]]) osim [[HNK Tigar Rakitje]] i [[NK Galovac (Bjelovar)]] jer članci o njima ne postoje, a ne namjeravam ih stvarati. Možda ovih dana riješim preostale dugove s tvoje SZR (npr. onu utakmicu između HAŠK-a i PNIŠK-a), kao i te sezone 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorske županije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:08, 9. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Cybermb}}, možeš li u istoj knjizi vidjeti kako se točno zvao [[NK Vila Velebita Zagreb]]? Prefiks NK mi je sumnjiv jer koliko znam, ne javlja se prije 1940-ih/1950-ih. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:01, 10. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::U onom popisu pravila (link u zadnjoj poruci na [[Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Prvenstva NDH]]) piše Športsko-dobrotvorni klub Vila Velebita. Piše li isto u tvojoj knjizi. Taj popis pravila bih trebao jednom proučiti i usporediti s našim člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:05, 10. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::{{s|Cybermb}}, i da nisam zaboravio na te sezone 3. ŽNL. Popravit ću ih vjerojatno ovih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:17, 14. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Cybermb}}, također, ništa od Zrinskog Osječko 1664. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:25, 15. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::::Iz ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za ''Zagrebački nogometni savez'', str. 128-130 navedena :::::::::::::::::ZAGREB: ''Vila Velebita'', HŠK - 1932. :::::::::::::::::(vjerojatno je u nekom dijelu bila i ''NK'') :::::::::::::::::Iz knjige ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1973-1941'', navedena u prvenstvima ''Zagrebačkog podsaveza'': :::::::::::::::::1935./36. - IV. razred - 3. :::::::::::::::::1936./37. - III. razred - 1. :::::::::::::::::1937./38. - II. razred - 8. :::::::::::::::::1938./39. - II. razred - 10. :::::::::::::::::1939./40. - II. razred - 5. :::::::::::::::::vidio sam i ovo što si pisao po razgovorima, ali nikako nešto odgovoriti ili napraviti :::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:25, 17. rujna 2025. (CEST) == Logičar Roman Suszko == Molim te, pregledaj jezik u [[Suradnik:Alx-pl/Pješčanik|članku]] koji želim objaviti u glavnom prostoru. [[Suradnik:Alx-pl|Alx-pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alx-pl|razgovor]])</small> 18:49, 14. rujna 2025. (CEST) == RE: 3. NL – Centar == Trebalo bi poglerdati, ali prilično sam siguran da se [[3. NL – Centar|3. HNL - Središte]] (ili sličnog naziva) 1990.-ih igrala u 2-3 skupine. <br> Po onome što imamo, recimo [[3. HNL 1997./98.|1997./98.]] se zvala nekako ''MNO Središte'' i igrana u skupinama ''Istok'' i ''Zapad''. <br> [[3. HNL 1995./96.|1995./96.]] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/3._HNL_1996./97.#MNO_Sredi%C5%A1te 1996./97.] kao 4. stupanj lige u tri skupine. <br> [[3. HNL 1992./93.|1992./93.]], [[3. HNL 1993./94.|1993./94.]], [[3. HNL 1994./95.|1994./95.]] kao ''3. HNL - zagrebačka regija'' (ili slično) <br> [[3. HNL 1992.|1992.]] bi to bila ''3. HNL – Sjever – Skupina B'' (''Skupina A'' bi baš bila današnja ''Regija Sjever'') <br> Što se tiče raditi sezonu-po sezonu skupina 3. (H)NL - iskreno mi se ne da (osim možda ''Juga''), ali možda budem pokoju (prvenstveno mislim na ''Zapad'' - ova koja pokriva današnju ''3. NL Zapad'') <br> ali svakako bi trebao skupne članke za sezone <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 06:59, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znači onda ne dodam te sezone prije 1998./99.? Prošle sam večeri i danas dodao sve linkove na članke o skupinama u člancima o sezonama 3. HNL (s nižim rangovima nisam dovršio, ne znam kad ću dovršiti niti koliko toga ima, samo znam da sam dodao linkove na te županijske lige u većini članaka) te sam u člancima o klubovima uklonio sve linkove na članke o sezonama koje vode na članke 3. HNL i članke koji započinju s X. rang (teško mi je objasniti, mislim na ovakve izmjene [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Uljanik_Pula_(2003.)&diff=prev&oldid=7291716][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Mosor_%C5%BDrnovnica&diff=prev&oldid=7292177]). Ne brini, stvarat ću povremeno članke o tim sezonama, odnosno izdvajat ću ih iz tih članaka poput [[3. HNL 1992./93.]], [[4. rang HNL-a 1992./93.]] i sl. Znaš li možda slučajno (ne trebaš kopati po literaturi) zašto je krajem 1990-ih postojolao nekoliko 4. HNL u kojem se natječu klubovi iz iste županije, dok su ostale županije imale 1. županijsku ligu (npr. 4. HNL Međimurje iz [[4. rang HNL-a 1998./99.]] ili 3 različite skupine 4. HNL u [[4. rang HNL-a 1997./98.]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:18, 18. rujna 2025. (CEST) ::4. HNL (opet u nekim županijama ili regijama) je postojala 1990.-ih - zašto ne svugdje i zašto ne unificirano, stvarno ne znam. ::znam da je ''4. HNL Međimurje'' postojala i ranih 2000.-ih ::za [[3. NL – Centar]] (i prethodnike) - možda najbolje da pobjednike pišeš i dalje kao tablicu, ne kako popis, nešto u stilu [[2. ŽNL Istarska]] ::- dakle po stupcima ::sezona / rang lige (opcionalno) / skupina (ako je jedna, naravno ostaviš prazno) / broj klubova / pobjednik lige / napomene i sl. / ili još koji stupac ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:56, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok napravit ću tablicu u stilu [[2. ŽNL Istarska]]. Samo ne znam od koje sezone da počnem, odnosno što se može smatrati 3. HNL – Središte, a što ne. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:46, 18. rujna 2025. (CEST) možda da ideš kronološki od početka, nešto u stilu: {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!skupina !!klubova !!pobjednik !!napomene |- !colspan="6"| 3. HNL Sjever - Skupina B |- |1992. ||III. || ||8 ||Vrapče Zagreb ||<small> pokriva područje ''Središte'' |- !colspan="6"| 3. HNl - Zagrebačka regija |- |1992./93. ||III. || ||18 ||Sesvete || |- |1993./94. ||III. || ||16 ||Sesvete || |- |1994./95. ||III. || ||16 ||PIK Vrbovec || |- !colspan="6"| 3. HNL – MNO Središte |- |rowspan="3"|1995./96. ||rowspan="3"| IV. |Istok ||18 ||Metalac Sisak || |- |Središte ||18 ||Lučko Kompresor || |- |Zapad ||18 ||Stubica AM (Donja Stubica) || |- |} ...i tako dalje (narabvno staviti poveznice) ima i ova [[:Kategorija:3. HNL - Središte po sezonama]] - samo bi predložak trebalo bolje urediti, možda u stilu [[Predložak:3. HNL - Jug sezone]] <br> (naravno - kad (takva) liga nije postojala ostaviti prazne sezone ili kakvu napomenu) <br> (odnosno kad je bila zajednička 3. HNL za regije ''Središte'' i ''Zapad'') <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:30, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, ok, budem kasnije tako napravio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:32, 18. rujna 2025. (CEST) == Re: Bomba i barut == Odgovorio sam tebi i Kkupusu o kategoriji na njenoj SZR, a Ksaver je čisti kvakač. Ne mora činiti štetu da ima prepoznatljiv uzorak uređivanja, a s obzirom na to koliko agresivno koristi čarape i da je već potvrđen s jednom, blesavo mi je zamarati provjeritelje svaka dva dana. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:31, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Runolist}}, ok, ne znam ništa o tim čarapama Ksaver Buke. Ja sam na prvi pogled pomislio da je to jedan poznati suradnik sa sr. ili sh.wiki sličnog imena. Mislim da bi bilo dobro da ga odblokiraš jer smo u prošlosti imali više slučajeva da su napredni novaci (možda su povratnici???) greškom blokirani pod sumnjom da su čarape. I jedna napomena kada budeš ophodio Cetkove izmjene: veliki broj tih članaka bi trebalo preimenovati (npr. [[Mordancage proces]]) jer njihovi naslovi nisu ''u duhu hrvatskog jezika''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:45, 18. rujna 2025. (CEST) ::Kao netko tko se Ksaverom bavi od početka, obećajem ti da nije nedužni novak ili povratnik. Vidi SZR ove zadnje čarape – em se znamo, em eksplicitno spominje da je blokiran ''više puta''. Što se Cetka tiče, nemam snage popravljati za njim, a on ima snage puno raditi bez da pokuša naučiti nešto ili poboljšati svoj rad (evidentno ne samo kroz godine primjedbi na izvore, već i ovo jučer i danas sa sidebarovima). Što se mene tiče, neka naslovi ostanu kako jesu – nije neprihvatljivo. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:58, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Runolist}}, ako misliš na [[Razgovor sa suradnikom:Bombelles Barutanski]], ondje ne vidim da tvrdi da je dosad više puta blokiran niti da te poznaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:43, 18. rujna 2025. (CEST) ::::Nije li množina u "Vaše blokad'''e''' su simpatične" jasna? Zašto bi me poimence spominjao za neke izvore, administratore općenito opominjao za smjernice, kakve to veze ima s njegovim doprinosima? Podsjeća li te to na nekog tko je [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Ksaver_Buka#U_vezi_s_komentarima_na_stranici_za_razgovor_o_Titu dobio prigovore] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page=User%3AKsaver+Buka&type=block blokade] od više administratora, tko je inzistirao da je u pravu u [[Special:Diff/7265927|svojoj borbi za Wikipediju]] bez obzira na sve i onomad [[Special:Diff/7267146|obećao da će čarapariti]]? ''Srusly''. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:04, 18. rujna 2025. (CEST) == League name == I want to create the Slovenian "Območna liga" seasons from 1979 to 1991. It was the 4th tier in YU football system, just below Republic league. Have I to call them in Slovenian (Območna liga) or in Croatian (Slovenska regionalna liga) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:56, 20. rujna 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, so I did a bit (not a lot) of research: :* According to NK Maksimir in [https://web.archive.org/web/20160422093525/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1979-80_prva_zagrebacka_liga.htm 1979./80.] the 3rd tier were Republička liga – Sjever and Republička liga – Jug, while the 4th tier (below Republička liga – Sjever) consisted of Zagrebačka zona – Sjever and Zagrebačka zona – Jug. In [https://web.archive.org/web/20160403091046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1980-81_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 1980./81.] there was a single unified republička liga, while the 4th tier became Nogometna liga zagrebačke regije. Now, this information is incorrect. This change occurred a season earlier (they displayed the league pyramid for the 1980./81. season as the league pyramid of the 1979./80. season). :* [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1978./79.]] replaced Riječko-pulska nogometna zona :* [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1979./80.]] is named the first season of that competition :* However, this change didn't happen everywhere. Dalmatinska nogometna liga was still called like that. That sums up the existing 4th tier seasons in [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)]] :As for Bosnia and Herzegovina, a unifed league ([[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|republička liga]]) existed during almost every season of SFRY's existence. We have less readily available information since we have less articles. Sadly we don't have any articles for the 1977./78. and 1978./79. seasons (see [[:Kategorija:Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_-_4._ligaški_rang_(BiH)]]). The 1979./80. season articles exist because [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] and [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] were promoted from the lower tier by winning it. :As for Serbia we don't really have much information as the clubs in [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] played in higher and lower divisions. :As for the word "Območna", I don't know what it means. I assume it means Regionalna (I'll ask a friend). I decided to compare the league pyramids in Croatia and Bosnia and Herzegovina to see if there were similar changes. There could've been a unified naming switch across Yugoslavia, although it doesn't seem to have happened everywhere at the same time (take a look at Croatian leagues for example). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:19, 20. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}}, also I just wanted to share that recently we lost a lot of sources (e.g. Rijeka nogometa which has been recovered, Maribor's season tables, Kozara's entire website, Lovćen's archived tables were wiped out after Internet Archive was hacked for a few days). Thus, I believe it would be a good idea to do something from [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] (e.g. [[FK Omarska]]'s site even tells the tier the club is competing in). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:23, 20. rujna 2025. (CEST) ::: ok, I'll work the Omarska seasons. Just I need you help me in fixing the "Kategorije" in the end of the page. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 11:46, 20. rujna 2025. (CEST) :::: in [[Kup maršala Tita 1950.]] it's useless you add Dinamo, Hajduk, Partizan and Zvezda scores: they are already included (in that year FSJ the cup from the round of 64). In the following years FSJ manages from the round of 16, and the big teams played preliminary rounds managed by the Croatian, Serbian, etc. federations (these are the results that can be added, as they are not included in the annals of the Yugoslav Cup). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:21, 20. rujna 2025. (CEST) ::::: just created [[Općinska nogometna liga Banja Luka 1973./74.]]. Could you fix the categories, please? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:14, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, fixed. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:45, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::: I think there is a little mistake in FK Omarska website: Regionalna liga BIH in 1990/91 and 1991/92 seasons were not 4th and 3rd level, but 5th level in both of them (1: Prva liga, 2: Druga liga, 3: Međurepubličke lige, 4: Republičke lige). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:10, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, yeah, probably a mistake. I remember seeing a similar one elsewhere. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:56, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::: Just created [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1990./91.]], but later I discovered it already existed as [[Regionalna nogometna liga BiH – Banja Luka 1990./91.]] (created by {{s|Cybermb}}). Which version should we keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:22, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::: The FK Omarska website calls this league both ways (RL Zapad or RL Banja Luka).[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:28, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, honestly I think it would be better to have Zapad in the title due to consistency (other articles have Sjever and Jug in the title, that is North and South). We can have Banja Luka as a redirect. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:31, 29. rujna 2025. (CEST) == Bez naslova == :[[Franco Merli|Hvala]]! Nije mi bilo znano da je Franco preminuo. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:51, 22. rujna 2025. (CEST) ::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]], na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]] na dnu Novosti imamo [[Wikipedija:Nedavne smrti]]. Preko [https://w.wiki/8u5a ovog queryja] dohvaćaju se podatci s Wikidate. Svakih nekoliko dana ažuriram članke o nedavno preminulim osobama s tog queryja te ih dodam u članak [[2025.]] Totalno sam zaboravio ažurirati nekoliko dana, tako da hvala ti na podsjetniku! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:09, 23. rujna 2025. (CEST) == Košarka == [[Dodatak:KK Cibona u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2015%E2%80%9316_FIBA_Europe_Cup https://en.m.wikipedia.org/wiki/2025%E2%80%9326_FIBA_Europe_Cup [[Dodatak:KK Split u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2021%E2%80%9322_Basketball_Champions_League [[Dodatak:KK Cedevita u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2022%E2%80%9323_FIBA_Europe_Cup molba za ažuriranje 4 sezone koje nedostaju klubovima [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 23:53, 24. rujna 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, ja ti se u košarku ''ne kužim''. Bolje da to odradi {{s|Labud222}}, a {{s|Cybermb}} je zauzet u zadnje vrijeme. Popravit ću Labud222-ovo, ako bude imao kakve probleme s prikazom sadržaja (nepravilni stupci, predlošci i sl.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:09, 25. rujna 2025. (CEST) ::pitam zbog tablica koje ne znam dodati, valjda će biti odrađeno [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 04:18, 25. rujna 2025. (CEST) == Stalno se blokiraju ljudi radi ideoloških razloga == Molim Vas da pokušate urazumiti Runolista, Neptuna i druge da Wikipedija mora biti otvorena svima. [[Suradnik:Potokposkok|Potokposkok]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Potokposkok|razgovor]])</small> 15:26, 25. rujna 2025. (CEST) == Adrian Šemper == Prevodio sam s en.wiki i zato nema Dinama II i Lokomotive. Dodati ću za Lokomotivu. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 09:51, 8. listopada 2025. (CEST) == Aleksander Cepuš == Zdravo. Molim vas da izbacite stranicu Aleksander Cepuš. Bio bih vam zahvalan. Pozdrav, nekadašnji muzičar Aleksander Cepuš [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-29231-21|&#126;2025-29231-21]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-29231-21|talk]]) 13:53, 18. listopada 2025. (CEST) == Newdsm == Bok, Vidio sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%90akova%C4%8Dko-osje%C4%8Dka_nadbiskupija&diff=prev&oldid=6989875 ovo], pa bi ti samo skrenuo pažnju na {{pp|newdsm}} odnosno {{pp|Nemam razdvojbu}}. Dakle, ako je wp sa zagradom, a ne postoji odgovarajuća stranica, možemo: # napravit odgovarajuću razdvojbenu stranicu (ja to često radim, npr jutros: [[Leven]]) # ako mi se ne da, dodam redak u tablicu na [[WP:BR]] # ako mi se ni to ne da, dodam {{pp|newdsm}} iza wikipoveznice [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:19, 22. listopada 2025. (CEST) :Dobro jutro! Hoćemo zadržati? Prema dva izvora, [[Sulejman Nuhić|Nuhić]] je zaista bio prvak u Jugoslaviji. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 10:51, 28. listopada 2025. (CET) :Dakle, uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carevna_Akishino&diff=7344918&oldid=7344274 ovo], mora ići i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kako&diff=7344945&oldid=7344897 ovo]. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:14, 27. studenoga 2025. (CET) == kontakt s urednikom Croxyz == pozdrav, kako doci do osobe koja ima nick Croxyz? Hvala, Ruzina Frankulin [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:35, 1. studenoga 2025. (CET) :najbrze na email tonci@sensoria.hr [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:38, 1. studenoga 2025. (CET) ::{{s|RuzinaFrankulin}}, najbolji način je upravo ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:20, 1. studenoga 2025. (CET) :::dobro, onda bih molio da nas pustite da uredimo stranicu Zidar Betonsky jer je to nas projekt. Vec smo par puta pokusali urediti neke stvari i svaki put promjene izbrisete. Molimo da to prepustite nama jer nema nikakvog smisla da to ureduje netko drugi, a kad vec postojil. Da li je to OK? [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:27, 1. studenoga 2025. (CET) ::::@[[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] Vaše se izmjene brišu jer nisu u skladu s "lokalnim običajima". :) Na stranicu za razgovor dobili ste poruku dobrodošlice koja sadrži upute za početak rada. Dobro proučite uvodni tečaj i uređivanju stranice o svome bendu pristupajte oprezno, jer se radi o [[WP:SUKINT|sukobu interesa]], a Wikipedijini članci nisu ničije vlasništvo. Preporuka je za Vas korigirati tek ključne greške i to obavezno uz [[WP:VI|sekundarne izvore]], a ostatak prepustiti drugim osobama. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:40, 1. studenoga 2025. (CET) :::::znaci zelite kazati da je smisao wikipedije da ima netocne podatke? nemamo alocirano vrijeme za bavjenje wikipedijom uz sve ostale obaveze, ali valjda bi nekom tko to održava trebalo biti u interesu da ima tocne podatke? kako uopce netko postane admin neceg takvog? sto, da mi otvorimo stranicu Pravi Zidar Betonsky? Kakvog to ima smisla? Ni postava nije navedena kako se mi deklariramo.Molim posasnjenje. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:48, 1. studenoga 2025. (CET) ::::::znaci nema odgovora? onaj tko je pisao taj tekst nije napravio ni osnovnu provjeru cinjenica. Format postave koju smo zeljeli promijeniti je sluzbeni format koji je na CD izdanju. Da li je to primarni, sekundarni ili tercijalni izvor? To da smo kultni bend nikada nismo izgovorili, te bi to takoder promijenili. Molimo objasnjenje na koj inacin mozemo korigirati tekst, ili neka se cijeli clanak izbrise, ok? Osoba koja to ureduje je svaki put nas epromjene izbrisala iako je to oficleni niz na CD izdanju. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 14:52, 4. studenoga 2025. (CET) == Zahvala == Samo želim zahvaliti na doprinosu hrvatskoj wikipediji, pogotovo za katoličke teme. Baš sam išao na stranicu FSSP-a kad sam vidio da ste vi napravili izmjenu nekoliko sati prije. [[Suradnik:CroJoe|CroJoe]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:CroJoe|razgovor]])</small> 14:55, 4. studenoga 2025. (CET) == Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza == I'm creating the pages of the "Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza". Could you fix the categories, please? And what's the right name: "Bar Kohba" or "Barkhoba"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:29, 5. studenoga 2025. (CET) :Hold on a second. Did you manage to get the book somehow or are you planning on only using the archived exyufudbal.rs tables? As for the name, I remember that I struggled to find any information regarding the club, but I can try again. Who knows maybe I should try somehow in Hebrew (Hebrew doesn't use the Latin script so obviously I can't get any search results while searching in Croatian). Whatever the name is, it's some variant of the name [[Bar Kohba]]. Also could Barkhoba be a typo? Currently I'm fixing [[NK Kamen Ingrad]]'s article. Can you remind me during which period did this Jewish Sarajevo club exist (I remember that there were multiple ones). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) ::{{s|Ame71}}, sorry I forgot to ping. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) :::Interesting finds: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878332819163&set=a.469733453533651][https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878362819160&set=a.469733453533651] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:43, 5. studenoga 2025. (CET) ::::{{s|Ame71}}, after I fix NK Kamen Ingrad's article, I'll review this [https://xn--80aafkgm9bibt.xn--90a3ac/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D0%B4/%D0%B6%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%B2 Zagreb publication called Židov] (literally called Jew). Even though it's a publication from Croatia, it was digitalised by a Serbian library. Obviously, I expect the Jews to have more coverage of the club and access to people connected to the club (e.g. interviews). Also, non-Jews can easily miswrite the clubs name. The reason I didn't encounter this publication earlier is because it uses "Bar-Kochba" and also "Bar Kochba" [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00071_19210823|page:6 in this issue]. Again, I'll have to go through multiple issues to see if the spelling is consistent. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:52, 5. studenoga 2025. (CET) ::::: Unfortunately I haven't got the book, I'm using only archived exyufudbal.rs tables. I don't know how long these tables will be available (remember FK Lovcen tables), so I'm planning to create the subfederations pages (not only Sarajevo), and if one day we'll get the book, we'll improve the pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:55, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::Ah okay. Do you want me to make a list of clubs (with archived pages, no longer existing pages) that have online/archived tables, but don't have articles on Wikipedia for those seasons. I think the list is not long, maybe 2 or 3 clubs, with one of them being [[NK Hajduk Brezje]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:59, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::: I think it's a good idea. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 01:43, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}} Jugoslovenski Muslimanski ŠK (or is it Jugoslavenski???) in [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1920.]] is [[Sarajevski športski klub]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:31, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::{{s|Ame71}}, I'm very tired. I'll make the list during the day. In Bosnia and Herzegovina they have a website for old news, however you need to pay a lot to access there collection (only for a short period of time). Transcripts of some articles are made free. Here are the free samples (they come from a Sarajevo Jewish paper): [https://infobiro.ba/article/714964/omladina-i-odgoj-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718637/glavna-skupstina-zidovskog-nacionalnog-drustva-za-bih-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718672/nogometna-sekcija-bar-kohbe-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/715605/gradske-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718027/vijesti-i-biljeske-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/844544/o-ustanovama-u-jevrejskom-sarajevu-i-o-njihovom-radu-be-p][https://infobiro.ba/article/719529/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/728048/gradske-vijesti-zidovsko-nacijonalno-drustvo][https://infobiro.ba/article/727876/gradske-vijesti-autor-nije-naveden]. As you can see the name is written in multiple ways. I'll highlight the first article (published on Jan 1 1919) which covers the foundation of the club. I assume the club was founded in late 1918. Also, maybe you should abbreviate Jugoslavenski/Jugoslovenski to Jug. or something similar. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:06, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, online I'm seeing claims that Židovsko športsko društvo Bar-Kohba (this name is independently confirmed in Atlas nogometnih klubova from 1925) was founded in 1908 or 1909. It seems that it was reformed in 1918. However, I'd need to look further. Also I found [https://www.academia.edu/44358337/Contributions_to_the_History_of_Sport_Sport_in_the_Grip_of_Ideology_and_Politics_in_Bosnia_and_Herzegovina_1875_1941_ this publication] which I'll need to read. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:22, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::[https://ishainternational.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/10/carnivalvol20_final_version_published_withoutissn.pdf Alt. link] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:25, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::{{s|Ame71}}, I'll go to bed now. Context for [[Prvenstvo_Sarajevskog_nogometnog_podsaveza_1920./21.#Promijenite_ime]] exists in [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]] (see citation no. 10). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:28, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::::{{s|Ame71}}, I bring you excellent news. One of these [https://infobiro.ba/article/713826/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden free transcribed articles] features the foundation of Židovsko športsko društvo Bar Ko'''c'''hba. It was founded on December 23 1918 following a merger between Židovsko gombalačko društvo (Jewish Gymnastics Society), Židovski športski klub, Bar Kohba (without the letter c) and Hakoah. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:26, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::{{s|Ame71}}, two more sources for tables: :::::::::::::* Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. (I remember it featured some provincial matches which are not present in exyufudbal.rs) :::::::::::::* Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/plavi-sa-grbavice Plavi sa Grbavice], Kruševac 2021. (contains photographs of tables from newspapers, also covers 2. razred for some seasons) :::::::::::::– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:49, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::: In [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti] website, when an opponent withdraws, they write "w/o" (walk over). How can I say that in croatian (in short way)? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:59, 6. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::::{{s|Ame71}} bez borbe. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:01, 6. studenoga 2025. (CET) == Navijači == [[Navijači#Načini navijanja|Navijači]] (tekst ispod naslova treba ukloniti) [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32055-88|&#126;2025-32055-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32055-88|talk]]) 23:28, 7. studenoga 2025. (CET) :{{riješeno}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:45, 8. studenoga 2025. (CET) == Ivica Zubac == Znam da je bio u Brotnju, ali sam mislio da juniorske klubove ne stavljamo u infookvire. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:08, 9. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, ok onda obrišiti Brotnjo. Samo pokušaj pronaći je li prije Zrinjevca kojim slučajem igrao za seniore Brotnja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:11, 9. studenoga 2025. (CET) Prema https://brotnjo.ba/nba-zvijezda-ivica-zubac-uvijek-mi-je-bio-san-zaigrati-za-seniore-brotnja/ ovom izvoru nije igrao za seniore Brotnja. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:13, 9. studenoga 2025. (CET) == Nikola Aleksić iz Distorzije uma == Pozdrav. Što treba napraviti da članak o Nikoli Aleksiću iz Distorzije uma budeaktivan na Wikipediji? Što su greške. Vi ste ga premjestili u nacrt. https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Nikola_Aleksić Vidim da ga je kasnije Runolist ga brisao zbog neprikladnog preusmjeravanja. Ne znam zbog čega. Preusmjerava na bend i na album. Molim pomozite mi sipraviti ako trebam što. Hvala unaprijed. Razmotrite je li prikladno nastaviti s njenim uređivanjem. Niže je navedena evidencija brisanja i premještanja za ovu stranicu: * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5123871 10:43, 27. svibnja 2025.] [[Suradnik:Runolist|<bdi>Runolist</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Runolist|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Runolist|doprinosi]] briše stranicu [[Nikola Aleksić]] (nepotrebno ili neprikladno preusmjeravanje ([[WP:PRE]])) * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5121492 00:21, 21. svibnja 2025.] [[Suradnik:Croxyz|<bdi>Croxyz</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Croxyz|doprinosi]] premješta stranicu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Aleksi%C4%87&redirect=no&action=edit&redlink=1 Nikola Aleksić] na [[Nacrt:Nikola Aleksić]] [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32984-50|&#126;2025-32984-50]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32984-50|talk]]) 10:55, 12. studenoga 2025. (CET) :@[[Suradnik:~2025-32984-50|~2025-32984-50]] Ako imamo nacrt, preusmjeravanje iz glavnog imenskog prostora u nacrt smatra se neprikladnim. Dovedite nacrt u red (svi problemi pišu na stranici), pokažite da osoba ispunjava [[WP:KRTE#Glazbenici]] i premjestit ćemo ga na glavnu stranicu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:26, 12. studenoga 2025. (CET) ::Dobar dan. Hvala na odgovoru. Je li treba ovdje u poruci dokazati kriterije WP:KRTE#Glazbenici ili na nacrtu stranice? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 15:11, 13. studenoga 2025. (CET) :::Na nacrtu stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:24, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Dobar dan. Evo sve uređeno. Nadam se da je sad u redu i da može ići objava. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 08:35, 14. studenoga 2025. (CET) :::::Poštovani, je li sad sve u redu? Može li objava članka? Hvala [[Suradnik:Lawandrule|Lawandrule]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lawandrule|razgovor]])</small> 09:34, 4. prosinca 2025. (CET) == Portal o Aziji == Možeš li mi molim te (ako znaš) pomoći s izradom portala o Aziji. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:11, 13. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, s čime točno ti treba pomoć na [[Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Azija]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:15, 13. studenoga 2025. (CET) ::Da ljepše izgleda i da više sliči na ostale portale. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:17, 13. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Labud222}}, želiš kopiju portala o Europi? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:19, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Nešto slično portalu o Europi. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:21, 13. studenoga 2025. (CET) == Predrag Figenwald == Kada već Predrag Figenwald hoće da se članak o njemu ukloni iz Wikipedije, onda neka tako i bude. Ali baš mi je žao. Objektivno gledano, Predrag zaslužuje mjesto u Wikipediji. Citiram članak "Odlazak buntovnika s razlogom" iz "Večernjeg lista" od 12. 7. 2008.: "No, bili su tu (u redakciji "Poleta") i nezamjenjivi intelektualac generacije Vlatko Fras, najtalentiraniji i najbizarniji Predrag Figenwald, filmski kritičari Nenad Polimac (najbolji od svih), Srećko Jurdana (zadužen za kung-fu filmove i westerne), pokojni trend-sveznalica Vladimir Cvitan, pokojni Dražen Vrdoljak i Darko Glavan, prvi pravi rock kritičari u nas, profesorica Slavenka Drakulić, zgodne novinarke Snježana Banović (hodala s Johnyjem Štulićem, danas kazališna redateljica) i Gordana Farkaš (supruga Paola Sfecija, ugledna izdavačica), odličan redaktor Marjan Jurleka (direktor Večernjeg lista) i još mnogo drugih." [[Suradnik:Svjetlan Feretić|Svjetlan Feretić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlan Feretić|razgovor]])</small> 00:39, 14. studenoga 2025. (CET) == BLP == In [https://web.archive.org/web/20180804122352/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/53-predistorija-do-1920#beogradski-podsavez-provincija exyufudbal] they say the first edition of Belgrade subfederation championship is the 1920 one: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||0||<math>\infty</math>||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||7||3||2,333||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||1||0||2||1||3||0,333||2 |- |4. || [[FK BASK|Soko]]||3||0||0||3||1||14||0,071||0 |- |5. || [[Srpski mač]] ||colspan="8"|<center> <small> ''Srpski mač se povukao s natjecanja |- !colspan="10"| |- |} But in [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti] they say the 1st edition was in 1919: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||2||5,500||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||10||4||2,500||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||0||1||2||2||5||0,400||1 |- |4. || [[Srpski mač]] ||3||0||1||2||2||14||0,143||1 |- !colspan="10"| |- |} What is the 1st edition I have to create? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:33, 18. studenoga 2025. (CET) OMG, in en.wiki and sr.wiki they say the first edition was in 1919-20 with this table: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||4||4||0||0||17||3||5,666||8 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||4||3||0||1||10||3||3,333||6 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||4||2||0||2||3||6||0,500||4 |- |4. || [[SK Vardar Beograd|Vardar]] ||4||1||0||3||2||7||0,285||2 |- |5. || [[FK BASK|Soko]] ||4||0||0||4||4||17||0,235||0 |- !colspan="10"| |- |} What's the right one we have to keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:48, 18. studenoga 2025. (CET) :The 1st one is correct. It's also present in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. [[:en:1919–20 Serbian Football Championship]] uses [https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html RSSSF] as a source. If you paste the URL, you'll see that in [https://web.archive.org/web/20220709074046/https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html 2022 there was a table identical to the one on en.wiki]. Since then RSSSF was updated by Nebojša Jakovljević (the guy behind exyufudbal). The 2022 source used by RSSSF is [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1920&broj=000005 page 3 of this Jadranski sport] edition. Above the Jadranski sport table there is a short text saying that the autumn part of the season has concluded, meaning that this is a midseason table. RSSSF got the season wrong. It's the midseason table of the 1920./21. season (the next season), as stated by Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. For the 1919 season [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ Claudio Nicoletti's table] doesn't have a BEOGRADSKI LOPTAČKI PODSAVEZ label above it meaning that it wasn't a BLP competition (BLP was founded in 1920, the following year). [https://www.yumpu.com/xx/document/view/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija Prezentaciona kopija (page 544.)] has Nicoletti's table and it says that these were friendly games. If you're planning on creating that article, please suggest a name. As for the clubs without articles, I remember BUSK from [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije] (page 84). I never created an article due to Album nogometnih klubova Jugoslavije disagreeing with [[:it:Beogradski univerzitetski sportski klub]]. [[:sr:Srpski mač]] claims that the club ceased to exist in 1911, although the [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X01888&P= 1932 report] (scroll to Stranice 76-77) claims that the club still exists. I won't explore this topic, as I'm busy with the SNP article and other articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:02, 18. studenoga 2025. (CET) ::[[Suradnik:Ame71|Ame71]], fell free to add that midseason table in the 1920./21. article. Use Jadranski sport as the source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:29, 18. studenoga 2025. (CET) == Partizan Susek == Mogu li se negdje naći tablice liga u kojima je i Partizan iz Suseka? [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 00:44, 21. studenoga 2025. (CET) :{{s|Jolicnikola}}, imaš li kakve korisne podatke o klubu (godina osnutka, bivša imena i sl.)? Na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FSusek%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 hr.wiki] ne postoji niti jedan članak s tim klubom.[https://srbijasport.net/club/2194-susek-susek/results Ovdje imaš rezultate od 2010.] Očigledno se klub preimenovao iz Partizan Susek u Susek. Ndema ga na web-stranici FSG Zrenjanin (dakle, nije nikada bio u ligi s nekim klubom iz Zrenjanina). Nema ga u tablicama [[FK Mladost Bački Petrovac]]. Od izvora [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Vojvodina]] ga možda ima u jednoj od knjiga o FK Vrbas. Za Vojvodinu čisto sumnjam, osim ako je klub osnovan prije 60-ih. Ako je za vrijeme Jugoslavije dogurao na nekakve značajne razine, možda ga ima u knjizi o Bačkoj, no budi oprezan, veliki udio tablica ima mnogo grešaka. To je to što se tiče knjiga o Vojvodini. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:14, 21. studenoga 2025. (CET) ::A joj vidim na en.wiki da si već našao rezultate od 2010. nadalje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:16, 21. studenoga 2025. (CET) :::Moj savjet bi ti bio da pokušaš pronaći (arhivirane) web-stranice [https://srbijasport.net/league/548-gradska-liga-novog-sada ovih klubova], odnosno (arhiviranih) lokalnih portala – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:19, 21. studenoga 2025. (CET) ::::Na [https://www.yumpu.com/en/document/read/55430430/beocin-engleski-niska-rezolucija 21. str.] ove publikacije stoji da je osnovan 1925. i da se kasnije zvao "FC Hajduk". Naravno, nije se mogao zvati ni FC ni FK u tom dobu. U izvještajima Jug. nog. saveza iz 1932. i 1937. ne spominje se nikakav klub iz Suseka među klubovima Novosadskog nogometnog podsaveza (ali se zato spominje Cement Beočin). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:29, 21. studenoga 2025. (CET) :::::{{s|Jolicnikola}}, ako je tada postojao, bio je divlji klub (v. [[Zagrebački nogometni podsavez#Divlji klubovi]]), odnosno nije bio član niti jednog podsaveza. Jako mali udio klubova (pogotvo izvan gradova) je bio registriran. Nepoznat je njihov broj, no vjerojatno ih je bilo više i u samim gradovima i to čak možda i u Zagrebu gdje je broj članova podsaveza bio ograničen točno na 70 192X. Jako je kasno, pa neću nastaviti istraživati. Probaj pronaći na internetu nekakve informacije s pretragom Hajduk Susek. [https://www.sremskenovine.co.rs/2019/09/susecane-sve-manje-zanima-fudbal-2/ Ovo sam uspio pronaći]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:35, 21. studenoga 2025. (CET) ::::::Nažalost, nigdje nisam našao :( [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 14:59, 21. studenoga 2025. (CET) == Religija == Jesi ti uređivao [[Semitski neopaganizam|ovo]] kao neprijavljeni suradnik? Ako jesi – zahvaljujem na doradi! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 14:43, 23. studenoga 2025. (CET) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam. To je jedan drugi naš suradnik. Zašto uređuje kao IP-ovac? Nemam pojma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:20, 23. studenoga 2025. (CET) == Sokolovi iz Sokolovca == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Sokol_Sokolovac&action=history 21.09.2024. si napravio] preusmjerenje [[NK Sokol Sokolovac]] na [[HNK Sokol Sokolovac]], no problem je što se ovdje radi o dva različita kluba imena ''Sokol'', koji dolaze iz naselja imena Sokolovac. * [[HNK Sokol Sokolovac]] iz naselja i općine [[Sokolovac]], [[Koprivničko-križevačka županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/938/nk-sokol/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] (ali grb prikazuje ''HNK Sokol'' * NK Sokol Sokolovac iz naselja [[Sokolovac (Dežanovac)|Sokolovac]], [[Dežanovac|Općina Dežanovac]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/1428/nk-sokol-s/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] pa i ovdje imamo kako sad staviti poveznicu na taj klub z BBŽ-a u [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] sam ga stavio kao [[NK Sokol Sokolovac]], možda da ga staim kao [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] ili [[NK Sokol Sokolovac (Dežanovac)]], da se bezveze ne briše ovo preusmjerenje u budućnosti pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:12, 28. studenoga 2025. (CET) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. [[NK Sokol Sokolovac]] je sada razdvojba koja vodi na [[HNK Sokol Sokolovac]] i [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] (ako u budućnosti zaželiš promijeniti ime, ovdje je [[Posebno:Što_vodi_ovamo/NK Sokol Sokolovac (1973.)|popis]], nisam dodavao poveznicu na NK Sokol Sokolovac (1973.) u drugim člancima, npr. u člancima o sezonama ŽNL BBŽ). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:39, 28. studenoga 2025. (CET) == 3 srpnja 1991 == Da li stvarno neznas sto je bilo 3. srpnja 1991 ??? Pa ne mogu vjerovati... Aj malo citaj, poptrudi se, uci.... --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 13:30, 1. prosinca 2025. (CET) == fotografija Diogen == Poštovani Croxyz Fotografija za koju ste pitali što predstavlja je sa albuma grupe Diogen [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:34, 4. prosinca 2025. (CET) :{{s|Vinyl cd}}, je li to naslovnica albuma? Također je li fotografija zaštićena autorskim pravima? Na [[:c:File:1019378d1.jpg]] piše da nije zaštićena autorskim pravima što pretpostavljam da je to netočno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:32, 6. prosinca 2025. (CET) ::Poštovani Croxyz. ::slika je sa albuma grupe Diogen i koliko je meni poznato nije zaštićena autorskim pravom [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:08, 6. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Vinyl cd}}, slika vrlo vjerojatno je zaštićena autorskim pravima. Je li poznat autor? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:45, 7. prosinca 2025. (CET) ::::autor je Robert Žegarac kontaktirao sam ga telefonski ,rekao je da slika nije zaštićena autorskim pravom i da dozvoljava da se objavi ::::njgov email je robert.zegarac@gmail.com [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:17, 8. prosinca 2025. (CET) {{izvlaka}} {{s|Vinyl cd}} svaka je fotografija zaštićena autorskim pravima do 70 godina nakon smrti autora, osim ako se autor sam nije javno odrekao autorskih prava. U ovom slučaju, autor treba što prije poslati e-mail prema uputi na [[WP:DZ]] u kojem nečim dokazuje svoj identitet i to da je stvarni autor. Također, kada se postavljaju slike, poželjno im je dati neko smisleno ime i u opis staviti podatke o čemu ili komu se radi. [[:c:File:1019378d1.jpg]] sada treba preimenovati, što može samo administrator tamo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 8. prosinca 2025. (CET) == Dinamova zaklada Nema predaje == Pozdrav, ljubazno molim objašnjenje zašto je ukinuta stranica Dinamove zaklade Nema predaje, ujedno i poglavlje u temi GNK Dinamo? Riječ je o zasebnom entitetu kojeg je osnovao Zakladnik GNK Dinamo i koji djeluje paralelno i u suradnji s GNK Dinamom. Zašto takav entitet ne bi smio imati svoju stranicu ili barem poglavlje na stranici GNK Dinamo. Srdačno, [[Suradnik:Jerkovic9|Jerkovic9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jerkovic9|razgovor]])</small> 09:23, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Jerkovic9}}, ima li zaklada enciklopedijski značaj? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:35, 8. prosinca 2025. (CET) == Ujedinjeni protiv fašizma - izmjena 8.12.2025. u 10:18 == Pozdrav kolega, imam nekoliko pitanja vezanih uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ujedinjeni_protiv_fa%C5%A1izma&curid=797759&diff=7351152&oldid=7348671 navedenu izmjenu]. # Zašto je sporni dio sastava inicijative? # Zašto je sporni popis nekih od pojedinaca koji su prisustvovali prosvjedima? Isti dio nije bio sporan u mom prošlom članku [[Prosvjed na Markovom trgu 2024.]] ni npr. u članku [[Sto posto za Hrvatsku]] u kojem ima i cijela sekcija o tome. # Zašto neke od reakcija smatrate "nebitnima"? [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 23:35, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, stvarno cijenim detaljnu reportažu, no morao sam ukloniti dijelove za koje smatram da nemaju enciklopedijski značaj (npr. ''vrijeđali glumce'', ''"kratko naguravala s policijom"'') ili nisu pisani enciklopedijskim stilom (npr. ''"unosili se u lice i vrijeđali"'', ''"udarili u ruku"''). Sastav incijative nije sporan, već je pisan neenciklopedijskim stilom (''"organizacija, kolektiva, inicijativa i pojedinaca i pojedinki"'') te djeluje previše neprecizno. Također pojedinci je ponovljeno dvaput (u hrvatskom je muški rod ujedno i neutralni rod kada je riječ o množini). Odjeljak o nesudjelovanju riječke gradonačelnice mi isto djeluje kao neenciklopedijski sadržaj (zašto bi uopće navodili da osoba X nije sudjelovala na prosvjedu?). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:22, 9. prosinca 2025. (CET) ::Nisam našao koje su konkretno sve organizacije i pojedinci dio inicijative pa sam prenio kako su ih opisali mediji. Što se tiče dijela teksta koji spominje riječku gradonačelnicu, više je naglasak bio na njenom stavu o prosvjedima (zbog čega sam i stavio u reakcije, pogotovo da se pokrije širi spektar pogleda na događaj) nego na činjenici da nije sudjelovala. ::Ne protivim se generalno navedenom uređivanju, jedino smatram da bi popis nekih od javnih osoba-sudionika bilo dobro navesti kad se već navode i u drugim člancima pa bih taj dio vratio. I sam volim znati tko što podržava ili čemu se protivi kad čitam o raznim prosvjedima i sličnome pa smatram da bi takve informacije zanimale i čitatelje naše Wikipedije. ::Lp, [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 17:15, 9. prosinca 2025. (CET) == Ljudevit Gaj == Malo sam uredio. Onaj dio što je esejski sam zakomentirao. Nisam znao što s tim učiniti. To je tamo još od početka članka, možda ga treba obrisati?--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 11:12, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Rovoobob}}, nije loša ta ideja sa zakomentiranjem. Ako nekome ubuduće zatreba pri proširenju članka, možda mu dadne ideju o čemu da piše. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 03:03, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025. - izmjena od 17. prosinca 2025. u 00:04 == Pozdrav, možeš li mi objasniti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2025.&oldid=7356422 ovu izmjenu]? Na stranici s novostima piše da je navedene nedavne smrti potrebno dodati i u stranicu godine smrti. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 14:16, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, vidio sam crvenu poveznicu (u tom trenutku nepostojeći članak) te da nedostaje godina, pa sam pomislio da je to nečiji vandalizam iz perioda tijekom kojeg sam bio odsutan s wiki. Slobodno vrati, pogotovo ako nađeš godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 03:04, 19. prosinca 2025. (CET) ::U redu, hvala na pojašnjenju. Nažalost, na internetu ne mogu pronaći datum rođenja gospođe Braut. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 11:40, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025- Izmejan od 21. prosinca 2025. == Pozdrav, Možete li nam pojasni izmjenu na stranici Mario Perković, piše da je rađena putem AI? [[Suradnik:Ivan12183k|Ivan12183k]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan12183k|razgovor]])</small> 19:30, 21. prosinca 2025. (CET) :Članak je u međuvremenu obrisan, pa ga ne mogu analizirati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:44, 21. prosinca 2025. (CET) == pouzdaniji izvor == Obrisana mi je dopuna podatka o samom autoru (traži se pouzdaniji izvor). Obzirom da je moja malenkost i osobno autor, ali i da sam naveo izvor (ugovor o autorstvu), nije mi poznato koji bi to bio još pouzdaniji izvor od naprijed navedenoga. [[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mislav11|razgovor]])</small> 12:16, 30. prosinca 2025. (CET) :@[[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] Naveli ste primarni izvor koji pritom nije javno objavljen, što je problem s obzirom na naše [[WP:PRO|pravilo o provjerljivosti]]. ''Rule of thumb'': ako bilo koja osoba ne može otvoriti internet ili otići u knjižnicu te ondje provjeriti informaciju koju dodajete, onda nemate dovoljno dobar izvor. Proguglajte, vjerojatno ima nečeg napisanog negdje. Za takve sporedne podatke može proći i članak na nekom regionalnom portalu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:22, 30. prosinca 2025. (CET) == Srpska liga == I've a doubt: just discovered the leagues with BSK and SK Jugoslavija in Serbia during WW2 weren't "Srpska liga", but "Podsavezna liga Beograd" and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played). So I'm planning to create the "Podsavezna liga Beograd" with a redirect from the main page. The main page will be remain "Srpska liga", or maybe "Podsavezne lige Srbije"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:48, 30. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ame71}}, I don't understand the "and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played)." part. Podsavezna liga Beograd should be Prvenstvo Beogradskog loptačkof podsaveza, according to Sijić's Fudbal u Kraljevini Jugoslavije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:22, 30. prosinca 2025. (CET) ::I meant every year (1941, 1942 and 1943) SLS planned to organize the finals between the best 3 clubs of Beograd subfederation vs the other subfederation champions, but cause of WW2 these finals weren't played. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:31, 30. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Ame71}}, maybe call them Prvenstvo Srbije u nogometu? I mean, was there ever an actual league or was it a cup competition? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:35, 30. prosinca 2025. (CET) :::: The most part of subfederation championship were leagues. There were subfederation leagues and a final phase in cup system. Now I'm going make the changes and to move the page of "Srpska liga u nogometu" to "Prvenstvo Srbije u nogometu". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:46, 30. prosinca 2025. (CET) :::::{{S|Ame71}}, okay. Right now I'm cleaning [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]'s article (which is not called 1. Hrvatski Športski Klub Građanski Zagreb, as it.wiki claims). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:57, 30. prosinca 2025. (CET) ::::::{{s|Ame71}} [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] is called Beogradski pehar (literally Belgrade trophy) by [https://web.archive.org/web/20170324193758/http://trstenicani.com/ts_sport_legende/images/ts_ljubvuk_novo_vreme_sl.jpg this edition of Novo vreme]. It is featured in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 380–381. under the same name (Beogradski pehar). It says that it's a BLP competition, not a Serbian (national) one. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:20, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}}, what should we do with Beogradski pehar in [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:12, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::: I changed in 1941-42 season "Podsavezna liga" to "Beogradski pehar". [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf This book drives me crazy]: there's all I need, but I can't find it easily. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:16, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, trust me you're not the only one who is confused. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:20, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::{{s|Ame71}}, should I remove Beogradski pehar from [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] and rename [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] to [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:35, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::: Just wait, I'll do that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:57, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], for the WW2 seasons Vitez Zemun should be changed to Vitez Beograd (see [[ZSK Vitez Zemun]]). It also probably dropped the ZSK prefix, as it isn’t based in Zemun anymore. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:54, 31. prosinca 2025. (CET) == Vrbovec == bok, ja sam autor oba teksta, i na službenom webu Grada Vrbovca i na Wikipediji, sad sam pobrisao tekst na webu, da možeš vidjeti da sam ja [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 16:40, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Neobična situacija zato što tada u principu kao izvor stavljate sebe same ("ovdje kažem da je tako jer sam tamo napisao da je tako"). Zbog [[WP:VI]] trebali bismo znati tko je na stranici Vrbovca pisao tekst, koje su stručne reference autora. Možda bi bolje bilo na Wikipediji napisati tekst i navesti sve izvore, a onda tamo objaviti kako god hoćete. Kada ovdje objavite, odričete se većine autorskih prava. Ispod je Croxyz spomenuo dopusnice, to je [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja]]; no to je tek početak priče jer, kako rekoh, citirate sebe na drugom mjestu. Ne znam možemo li smisliti što pametnije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:15, 5. siječnja 2026. (CET) ::onda možete vratiti tekst na Wiki kao što sam napisao? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 10:50, 5. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Stvorite trajni račun pa ću vratiti kao Vašu osobnu podstranicu. Bilo bi dobro da stari članak uređujete odjeljak po odjeljak jer nam je teško sve odjednom pregledati. Sve treba imati izvor. Ne znam zašto ste mijenjali površinu i broj naselja, površina je citirana u svim infookvirima hrvatskih naselja prema Državnoj geodetskoj upravi, a broj naselja je iz popisa 2021. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 5. siječnja 2026. (CET) :::Pozdrav, evo stvoren trajni račun, ok, onda ću od sad odjeljak po odjeljak, vodim brigu o izvorima. Površina je mijenjana jer tako stoji u službenim dokumentima Grada (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2019/04/Procjena-rizika-od-velikih-nesre%C4%87a-za-podru%C4%8Dje-grada-Vrbovca.pdf) :::broj naselja je mijenjan jer je u studenom 2025. od početnih 42 naselja ukinuto jedno, te dodano 6 novih - dakle 47 (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2025/11/T9Odluka-o-granicama-pod.naselja-i-imenima.zip) [[Suradnik:Speak Mellon|Speak Mellon]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Speak Mellon|razgovor]])</small> 18:12, 5. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, dobili smo odgovor za naselja i površinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:13, 5. siječnja 2026. (CET) == Dodatci == Vidjet ćeš u postavkama nekoliko novih dodataka koji bi ti mogli pomoći u ophodnji: jedan dodaje poveznicu na copyvio, jedan je za otvaranje diffova odmah u popisima izmjena, a jedan dodaje (tipke za) galeriju zanimljivih slika prema nekim kriterijima - taj bi možda fotograf @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] ipak više volio. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Opa! Jako simpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:43, 4. siječnja 2026. (CET) ::{{s|Ponor}}, isprobat ću kasnije ove ostale dodatke. Bi li mogao objasniti anonimnom suradniku iz poruke iznad proceduru oko dopusnica. Vezano je za današnje izmjene na članku [[Vrbovec]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:14, 4. siječnja 2026. (CET) == Nedjeljko Jusup wikipedia stranica == U skladu s naputcima unesena je nova verzija teksta u enciklopedijskom stilu. Dodani su i izvori/linkovi. Molim javite da li je sad sve u redu? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-94337|&#126;2026-94337]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-94337|talk]]) 16:33, 5. siječnja 2026. (CET) :Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:18, 5. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani CROXYZ! ::Stranica  Nedjeljko Jusup na Wikipediji postoji od 2012. godine (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&direction=next&oldid=3301944. U međuvremenu je više puta nadopunjavana i sve je bilo ok  do ovih posljednjih izmjena  https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&action=history (4. siječnja 2026.) ::Predložili ste brisanje članka jer, kako ste u odgovoru naveli , „Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja“. ::Poštovani gospodine Croxyz, zahvaljujemo na vremenu koje ste utrošili  čitajući  naš članak. Ako mislite da  Nedjeljko Jusup, osnivač i prvi glavni urednik Zadarskog lista (prvog i jedinog dnevnika u povijesti Zadra i zadarske regije) ne zaslužuje mjesto u Wikipediji slobodno ga izbrišite. ::Hvala na suradnji! [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 13:43, 6. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani Croxyz dodano je još izvora da se lakše odlučite. Lp. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 18:02, 10. siječnja 2026. (CET) == Molba == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Grgurevi%C4%87&diff=next&oldid=7370188 Ajde malo sporije reagiraj], molim te.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:12, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Tulkas Astaldo}}, je li imamo izvor za datum smrti? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:06, 16. siječnja 2026. (CET) == Different table == You're right, I found some problems in season 1929-30 because the sources say different things. So i deduce the 1929-30 final group table was: Obilić 5, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 2 (without PSK), and it was played on June 1930 (season 1929-30), as [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com] says. And in autumn 1930 (season 1930-31) they played another Banatska liga with 4 clubs: Obilić 10, PSK Pančevo 8, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 1, with Obilić and PSK qualified for [[prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] (following [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com]). Obilić and PSK Pančevo didn't take part in VBNP 1930-31. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 14:37, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, I managed to solve it with [https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobe%C4%8Dkere%C4%8Dki-podsavez-zavr%C5%A1nica exyufudbal]. The table contains results after June 25th, but before the repeated July match between Kosovo and Obilić. When this final group began, Pančevo clubs played in Beogradski loptački podsavez. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:34, 16. siječnja 2026. (CET) ::Ah, ok, now I understand. I'm going to make the changes. Have we to considerate season 1929-30 as the last of Banatska župa, or the first of VB/Petrovgrad podsavez? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:57, 16. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Ame71}}, I mean it isn’t that really importnat. We can always put the 1929./30. under the Banatska župa and VBNP columns in the template. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:18, 16. siječnja 2026. (CET) == RE: [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2024./25.]] == U principu jest, ali bih možda trebao i dodati rezultate u križaljku i eventualno najbolje strijelce - o sam običavao raditi sa ligama u tijeku (ili nerom završenim) - ali mogu se maknuti <nowiki> {{radovi}} </nowiki> <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:35, 22. siječnja 2026. (CET) == Odgovor: Oxford == Ups, da. Postoje dva članka. Ako imaš volje slobodno ih objedini. Nisam više tako aktivan kao u mlađim danima. Pišem samo onda kada imam inspiraciju. No, ako je potrebno stojim na raspolaganju za pomoć. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 09:05, 27. siječnja 2026. (CEST) == Strikture jednjaka == Pozdrav, na clanku [[strikture jednjaka]] izmjene su vraćene na staru verziju koja nije tačna. Ezofagealne strikture su zaseban pojam u odnosu na ezogafealne strukture. To označava pojavu suženja na jednjaku (engl. [https://www.uhd.nhs.uk/uploads/about/docs/our_publications/patient_information_leaflets/gastro/041-22_Oesophageal-Stricture.pdf oesophageal stricture]), dok se ezofagealnim strukturama mogu nazvati anatomske strukture koje izgrađuju jednjak kao organ. [[Suradnik:Informationwizard122|Informationwizard122]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Informationwizard122|razgovor]])</small> 22:09, 30. siječnja 2026. (CET) :[[Suradnica:Informationwizard122|Informationwizard122]], vraćen je oblik strikture. Nisam nikad čuo za tu riječ pa sam pomislio da je greška. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:24, 31. siječnja 2026. (CET) == Članci tjedna za 2026. == [[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.|Počelo je]]! Znam da si Concordiju htio predložiti za neki tjedan, ostavljam ti da sam umetneš točan prijedlog. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:32, 3. veljače 2026. (CET) :{{s|Runolist}}, ako se sjetim kasnije ću dodati. Lako je zapamtiti datum: 10. 10., pogotovo jer se teren nalazi pokraj današnje 10. gimnazije. Trenutno pišem odgovor na SZR Duhova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:35, 3. veljače 2026. (CET) ::{{s|Runolist}}, da dodam još teksta? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:00, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. podsjećam na slike iz Klaićeve. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:07, 4. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Da, stavi skroz isti tekst koji bi stavio da namještaš članak za GS. Također, skužio sam da nemamo gdje potpisati predlagatelja ili komentar, to ću srediti sutra. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 00:28, 4. veljače 2026. (CET) == [[user:Općina Vidovec]] changed to [[user:Bruno Hranić-načelnik]] == I've changed username of "Općina Vidovec" to "Bruno Hranić-načelnik" (on his request). I don't know if this name is proper on hr.wiki, but I thinh is much better then "Općina Vidovec". Please let me know if removing the "-načelnik" part would be advisable. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 14:34, 7. veljače 2026. (CET) :{{s|Malarz pl}}, honestly I don't know what hr.wiki's username rules look like. The user in question is the ''načelnik'' (Polish: starosta) of [[Vidovec|općina Vidovec]] (county/powiat Vidovec) or someone closely connected to the person. His only contributions are his autobiography, which obviously didn't meet the notability criteria. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:45, 7. veljače 2026. (CET) ::Actually, a better Polish equivalent would be ''wojt'' of a ''gmina''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:48, 7. veljače 2026. (CET) Before 1989 there was in Poland "naczelnik gminy" (now "wójt gminy"). I saw too [[:c:Special:Contributions/Bruno_Hranić-načelnik]]. I realized that "Bruno Hranic" is propably "nacelnik" of "Općina Vidovec" :-) Hr.wiki username rules are on [[Wikipedija:Suradničko ime]] :-) Previous username conflict with "Suradničko ime ne smije biti komercijalno, ime tvrtke, nekog proizvoda, '''institucije''' i sličnog" (as I saw in autotranslator). Thanks. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 15:04, 7. veljače 2026. (CET) == Pokrajinsko prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza == Molim te nemoj ophoditi članke tog suradnika. Namjeravam ih kasnije srediti, no prvo moram u ondašnjim novinama pronaći je li se natjecalo zvalo provincijsko ili pokrajinsko prvenstvo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:05, 13. veljače 2026. (CET) :[[Slika:Thumbs up icon.svg|20px]] [[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:14, 13. veljače 2026. (CET) == 1 strd pzo == poštovani, ja sam stvorio tu stranicu i uređivao. Zašto ste izbrisali te podatke koje sam stavio. Još je veća stvar jer sam ja pripadnik te postrojbe,ta sjećanja što ste izbrisali su moja,proživljena. I taj povijesni prelet prva dva Miga 21 HRZ je istinit. A poveznicu niste ni pročitali do kraja. Tamo se govori Bobetku da dolaze dva miga ,a on pita koja dva miga. E pa ta dva koja su mi proletjeli iznad glave. Malo profesionalnosti molim i čitati sa razumijevanjem. Ali vjerojatno ste premlad da to shvatite. [[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])</small> 12:15, 15. veljače 2026. (CET) == Rasprava o brisanju – Nacrt:DomagojĆorić/ == '''U raspravi je prijedlog naveden - "Razlog brisanja:''' kriteriji" Članak opisuje javno djelujuću osobu, izabranog političara u regionalnom parlamentu, koja ima više potvrđenih funkcija u Mladeži HDZ-a i Osječko-baranjskoj županiji (predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ, zamjenik nacionalnog predsjednika MHDZ, član Nacionalnog odbora HDZ-a, predsjednik Savjeta mladih OBŽ, voditelj radne skupine HZŽ). Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija kao i službenih državnih stranica. Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobe s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi.Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija (OsijekNews, OsijekExpress, Dnevno.hr, 031portal). i drugi Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobu s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi. S obzirom na višestruke javne funkcije, izborne mandate, medijsku prisutnost i doprinos mladima u politici, smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti za hrvatsku Wikipediju. Ukoliko urednici smatraju potrebnim, dodatno se mogu označiti i novi izvori uz svaku tvrdnju da se jasno vidi provjerljivost informacija, iako je to već potkrijepljeno. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:02, 20. veljače 2026. (CET) :{{BIVUŠ101}}, članak ne ispunjava kriterije o političare. Nije riječ o saborskom zastupniku niti ministru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:36, 20. veljače 2026. (CET) ::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram "obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci" , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:55, 20. veljače 2026. (CET) :::Zastupnički kriterij odnosi se na državne parlamente, a ne županijske. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:03, 20. veljače 2026. (CET) ::::Poštovani i dalje navod ne stoji jer prema kriteriju citiram ::::''Političari i državni službenici:'' ::::''Političar ili državni službenik vjerojatno se može smatrati značajnim ako ispunjava <u>barem '''jedan''' od sljedećih kriterija</u>:'' ::::* ako je predsjednik [[Predsjednik države|države]] ili [[Predsjednik vlade|vlade]] (premijer), [[generalni guverner]], [[ministar]], član neke [[Zakonodavna vlast|zakonodavne skupštine]] ili na istovrjednu položaju na nacionalnoj razini [[Unitarizam|unitarne]] ili federalnoj razini [[Federacija|federativne]] države. (To se na Hrvatsku odnosi i na regionalni državni ustroj odnosno - Županije) ::::* ''obnaša ili je obnašao internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci koja jest ili je bila zastupljena u zakonodavnoj skupštini neke države: čelnik stranke, član odbora stranke, tajnik stranke, predsjednik (ili istovrjedan položaj) u udruzi povezanoj sa strankom'' ::::'''Taj kriterij je isto ispunjen.''' ::::Po kriterijima: ::::# Interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini - Domagoj Ćorić je Član Nacionalnog odbora stranke HDZ izabran na općem saboru stranke (Najviše tijelo stranke) koja je zastupljena u Hrvatskom saboru. Zamjenik je nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a, što je isto nacionalna stranačka funkcija. '''To točno zadovoljava točku 2. kriterija.''' ::::# Zahtjevne mjesne ili područne zadaće s moći: ::::#* Član je Predsjedništva HDZ-a Osječko-baranjske županije i Zastupnik u Skupštini Osječko-baranjske županije – ovo su izabrane funkcije s realnom političkom moći na županijskoj razini. '''To zadovoljava točku 3. kriterija.''' ::::# Medijski odjek, provjerljivost, relevantnost: ::::#* Aktivnosti su popraćene neovisnim medijima poput OsijekNews, OsijekExpress, 031portal, Dnevno.hr. ::::#* Ovo je u skladu s kriterijem 6 čak ako nije na nacionalnoj razini, ima očitu moć i medijsku pokrivenost od nacionalne do lokalne razine ::::Zaključno osobno smatram da tekst zadovoljava '''barem dva kriterija''' značajnosti: stranačka funkcija na nacionalnoj razini i značajne izabrane funkcije na regionalnoj razini, uz medijsku pokrivenost. Dakle, prema WP:KRTE, ovo jest relevantno za članak na Wikipediji. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:15, 20. veljače 2026. (CET) :::::Hrvatska nije federativna država. Federativne države su BiH, Rusija, Švicarska, SAD, tako da taj kriterij nije ispunjen. Valjda biste to trebali znati jer je jasno da ste usko povezani s temom članka. Član nacionalnog odbora nije interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini. To bi bile najviše pozicije, tipa predsjednik stranke. Županijska razina je sasvim irelevanta što se tiče kriterija značajnosti. Niti jedna enciklopedija, leksikon i sl. ne bi pokrila osobu s takvom funkcijom. U suprotnom bi postojali članci o zamjenicima župana iz pripadnike X nacionalne manjine. Ti osječki mjesni mediji nisu nimalo relevantni. Relevantni mediji bi bili nacionalni mediji tipa Večernji, Jutarnji itd. Dnevno.hr je najobičniji internetski portal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:27, 20. veljače 2026. (CET) ::::::Poštovani, (Draft - koji je izrađen je napravljen u dobroj namjeri jer pratim aktivno političku scenu mladih u Hrvatskoj i smatrao sam korisnim kreiranje istog) Nitko nije naveo da je Hrvatska federativna država (čitati s pažnjom), eksplicite vam piše - ''član odbora stranke,'' zato je i navedeno'','' pritom osobna kvalifikacija o o pojedinim portalima tko je i za što kvalificiran i relevantan izbjegavam jer gledam objektivno. Osijek nema neograničeni broj portala pa da prema tome izdvajamo "relevantne izvore". Već su ovo jedini šire dostupni portali na tome području koje je moguće pronaći. ::::::Kao primjer vam navodim [[Pavo Gagulić]] , kao gotovo identičnu stranicu, s time da primjerice osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:55, 20. veljače 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] ? :::::::poštovani urednici, još nisam dobio povratni odgovor a u međuvremenu kako vidim pokrenuta je i rasprava za brisanje stranice - Pavo Gagulić kojeg sam Vam naveo kao primjer, napominjem takvih stranica ima još niz poput primjerice - Ivan Vidiš - https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Vidi%C5%A1, i Petar Ćurić - https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_%C4%86uri%C4%87. S time da primjerice ponavljam osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. Jesu li onda sve te stranice ispravne i relevantne? ili su sve za uklanjanje.. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:59, 23. veljače 2026. (CET) ::::::::Poštovani rasprava je sada otvorena i za gore navedene primjere nakon mojeg naputka. Citiram suradnika "Hijerovit" — za stranicu Ivan Vidiš. lipnja 2024. (CEST) , "kriterije kao bivši predsjednik mladeži HDZ-a ispunjava". Te je stranica već bila zadržana a bila je i već predmet rasprave o brisanju, sukladno tome kriteriji se opetovano tumače po vlastitom dojmu ne pravilima. Osobno gledajući pravila i Domagoj Ćorić i Ivan Vidiš ispunjavaju sva pravila o zadržavanju i zahtjevu za premještanje na glavnu stranicu. S time da Ivan Vidiš ima dosta slabije izvore, Ukoliko su potrebne korekcije, dobrodošle su no napominjem osobu koju sam objektivno obradio ima sve potrebne kriterije. Te tražim zahtjev za premještaj stranice - Domagoj Ćorić na glavnu stranicu. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:01, 25. veljače 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Možda biste mogli prestati maltretirati suradnika na njegovoj osobnoj stranici i stvar raspraviti u raspravi za brisanje (kraći argumenti) ili na stranici za razgovor članka/nacrta. Mogli biste pogledati i kako su, što se same forme tiče, pisani članci na Wikipediji – Vaš ni formu ne zadovoljava. Stilski – puno praznih rečenica, kao iz političkog letka pred izvjesne ''izbore''. Natežete kriterije. Ovoliko strasti obično pokazuju oni koji imaju veze s osobom o kojoj pišu, a to za Wikipediju nije dobro: ni strast ni veze. Budite sigurni da će netko napisati članak kada osoba bude od enciklopedijskog značaja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 25. veljače 2026. (CET) ::::::::::Smijeh! "Maltretiranje" je ne dobivanje odgovora na jasne argumente? Prvo ste me vi osobno optužili da koristim chatGPT, pa onda kasnije ste uvidjeli da nije, pa je stvar ova ili ona.. sve samo ne meritum, jeste uopće pročitali sadržaj? Argumente i sve ostalo u raspravi? Nakon toga uz jasno istaknuti niz primjera stranica sve su sada predložene za brisanje, meni je "page" kao "page" nebitan ali mi je bitno vrijeme i trud koji sam uložio u isti da bi netko paušalno ocjenjivao.. Previše ste "strasti" i osobnih kvalifikacija iznijeli za tako "irelevantne" stvari.. Možda bi bilo dobro preispitati i vaše osobne relacije i odnose? Predlažem da sami onda osobno izmijenite i educirate i nas ostale, bit će nam zadovoljstvo! [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:44, 26. veljače 2026. (CET) == Nogomet == Možeš li pregledati [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2._NL_2024./25.&diff=prev&oldid=7391696 ovo]. Ponavljali su se parametri, pretpostavio sam da je umjesto 1 trebalo pisati 2. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:35, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Ponor}}, nije ništa izmijenjeno, tj. ostala je zelena boja kod stuoca drugoplasiranog kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:39, 20. veljače 2026. (CET) == Frano Veraja == Postovani, izbrisali ste cijeli tekst o Frani Veraja s objašnjenjem da “izgleda” kao AI. Svi podaci su točni i provjereni i ja sam ih osobno napisao. Mozete mi dodatno objasniti u čemu je problem? [[Suradnik:Cvita1008|Cvita1008]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cvita1008|razgovor]])</small> 19:43, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Cvita1008}}, članak stilski jako sliči na brojne nedavne članke za koje je očito da su pisani AI-jem, uključujući članke rukometne tematike. Članci bi trebali biti pisani u neutralnom tonu, a svaka tvrdnja bi trebala biti pokrivena izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:07, 21. veljače 2026. (CET) == Domobranske bojne == @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pozdrav, imam pitanje, razmišljam da sve dalmatinske domobranske bojne spojim u jedan povijesni paragraf na wiki stranici 23. domobranske pukovnije, čisto da je sve na jednom mjestu, eto javite što mislite o ideji pa ću se uhvatiti "posla". Što se tiče dužili, dan danas se u HV kaže da neko duži oružje, posuđuje od države, bar su tako meni objasnili :) [[Suradnik:Dudeidassa|Dudeidassa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dudeidassa|razgovor]])</small> 22:40, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Dudeidassa}}, nisam znao za ovo dužiti. Mislih da je riječ o nekom čudnom tipfeleru, makar ni sam nisam znao što bi to bilo :) Slobodno spoji te članke u jedan, ako misliš da je tako najbolje. Naravno, zadrži sadržaj koji se razlikuje (npr. slike, organizaciju jedinica, ali navedi izvore za organizaciju) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:03, 21. veljače 2026. (CET) == Roman "U vrtlogu vremena" na stranici "Žigmund Luksemburški" == Poštovanje, uklonili ste rečenicu "Žigmund Luksemburški je jedan od glavnih ikova u romanu povijesne fantastike U vrtlogu vremena, hrvatske autorice Ivane Julius." uz pitanje "Je li roman dovoljno značajan da bude uvršten u popularnu kulturu?". Dolje nudim dodatne izvore koji potvrđuju relevantnost romana: Izdanja: Roman je doživio 2 izdanja, 2023. i 2024.:(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=povijesni+roman+za+mlade&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=1700000665), (https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Julius%2c+Ivana&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=1031999) Prijevod: Preveden je na engleski jezik (The Whirlwind of time, 2025, prevoditeljica Mihaela Galjuf) (https://www.amazon.in/Whirlwind-Time-Book-ebook/dp/B0FL8XCKL9?ref_=ast_author_dp&th=1&psc=1) Recenzije i osvrte su napisali književnici: Saša Jakšić: https://ovisnaocitanju.com/recenzija/u-vrtlogu-vremena-ivana-julius/ Sandra Pocrnić Mlakar: https://beletra.hr/ivana-julius-moja-junakinja-jelena-osvaja-publiku-svojom-zenskom-snagom-tihom-ali-mocnom/ Osvrt književnice Marijane Dragičević nalazi se na omotu hrv. izdanja knjige. Osvrti književnika Davora Pleskine i Petra Petrovića nalaze se na omotu eng. izdanja knjige. O autorici i knjizi pisali su mediji: Večernji list: https://scontent.fzag3-1.fna.fbcdn.net/v/t39.30808-6/574573118_1142768331297008_1833912637579889898_n.jpg?_nc_cat=104&ccb=1-7&_nc_sid=7b2446&_nc_ohc=2revW2G_Uq8Q7kNvwGP2rl0&_nc_oc=Adksyo2re9SQHuA4OIVZdPNHBghjtbJtCnnnH9DpT_1PevHGnjz4_WVH51cBYsqf2Jk&_nc_zt=23&_nc_ht=scontent.fzag3-1.fna&_nc_gid=j6UcKBs06Gpe1AAB0zWC3w&oh=00_AfsvjN-CRvO2O7c96Mc3XRFBnybJbZ84RLsukRff-6Xp7w&oe=69A0FDE1 Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2024/04/ivana-julius-moja-junakinja-jelena.html Otvorena televizija: https://www.youtube.com/watch?v=yCx_j-xhGos Televizija Zapad: https://zapad.hr/ivana-julius-u-vrtlogu-vremena/ Radio Banovina: https://www.radio-banovina.hr/audio-kako-je-ivana-julius-spojila-fantaziju-povijest-i-medvednicu/ -Roman je spomenut i obrađen u knjizi "Zagorkini sljedbenici", Sandre Pocrnić Mlakar (str.145)(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&sort=5&new=30&age=0&fid0=5&fv0=hrvatski&selectedId=1009386) ---- S obzirom na sve navedeno, ako mislite da je roman ipak dovoljno značajan, molim da razmislite o vraćanju uklonjene rečenice na stranici "Žigmund Luksemburški". [[Suradnik:Botros99|Botros99]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Botros99|razgovor]])</small> 17:51, 22. veljače 2026. (CET) :{{Botros99}}, nije značajan. Prva rečenica definicije popularne kulture na [https://www.enciklopedija.hr/clanak/popularna-kultura Hrvatskoj enciklopediji] glasi: ''popularna kultura, kultura koja je svima dostupna i '''široko rasprostranjena'''; '''svakodnevna medijska kultura koja prevladava u suvremenom društvu;''' zajednički skup praksa i uvjerenja koje su stekle '''globalnu prihvaćenost''' i koje obilježava medijska dostupnost i pojavnost u obliku komercijalnoga proizvoda. '' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:39, 22. veljače 2026. (CET) == Petar Ćurić == <nowiki>{{Zadržati}}</nowiki> za [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|poveznica=Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|21x21px|Zadržati]] '''Zadržati''' Ne shvaćam čemu takvi prijedlozi, zapravo sam ostao bez teksta. Pročitajte njegov životopis malo bolje. Radite što hoćete. Jako ste me razočarali ali ja vam tu ne mogu ništa osim da ljude demotivirate za rad na taj način [[Suradnik:Slavko Macan|Slavko Macan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slavko Macan|razgovor]])</small> 17:54, 28. veljače 2026. (CET) == Hvala na dobrodošlici i pomoći == Poštovani kolega hvala na pomoći, baš se i ne snalazim više u ovom ambijentu, sve mi je novo... [[Suradnik:Vitek|vitek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])</small> 23:28, 3. ožujka 2026. (CET) :{{s|Vitek}}, bez problema. Povremeno ću pregledavati tvoje članke i ispravljati ih. I ja pozaboravim određene stvari nakon nekog vremena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:29, 3. ožujka 2026. (CET) == Tog(o)a == Vidi [https://egzonimi.lzmk.hr/?p=3230 ovo]. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:21, 8. ožujka 2026. (CET) :{{s|MaGa}}, zanimljivo. Kada sam brzinski sređivao članak, provjerio sma oblik Togoa na Hrv. enc. Prisutan je u [https://www.enciklopedija.hr/clanak/eyadema-gnassingbe ovom članku]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:27, 8. ožujka 2026. (CET) ::Izgleda da nisi tražio [https://enciklopedija.hr/clanak/Togo na pravom mjestu]. :D <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:36, 8. ožujka 2026. (CET) ::''Baj d vej'', ja uvijek tražim tamo gdje je eksplicitno navedeno kao pravilo. Možda je članke na HE prekucavao netko tko ne zna za neko pravilo, a netko tko je to trebao pregledati - ''promašio''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:44, 8. ožujka 2026. (CET) :::{{s|MaGa}}, ma znam nego ovako mi je bilo najlakše provjeriti. Obično koristim HJP, no znam da (često) nema natuknice za države s popisom oblika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:47, 8. ožujka 2026. (CET) ::::HJP... Rekao bi jedan bivši kolega: ''Da, ali ne''. Uglavnom, ''botom lajn'': Preko trnja do zvijezda. Nema nam druge. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:57, 8. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] i @[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Informativna točka o najčešćim situacijama: ako je takav otvoreni slog (onaj koji završava na samoglasnik) na kraju imena muškog roda naglašen, samoglasnik se zadržava u sklonidbi, kao kod Peru -> Perua, San José -> San Joséa, Copiapó -> Copiapóa. Ako nije, mijenja ga se kao bilo koju domaću imenicu, npr. Tokio -> Tokija, Meksiko -> Meksika, Santiago -> Santiaga. Kod ženskih doduše nije tako: Cumaná -> Cumane. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:43, 9. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, na početku ovog odlomka naveo sam poveznicu na LZMK koja jasno govori. Ja na to nemam što ni dodati niti oduzeti, to su sigurno pisali učeni(ji od mene) ljudi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:56, 9. ožujka 2026. (CET) == Nino Skrabe == postovani Croxyz ...@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] male izmjene za Ninu Skrabe radim vec 10+godina, sto se vidi iz povijesti, na njegovo inzistiranje. Svakih par mjeseci mi posalje dopunu koju radim na Wikipediji, isto kako sam i postavio stranicu. Stoga Vas molim da izmjenu vratitr nazad. Hvala lijepo Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 17:15, 10. ožujka 2026. (CET) :{{s|Igor Salopek}}, u izvorima članka [[Nino Škrabe]] nije stajalo ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:23, 12. ožujka 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] da li.moram ponovno izmjene unositi ili cete ih vratiti? Ako treba mogu poslati prtscr maila od Nine Skrabe iako mi nije jasno zasto.kad se u povijesti vidi da ja stalno dopune radim ::Hvala [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 07:15, 14. ožujka 2026. (CET) :::{{s|Igor Salopek}}, vaka tvrdnja u članku bi trebala biti pokrivena izvorima. Trenutno članak ima samo dva izvora koji naravno pokrivaju mali dio članka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:20, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ne razumijem sad vise sto ocekujete od mene? Gospodin Nino Skrabe mi daje sve u mailu i ja postavljam na wikipediju. ::::Ako to nije dovoljno onda ne znam sto je. ::::Dakle izvor je sam Nino Skrabe. ::::Ajme 10g nikakvih problema sad odjednom je problem. ::::Eto, da li cete vratiti ili moram sam opet upisivati? ::::Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:09, 14. ožujka 2026. (CET) :::::{{s|Igor Salopek}}, problem nije odjednom, već od [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nino_%C5%A0krabe&diff=prev&oldid=2398363 30. travnja 2010.], dakle skoro 16 godina. Tvrdnje u svakom članku bi trebale biti pokrivene vjerodostojnim i provjerljivim izvorima ([[WP:VI]], [[WP:NI]]), dakle ne primarnim (u ovom slučaju samog Škrabe), već sekundarnim i tercijarnim izvorima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:29, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Evo ne znam sto da kazem. Javit cu autoru, Ninu Skrabe, da ne zelite objaviti izmjene jer ga ne smatrate vjerodostojnim. Nazalost drugih provjerljivih izvora nemam. ::::::Vjerujem da ce biti razocaran, ali ako ne zelite, ne zelite. [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:51, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::{{s|Igor Salopek}}, za većinu toga vjerojatno postoje izvori u LZMK-ovim izdanjima, znanstvenim radovima, nacionalnim/regionalnim medijima, knjigama, časopisima i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:12, 14. ožujka 2026. (CET) == Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991. == In the page 372 of the Orijent book, they say the club played in the ''Grupa Zapad'' of '''Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991.''' I never heard anything about it, I think it was played in the same days of [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]]. In facebook ([https://www.facebook.com/profile/100057584734421/search/?q=turnir%20drugoligasa%20i%20treceligasa POVIJEST RIJEČKOG NOGOMETA]) i found this: Zbog općepoznate političke i ratne situacije, raspada Jugoslavije i hrvatskog osamostaljenja oformljena su samostalna hrvatska prvenstvena i kup natjecanja u kojima su klubovi uglavnom bili raspoređeni prema plasmanu u posljednjem izdanju jugoslavenskih natjecanja. Zbog ratnog stanja u Hrvatskoj i uvedenog moratorija zbog nesigurnosti svih nogometaša, nogometnih djelatnika i gledatelja početak službenih nogometnih natjecanja za sezonu 1991./1992. su trebala započeti tijekom kolovoza 1991. godine, ali su se često odgađala pa su započela tek krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine. Krajem ljeta i tijekom jeseni 1991. godine su se na područjima Hrvatske koja nisu bila obuhvaćena ratom odigravalo niz humanitarnih utakmica, te nekoliko značajnijih turnira. Prvi od tih turnira je bio Trofej ''Novog lista'' koji se je odigrao u Rijeci, Zagrebu i Splitu i na kojem su nastupili dojučerašnji jugoslavenski prvoligaši iz Hrvatske - ''Rijeka'' Rijeka, ''Hajduk'' Split, ''Dinamo'' Zagreb i ''Osijek'' Osijek. Nakon ovoga je uslijedilo neslužbeno nogometno prvenstvo Hrvatske ''Slobodna Hrvatska 1991.'', čiji se prvi dio odigrao po Hrvatskom zagorju i Međimurju, a drugi dio u Istri, a nastupilo je budućih 7 hrvatskih prvoligaša uključujući i ''Rijeku''. Paralelno s ovim natjecanjem se je u Rijeci odigrao ''Trofej Compa'' na kojem su nastupili riječki klubovi ''Grbci'', ''Lokomotiva'', ''Rikard Benčić'' i ''Zamet''. Nekako za vrijeme odigravanja navedenih turnira se je na području Rijeke i okolice počeo održavati turnir ''Sportaši Hrvatske - HNS Rijeka 1991.'' (i u ostalim sportovima su se održavali turniri ovakvog naziva), a ovo natjecanje se sastojalo od 2 turnira - ''Turnir drugoligaša i trećeligaša'' i ''Turnir niželigaša'', a sav prihod s ovog natjecanja je išao u dobrotvorne svrha. Na ''Turniru drugoligaša i trećeligaša'' su se od riječkih klubova natjecali ''Lučki radnik'' (osvoji turnir) i ''Orijent'', dok su se na ''Turniru niželigaša'' od riječkih klubova natjecali ''Grbci'', ''INA Delta'', ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'' (pobjednik turnira). Za ovaj turnir moram spomenuti da su svi klubovi bili oslabljeni, jer je dio njihovih igrača bio na ratištu, što im se događalo i narednih nekoliko sezona u službenim natjecanjima. Krajem 1991. godine se je održao ‘ratni’ malonogometni turnir pod nazivom ''Neovisna Hrvatska 1991.'', a sve utakmice su se odigrale u zagrebačkoj 'Ledenoj dvorani' Dvorani sportova, a na turniru su se uz ''Rijeku'' još natjecali i ''Hajduk'' Split, ''Zagreb'' Zagreb, ''INKER'' Zaprešić (ex ''Jugokeramika''), ''Varteks'' Varaždin i selekcija Sportskih novosti pod nazivom ''SN scorpion''. Na turniru je trebao nastupati i zagrebački ''HAŠK Građanski'' (ex ‘’Dinamo’’), ali nisu nastupali zbog 'odmora' nogometaša, koji su ionako pratili ovaj turnir iz gledališta. Čim je ratna stihija pomalo počela jenjavati krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine su se u Hrvatskoj počela ubrzanim ritmom održavati službena natjecanja u novooformljenim hrvatskim natjecanjima. U prvenstvima hrvatske su od riječkih klubova u 1. hrvatsku nogometnu ligu je ušla ''Rijeka'', u zapadnu skupinu 2. hrvatske nogometne lige je ušao ''Orijent'', u primorsku skupinu 3. hrvatske nogometne lige je ušao ''Lučki radnik'', u 'B' grupu riječke skupine 4. hrvatske nogometne lige su ušli ''Grbci'', ''INA Delta'' i ''Lokomotiva'', dok su u riječku skupinu 5. hrvatske nogometne lige ušli ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'', a tijekom narednih godina se je nastavila tradicija iz vremena Jugoslavije o redovitim mijenjanjima sustava natjecanja (ali bržim ritmom), pri čemu je nekoliko klubova nestalo, a par njih se oformilo. U prvo izdanje hrvatskog nogometnog kupa 1992. godine je ušlo 7 klubova koji su bili izborili plasman u završnicu Kupa maršala Tita 1991./1992. About the western group of Turnir drugoligaša i trećeligaša, the table was: Lučki radnik 6 pts, Halubjan, Opatija and Orijent 4 pts, Grobničan 2 pts. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:38, 11. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, the war ([[Domovinski rat]]) broke out in early 1991, before Croatia got it's independence. Even though the war started, the clubs continued to compete in their Yugoslav leagues. In June, after the season ended, Croatia became an independent state. This resulted in clubs leaving the Yugoslav football pyramid. Due to the war, it became impossible to organise leagues. Because of this, the new season didn't start in August. With no games, local friendly tournaments were set up. Some of them are covered in [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]]. Keep in mind that some of these tournaments could've been official tournaments. We don't know, due to a lack of information. All of these are local tournaments. The first tournament mentioned in that Facebook post is likely a friendly tournament organised by the Rijeka daily [[Novi list]]. It also mentions [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]] The text then mentions some local Rijeka tournaments. The second paragraph covers the foundation of the Croatian football pyramid. Orijent played in [[2._HNL_1992.#Zapad]], Lučki radnik in [[3._HNL_1992.#Skupina_A_–_Riječka_skupina]]. The other leagues aren't covered on hr.wiki (they should be a part of [[4. rang HNL-a 1992.]] and [[5. rang HNL-a 1992.]]) :Starting in early 1992 (or sometimes perhaps even in late 1991) there were a bunch of non-official torunaments. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:19, 12. ožujka 2026. (CET) == Stranica StreetGainZ == Poštovani, mogu li znati koji je razlog brisanja stranice? Prije par dana sam probao istu stranicu uploadati, no tada je bio problem u imenu računa te je to sada riješeno + dodana je dodatna litetaruta i poveznice na sami članak pa me zanima koji dio sada nije u skladu sa pravilima? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 22:08, 12. ožujka 2026. (CET) :{{s|Nikola Pustišek}}, zato što organizacija ne ispunjava [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:38, 12. ožujka 2026. (CET) ::Poštovani, hvala na odgovoru. Pod kriterijima značajnosti misli se na ovo " ::Ona pak najčešće nije enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka: ::* ima malen broj članova (manje od 1000) ::* usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]] ::* lokalnog je karaktera ::* lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se ujedno ne ističe ni po čemu. ::" ? ::Ukoliko je jedna ili više kratica razlog za ukidanje naše stranice, zbog čega su odobrene onda stranice drugih manjih udruga koje također ne ispunjavaju navedene kriterije? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 09:34, 13. ožujka 2026. (CET) :::Ako smatrate da neka udruga ne ispunjava kriterije značajnosti, slobodno predložite njen članak za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:22, 14. ožujka 2026. (CET) == Ivan Marević == Zbog čega je članak predložen za brisanje? Čisto da znam gdje griješim. Hvala [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])</small> 09:00, 16. ožujka 2026. (CET) :Zbog vjerojatnog neispunjavanja kriterija značajnosti za političare. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:07, 17. ožujka 2026. (CET) == Nacrt: Bokšački Klub Klis, molim vas doprinesite. == Molio bih vas da uredite nacrt članka Bokšački Klub Klis, ako znate. Hvala, srdačno vas pozdravljam! [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])</small> 19:59, 18. ožujka 2026. (CET) :{{s|Suradnik78785}}, sadržaj članka [[Nacrt:Bokšački klub Klis]] uopće nije potkrepljen izvorima niti je pravopisno sređen. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:36, 18. ožujka 2026. (CET) == Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20. == Why do you want to delete [[Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20.|this page]] ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:25, 19. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, because it should be written as Osječki and not Osiječki. This misspelling is common on exyufudbal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:25, 19. ožujka 2026. (CET) ::I understood later (I had to comparize the 2 links). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:16, 20. ožujka 2026. (CET) :::Đakovske -> Đakovačke, moslavičke -> moslavačke – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:02, 20. ožujka 2026. (CET) == Stranice o sezonama Kupa SRJ sa svim strijelcima == Evo stranica o prve tri sezone Kupa SRJ sa (skoro) svim strijelcima: [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg93.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg94.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg95.html#kup] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 11:39, 20. ožujka 2026. (CET) :[[Suradnik:Ame71|Ame71]], besides the first three season of the FR Yugoslavia Cup, we also got a bunch of [https://fsv.rs/arhiva-fudbalskih-takmicenja-na-teritoriji-vojvodine-od-1945-do-danas/ Vojvodina tables]. Now you can cover most of the Vojvodina seasons. I remember that we had incomplete tables for several seasons. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:57, 20. ožujka 2026. (CET) ::Additionaly, this may be useful for correcting tables with incorrect goal-differences. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:04, 20. ožujka 2026. (CET) ::: Vojvodina page will be useful in the future, at the moment I'm busy with ZNP pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:37, 21. ožujka 2026. (CET) == Dinamova slika iz 1951. == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Drago_Horvat&curid=491100&diff=7410065&oldid=7410057 Ova slika] koju su dodao u par članak danas ima malo čudan početak teksta. Molim te pogledaj: ''"Dinamo Zagreb s momčadi Dinama (?!) koja je osvojila Kup maršala Tita 1951. U gornjem redu su..."'' [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:23 20:23, 24. ožujka 2026. (CET) :Btw. sad sam vidio da si iz infookvira Franji Wölflu izbacio trenerske podatke. Ima li neki posebni razlog za to? - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:31 20:31, 24. ožujka 2026. (CET) ::{{s|Jure Grm}}, dobro da si uočio ovo prvo. Ispravljao sam slike u drugim člancima, pa sam slučajno pogriješio. Wölflov članak sam počeo uređivati jer mi je bilo čudno kako u infookviru ima samo 79 golova, a 304 nastupa. To je pogrešno interpretirano iz Nogometnog leksiona. ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2665 Za Dinamo odigrao 304 utakmice i postigao 79 ligaških pogodaka]'' znači da je sveukupno odigrao 304 utakmice (vjerojatno uključuje i prijateljske), a da je u ligi postigao 79 golova (mislim da je to tipfeler, trebalo bi biti 89 prema Dinamovoj web-stranici). O Wölflu sam pronalazio mnogo kontradiktornih i pogrešnih podataka. F.F. (očito [[Franjo Frntić]]) tvrdi u [[Tko je tko u NDH]] ([https://znaci.org/00003/557.pdf str. 427.]) da je Wölfl počeo igrati u Concordiji s 13 godina 1930. Wölfl je rođen 1918., tako da je 13-godišnjak postao tek 1931. Nisam mogao pronaći potvrdu da je Wölfl igrao za prvu momčad Concordije kao 16-godišnjak, 1934. Koliko vidim, Concordia te godine nije igrala u prvenstvu ZNP, prvenstvo Jugoslavije 1933./34. je otkazano, a 1934./35. nije nastupao. No, vjerovat ću Cuvaju jer znam da je vodio detaljne dnevnike. Također sam pronalazio kontradiktorne podatke o godinama u kojima je igrao za Građanski (od 1937. ili 1938.). Izgleda da se pridružio Građanskom u listopadu 1937., a prvi put u nekoj službenoj tuakmici azigrao je 1938. Što se tiče trenerske karijere, prije bi se infookvira zabunom interpretiralo da je Wölfl bio trener prve momčadi Dinama i izbornik Jugoslavije. Barem sam ja imao takav dojam. No Wölfla nisam uspio pronaći na popisu trenera Dinama kroz povijest. Trebalo bi u infookviru navesti koje točno pozicije je držao unutar Dinama i jugoslavenske reprezentacije. Nisam uspio pronaći te podatke. Možda je proveo dulje vrijeme u stožeru jugoslavenske reprezentacije? Nažalost, nemamo nigdje kompletnu biografiju Wölfla (ni na Dinamovoj web-stranici, ni u Povijesti sporta i inim publikacijama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:35, 24. ožujka 2026. (CET) :::Što se tiče nastupa za B reprezentaciju, utakmica se odigrala, no u Politici nisu naveli sastave. Trebalo bi pričekati još nekoliko dana (ili tjedana) da NSK digitalizira izdanja Novosti iz 1940. (trenutno digitaliziraju 1938. i 1939.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:37, 24. ožujka 2026. (CET) ::::I svakako mu treba vratiti izborničke funkcije, odnosno članstvo u kolektivnim izborničkim komisijama i u jugoslavenskoj 1954. i u hrvatskoj reprezentaciji 1956. - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:49 22:49, 24. ožujka 2026. (CET) :::Ovu pogrešku imaš na više mjesta ... [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:38 22:38, 24. ožujka 2026. (CET) ::::{{s|Jure Grm}}, evo riješih. Jao, stvarno sam brzoplet danas. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:01, 24. ožujka 2026. (CET) ==Predložak== Hvala na dopunjavanju i iskorištavanju predloška. Ja sam bio još nesiguran koliko je to dobro i uopće korisno, pa na kraju nisam iskoristio. Isto tako i s predloškom za glagoljicu. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 16:56, 31. ožujka 2026. (CEST) :{{s|Kkupus}}, vjeruj mi korisno je. Znaš li možda glagoljicu? Ako da, pokušaj nadopuniti pisce [[Predložak:Glagoljica]] s autorima koji se navode u [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X04047&P= ovoj knjizi]. Odi na ovaj scroll na dnu i odi na 13–18., 256–259. str. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:08, 1. travnja 2026. (CEST) ::{{S|Kkupus}}, bi li htio popuniti predložak s člancima [[:Kategorija:Glagoljica]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:15, 1. travnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Izbjegavao sam popunjavati s podatcima s [[:Kategorija:Glagoljica]] jer je po meni većina toga, izuzev podlistka Glagoljski zapisi apsolutno irelevantna. Uglavnom su to neke moderne pojave od manje važnosti ili jako nedorečene teme poput [[Hrvatska glagoljica]]. Probat ću vidjeti po ovome popisu koji su poslao, iako mislim da ima trenutačno i lakše dostupne literature, barem u knjižnicama. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 00:58, 1. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Kkupus}}, vjerujem da postoji. [[Predložak:Hrvatska ćirilica bosančica]] sam slučajno pronašao prilikom traganja sadržaja za [[Bosančica#U_suvremenom_dobu]]. Bilo mi je čudno kako nisam naletio na taj predložak dok sam sređivao članak o našoj ćirilici. Ustanovio sam da se predložak nigdje nije koristio, pa sam ga odlučio uklopiti u sve članke koje je naveden. Inače, ovu knjigu koju sam naveo iznad, je FOI na isti dan, dan prije ili kasnije, digitalizirao tako da sam ju slučajno otkrio u pravo vrijeme. Kukuljević Sakcinski ju je sastavio kao popis hrvatskih knjiga koje je pronašao u nekoliko tadašnjih (privatnih) knjižnica. Naravno, to nije popis knjiga tiskan/pisan do te godine jer je kod nas znanost tek bila u početcima (npr. Kukuljević Sakcinski ne zna za Nauk karstjanski [[Matija Divković|Matije Divkovića]], ako se ne varam prve hrvatske tiskane ćirilične knjige, čija je skraćena inačica prema Hrvatskoj enciklopedija doživjela [https://www.enciklopedija.hr/clanak/divkovic-matija čak 27 izdanja!]). Većina dotad navedenih autora u predlošku su navedena u njegovoj knjizi, ali nisam mogao pronaći potvrde (slike) da su one doista pisane na našoj inačice ćirilice, a ne na ''standardnoj'' ćirilici, pa ih nisam naveo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:11, 1. travnja 2026. (CEST) == [[2. HNL 1994./95.]] == ovo vezano za [[2. HNL 1994./95.]] * grupa "Sjever"'' - gdje je nedoumica između [[NK Slavonija Požega|''Slavonija'' - Požega]] i [[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|''Mladost 127'' - Suhopolje]] na 1. mjestu (oba po 65 bodova) poredak * 1. ''Mladost 127'' * 2. ''Slavonija'' imamo po * ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 * Željko Kovač: ''Povijest nogometa od NK Jedinstvo do HNK Đakovo Croatia : 1962.-2016.'', Đakovo, 2017., {{ISBN|978-953-6831-80-7}}, str. 224 * Dragutun Kerže: ''Olimpija, simbol Donjega grada : 1923. - 2003.'', Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}} * Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica : 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 iskreno, nisam našao (još) da je negdje * 1. ''Slavonija'' * 2. ''Mladost 127'' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:50, 9. travnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super je da nam se svi izvori slažu oko 1. mjesta. To znači da RSSSF nije pouzdan za ovu sezonu, odnosno da ga ne bismo trebali koristiti. Trebali bi ispraviti tu tablicu u članku. Vidim da Croatia Đakovo i Jedinstvo Donji Miholjac imaju jednaki broj bodova (39), slično kao i Slavonija Požega i Mladost 127. Suhopolje. Je li se ti izvori koje si naveo u poruci iznad slažu oko pozicija tih klubova na ljestvici? Također, bi li mogao vidjeti je li Hrvatski športski almanah 1995/1996 ima identične ljestvice za [[2._HNL_1994./95.#Zapad]] i [[2._HNL_1994./95.#Jug]] (broj bodova, gol-razlika i sl.)? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:25, 9. travnja 2026. (CEST) == Bunić == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bunić&oldid=prev&diff=7428662 Trazis izvor moje izmjene, kad ja sam samo popravio gresku nekog drugog? Ali moje izmejna je, da ni je tamo Laudon ishranjen! Gdje ima izvora, da tamo ishranjen je??? Sve izvore govore samo o nehovim decama. Nema... nonsense, ishranjen je u Becu, mislim da klik u engelskoj ili nekoj drugoj wiki i vidi se sve. Ne znam ko je stvario ovaj nonsense da je ishranjen u Bunicu. Ali kad nema izvora, da je tamo sahranjen, zasto izvor, da tamo ishranjen ni je??? {| class="wikitable" ! colspan="2" |Ernst Gideon von Laudon |- | colspan="2" |Portrait, <abbr>c.</abbr> 1780 |- !Born |13 February 1717 Toce mõisa, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Toce,_Latvia&action=edit&redlink=1 Tootzen] [<nowiki/>[[:lv:Toce|lv]]], [[:en:Swedish_Livonia|Swedish Livonia]] (in present-day Toce, [[:en:Madona_Municipality|Madona Municipality]], [[:en:Latvia|Latvia]]) |- !Died |14 July 1790 (aged 73) [[:en:Nový_Jičín|Nový Jičín]], [[:en:Moravian_Margraviate|Moravian Margraviate]], [[:en:Holy_Roman_Empire|Holy Roman Empire]] |- !Buried |[[:en:Penzing_(Vienna)|Hadersdorf]], [[:en:Vienna|Vienna]] |} [[Suradnik:270kHz|270kHz]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:270kHz|razgovor]])</small> 08:44, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|270kHz}}, pregledao sam povijest izmjena te uklonio nereferencirani sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:54, 14. travnja 2026. (CEST) == Zagreb league 1930/31 == I have a question about the [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930/31 Zagreb championship]]: I think the champion was Viktorija, but the page [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] lists the champion as HAŠK. The subfederation final is also listed as HAŠK-Segesta 4:0, but I haven't found any sources about it. Who do you think was the real winner? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:38, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, at first I started digging through sources about HAŠK. I couldn't find anything, but then I rememebered that [https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 this page exists]. Also I'd like to point out a mistake on that specific page. Concordia did not win the 1938–39 ZNP championship. It lost to BGŠK Bjelovar, the provincial champion, in the ZNP championship final. I find it interesting that we have a HAŠK vs Segesta championship twice in a row. It could be a duplication error. Without dates it's hard to confirm anything. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:57, 14. travnja 2026. (CEST) ::I think it would be the best if {{s|Cybermb}} looked into this. It's 100% mentioned in Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena. ::P.S. Cybermb, si uspio pronači išta vezano za onu župu Bosanske krajine i 2. HNL 1994./95.? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:03, 14. travnja 2026. (CEST) :::A final HAŠK-Segesta 4:0 is on April 1933 (but for 1931/32 season, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), str. 152.]). I suppose the podsavez final wasn't played in 1931 (Viktorija v Segesta). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:25, 15. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, here's what I managed to find. After the qualifiers (quarter finals) have been played, 1931 Varaždinske novosti editions stop reporting on the further outcome of the 1930–31 provincial championship. Why? I don't know. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=701953 Novosti, 21. srpnja 1931., str. 6.] mentions what I assume is the missing qualifiers/quarter finals tie: ::::Unitas Nova Gradiška – BSK Brod na Savi. What's strange is that in the previous season Unitas competed in the Sisačka župa championship. Segesta is participating in the provincial championship. Is this some previously cancelled match? ::::From that Novosti edition we have the following result: ::::* Viktorija Karlovac – ČŠK Čakovec 0:0 (June 20th, not 19th as [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Sijić, str. 150.] claims). Both clubs are named the champions of their župas. ::::There are no reports on the 2nd leg of the qualifiers/quarter finals. ::::In [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702005 Novosti, 29. srpnja 1931., god. XXV., br. 207., str. 15.] we have a report on the matches that will take part on August 2nd 1931: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak ::::* Koprivnica – Ivanić ::::* BSK Brod na Savi – Segesta Sisak ::::This confirms that the Unitas Nova Gradiška vs BSK Brod na Savi fixture was a provincial championship tie. Maybe Unitas played in Bjelovarska župa, while Koprivnica played in Podravska (not Bjelovarska) župa? ::::You might have noticed that Orient is listed here. ::::In [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] we have: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak 1:1 2:2 1:3 ::::* Orient Sušak – Segesta Sisak 3:3 1:4 ::::Do you have dates in Orient's book? Did Orient play against anybody before ČŠK? Because we have a Koprivnica – Ivanić tie, the Orient – Segesta tie was a semifinal, just as [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] claims. ::::I'll stop jhere because I don't have any dates. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:56, 15. travnja 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'm really confused. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702151 August 7th] edition claims that the following matches will take place: :::::* ČŠK – Ivanić :::::* Segesta – Brod :::::This makes zero sense. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:06, 15. travnja 2026. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I have a full table: II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702201 Novosti, 17. kolovoza 1931., god. XXV., br. 226., str. 12.] There's just one single mistake (it's a typo): Croatia (the worst club) should have 1 draw, not 6. In previous week's report, Croatia was accidently given 5, not 0 draws (in the last leg Croatia drew). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:17, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, do you plan on doing this table? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:01, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica Goran Andrijanić == [[Suradnik:Goran Andrijanic|Goran Andrijanic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Goran Andrijanic|razgovor]])</small> 12:22, 16. travnja 2026. (CEST) bxkrwxehphkmzzry73byy9by5lqoigo 7431038 7431031 2026-04-16T19:14:15Z Ame71 128419 /* Zagreb league 1930/31 */ 7431038 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:right; color:#777">''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]]</div> == Gabriel Martinelli == Greškom sam uklonio predložak Radovi tako da sam planirao dodati poveznice i infokvir, ali nisam planirao reprezentativnu karijeru. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:40, 21. travnja 2025. (CEST) == Čakovec == Trenutno nemam ništa o proslavi 1000-te obljetnice, ali ću pokušati nešto pronaći. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:37, 22. travnja 2025. (CEST) :Pronašao i dopunio članak. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:05, 28. travnja 2025. (CEST) == Kvalifikacije 1938. == In the page of [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com], in the season 1938./39. they say "Status je izgubila Slavija, a Sparta je trebala da reši pitanje 12. ligaša sa poraženim finalistom kvalifikacija." I think they meant the program of qualifications were the winners were promoted and the finalist would have played vs Sparta for last place in the national championship. But the boycott of Concordia and Split ruined the program. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 16:08, 24. travnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, ah okay then. I think it might be the best to only have Dodatne kvalifikacije under the Srbija section. To me it makes sense that these additional qualifiers were played to determine the 10th team of the Serbian League. Concordia, Split and possibly Velež are outliers. They couldn't have participated in Serbian League qualifiers. This is likely a naming mistake made by exyufudbal.rs. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:47, 24. travnja 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}} from Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. ::Page 121: ::The [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|national league qualifiers]] consisted of two leagues consisting of podsavez champions (meaning my assumption was right). ::The winners of the two groups were suppossed to play against each other. The winner would be promoted to the national league while the loser would play against Sparta Zemun (just like FSG Zrenjanin said). ::Croatian (Borovo is located in modern-day Croatia by the way, it could've been a Serb club or it just stayed in JNS for some reason) and Slovenian (this is not true Mairbor played against Borovo) clubs withdrew at the start of the qualifiers ::Page 122: SAŠK was the winner of Sarajevski podsavez thanks to goal-difference ([[it:Prvi_razred_1938-1939#Sarajevo]]/exyufudbal.rs claims it had 2 points more than Hajduk Sarajevo), however it withdrew from further competiting (meaning it didn't take part in the qualifiers). SAŠK supported the creation of a Croatian league (which makes sense since they were a Croat club), so JNS declared Velež the winner of Sarajevski podsavez (change ''Per qualche motivo ha preso il posto del SAŠK.'' in [[it:Prvi razred 1938-1939]]. You might need to change [[it:Sarajevski nogometni podsavez]], [[it:Nogometni Klub SAŠK Napredak]], but after I try to verify if Velež was handed the title which makes no sense to me since they didn't partook in Sarajevski podsavez championship, was there another, possibly provincial, league with the winner of the Sarajevo league competing against the other winner?). ::Page 123: The group winners (Bata & Vojvodina) are suppossed to play in a finale, however changes occured (HNS, Croatian-Slovenian League etc.). Serbian League has 10 members: 7 were the 7 national league teams from the previous season, 2 are the qualifiers group winners (Vojvodina and Bata) while the last club was determined via further qualifiers. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:14, 24. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, Sarajevski podsavez provincial info found in that book, but not on it.wiki. Add it to it.wiki so it won't be lost. Note that not all of the information is complete (e.g. 1932./33. season which doesn't mention the Herzegovinian champion). Sometimes maybe 2 matches were played, but only 1 is listed. :::;Season 1930./31. (page 272, 273) :::Bosnian provincial champion: Šumadija Tuzla :::Herzegovinian provincial champion: [[JSK Mostar]] (I'm linking that article since I recently created it, I won't be linking other clubs) :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Tuzla: Šumadija vs JSK 3:0 :::Mostar: JSK vs Šumadija ??? :::JSK winner. :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Sarajevo: Sloga vs JSK 5:1 :::<br><br> :::;Season 1931./32. (page 273) :::Bosnian provincial champion: Bojna Travnik :::Herzegovina provinical final was played in Mostar: [[JSK Mostar]] vs [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] 6:1. JSK is the Herz. prov. champ. :::Sarajevo podsavez provinical final was played in Mostar: JSK vs Bojna Travnik 1:4 :::<br><br> :::;Season 1932./33. (page 273) :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Tuzlanska župa: Union Usora :::Travnik: Bojna v Union 3:4 :::Usora: Union v Bojna 3:1 :::Union is the winner of Bosnian provinical championship. :::<br><br> :::;Season 1933./34. (page 274) :::Bosnian provincial championship :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Zenička župa: ??? :::Tuzlanska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::Dobojska župa: Hrabri Teslić :::<br> :::Bosnian provincial final: :::Travnik: Bojna v Hrabri 1:1 :::Teslić: Hrabri v Bojna ??? :::Bojna is the winner of Bosnian provincial championship :::<br> :::Velež is the winner of Herzegovinan provincial championship :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Travnik: Bojna v Velež 1:1 :::Mostar: Velež v Bojna ??? :::<br><br> :::;Season 1934./35. (page 274, 275) :::Bosnian provincial championship :::Dobojska župa: Željezničar Doboj :::Tuzlanska župa: Šumadija Tuzla :::Zenička župa: Jadran Visoko :::Travnička župa: Bojna Travnik :::<br> :::Semifinal: :::Doboj: Željezničar vs Šumadija ??? :::Tuzla: Šumadija v Željezničar 0:0 :::Travnik: Bojna v Jadran ??? :::Visoko: Jadran v Bojna 4:1 :::<br> :::Final :::Visoko: Jadran v Željezničar ??? :::Doboj: Željezničar v Jadran 4:0 (Jadran was the winner somehow, must've been 2 really entertaining matches) :::<br> :::Herzegovina provinical championship :::Mostarska župa: Velež Mostar :::Čapljinska župa: [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] (I assume Uskok was eliminated before the final) :::<br> :::Final :::Mostar: Velež v Leotar Trebinje 2:0 :::Trebinje: Leotar Trebinje v Velež 1:4 :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Mostar: Velež vs Jadran 7:0 :::Visoko: Jadran vs Velež 7:1 (yes, the source says that Velež won the first match 7:0 and lost the second one 1:7) :::<br><br> :::;Season 1936./37. (page 275, 276), 1935./36. isn't covered sadly :::For this season we have autumn tables (obviously the seasons haven't finished yet). I'll only list the clubs. :::<br> :::Tuzlanska župa: 1. Zmaj od Bosne Tuzla, 2. Šumadija Tuzla, 3. Solvaj (could be Solvay, as Serbian Cyrillic doesn't have a letter for y, for Solvay see it.wiki usege) Lukavac, 4. Sloboda Tuzla, 5. Zrinjski Tuzla (I think I saw this club on hr.wiki) :::Travnička župa: 1. Bojna Travnik, 2. Ugar Turbe, 3. Sloga Gornji Vakuf, 3. JSK Travnik :::Zenička župa: 1. Jadran Visoko, 2. Građanski Zenica, 3. Visoko (just Visoko, similiar to [[NK Zagreb]]), 4. Rudar Kakanj, 5. Željezara Zenica :::Dobojska župa: 1. Hrabri Teslić, 2. Union Usora, 3. Željezničar Doboj, 4. Desta Teslić :::Mostarska župa: 1. [[JSK Mostar]], 2. Zrinjski Mostar, 3. Velež Mostar, 4. [[ŠK Vardar Mostar|Vardar Mostar]] :::Čapljinska župa: 1. Jugoslavija Čapljina, 2. Leotar Trebinje, 3. Uskok Trebinje, 4. Jugoslavija Trebinje :::<br><br> :::;Season 1937./38. (page 276) :::Bosnian provincial champion: Železara Zenica (Željezara???) :::Herzegovinian provincial champion: Velež Mostar :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Mostar: Velež v Železara 3:1 :::Zenica: Železara v Velež ??? :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Mostar: Velež v SAŠK 1:2 :::Sarajevo: SAŠK v Velež 2:0 :::<br><br> :::;Season 1938./39. (page 277) :::Železara Zenica is the Bosnian provincial champion :::<br><br> :::;Season 1939./40. (page 277) :::Bosnian provincial championship :::Travnička i Zenička župa: Železara Zenica :::Tuzlanska i Dobojska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::<br> :::Bosnian provincial championship final: :::Zenica: Železara vs Zmaj od Bosne 7:1 :::Železara was also the winner of the Sarajevski podsavez provincial championship (meaning that it defeated the Herzegovinian champion). :::As always, you might want to acquire the Fudbalska takmičenja Južnih Slovena... book. I'm sure it has more information. Sadly this didn't answer if Velež was awarded the title. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:09, 25. travnja 2025. (CEST) ::::According to a [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=15856 forum post] Velež eliminated Železara in the finale. Velež was suppossed to play against SAŠK but SAŠK decided to leave the system which gave Velež a spot in the qualifiers. There's no mention of Velež being awarded the title. Obviously, this is not a good source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) :::::That post calls the club Žel'''j'''ezara. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Croxyz}} I thought SAŠK was Sarajevo city league champion, while Velež Mostar was provincial champion, and then Velež beat SAŠK in the subfederal final. On claudionicoletti.eu there are the finals of the '20s, but not of the '30s. As I had only the exYU page and no other sources, I wrote "Per qualche motivo (il Velež) ha preso il posto del SAŠK". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:38, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, yes I believe that’s the case. SAŠK won the city league and Veež probably won the provinical league (we need better sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:41, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, should we move the 1st two group qualifiers above the Serbia section? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:25, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::::Currently I'm trying to figure out why Slavija played in the qualifiers instead of Bačka. Sadly in the last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist195.pdf Subotički športski list] there's no mention for this, although they mention that the qualifiers will take place soon. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:22, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html RSSSF] has a list of qualifying matches under Promotion Playoff 1940 (Hrvatska). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:27, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::Take note that the club's called Žel'''j'''ezničar Zagreb and not Železničar Zagreb. Confirmation is present in the last page of this [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 this Varaždinske novosti issue]. I forgot to add that [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html#krel here] is the RSSSF link for the Željezničar Zagreb vs Slavija matches. Now I'll seek out the reason why Slavija participated in the qualifiers instead of Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:33, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000545 Last page under ŠPORT] covers this. I transcribed the text for you. It's a bit archaic so if you have any trouble understanding anything I'll gladly explain it to you. ::::::::::::"SPLIT" ILI VARAŽDINSKA "SLAVIJA" MORAT ĆE IGRATI U KVALIFIKACIONOM TURNIRU ::::::::::::U nedjelju je dovršena predzadnja utakmica hrvatsko-slovenske lige. To je varaždinska "Slavija" odgirala u Ljubljani 13 minuta ostatka prekinute utakmice pa kako u tom rezultatu nije pao nijedan zgoditak, ostao je rezultat na 3:3. Poredak na kraju prvenstvene tablice izgleda sada ovako: ::::::::::::(see table, also do you know what the numbers which are surrounded by () at the end of every row represent?) ::::::::::::Imadu dakle igrati još jedino "Split" i "Slavija" i to u Splitu (listed under 12. kolo, played on May 19th). O toj utakmici ovisi, koji će od tih klubova igrati kvalifikaoni turnir, jer bi "Slavija" u slučaju pobjede potisnula "Split" na predzadnje mjesto hrvatskih klubova. Subotička "Bačka" po propozicijama otpada, ali se prenose glasovi (archaic way of saying it is rumoured) da dogodišnja hrvatska liga ne će brojiti samo osam, nego i opet deset klubova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:57, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, I solved the mystery of these weird numbers which are located in brackets, that is (). It's the number of points the club didn't win so far. E.g. Split has 13 (21) points after 17 matches meaning it won 13 points and ''lost'' 21 points (it didn't win in those matches so it didn't the maximum number of points in these matches). :::::::::::::In the second to last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist194.pdf Subotički športski list] it is stated that Bačka Subotica and Ljubljana are automatically relegated, while Varaždin will compete in a relegation play-off. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:07, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 Last page of this Varaždinske novosti issue] has a report on the second match between Željezničar and Slavija. It is stated after the match report ''Međutim Slavija ne će ispasti iz lige, odnosno Slavija će ipak ući u Hrvatsku ligu. Tako je izjavio u nedjelju na skupštini III. župe ZNP-a u Varaždin predsjednik ZNP-a ing. Ećimović, takove su informacije donijele i jučerašnje zagrebačke novine, svi ligaški klubovi izjavili su se za Slaviju, a jučerašnja večernja sjednica HNS u Zagrebu također je u tom pravcu svoje rekla.'' ::::::::::::::Sadly this is too vague. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:31, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::::According to pages 134 & 135 of Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji the league consisted of 9 clubs with Slavija Varaždin being admitted as the 10th member. It doesn't mention Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:39, 26. travnja 2025. (CEST) == I feel a little confused == It's better if you do the mention the 10 participating clubs of the Croatian-Slovenian league and how they were determined. It drives me crazy... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :Well done for kvalifikacije 1938, I didn't know how create it as it begun as Yugoslav qualifiers and finished as Serbian ones. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :: What are the questions you made me (you wrote a lot :D)? I'm watching the Spanish cup final now, then I'll go to sleep. Tomorrow I'll read it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, I decided to just list the participants of the Croatian-Slovenian league. This way I don't have to spend time researching how they were chosen. As for the questions, they were mostly centered around the [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|qualifiers article]]. I don't think anything is left unanswered. I wanted to watch the Spanish cup final aswell, but I was supossed to do other stuff. In the end, I did nothing and procrastined by editing Wikipedia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:55, 27. travnja 2025. (CEST) :::: I translated "'''Neslužbena nogometna prvenstva Srbije''' predstavljaju neslužbena nacionalna prvenstva" and the category from Serbian wiki. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:05, 27. travnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I found [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%B7%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%83_%D1%84%D1%83%D0%B4%D0%B1%D0%B0%D0%BB%D1%83 this article]. Honestly, the name and grouping is odd. I suggest renaming and deleting (most of) the Italian article. En.wiki has a good naming solution, although I don't know if we can group the pre-WW2 championships with the WW2 championships (different countries). As for the category, I was thinking of renaming it to [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1918. – 1941.)]], similarly to [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)]] and [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1945. – 1991.)]] If needed, you can make another category for WW2. Sijić's book covers the period so I can help with transcribing those articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:48, 27. travnja 2025. (CEST) == Zagrebačke župe == [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.]] had 13 župas. On [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji] they are: 1. sušačka župa, 2. karlovačka župa, 3. varaždinska župa, 4. bjelovarska župa, 5. osiječka župa, 6. podravinska župa, 7. brodska župa, 8. banjalučka župa, 9. moslavička župa, 10. sisačka župa, 11. gospićka župa, 12. đakovska župa i 13. požeška župa. On [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti.eu] 11 of them are ok, but Moslavina and Gospić are missing, and in their place there are Daruvar and Doboj. What's the right one? I'm working that on [[:it: Prvenstvo ZNP 1920]], and then I'll do in on Croatian side. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:23, 2. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, can I get the page number for Fudbal u kraljevini Jugoslaviji? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::Also, as stated previously, you might want to buy that Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena... book since Cybermb says it covers all seasons and all lower leagues. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::: it's page 142 of [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:13, 3. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, i'm really busy today and tomorrow so I can't do a complete investigation. According to [https://hrcak.srce.hr/file/444226 this article] Daruvar župa is number IX (''U finalnom dvoboju trebao se susresti s klubom iz Ivanić Grada, ali s obzirom da igrači Ivanića nisu doputovali, DONK osvaja naslov prvog pobjednika IX. nogometne župe.'', page 55). In the 1923/24 season there have been some changes: ''To se najbolje osjetilo u sezoni 1923./24. kada kod novog ustrojstva Daruvar prestaje biti župskim središtem. Umjesto daruvarske župe osnovana je nogometna Župa Moslavina u kojoj su igrali klubovi s područja Daruvara, Pakraca, Kutine i Ivanić Grada.'' Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji probably records this later župa structure. Try looking on the internet for mentions of Daruvar being the IX župa and please notify me if you found anything. As I said earlier, I'm quite busy so I sadly can't help. Takmičenje Južnih Slovena probably answers this dilemma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:26, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::: Daruvar clubs were in 9th župa (Moslavina). In 1936 they moved to 7th one (Brod). There were some moves trough the years. Then I see there were some changes in the numbers and towns in the župas. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:23, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I found [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/p5425163/ this]. It doesn't match the župa numbers presented in [[it:Prvenstvo_ZNP_1920#Provincia]]. Honestly, I think you should try and acquire that book. It'll be tough for me to find absolutely anything (trustworthy) by looking at newspapers due to lack of digitised papers from that era. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:56, 5. svibnja 2025. (CEST) :::::::Also I don't find [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagreba%C4%8Dki_nogometni_savez&diff=prev&oldid=7198679 this trustworthy]. As we previously found out, the list is either incomplete or it doesn't record every single change. Without a year, that list can be pretty misleading. For example [https://hrcak.srce.hr/file/444226 according to page 73 of this paper] župas got their names during the 1940./41. season. Karlovačka župa was renamed to Župa Lopašić in 1940, while this name is listed alongside župas from the previous decade/two decades. I think it would be the best if that revision was reverted so inaccuracies don't spread as much in future sources/works. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:03, 5. svibnja 2025. (CEST) ::::::::{{S|Ame71}}, also just so you know, Ljubljanski nogometni podsavez should be abbreviated as LJNP instead of LNP. In Croatian there are two letters: L and LJ. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:10, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::: LJNP or LjNP? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:22, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Ame71}}, honestly, I don't know. Words beginning with DŽ, LJ or NJ are very rare in Croatian. I highly doubt there are 5 possible words which can be found in initialisms, with the most common obviously being German (njemački). Also I find it weird how 1. slovenski '''š'''portni klub Maribor is referred to as I. S'''S'''K Maribor. At first I thought this might be a mistake, but it is also found in [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/maribor Nogometni leksikon], so I guess it's true. Fun fact: according to Album nogometnih klubova Jugoslavije it is the first [[hazena]] club in Yugoslavia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:57, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, what are you thoughts on the župa issues? Should we delete that section of the ZNP article? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:19, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::: I think it's better to keep it, so when I'll get the book I'll check the differences. There is no definitive version of a page on Wikipedia. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:31, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, remember we can always have it saved in the revision history. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:39, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::{{s|Ame71}}, I expanded the Područje section. Once you get that book, we'll be able to expand it with ease. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:28, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::: About Sparta Ljubljana : you're right, they merged Primorje. But i see they were in 2. razred in the following season. I assume the club still existed. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:01, 7. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I remembered the LJNP/LjNP dilemma. The correct abbreviation is LJNP, at least in Croatian (I don't know how Italian would treat it). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:14, 4. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::: as Italians don't know Croatian alphabet, I think it's better to leave LjNP. Otherwise they would wonder what the meaning of "J" is.[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:07, 4. rujna 2025. (CEST) == Kravarsko == Postavljanje starijeg popisa je jednostavno što sam vidio da nije potkrijepljen izvorom a nisam mogao naći izvor te informacije [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 13:24, 4. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Tmatic01}}, u člancima o mjestima (npr. [[Barbarići Kravarski]]) nalaze se grafikoni s brojem stanovnika za svaki popis stanovništva od 1857. nadalje. Izvori bi se trebali nalaziti na [[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|ovom linku]] (nisam pregledavao je li poveznice i dalje funkcioniraju) koji je prisutan ispod takvih grafikona. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:00, 4. svibnja 2025. (CEST) == Wembley Stadium (1923.) == Podsjeti me zašto smo prebacivali [[Wembley Stadium (1923)]] na [[Wembley Stadium (1923.)]], a nismo ga brisali. Zanima me na što bi potonji trebao voditi jer sada, nekako, vodi na samoga sebe. Jesam li nešto pogrešno shvatio? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 6. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, gledam sada i ni meni nije jasno. Je li možeš kao administrator vidjeti kako su izgledale prijašnje inačice članaka? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:28, 6. svibnja 2025. (CEST) == NK HAŠK 1903 == Ne bih rekao da je skroz ispravno trenutni opis koji je baziran na Leksikografskom zavodu. Ako gledamo prema kontinuaciji brenda kluba HAŠK, on je spajanjem TPK-a, Naftaša i ostalih ulazio u više lige (nešto kao NK Varaždin s NK Ivančicom u 3. HNL). Trenutni klub je novoosnovana udruga koja nema pravno veze s tim prijašnjim klubovima. Ova trenutna stranica pod nazivom NK HAŠK 1903 bi trebala biti osvrt na brend nogometne selekcije HAŠK-a (nešto kao HNK Zrinjski u BIH). ZNS, kao službeno tijelo, mu priznaje slijednost od bivšeg nogometnog kluba i uzima godinu osnutka 1903, kao brenda. Slično je s Dinamom koji ima nekoliko puta ponovno pravno osnivanje, ali mu je priznata slijednost. Primjer: https://zns.hr/predstavljanje-klubova/6627-nk-hask-1903 Stajalište kluba: https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/kultni-klub-sanja-obnovu-slavnog-rivalstva-hrvatskog-nogometa-doveli-su-novog-trenera-i-sportskog-direktora-15301778 Po tome bi trebali imati posebne stranice '''NK Naftaš Ivanić''' čija povijest staje spajanjem s HAŠK-om, '''NK TPK''' s informacijama koje su sada za NK HAŠK 1903 te također njihova povijest nestaje spajanjem i stranicu '''NK HAŠK 1903''' s kontinuacijom brenda starog kluba gdje se opisuju ta spajanja radi uključivanja u više lige. Ovo trenutno ne otkriva prave informacije u pozadini, a najviše su opisani u tiskanom izdanju knjige H.A.Š.K. iz 1993. Da li to ima smisla? Pozz. [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 11:22, 11. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Borisb7~hrwiki}}, o nogometnoj sekciji izvornog HAŠK-a trebalo bi pisati pod [[HAŠK#Nogometna sekcija]]. Sadržaj treba biti pokriven izvorima (prilikom navođenja knjige potrebno je navesti i str.). O nogometnoj, a i drugim sekcijama opširno je pisao [[Bogdan Cuvaj]] u znanstvenom časopisu Povijest sporta. Da o HAŠK-u nije napisao preko 100 stranica, sažeo bi njegove radove i dodao bi ih u članku o HAŠK-u, kao što sam to učinio u člancima [[NK Jarun Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[AC Troja Sarajevo]] itd. U biti tijekom prošla dva mjeseca iscrpio sam sve njegove nogometne članke u Povijesti sporta osim onih o HAŠK-u. :Za [[NK HAŠK 1903 Zagreb]] važno je naglasiti u samom uvodu da nije isti klub kao izvorni HAŠK. Novi HAŠK (tj. NK HAŠK 1903) nije se mogao spojiti s TPK-om jer je TPK promijenio ime dvije godine ranije u Pešćenica. Dodatna potvrda tog imena prisutna je u člancima [[4. rang HNL-a 1992.#Jug – skupina B]], [[3. HNL 1992./93.#Središte (ZG regija)]]. Potonje sezone Pešćenica ispada u [[4. rang HNL-a 1993./94.#4. HNL NS Zagrebačke regije]] gdje se natječe pod imenom HAŠK 1903 Zagreb. :[[Nogometni leksikon]] s pravom tvrdi da ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/hask-1903 1993. uzima ime HAŠK 1903. kojim se poziva na tradiciju najstarijega zagrebačkoga kluba s kojim nije u pov. vezi]''. :Godine 1945. ukinuti su svi nogometni klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH. Većinski su ih zamijenili novonastala fiskulturna (fizkulturna) društva (skraćeno FD). Svaki zagrebački FD predstavljao je neku ili nekoliko vezanih struka. Dio tih društava naveden je u članku [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]] Tijekom narednih nekoliko godina dolazi do propasti FD-a, odnosno na njihovo cjepkanje na više različitih sportskih klubova (mislim na nogometne, rukometne, teniske itd.) te obnove i osnivanja novih klubova koji su vezani za klubove ukinute 1945. ili ranije. U tom periodu druge polovice 40-ih i 50-ih. Iz [[NK Željezničar Zagreb|Željezničara]] je izrasla [[NK Lokomotiva Zagreb|FD Lokomotiva]] iz koje je nastala današnja NK Lokomotiva. FD Tekstilac prethodnik je [[NK Ravnice]]. Godine 1950. dolazi do spajanja dvaju klubova u [[NK Maksimir]] (nasljednik HŠK Maksimir koji je prestao djelovati 1941. kada se spojio s [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongajem]] u Kvaternik). [[NK Trešnjevka Zagreb]] obnovljena je 1948., tri godine nakon svog ukinuća. Nabrojao sam samo neke nasumične primjere da ilustriram na koje sve načine su predratni klubovi nastavili s radom. :Osim obnovljenih klubova, u tom periodu su s djelovanjem započeli i novonastali klubovi vezani za neku tvornicu/tvrtku. Primjeri takvih momčadi su [[NK Končar Zagreb|Rade Končar]], [[NK Kožarac Zagreb|Kožarac]] (1950./51.), [[NK Cestogradnja Zagreb|Komunalac]] (1952.), [[NK Elektrosond Zagreb|Elektrosond]] (1955.), [[NK Pliva Zagreb|Pliva]] (1955.), a i naravno TPK, odnosno punim imenom Tvornica parnih kotlova (člank o tvrtci [[Tvornica parnih kotlova]]). Upravo je na temelju tog tvorničkog kluba koji 1991. mijenja ime u Pešćenica nastao današnji HAŠK 1903. Klub se tek 1993. proglasio nasljednikom izvornog HAŠK-a, premda je dvije/tri godine paralelno postojao uz [[ANK Mladost Zagreb]]. Ovaj slučaj nije isti kao kod Zrinjskog. Zrinjski je odmah obnovljen kao HŠK Zrinjski Mostar, dok je TPK/Pešćenica djelovao punih 40 godina kao TPK ili Pešćenica. :Dinamo Zagreb je od Građanskog preuzeo stadion, boju dresova, nadimak (''purgeri''), a i veliki dio igrača. Nogometni leksikon navodi: [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gradjanski-prvi-hrvatski-gradjanski-sportski-klub ''Formalno je prestao djelovati 1945., a većina igrača pristupila je novoosnovanome Dinamu, koji je nastavljač tradicije zagrebačkih »purgera«.''] :[https://web.archive.org/web/20150219205718/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194445 Za Građanski su u sezoni 1944./45. nastupili:] :Vratari: [[Franjo Šoštarić]] (1/0), [[Franjo Glaser]] :Obrana: [[Miroslav Brozović]] (1/0), [[Miljenko Đukić]], [[Ernest Dubac]] (1/0), [[Ivica Ožegović]] :Vezni red: [[Ivica Reiss]] (1/0), [[Ivan Jazbinšek]], [[Mirko Kokotović]] (1/1), [[Branko Pleše]] :Napad: [[Zvonimir Cimermančić]] (1/0), [[Franjo Wolfl]] (1/2), [[Stjepan Bobek]] (1/0), [[August Lešnik]] (1/2), [[Zvonko Canjuga]], [[Milan Antolković]], [[Stjepan Kalšan]] (1/0), [[Florijan Matekalo]] :Ako je vjerovati člancima o igračima (3 igrača nemaju članak): za Dinamo je nakon rata zaigralo 7 od 15 igrača Građanskog ([[Ivica Reiss]], [[Mirko Kokotović]], [[Branko Pleše]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Wölfl]], [[August Lešnik]], [[Milan Antolković]]), za Partizan koji [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/partizan-fk-fudbalski-klub ''je imao velike privilegije nakon 1945., u svoje redove doveo je najbolje igrače iz cijele zemlje''] ([[Franjo Šoštarić]], [[Franjo Glaser]], [[Miroslav Brozović]], [[Stjepan Bobek]], [[Zvonko Canjuga]], [[Florijan Matekalo]]) 6 igrača, a druge klubove [[Ernest Dubac]] i [[Ivan Jazbinšek]]. Za Dinamo su igrali bivši igrači Građanskog, za Lokomotivu bivši igrači Željezničara itd., dok za novi HAŠK nitko nije mogao igrati. Uostalom, da je HAŠK 1903 doista nasljednik HAŠK-a, TPK bi ili u 1950-im promijenio ime u HAŠK ili bi preuzeo njegovu tradiciju. :Što se tiče Naftaša, on je samo jednu sezonu igrao kao fuzionirani klub s HAŠK-om ([[2. HNL 2006./07.]]) te valja istaknuti da je HAŠK paralelno nastavio djelovati u [[5. rang HNL-a 2006./07.#1. Zagrebačka liga]], gdje je igrao i prošle sezone ([[5. rang HNL-a 2005./06.#1. Zagrebačka liga]]). O fuzioniranim klubovima koji su djelovali 1 sezonu, a iduće se raspali, nemamo članke (usp. [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]], koji je obnovljen 1995., a 2011. se nakratko fuzionirao s Famosom iz Hrasnice) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:44, 11. svibnja 2025. (CEST) ::Iz sličnih razloga [[NK Concordia Zagreb]] nije [[HŠK Concordia Zagreb]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:52, 11. svibnja 2025. (CEST) :::Jako iscrpno i zanimljivo. :::Ovdje vidimo problem postojanja TPK-a/Peščenice dugi niz godina prije nego su promijenili ime u HAŠK 1903. Realno gledajući tako može bilo koji klub promijeniti ime u neki prošli slavni i tražiti sljednost. :::Ajmo vidjeti s druge strane situaciju. Originalni HAŠK je prestao postojati 1945. Njegov posljedni nasljednik [[ANK Mladost Zagreb]] prestaje 1956. Prema informacijama s web stranice trenutnog HAŠK 1903 (https://hask.hr/povijest/), 1990. je održana obnoviteljska skupština i obnovljen je rad sportskog društva HAŠK. Te informacije se podudaraju s informacijama u knjizi H.A.Š.K. Takav splet okolnosti bi mogao biti sličan kontinuitet kao kod [[Zrinjski Mostar|Zrinjskog]]. Problem nastaje kada obnovljeno društvo želi krenuti s uključivanjem nogometne selekcije u natjecanje. Ovdje je napravljen pravni manevar da se uzme postojeća licenca nekog kluba koji se već natječe u nekoj ligi, a u ovom slučaju to je TPK/Peščenica. Daljnje pravne zavrzlame s Naftašem nećemo spominjati. :::Pravno gledano, TPK je promijenio ime, uzeo boje itd. Teoretsko pitanje: Da li bi ovdje bila drugačija situacija da su u tom trenutku osnovali novi klub HAŠK i krenuli od zadnje lige? Da li bi onda mogli govorili o sljednosti sa starim HAŠK nogometnim klubom? :::Gledano s HAŠK 1903 strane, nebitno je kako su pravno ušli u ligu, da li je to od nule ili koristeći postojeću licencu. Gledano sa strane TPK-a, oni ovom fuzijom nastavljaju svoj kontinuitet. :::Budući da ZNS pripisuje sva stara ostvarenja nogometne selekcije HAŠK-a novom klubu HAŠK 1903, što se može vidjeti na službenim web stranicama saveza, ne bi li u tom slučaju mogli ovdje vidjeti sljednika kao kod Zrinjskog budući da ga krovni savez tako smatra? (uzimam Zrinjski za primjer radi jednostavnosti) [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 01:00, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::{{S|Borisb7~hrwiki}}, Krovni savez je HNS, a ne ZNS. Na [https://semafor.hns.family/klubovi/640/nk-hask-1903/ HNS-ovom Semaforu] nema podataka za datum osnutka kluba HAŠK 1903. Također, potvrđuje li HNS da su HAŠK i HAŠK 1903 isti klubovi? Potvrđuje li isto za obje Concordije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:07, 12. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Borisb7~hrwiki}}, ja ne znam je li na web-stranici ZNS-a uopće pregledavaju kakvi podatci se unose, odnosno je li tekstove serviraju sami klubovi. Otišao sam na [https://zns.hr/predstavljanje-klubova?limitstart=0 Predstavljanje klubova] i odabrao drugi klub: [https://zns.hr/predstavljanje-klubova/7295-nk-botinec NK Botinec]. Na web-stranici se tvrdi da je Botinec u sezoni 1983./84. igrao u Trećoj HNL. Te godine nije postojala jedinstvena liga na razini SR Hrvatske, već su postojale četiri lige (v. [[Hrvatska republička nogometna liga]]). Zagrebački klubovi natjecali su se u [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1983./84.|Hrvatskoj nogometnoj ligi – Sjever]] (III. stupanj), a Botincu ni traga, kao ni u [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.|Regionalnoj nogometnoj ligi ZO Zagreb]] (IV. stupanj), ni [[Zagrebačka nogometna zona 1983./84.|Zagrebačkoj nogometnoj zoni]] (V. stupanj). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:24, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::::Nakon pregleda svih dostupnih informacija, iako se klub poziva na tradiciju originalnog HAŠK-a osnovanog 1903. godine, formalno-pravni kontinuitet između originalnog HAŠK-a i današnjeg NK HAŠK 1903 nije jasno dokumentiran u dostupnim službenim izvorima (uključujući web stranice HNS-a i ZNS-a). ::::::Originalni HAŠK je ukinut 1945. godine, a današnji klub je obnovljen kroz različite faze, uključujući preuzimanje statusa drugih klubova, kao što je NK Naftaš Ivanić. ::::::Nadobudno sam kontaktirao ZNS i HNS vezano uz status kluba, da vidimo njihovo službeno stajalište, ali zasad nema odgovora. [[Posebno:Doprinosi/92.242.248.104|92.242.248.104]] 10:45, 14. svibnja 2025. (CEST) == Igor Plavšić == Pozdrav! Vidim da si uočio moju stranicu koju sam napravio, te da je predložena za brisanje. Shvaćam da nemam uvjete za glumca niti neku ozbiljniju ulogu, stoga sam maknuo taj dio i ostavio samo informaciju o statiranju i kvizaštvu. Također imam i dvije važeće poveznice i linka koji potkrijepljuju navedene informacije. Rado bi da stranica ostane ako nikom ne smeta. Hvala! [[Suradnik:Ingvar 30|Ingvar 30]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ingvar 30|razgovor]])</small> 09:01, 17. svibnja 2025. (CEST) == RE: Čakovec == Ovo vezano za [[NK Čakovec]] <br> - HNS semafor klubove po ligama nalazi po "posljednjem" ili "trenutnom" nazivu (ili čak za različite klubove ukoliklo je neki klub "naslijedio", "kupio" ili "zamijenio" licencu drugog kluba - prikazuje posljednje) - tako da tu treba biti oprezan (što se tiče kronologije) - ovdje imaš [[Razgovor:NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|razgovor za slučaj kluba ''Marsonia 1909'']] - gdje su povezana bar dva različita kluba, a i ovaj "može" stajati zasebno <br> Što se tiče ''Čakovca'' - izgleda da je po članku neka uredno kronologija naziva (koliko sam pratio) * 1920. - ČSK Čakovec (''Čakovečki sportski klub'') * 1945. - Jedinstvo * 1961. - MTČ * 1983. - MTČ-Sloga * 1993. - Čakovec-Patrick * 1993. - (Čakovec) * 1994. - Čakovec-Union * 1996. - Čakovec ....nadalje imamo da je zadnju sezonu kao ''Čakovec'' igrao <br> [[3. HNL – Sjever 2013./14.|2013./14. - 3. HNL Sjever]], a potom promjena imena u ''Archea Čakovec'', te je u sezoni <br> [[4. rang HNL-a 2014./15.|2014./15. - MŽNL Čakovec – Varaždin]] - odustali nakon 7. kola <br> prema poveznici [https://msm.hr/nk-cakovec-dobra-stara-vremena/ msm.hr, ''NK Čakovec: Dobra stara vremena'', od 20. prosinca 2021.] - piše da je postupak za brisanje iz registra udruga za ''NK Archea – Čakovec'' pokrenut 2015. godine s tim da je ''MTČ-Sloga'' u biti bila fuzija ''MTČ-a'' i ''[[NK Sloga Čakovec|"Sloge"]], koja se 1987. opet osamostaljuje nadalje, prema onoj knjigi <br> 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981. <br> za klubove s područja Čakovec - Nogometni savez Međimurja (str. 84-85) stoji * ''MTČ'', NK - 1961. (''Čakovački'' ŠK - 1920., ''Jedinstvo'' NK - 1945.) dok za ove ugašene, među ostalim navodi: * CSISK - Čakovečki omladinski SK - 1910. (iako po ovoj kratici bi naziv mogao biti i na mađarskom jeziku) * ''Građanski'', SK - 1910. (''Građanski'' ŠK - 1932.) knjiga Nebojša Jakovljević i dr.: Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974, Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 22-24, <br> za 1910. godinu navodi ''Čakovečki OŠK'' Pozdrav, <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:07, 19. svibnja 2025. (CEST) P.S. <br> ''[[Nogometni leksikon]]'' je izdan 2004. godine, te sve ove natuknice [https://nogomet.lzmk.hr/Projekt na njegovoj web-stranici] su preuzete iz knjige, odnosno po tada dostupnim izvorima i tumačenjima <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:10, 19. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, evo uočio sam još jednu nekonzistetnost. 1987. se Sloga osamostalila, no prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec-nk Nogometnom leksikonu MTČ – Sloga djeluje pod tim nazivom do 1993.] Pokušat ću uz ove izvore koje smo naveli sastaviti nekakav smislen tekst u članku [[NK Čakovec]]. Javim ako uočim još kakve probleme, a za ovu Archaeju, odnosno gašenja NK Čakovec svakako treba dodatno istražiti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:51, 19. svibnja 2025. (CEST) ::Evo tražim malo po ljestvicama što imamo na wikipediji (nažalost nekompletno) ::* 1986./87. - MTČ-Sloga - [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1986./87.|III. regionalna nogometna liga Varaždin]] - 5. mjesto ::* 1988./89. - MTČ - [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.|II. Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 5. mjesto ::* 1989./90. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 13. mjesto ::* 1990./91. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1990./91.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 12. mjesto ::* 1990./91. - Sloga - [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.|Nogometna liga Zajednice općina Varaždin]] - 1. mjesto ::* 1992 - ČSK Patrick - [[3. HNL – Sjever – Skupina A 1992.|3. HNL – Sjever – Skupina A]] - 5. mjesto ::* 1992./93. - Čakovec - [[2. HNL 1992./93.|2. HNL - sjever]] - 15. mjesto ::...nemamo komplete podatke, ali očito je ''Sloga'' postojala u tom periodu ::tipa za 1987./88., ''MTČ'' bi trebao biti u ''Regionalnoj ligi Zagreb - Sjever'' ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:23, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Vidi ovo (taman ''googlao'') - ''[[NK Sloga Čakovec|Sloga]]'' ima web-stranicu i na [https://www.nssloga-cakovec.hr/povijest-kluba/ njoj opisanu povijest] - po ovome je klub obnovljen/nanovo osnovan 1987. kao ''ONK "Sloga"'', dok ''MTČ-Sloga'' se preimenuje u ''Čakovec'' (ali u svim onim ljestvicama što sam pronalazio stoji ''MTČ Čakovec'' - je li možda u tom slučaju ''MTČ'' kao ''sponzorsko'' ime?) :::1987. godine je otvoren ''[[Stadion SRC Mladost]]'' :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:35, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Ok, {{s|Cybermb}}, bitno je da možemo dokazati da je Nogometni leksikon u krivu. U članku [[NK Čakovec]] navedemo da se klub u sezoni X natjecao pod imenom Y, a za izvor stavimo izvore koje koristimo u člancima o sezonama. Ja ću s radom na članku nastaviti kasnije, tako da slobodno radi na njemu. Od povijesti do 1940. mislim da nisam jedino dodao onaj izvor s Povijesti sporta te onog međimurskog muzeja (vidio sam da ima još članaka o klubu na njihovoj web-stranici). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:36, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::Budem kasnije tijekom dana proučio ovo za povijest Sloge. Na brzinu sam uočio "Službeno 1931. godine organiziran je „Seljački športski klub“ koji je 22. i 29. ožujka 1931. godine odigrao dvije kvalifikacijske utakmice za prijam u Jugoslavenski nogometni savez protiv ČSK-a iz Čakovca". Bilo bi lijepo to ubaciti u članak da se dodatno istakne veza između Sloge i Čakovca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:38, 19. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'll likely forget to ask you later, so I'm writing this here. Please change ČSK to ČŠK in prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza articles. Multiple Croatian sources confirmed it's called ČŠK. ČSK is possibly an error/Slovenian version of writing the club name (for some unknown reason they abbreviate Športni klub as SK, which you may have encountered in Slovenian language sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:41, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]], moguće je da je MTČ sponzorsko ime. Vjerojatno je u pitanju [[Međimurska trikotaža Čakovec]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:56, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::Gledam sada sezone 20. stoljeća preko Što vodi ovamo. Upalo mi je u oko [[3. ŽNL Međimurska]]. Trebalo bi to pregledati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:26, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::[https://semafor.hns.family/klubovi/107875/ns-medjimurje-cakovec/?cid=52236170 Osnovan 2016.] Mislim da bi trebalo maknuti poveznice na NK Čakovec za te sezone nakon 2014./15. Što ti misliš? Dovršio sam [[NK Čakovec]]. Slobodno nešto dodaj ako misliš da nedostaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:58, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Ovo za ''NŠ Međimurje-Čakovec'' :::::::::izgleda da je ovo osnovano 2009. kao zajednička noogmetna škola i ''[[NK Čakovec|Čakovca]]'' i ''[[NK Međimurje Čakovec|Međimurja]]'', očito kasnije dodali i seniore :::::::::[https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-ns-medimurje-cakovec/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC''] :::::::::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-ns-medimurje-cakovec/Detaljno/608394 fininfo.hr, NK NŠ "MEĐIMURJE-ČAKOVEC"], - osnovan (upisan) 2009., te poslije brisan :::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 18:07, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, da promijenimo onda poveznice tako da vode na NŠ Međimurje Čakovec? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:10, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::Može....ja sam vjerojatno stavljao i poveznicu i na ''Međimurje'' i na ''Čakovec'' u tablicama gdje su se pojavljivali ''NŠ Međomurje-Čakovec'' :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:35, 21. svibnja 2025. (CEST) Dodat ću točke iza godine popisa, hvala na primjedbi. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 21:51, 20. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, podsjećam na te točke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:56, 21. svibnja 2025. (CEST) :: od kako si mi rekao sve nove stranice imaju točke, ako misliš na starije bit će urađeno i to kad kompletiram leskovačka sela. bez brige. :) [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 15:07, 21. svibnja 2025. (CEST) == Parametar == Kad uhvatiš priliku, vidi zašto ne radi parametar "izbornik" u infookviru [[Predložak:Infookvir košarkaš|"Košarkaš"]] (vidio si kod [[Tomislav Mijatović|Mijatovića]]: popunjen, a ne prikazuje ga na ekranu). [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 13:40, 21. svibnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:KWiki|KWiki]], parametar se ne prikazuje jer ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:47, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Joj, dobro si. Ostao mi iz onog prvog okvira kad sam zamijenio, a nisam ni shvatio. :-) Hvala ti. [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 14:00, 21. svibnja 2025. (CEST) == Stranica Eko Eko == Imam pitanje za stranicu [[Eko Eko]]. Jer je u-redu da stranicu cijelo uređujem da prati kriterije, i onda da se ne briše? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:57, 21. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]], evo ja ću odgovoriti da ne izgleda kao da je Croxyz sam u tome. Članak je prekratak, gramatički nepravilan toliko da moram pitati na kojem ste stupnju poznavanja hrvatskog jezika, a za neko veće proširenje trebalo bi naći dobre sekundarne reference (izvore). Pohvaljujem trud, ali za pisanje nečega što bi moglo ostati u Wikipediji netko bi od nas sada morao dosta na njemu raditi (protiv svoje volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:16, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Pa znači da mogu urediti stranicu da se ne obrisa? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 10:27, 22. svibnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Da, u ovom nacrtu članka dok ne bude spreman za objavljivanje: [[Nacrt:Eko Eko]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:36, 22. svibnja 2025. (CEST) ::::Koliko imam vremena za to? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:10, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Dva mjeseca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:00, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::👍👍👍 [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::Kao u koj datum? Format je DD/MM/GGGG. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Molim? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:21, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Ja želim rok uređivanja stranice [[Nacrt:Eko Eko|Eka Eka]]. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:50, 26. svibnja 2025. (CEST) == War championships == I'm planning to create some pages about the war championships during occupation of Yugoslavia. I'm beginning with the Styrian league 1941-42 with Rapid Maribor and SK Celje. Have I to take the name in German (Gauliga Steiermark) or in Croatian (Štajerska okružna liga) ? and what about the Category? <nowiki>[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Sloveniji za vrijeme okupacije]]</nowiki> should be good? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:58, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, honestly I don't know about the title. In Croatian we use Bundesliga, so maybe you should stick to Gauliga. Also, I have no idea how to translate [[:en:Gau (territory)]], so maybe it would be the best if you chose to call it Gauliga Steiermark. You might want to call it [[:Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]], after [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:43, 22. svibnja 2025. (CEST) == Bosanskohercegovački nogometni superkup == Vezano za ovo [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]] - problem je što nijedan od ovih superkupova (od 1997. do 2001.) nije igran za "cijelo" područje BiH Kao što znamo, za vrijeme rata i u poraću su bila odvojena prvenstva i kupovi za Herceg-Bosnu, Republiku Srpsku i bošnjački dio (najčešće pod nazivom ''NS BiH'' - te uglavnom priznat od UEFA-e. <br> možeš vidjeti na [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)]] (prvenstva od 1993. do 2001.) i [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]], [[Nogometni kup Federacije BiH]] <br> 1998. i 2000. su igrana doigravanja za prvaka i pobjednika kupa između predstavnika ''Herceg-Bosne'' i ''NS BiH'' (1999. nije iz nekog razloga - problem sa ''Veležom'' i još neke stvari - tipa stadioni na koima će se igrati i sl.), a za sezonu 2000./01. i 2001./02. je igrana zajednička liga za ''hrvatske'' (ex Herceg-Bosna) i ''bošnjačke'' (NS BiH) klubove i tad se naziva ''Premijer liga'' Sad možemo i po sezonama: <br> 1997. <br> igrano za područje ''NS BiH'' (bošnjački klubovi) <br> ''Čelik'' - prvak lige [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih97.html rsssf], [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1996-1997 it.wiki] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik kupa ''NS BiH'' [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1996-1997 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] 1998. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Željezničar'' - prvak doigravanja ([[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 1998.|za prvaka Federacije ili BiH bez RS klubova]] - u ligi NS BiH su bili četvrti (''Bosna Visoko'' - prvak) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1997-1998 it wiki] [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih98.html rsssf] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik i ''doigravanja za Kup (F) BIH'' (u proncipu utakmica protiv ''Orašja'' (osvajač [[Nogometni kup Herceg-Bosne|kupa Herceg Bosne]]) i prethodno osvajač kupa NS BiH (protiv ''Slobode Tuzla'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1997-1998 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup98.html rsssf - kup] 1999. <br> ovo je opet igrano samo za ''bošnjačke'' klubove - otkazana doigravanja između HB i NS BiH klubova <br> ''Sarajevo'' - prvak [[Premijer liga NS BiH 1998./99.|Premijer lige NS BiH]] - ali negdje sam nalazio da se ovo nazivalo i ''Prva A liga'' <br> ''Bosna Visoko'' - pobjednik kupa NS BiH (protiv ''Sarajeva'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1998-1999 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1998%E2%80%9399_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih99.html rsssf] 2000. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Brotnjo'' - prvak [[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 2000.|Doigravanja za prvaka]] (u [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1999./00.|prvoj ligi HB]] je ''Brotnjo'' bio 2., a prvak ''Posušje''); (prvak [[Premijer liga NS BiH 1999./2000.|Premiejr lige NS BiH]] je bio ''Jedinstvo Bihać'' <br> ''Željezničar'' - pobjednik kupa - Kup NS BiH je igran do četvrtzavršnice - polufinalisti u doigravanje, Kup HB - pobjednik ''Orašje'' (finalisti u doigravanje) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1999-2000 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1999%E2%80%932000_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup00.html rsssf kup] 2001. <br> nije igrano - ''Željezničar'' ''"dupla kruna"'' <br> ovo se može smtrati za "cijelu" Bosnu i Hercegovinu, ali: <br> [[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2000./01.|Premijer liga]] - igrali ''hrvatski'' i ''Bošnjački'' klubovi Kup BiH - počeo kao kup sa ''hrvatskim'' i ''bošnjačkim'' klubovima (kao ''Federacija''), no nakon odigrane osmine završnice, postignut je dogovor sa FSRS - te su 4 polufinalista ''[[Nogometni kup Republike Srpske|Kupa RS]]'' naknadno ušla u natjecanje - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_Bosne_i_Hercegovine_2000-2001 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/2000%E2%80%9301_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup01.html rsssf - kup] <br> Nadam se da sam malo ''"pojasnio"'', samo bi trebalo ''nekako'' navesti na što se odnose <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:25, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a da probamo sve to navesti u obliku tablice slične onoj u članku [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:01, 22. svibnja 2025. (CEST) Pa svakako navesti u tablici s tim da bih ja išao nekako ovako: {| class="wikitable" !Godina !!Područje !!Datum !!Mjesto odigravanja, stadion !!Pobjednik !!Rezutat !!Drugoplasirani !!napomene |- |1997. ||NS BiH || || |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||2:0, 1:3 <small> ([[Pravilo gola u gostima|g]]) </small> ||[[NK Čelik Zenica|Čelik]] |<small> ''"Čelik"'' - prvak Prve lige NS BiH <br> ''"Sarajevo"'' - pobjednik [[Kup NS BiH (1994. – 2000.)|Kupa NS BiH]] |- |} (naravno ako možemo naći datume i stadione - bilo bi super - ovako moje mišljenje ili "što bih ubacio") [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:45, 23. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, sviđa mi se tvoja ideja s tablicom. Pokušat ću pronaći datume i mjesta održavanja po internetu. Zanimljivo je da RSSSF ta izdanja superkupa svrštava pod bošnjačka natjecanja ([https://www.rsssf.org/tablesb/bihcuphist.html Muslim Part, Cup and Super Cup]). Naravno, [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]] je sudjelovalo 2000. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:29, 23. svibnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, srećom pa imamo [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] ::1997. igrano 30. srpnja na [[Stadion Bilino polje]] (Zenica) i 2. kolovoza na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo). ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1998&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1998. igrano 25. studenog na [[Stadion Grbavica]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1999&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1999. igrano 25. studenog (isti datum kao iznad) na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=2000&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::Za te tri utakmice iznad nisam uopće pregledavao drugdje jer je FK Sarajevo sudjelovalo sva tri puta. ::Niti jedan od naših triju izvora za Željezničar ne pokriva period nakon raspada Jugoslavije tako da sam to morao drugdje pronaći. ::[https://www.rsssf.org/tablesb/bih00.html RSSSF] ima strijelce i datum druge utakmice, no nema stadion. Brotnjo je navedeno kao "Brontjo Citluk". ::Transfermarkt ima datume i stadione. [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1996 Kod njih su stadioni za 1997. obrnuti]. Sve ostale informacije poklapaju se s Bordo vremeplovom. Što se tiče za [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1999 2000. godinu], kod njih piše da je igrano 2001. Prva utakmica igrana je na Stadion Bare (stadion [[HNK Brotnjo Čitluk]]) 10. ožujka 2001., a uzvratna 14. ožujka na [[Stadion Grbavica]]. ::To je to što se tiče naših klasičnih izvora. Naravno, postoje i novinski članci, ali njih nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:02, 23. svibnja 2025. (CEST) :::Također, možda bi se mogao navesti Superkup između RSK i RS 1994. koji je naveden u [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu#Kup]], no naravno to nije superkup između dvije bosanskohercegovačke momčadi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:09, 23. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, što ćemo na kraju s člankom o superkupu? Pitam jer sutra izlazi iz popisa neophođenih izmjena pa se bojim da ćemo zaboraviti na taj članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:37, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Pa da ga ti urediš prema ovome što smo imali u Razgovoru ili? :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:24, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, evo radim sada na članku [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] (preimenovan po uzoru na [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]]). Imaš li prijedlog za naziv natjecanja 1998. između Sarajeva i Orašja. Doigravanje za kup FBiH nekako nezodno zvuči. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:29, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Da samo stavim osvajač [[Nogometni kup Federacije BiH|Nogometnog kupa Federacije BiH]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:38, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Također treba li navoditi 2001. budući da te sezone nije igran superkup? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:39, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Dovršio sam članak. Jedino nisam navodio stadione i datume jer nam za njih treba još izvora. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:06, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::Možda bi se dalo kopati po [https://www.glassrpske.com/arhiva Glasu Srpske]? Taj izvor nije bio dio [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] kada je nastao članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]. Pokušao sam pronaći superkup između RS i RSK 1994., no našao sam [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/08/GlasSrpske19940801.pdf završni turnir sezone 1993./94.] Uspio sam pronaći i rezultate jednog kola ličke grupe [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940509.pdf te sezone]. Budem pokušao pronaći tablice za tu sezonu tako da je možemo stvoriti. Možda uspijem pronaći i tablice za 1992., odnosno 1994./95. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:33, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940511.pdf Evo] i jednog kola grupe Banije i Kordun 1993./94. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:36, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940525.pdf Jedno kolo] lige Zapadne Slavonije. [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske19940603.pdf Spomen kupa RSK] i [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske1994060405.pdf ovdje]. U lipanjskim brojevima nije bilo informacija. Pogledat ću kasnije za ranije mjesece, – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:03, 26. svibnja 2025. (CEST) vezano za superkup, na stranici [[Hrvatski nogometni superkup]] nismo navodili kad je netko osvojio ''dvostruku krunu'' (nego smo jednostavno ''"nije igrano"'', ali prilično sam siguran da je ''"Hajduk"'' proglašen za pobjednika Superkupa 1995. (za ovo što je ''"Dinamo" / "Croatia"'' osvajao ''dvostruke'' stvarno nisam gledao), ali [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatian_Football_Super_Cup en.wiki], [https://www.rsssf.org/tablesk/kroasupcuphist.html RSSSF] <br> Stvarno ti imam staviti ona prvenstva RSK (i "sljednika", do sezone 1997./98.), ali nikako stići (kao što sam ti negdje ranije pisao) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:48, 26. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, imaš li prvenstva RSK do Oluje? Ako da, onda neću trošiti vrijeme na pronalaženje podataka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:04, 26. svibnja 2025. (CEST) ::Moram vidjeti..... ::ima dosta u knjizi o nogometu u Baranji ::Boro Borivoj Novaković, "50 godina nogometa u Baranji (1947/48-1996/97)", Beli Manastir, 2005., ISBN 953-6505-84-3 ::...samo je moram naći...na nekom ''hardu'' mi je ::i onda to ukucati...mislim da imam još ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:58, 26. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, dok čekam za superkup, naletio sam na moguću grešku u članku o jednom drugu kupu: [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupu ZNS-a]]. Prema [https://web.archive.org/web/20160403112150/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1970-71.htm arhiviranoj web-stranici NK Maksimira] u sezoni 1970./71. postojao je Kup ZNS-a. Maksimir se nije natjecao u kupu [https://web.archive.org/web/20160422094143/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1969-70.htm 1969./70.], a u sezoni [https://web.archive.org/web/20160422050326/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1968-69.htm 1968./69.] Maksimir je ispao u 2. kolu Kupa maršala Tita (vidiš možda bih mogao dodati utakmice Maksimira u člancima o Kupu maršala Tita, a i za druge klubove, ako imamo izvore na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]). Ono što želim reći je da članak [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]] sadrži osvajače od 1974. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_saveza&diff=prev&oldid=4942785 ovoj izmjeni si dodao osvajače iz SFRJ]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:51, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::[https://web.archive.org/web/20160403112137/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1957-58.htm Javlja se od 1958.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:41, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::U međuvremenu sam dodao sve sezone NK Maksimira u Kupu maršala Tita. Bile su dvije nelogičnosti. Maksimir je nekako dvaput igrao u kvalifikacijama za [[Kup maršala Tita 1962./63.]], a za sezonu [https://web.archive.org/web/20160403051603/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1965-66.htm 1965./66. jedino je navedeno 4. kolo kvalifikacija], no ne vjerujem da je to Kup maršala Tita jer nedostaju ranija kola, a 4. kolo bi nekim čudom trebalo biti igrano na isti dan kada je četvrtfinale kupa sudeći po infookviru članka [[Kup maršala Tita 1965./66.]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:45, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, podsjećam te ovdje na superkup i ine stvari. Molim te pogledaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7179054 ovu] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7226098 trenutnu verziju ovog članka]. Ja sam šokiran kako nitko od novinara mnogobrojnih medija, ne samo nacionalnih, već i lokalnih nije u stanju odraditi ovaj jednostavni fact-checking. Trebalo mi je 2 sata da popravim članak. Za Kovačevića ti pišem čisto informativno kao podsjetnik da se ne smije vjerovati medijima (a i možda Kovačevića jer tvrdi da je osvojio [https://web.archive.org/web/20200807213917/https://nk-polet-smnm.hr/index.php/klub/novosti/1390-intervju nekakvu četvrtoligašku titulu] sa Strmcom iako to ne navode naši članci [[4. HNL – Središte B 2008./09.]], [[4. HNL 2009./10.#Središte B]] i [[4. HNL 2010./11.#Središte B]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:12, 4. lipnja 2025. (CEST) :::::::Što se tiče [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]] - ovi pobjednici od 1974. pa na dalje su preuzeti iz knjige :::::::Kerhin Ico, Rede Miroslav: Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog saveza : 1919 - 1994, Zagreb, 1995. (str. 227) :::::::ali, sasvim moguće je da se Kup igrao i ranije, taj dio nisam proučavao. :::::::Za Kup Maršala Tita - su svakako bile "kvalifikacije", koje su se "odrađivale" preko regionalnih kupova (općinski / područni / regoionalni / repubički) kupovi, te je moguće da su pojedine "faze" (nazovimo kvalifikacija" za kup maršala Tita/Jugoslavije) nosile i različite nazive po "područjima" - s tim da tipa "područni kup" nije odigran do finala, nego kao "polufinalisti" idu u "regionalni kup" i sl.). <br> :::::::Također je moguće da su istovremeneo igrana i dva kupa - primjerice za 1950.e i 1960.-e sam u monografijama kluboba s područja Dalmacije nalazio u istoj sezoni da igraju i ''Kup Splitskog nogometnog podsaveza'' i ''Jugokup za područje Dalmacije''. Ovo bi trebalo negdje proučiti, ali ne znam odakle. :::::::Možeš nešto vidjeti iz članka [[Kup Nogometnog saveza Općine Split]], kojeg sam stvorio, ali koji ima nepotpune podatke. :::::::Ovo za Kovačevića i Strmec stvarno ne znam, ali iz iskustva znamo da većini naših portala i novinara se ne može baš vjerovati. :::::::ovo za [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] - komotno ti radi :::::::1998. ovo ''Sarajevo'' vs ''Orašje'' staviti kao ''Kup Federacije BiH'' (ali da NS/FS BiH'' i UEFA ovo priznaju kao "službenu" titulu pobjednika Kupa BiH) :::::::Kao što sam prije napisao, ja sam ova dva izdanja "doigravanja" (1998. i 2000.) stavio u članak [[Nogometni kup Federacije BiH]] :::::::Dok od sezone 2000./01. na dalje pod [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]] :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:57, 5. lipnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Cybermb}}, iz nekog razloga danas ne dobivam obavijesti o porukama na svojoj SZR tako da me pingaj, ako mi budeš odgovarao. Ne znam jesi li viđao poruke na Ame71-ovoj SZR oko [[NK Posavina Zagreb]]. Trebalo bi provjeriti (vrlo vjerojatno piše u 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981.) jesu li se Chromos (stari naziv Posavine) i [[NK Mesarski Zagreb|Mesarski]] 1960. spojili u Mesokrom ili Meskrom. Bi li mogao ispisati cijelu natuknicu za Chromos (nemoj tražiti pod Posavina jer se to ime koristi od 1996./97.)? Sjećam se iz članaka o sezonama Kupu maršala Tita da je taj cijeli sustav kvalifikacija poprilično kompliciran (čak se sjećam da su se spominjali i neki švicarski i njemački sudionici, ako ne iz drugih zemalja, koji su igrali proitv klubova iz SFRJ) tako da je svašta moguće. Vidio sam tako na web-stranici NK Maksimira da su se paralelno natjecali u više kupova tijekom sezone (baš kao ovi dalmatinski klubovi koje navodiš) tako da je sasvim smisleno da se nešto iskrivilo pri digitalizaciji rezultata. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:26, 5. lipnja 2025. (CEST) == Makedonci u Srbiji == Nije trebalo da uklanjaš referenciran sadržaj, mogao si prvo na szr da pitaš. Sto se tiče patrijarha odakle izvor da su u 17. stolječu živjeli Srbi u Makedoniji i da je on Srbin. To što je bio patrijarh ne znači da je bio Srbin, naročito ne u srednjem vijeku. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:49, 22. svibnja 2025. (CEST) Što se tiče prvoga, znači da su se selili u Srbiju jer nisu htijeli da žive direktno pod Turcima, ne razumijem šta tu nije jasno? Izvori da je Maksim bio Srbin ne postoje, on je Slaven iz Makedonije, a oni su preci današnjih Makedonaca. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:54, 22. svibnja 2025. (CEST) I koji je pridev od države Srbije na hrvatskom jeziku prema pravopisu? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:59, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, u hrvatskom postoje dva pridjeva: srpski i srbijanski. Potonji se najčešće koristi kako bi se naglasio da se nešto odnosi na državu (Srbiju), a ne narod (Srbe). Npr. srbijanska reprezentacija, srbijansko veleposlanstvo, srbijanski Mađari i sl. U članku sam izmijenio srbijanski u srpski jer mi nekako nije imalo smisla da koristiš oba pridjeva u sekciji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:21, 23. svibnja 2025. (CEST) ::znam za to, samo si mi to mogao odmah kazat, što se mene tiče ima smisla što govoriš, neka bude samo jedna varijanta. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:36, 23. svibnja 2025. (CEST) == Vlatka Planina == Pozdrav! Vidim da je stranica predložena za brisanje. Zanima me zašto, i kako to ispraviti? Hvala! [[Suradnik:Vlatkaplanina|Vlatkaplanina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlatkaplanina|razgovor]])</small> 18:10, 24. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Hijerovit}} je u međuvremenu to dobro objasnio na [[Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Svibanj_2025.#Vlatka_Planina]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:23, 24. svibnja 2025. (CEST) == HNL 2024./25. == Hvala na info oko HNL-a. Dopunio sam sve, no onda vidio da si je netko dao truda na engleskoj Wikici pa samo prenio. Ipak možda je i poanta u tome da čovjek prvo vjeruje u vlastiti rad. [[Suradnik:M3zzz00|m3zzz00]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:M3zzz00|razgovor]])</small> 22:17, 25. svibnja 2025. (CEST) :{{S|M3zzz00}}, ok. Malo mi je bilo čudno kako najveća pobjeda nije ujedno i najefikasnija utakmica pa sam išao provjeriti. Ostatak članka nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:19, 25. svibnja 2025. (CEST) == Upit == https://zns.hr/soccer/tournaments/90472539-kupzns-a-seniori2425 [[Kup Nogometnog saveza Zagrebačke županije]] Bilo bi dobro kreirati, dodatno za razlikovanje od donjeg članka. [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 03:59, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, linkao si aktualnu sezonu [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]]. Slobodno stvori članak, ja bih trebao dovršiti članak [[Dejan Ljubičić]]. Možeš stvoriti i preostale nedavne sezone. Trebale bi sve biti dostupne na HNS Semaforu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:44, 28. svibnja 2025. (CEST) ::Ok, ipak fali članak "''Nogometni savez Zgrebačke županije"'' [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 17:47, 28. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Loptač01}}, i to možeš stvoriti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:30, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::nije lako naći izvore, niti sam blizu zageba, ali kad se napiše svakako ću lektorirati [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 20:12, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::bilo bi korisno svakoj nižoj ligi dodati poveznicu županijskog kupa, i obrnuto;na članku hr kup dodati odlomak sa svim žns/kupovima (teško mi je pobrojati sam); molim i pregled mojih uređivanja o razlici premijer/1. zagrebačke žnl, potvrđeno po sofaskoru; ako ne vidim koji lokalni klub sa točnim imenom lige, prepuštam popravak [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 01:08, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Loptač01}}, ok. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:14, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Loptač01}}, u [https://zns.hr/images/zns/4-nl-srediste/dokumenti/24_25/znl/PROPOZICIJE-NATJECANJA-SENIORA-ZNS-a-2024.-2025.g.pdf propozicijama natjecanja] imaš sve potrebne informacije o imenima, sudionicima i rangovima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:17, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Pardon. ovo iznad je za ZNS, a ne NSZŽ. Na njihovoj web-stranici su neažurirane propozicije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:21, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::{{s|Loptač01}}, :::::::::[https://semafor.hns.family/ HNS Semafor] (Sezona: 2024/25 Razina: ŽNS zagrebački) ima PREMIER LIGA NSZŽ 24/25 na samom dnu. :::::::::[https://ns-vrbovec.hr/premier-liga-2024-2025/ NS Vrbovec] (Neki nogometni savezi poput onog Osječko-baranjske županije su podijeljeni na više saveza) također tvrdi da postoji Premier liga NS Zagrebačke županije. Za rang iznad navodi 4. NL Sr. Zg, a rang ispod 1. ŽNL. Izgleda da je Premier liga novo natjecanje. :::::::::To velim zbog izmjena poput [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Vatrogasac_Zdenci_Brdove%C4%8Dki&diff=prev&oldid=7222030 ovih]. Klub se natječe u Premier ligi prema [https://semafor.hns.family/klubovi/1303/nk-vatrogasac-z/ HNS-u]. Budem ispravio to. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:27, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::[[NK Dubrava#Povijest]] ::::::::::Slično kao NK Šparta, ako treba dodatno popraviti [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 09:23, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[[1. ŽNL Varaždinska]] :::::::::::Prema članku, MŽNL ne postoji, ili je treba preimenovati u Elitnu [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:28, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[[1. ŽNL Međimurska]] po ovome je različita od premier lige... ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-medimurska-nl/18405#id:65644 ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/medimurska-premier-nl/16845#id:65445 [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:33, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::[[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj]] prikazuje obe lige pod "Sjever" [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:43, 31. svibnja 2025. (CEST) == Jugijo == Hojla! Primijetio sam da si mi poslao zahvalu dok sam još dovršavao članak, ali ionako sam ti se mislio javiti. Znam da si potkovaniji za novija izdanja Yu-Gi-Oh!-a više od mene (meni je sve poslije GX-a ''terra incognita'' [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]), pa sam te mislio zamoliti da, ako imaš volje i vremena, malo projuriš kroz [[Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)|članak]]. Trudio sam ga se dovoljno kvalitetno prevesti s engleskoga, ali možda sam gdjegdje posrnuo u prijenosu terminologije. Zeznuto je i to što nisam uvijek pri ruci imao spremne hrvatske ekvivalente za engleske nazive (kako uopće zovemo ''counter trapove''?!), pa sam tu kombinirao izraze koje su rabili u prvoj sinkronizaciji serije s izrazima koje sam pokušao nekako prevesti na svoju ruku, ali možda ipak zvuče ''clunky''. Usput budi rečeno, na prevođenje članka potaknulo me to što me jedan prijatelj ponovno navukao na sakupljanje tih karata, pa sad malo udovoljavam petnaest godina mlađem Neptuneu. [[Datoteka:Face-blush.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:17, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Neptune, the Mystic}}, ok, budem pregledao sutra, ako se sjetim. Mislim da sam čak posjedovao knjižicu s pravilima tiskanim u vrijeme XYZ-a, odnosno prije nego što su mi ta čudovišta djelomično dala inspiraciju za korisničko ime prilikom stvaranja računa na Wikipedija. Imam jedno pitanje. Još dok je članak bio u tiskari uočio sam da su neki ''Monster Types'' ukošeni, a neki ne (npr. Pendulum-čudovišta). Koliko sam shvatio dok si me podučavao pravopisu, sve riječi iz stranih jezika bi trebale biti ukošene. Također, imam još jedno pravopisno pitanje koje se povremeno pojavljuje među nepatroliranim izmjenama, no eto nikad ti ga ne postavljam jer znam da si preopterečen životnim obavezama. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=7062868&oldid=6947898&rcid=14322824 ovakvim] slučajevima, što je ispravno? IP-ova inačica ili prethodna inačica? Izmjenu sam iskopao iz naših DM-ova na Discordu. Stoji neodgovoreno od prosinca. Također, sjećam se da me je Stribør više puta pitao za tebe. Prije koji mjesec čak je nešto spominjao bitno vezano za tebe, nešto što ti može biti od koristi, no ne sjećam se više što. U svakom slučaju, možda bi bilo dobro da mu odgovoriš. Inače, na serveru se nadamo tvom povratku. Dvojica (ne znam je li smijem dijeliti imena javno) su baš spominjali kako si im značajno utjecao na glazbeni ukus, a jedan je rekao da si im upravo preko glazbe znatno promijenio ukus. Još je jedan od ovih jučer zavolio jednog od tvojih omiljenih skladatelja. Također veli da nema s kim dijeliti nove pjesme. Kad smo kod glazbe, baš mi je YouTube počeo prekjučer ponovno preporučivati skladbe iz Yu-Gi-Oh-a! :P.S. budući da ne znam hoćeš li se ikada vratiti na Discord, znaj da sam cijelo ovo vrijeme vjerovao da je znaš-već-tko stajao iza ''Bilog'', no eto nedavno mi je rečeno da si to bio ti. Ako jest istina, stvarno imaš dobar dar za pjesništvo, ''meštre''! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:52, 28. svibnja 2025. (CEST) ::E vidiš, tek sam nedavno naučio da se to ''xyz'' čita ek-si i odjednom mi je postalo potpuno jasno zašto svoje suradničko ime čitaš /kroksi/. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Hvala ti unaprijed, samo imaj na umu da nije ništa hitno – kad stigneš i kad ti se bude htjelo, vidim da marljivo radiš, pa te ne želim dodatno opterećivati. Nego, dok me nema na Discordu, ako te što bude zanimalo, slobodno me pitaj ovako, odgovorit ću prije ili poslije, kako stignem! ::* Ukosio sam imena koja pravopisno nisu prilagođena našem jeziku, a ona koja jesu nije bilo potrebe odijevati u kurziv jer bismo ih transkribirano ionako jednako pisali (link, pendulum, ali ''synchro'', tj. sinkro). Institut u pravopisnom rječniku ima divan primjer – ''rock''-glazbu i rok-glazbu. To ti je taj princip; ako transkribiramo, kurziv nam ne treba. ::* Bio je urednik ili urednikom, pitaš? Nećeš vjerovati, ali oboje. Obje su varijante sintaktički u redu iako je ona s instrumentalom stilski obilježena, malo vuče na Bibliju ("...i postao čovjekom"). Ovako napamet ne znam postoji li i semantička razlika, ali ako postoji, vjerojatno je o tome pisala Ivana Brač, vjerujem da njezin rad o instrumentalu u kopulativnim rečenicama imaš negdje na gugleši ako te zanima. Da moram birati isključivo jedan oblik, priklonio bih se nominativu, manje zasvrbi oko. ::* Slobodno opet pozdravi sve na Discordu, valjda ću prije ili poslije iskopati lozinku za račun jer sam u međuvremenu nabavio i novi laptop, pa je muka živa prijavljivati se na sve moguće stranice... Dok me nema, ako komu u međuvremenu zatreba koja novija preporuka za mjuzu (u smislu glazbe koju dosta slušam u zadnje vrijeme, ne nužno i povijesno novije), prenesi da valja baciti uho na Judas Priest i pjesme "Genocide" (s ''Unleashed in the Easta'', ne sa ''Sad Wings of Destinyja''!) i "The Rage" (s ''British Steela'') te Pearl Jam i pjesmu "Habit" (s ''No Codea'') jer baš divno masiraju bubnjiće! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] ::* Ako se odnosiš na osobu na koju mislim da se odnosiš, mogu samo reći da joj možda i jesam prišapnuo pokoju šaljivu pjesan, ali više od toga ne mogu / ne smijem reći. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] ::[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 00:59, 29. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Neptune, the Mystic}}, nažalost nisam stigao danas pregledati članak zbog previše životnih, a i patrolerskih obavezi. Također nisam ni pokušao tražiti ta pravila. Iskreno ne znam ni gdje bi mogla biti, no nisam 100 % siguran da su na hrvatskom. Piše li se onda ''metal''-sastav ili metal-sastav? Sjećam se da si onom Poljaku stalno mijenjao metal u ''metal''-. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:06, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Postoje hrvatskojezične web-stranice o tvojoj omiljenjoj ''children's card game''. Probaj vidjeti kakve izraze ondje koriste. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:12, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Sve u redu, rekoh da nema žurbe. Vjerojatno sam mu mijenjao u italik kad nije stajalo samo metal, nego npr. ''heavy metal'', ''thrash metal'' itd. ::::Ako stoji samo metal, piše se metal-sastav. ::::Bacio sam bio pogled na neke takve stranice dok sam prevodio članak, ali ako se dobro sjećam, mahom su se služili engleštinom. [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:29, 30. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Neptune, the Mystic}}, danas, točnije u ovih nekoliko sati, napokon imam nešto slobodnog vremena. Da nema izbora za jubilarni članak zaboravio bih totalno na članak. Bacio sam brzinski pogled na članak i vidim da u [[Yu-Gi-Oh!_(kartaška_igra)#Mjesta_za_karte]] neujednačeno koristiš i ''link''-čudovišta i link-čudovišta, tako da bi to trebalo prepraviti. Cijeli članak ću pročitati naknadno. Sjetio sam se da bi možda {{s|Hijerovit}} mogao znati ponešto o sinkroniziranoj terminologiji posljednjih godina. Ja sam ''u svoje vrijeme'' tumačio pravila s engleskog jer gotovo nitko u mojoj okolini nije dovoljno dobro poznavao engleski (ok, nisam ni ja znao prevesti drugima neke riječi poput, fiend type, sjeti se Demona, ili cenzuriranog, češćeg oblika Summoned Skulla) tako da ne želim unositi svoje kovanice (naravno, ne sjećam se nakon svih ovih godina što sam ja skovao, a što preuzeo iz sinkronizacije i okoline). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:57, 5. lipnja 2025. (CEST) == Slovenian clubs in Hungarian leagues in WW2 == During WW2 [[NK Mura]] and [[NK Nafta Lendava]] played in the Hungarian leagues, but in different ranks. I don't know what name to give to the season pages. It was easy with German, but it's hard with Hungarian. For example: * [[NK Mura]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8714 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, B-csoport 1941/1942 - ''Sjeverno-zadunavski okrug, I. divizija, Grupa B 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8677 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, I. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8608 4. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), I. divizija, grupa Szombathely 1943./44.'' ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8564 2. rang] - Északdunántúli körzet 1944/1945 - ''Sjeverni Zadunavski okrug 1944./45.'' (interrupted) ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8557 3. rang] - Nemzeti Bajnokság III, 9. csoport - Tervezet 1944/1945 - ''Nacionalno prvenstvo III, Grupa 9 - Draft 1944./45.'' * [[NK Nafta Lendava]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8756 5. rang] - Déldunántúli kerület, II. osztály, Nagykanizsai csoport 1941/1942 - ''Južno-zadunavski okrug, II. divizija, Nagykanizska grupa 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/7901 5. rang] - Északdunántúli kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, II. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8623 5. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 - ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), II. divizija, grupa Szombathely 1943./44'' I'm planning to put 2 tables in every page like "Prekmurian clubs in Hungarian footbal system 1941-42" and so again, what do you think about. And what would be the right translation? "Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941.-42."? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:40, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, here are the names I came up with using Google Translate: :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina B 1941./42.]] (Zadunavlje = [[:en:Transdanubia]]) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] ([[Sambotel]] = Szombathely) :*[[Prvenstvo Đurskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog, [[Đura]] = Győr) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga 1944./45.]] :* [[Nemzeti Bajnokság III – 9. grupa 1944./45.]] (I don't know if we should translate [[Nemzeti Bajnokság I|Nemzeti Bajnokság]], also take a look at [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1944_osz], Tervezet might mean cancelled/never played) :*[[Prvenstvo Južnozadunavskog okruga – II. razred – skupina Velika Kaniža 1941./42.]] ([[Velika Kaniža]] = Nagykanizsa) :* [[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] :* [[Prvenstvo Đurskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog) :* [[Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941./42.]] :Also, you could perhaps make the Transdanubia Championship articles (Prvenstvo Sjevernozadunavskog/Južnozadunavskog okruga) include the other divisions and groups. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:37, 3. lipnja 2025. (CEST) == Načelnici et altera == Baj d vej, mislim da je najbolje sad ostavljati sve promjene načelnika itd. Nije neka razlika jesu li na funkciji danas ili za tjedan dana i nitko to neće mijenjati opet. Te članke ionako nitko ne uređuje između izbora pa je ''imho'' manje štetno ostaviti ranije promjene nego da idućih nekoliko godina imamo zastarjele podatke za više općina no sad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 14:20, 3. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje == Ne znam zašto ste obrisali moju uredbu stranice [[Belišće]]. Bili su izbori, ona je pobijedila, zašto si ti obrisao moju uredbu? Možda zbog citate? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:18, 3. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Trebalo bi pričekati da se izvrši predaja vlasti – izabrana kandidatkinja ne postaje gradonačelnica čim pobijedi na izvorima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:42, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906}}, novoizabrani politički dužnosnici rijetko preuzimaju vlast odmah nakon što budu izabrani. Na vlast stupaju nakon nekoliko dana, tjedana, mjeseci (npr. predsjednički izbori u SAD-u) i sl. Wikipedija treba prikazivati trenutačno stanje, a ne neko buduće. Po trenutnom stanju izgleda da je gradonačelnik Belišća Burić, barem tako tvrdi [https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/ službena gradska web-stranica]. Naravno, gradske web-stranice možda se ne ažuriraju svakodnevno, tako da kasne. U tom slučaju trebalo bi otkriti jesu li lokalni mediji objavili članke o primopredaji vlasti. Ja takve članke nisam našao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:49, 3. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Hijerovit}}, ovo zaboravljam spominjati zadnjih dana. Uvijek postoji šansa da izabrani kandidat umre ili iz nekog razloga odustane ipak od izabrane pozicije iz osobnih/zdravstvenih/inih razloga. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:03, 6. lipnja 2025. (CEST) == Plagijati == Baci pogled na članke koji navode disertaciju [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22Tin+Mudra%C5%BEija%22&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1 Tina Mudražije] kao izvor. Meni se čini da se radi o izravnim prijevodima sa slovenskog na hrvatski, što je kršenje autorskih prava i ne bi se smjelo raditi. Imamo opciju brisanja ili traženja dopusnice od dr. Mudražije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:27, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, meni uopće nisu došle obavijesti da sam danas dobio 2 poruke na SZR. Znaš li možda je li se nešto mijenjalo s obavijestima? Ako mi budeš odgovarao, molim te pingaj me. Ovih prvih osam članaka koje navodiš, odnosno ove koji nemaju "19" u naslovu sam ja napisao. U njima nećeš nalaziti ikakve sporne dijelove. {{s|Ame71}} zadnjih mjesec/dva stvara poprilično velike članke pretežito iz slovenskojezičnih izvora koje djelomično osobno prevodi, a djelomično strojni. Ja se trudim da to bude što enciklopedičnije i neutralnije. Pokušavam izbaciti što više nebitnih dijelova i preoblikovati članke, no stvarno je preiscrpljujuće i vremenski prezahtjevno (da ispatroliram jedan članak, a bez da ga dodatno preobrađujem, mi je prosječno potrebno negdje između pola sata i sat vremena) preoblikovati apsolutno sve da podudaranja s originalom budu minimalna. Ovih zadnjih tjedan dana nemam baš slobodnog vremena, tako da ni ne stignem patrolirati svakodnevno (to si vjerojatno i uočio). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:40, 5. lipnja 2025. (CEST) :: Mislio sam da se može prevesti, mislio sam da nije moguće kopirati izvorne tekstove u cijelosti. Na it.wiki mi nikad nisu stvarali probleme, ali sada sumnjam da to jednostavno još nisu primijetili. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:19, 6. lipnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], na it.wiki ljudi ne znaju slovenski jezik pa ne mogu usporediti. Ali da nije u redu - nije. Ja volim reći da bih se tako mogao obogatiti prevođenjem knjiga Harry Potter - nov jezik, nova autorska prava(?). Možda se možeš javiti Mudražiji i pitati ga bi li poslao [[WP:DOPUSNICA|dopusnicu]], to jest email kao na [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Odgovor]]. Možda možeš pitati ChatGPT ili Google Gemini: "parafraziraj sljedeći tekst tako da ne krši autorska prava: ..." i onda copy&paste jedan po jedan paragraf. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 6. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, rađe mu piši na engleskom da mu Google Translate ili štogod koristi lakše pomogne prvi prevođenju nazad na talijanski ako nešto ne shvati. {{s|Ame71}}, In case you're going to use AI to paraphrase sentences, please check them in detail, since AI likes to add fictitious details to inputted text. I saw this several times when people tried to translate an article via ChatGPT. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:21, 6. lipnja 2025. (CEST) :::::{{s|Croxyz}} for translations I use google translator, not AI. Anyway, if I'll use ChatGPT, I'll mark it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:48, 8. lipnja 2025. (CEST) == [[Nacrt:SAO Zapadna Slavonija]] == Smatram da je trenutno stanje članka dovoljno dobro da mu se makne oznaka nacrt [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 19:30, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{S|Tmatic01}}, premjestih zu glavni imenski prostor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:04, 6. lipnja 2025. (CEST) == Gradonačelnica Ivana Jerbić == Jer je sada dobro stranica [[Belišće]]? Idi u https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/. Stranica se ažurirala napokon. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:36, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906 }}, je, pregledao sam te izmjene jučer. Samo bi trebalo još ažurirati [[Belišće#Administracija i politika]]. Naravno, moguće je uvijek skratiti tu sekciju i navesti samo najbitnije informacije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:54, 6. lipnja 2025. (CEST) == Chromos / Mesarski / Posavina == {{s|Croxyz}}, {{s|Ame71}} vezano za ovo što si molio da provjerim iz knjige * Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)"1880/1980" Pod "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130) za ugašene klubove > * ZAGREB: ''Mesarski'', SK - 1927. Pod "ZAGREB: Nogometni odbor općine Trnje" (str. 132) za klubove u natjecanju * ZAGREB: ''Chromos'', NK - 1979. (''Chromos'', NK - 1955., ''Kemičar'', NK - 1963.) trebalo bi vidjeti iz monografija ZNS-a (1969., 1994. i mislim iz 2020.) ima li što navedeno, pa pogledam) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:44, 6. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super da se poklapaju godine s člankom o Chromosu (Posavini) i Mesarskom. Moguće je da se Mes(o)krom nalazi red ili dva ispod Mesarskog u "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:56, 6. lipnja 2025. (CEST) ::Nema ''Mesokroma'' (osim ako mi nije promaklo) u toj knjizi pod savezima koji pripadaju Zagrebu - više puta sam pregledavao. <br> ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 17:25, 6. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok. Postojala je šansa da si možda zaboravio navesti, pa sam te pingao. Mislim da nemamo arhivirane novine za period tijekom kojeg je djelovao Mes(o)krom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:37, 6. lipnja 2025. (CEST) == Spam == Tebi očigledno nije do suradnje sa mnom već do provociranja, pošto sada Aca ne sme ti si se aktivirao. Kako god, bez rasprave uklanjaš naziv validan. Bit ćeš prijavljen. Prijatno.[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:01, 6. lipnja 2025. (CEST) == Boje u nogometnim tablicama == Sređujem neke stvari oko noćne teme pa mi često iskoče nogometni članci. Ne znam hoće li se što na lagan način moći napraviti po pitanju vidljivosti teksta u tablicama, ali me zanima znaš li zašto se te tablice toliko često bojaju? Što znače crvena, zelena, siva (...) pozadina u tablicama u https://hr.wikipedia.org/wiki/Albanska_nogometna_reprezentacija?vectornightmode=1&minervanightmode=1 npr.? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:28, 10. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] pozdrav noćnoj straži! {{;P}} [[Albanska nogometna reprezentacija#Utakmice|#Utakmice]]: Zelena valjda reprezentira pobjedu, žuta izjednačenje, a crvena gubitak. Za postave ne znam, valjda se tako razlikuju položaji na terenu. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 01:33, 10. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, za te boje znam iz iskustva da su dodane u člancima o reprezentacijama s [[EURO 2016.|Europskog prvenstva 2016.]] Pretpostavljam da je riječ o uljepšavanju ([[CSS]], ali za članak na Wikipediji). Je li kod tebe red Napadači boldan? Također, podsjećam na GLAVNIRASPORED i kategorije u članku [[Vlatka Planina]] (ne znam je li i dalje uređuješ taj članak te jesi li uopće vidio moj odgovor). Što se tiče boja, očito ih ima i u drugim člancima, poput [[Armenska nogometna reprezentacija]] koji sam vidio neki dan prilikom ophođenja, no nisam ih uklonio jer mi se nije dalo ispravljati armenska imena i prezimena. Također ti želim reći da je Ame71 odgovorio iznad. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) ::Koreanovsky je u pravu što se tiče utakmica. To je preuzeto s en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) :::Mislio sam na prvu tablicu, naslov "Trenutni sastav" (iz 2016.?). Napadači izgleda boldan, ako gledamo na isti. Ta je tablica još OK jer se barem vidi tekst (linkovi nisu plavi nego podcrtani), ali u odjeljku "Uspjesi na velikim natjecanjima" ne vide se imena. Armenska je još čudnija, uh. Ljudi su u sportskim tablicama baš kreativno bojali :D :::Ne znam što s Ameom. Bilo bi mi lakše da nisam to vidio, ali sad kada jesam... neka se barem ne ponovi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:43, 10. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, vjeruj mi to s 2016. nije samo problem kod trenutnih sastava. I drugi dijelovi članaka su zapeli u vremenu. No, eto, uvijek može poslužiti motivacija drugima da ažuriraju (ja sam tako i došao na hr.wiki davne 2018.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:46, 10. lipnja 2025. (CEST) == ChatGPT za pronalaženje izvora == Hvala ti što si prepravio navod izvora. Očito mi je promaklo izbrisati sporni dodatak. No, vidim da si mi ostavio tekst u sažetku pa mislim da je u redu da na njega i odgovorim. Prvo, ne sviđa mi se jezično spletkarenje i generaliziranje. Ne pišem "članke" koristeći ChatGPT, već sam cijeli tekst napisao svojom glavom i rukom. Izvore sam također provjerio i dao im zeleno svjetlo, baš kao što bih to učinio i prije nego je umjetna inteligencija postala široko rasprostranjena. Drugo, iako ga i sada koristim tek sporadično, i dalje ću, kad god se nađem u nedoumici, koristiti ChatGPT '''oko mehaničkih finesa poput pronalaženja sekundarnih izvora''', a onda ću, kao i svaki put do sada, taj izvor '''pregledati i provjeriti''' mu vjerodostojnost. Ne vidim zašto bi to bilo neuvjerljivo dokle god je izvor dobro utemeljen. Reci mi koja je razlika za krajnjeg korisnika – čitatelja – između toga da mi Google izbaci izvor i korištenja ChatGPT-ja u te svrhe? Potonji je samo ''inteligentniji'' i lakši za korištenje. Ako to dosad nije bilo očito, i sâm se oštro protivim tome da u članke ubacujemo tekst koji je proizveo ChatGPT. '''Ručno provjereni izvori ne spadaju u tu kategoriju.''' Treće, nađi one izvore koje smatraš neadekvatnima i slobodno ih, uz prethodno navedeno obrazloženje, obriši. Tvoj, : [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 17:20, 13. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Šaholjubac}}, slobodno tragaj za izvore korišteći ChatGPT, samo ga nemoj tražiti da ti prevodi s drugih jezičnih izdanja Wikipedije (ili prepričava tekstovi) jer voli ubacivati nepostojeće detalje u prijevod. Tako sam primjerice jednom sređivao takav jedan prijevod o nekoj svetici te je ondje ubačen [[crkveni red|red]] kojem je ''kao'' pripadala. Naravno, u izvorniku ta informacija ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:43, 13. lipnja 2025. (CEST) ::Dogovoreno! :) ::Tvoj, ::: ::[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 21:03, 13. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Šaholjubac}}, zaboraviti sam navesti da bi bilo pametno da uklanjaš "?utm_source=chatgpt.com" iz linkova u izvorima. Nekada u budućnosti ti linkovi neće postojati, pa InternetArchiveBot neće uvijek moći postaviti link na arhiviranu verziju članka jer nikada nije arhivirao URL koji sadrži ?utm_source=chatgpt.com. Naravno, češće će i arhivirati linkove bez ?utm_source=chatgpt.com jer su češći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:42, 14. lipnja 2025. (CEST) == Regex == Nema ih nego u možda desetak članaka: [https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F-+%3F%5C%7B%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7D+%3F-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] Teško je to botom ispravljati, treba jako paziti da nisu matematičke formule i sl. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:51, 14. lipnja 2025. (CEST) == Motociklizam == Vjerojatno si primijetio da radim članke vezane uz [[:Kategorija:Motociklizam|motociklizam]] - prvenstveno članke [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|po sezonama Svjetskog prvenstva (GP)]] i [[:Kategorija:Športski motociklisti|članke o vozačima]] - što se tiče ovih po sezonama - radim za svaku kategoriju/klasu u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] zasebno - jednostavno lakše (a i svaka klasa vozi zasebno utrke) <br> na većini ostalih wikipedija (bar do sezone 2011.) su u istom članku stavljani podaci za sve kategotije koje su se odvijale u sezoni u sklopu GP-a (MotoGP/500cc, Moto2/250cc / Moto3/125cc / MotoE / 350cc / 80cc/50cc), ali ponegdje su stavljana i prvenstva za prikoličare (''sidecar'', dok su održavana unutar GP-a); ''Thunderbikes Trophy'' iz 1990.-ih, ili ''Formula 750'' iz 1970.-ih (a ona uopće nije održavana na istim vikendima kao i GP prvenstvo <br> Tako da mi je za jednu sezonu stavljati podatke tipa za prvenstva u 3 klase jednostavno previše (a i ovako, ako nastavim ovim tempom - 1 članak na mjesec - trebat će mi 20ak godina da kompletiram) ovdje bih te molio, ako imaš alate članak [[Dodatak:Popis svjetskih prvaka u motociklizmu]] staviti interwiki sa [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Grand_Prix_motorcycle_racing_World_Riders%27_Champions_by_year en.wiki - List of Grand Prix motorcycle racing World Riders' Champions by year] - na to je trenutno kao ''interwiki'' spojen naš članak [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] (pa da ispravimo) članci za vozače - trenutno ih više radim kao ''mrve'' (samo osnovno o vozaču; uspjesi po prvenstvima i sl., sa što više vanjskih poveznica i izvora...nažalost nisam baš sa vremenom da se bolje posvetim tim člancima, pa dobijemo nešto kao [[Raymond Roche]] ili [[Sébastien Charpentier]]) <br> prije sam više napravio oko članaka, kao za [[Wayne Rainey]] ili [[Marco Simoncelli]]. <br> ovdje bih te molio ako možeš [[Nacrt:Noriyuki Haga]] vratiti u GIP (odnosno na [[Noriyuki Haga]]) - u međuvremenu sam o Hagi napisao malo biografske podatke Što se tiče vozača, zasad mislim raditi one koji su bili (ajmo reći među vodećima) u svjetskim prvenstvima za [[Svjetsko prvenstvo u superbikeu|Superbike]] i [[Supersport svjetsko prvenstvo|Supersport]], a poslije opet na one koji su više bili u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] Je li OK ovako kako radim? [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:20, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 08:48, 18. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, mene nema do nedjelje. Bi li mogao ažurirati do kraja [[SEHA liga]]? Danas je djelomično ažuriran članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:22, 19. lipnja 2025. (CEST) :::Pogledaj sada [[v|članak za SEHA ligu]] - malo sam ažurirao. Trebao bih još predložak ažurirati - ovo sa klubovima. Možda i napravim koju sezonu (imamo do 2018./19. - neke sam ja i radio svojevremeno; 2019./20. je netko samo započeo, kao ''mrva'', a ovo iza nemamo, a kako je po grupama i nije baš ''regularno'' igrano, tu bi bilo malo problema sa člancima, ali možda koju i napravim :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:21, 23. lipnja 2025. (CEST) :::: Naravno da znam za promjenu imena iz Makedonija u [[Sjeverna Makedonija]] (negdje 2018.) - samo ostali su isti predlošci za zastave, pa da to sad bezveze ne mijenja, :::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:39, 23. lipnja 2025. (CEST) :::::A i vidim da su mi (sjeverno)makedonski klubovi ostali između rumunjskih (''Steaua'') i ruskih (''CSKA'') - nisam pazio, ali opet bolje neg što je bilo :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:42, 23. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje za vas == Kako da pravim to kutiju na vašu suradničku stranicu, da mogu dodati sve te stvari o mene i moj babel? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 12:37, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{S|WikiHelper3906}}, popis svih postojećih suradničkih okvirića nalazi se [[Predložak:Suradnički okvirići|ovdje]]. Nisam dobro shvatio pitanje. Želiš stvoriti novi, nepostojeći okvirić ili ih želiš dodati na svojoj suradničkoj stranici? Mene nema do ponedjeljka tako da se nadam da će ti {{s|Hijerovit}} moći pomoći u slučaju ako odgovoriš ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:37, 18. lipnja 2025. (CEST) ::To je zapravo za moju englesku suradničku stranicu. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 09:10, 19. lipnja 2025. (CEST) == Wikipodatci == Znam da si ponekad na Wikipodatcima, ne znam znaš li za [https://wdvd.toolforge.org/index.php?lang=hr&limit=200&description=on&labels=on&sitelinks=on alat koji prikazuje nedavne promjene u hrvatskim nazivima i opisima]. Ne znam komu bi to još moglo pomoći, ne pratim baš tko sve uređuje tamo, ti ih možda možeš pingati ovdje za ovaj link. Kad smo kod toga, @[[Suradnik:Historičarsamja|Historičarsamja]] upravo je tamo izveo što je izvodio i u našim člancima; sjećam li se dobro – to je odbačeno kao guranje vlastitog mišljenja? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:04, 20. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, osobno koristim https://pltools.toolforge.org/rech/. Budem preporučio https://wdvd.toolforge.org/ suradnicima koji su mi preporučili korištenje https://wdvd.toolforge.org/. Zahvaljujem ti na otkriću bolje alternative! Znaš li možda je li postoji neki način kojim mogu vidjeti sve izmjene s jezičnim kodom hr? Ova dva alata jedino prikazuju neophođene izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:09, 23. lipnja 2025. (CEST) == Unity (album Joosta Kleina == Da, studijski album je. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 10:33, 25. lipnja 2025. (CEST) == RE: [[Kup Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske 2018./19.]] == za finalnu utakmicu - očito sam upisao pogrešan rezultat i naknadno nisam provjeravao <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:26, 27. lipnja 2025. (CEST) == Vrbanj == Već sam napravio [[Special:Diff/7200792|zadatak]] Vrbanj/Vrbnja/Vrbnju, ali sam sve vratio. Riječ je Vrbânj (lok. Verbônj), s dugosilaznim naglaskom na drugogom slogu, pa se stvarno deklinira Vrbanj/Vrbanja/Vrbanju. Kao npr. Vodnjân. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:50, 27. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, iskreno se ne sjećam što sam gledao prije mjesec dana. Bacio sam sada pogled na Hrvatski jezični portal i vidim da je [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15mWRF8&keyword=Vrbnjanin ondje] Vrbnja. Možda su oba oblika prihvatljiva? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:01, 27. lipnja 2025. (CEST) ::Neka ostane po starom, tj. na način kako se lokalno izgovara ime mjesta. Ne vjerujem da bi baš u sve članke ljudi stavili pogrešno. Promijenio sam mišljenje kada sam vidio https://hrcak.srce.hr/229609. Ne znam koliko u ovom slučaju možemo vjerovati HJP-u. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:11, 27. lipnja 2025. (CEST) == Žumberački uskoci == Pozdrav, vidim da se maknulo prezime koje sam na dodao, situacija je da se prezime nalazi najčešće u mjestu Željezno evo linka na kojem se može pronać više toga https://uskok-sosice.hr/znameniti-vojskovoda-iz-zumberka-tomo-ljubanovic/ [[Suradnik:Ljubanović|Ljubanović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ljubanović|razgovor]])</small> 19:11, 28. lipnja 2025. (CEST) == Nacrti (opet) == Jedina (neslužbena) [[Wikipedija:Ophođene promjene#Kako ophoditi|uputa za nacrte]] za koju ja znam kaže: »Postoji nekoliko slučajeva kada članak treba prebaciti u [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor]] Nacrt: ... '''vrlo loš''' strojni prijevod« Prije prebacivanja u nacrt imamo dosta opcija, jedna bi bila postavljanje [[:Kategorija:Predlošci - održavanje Wikipedije|predložaka za održavanje]]. U Nacrtu se nijedan članak neće popraviti, tako da ne vidim nikakvu korist od trpanja i izrazito loših (neenciklopedijski pisani, bez izvora) i prihvatljivih članaka (poneka jezična pogreška, viseće reference i sl.). U tom smislu, ne vidim kako je [[ David Starr Jordan]] za Nacrt. Pravilo [[WP:UREĐIVANJE]] kaže da na Wikipediji ne cjepidlačimo oko svake sitnice, treba ga se držati. Lijepo te molim. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:31, 9. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, ne može ići u GIP bez minimalne dorade (npr. nedostaju <nowiki>{{izvori}}, {{GLAVNIRASPORED:}},</nowiki> kategorije, treba ukloniti linkove na vanjske poveznice u tekstu članka i sl.). Ja ne stignem pročitati strojni prijevod od 57 KB (da ne govorim tek o [[Luj XIV., kralj Francuske]]) i poispraviti sve, a na popisu neophođenih izmjena stoji danima. Znaš i sam da imamo vječni problem s nedostatkom ophođenja, odnosno da ja i Hijerovit (od danas {{s|Runolist}}) poophodimo možda čak 4/5 svih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:40, 9. srpnja 2025. (CEST) ::Ne znam na koje se pravilo pozivaš u prvoj rečenici pa mi je teško odgovoriti. Podsjećam te da ne postoji obveza ophodnje promjena; svi radimo koliko hoćemo i možemo, pa makar u GIP-u bilo 66 % manjkavih članaka umjesto sadašnjih 63 %. U Nacrt treba stavljati samo jako, jako loše članke – iako bih ja takve 30 dana od nastanka najradije odmah predlagao za brisanje. Podsjećam da pravilo o Nacrtu nikad nije doneseno i tu smo svi u sivoj zoni. Prvi korak uvijek su predlošci za održavanje, ili - pogledati na drugu stranu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:18, 9. srpnja 2025. (CEST) == Voždovac == Ovo za [[FK Voždovac Beograd]] <br> ista stvar da je klub promijenio ime iz ''"Dušanovac"'' u ''"Voždovački SK"'' stoji na [https://www.fkvozdovac.rs/istorijat-kluba/ službnim stranicama kluba], ili u člancima na wikipedijama na [https://de.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac njemačkom], [https://en.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac engleskom], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%9A_%D0%92%D0%BE%D0%B6%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86 srpskom], [https://it.wikipedia.org/wiki/Fudbalski_Klub_Vo%C5%BEdovac talijanskom] ili [https://fr.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac_Belgrade francuskom jeziku] <br> slično stoji i na [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-vozdovac/18823/ globalsportsarchive.com] <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:51, 13. srpnja 2025. (CEST) : po knjizi Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 234-294 (''Beogradski looptački podsavez'') izgleda da su ''Dušanovac'' i ''Voždovački (SK)'' postojali istodobno : po sezonama imamo: * 1927./28. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1928./29. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1929./30. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - IV. razred * 1930./31. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III. razred - Grupa "Morava" * 1931./32. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III .razred - Grupa "Morava" * 1932./33. ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1933./34. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1934./35. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1935./36. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1936./37. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1937./38. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1938./39. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1939./40. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1940./41. (prekinuto prvenstvo) ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" : Očito se negdje taj ''"Dušanovac"'' "izgubio", ili jednostavno su uzimali krivi podatak ili slično (kkao piše po ostalim stranicama) : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:01, 13. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, pretražujem internet i vidim da nisam prvi koji je uočio tu grešku. [https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1105497604714159&id=100057617902699&set=a.172830321314230 U komentarima ovog posta je Jakovljević upozorio na netočnost]. Još je priložio sliku iz iste knjige koju sam ja koristio :D. Koje li slučajnosti... Mislim da bi u članku [[FK Voždovac Beograd]] trebali navesti da je to pogrešno. Nešto tipa: ''1929. osnovan je Voždovački SK koji je djelovao paralelno uz Dušanovac,(izvor) unatoč klupskim tvrdnjama da je klub promijenio ime iz Dušanovac u Voždovački.(izvor)'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:08, 13. srpnja 2025. (CEST) :::Na sr.wiki ([[:sr:Други_разред_Београдског_лоптачког_подсавеза_у_фудбалу_1932/33.#cite_note-Вождовачки-10]]) stoji da je Voždovački postojao od 1929. do 1941. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:21, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::Sad treba vdjeti odnos (predratnih) ''Dušanovca'' i ''Voždovačkog'' i kad je stvarno bilo to spajanje (ako ga je bilo), <br> ::::ali nakon WW2 klub je djelovao kao ''"Voždovački"'' (do 1973.) - tako je primjerice [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] bio član ''2. savezne lige - Sjever'') <br> ::::Mislim da bi to trebalo navesti u članku kako si naveo, možda i s vremenom stvoriti članak za ''Dušanovac'' (dakle većinu pre-WW2 liga od ''Beogradskog podsaveza'' možemo "iskopati"'' <br> ::::Možda spomenuto u ''Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji'' (knjiga je na ćirilici, pa mi je to malo muka čitati ako nisam koncetrirarn) ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:40, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, trebalo bi vidjeti i kome pripisati titulu za II. liga Beogradskog podsaveza 1933./34. Upravo sam poslao poruku jednom suradniku sa sr.wiki koji detaljno obrađuje povijest beogradskog nogometa, točnije [[FK Palilulac Beograd]]. Nadam se da će moći pomoći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:52, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, [[:sr:Разговор_с_корисником:Batavele#Voždovac|dobio sam odgovor]] da je Dušanovac 1954. promijenio ime u Sloboda. Prema klupskoj web-stranici Voždovački i Sloboda su se ujedinili 1973. Naravno, to bi trebalo provjeriti jer smo zaključili da ona nije pouzdana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:18, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Cybermb}}, mislim da smo riješili rebus, no pitanje je što s titulama do 1973. Ne znam jesu li to titule Voždovačkog, Dušanovca ili oba kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:11, 13. srpnja 2025. (CEST) == FA == Preklopismo se. Idem na ručak...--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:19, 21. srpnja 2025. (CEST) == Odgovor: Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu == Hm, da. Upoznat sam sa navedenim utakmicama PNIŠK-a prije ove s HAŠK-om. No, to je prva utakmica u Zagrebu sa ulaznicama i dostupni izvori je navode kao "prva javna nogometna utakmica u Zagrebu". Možda bi mogao biti naziv "Prva javna nogometna utakmica zagrebačkih klubova". Hvala na informacijama napisanim o PNIŠK-u. Nisam znao da je odbio biti član Hrvatskog športskog saveza i da je bio član Mađarskog saveza. No, negdje sam naslutio da je igrao u prvenstvu provincije mađarskog natjecanja. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 20:40, 21. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Pluki}}, pregledao sam sada na [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1908-1909 magyarfutball.hu] sva provincijska natjecanja mađarskog (ugarskog?) prvenstva i nisam našao nigdje spomen [[PNIŠK|P(H)NIŠK-a]] tako da se možda nikada nije natjecao u prvenstvu iako je bio član saveza, vjerojatno zbog velike geografske udaljenosti. U [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/4941 sezoni 1909./10.] (PHNIŠK je prestao djelovati 27. listopada 1909.), koliko mi se čini, prvi put se natječe neki klub ''s ove strane Drave'', riječki [[Fiumei Atletikai Club|Fiumei AC]] (onaj isti Club Atletico iz članka o P(H)NIŠK-u). Stvarno je ironično da su se odbili pridružiti Hrvatskom športskom savezu, odnosno pridružili Mađarskom sportskom savezu, a veliki dio igrača (ili svi prema Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925.) su dvije/tri godine kasnije osnovali [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] u sklopu borbe protiv mađarizacije.<br><br> :Što se tiče prve javne utakmice, na [[Suradnik:Cybermb|Cybermbovoj]] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranici za razgovor] potražio sam savjet oko imenovanja članka. On je predložio sličan naziv, ''Prva međusobna nogometna utakmica zagrebačkih klubova'', no problem je što je [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1982&broj=00052&page=240 deset dana ranije] odigrana javna utakmica između juniora [[HAŠK|HAŠK-a]] i juniora [[HSVK Academia Zagreb|Academije]]. Možda bi najbolje bilo preimenovati članak u [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]] ili nešto slično? Na Cybermbovoj stranici za razgovor nisam spomenuo da se popis igrača PNIŠK-a (za HAŠK nisam gledao) u članku [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu]] ne poklapa [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2123 s onim kojeg navodi Cuvaj]. Našao sam čak izvještaj iz Sokola kojeg spominje Cuvaj tako da bi se mogao navesti negdje na prigodnom mjestu u članku. Izvještaj se nalazi na <nowiki>https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=iiif.v.a&id=18616&tify={%22pages%22:[443],%22view%22:%22info%22}</nowiki> (nažalost uglaste i vitičaste zagrade kvare mogućnost linkanja, a ne pada mi trenutno napamet kako riješiti taj problem).<br><br> :I za kraj, volio bih ti reći da sam davnih dana, prije jedno desetljeće, čitao tvoje članke na Wikipediji, tako da si jedan od najznačajnijih ljudi koji su utjecali na formiranje mojeg interesa za povijest nogometa, no u tim mlađim danima nisam znao kako doći do ikakvih materijala koji bi ispunili moju mladenačku znatiželju. Vrlo vjerojatno ćeš pronaći koješta zanimljivo na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]], (nepotpunom) popisu online izvora koje smo pronašli ja i Cybermb. Tijekom zadnjih godina dobili smo jednog divnog suradnika s talijanske Wikipedije zvanog [[Suradnik:Ame71|Ame71]] koji je napisao poprilično velik broj članaka o sezonama iz Jugoslavije (pokrio je razne niželigaške sezone SFRJ, mnogobrojne klubove, aposlutno sve sezone: prve dvije lige SFRJ, Kupa maršala Tita, prvih nekoliko liga SR Crne Gore, prvenstva Kraljevine Jugoslavije, prvenstva Ljubljanskog nogometnog podsaveza, sezone NK Maksimira u SFRJ itd.). Mislim da planira obraditi sve sezone svih razreda Zagrebačkog nogometnog podsaveza u bližoj budućnosti. Ja sam mu tijekom proteklih nekoliko mjeseci pomogao tako što sam kreirao članke o svim preostalim klubovima s arhivirane web-stranice NK Maksimira (koju si koristio kao izvor za brojne članke) izuzev jednog ([https://web.archive.org/web/20170413070207/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/metal.htm Metala] iz Remetinca). Imaš potuni popis tih klubova na [[Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1001 – 1500)]] od 1376. do 1425. članka. Također sam dodao i sva bivša imena svih tih silnih klubova protiv kojih se NK Maksimir natjecao. Također sam nadopunio i poispravio velik broj članaka koje si ti ili drugi kreirao/znatno doprinio, tako da možeš vidjeti nadopune svog rada. Što se tiče članaka koji su nadopunjeni s podatcima iz časopisa Povijest sporta (jako je zanimljiv za čitanje, a sve je javno dostupno), evo ti nepotpuni potpis (naravno tu nisu članci koji su nadopunjeni npr. podatcima iz drugih izvora koje sam koristio): [[ŠK Zagreb]], [[RŠK Amateur Zagreb]], [[HRŠK Velebit Zagreb]], [[NK Jarun Zagreb]], [[NK Kustošija Zagreb]], [[SK Makabi Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[Nogometni i sportski klub Oxford]], [[PNIŠK]], [[NK Poštar Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]]. Preostali su mi još Građanski, HAŠK (preko 100 stranica tako da će za ovo trebati dani, ako ne tjedni rada), Concordia (imam probleme s hokeajškom sekcijom, pogledaj Cybermbovu [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranicu za razgovor]), no mislim da ću njih sve doraditi nekada u budućnosti. Prvo treba riješiti te nesuglasice oko članka o susretu između HAŠK-a i PNIŠK-a. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:27, 22. srpnja 2025. (CEST) == NK Grafičar Ljubljana == I think NK Grafičar Ljubljana was a different club from Svoboda. It has a page in en.wiki [[:en:NK Grafičar Ljubljana]]. Reading the [https://snportal.si/drugo/od-druge-jugoslovanske-do-cetrte-slovenske-lige/ history of Svoboda] we see they mergered in the late '50s in a new "Grafičar", a club later took again the name "Svoboda". I see on [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] at page 101 : till 1958 there were a Svoboda and a Grafičar. I suppose they mergered into Grafičar (there were no more Svoboda) and in 1962 this club changed name in "Svoboda" (there were no more Grafičar). I was planning to create the voice, but I have no time: today I was in the beach and next 3 days I'll be in a beer fest in Austria. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:29, 30. srpnja 2025. (CEST) :Yeah, I saw in [[NK Svoboda Ljubljana]] that it was a different club that merged with Svoboda. I didn’t know if you’d make a seperate article so I assumed that you forgot to correct all other mentions of the club. I hope you have a great time this week! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:43, 30. srpnja 2025. (CEST) == Dresovi == Opet ono s dresovima u [[:Kategorija:Stranice s neispravnim poveznicama datoteka]]. Znaš li zašto te datoteke uopće nestaju? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:45, 31. srpnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:Ponor|Ponor]], aj budem vidio uskoro. Trenutno prepravljam članak [[NK Lila]] koji je u toj kategoriji tako da se dobro potrefilo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:49, 31. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Ponor}}: ::* [[NK Domžale]] – meni promaklo pri ažuriranju poprilično velikog broja članaka. Stvarno sam se premorio taj dan od ažuriranja mnogobrojnih članaka. ::* [[Hellas Verona F.C.]] – opet moja greška, isti dan je u pitanju. Ovdje vjerojatno nisam ni uočio zbog kontrasta boja. ::* Nenogometni članci – nastali jučer. To bi trebalo dobro ispatrolirati jer koliko se sjećam terminologija nije dobra (npr. obitelj umjesto porodice) ::* [[HNK Hajduk Split]] – ovaj članak je jedan drugi suradnik danas uređivao. Ne vidim grešku u infookviru. ::* [[NK Omladinac Ciglenik-Bečic]] – jučer obrisane datoteke ::* [[Poljska nogometna reprezentacija]] – dres je crvene i bijele boje tako da me ne čudi da mi mozak nije uočio grešku koja je također crvene boje. ::* [[Real Oviedo]] – vidim da sam patrolirao izmjenu suradnika Labud222. Moguće je da sam copypasteao dres, a da nisam pogledao dres nakon što sam kliknuo Prikaži kako će izgledati. Jednostavno zaboravim ponekad provjeriti je li sve valja prilikom ažuriranja nekoliko odvojenih dijelova članka. ::Sve ću to sada ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:04, 31. srpnja 2025. (CEST) :::Oh, pa nisi mi morao svaki članak objašnjavati. Ali svejedno hvala. Ne razumijem se u te dresove i uvijek sam se pitao zašto prestanu raditi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:07, 31. srpnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, iskreno ni ja ne znam zašto se te greške javljaju. Mislim da se najčešće javljaju za parametre donjeg dijela tijela (shorts/socks). U pitanju su uvijek ti ''custom'' parametri, tj. boje koje nisu zapisane u hex formatu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:09, 31. srpnja 2025. (CEST) == RE: 1. Zagrebačka nogometna liga == Za ovo [[1. Zagrebačka nogometna liga]] - od 2022./23. bi trebala biti šesti stupanj lige, kako si naveo. <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:56, 5. kolovoza 2025. (CEST) == Molio bih te da napraviš wiki stranicu KK Đakovo,hvala ti. == Napisao sam sve u naslovu :) [[Suradnik:Kiriljenko47|Kiriljenko47]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kiriljenko47|razgovor]])</small> 01:16, 7. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Kiriljenko47}}, košarkom se ne bavim, a nemam nikakve izvore vezane za temu tako da se bojim da ne mogu napisati članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:28, 7. kolovoza 2025. (CEST) ::Znaš li nekog tko se kuži u košarku pa da zamoliš da napravi?Hvala na odgovoru. [[Posebno:Doprinosi/93.141.190.123|93.141.190.123]] 01:53, 7. kolovoza 2025. (CEST) :::Vjerojatno {{s|Cybermb}} ili {{s|Labud222}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 10:54, 7. kolovoza 2025. (CEST) == [[Nacrt:Aircash]] == Pozdrav, enciklopedizirao sam stranicu, ali smatram da sam ne mogu prosuditi je li dovoljno dobro da se makne status nacrta. To dajem tebi jer si mu ti status nacrta dodjelio [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 00:35, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Bašćanska ploča == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da&diff=7271117&oldid=7270167] Nešto nije u redu s infookvirom spomenik. Ne pojavljuje se opis slike.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 03:21, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Rovoobob}}, {{riješeno}}. {{s|Runolist}} (Hijerovit) je nedavno mijenjao [[Predložak:Infookvir spomenik]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:48, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Za brisanje == pozdrav :) Možeš li obrisati ovu sliku, ja ne znam [[:Datoteka:Images (1) (1).png]] [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 22:23, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Trnatic01}}, nisam administrator pa ne mogu brisati datoteke. Predložio sam datoteku za brisanje, pa će je izbrisati neki administrator tijekom narednih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:44, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::Uredu, hvala [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 05:28, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Slobodno ubuduće svoje slike samo predloži za brzo brisanje predloškom <code><nowiki>{{subst:brisati|razlog= razlog}}</nowiki></code> bez započinjanja rasprave. Kad – tad nam dođe na red obrisati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:19, 15. kolovoza 2025. (CEST) :::uredu, :) :::Pogriješio sam što nisam promjenio ime slike pa bolje je obrisat [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:05, 15. kolovoza 2025. (CEST) == ... == [[:en:User:WikiHelper3906/MegaBox|MegaBox]] [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 13:54, 16. kolovoza 2025. (CEST) == RE: Zrinjski == Vezano za [[HŠK Zrinjski Mostar]], što si mi naveo u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia mom Razgovoru] <br> u knjizi ''Fudbalska takmičenja Južnih Slovena'', doslovno su navedene sve ljestvice državnih prvenstava i kvalifikacija, te podsaveznih prvenstava (ukoliko je igrano kup-sustavom, onda rezultati) te se tu mkože kronološki pratiti <br> također je navedeno po godinama kada je bio registriran pri podsavezu (očito ''Sarajevskom'' i nešto ''Splitskom'') - koliko sam vidio - stalno kao ''HŠK Zrinjski'' <br> Prvenstva ''Saarajevskog podsaveza'' su igrana slično kao i ona ''[[:Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|Osječkog podsaveza]]'' (što sada radim) - za područje Sarajeva je bio I. i II. razred (uglavnom - igrano ligaški), te ostalo po ''župama - provincijama''. <br> ''Mostarska župa'' - obično igrana kao ''Podgrupa Mostar'' - kao liga za klubove iz [[Mostar]]a; te ''Trebinjsko-Čapljinska grupa'' - očito ostatak Hercegovine - igrano po kup-sustavu - sad opet bi to dalje trebalo vidjeti - kraj 1920.-ih i početak 1930.-ih - prvenstvo ''Provincije Sarajevskog podsaveza'' je igrano kup-sustavom - nešto slično kao [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1928./29.]] - možda i napravim članak tipa [[HŠK Zrinjski Mostar u prvenstvima]] ili slično (ali sada zbilja nemam vremena za to) <br> P.S. - ima još stvari što si mi nedavno pisao ili ''spominjao'' po člancima i razgovorima, ali jednostavno nemogu sve pohvatati [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 22:43, 18. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a ma ne, ne tražim te da kopaš po ljestvicama i ligama. Mislio sam te pitati je li u knjizi objašnjena povijest kluba, npr. kada je osnovan, obnovljen. mijenjao imena i to. Tijekom dana sam naletio na [https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/pogled-u-proslost-kako-je-osnovan-hsk-zrinjski-156315/156315/ ovo] gdje se spominje da je u knjizi pod godinu osnutka navedena 1910. Taman si mi odgovorio kada sam bio pri kraju čišćenja članka od kršenja autorskih plava, neenciklopedijskog stila i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:50, 18. kolovoza 2025. (CEST) ::Ne piše ništa slično, ali piše da je prva nogometna lopta donešena u Mostar 1903. godine, a da se nogomet igra od 1905. godine. Na području BiH se prvi klub osniva 1908. godine u Sarajevu. Prije I. svjetskog rata su u Mostaru osnovani đački klubovi poput ''Zrinjskog'', Slavije'', ''HROŠK-a'' i drugih.... (str. 15-169) - ovo sam malo parafrazirao <br> ::na [https://hskzrinjski.ba/povijest/ hskzrinjski.ba/povijest] stoji da je ''“Đački športski klub”,'' osnocvan 1905. godine, a 1912. godine prerasta u ''Gimnazijalni nogometni klub” Zrinjski.''. 1914. prestaje s radom radi WWI, a obnavlja se 1922. kao ''HŠK Zrinjski''. ::u monografiji ''Hrvatski športski klub "Zrinjski" 1905-1993'', stoji da su se 1917. godine ''Zrinjski'' i ''[[HROŠK Mostar|HROŠK]]'' spojili u ''Hercegovac'', koji je djelovao do 1918. (ali kako organizacijski, ako je ''Zrinjski'' 1914. prestao s radom ili bio privremeno ugašen? - možda od članova kluba?) <br> ::također stoji da je 1911. godine ''Đački športski klub'' igrao dvije utakmice protiv ''Osmana'' iz Sarajeva ::kod mnogih klubova se kao godina osnivanja navodi i kad je neformalno utemeljen, ili ako je utemeljen kao (nekakvo) športsko društvo, iz čega se ''rodila'' nogometna sekcija <br> ::- kod dosta klubova ima takav primjer - kao ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/TSV_1860_Munich TSV 1860 München] - društvo utemeljeno 1860., a nogomet igraju od 1899. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/CR_Flamengo CR Flamengo] - 1885. osnovan veslački klub, nogomet se igrea od 1911. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Botafogo_FR Botafogo] - 1894. isto kao verslački klub, nogomet od 1904. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Bradford_(Park_Avenue)_A.F.C. Bradford (Park Avenue) A.F.C.] - 3 sezone igrali 1. englesku ligu, ::** 1863. osnovani kao ''Bradford Football Club'' i igrali ragbi (rugby union) ::** 1895. postaju ''rugby league'' klub (ragbi 13) - igraju ga do 1907. ::** 1895. nogometna sekcija, ali amaterska ::** 1907. - profesionalni nogometni klub ::** 1974. je došlo do gašenja kluvba, pa opet obnova i dalje ::- u ovim člancima, možeš li mi objasniti na koji način su prekršena autorska prava? ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 23:40, 18. kolovoza 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, u Mudražije (napamet govorim, citira neki izvor) stoji da je Zrinjski ukinut prije izbijanja Prvog svjetskog rata. U našem članku je donedavno stajalo da je ukinut na sam dan atentata Franje Ferdinanda (vjerojatno greška). Sva sportska društva Austro-Ugarske su zabranjena 1914. zbog Prvog svjetskog rata. U Hrvatskoj (sad ne znam je li se tu odnosi na današnju RH ili na Hrvatsku i Slavoniju koje su bile dio [[Translajtanija|Translajtanije]]. za razliku od Dalmacije koja je bila dio [[Cislajtanija|Cislajtanije]]) je, najprije u Zagrebu, tijekom trajanja rata postepeno dozvoljena obnova, no igra se isključivo za potrebe Crvenog križa (o tome imaš dva izvora u [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Zagreb]] gdje se ako se ne varam nakratko spominje stanje u Ugarskoj i Austriji). Sjećam se da je slična sudbina zadesila [[SAŠK]] i druga sarajevska društva (vidi izvor u članku ako te zanima). Zrinjski i HROŠK se tako nisu mogli spojiti 1917., već je riječ o igračima bivših predratnih klubova, kao što Mudražija navodi (v. izvor u članku o Zrinjskom). Što se tiče utakmica s Osmanom (uklopljeno u [[FK Slavija Istočno Sarajevo]], no kako nemam dovoljno izvora, ne znam je li riječ o dvama različitim klubovima, a po internetu pronalazim dosta kontrodiktornih informacija), mislim da je tu došlo do neke zbrke u izvorima. 1911. se spominje i u Mudražijinom tekstu (točnije veljača 1911.), no u jednom od izvora kojih citira, Mostar kolijevka sporta (str. 28.), nalazi se jedna nezgodna formulacija o Hajduku (koji je upravo osnovan u veljači 1911.) tako da je to možda moglo utjecati na druge izvore/ili je pod utjecajem drugih izvora. Na internetu sam danas ranije pronalazio da je utakmica igrana 1912. Čak sam našao i sliku nekog novinskog izvještaja. Nažalost ne postoje digitalizirane splitske novine za 1911. i 1912. tako da nisam mogao provjeriti datum. Osman je igrao s tim mostarskim klubom pri povratku iz Splita. Što se tiče autorskih prava, veliki dio članka je bio copypastean s klupske web-stranice ([https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&project=wikipedia&oldid=7270336&action=compare&url=https%3A%2F%2Fweb.archive.org%2Fweb%2F20190219060923%2Fhttp%3A%2F%2Fwww.hskzrinjski.ba%2Findex.php%2Fklub%2Fpovijestkluba link]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:01, 19. kolovoza 2025. (CEST) ::::Hajduk je u principu osnovan (osnivačka skupština, statut, ime i još neke stvari) krajem 1910., neformalno se ''vuče'' od 1908. godine. ::::13. veljače 1911. je izdano dopuuštenje za rad kluba u Zadru - ''napamet govorim'' - to je u principu dan registracije ''Hajduka'' kao športske udruge prema tadašnjim carevinskim pravilima, ali ''Hajduk'' kao takav već djeluje ::::Ima izvora za to, ali svi uzimamo 13. 02. 1911. kao ''početni'' datum ''Hajduka'' ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 00:09, 19. kolovoza 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, zanimljivo. Kako ne znam baš puno o ranoj povijesti Hajduka, mislio sam da je izvještaj JNS-a iz 1932. pogriješio pri navođenju 1910. kao godinu osnutka Hajduka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:12, 19. kolovoza 2025. (CEST) == [[2. ŽNL Varaždinska]] == kako smo negdje i prije imali u razgovorui. ''2. ŽNL Varaždinska'' je igrana 1990.-ih. (a ispod su bile ''3. ŽNL Varaždin'' i ''Liga NS Ludbreg'') <br> no poslije je drugi rang županijske lige podijeljen na ''2. ŽNL Varaždin'' (skupine ''Istok'' i ''Zapad''; ali isto navedena io kao ''2. ŽNL Varaždinska'')), i ''1. liga NS Ludbreg'' (za klubove koji spadaju pod ''Nogometno središte Ludbreg''). Od sezone 2016.-/17. je nanovo ''2. ŽNL Varaždinska'' jedinstvena liga (nisam pratio za svaku sezonu, ali moeš vidjeti preko HNS semafora). <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:04, 31. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znam za taj komplicirani sustav, nego sam te spomenuo u poruci čisto da ne budeš začuđen ako ikada budeš gledao taj predložak. Također, ovih posljednjih nekoliko dana nastali su članci [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] Trebali bi ih srediti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:38, 31. kolovoza 2025. (CEST) == Južna Srbija== Morat ćeš svoj opis izmjene da obrazložiš. Nije dovoljno, zašto je nepouzdan? Zbog čega? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:50, 3. rujna 2025. (CEST) :Isto tako i one predloške koje si stavio na stranici Šopi. Bez ikakvog validnog objašnjenja uklanjaš izvor, ne može se nešto objasnit sa dve-tri riječi. Ako ovako radiš onda tvoje namjere nisu dobre. imam razloga da sumnjam u njih. Ne surađuješ uopće. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:04, 3. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Marco Mitrovich}}, web-stranica optimizacijazdravstva.rs. web-stranica koja se bavi zdravstvom, ne može biti pouzdan izvor ([[WP:VI]]) za tvrdnju "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:26, 3. rujna 2025. (CEST) :::Čudi me tvoj zakasneli odgovor. U pitanju je državna organizacija i njena stranica na kojoj je region Južne Srbije. Sasvim validno. To čime se bavi je irelevantno u ovom slučaju, ovdje su relevantni region i mapa koji priznaje državna institucija. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:34, 3. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Marco Mitrovich}}, odgovor ''kasni'' 36 minuta jer sam ophodio članak [[Serge Gnabry]]. Poruku si poslao u trenutku sređivanja članka. Ponavljam, izvor se bavim sa zdravstvenim stanjem u tom dijelu države te ne navodi "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:41, 3. rujna 2025. (CEST) Nisi sredjivao samo taj clanak, mogao si da odgovoris da si hteo, imao si vremena, pratio sam šta si radio čekajući tvoj odgovor. ja da se ponavljam necu, izvor je validan sto se tice regiona Južna Srbija, mape, koji je ustanovila državna institucija i nebitno je čime se bavi. Ne šteti, samo koristi potvrđivanju teritorije Južne Srbije. Uostalon kao što je rekao Koreanovsky "od muhe se pravi slon".[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:20, 4. rujna 2025. (CEST) :ostatak rečenice koju navodiš bih korigovao, ionako sam to mislio da uradim. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:28, 4. rujna 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Aktualno stanje rečenice je okej, no prošlo nije bilo jer je ''de facto'' [[WP:SYNTH|sintetiziralo]] izvore. Treba pripaziti na to, no mislim da smo sad riješili taj dio. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 16:29, 4. rujna 2025. (CEST) == Hrvatska grana obitelji Erdody == Vezano za izmjenu, odnosno uklanjanje izmjene na članku [[Erdődy]] koja se odnosi na sjedište tzv. hrvatske grane obitelji Erdody. U članku se navodi da je sjedište u Jastrebarskom, što se opravdava citatom iz https://www.enciklopedija.hr/clanak/erdody . Da, Hrvatska enciklopedija, kao i Hrvatski biografski leksikon navode podatak o sjedištu u Jastrebarskom. Navedeno proizlazi iz jednog, nadasve površnog teksta Agneze Szabo (u kojem brka i pojedine članove obiteljskih grana), objavljenog u monografiji "Jastrebarsko:1249.-1999." Navedeni podatak se potom, tzv. kružnom referencom ponavlja u još nekim člancima Tatjane Radauš i Agneze Szabo. Međutim, navedeno nije točno. Tek nedavno je uopće istražen život Petra III. Erdodya (sina bana Petra II. i brata bana Tome II., poznatijeg kao Toma Bakač Erdody). Smatra se da se upravo između te dvojice braće (Petra III. i Tome II.) razgranava obitelj Erdody na dvije grane, pri čemu se ona Petrova naziva "hrvatskom". Međutim, Petar III. nije bio vlasnikom i posjednikom Jastrebarskog, niti su njegovi potomci baštinili Jastrebarsko. Jastrebarsko vlastelinstvo je, kao stariji sin, nakon oca Petra II. naslijedio Toma II., dok je Petar III. svoje sjedište prebacio na Okićko vlastelinstvo, u Kerestinec gdje je sagradio novi dvorac. O tome postoje brojni povijesni izvori - npr. kraljevska potvrda kojom se Petru III. i njegovim sinovima potvrđuje vlasništvo Okića s Kerestincem. Nadalje, postoji i ugovor o podjeli imovine između braće Tome II. i Petra III. temeljem kojega Toma dobiva Jastrebarsko u isključivo vlasništvo, a Petar Kerestinec. Konačno, po smrti Nikole IV. Erdodya, unuka Petra III. i posljednjeg pripadniha tzv. hrvatske grane obitelji Erdody, Keresttinec i ostali posjedi te grane (koji su poimence navedeni u kraljevskoj ispravi o nasljedstvu - a u kojem nema Jastrebarskog), prelaze u nasljedstvo potomaka Tomine loze. Isto tako, svi izvori koji se bave Jastrebarskim vlastelinstvom dosljedno spominju vlasništvo loze Tome II. (koja se naziva često ugarskom ili klanječkom lozom) - npr. Adamček, Feletar. Dakle, bez obzira što gore navedeni online izvori navode Jastrebarsko kao sjedište tzv. hrvatske grane - navedeno nije točno. Dodatni izvor - knjiga "Banderij obitelji Erdody", 2023. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 16:00, 4. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Prigovore ovakve vrste primjerenije je uputiti Leksikografskom zavodu. Mi smo ovdje zaduženi samo pratiti sekundarne izvore, a sve ovdje opisano je [[WP:VLI|vlastito istraživanje]] koje nama ne može ulaziti u obzir pri pisanju članaka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 16:27, 4. rujna 2025. (CEST) ::Upravo sam gore naveo da postoje relevantni izvori, objavljeni u nizu službenih publikacija, primjerice u časopisu Starine HAZU-a. Podatke koje sam naveo objavili su u svojim djelima eminentna imena hrvatske historiografije poput npr. Emilija Laszowskog, Josipa Adamčeka ili akademika Dragutin Feletara. I ne radi se o vlastitom istraživanju u smislu kako se ovdje navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:00, 5. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Ako imate sekundarne izvore onda slobodno dodajte citate u odvojenom paragrafu gdje pišete da taj i taj kažu ovo, a taj i taj kažu ovo. Na vama nije da presuđujete u ovome formatu što je točno nego što literatura kaže. A kao što kaže kolega slobodno uputite dokaze nadležnim institucijama. Iako, oni godinama u svojim enciklopedijama ponavljaju nebuloze. Čak se podatci iz jedne znaju pogrešno preuzeti u drugu. Ali to je već drugi problem. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-52713-3|&#126;2025-52713-3]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-52713-3|talk]]) 17:06, 4. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Runolist}}, u ovakvim slučajevima mislim da je najbolje ukloniti tvrdnju da je Jastrebarsko bilo sjedište. To sam i učinio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:35, 4. rujna 2025. (CEST) ::Poslao sam komentar na stranici Hrvatske enciklopedije, pa ćemo vidjeti što će odgovoriti. Jedini izvor za ovu tvrdnju je tekst Agneze Szabo u navedenoj knjizi "Jastrebarsko...". Potom Agneza Szabo u drugom članku kao referencu navodi upravo tu monografiju (ne navodeći da je ona autorica spomenutog teksta). Potom Tatjana Radauš u Hrvatskom biografskom leksikonu navodi Agnezu Szabo kao referencu. Agneza Szabo, u novom članku navodi Tatjanu Radauš kao referencu itd. U predmetnom tekstu u monografiji Agneza Szabo je pogrešno identificirala članove po pojedinoj lozi, ali i izmiješala loze unakrsno te iznijela niz kontradiktornosti. Primjerice, na str. 322 navodi kako se Toma II. 1614. zahvalio na banskoj časti i otada živio na svojim imanjima, pri čemu na prvom mjestu spominje - Jastrebarsko! Na istoj stranici piše i da je 1607. postao nasljedni župan Varaždinske županije i da to "prelazi na njegovo potomstvo". Nadalje piše da su po smrti potomka bana Nikole III. (koji je unuk Petra III.), Nikole IV. 1706. godine sva imanja ove "jastrebarske grane" kao i velikožupanska čast varaždinske županije (koju su kao nasljednu čast potomci Tome II. već imali!) prelazi na tzv. ugarsku granu obitelji (koju definira kao potomke Tome II., odnosno njegovog sina Krste). Dakle, jedini izvor(!) ove tvrdnje dolazi iz površnog teksta jedne autorice, bez navođenja ijednog izvora za tu tvrdnju. Jasno da Wikipedia nije mjesto da se takve nedosljednosti i pogreške razrješuju, ali mislim da se kontradiktorne i netočne tvrdnje trebaju izbjegavati. Zato podržavam izmjenu koju je napravio {{s|Croxyz}} da se sjedište uopće ne navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:34, 5. rujna 2025. (CEST) == Galovci == vezano za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=7._rang_HNL-a_2021.%2F22.&oldid=prev&diff=7283780 7. rang HNL-a 2021./22.] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], Koliko vidim po [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&action=history povijesti članka], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&oldid=1929140 2009. godine je] napravljen članka kao [[NK Galovac]]. <br> 2023. si ti prebacio članak na [[NŠK Galovac]]. <br> [https://semafor.hns.family/klubovi/224/nsk-galovac/ po HNS semaforu] - na grbu piše ''NK Galovac'' - očito se klub tako i zvao ranije. Što se tiče ovoga u BBŽ-u - ja sam kroz 2024. radio [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]], kad bjelovarski ''Galovac'' nije bio aktivan - [https://semafor.hns.family/klubovi/1403/nk-galovac/ HNS semafor], pa sam ga zato vjerojatno izostavio <br> - sad kako ga nazvati - možda članak nazvati [[NK Galovac (1951.)]] - po godini osnivanja ovog kluba? <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:26, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, pokušat ću smisliti neko rješenje. Listam trenutno ''[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01099 Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.], Bjelovar : Bjelovarski nogometni podsavez, 1955. (Bjelovar : Prosvjeta)''. Dosad nisam uočio da su klubovi poredani kronološki po godini osnutka. Na 44. i 45. str. se nalazi tekst o NK Omladinac Galovac, izemđu [[NK Polet Uljanik]] (osn. 1952., prema našem članku i Nogometnom leksikonu 1966.) i [[NK Dalit Daruvar]] osnovan 1954.). Za Omladinac Galovac nije navedena godina osnutka, već samo "Najmlađi je seoski klub..." ([[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] i [[Uljanik (Garešnica)|Uljanik]] bi trebali biti sela jer su 1953. imali 652 i 682 stanovnika). Kakogod, u Uljaniku je 1955. postojao klub imena Polet (neću proučavati povijest tog kluba, već samo navodim jer bi podatak o godini osnutka mogao biti netočan), a u Galovcu je osnovan klub negdje između 1952. i 1954. tako da možda ne bi bilo pametno da dodamo godinu osnutka u naslov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:00, 5. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, gledam sada preimenovanja klubova. Možda ćemo trebati preimenovati [[HNK Orijent 1919]] (v. <nowiki>https://hns.family/files/documents/25925/registracije%2006.10.2022.[37409].pdf</nowiki>) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:23, 5. rujna 2025. (CEST) :::Bilježim ovdje ako ćeš ikada raditi članak o [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (trenutno igra u 3. NL – Centar) <nowiki>https://hns.family/files/documents/21844/registracije%2003.08.2021[10732].pdf</nowiki> (kasnije sam našao i [https://zapad.tv/gnk-tigar-sveta-nedelja-razvoj-kluba-i-planovi/][https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:26, 5. rujna 2025. (CEST) ::::Treba vidjeti je li ovo [[NK Novigrad]] <nowiki>https://hns.family/files/documents/27788/registracije%2026.07.2023.[37409].pdf</nowiki> – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:28, 5. rujna 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, nisam nažalost ništa uspio pronaći u HNS-ovom glasilu za Galovac. Probaj kopati po web-stranici NSZŽ na Internet Archiveu ili po izvorima za prethodne sezone kluba. Rado bih to učinio, no zbog obaveza vjerojatno ću biti odsutan u trenutku kada ćeš ovo čitati. Uspio sam naći neki dokument NSZŽ iz 2015./16. koji klub naziva NŠK Galovac. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:49, 5. rujna 2025. (CEST) Meni napomena za bližu budućnost [[NK Sloga Brezje]] -> [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (v. izvore iznad). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:53, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, nisam se bavio ovim klubovima osim sa Slogom Brezje. Preimenovao sam članak i nadopunio ga izvorima. Znaš li išta o [[HNK Tigar Rakitje]], a da nije navedeno [https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu ovjde]? Vidim da [https://www.companywall.hr/tvrtka/vnk-tigar-rakitje/MM2b3eX0 od 2021.] djeluje VNK Tigar Rakitje u [https://semafor.hns.family/klubovi/175175/vnk-tigar-rakitje/ čijem se grbu] nalazi godina 1966. Je li HNK Tigar Rakitje zapravo neki raniji klub iz [[Rakitje|Rakitja]]? [[NK Rakitje]] osnovano je 1966. prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagrebacka-zupanija-nogometni-savez Nog. leksikonu] i [https://www.nss.hr/glasnici/dokumenti/Izvjesce%20o%20radu%201994%202014%20.pdf Nogometnom savezu Samobora]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:45, 7. rujna 2025. (CEST) ::Vidim u glasnicima NSZŽ da na prijelazu s 2013. na 2014. Rakitje djeluje kao Tigar Rakitje [https://nszz.hr/category/2013/][https://nszz.hr/category/2014/], no treba izvor za godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:05, 7. rujna 2025. (CEST) :::Nažalost, nisam to toliko proučavao. znam dsa je nedavno (prije nekoliko godina) bila fuzija u kojoj je nastao ''Tigar Rakitje'', te da je u Rakitju bio klub :::...nisam proučavao :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:34, 7. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, možda miješaš fuziju GNK Sveta Nedelja i HNK Tigar Rakitje koja je navedena u članku [[GNK Tigar Sveta Nedelja]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:18, 7. rujna 2025. (CEST) :::::izgleda da sam to pomiješao :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 20:49, 7. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, istraživao sam sada po netu. Izgleda da se NK Galovac iz Zadarske županije u 2025. zove NŠK Galovac. Viđao sam tri različite varijacije grba. Očito ili nemaju definirani grb ili ga nisu promijenili u Cometu. Kakogod, svakako treba navoditi i ime NK Galovac koje je očito korišteno donedavno. Najbolje rješenje po mom mišljenju je da [[NK Galovac]] postane razdvojba, [[NŠK Galovac]] članak o klubu iz Zadarske županije, [[NK Galovac (Zadarska županija)]] preusmjerenje na [[NŠK Galovac]], a [[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] neka bude naziv nepostojećog članka o klubu iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Napravit ću te izmjene. Ako smisliš neke bolje nazive za članke (godina osnutka kluba iz Bjelovarsko-bilogorske županije je sporna), promijenit ću ih. Želiš li srediti članke [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2022./23.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:44, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::ne mislim sređivati zasa dove članke za 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorsku, ali da možda napišeše nešto autoru [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=3._%C5%BDNL_Bjelovarsko-bilogorska_2025./26.&action=history ovih članaka] - {{s|MihCro4.4.10}}? :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:08, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::možda da ovaj iz BBŽ-a nasloviš kao [[NK Galovac (Bjelovar)]] (ili [[NK Galovac (Grad Bjelovar)]]), s obzirom da je [[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] naselje u stastavu [[Bjelovar|Grada Bjelovara]]? ::::::::[[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] djeluje onako ''nezgrapno'' ::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::{{s|Cybermb}}, ok, budem koristio [[NK Galovac (Bjelovar)]] po uzoru na [[Galovac (Bjelovar)]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:24, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, navode li tvoji izvori klub imena [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FBorac+Galovac%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 Borac Galovac]? U knjizi Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955. iz 1955. klub iz Galovca se zove Omladinac. Pitam jer nisam dodavao poveznice na [[NK Galovac (Bjelovar)]] u tim člancima, no pretpostavljam da su isti klubovi u pitanju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::::Knjiga ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za :::::::::::Bjelovar, NSO (str. 82) navodi kao aktivni klub :::::::::::GALOVAC: ''Borac'', NK - 1950. :::::::::::Zadar, NSO (str. 127-128) navodi kao klub koji je prestao djelovati :::::::::::GALOVCI: ''Galovac'', NK - 1968. :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:59, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::{{s|Cybermb}}, riješih sve klubove u ovoj raspravi ([[NŠK Galovac]], [[GNK Tigar Sveta Nedelja]], [[HNK Orijent]], [[NK Novigrad]]) osim [[HNK Tigar Rakitje]] i [[NK Galovac (Bjelovar)]] jer članci o njima ne postoje, a ne namjeravam ih stvarati. Možda ovih dana riješim preostale dugove s tvoje SZR (npr. onu utakmicu između HAŠK-a i PNIŠK-a), kao i te sezone 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorske županije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:08, 9. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Cybermb}}, možeš li u istoj knjizi vidjeti kako se točno zvao [[NK Vila Velebita Zagreb]]? Prefiks NK mi je sumnjiv jer koliko znam, ne javlja se prije 1940-ih/1950-ih. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:01, 10. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::U onom popisu pravila (link u zadnjoj poruci na [[Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Prvenstva NDH]]) piše Športsko-dobrotvorni klub Vila Velebita. Piše li isto u tvojoj knjizi. Taj popis pravila bih trebao jednom proučiti i usporediti s našim člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:05, 10. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::{{s|Cybermb}}, i da nisam zaboravio na te sezone 3. ŽNL. Popravit ću ih vjerojatno ovih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:17, 14. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Cybermb}}, također, ništa od Zrinskog Osječko 1664. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:25, 15. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::::Iz ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za ''Zagrebački nogometni savez'', str. 128-130 navedena :::::::::::::::::ZAGREB: ''Vila Velebita'', HŠK - 1932. :::::::::::::::::(vjerojatno je u nekom dijelu bila i ''NK'') :::::::::::::::::Iz knjige ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1973-1941'', navedena u prvenstvima ''Zagrebačkog podsaveza'': :::::::::::::::::1935./36. - IV. razred - 3. :::::::::::::::::1936./37. - III. razred - 1. :::::::::::::::::1937./38. - II. razred - 8. :::::::::::::::::1938./39. - II. razred - 10. :::::::::::::::::1939./40. - II. razred - 5. :::::::::::::::::vidio sam i ovo što si pisao po razgovorima, ali nikako nešto odgovoriti ili napraviti :::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:25, 17. rujna 2025. (CEST) == Logičar Roman Suszko == Molim te, pregledaj jezik u [[Suradnik:Alx-pl/Pješčanik|članku]] koji želim objaviti u glavnom prostoru. [[Suradnik:Alx-pl|Alx-pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alx-pl|razgovor]])</small> 18:49, 14. rujna 2025. (CEST) == RE: 3. NL – Centar == Trebalo bi poglerdati, ali prilično sam siguran da se [[3. NL – Centar|3. HNL - Središte]] (ili sličnog naziva) 1990.-ih igrala u 2-3 skupine. <br> Po onome što imamo, recimo [[3. HNL 1997./98.|1997./98.]] se zvala nekako ''MNO Središte'' i igrana u skupinama ''Istok'' i ''Zapad''. <br> [[3. HNL 1995./96.|1995./96.]] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/3._HNL_1996./97.#MNO_Sredi%C5%A1te 1996./97.] kao 4. stupanj lige u tri skupine. <br> [[3. HNL 1992./93.|1992./93.]], [[3. HNL 1993./94.|1993./94.]], [[3. HNL 1994./95.|1994./95.]] kao ''3. HNL - zagrebačka regija'' (ili slično) <br> [[3. HNL 1992.|1992.]] bi to bila ''3. HNL – Sjever – Skupina B'' (''Skupina A'' bi baš bila današnja ''Regija Sjever'') <br> Što se tiče raditi sezonu-po sezonu skupina 3. (H)NL - iskreno mi se ne da (osim možda ''Juga''), ali možda budem pokoju (prvenstveno mislim na ''Zapad'' - ova koja pokriva današnju ''3. NL Zapad'') <br> ali svakako bi trebao skupne članke za sezone <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 06:59, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znači onda ne dodam te sezone prije 1998./99.? Prošle sam večeri i danas dodao sve linkove na članke o skupinama u člancima o sezonama 3. HNL (s nižim rangovima nisam dovršio, ne znam kad ću dovršiti niti koliko toga ima, samo znam da sam dodao linkove na te županijske lige u većini članaka) te sam u člancima o klubovima uklonio sve linkove na članke o sezonama koje vode na članke 3. HNL i članke koji započinju s X. rang (teško mi je objasniti, mislim na ovakve izmjene [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Uljanik_Pula_(2003.)&diff=prev&oldid=7291716][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Mosor_%C5%BDrnovnica&diff=prev&oldid=7292177]). Ne brini, stvarat ću povremeno članke o tim sezonama, odnosno izdvajat ću ih iz tih članaka poput [[3. HNL 1992./93.]], [[4. rang HNL-a 1992./93.]] i sl. Znaš li možda slučajno (ne trebaš kopati po literaturi) zašto je krajem 1990-ih postojolao nekoliko 4. HNL u kojem se natječu klubovi iz iste županije, dok su ostale županije imale 1. županijsku ligu (npr. 4. HNL Međimurje iz [[4. rang HNL-a 1998./99.]] ili 3 različite skupine 4. HNL u [[4. rang HNL-a 1997./98.]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:18, 18. rujna 2025. (CEST) ::4. HNL (opet u nekim županijama ili regijama) je postojala 1990.-ih - zašto ne svugdje i zašto ne unificirano, stvarno ne znam. ::znam da je ''4. HNL Međimurje'' postojala i ranih 2000.-ih ::za [[3. NL – Centar]] (i prethodnike) - možda najbolje da pobjednike pišeš i dalje kao tablicu, ne kako popis, nešto u stilu [[2. ŽNL Istarska]] ::- dakle po stupcima ::sezona / rang lige (opcionalno) / skupina (ako je jedna, naravno ostaviš prazno) / broj klubova / pobjednik lige / napomene i sl. / ili još koji stupac ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:56, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok napravit ću tablicu u stilu [[2. ŽNL Istarska]]. Samo ne znam od koje sezone da počnem, odnosno što se može smatrati 3. HNL – Središte, a što ne. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:46, 18. rujna 2025. (CEST) možda da ideš kronološki od početka, nešto u stilu: {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!skupina !!klubova !!pobjednik !!napomene |- !colspan="6"| 3. HNL Sjever - Skupina B |- |1992. ||III. || ||8 ||Vrapče Zagreb ||<small> pokriva područje ''Središte'' |- !colspan="6"| 3. HNl - Zagrebačka regija |- |1992./93. ||III. || ||18 ||Sesvete || |- |1993./94. ||III. || ||16 ||Sesvete || |- |1994./95. ||III. || ||16 ||PIK Vrbovec || |- !colspan="6"| 3. HNL – MNO Središte |- |rowspan="3"|1995./96. ||rowspan="3"| IV. |Istok ||18 ||Metalac Sisak || |- |Središte ||18 ||Lučko Kompresor || |- |Zapad ||18 ||Stubica AM (Donja Stubica) || |- |} ...i tako dalje (narabvno staviti poveznice) ima i ova [[:Kategorija:3. HNL - Središte po sezonama]] - samo bi predložak trebalo bolje urediti, možda u stilu [[Predložak:3. HNL - Jug sezone]] <br> (naravno - kad (takva) liga nije postojala ostaviti prazne sezone ili kakvu napomenu) <br> (odnosno kad je bila zajednička 3. HNL za regije ''Središte'' i ''Zapad'') <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:30, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, ok, budem kasnije tako napravio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:32, 18. rujna 2025. (CEST) == Re: Bomba i barut == Odgovorio sam tebi i Kkupusu o kategoriji na njenoj SZR, a Ksaver je čisti kvakač. Ne mora činiti štetu da ima prepoznatljiv uzorak uređivanja, a s obzirom na to koliko agresivno koristi čarape i da je već potvrđen s jednom, blesavo mi je zamarati provjeritelje svaka dva dana. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:31, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Runolist}}, ok, ne znam ništa o tim čarapama Ksaver Buke. Ja sam na prvi pogled pomislio da je to jedan poznati suradnik sa sr. ili sh.wiki sličnog imena. Mislim da bi bilo dobro da ga odblokiraš jer smo u prošlosti imali više slučajeva da su napredni novaci (možda su povratnici???) greškom blokirani pod sumnjom da su čarape. I jedna napomena kada budeš ophodio Cetkove izmjene: veliki broj tih članaka bi trebalo preimenovati (npr. [[Mordancage proces]]) jer njihovi naslovi nisu ''u duhu hrvatskog jezika''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:45, 18. rujna 2025. (CEST) ::Kao netko tko se Ksaverom bavi od početka, obećajem ti da nije nedužni novak ili povratnik. Vidi SZR ove zadnje čarape – em se znamo, em eksplicitno spominje da je blokiran ''više puta''. Što se Cetka tiče, nemam snage popravljati za njim, a on ima snage puno raditi bez da pokuša naučiti nešto ili poboljšati svoj rad (evidentno ne samo kroz godine primjedbi na izvore, već i ovo jučer i danas sa sidebarovima). Što se mene tiče, neka naslovi ostanu kako jesu – nije neprihvatljivo. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:58, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Runolist}}, ako misliš na [[Razgovor sa suradnikom:Bombelles Barutanski]], ondje ne vidim da tvrdi da je dosad više puta blokiran niti da te poznaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:43, 18. rujna 2025. (CEST) ::::Nije li množina u "Vaše blokad'''e''' su simpatične" jasna? Zašto bi me poimence spominjao za neke izvore, administratore općenito opominjao za smjernice, kakve to veze ima s njegovim doprinosima? Podsjeća li te to na nekog tko je [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Ksaver_Buka#U_vezi_s_komentarima_na_stranici_za_razgovor_o_Titu dobio prigovore] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page=User%3AKsaver+Buka&type=block blokade] od više administratora, tko je inzistirao da je u pravu u [[Special:Diff/7265927|svojoj borbi za Wikipediju]] bez obzira na sve i onomad [[Special:Diff/7267146|obećao da će čarapariti]]? ''Srusly''. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:04, 18. rujna 2025. (CEST) == League name == I want to create the Slovenian "Območna liga" seasons from 1979 to 1991. It was the 4th tier in YU football system, just below Republic league. Have I to call them in Slovenian (Območna liga) or in Croatian (Slovenska regionalna liga) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:56, 20. rujna 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, so I did a bit (not a lot) of research: :* According to NK Maksimir in [https://web.archive.org/web/20160422093525/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1979-80_prva_zagrebacka_liga.htm 1979./80.] the 3rd tier were Republička liga – Sjever and Republička liga – Jug, while the 4th tier (below Republička liga – Sjever) consisted of Zagrebačka zona – Sjever and Zagrebačka zona – Jug. In [https://web.archive.org/web/20160403091046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1980-81_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 1980./81.] there was a single unified republička liga, while the 4th tier became Nogometna liga zagrebačke regije. Now, this information is incorrect. This change occurred a season earlier (they displayed the league pyramid for the 1980./81. season as the league pyramid of the 1979./80. season). :* [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1978./79.]] replaced Riječko-pulska nogometna zona :* [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1979./80.]] is named the first season of that competition :* However, this change didn't happen everywhere. Dalmatinska nogometna liga was still called like that. That sums up the existing 4th tier seasons in [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)]] :As for Bosnia and Herzegovina, a unifed league ([[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|republička liga]]) existed during almost every season of SFRY's existence. We have less readily available information since we have less articles. Sadly we don't have any articles for the 1977./78. and 1978./79. seasons (see [[:Kategorija:Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_-_4._ligaški_rang_(BiH)]]). The 1979./80. season articles exist because [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] and [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] were promoted from the lower tier by winning it. :As for Serbia we don't really have much information as the clubs in [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] played in higher and lower divisions. :As for the word "Območna", I don't know what it means. I assume it means Regionalna (I'll ask a friend). I decided to compare the league pyramids in Croatia and Bosnia and Herzegovina to see if there were similar changes. There could've been a unified naming switch across Yugoslavia, although it doesn't seem to have happened everywhere at the same time (take a look at Croatian leagues for example). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:19, 20. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}}, also I just wanted to share that recently we lost a lot of sources (e.g. Rijeka nogometa which has been recovered, Maribor's season tables, Kozara's entire website, Lovćen's archived tables were wiped out after Internet Archive was hacked for a few days). Thus, I believe it would be a good idea to do something from [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] (e.g. [[FK Omarska]]'s site even tells the tier the club is competing in). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:23, 20. rujna 2025. (CEST) ::: ok, I'll work the Omarska seasons. Just I need you help me in fixing the "Kategorije" in the end of the page. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 11:46, 20. rujna 2025. (CEST) :::: in [[Kup maršala Tita 1950.]] it's useless you add Dinamo, Hajduk, Partizan and Zvezda scores: they are already included (in that year FSJ the cup from the round of 64). In the following years FSJ manages from the round of 16, and the big teams played preliminary rounds managed by the Croatian, Serbian, etc. federations (these are the results that can be added, as they are not included in the annals of the Yugoslav Cup). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:21, 20. rujna 2025. (CEST) ::::: just created [[Općinska nogometna liga Banja Luka 1973./74.]]. Could you fix the categories, please? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:14, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, fixed. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:45, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::: I think there is a little mistake in FK Omarska website: Regionalna liga BIH in 1990/91 and 1991/92 seasons were not 4th and 3rd level, but 5th level in both of them (1: Prva liga, 2: Druga liga, 3: Međurepubličke lige, 4: Republičke lige). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:10, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, yeah, probably a mistake. I remember seeing a similar one elsewhere. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:56, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::: Just created [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1990./91.]], but later I discovered it already existed as [[Regionalna nogometna liga BiH – Banja Luka 1990./91.]] (created by {{s|Cybermb}}). Which version should we keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:22, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::: The FK Omarska website calls this league both ways (RL Zapad or RL Banja Luka).[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:28, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, honestly I think it would be better to have Zapad in the title due to consistency (other articles have Sjever and Jug in the title, that is North and South). We can have Banja Luka as a redirect. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:31, 29. rujna 2025. (CEST) == Bez naslova == :[[Franco Merli|Hvala]]! Nije mi bilo znano da je Franco preminuo. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:51, 22. rujna 2025. (CEST) ::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]], na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]] na dnu Novosti imamo [[Wikipedija:Nedavne smrti]]. Preko [https://w.wiki/8u5a ovog queryja] dohvaćaju se podatci s Wikidate. Svakih nekoliko dana ažuriram članke o nedavno preminulim osobama s tog queryja te ih dodam u članak [[2025.]] Totalno sam zaboravio ažurirati nekoliko dana, tako da hvala ti na podsjetniku! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:09, 23. rujna 2025. (CEST) == Košarka == [[Dodatak:KK Cibona u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2015%E2%80%9316_FIBA_Europe_Cup https://en.m.wikipedia.org/wiki/2025%E2%80%9326_FIBA_Europe_Cup [[Dodatak:KK Split u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2021%E2%80%9322_Basketball_Champions_League [[Dodatak:KK Cedevita u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2022%E2%80%9323_FIBA_Europe_Cup molba za ažuriranje 4 sezone koje nedostaju klubovima [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 23:53, 24. rujna 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, ja ti se u košarku ''ne kužim''. Bolje da to odradi {{s|Labud222}}, a {{s|Cybermb}} je zauzet u zadnje vrijeme. Popravit ću Labud222-ovo, ako bude imao kakve probleme s prikazom sadržaja (nepravilni stupci, predlošci i sl.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:09, 25. rujna 2025. (CEST) ::pitam zbog tablica koje ne znam dodati, valjda će biti odrađeno [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 04:18, 25. rujna 2025. (CEST) == Stalno se blokiraju ljudi radi ideoloških razloga == Molim Vas da pokušate urazumiti Runolista, Neptuna i druge da Wikipedija mora biti otvorena svima. [[Suradnik:Potokposkok|Potokposkok]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Potokposkok|razgovor]])</small> 15:26, 25. rujna 2025. (CEST) == Adrian Šemper == Prevodio sam s en.wiki i zato nema Dinama II i Lokomotive. Dodati ću za Lokomotivu. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 09:51, 8. listopada 2025. (CEST) == Aleksander Cepuš == Zdravo. Molim vas da izbacite stranicu Aleksander Cepuš. Bio bih vam zahvalan. Pozdrav, nekadašnji muzičar Aleksander Cepuš [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-29231-21|&#126;2025-29231-21]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-29231-21|talk]]) 13:53, 18. listopada 2025. (CEST) == Newdsm == Bok, Vidio sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%90akova%C4%8Dko-osje%C4%8Dka_nadbiskupija&diff=prev&oldid=6989875 ovo], pa bi ti samo skrenuo pažnju na {{pp|newdsm}} odnosno {{pp|Nemam razdvojbu}}. Dakle, ako je wp sa zagradom, a ne postoji odgovarajuća stranica, možemo: # napravit odgovarajuću razdvojbenu stranicu (ja to često radim, npr jutros: [[Leven]]) # ako mi se ne da, dodam redak u tablicu na [[WP:BR]] # ako mi se ni to ne da, dodam {{pp|newdsm}} iza wikipoveznice [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:19, 22. listopada 2025. (CEST) :Dobro jutro! Hoćemo zadržati? Prema dva izvora, [[Sulejman Nuhić|Nuhić]] je zaista bio prvak u Jugoslaviji. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 10:51, 28. listopada 2025. (CET) :Dakle, uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carevna_Akishino&diff=7344918&oldid=7344274 ovo], mora ići i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kako&diff=7344945&oldid=7344897 ovo]. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:14, 27. studenoga 2025. (CET) == kontakt s urednikom Croxyz == pozdrav, kako doci do osobe koja ima nick Croxyz? Hvala, Ruzina Frankulin [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:35, 1. studenoga 2025. (CET) :najbrze na email tonci@sensoria.hr [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:38, 1. studenoga 2025. (CET) ::{{s|RuzinaFrankulin}}, najbolji način je upravo ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:20, 1. studenoga 2025. (CET) :::dobro, onda bih molio da nas pustite da uredimo stranicu Zidar Betonsky jer je to nas projekt. Vec smo par puta pokusali urediti neke stvari i svaki put promjene izbrisete. Molimo da to prepustite nama jer nema nikakvog smisla da to ureduje netko drugi, a kad vec postojil. Da li je to OK? [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:27, 1. studenoga 2025. (CET) ::::@[[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] Vaše se izmjene brišu jer nisu u skladu s "lokalnim običajima". :) Na stranicu za razgovor dobili ste poruku dobrodošlice koja sadrži upute za početak rada. Dobro proučite uvodni tečaj i uređivanju stranice o svome bendu pristupajte oprezno, jer se radi o [[WP:SUKINT|sukobu interesa]], a Wikipedijini članci nisu ničije vlasništvo. Preporuka je za Vas korigirati tek ključne greške i to obavezno uz [[WP:VI|sekundarne izvore]], a ostatak prepustiti drugim osobama. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:40, 1. studenoga 2025. (CET) :::::znaci zelite kazati da je smisao wikipedije da ima netocne podatke? nemamo alocirano vrijeme za bavjenje wikipedijom uz sve ostale obaveze, ali valjda bi nekom tko to održava trebalo biti u interesu da ima tocne podatke? kako uopce netko postane admin neceg takvog? sto, da mi otvorimo stranicu Pravi Zidar Betonsky? Kakvog to ima smisla? Ni postava nije navedena kako se mi deklariramo.Molim posasnjenje. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:48, 1. studenoga 2025. (CET) ::::::znaci nema odgovora? onaj tko je pisao taj tekst nije napravio ni osnovnu provjeru cinjenica. Format postave koju smo zeljeli promijeniti je sluzbeni format koji je na CD izdanju. Da li je to primarni, sekundarni ili tercijalni izvor? To da smo kultni bend nikada nismo izgovorili, te bi to takoder promijenili. Molimo objasnjenje na koj inacin mozemo korigirati tekst, ili neka se cijeli clanak izbrise, ok? Osoba koja to ureduje je svaki put nas epromjene izbrisala iako je to oficleni niz na CD izdanju. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 14:52, 4. studenoga 2025. (CET) == Zahvala == Samo želim zahvaliti na doprinosu hrvatskoj wikipediji, pogotovo za katoličke teme. Baš sam išao na stranicu FSSP-a kad sam vidio da ste vi napravili izmjenu nekoliko sati prije. [[Suradnik:CroJoe|CroJoe]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:CroJoe|razgovor]])</small> 14:55, 4. studenoga 2025. (CET) == Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza == I'm creating the pages of the "Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza". Could you fix the categories, please? And what's the right name: "Bar Kohba" or "Barkhoba"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:29, 5. studenoga 2025. (CET) :Hold on a second. Did you manage to get the book somehow or are you planning on only using the archived exyufudbal.rs tables? As for the name, I remember that I struggled to find any information regarding the club, but I can try again. Who knows maybe I should try somehow in Hebrew (Hebrew doesn't use the Latin script so obviously I can't get any search results while searching in Croatian). Whatever the name is, it's some variant of the name [[Bar Kohba]]. Also could Barkhoba be a typo? Currently I'm fixing [[NK Kamen Ingrad]]'s article. Can you remind me during which period did this Jewish Sarajevo club exist (I remember that there were multiple ones). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) ::{{s|Ame71}}, sorry I forgot to ping. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) :::Interesting finds: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878332819163&set=a.469733453533651][https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878362819160&set=a.469733453533651] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:43, 5. studenoga 2025. (CET) ::::{{s|Ame71}}, after I fix NK Kamen Ingrad's article, I'll review this [https://xn--80aafkgm9bibt.xn--90a3ac/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D0%B4/%D0%B6%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%B2 Zagreb publication called Židov] (literally called Jew). Even though it's a publication from Croatia, it was digitalised by a Serbian library. Obviously, I expect the Jews to have more coverage of the club and access to people connected to the club (e.g. interviews). Also, non-Jews can easily miswrite the clubs name. The reason I didn't encounter this publication earlier is because it uses "Bar-Kochba" and also "Bar Kochba" [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00071_19210823|page:6 in this issue]. Again, I'll have to go through multiple issues to see if the spelling is consistent. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:52, 5. studenoga 2025. (CET) ::::: Unfortunately I haven't got the book, I'm using only archived exyufudbal.rs tables. I don't know how long these tables will be available (remember FK Lovcen tables), so I'm planning to create the subfederations pages (not only Sarajevo), and if one day we'll get the book, we'll improve the pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:55, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::Ah okay. Do you want me to make a list of clubs (with archived pages, no longer existing pages) that have online/archived tables, but don't have articles on Wikipedia for those seasons. I think the list is not long, maybe 2 or 3 clubs, with one of them being [[NK Hajduk Brezje]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:59, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::: I think it's a good idea. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 01:43, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}} Jugoslovenski Muslimanski ŠK (or is it Jugoslavenski???) in [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1920.]] is [[Sarajevski športski klub]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:31, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::{{s|Ame71}}, I'm very tired. I'll make the list during the day. In Bosnia and Herzegovina they have a website for old news, however you need to pay a lot to access there collection (only for a short period of time). Transcripts of some articles are made free. Here are the free samples (they come from a Sarajevo Jewish paper): [https://infobiro.ba/article/714964/omladina-i-odgoj-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718637/glavna-skupstina-zidovskog-nacionalnog-drustva-za-bih-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718672/nogometna-sekcija-bar-kohbe-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/715605/gradske-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718027/vijesti-i-biljeske-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/844544/o-ustanovama-u-jevrejskom-sarajevu-i-o-njihovom-radu-be-p][https://infobiro.ba/article/719529/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/728048/gradske-vijesti-zidovsko-nacijonalno-drustvo][https://infobiro.ba/article/727876/gradske-vijesti-autor-nije-naveden]. As you can see the name is written in multiple ways. I'll highlight the first article (published on Jan 1 1919) which covers the foundation of the club. I assume the club was founded in late 1918. Also, maybe you should abbreviate Jugoslavenski/Jugoslovenski to Jug. or something similar. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:06, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, online I'm seeing claims that Židovsko športsko društvo Bar-Kohba (this name is independently confirmed in Atlas nogometnih klubova from 1925) was founded in 1908 or 1909. It seems that it was reformed in 1918. However, I'd need to look further. Also I found [https://www.academia.edu/44358337/Contributions_to_the_History_of_Sport_Sport_in_the_Grip_of_Ideology_and_Politics_in_Bosnia_and_Herzegovina_1875_1941_ this publication] which I'll need to read. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:22, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::[https://ishainternational.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/10/carnivalvol20_final_version_published_withoutissn.pdf Alt. link] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:25, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::{{s|Ame71}}, I'll go to bed now. Context for [[Prvenstvo_Sarajevskog_nogometnog_podsaveza_1920./21.#Promijenite_ime]] exists in [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]] (see citation no. 10). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:28, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::::{{s|Ame71}}, I bring you excellent news. One of these [https://infobiro.ba/article/713826/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden free transcribed articles] features the foundation of Židovsko športsko društvo Bar Ko'''c'''hba. It was founded on December 23 1918 following a merger between Židovsko gombalačko društvo (Jewish Gymnastics Society), Židovski športski klub, Bar Kohba (without the letter c) and Hakoah. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:26, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::{{s|Ame71}}, two more sources for tables: :::::::::::::* Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. (I remember it featured some provincial matches which are not present in exyufudbal.rs) :::::::::::::* Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/plavi-sa-grbavice Plavi sa Grbavice], Kruševac 2021. (contains photographs of tables from newspapers, also covers 2. razred for some seasons) :::::::::::::– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:49, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::: In [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti] website, when an opponent withdraws, they write "w/o" (walk over). How can I say that in croatian (in short way)? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:59, 6. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::::{{s|Ame71}} bez borbe. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:01, 6. studenoga 2025. (CET) == Navijači == [[Navijači#Načini navijanja|Navijači]] (tekst ispod naslova treba ukloniti) [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32055-88|&#126;2025-32055-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32055-88|talk]]) 23:28, 7. studenoga 2025. (CET) :{{riješeno}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:45, 8. studenoga 2025. (CET) == Ivica Zubac == Znam da je bio u Brotnju, ali sam mislio da juniorske klubove ne stavljamo u infookvire. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:08, 9. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, ok onda obrišiti Brotnjo. Samo pokušaj pronaći je li prije Zrinjevca kojim slučajem igrao za seniore Brotnja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:11, 9. studenoga 2025. (CET) Prema https://brotnjo.ba/nba-zvijezda-ivica-zubac-uvijek-mi-je-bio-san-zaigrati-za-seniore-brotnja/ ovom izvoru nije igrao za seniore Brotnja. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:13, 9. studenoga 2025. (CET) == Nikola Aleksić iz Distorzije uma == Pozdrav. Što treba napraviti da članak o Nikoli Aleksiću iz Distorzije uma budeaktivan na Wikipediji? Što su greške. Vi ste ga premjestili u nacrt. https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Nikola_Aleksić Vidim da ga je kasnije Runolist ga brisao zbog neprikladnog preusmjeravanja. Ne znam zbog čega. Preusmjerava na bend i na album. Molim pomozite mi sipraviti ako trebam što. Hvala unaprijed. Razmotrite je li prikladno nastaviti s njenim uređivanjem. Niže je navedena evidencija brisanja i premještanja za ovu stranicu: * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5123871 10:43, 27. svibnja 2025.] [[Suradnik:Runolist|<bdi>Runolist</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Runolist|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Runolist|doprinosi]] briše stranicu [[Nikola Aleksić]] (nepotrebno ili neprikladno preusmjeravanje ([[WP:PRE]])) * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5121492 00:21, 21. svibnja 2025.] [[Suradnik:Croxyz|<bdi>Croxyz</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Croxyz|doprinosi]] premješta stranicu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Aleksi%C4%87&redirect=no&action=edit&redlink=1 Nikola Aleksić] na [[Nacrt:Nikola Aleksić]] [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32984-50|&#126;2025-32984-50]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32984-50|talk]]) 10:55, 12. studenoga 2025. (CET) :@[[Suradnik:~2025-32984-50|~2025-32984-50]] Ako imamo nacrt, preusmjeravanje iz glavnog imenskog prostora u nacrt smatra se neprikladnim. Dovedite nacrt u red (svi problemi pišu na stranici), pokažite da osoba ispunjava [[WP:KRTE#Glazbenici]] i premjestit ćemo ga na glavnu stranicu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:26, 12. studenoga 2025. (CET) ::Dobar dan. Hvala na odgovoru. Je li treba ovdje u poruci dokazati kriterije WP:KRTE#Glazbenici ili na nacrtu stranice? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 15:11, 13. studenoga 2025. (CET) :::Na nacrtu stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:24, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Dobar dan. Evo sve uređeno. Nadam se da je sad u redu i da može ići objava. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 08:35, 14. studenoga 2025. (CET) :::::Poštovani, je li sad sve u redu? Može li objava članka? Hvala [[Suradnik:Lawandrule|Lawandrule]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lawandrule|razgovor]])</small> 09:34, 4. prosinca 2025. (CET) == Portal o Aziji == Možeš li mi molim te (ako znaš) pomoći s izradom portala o Aziji. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:11, 13. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, s čime točno ti treba pomoć na [[Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Azija]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:15, 13. studenoga 2025. (CET) ::Da ljepše izgleda i da više sliči na ostale portale. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:17, 13. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Labud222}}, želiš kopiju portala o Europi? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:19, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Nešto slično portalu o Europi. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:21, 13. studenoga 2025. (CET) == Predrag Figenwald == Kada već Predrag Figenwald hoće da se članak o njemu ukloni iz Wikipedije, onda neka tako i bude. Ali baš mi je žao. Objektivno gledano, Predrag zaslužuje mjesto u Wikipediji. Citiram članak "Odlazak buntovnika s razlogom" iz "Večernjeg lista" od 12. 7. 2008.: "No, bili su tu (u redakciji "Poleta") i nezamjenjivi intelektualac generacije Vlatko Fras, najtalentiraniji i najbizarniji Predrag Figenwald, filmski kritičari Nenad Polimac (najbolji od svih), Srećko Jurdana (zadužen za kung-fu filmove i westerne), pokojni trend-sveznalica Vladimir Cvitan, pokojni Dražen Vrdoljak i Darko Glavan, prvi pravi rock kritičari u nas, profesorica Slavenka Drakulić, zgodne novinarke Snježana Banović (hodala s Johnyjem Štulićem, danas kazališna redateljica) i Gordana Farkaš (supruga Paola Sfecija, ugledna izdavačica), odličan redaktor Marjan Jurleka (direktor Večernjeg lista) i još mnogo drugih." [[Suradnik:Svjetlan Feretić|Svjetlan Feretić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlan Feretić|razgovor]])</small> 00:39, 14. studenoga 2025. (CET) == BLP == In [https://web.archive.org/web/20180804122352/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/53-predistorija-do-1920#beogradski-podsavez-provincija exyufudbal] they say the first edition of Belgrade subfederation championship is the 1920 one: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||0||<math>\infty</math>||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||7||3||2,333||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||1||0||2||1||3||0,333||2 |- |4. || [[FK BASK|Soko]]||3||0||0||3||1||14||0,071||0 |- |5. || [[Srpski mač]] ||colspan="8"|<center> <small> ''Srpski mač se povukao s natjecanja |- !colspan="10"| |- |} But in [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti] they say the 1st edition was in 1919: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||2||5,500||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||10||4||2,500||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||0||1||2||2||5||0,400||1 |- |4. || [[Srpski mač]] ||3||0||1||2||2||14||0,143||1 |- !colspan="10"| |- |} What is the 1st edition I have to create? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:33, 18. studenoga 2025. (CET) OMG, in en.wiki and sr.wiki they say the first edition was in 1919-20 with this table: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||4||4||0||0||17||3||5,666||8 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||4||3||0||1||10||3||3,333||6 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||4||2||0||2||3||6||0,500||4 |- |4. || [[SK Vardar Beograd|Vardar]] ||4||1||0||3||2||7||0,285||2 |- |5. || [[FK BASK|Soko]] ||4||0||0||4||4||17||0,235||0 |- !colspan="10"| |- |} What's the right one we have to keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:48, 18. studenoga 2025. (CET) :The 1st one is correct. It's also present in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. [[:en:1919–20 Serbian Football Championship]] uses [https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html RSSSF] as a source. If you paste the URL, you'll see that in [https://web.archive.org/web/20220709074046/https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html 2022 there was a table identical to the one on en.wiki]. Since then RSSSF was updated by Nebojša Jakovljević (the guy behind exyufudbal). The 2022 source used by RSSSF is [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1920&broj=000005 page 3 of this Jadranski sport] edition. Above the Jadranski sport table there is a short text saying that the autumn part of the season has concluded, meaning that this is a midseason table. RSSSF got the season wrong. It's the midseason table of the 1920./21. season (the next season), as stated by Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. For the 1919 season [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ Claudio Nicoletti's table] doesn't have a BEOGRADSKI LOPTAČKI PODSAVEZ label above it meaning that it wasn't a BLP competition (BLP was founded in 1920, the following year). [https://www.yumpu.com/xx/document/view/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija Prezentaciona kopija (page 544.)] has Nicoletti's table and it says that these were friendly games. If you're planning on creating that article, please suggest a name. As for the clubs without articles, I remember BUSK from [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije] (page 84). I never created an article due to Album nogometnih klubova Jugoslavije disagreeing with [[:it:Beogradski univerzitetski sportski klub]]. [[:sr:Srpski mač]] claims that the club ceased to exist in 1911, although the [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X01888&P= 1932 report] (scroll to Stranice 76-77) claims that the club still exists. I won't explore this topic, as I'm busy with the SNP article and other articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:02, 18. studenoga 2025. (CET) ::[[Suradnik:Ame71|Ame71]], fell free to add that midseason table in the 1920./21. article. Use Jadranski sport as the source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:29, 18. studenoga 2025. (CET) == Partizan Susek == Mogu li se negdje naći tablice liga u kojima je i Partizan iz Suseka? [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 00:44, 21. studenoga 2025. (CET) :{{s|Jolicnikola}}, imaš li kakve korisne podatke o klubu (godina osnutka, bivša imena i sl.)? Na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FSusek%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 hr.wiki] ne postoji niti jedan članak s tim klubom.[https://srbijasport.net/club/2194-susek-susek/results Ovdje imaš rezultate od 2010.] Očigledno se klub preimenovao iz Partizan Susek u Susek. Ndema ga na web-stranici FSG Zrenjanin (dakle, nije nikada bio u ligi s nekim klubom iz Zrenjanina). Nema ga u tablicama [[FK Mladost Bački Petrovac]]. Od izvora [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Vojvodina]] ga možda ima u jednoj od knjiga o FK Vrbas. Za Vojvodinu čisto sumnjam, osim ako je klub osnovan prije 60-ih. Ako je za vrijeme Jugoslavije dogurao na nekakve značajne razine, možda ga ima u knjizi o Bačkoj, no budi oprezan, veliki udio tablica ima mnogo grešaka. To je to što se tiče knjiga o Vojvodini. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:14, 21. studenoga 2025. (CET) ::A joj vidim na en.wiki da si već našao rezultate od 2010. nadalje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:16, 21. studenoga 2025. (CET) :::Moj savjet bi ti bio da pokušaš pronaći (arhivirane) web-stranice [https://srbijasport.net/league/548-gradska-liga-novog-sada ovih klubova], odnosno (arhiviranih) lokalnih portala – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:19, 21. studenoga 2025. (CET) ::::Na [https://www.yumpu.com/en/document/read/55430430/beocin-engleski-niska-rezolucija 21. str.] ove publikacije stoji da je osnovan 1925. i da se kasnije zvao "FC Hajduk". Naravno, nije se mogao zvati ni FC ni FK u tom dobu. U izvještajima Jug. nog. saveza iz 1932. i 1937. ne spominje se nikakav klub iz Suseka među klubovima Novosadskog nogometnog podsaveza (ali se zato spominje Cement Beočin). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:29, 21. studenoga 2025. (CET) :::::{{s|Jolicnikola}}, ako je tada postojao, bio je divlji klub (v. [[Zagrebački nogometni podsavez#Divlji klubovi]]), odnosno nije bio član niti jednog podsaveza. Jako mali udio klubova (pogotvo izvan gradova) je bio registriran. Nepoznat je njihov broj, no vjerojatno ih je bilo više i u samim gradovima i to čak možda i u Zagrebu gdje je broj članova podsaveza bio ograničen točno na 70 192X. Jako je kasno, pa neću nastaviti istraživati. Probaj pronaći na internetu nekakve informacije s pretragom Hajduk Susek. [https://www.sremskenovine.co.rs/2019/09/susecane-sve-manje-zanima-fudbal-2/ Ovo sam uspio pronaći]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:35, 21. studenoga 2025. (CET) ::::::Nažalost, nigdje nisam našao :( [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 14:59, 21. studenoga 2025. (CET) == Religija == Jesi ti uređivao [[Semitski neopaganizam|ovo]] kao neprijavljeni suradnik? Ako jesi – zahvaljujem na doradi! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 14:43, 23. studenoga 2025. (CET) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam. To je jedan drugi naš suradnik. Zašto uređuje kao IP-ovac? Nemam pojma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:20, 23. studenoga 2025. (CET) == Sokolovi iz Sokolovca == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Sokol_Sokolovac&action=history 21.09.2024. si napravio] preusmjerenje [[NK Sokol Sokolovac]] na [[HNK Sokol Sokolovac]], no problem je što se ovdje radi o dva različita kluba imena ''Sokol'', koji dolaze iz naselja imena Sokolovac. * [[HNK Sokol Sokolovac]] iz naselja i općine [[Sokolovac]], [[Koprivničko-križevačka županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/938/nk-sokol/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] (ali grb prikazuje ''HNK Sokol'' * NK Sokol Sokolovac iz naselja [[Sokolovac (Dežanovac)|Sokolovac]], [[Dežanovac|Općina Dežanovac]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/1428/nk-sokol-s/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] pa i ovdje imamo kako sad staviti poveznicu na taj klub z BBŽ-a u [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] sam ga stavio kao [[NK Sokol Sokolovac]], možda da ga staim kao [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] ili [[NK Sokol Sokolovac (Dežanovac)]], da se bezveze ne briše ovo preusmjerenje u budućnosti pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:12, 28. studenoga 2025. (CET) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. [[NK Sokol Sokolovac]] je sada razdvojba koja vodi na [[HNK Sokol Sokolovac]] i [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] (ako u budućnosti zaželiš promijeniti ime, ovdje je [[Posebno:Što_vodi_ovamo/NK Sokol Sokolovac (1973.)|popis]], nisam dodavao poveznicu na NK Sokol Sokolovac (1973.) u drugim člancima, npr. u člancima o sezonama ŽNL BBŽ). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:39, 28. studenoga 2025. (CET) == 3 srpnja 1991 == Da li stvarno neznas sto je bilo 3. srpnja 1991 ??? Pa ne mogu vjerovati... Aj malo citaj, poptrudi se, uci.... --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 13:30, 1. prosinca 2025. (CET) == fotografija Diogen == Poštovani Croxyz Fotografija za koju ste pitali što predstavlja je sa albuma grupe Diogen [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:34, 4. prosinca 2025. (CET) :{{s|Vinyl cd}}, je li to naslovnica albuma? Također je li fotografija zaštićena autorskim pravima? Na [[:c:File:1019378d1.jpg]] piše da nije zaštićena autorskim pravima što pretpostavljam da je to netočno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:32, 6. prosinca 2025. (CET) ::Poštovani Croxyz. ::slika je sa albuma grupe Diogen i koliko je meni poznato nije zaštićena autorskim pravom [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:08, 6. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Vinyl cd}}, slika vrlo vjerojatno je zaštićena autorskim pravima. Je li poznat autor? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:45, 7. prosinca 2025. (CET) ::::autor je Robert Žegarac kontaktirao sam ga telefonski ,rekao je da slika nije zaštićena autorskim pravom i da dozvoljava da se objavi ::::njgov email je robert.zegarac@gmail.com [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:17, 8. prosinca 2025. (CET) {{izvlaka}} {{s|Vinyl cd}} svaka je fotografija zaštićena autorskim pravima do 70 godina nakon smrti autora, osim ako se autor sam nije javno odrekao autorskih prava. U ovom slučaju, autor treba što prije poslati e-mail prema uputi na [[WP:DZ]] u kojem nečim dokazuje svoj identitet i to da je stvarni autor. Također, kada se postavljaju slike, poželjno im je dati neko smisleno ime i u opis staviti podatke o čemu ili komu se radi. [[:c:File:1019378d1.jpg]] sada treba preimenovati, što može samo administrator tamo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 8. prosinca 2025. (CET) == Dinamova zaklada Nema predaje == Pozdrav, ljubazno molim objašnjenje zašto je ukinuta stranica Dinamove zaklade Nema predaje, ujedno i poglavlje u temi GNK Dinamo? Riječ je o zasebnom entitetu kojeg je osnovao Zakladnik GNK Dinamo i koji djeluje paralelno i u suradnji s GNK Dinamom. Zašto takav entitet ne bi smio imati svoju stranicu ili barem poglavlje na stranici GNK Dinamo. Srdačno, [[Suradnik:Jerkovic9|Jerkovic9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jerkovic9|razgovor]])</small> 09:23, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Jerkovic9}}, ima li zaklada enciklopedijski značaj? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:35, 8. prosinca 2025. (CET) == Ujedinjeni protiv fašizma - izmjena 8.12.2025. u 10:18 == Pozdrav kolega, imam nekoliko pitanja vezanih uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ujedinjeni_protiv_fa%C5%A1izma&curid=797759&diff=7351152&oldid=7348671 navedenu izmjenu]. # Zašto je sporni dio sastava inicijative? # Zašto je sporni popis nekih od pojedinaca koji su prisustvovali prosvjedima? Isti dio nije bio sporan u mom prošlom članku [[Prosvjed na Markovom trgu 2024.]] ni npr. u članku [[Sto posto za Hrvatsku]] u kojem ima i cijela sekcija o tome. # Zašto neke od reakcija smatrate "nebitnima"? [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 23:35, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, stvarno cijenim detaljnu reportažu, no morao sam ukloniti dijelove za koje smatram da nemaju enciklopedijski značaj (npr. ''vrijeđali glumce'', ''"kratko naguravala s policijom"'') ili nisu pisani enciklopedijskim stilom (npr. ''"unosili se u lice i vrijeđali"'', ''"udarili u ruku"''). Sastav incijative nije sporan, već je pisan neenciklopedijskim stilom (''"organizacija, kolektiva, inicijativa i pojedinaca i pojedinki"'') te djeluje previše neprecizno. Također pojedinci je ponovljeno dvaput (u hrvatskom je muški rod ujedno i neutralni rod kada je riječ o množini). Odjeljak o nesudjelovanju riječke gradonačelnice mi isto djeluje kao neenciklopedijski sadržaj (zašto bi uopće navodili da osoba X nije sudjelovala na prosvjedu?). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:22, 9. prosinca 2025. (CET) ::Nisam našao koje su konkretno sve organizacije i pojedinci dio inicijative pa sam prenio kako su ih opisali mediji. Što se tiče dijela teksta koji spominje riječku gradonačelnicu, više je naglasak bio na njenom stavu o prosvjedima (zbog čega sam i stavio u reakcije, pogotovo da se pokrije širi spektar pogleda na događaj) nego na činjenici da nije sudjelovala. ::Ne protivim se generalno navedenom uređivanju, jedino smatram da bi popis nekih od javnih osoba-sudionika bilo dobro navesti kad se već navode i u drugim člancima pa bih taj dio vratio. I sam volim znati tko što podržava ili čemu se protivi kad čitam o raznim prosvjedima i sličnome pa smatram da bi takve informacije zanimale i čitatelje naše Wikipedije. ::Lp, [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 17:15, 9. prosinca 2025. (CET) == Ljudevit Gaj == Malo sam uredio. Onaj dio što je esejski sam zakomentirao. Nisam znao što s tim učiniti. To je tamo još od početka članka, možda ga treba obrisati?--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 11:12, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Rovoobob}}, nije loša ta ideja sa zakomentiranjem. Ako nekome ubuduće zatreba pri proširenju članka, možda mu dadne ideju o čemu da piše. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 03:03, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025. - izmjena od 17. prosinca 2025. u 00:04 == Pozdrav, možeš li mi objasniti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2025.&oldid=7356422 ovu izmjenu]? Na stranici s novostima piše da je navedene nedavne smrti potrebno dodati i u stranicu godine smrti. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 14:16, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, vidio sam crvenu poveznicu (u tom trenutku nepostojeći članak) te da nedostaje godina, pa sam pomislio da je to nečiji vandalizam iz perioda tijekom kojeg sam bio odsutan s wiki. Slobodno vrati, pogotovo ako nađeš godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 03:04, 19. prosinca 2025. (CET) ::U redu, hvala na pojašnjenju. Nažalost, na internetu ne mogu pronaći datum rođenja gospođe Braut. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 11:40, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025- Izmejan od 21. prosinca 2025. == Pozdrav, Možete li nam pojasni izmjenu na stranici Mario Perković, piše da je rađena putem AI? [[Suradnik:Ivan12183k|Ivan12183k]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan12183k|razgovor]])</small> 19:30, 21. prosinca 2025. (CET) :Članak je u međuvremenu obrisan, pa ga ne mogu analizirati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:44, 21. prosinca 2025. (CET) == pouzdaniji izvor == Obrisana mi je dopuna podatka o samom autoru (traži se pouzdaniji izvor). Obzirom da je moja malenkost i osobno autor, ali i da sam naveo izvor (ugovor o autorstvu), nije mi poznato koji bi to bio još pouzdaniji izvor od naprijed navedenoga. [[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mislav11|razgovor]])</small> 12:16, 30. prosinca 2025. (CET) :@[[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] Naveli ste primarni izvor koji pritom nije javno objavljen, što je problem s obzirom na naše [[WP:PRO|pravilo o provjerljivosti]]. ''Rule of thumb'': ako bilo koja osoba ne može otvoriti internet ili otići u knjižnicu te ondje provjeriti informaciju koju dodajete, onda nemate dovoljno dobar izvor. Proguglajte, vjerojatno ima nečeg napisanog negdje. Za takve sporedne podatke može proći i članak na nekom regionalnom portalu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:22, 30. prosinca 2025. (CET) == Srpska liga == I've a doubt: just discovered the leagues with BSK and SK Jugoslavija in Serbia during WW2 weren't "Srpska liga", but "Podsavezna liga Beograd" and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played). So I'm planning to create the "Podsavezna liga Beograd" with a redirect from the main page. The main page will be remain "Srpska liga", or maybe "Podsavezne lige Srbije"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:48, 30. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ame71}}, I don't understand the "and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played)." part. Podsavezna liga Beograd should be Prvenstvo Beogradskog loptačkof podsaveza, according to Sijić's Fudbal u Kraljevini Jugoslavije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:22, 30. prosinca 2025. (CET) ::I meant every year (1941, 1942 and 1943) SLS planned to organize the finals between the best 3 clubs of Beograd subfederation vs the other subfederation champions, but cause of WW2 these finals weren't played. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:31, 30. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Ame71}}, maybe call them Prvenstvo Srbije u nogometu? I mean, was there ever an actual league or was it a cup competition? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:35, 30. prosinca 2025. (CET) :::: The most part of subfederation championship were leagues. There were subfederation leagues and a final phase in cup system. Now I'm going make the changes and to move the page of "Srpska liga u nogometu" to "Prvenstvo Srbije u nogometu". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:46, 30. prosinca 2025. (CET) :::::{{S|Ame71}}, okay. Right now I'm cleaning [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]'s article (which is not called 1. Hrvatski Športski Klub Građanski Zagreb, as it.wiki claims). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:57, 30. prosinca 2025. (CET) ::::::{{s|Ame71}} [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] is called Beogradski pehar (literally Belgrade trophy) by [https://web.archive.org/web/20170324193758/http://trstenicani.com/ts_sport_legende/images/ts_ljubvuk_novo_vreme_sl.jpg this edition of Novo vreme]. It is featured in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 380–381. under the same name (Beogradski pehar). It says that it's a BLP competition, not a Serbian (national) one. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:20, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}}, what should we do with Beogradski pehar in [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:12, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::: I changed in 1941-42 season "Podsavezna liga" to "Beogradski pehar". [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf This book drives me crazy]: there's all I need, but I can't find it easily. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:16, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, trust me you're not the only one who is confused. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:20, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::{{s|Ame71}}, should I remove Beogradski pehar from [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] and rename [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] to [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:35, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::: Just wait, I'll do that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:57, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], for the WW2 seasons Vitez Zemun should be changed to Vitez Beograd (see [[ZSK Vitez Zemun]]). It also probably dropped the ZSK prefix, as it isn’t based in Zemun anymore. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:54, 31. prosinca 2025. (CET) == Vrbovec == bok, ja sam autor oba teksta, i na službenom webu Grada Vrbovca i na Wikipediji, sad sam pobrisao tekst na webu, da možeš vidjeti da sam ja [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 16:40, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Neobična situacija zato što tada u principu kao izvor stavljate sebe same ("ovdje kažem da je tako jer sam tamo napisao da je tako"). Zbog [[WP:VI]] trebali bismo znati tko je na stranici Vrbovca pisao tekst, koje su stručne reference autora. Možda bi bolje bilo na Wikipediji napisati tekst i navesti sve izvore, a onda tamo objaviti kako god hoćete. Kada ovdje objavite, odričete se većine autorskih prava. Ispod je Croxyz spomenuo dopusnice, to je [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja]]; no to je tek početak priče jer, kako rekoh, citirate sebe na drugom mjestu. Ne znam možemo li smisliti što pametnije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:15, 5. siječnja 2026. (CET) ::onda možete vratiti tekst na Wiki kao što sam napisao? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 10:50, 5. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Stvorite trajni račun pa ću vratiti kao Vašu osobnu podstranicu. Bilo bi dobro da stari članak uređujete odjeljak po odjeljak jer nam je teško sve odjednom pregledati. Sve treba imati izvor. Ne znam zašto ste mijenjali površinu i broj naselja, površina je citirana u svim infookvirima hrvatskih naselja prema Državnoj geodetskoj upravi, a broj naselja je iz popisa 2021. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 5. siječnja 2026. (CET) :::Pozdrav, evo stvoren trajni račun, ok, onda ću od sad odjeljak po odjeljak, vodim brigu o izvorima. Površina je mijenjana jer tako stoji u službenim dokumentima Grada (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2019/04/Procjena-rizika-od-velikih-nesre%C4%87a-za-podru%C4%8Dje-grada-Vrbovca.pdf) :::broj naselja je mijenjan jer je u studenom 2025. od početnih 42 naselja ukinuto jedno, te dodano 6 novih - dakle 47 (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2025/11/T9Odluka-o-granicama-pod.naselja-i-imenima.zip) [[Suradnik:Speak Mellon|Speak Mellon]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Speak Mellon|razgovor]])</small> 18:12, 5. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, dobili smo odgovor za naselja i površinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:13, 5. siječnja 2026. (CET) == Dodatci == Vidjet ćeš u postavkama nekoliko novih dodataka koji bi ti mogli pomoći u ophodnji: jedan dodaje poveznicu na copyvio, jedan je za otvaranje diffova odmah u popisima izmjena, a jedan dodaje (tipke za) galeriju zanimljivih slika prema nekim kriterijima - taj bi možda fotograf @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] ipak više volio. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Opa! Jako simpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:43, 4. siječnja 2026. (CET) ::{{s|Ponor}}, isprobat ću kasnije ove ostale dodatke. Bi li mogao objasniti anonimnom suradniku iz poruke iznad proceduru oko dopusnica. Vezano je za današnje izmjene na članku [[Vrbovec]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:14, 4. siječnja 2026. (CET) == Nedjeljko Jusup wikipedia stranica == U skladu s naputcima unesena je nova verzija teksta u enciklopedijskom stilu. Dodani su i izvori/linkovi. Molim javite da li je sad sve u redu? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-94337|&#126;2026-94337]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-94337|talk]]) 16:33, 5. siječnja 2026. (CET) :Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:18, 5. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani CROXYZ! ::Stranica  Nedjeljko Jusup na Wikipediji postoji od 2012. godine (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&direction=next&oldid=3301944. U međuvremenu je više puta nadopunjavana i sve je bilo ok  do ovih posljednjih izmjena  https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&action=history (4. siječnja 2026.) ::Predložili ste brisanje članka jer, kako ste u odgovoru naveli , „Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja“. ::Poštovani gospodine Croxyz, zahvaljujemo na vremenu koje ste utrošili  čitajući  naš članak. Ako mislite da  Nedjeljko Jusup, osnivač i prvi glavni urednik Zadarskog lista (prvog i jedinog dnevnika u povijesti Zadra i zadarske regije) ne zaslužuje mjesto u Wikipediji slobodno ga izbrišite. ::Hvala na suradnji! [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 13:43, 6. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani Croxyz dodano je još izvora da se lakše odlučite. Lp. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 18:02, 10. siječnja 2026. (CET) == Molba == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Grgurevi%C4%87&diff=next&oldid=7370188 Ajde malo sporije reagiraj], molim te.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:12, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Tulkas Astaldo}}, je li imamo izvor za datum smrti? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:06, 16. siječnja 2026. (CET) == Different table == You're right, I found some problems in season 1929-30 because the sources say different things. So i deduce the 1929-30 final group table was: Obilić 5, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 2 (without PSK), and it was played on June 1930 (season 1929-30), as [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com] says. And in autumn 1930 (season 1930-31) they played another Banatska liga with 4 clubs: Obilić 10, PSK Pančevo 8, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 1, with Obilić and PSK qualified for [[prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] (following [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com]). Obilić and PSK Pančevo didn't take part in VBNP 1930-31. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 14:37, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, I managed to solve it with [https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobe%C4%8Dkere%C4%8Dki-podsavez-zavr%C5%A1nica exyufudbal]. The table contains results after June 25th, but before the repeated July match between Kosovo and Obilić. When this final group began, Pančevo clubs played in Beogradski loptački podsavez. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:34, 16. siječnja 2026. (CET) ::Ah, ok, now I understand. I'm going to make the changes. Have we to considerate season 1929-30 as the last of Banatska župa, or the first of VB/Petrovgrad podsavez? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:57, 16. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Ame71}}, I mean it isn’t that really importnat. We can always put the 1929./30. under the Banatska župa and VBNP columns in the template. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:18, 16. siječnja 2026. (CET) == RE: [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2024./25.]] == U principu jest, ali bih možda trebao i dodati rezultate u križaljku i eventualno najbolje strijelce - o sam običavao raditi sa ligama u tijeku (ili nerom završenim) - ali mogu se maknuti <nowiki> {{radovi}} </nowiki> <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:35, 22. siječnja 2026. (CET) == Odgovor: Oxford == Ups, da. Postoje dva članka. Ako imaš volje slobodno ih objedini. Nisam više tako aktivan kao u mlađim danima. Pišem samo onda kada imam inspiraciju. No, ako je potrebno stojim na raspolaganju za pomoć. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 09:05, 27. siječnja 2026. (CEST) == Strikture jednjaka == Pozdrav, na clanku [[strikture jednjaka]] izmjene su vraćene na staru verziju koja nije tačna. Ezofagealne strikture su zaseban pojam u odnosu na ezogafealne strukture. To označava pojavu suženja na jednjaku (engl. [https://www.uhd.nhs.uk/uploads/about/docs/our_publications/patient_information_leaflets/gastro/041-22_Oesophageal-Stricture.pdf oesophageal stricture]), dok se ezofagealnim strukturama mogu nazvati anatomske strukture koje izgrađuju jednjak kao organ. [[Suradnik:Informationwizard122|Informationwizard122]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Informationwizard122|razgovor]])</small> 22:09, 30. siječnja 2026. (CET) :[[Suradnica:Informationwizard122|Informationwizard122]], vraćen je oblik strikture. Nisam nikad čuo za tu riječ pa sam pomislio da je greška. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:24, 31. siječnja 2026. (CET) == Članci tjedna za 2026. == [[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.|Počelo je]]! Znam da si Concordiju htio predložiti za neki tjedan, ostavljam ti da sam umetneš točan prijedlog. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:32, 3. veljače 2026. (CET) :{{s|Runolist}}, ako se sjetim kasnije ću dodati. Lako je zapamtiti datum: 10. 10., pogotovo jer se teren nalazi pokraj današnje 10. gimnazije. Trenutno pišem odgovor na SZR Duhova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:35, 3. veljače 2026. (CET) ::{{s|Runolist}}, da dodam još teksta? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:00, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. podsjećam na slike iz Klaićeve. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:07, 4. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Da, stavi skroz isti tekst koji bi stavio da namještaš članak za GS. Također, skužio sam da nemamo gdje potpisati predlagatelja ili komentar, to ću srediti sutra. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 00:28, 4. veljače 2026. (CET) == [[user:Općina Vidovec]] changed to [[user:Bruno Hranić-načelnik]] == I've changed username of "Općina Vidovec" to "Bruno Hranić-načelnik" (on his request). I don't know if this name is proper on hr.wiki, but I thinh is much better then "Općina Vidovec". Please let me know if removing the "-načelnik" part would be advisable. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 14:34, 7. veljače 2026. (CET) :{{s|Malarz pl}}, honestly I don't know what hr.wiki's username rules look like. The user in question is the ''načelnik'' (Polish: starosta) of [[Vidovec|općina Vidovec]] (county/powiat Vidovec) or someone closely connected to the person. His only contributions are his autobiography, which obviously didn't meet the notability criteria. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:45, 7. veljače 2026. (CET) ::Actually, a better Polish equivalent would be ''wojt'' of a ''gmina''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:48, 7. veljače 2026. (CET) Before 1989 there was in Poland "naczelnik gminy" (now "wójt gminy"). I saw too [[:c:Special:Contributions/Bruno_Hranić-načelnik]]. I realized that "Bruno Hranic" is propably "nacelnik" of "Općina Vidovec" :-) Hr.wiki username rules are on [[Wikipedija:Suradničko ime]] :-) Previous username conflict with "Suradničko ime ne smije biti komercijalno, ime tvrtke, nekog proizvoda, '''institucije''' i sličnog" (as I saw in autotranslator). Thanks. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 15:04, 7. veljače 2026. (CET) == Pokrajinsko prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza == Molim te nemoj ophoditi članke tog suradnika. Namjeravam ih kasnije srediti, no prvo moram u ondašnjim novinama pronaći je li se natjecalo zvalo provincijsko ili pokrajinsko prvenstvo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:05, 13. veljače 2026. (CET) :[[Slika:Thumbs up icon.svg|20px]] [[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:14, 13. veljače 2026. (CET) == 1 strd pzo == poštovani, ja sam stvorio tu stranicu i uređivao. Zašto ste izbrisali te podatke koje sam stavio. Još je veća stvar jer sam ja pripadnik te postrojbe,ta sjećanja što ste izbrisali su moja,proživljena. I taj povijesni prelet prva dva Miga 21 HRZ je istinit. A poveznicu niste ni pročitali do kraja. Tamo se govori Bobetku da dolaze dva miga ,a on pita koja dva miga. E pa ta dva koja su mi proletjeli iznad glave. Malo profesionalnosti molim i čitati sa razumijevanjem. Ali vjerojatno ste premlad da to shvatite. [[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])</small> 12:15, 15. veljače 2026. (CET) == Rasprava o brisanju – Nacrt:DomagojĆorić/ == '''U raspravi je prijedlog naveden - "Razlog brisanja:''' kriteriji" Članak opisuje javno djelujuću osobu, izabranog političara u regionalnom parlamentu, koja ima više potvrđenih funkcija u Mladeži HDZ-a i Osječko-baranjskoj županiji (predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ, zamjenik nacionalnog predsjednika MHDZ, član Nacionalnog odbora HDZ-a, predsjednik Savjeta mladih OBŽ, voditelj radne skupine HZŽ). Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija kao i službenih državnih stranica. Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobe s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi.Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija (OsijekNews, OsijekExpress, Dnevno.hr, 031portal). i drugi Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobu s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi. S obzirom na višestruke javne funkcije, izborne mandate, medijsku prisutnost i doprinos mladima u politici, smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti za hrvatsku Wikipediju. Ukoliko urednici smatraju potrebnim, dodatno se mogu označiti i novi izvori uz svaku tvrdnju da se jasno vidi provjerljivost informacija, iako je to već potkrijepljeno. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:02, 20. veljače 2026. (CET) :{{BIVUŠ101}}, članak ne ispunjava kriterije o političare. Nije riječ o saborskom zastupniku niti ministru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:36, 20. veljače 2026. (CET) ::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram "obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci" , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:55, 20. veljače 2026. (CET) :::Zastupnički kriterij odnosi se na državne parlamente, a ne županijske. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:03, 20. veljače 2026. (CET) ::::Poštovani i dalje navod ne stoji jer prema kriteriju citiram ::::''Političari i državni službenici:'' ::::''Političar ili državni službenik vjerojatno se može smatrati značajnim ako ispunjava <u>barem '''jedan''' od sljedećih kriterija</u>:'' ::::* ako je predsjednik [[Predsjednik države|države]] ili [[Predsjednik vlade|vlade]] (premijer), [[generalni guverner]], [[ministar]], član neke [[Zakonodavna vlast|zakonodavne skupštine]] ili na istovrjednu položaju na nacionalnoj razini [[Unitarizam|unitarne]] ili federalnoj razini [[Federacija|federativne]] države. (To se na Hrvatsku odnosi i na regionalni državni ustroj odnosno - Županije) ::::* ''obnaša ili je obnašao internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci koja jest ili je bila zastupljena u zakonodavnoj skupštini neke države: čelnik stranke, član odbora stranke, tajnik stranke, predsjednik (ili istovrjedan položaj) u udruzi povezanoj sa strankom'' ::::'''Taj kriterij je isto ispunjen.''' ::::Po kriterijima: ::::# Interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini - Domagoj Ćorić je Član Nacionalnog odbora stranke HDZ izabran na općem saboru stranke (Najviše tijelo stranke) koja je zastupljena u Hrvatskom saboru. Zamjenik je nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a, što je isto nacionalna stranačka funkcija. '''To točno zadovoljava točku 2. kriterija.''' ::::# Zahtjevne mjesne ili područne zadaće s moći: ::::#* Član je Predsjedništva HDZ-a Osječko-baranjske županije i Zastupnik u Skupštini Osječko-baranjske županije – ovo su izabrane funkcije s realnom političkom moći na županijskoj razini. '''To zadovoljava točku 3. kriterija.''' ::::# Medijski odjek, provjerljivost, relevantnost: ::::#* Aktivnosti su popraćene neovisnim medijima poput OsijekNews, OsijekExpress, 031portal, Dnevno.hr. ::::#* Ovo je u skladu s kriterijem 6 čak ako nije na nacionalnoj razini, ima očitu moć i medijsku pokrivenost od nacionalne do lokalne razine ::::Zaključno osobno smatram da tekst zadovoljava '''barem dva kriterija''' značajnosti: stranačka funkcija na nacionalnoj razini i značajne izabrane funkcije na regionalnoj razini, uz medijsku pokrivenost. Dakle, prema WP:KRTE, ovo jest relevantno za članak na Wikipediji. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:15, 20. veljače 2026. (CET) :::::Hrvatska nije federativna država. Federativne države su BiH, Rusija, Švicarska, SAD, tako da taj kriterij nije ispunjen. Valjda biste to trebali znati jer je jasno da ste usko povezani s temom članka. Član nacionalnog odbora nije interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini. To bi bile najviše pozicije, tipa predsjednik stranke. Županijska razina je sasvim irelevanta što se tiče kriterija značajnosti. Niti jedna enciklopedija, leksikon i sl. ne bi pokrila osobu s takvom funkcijom. U suprotnom bi postojali članci o zamjenicima župana iz pripadnike X nacionalne manjine. Ti osječki mjesni mediji nisu nimalo relevantni. Relevantni mediji bi bili nacionalni mediji tipa Večernji, Jutarnji itd. Dnevno.hr je najobičniji internetski portal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:27, 20. veljače 2026. (CET) ::::::Poštovani, (Draft - koji je izrađen je napravljen u dobroj namjeri jer pratim aktivno političku scenu mladih u Hrvatskoj i smatrao sam korisnim kreiranje istog) Nitko nije naveo da je Hrvatska federativna država (čitati s pažnjom), eksplicite vam piše - ''član odbora stranke,'' zato je i navedeno'','' pritom osobna kvalifikacija o o pojedinim portalima tko je i za što kvalificiran i relevantan izbjegavam jer gledam objektivno. Osijek nema neograničeni broj portala pa da prema tome izdvajamo "relevantne izvore". Već su ovo jedini šire dostupni portali na tome području koje je moguće pronaći. ::::::Kao primjer vam navodim [[Pavo Gagulić]] , kao gotovo identičnu stranicu, s time da primjerice osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:55, 20. veljače 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] ? :::::::poštovani urednici, još nisam dobio povratni odgovor a u međuvremenu kako vidim pokrenuta je i rasprava za brisanje stranice - Pavo Gagulić kojeg sam Vam naveo kao primjer, napominjem takvih stranica ima još niz poput primjerice - Ivan Vidiš - https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Vidi%C5%A1, i Petar Ćurić - https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_%C4%86uri%C4%87. S time da primjerice ponavljam osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. Jesu li onda sve te stranice ispravne i relevantne? ili su sve za uklanjanje.. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:59, 23. veljače 2026. (CET) ::::::::Poštovani rasprava je sada otvorena i za gore navedene primjere nakon mojeg naputka. Citiram suradnika "Hijerovit" — za stranicu Ivan Vidiš. lipnja 2024. (CEST) , "kriterije kao bivši predsjednik mladeži HDZ-a ispunjava". Te je stranica već bila zadržana a bila je i već predmet rasprave o brisanju, sukladno tome kriteriji se opetovano tumače po vlastitom dojmu ne pravilima. Osobno gledajući pravila i Domagoj Ćorić i Ivan Vidiš ispunjavaju sva pravila o zadržavanju i zahtjevu za premještanje na glavnu stranicu. S time da Ivan Vidiš ima dosta slabije izvore, Ukoliko su potrebne korekcije, dobrodošle su no napominjem osobu koju sam objektivno obradio ima sve potrebne kriterije. Te tražim zahtjev za premještaj stranice - Domagoj Ćorić na glavnu stranicu. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:01, 25. veljače 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Možda biste mogli prestati maltretirati suradnika na njegovoj osobnoj stranici i stvar raspraviti u raspravi za brisanje (kraći argumenti) ili na stranici za razgovor članka/nacrta. Mogli biste pogledati i kako su, što se same forme tiče, pisani članci na Wikipediji – Vaš ni formu ne zadovoljava. Stilski – puno praznih rečenica, kao iz političkog letka pred izvjesne ''izbore''. Natežete kriterije. Ovoliko strasti obično pokazuju oni koji imaju veze s osobom o kojoj pišu, a to za Wikipediju nije dobro: ni strast ni veze. Budite sigurni da će netko napisati članak kada osoba bude od enciklopedijskog značaja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 25. veljače 2026. (CET) ::::::::::Smijeh! "Maltretiranje" je ne dobivanje odgovora na jasne argumente? Prvo ste me vi osobno optužili da koristim chatGPT, pa onda kasnije ste uvidjeli da nije, pa je stvar ova ili ona.. sve samo ne meritum, jeste uopće pročitali sadržaj? Argumente i sve ostalo u raspravi? Nakon toga uz jasno istaknuti niz primjera stranica sve su sada predložene za brisanje, meni je "page" kao "page" nebitan ali mi je bitno vrijeme i trud koji sam uložio u isti da bi netko paušalno ocjenjivao.. Previše ste "strasti" i osobnih kvalifikacija iznijeli za tako "irelevantne" stvari.. Možda bi bilo dobro preispitati i vaše osobne relacije i odnose? Predlažem da sami onda osobno izmijenite i educirate i nas ostale, bit će nam zadovoljstvo! [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:44, 26. veljače 2026. (CET) == Nogomet == Možeš li pregledati [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2._NL_2024./25.&diff=prev&oldid=7391696 ovo]. Ponavljali su se parametri, pretpostavio sam da je umjesto 1 trebalo pisati 2. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:35, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Ponor}}, nije ništa izmijenjeno, tj. ostala je zelena boja kod stuoca drugoplasiranog kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:39, 20. veljače 2026. (CET) == Frano Veraja == Postovani, izbrisali ste cijeli tekst o Frani Veraja s objašnjenjem da “izgleda” kao AI. Svi podaci su točni i provjereni i ja sam ih osobno napisao. Mozete mi dodatno objasniti u čemu je problem? [[Suradnik:Cvita1008|Cvita1008]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cvita1008|razgovor]])</small> 19:43, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Cvita1008}}, članak stilski jako sliči na brojne nedavne članke za koje je očito da su pisani AI-jem, uključujući članke rukometne tematike. Članci bi trebali biti pisani u neutralnom tonu, a svaka tvrdnja bi trebala biti pokrivena izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:07, 21. veljače 2026. (CET) == Domobranske bojne == @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pozdrav, imam pitanje, razmišljam da sve dalmatinske domobranske bojne spojim u jedan povijesni paragraf na wiki stranici 23. domobranske pukovnije, čisto da je sve na jednom mjestu, eto javite što mislite o ideji pa ću se uhvatiti "posla". Što se tiče dužili, dan danas se u HV kaže da neko duži oružje, posuđuje od države, bar su tako meni objasnili :) [[Suradnik:Dudeidassa|Dudeidassa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dudeidassa|razgovor]])</small> 22:40, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Dudeidassa}}, nisam znao za ovo dužiti. Mislih da je riječ o nekom čudnom tipfeleru, makar ni sam nisam znao što bi to bilo :) Slobodno spoji te članke u jedan, ako misliš da je tako najbolje. Naravno, zadrži sadržaj koji se razlikuje (npr. slike, organizaciju jedinica, ali navedi izvore za organizaciju) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:03, 21. veljače 2026. (CET) == Roman "U vrtlogu vremena" na stranici "Žigmund Luksemburški" == Poštovanje, uklonili ste rečenicu "Žigmund Luksemburški je jedan od glavnih ikova u romanu povijesne fantastike U vrtlogu vremena, hrvatske autorice Ivane Julius." uz pitanje "Je li roman dovoljno značajan da bude uvršten u popularnu kulturu?". Dolje nudim dodatne izvore koji potvrđuju relevantnost romana: Izdanja: Roman je doživio 2 izdanja, 2023. i 2024.:(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=povijesni+roman+za+mlade&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=1700000665), (https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Julius%2c+Ivana&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=1031999) Prijevod: Preveden je na engleski jezik (The Whirlwind of time, 2025, prevoditeljica Mihaela Galjuf) (https://www.amazon.in/Whirlwind-Time-Book-ebook/dp/B0FL8XCKL9?ref_=ast_author_dp&th=1&psc=1) Recenzije i osvrte su napisali književnici: Saša Jakšić: https://ovisnaocitanju.com/recenzija/u-vrtlogu-vremena-ivana-julius/ Sandra Pocrnić Mlakar: https://beletra.hr/ivana-julius-moja-junakinja-jelena-osvaja-publiku-svojom-zenskom-snagom-tihom-ali-mocnom/ Osvrt književnice Marijane Dragičević nalazi se na omotu hrv. izdanja knjige. Osvrti književnika Davora Pleskine i Petra Petrovića nalaze se na omotu eng. izdanja knjige. O autorici i knjizi pisali su mediji: Večernji list: https://scontent.fzag3-1.fna.fbcdn.net/v/t39.30808-6/574573118_1142768331297008_1833912637579889898_n.jpg?_nc_cat=104&ccb=1-7&_nc_sid=7b2446&_nc_ohc=2revW2G_Uq8Q7kNvwGP2rl0&_nc_oc=Adksyo2re9SQHuA4OIVZdPNHBghjtbJtCnnnH9DpT_1PevHGnjz4_WVH51cBYsqf2Jk&_nc_zt=23&_nc_ht=scontent.fzag3-1.fna&_nc_gid=j6UcKBs06Gpe1AAB0zWC3w&oh=00_AfsvjN-CRvO2O7c96Mc3XRFBnybJbZ84RLsukRff-6Xp7w&oe=69A0FDE1 Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2024/04/ivana-julius-moja-junakinja-jelena.html Otvorena televizija: https://www.youtube.com/watch?v=yCx_j-xhGos Televizija Zapad: https://zapad.hr/ivana-julius-u-vrtlogu-vremena/ Radio Banovina: https://www.radio-banovina.hr/audio-kako-je-ivana-julius-spojila-fantaziju-povijest-i-medvednicu/ -Roman je spomenut i obrađen u knjizi "Zagorkini sljedbenici", Sandre Pocrnić Mlakar (str.145)(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&sort=5&new=30&age=0&fid0=5&fv0=hrvatski&selectedId=1009386) ---- S obzirom na sve navedeno, ako mislite da je roman ipak dovoljno značajan, molim da razmislite o vraćanju uklonjene rečenice na stranici "Žigmund Luksemburški". [[Suradnik:Botros99|Botros99]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Botros99|razgovor]])</small> 17:51, 22. veljače 2026. (CET) :{{Botros99}}, nije značajan. Prva rečenica definicije popularne kulture na [https://www.enciklopedija.hr/clanak/popularna-kultura Hrvatskoj enciklopediji] glasi: ''popularna kultura, kultura koja je svima dostupna i '''široko rasprostranjena'''; '''svakodnevna medijska kultura koja prevladava u suvremenom društvu;''' zajednički skup praksa i uvjerenja koje su stekle '''globalnu prihvaćenost''' i koje obilježava medijska dostupnost i pojavnost u obliku komercijalnoga proizvoda. '' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:39, 22. veljače 2026. (CET) == Petar Ćurić == <nowiki>{{Zadržati}}</nowiki> za [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|poveznica=Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|21x21px|Zadržati]] '''Zadržati''' Ne shvaćam čemu takvi prijedlozi, zapravo sam ostao bez teksta. Pročitajte njegov životopis malo bolje. Radite što hoćete. Jako ste me razočarali ali ja vam tu ne mogu ništa osim da ljude demotivirate za rad na taj način [[Suradnik:Slavko Macan|Slavko Macan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slavko Macan|razgovor]])</small> 17:54, 28. veljače 2026. (CET) == Hvala na dobrodošlici i pomoći == Poštovani kolega hvala na pomoći, baš se i ne snalazim više u ovom ambijentu, sve mi je novo... [[Suradnik:Vitek|vitek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])</small> 23:28, 3. ožujka 2026. (CET) :{{s|Vitek}}, bez problema. Povremeno ću pregledavati tvoje članke i ispravljati ih. I ja pozaboravim određene stvari nakon nekog vremena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:29, 3. ožujka 2026. (CET) == Tog(o)a == Vidi [https://egzonimi.lzmk.hr/?p=3230 ovo]. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:21, 8. ožujka 2026. (CET) :{{s|MaGa}}, zanimljivo. Kada sam brzinski sređivao članak, provjerio sma oblik Togoa na Hrv. enc. Prisutan je u [https://www.enciklopedija.hr/clanak/eyadema-gnassingbe ovom članku]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:27, 8. ožujka 2026. (CET) ::Izgleda da nisi tražio [https://enciklopedija.hr/clanak/Togo na pravom mjestu]. :D <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:36, 8. ožujka 2026. (CET) ::''Baj d vej'', ja uvijek tražim tamo gdje je eksplicitno navedeno kao pravilo. Možda je članke na HE prekucavao netko tko ne zna za neko pravilo, a netko tko je to trebao pregledati - ''promašio''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:44, 8. ožujka 2026. (CET) :::{{s|MaGa}}, ma znam nego ovako mi je bilo najlakše provjeriti. Obično koristim HJP, no znam da (često) nema natuknice za države s popisom oblika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:47, 8. ožujka 2026. (CET) ::::HJP... Rekao bi jedan bivši kolega: ''Da, ali ne''. Uglavnom, ''botom lajn'': Preko trnja do zvijezda. Nema nam druge. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:57, 8. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] i @[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Informativna točka o najčešćim situacijama: ako je takav otvoreni slog (onaj koji završava na samoglasnik) na kraju imena muškog roda naglašen, samoglasnik se zadržava u sklonidbi, kao kod Peru -> Perua, San José -> San Joséa, Copiapó -> Copiapóa. Ako nije, mijenja ga se kao bilo koju domaću imenicu, npr. Tokio -> Tokija, Meksiko -> Meksika, Santiago -> Santiaga. Kod ženskih doduše nije tako: Cumaná -> Cumane. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:43, 9. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, na početku ovog odlomka naveo sam poveznicu na LZMK koja jasno govori. Ja na to nemam što ni dodati niti oduzeti, to su sigurno pisali učeni(ji od mene) ljudi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:56, 9. ožujka 2026. (CET) == Nino Skrabe == postovani Croxyz ...@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] male izmjene za Ninu Skrabe radim vec 10+godina, sto se vidi iz povijesti, na njegovo inzistiranje. Svakih par mjeseci mi posalje dopunu koju radim na Wikipediji, isto kako sam i postavio stranicu. Stoga Vas molim da izmjenu vratitr nazad. Hvala lijepo Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 17:15, 10. ožujka 2026. (CET) :{{s|Igor Salopek}}, u izvorima članka [[Nino Škrabe]] nije stajalo ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:23, 12. ožujka 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] da li.moram ponovno izmjene unositi ili cete ih vratiti? Ako treba mogu poslati prtscr maila od Nine Skrabe iako mi nije jasno zasto.kad se u povijesti vidi da ja stalno dopune radim ::Hvala [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 07:15, 14. ožujka 2026. (CET) :::{{s|Igor Salopek}}, vaka tvrdnja u članku bi trebala biti pokrivena izvorima. Trenutno članak ima samo dva izvora koji naravno pokrivaju mali dio članka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:20, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ne razumijem sad vise sto ocekujete od mene? Gospodin Nino Skrabe mi daje sve u mailu i ja postavljam na wikipediju. ::::Ako to nije dovoljno onda ne znam sto je. ::::Dakle izvor je sam Nino Skrabe. ::::Ajme 10g nikakvih problema sad odjednom je problem. ::::Eto, da li cete vratiti ili moram sam opet upisivati? ::::Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:09, 14. ožujka 2026. (CET) :::::{{s|Igor Salopek}}, problem nije odjednom, već od [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nino_%C5%A0krabe&diff=prev&oldid=2398363 30. travnja 2010.], dakle skoro 16 godina. Tvrdnje u svakom članku bi trebale biti pokrivene vjerodostojnim i provjerljivim izvorima ([[WP:VI]], [[WP:NI]]), dakle ne primarnim (u ovom slučaju samog Škrabe), već sekundarnim i tercijarnim izvorima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:29, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Evo ne znam sto da kazem. Javit cu autoru, Ninu Skrabe, da ne zelite objaviti izmjene jer ga ne smatrate vjerodostojnim. Nazalost drugih provjerljivih izvora nemam. ::::::Vjerujem da ce biti razocaran, ali ako ne zelite, ne zelite. [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:51, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::{{s|Igor Salopek}}, za većinu toga vjerojatno postoje izvori u LZMK-ovim izdanjima, znanstvenim radovima, nacionalnim/regionalnim medijima, knjigama, časopisima i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:12, 14. ožujka 2026. (CET) == Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991. == In the page 372 of the Orijent book, they say the club played in the ''Grupa Zapad'' of '''Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991.''' I never heard anything about it, I think it was played in the same days of [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]]. In facebook ([https://www.facebook.com/profile/100057584734421/search/?q=turnir%20drugoligasa%20i%20treceligasa POVIJEST RIJEČKOG NOGOMETA]) i found this: Zbog općepoznate političke i ratne situacije, raspada Jugoslavije i hrvatskog osamostaljenja oformljena su samostalna hrvatska prvenstvena i kup natjecanja u kojima su klubovi uglavnom bili raspoređeni prema plasmanu u posljednjem izdanju jugoslavenskih natjecanja. Zbog ratnog stanja u Hrvatskoj i uvedenog moratorija zbog nesigurnosti svih nogometaša, nogometnih djelatnika i gledatelja početak službenih nogometnih natjecanja za sezonu 1991./1992. su trebala započeti tijekom kolovoza 1991. godine, ali su se često odgađala pa su započela tek krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine. Krajem ljeta i tijekom jeseni 1991. godine su se na područjima Hrvatske koja nisu bila obuhvaćena ratom odigravalo niz humanitarnih utakmica, te nekoliko značajnijih turnira. Prvi od tih turnira je bio Trofej ''Novog lista'' koji se je odigrao u Rijeci, Zagrebu i Splitu i na kojem su nastupili dojučerašnji jugoslavenski prvoligaši iz Hrvatske - ''Rijeka'' Rijeka, ''Hajduk'' Split, ''Dinamo'' Zagreb i ''Osijek'' Osijek. Nakon ovoga je uslijedilo neslužbeno nogometno prvenstvo Hrvatske ''Slobodna Hrvatska 1991.'', čiji se prvi dio odigrao po Hrvatskom zagorju i Međimurju, a drugi dio u Istri, a nastupilo je budućih 7 hrvatskih prvoligaša uključujući i ''Rijeku''. Paralelno s ovim natjecanjem se je u Rijeci odigrao ''Trofej Compa'' na kojem su nastupili riječki klubovi ''Grbci'', ''Lokomotiva'', ''Rikard Benčić'' i ''Zamet''. Nekako za vrijeme odigravanja navedenih turnira se je na području Rijeke i okolice počeo održavati turnir ''Sportaši Hrvatske - HNS Rijeka 1991.'' (i u ostalim sportovima su se održavali turniri ovakvog naziva), a ovo natjecanje se sastojalo od 2 turnira - ''Turnir drugoligaša i trećeligaša'' i ''Turnir niželigaša'', a sav prihod s ovog natjecanja je išao u dobrotvorne svrha. Na ''Turniru drugoligaša i trećeligaša'' su se od riječkih klubova natjecali ''Lučki radnik'' (osvoji turnir) i ''Orijent'', dok su se na ''Turniru niželigaša'' od riječkih klubova natjecali ''Grbci'', ''INA Delta'', ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'' (pobjednik turnira). Za ovaj turnir moram spomenuti da su svi klubovi bili oslabljeni, jer je dio njihovih igrača bio na ratištu, što im se događalo i narednih nekoliko sezona u službenim natjecanjima. Krajem 1991. godine se je održao ‘ratni’ malonogometni turnir pod nazivom ''Neovisna Hrvatska 1991.'', a sve utakmice su se odigrale u zagrebačkoj 'Ledenoj dvorani' Dvorani sportova, a na turniru su se uz ''Rijeku'' još natjecali i ''Hajduk'' Split, ''Zagreb'' Zagreb, ''INKER'' Zaprešić (ex ''Jugokeramika''), ''Varteks'' Varaždin i selekcija Sportskih novosti pod nazivom ''SN scorpion''. Na turniru je trebao nastupati i zagrebački ''HAŠK Građanski'' (ex ‘’Dinamo’’), ali nisu nastupali zbog 'odmora' nogometaša, koji su ionako pratili ovaj turnir iz gledališta. Čim je ratna stihija pomalo počela jenjavati krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine su se u Hrvatskoj počela ubrzanim ritmom održavati službena natjecanja u novooformljenim hrvatskim natjecanjima. U prvenstvima hrvatske su od riječkih klubova u 1. hrvatsku nogometnu ligu je ušla ''Rijeka'', u zapadnu skupinu 2. hrvatske nogometne lige je ušao ''Orijent'', u primorsku skupinu 3. hrvatske nogometne lige je ušao ''Lučki radnik'', u 'B' grupu riječke skupine 4. hrvatske nogometne lige su ušli ''Grbci'', ''INA Delta'' i ''Lokomotiva'', dok su u riječku skupinu 5. hrvatske nogometne lige ušli ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'', a tijekom narednih godina se je nastavila tradicija iz vremena Jugoslavije o redovitim mijenjanjima sustava natjecanja (ali bržim ritmom), pri čemu je nekoliko klubova nestalo, a par njih se oformilo. U prvo izdanje hrvatskog nogometnog kupa 1992. godine je ušlo 7 klubova koji su bili izborili plasman u završnicu Kupa maršala Tita 1991./1992. About the western group of Turnir drugoligaša i trećeligaša, the table was: Lučki radnik 6 pts, Halubjan, Opatija and Orijent 4 pts, Grobničan 2 pts. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:38, 11. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, the war ([[Domovinski rat]]) broke out in early 1991, before Croatia got it's independence. Even though the war started, the clubs continued to compete in their Yugoslav leagues. In June, after the season ended, Croatia became an independent state. This resulted in clubs leaving the Yugoslav football pyramid. Due to the war, it became impossible to organise leagues. Because of this, the new season didn't start in August. With no games, local friendly tournaments were set up. Some of them are covered in [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]]. Keep in mind that some of these tournaments could've been official tournaments. We don't know, due to a lack of information. All of these are local tournaments. The first tournament mentioned in that Facebook post is likely a friendly tournament organised by the Rijeka daily [[Novi list]]. It also mentions [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]] The text then mentions some local Rijeka tournaments. The second paragraph covers the foundation of the Croatian football pyramid. Orijent played in [[2._HNL_1992.#Zapad]], Lučki radnik in [[3._HNL_1992.#Skupina_A_–_Riječka_skupina]]. The other leagues aren't covered on hr.wiki (they should be a part of [[4. rang HNL-a 1992.]] and [[5. rang HNL-a 1992.]]) :Starting in early 1992 (or sometimes perhaps even in late 1991) there were a bunch of non-official torunaments. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:19, 12. ožujka 2026. (CET) == Stranica StreetGainZ == Poštovani, mogu li znati koji je razlog brisanja stranice? Prije par dana sam probao istu stranicu uploadati, no tada je bio problem u imenu računa te je to sada riješeno + dodana je dodatna litetaruta i poveznice na sami članak pa me zanima koji dio sada nije u skladu sa pravilima? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 22:08, 12. ožujka 2026. (CET) :{{s|Nikola Pustišek}}, zato što organizacija ne ispunjava [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:38, 12. ožujka 2026. (CET) ::Poštovani, hvala na odgovoru. Pod kriterijima značajnosti misli se na ovo " ::Ona pak najčešće nije enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka: ::* ima malen broj članova (manje od 1000) ::* usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]] ::* lokalnog je karaktera ::* lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se ujedno ne ističe ni po čemu. ::" ? ::Ukoliko je jedna ili više kratica razlog za ukidanje naše stranice, zbog čega su odobrene onda stranice drugih manjih udruga koje također ne ispunjavaju navedene kriterije? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 09:34, 13. ožujka 2026. (CET) :::Ako smatrate da neka udruga ne ispunjava kriterije značajnosti, slobodno predložite njen članak za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:22, 14. ožujka 2026. (CET) == Ivan Marević == Zbog čega je članak predložen za brisanje? Čisto da znam gdje griješim. Hvala [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])</small> 09:00, 16. ožujka 2026. (CET) :Zbog vjerojatnog neispunjavanja kriterija značajnosti za političare. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:07, 17. ožujka 2026. (CET) == Nacrt: Bokšački Klub Klis, molim vas doprinesite. == Molio bih vas da uredite nacrt članka Bokšački Klub Klis, ako znate. Hvala, srdačno vas pozdravljam! [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])</small> 19:59, 18. ožujka 2026. (CET) :{{s|Suradnik78785}}, sadržaj članka [[Nacrt:Bokšački klub Klis]] uopće nije potkrepljen izvorima niti je pravopisno sređen. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:36, 18. ožujka 2026. (CET) == Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20. == Why do you want to delete [[Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20.|this page]] ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:25, 19. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, because it should be written as Osječki and not Osiječki. This misspelling is common on exyufudbal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:25, 19. ožujka 2026. (CET) ::I understood later (I had to comparize the 2 links). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:16, 20. ožujka 2026. (CET) :::Đakovske -> Đakovačke, moslavičke -> moslavačke – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:02, 20. ožujka 2026. (CET) == Stranice o sezonama Kupa SRJ sa svim strijelcima == Evo stranica o prve tri sezone Kupa SRJ sa (skoro) svim strijelcima: [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg93.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg94.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg95.html#kup] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 11:39, 20. ožujka 2026. (CET) :[[Suradnik:Ame71|Ame71]], besides the first three season of the FR Yugoslavia Cup, we also got a bunch of [https://fsv.rs/arhiva-fudbalskih-takmicenja-na-teritoriji-vojvodine-od-1945-do-danas/ Vojvodina tables]. Now you can cover most of the Vojvodina seasons. I remember that we had incomplete tables for several seasons. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:57, 20. ožujka 2026. (CET) ::Additionaly, this may be useful for correcting tables with incorrect goal-differences. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:04, 20. ožujka 2026. (CET) ::: Vojvodina page will be useful in the future, at the moment I'm busy with ZNP pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:37, 21. ožujka 2026. (CET) == Dinamova slika iz 1951. == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Drago_Horvat&curid=491100&diff=7410065&oldid=7410057 Ova slika] koju su dodao u par članak danas ima malo čudan početak teksta. Molim te pogledaj: ''"Dinamo Zagreb s momčadi Dinama (?!) koja je osvojila Kup maršala Tita 1951. U gornjem redu su..."'' [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:23 20:23, 24. ožujka 2026. (CET) :Btw. sad sam vidio da si iz infookvira Franji Wölflu izbacio trenerske podatke. Ima li neki posebni razlog za to? - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:31 20:31, 24. ožujka 2026. (CET) ::{{s|Jure Grm}}, dobro da si uočio ovo prvo. Ispravljao sam slike u drugim člancima, pa sam slučajno pogriješio. Wölflov članak sam počeo uređivati jer mi je bilo čudno kako u infookviru ima samo 79 golova, a 304 nastupa. To je pogrešno interpretirano iz Nogometnog leksiona. ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2665 Za Dinamo odigrao 304 utakmice i postigao 79 ligaških pogodaka]'' znači da je sveukupno odigrao 304 utakmice (vjerojatno uključuje i prijateljske), a da je u ligi postigao 79 golova (mislim da je to tipfeler, trebalo bi biti 89 prema Dinamovoj web-stranici). O Wölflu sam pronalazio mnogo kontradiktornih i pogrešnih podataka. F.F. (očito [[Franjo Frntić]]) tvrdi u [[Tko je tko u NDH]] ([https://znaci.org/00003/557.pdf str. 427.]) da je Wölfl počeo igrati u Concordiji s 13 godina 1930. Wölfl je rođen 1918., tako da je 13-godišnjak postao tek 1931. Nisam mogao pronaći potvrdu da je Wölfl igrao za prvu momčad Concordije kao 16-godišnjak, 1934. Koliko vidim, Concordia te godine nije igrala u prvenstvu ZNP, prvenstvo Jugoslavije 1933./34. je otkazano, a 1934./35. nije nastupao. No, vjerovat ću Cuvaju jer znam da je vodio detaljne dnevnike. Također sam pronalazio kontradiktorne podatke o godinama u kojima je igrao za Građanski (od 1937. ili 1938.). Izgleda da se pridružio Građanskom u listopadu 1937., a prvi put u nekoj službenoj tuakmici azigrao je 1938. Što se tiče trenerske karijere, prije bi se infookvira zabunom interpretiralo da je Wölfl bio trener prve momčadi Dinama i izbornik Jugoslavije. Barem sam ja imao takav dojam. No Wölfla nisam uspio pronaći na popisu trenera Dinama kroz povijest. Trebalo bi u infookviru navesti koje točno pozicije je držao unutar Dinama i jugoslavenske reprezentacije. Nisam uspio pronaći te podatke. Možda je proveo dulje vrijeme u stožeru jugoslavenske reprezentacije? Nažalost, nemamo nigdje kompletnu biografiju Wölfla (ni na Dinamovoj web-stranici, ni u Povijesti sporta i inim publikacijama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:35, 24. ožujka 2026. (CET) :::Što se tiče nastupa za B reprezentaciju, utakmica se odigrala, no u Politici nisu naveli sastave. Trebalo bi pričekati još nekoliko dana (ili tjedana) da NSK digitalizira izdanja Novosti iz 1940. (trenutno digitaliziraju 1938. i 1939.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:37, 24. ožujka 2026. (CET) ::::I svakako mu treba vratiti izborničke funkcije, odnosno članstvo u kolektivnim izborničkim komisijama i u jugoslavenskoj 1954. i u hrvatskoj reprezentaciji 1956. - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:49 22:49, 24. ožujka 2026. (CET) :::Ovu pogrešku imaš na više mjesta ... [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:38 22:38, 24. ožujka 2026. (CET) ::::{{s|Jure Grm}}, evo riješih. Jao, stvarno sam brzoplet danas. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:01, 24. ožujka 2026. (CET) ==Predložak== Hvala na dopunjavanju i iskorištavanju predloška. Ja sam bio još nesiguran koliko je to dobro i uopće korisno, pa na kraju nisam iskoristio. Isto tako i s predloškom za glagoljicu. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 16:56, 31. ožujka 2026. (CEST) :{{s|Kkupus}}, vjeruj mi korisno je. Znaš li možda glagoljicu? Ako da, pokušaj nadopuniti pisce [[Predložak:Glagoljica]] s autorima koji se navode u [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X04047&P= ovoj knjizi]. Odi na ovaj scroll na dnu i odi na 13–18., 256–259. str. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:08, 1. travnja 2026. (CEST) ::{{S|Kkupus}}, bi li htio popuniti predložak s člancima [[:Kategorija:Glagoljica]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:15, 1. travnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Izbjegavao sam popunjavati s podatcima s [[:Kategorija:Glagoljica]] jer je po meni većina toga, izuzev podlistka Glagoljski zapisi apsolutno irelevantna. Uglavnom su to neke moderne pojave od manje važnosti ili jako nedorečene teme poput [[Hrvatska glagoljica]]. Probat ću vidjeti po ovome popisu koji su poslao, iako mislim da ima trenutačno i lakše dostupne literature, barem u knjižnicama. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 00:58, 1. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Kkupus}}, vjerujem da postoji. [[Predložak:Hrvatska ćirilica bosančica]] sam slučajno pronašao prilikom traganja sadržaja za [[Bosančica#U_suvremenom_dobu]]. Bilo mi je čudno kako nisam naletio na taj predložak dok sam sređivao članak o našoj ćirilici. Ustanovio sam da se predložak nigdje nije koristio, pa sam ga odlučio uklopiti u sve članke koje je naveden. Inače, ovu knjigu koju sam naveo iznad, je FOI na isti dan, dan prije ili kasnije, digitalizirao tako da sam ju slučajno otkrio u pravo vrijeme. Kukuljević Sakcinski ju je sastavio kao popis hrvatskih knjiga koje je pronašao u nekoliko tadašnjih (privatnih) knjižnica. Naravno, to nije popis knjiga tiskan/pisan do te godine jer je kod nas znanost tek bila u početcima (npr. Kukuljević Sakcinski ne zna za Nauk karstjanski [[Matija Divković|Matije Divkovića]], ako se ne varam prve hrvatske tiskane ćirilične knjige, čija je skraćena inačica prema Hrvatskoj enciklopedija doživjela [https://www.enciklopedija.hr/clanak/divkovic-matija čak 27 izdanja!]). Većina dotad navedenih autora u predlošku su navedena u njegovoj knjizi, ali nisam mogao pronaći potvrde (slike) da su one doista pisane na našoj inačice ćirilice, a ne na ''standardnoj'' ćirilici, pa ih nisam naveo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:11, 1. travnja 2026. (CEST) == [[2. HNL 1994./95.]] == ovo vezano za [[2. HNL 1994./95.]] * grupa "Sjever"'' - gdje je nedoumica između [[NK Slavonija Požega|''Slavonija'' - Požega]] i [[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|''Mladost 127'' - Suhopolje]] na 1. mjestu (oba po 65 bodova) poredak * 1. ''Mladost 127'' * 2. ''Slavonija'' imamo po * ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 * Željko Kovač: ''Povijest nogometa od NK Jedinstvo do HNK Đakovo Croatia : 1962.-2016.'', Đakovo, 2017., {{ISBN|978-953-6831-80-7}}, str. 224 * Dragutun Kerže: ''Olimpija, simbol Donjega grada : 1923. - 2003.'', Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}} * Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica : 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 iskreno, nisam našao (još) da je negdje * 1. ''Slavonija'' * 2. ''Mladost 127'' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:50, 9. travnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super je da nam se svi izvori slažu oko 1. mjesta. To znači da RSSSF nije pouzdan za ovu sezonu, odnosno da ga ne bismo trebali koristiti. Trebali bi ispraviti tu tablicu u članku. Vidim da Croatia Đakovo i Jedinstvo Donji Miholjac imaju jednaki broj bodova (39), slično kao i Slavonija Požega i Mladost 127. Suhopolje. Je li se ti izvori koje si naveo u poruci iznad slažu oko pozicija tih klubova na ljestvici? Također, bi li mogao vidjeti je li Hrvatski športski almanah 1995/1996 ima identične ljestvice za [[2._HNL_1994./95.#Zapad]] i [[2._HNL_1994./95.#Jug]] (broj bodova, gol-razlika i sl.)? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:25, 9. travnja 2026. (CEST) == Bunić == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bunić&oldid=prev&diff=7428662 Trazis izvor moje izmjene, kad ja sam samo popravio gresku nekog drugog? Ali moje izmejna je, da ni je tamo Laudon ishranjen! Gdje ima izvora, da tamo ishranjen je??? Sve izvore govore samo o nehovim decama. Nema... nonsense, ishranjen je u Becu, mislim da klik u engelskoj ili nekoj drugoj wiki i vidi se sve. Ne znam ko je stvario ovaj nonsense da je ishranjen u Bunicu. Ali kad nema izvora, da je tamo sahranjen, zasto izvor, da tamo ishranjen ni je??? {| class="wikitable" ! colspan="2" |Ernst Gideon von Laudon |- | colspan="2" |Portrait, <abbr>c.</abbr> 1780 |- !Born |13 February 1717 Toce mõisa, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Toce,_Latvia&action=edit&redlink=1 Tootzen] [<nowiki/>[[:lv:Toce|lv]]], [[:en:Swedish_Livonia|Swedish Livonia]] (in present-day Toce, [[:en:Madona_Municipality|Madona Municipality]], [[:en:Latvia|Latvia]]) |- !Died |14 July 1790 (aged 73) [[:en:Nový_Jičín|Nový Jičín]], [[:en:Moravian_Margraviate|Moravian Margraviate]], [[:en:Holy_Roman_Empire|Holy Roman Empire]] |- !Buried |[[:en:Penzing_(Vienna)|Hadersdorf]], [[:en:Vienna|Vienna]] |} [[Suradnik:270kHz|270kHz]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:270kHz|razgovor]])</small> 08:44, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|270kHz}}, pregledao sam povijest izmjena te uklonio nereferencirani sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:54, 14. travnja 2026. (CEST) == Zagreb league 1930/31 == I have a question about the [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930/31 Zagreb championship]]: I think the champion was Viktorija, but the page [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] lists the champion as HAŠK. The subfederation final is also listed as HAŠK-Segesta 4:0, but I haven't found any sources about it. Who do you think was the real winner? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:38, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, at first I started digging through sources about HAŠK. I couldn't find anything, but then I rememebered that [https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 this page exists]. Also I'd like to point out a mistake on that specific page. Concordia did not win the 1938–39 ZNP championship. It lost to BGŠK Bjelovar, the provincial champion, in the ZNP championship final. I find it interesting that we have a HAŠK vs Segesta championship twice in a row. It could be a duplication error. Without dates it's hard to confirm anything. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:57, 14. travnja 2026. (CEST) ::I think it would be the best if {{s|Cybermb}} looked into this. It's 100% mentioned in Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena. ::P.S. Cybermb, si uspio pronači išta vezano za onu župu Bosanske krajine i 2. HNL 1994./95.? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:03, 14. travnja 2026. (CEST) :::A final HAŠK-Segesta 4:0 is on April 1933 (but for 1931/32 season, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), str. 152.]). I suppose the podsavez final wasn't played in 1931 (Viktorija v Segesta). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:25, 15. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, here's what I managed to find. After the qualifiers (quarter finals) have been played, 1931 Varaždinske novosti editions stop reporting on the further outcome of the 1930–31 provincial championship. Why? I don't know. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=701953 Novosti, 21. srpnja 1931., str. 6.] mentions what I assume is the missing qualifiers/quarter finals tie: ::::Unitas Nova Gradiška – BSK Brod na Savi. What's strange is that in the previous season Unitas competed in the Sisačka župa championship. Segesta is participating in the provincial championship. Is this some previously cancelled match? ::::From that Novosti edition we have the following result: ::::* Viktorija Karlovac – ČŠK Čakovec 0:0 (June 20th, not 19th as [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Sijić, str. 150.] claims). Both clubs are named the champions of their župas. ::::There are no reports on the 2nd leg of the qualifiers/quarter finals. ::::In [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702005 Novosti, 29. srpnja 1931., god. XXV., br. 207., str. 15.] we have a report on the matches that will take part on August 2nd 1931: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak ::::* Koprivnica – Ivanić ::::* BSK Brod na Savi – Segesta Sisak ::::This confirms that the Unitas Nova Gradiška vs BSK Brod na Savi fixture was a provincial championship tie. Maybe Unitas played in Bjelovarska župa, while Koprivnica played in Podravska (not Bjelovarska) župa? ::::You might have noticed that Orient is listed here. ::::In [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] we have: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak 1:1 2:2 1:3 ::::* Orient Sušak – Segesta Sisak 3:3 1:4 ::::Do you have dates in Orient's book? Did Orient play against anybody before ČŠK? Because we have a Koprivnica – Ivanić tie, the Orient – Segesta tie was a semifinal, just as [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] claims. ::::I'll stop jhere because I don't have any dates. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:56, 15. travnja 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'm really confused. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702151 August 7th] edition claims that the following matches will take place: :::::* ČŠK – Ivanić :::::* Segesta – Brod :::::This makes zero sense. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:06, 15. travnja 2026. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I have a full table: II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702201 Novosti, 17. kolovoza 1931., god. XXV., br. 226., str. 12.] There's just one single mistake (it's a typo): Croatia (the worst club) should have 1 draw, not 6. In previous week's report, Croatia was accidently given 5, not 0 draws (in the last leg Croatia drew). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:17, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, do you plan on doing this table? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:01, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::I can't open it.... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 21:14, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica Goran Andrijanić == [[Suradnik:Goran Andrijanic|Goran Andrijanic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Goran Andrijanic|razgovor]])</small> 12:22, 16. travnja 2026. (CEST) 1z12y724yyqxrpgwp1xqgpye9o8ahpk 7431040 7431038 2026-04-16T19:14:29Z Croxyz 205325 /* Zagreb league 1930/31 */ Odgovor 7431040 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:right; color:#777">''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]]</div> == Gabriel Martinelli == Greškom sam uklonio predložak Radovi tako da sam planirao dodati poveznice i infokvir, ali nisam planirao reprezentativnu karijeru. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:40, 21. travnja 2025. (CEST) == Čakovec == Trenutno nemam ništa o proslavi 1000-te obljetnice, ali ću pokušati nešto pronaći. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:37, 22. travnja 2025. (CEST) :Pronašao i dopunio članak. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:05, 28. travnja 2025. (CEST) == Kvalifikacije 1938. == In the page of [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com], in the season 1938./39. they say "Status je izgubila Slavija, a Sparta je trebala da reši pitanje 12. ligaša sa poraženim finalistom kvalifikacija." I think they meant the program of qualifications were the winners were promoted and the finalist would have played vs Sparta for last place in the national championship. But the boycott of Concordia and Split ruined the program. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 16:08, 24. travnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, ah okay then. I think it might be the best to only have Dodatne kvalifikacije under the Srbija section. To me it makes sense that these additional qualifiers were played to determine the 10th team of the Serbian League. Concordia, Split and possibly Velež are outliers. They couldn't have participated in Serbian League qualifiers. This is likely a naming mistake made by exyufudbal.rs. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:47, 24. travnja 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}} from Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. ::Page 121: ::The [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|national league qualifiers]] consisted of two leagues consisting of podsavez champions (meaning my assumption was right). ::The winners of the two groups were suppossed to play against each other. The winner would be promoted to the national league while the loser would play against Sparta Zemun (just like FSG Zrenjanin said). ::Croatian (Borovo is located in modern-day Croatia by the way, it could've been a Serb club or it just stayed in JNS for some reason) and Slovenian (this is not true Mairbor played against Borovo) clubs withdrew at the start of the qualifiers ::Page 122: SAŠK was the winner of Sarajevski podsavez thanks to goal-difference ([[it:Prvi_razred_1938-1939#Sarajevo]]/exyufudbal.rs claims it had 2 points more than Hajduk Sarajevo), however it withdrew from further competiting (meaning it didn't take part in the qualifiers). SAŠK supported the creation of a Croatian league (which makes sense since they were a Croat club), so JNS declared Velež the winner of Sarajevski podsavez (change ''Per qualche motivo ha preso il posto del SAŠK.'' in [[it:Prvi razred 1938-1939]]. You might need to change [[it:Sarajevski nogometni podsavez]], [[it:Nogometni Klub SAŠK Napredak]], but after I try to verify if Velež was handed the title which makes no sense to me since they didn't partook in Sarajevski podsavez championship, was there another, possibly provincial, league with the winner of the Sarajevo league competing against the other winner?). ::Page 123: The group winners (Bata & Vojvodina) are suppossed to play in a finale, however changes occured (HNS, Croatian-Slovenian League etc.). Serbian League has 10 members: 7 were the 7 national league teams from the previous season, 2 are the qualifiers group winners (Vojvodina and Bata) while the last club was determined via further qualifiers. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:14, 24. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, Sarajevski podsavez provincial info found in that book, but not on it.wiki. Add it to it.wiki so it won't be lost. Note that not all of the information is complete (e.g. 1932./33. season which doesn't mention the Herzegovinian champion). Sometimes maybe 2 matches were played, but only 1 is listed. :::;Season 1930./31. (page 272, 273) :::Bosnian provincial champion: Šumadija Tuzla :::Herzegovinian provincial champion: [[JSK Mostar]] (I'm linking that article since I recently created it, I won't be linking other clubs) :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Tuzla: Šumadija vs JSK 3:0 :::Mostar: JSK vs Šumadija ??? :::JSK winner. :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Sarajevo: Sloga vs JSK 5:1 :::<br><br> :::;Season 1931./32. (page 273) :::Bosnian provincial champion: Bojna Travnik :::Herzegovina provinical final was played in Mostar: [[JSK Mostar]] vs [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] 6:1. JSK is the Herz. prov. champ. :::Sarajevo podsavez provinical final was played in Mostar: JSK vs Bojna Travnik 1:4 :::<br><br> :::;Season 1932./33. (page 273) :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Tuzlanska župa: Union Usora :::Travnik: Bojna v Union 3:4 :::Usora: Union v Bojna 3:1 :::Union is the winner of Bosnian provinical championship. :::<br><br> :::;Season 1933./34. (page 274) :::Bosnian provincial championship :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Zenička župa: ??? :::Tuzlanska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::Dobojska župa: Hrabri Teslić :::<br> :::Bosnian provincial final: :::Travnik: Bojna v Hrabri 1:1 :::Teslić: Hrabri v Bojna ??? :::Bojna is the winner of Bosnian provincial championship :::<br> :::Velež is the winner of Herzegovinan provincial championship :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Travnik: Bojna v Velež 1:1 :::Mostar: Velež v Bojna ??? :::<br><br> :::;Season 1934./35. (page 274, 275) :::Bosnian provincial championship :::Dobojska župa: Željezničar Doboj :::Tuzlanska župa: Šumadija Tuzla :::Zenička župa: Jadran Visoko :::Travnička župa: Bojna Travnik :::<br> :::Semifinal: :::Doboj: Željezničar vs Šumadija ??? :::Tuzla: Šumadija v Željezničar 0:0 :::Travnik: Bojna v Jadran ??? :::Visoko: Jadran v Bojna 4:1 :::<br> :::Final :::Visoko: Jadran v Željezničar ??? :::Doboj: Željezničar v Jadran 4:0 (Jadran was the winner somehow, must've been 2 really entertaining matches) :::<br> :::Herzegovina provinical championship :::Mostarska župa: Velež Mostar :::Čapljinska župa: [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] (I assume Uskok was eliminated before the final) :::<br> :::Final :::Mostar: Velež v Leotar Trebinje 2:0 :::Trebinje: Leotar Trebinje v Velež 1:4 :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Mostar: Velež vs Jadran 7:0 :::Visoko: Jadran vs Velež 7:1 (yes, the source says that Velež won the first match 7:0 and lost the second one 1:7) :::<br><br> :::;Season 1936./37. (page 275, 276), 1935./36. isn't covered sadly :::For this season we have autumn tables (obviously the seasons haven't finished yet). I'll only list the clubs. :::<br> :::Tuzlanska župa: 1. Zmaj od Bosne Tuzla, 2. Šumadija Tuzla, 3. Solvaj (could be Solvay, as Serbian Cyrillic doesn't have a letter for y, for Solvay see it.wiki usege) Lukavac, 4. Sloboda Tuzla, 5. Zrinjski Tuzla (I think I saw this club on hr.wiki) :::Travnička župa: 1. Bojna Travnik, 2. Ugar Turbe, 3. Sloga Gornji Vakuf, 3. JSK Travnik :::Zenička župa: 1. Jadran Visoko, 2. Građanski Zenica, 3. Visoko (just Visoko, similiar to [[NK Zagreb]]), 4. Rudar Kakanj, 5. Željezara Zenica :::Dobojska župa: 1. Hrabri Teslić, 2. Union Usora, 3. Željezničar Doboj, 4. Desta Teslić :::Mostarska župa: 1. [[JSK Mostar]], 2. Zrinjski Mostar, 3. Velež Mostar, 4. [[ŠK Vardar Mostar|Vardar Mostar]] :::Čapljinska župa: 1. Jugoslavija Čapljina, 2. Leotar Trebinje, 3. Uskok Trebinje, 4. Jugoslavija Trebinje :::<br><br> :::;Season 1937./38. (page 276) :::Bosnian provincial champion: Železara Zenica (Željezara???) :::Herzegovinian provincial champion: Velež Mostar :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Mostar: Velež v Železara 3:1 :::Zenica: Železara v Velež ??? :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Mostar: Velež v SAŠK 1:2 :::Sarajevo: SAŠK v Velež 2:0 :::<br><br> :::;Season 1938./39. (page 277) :::Železara Zenica is the Bosnian provincial champion :::<br><br> :::;Season 1939./40. (page 277) :::Bosnian provincial championship :::Travnička i Zenička župa: Železara Zenica :::Tuzlanska i Dobojska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::<br> :::Bosnian provincial championship final: :::Zenica: Železara vs Zmaj od Bosne 7:1 :::Železara was also the winner of the Sarajevski podsavez provincial championship (meaning that it defeated the Herzegovinian champion). :::As always, you might want to acquire the Fudbalska takmičenja Južnih Slovena... book. I'm sure it has more information. Sadly this didn't answer if Velež was awarded the title. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:09, 25. travnja 2025. (CEST) ::::According to a [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=15856 forum post] Velež eliminated Železara in the finale. Velež was suppossed to play against SAŠK but SAŠK decided to leave the system which gave Velež a spot in the qualifiers. There's no mention of Velež being awarded the title. Obviously, this is not a good source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) :::::That post calls the club Žel'''j'''ezara. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Croxyz}} I thought SAŠK was Sarajevo city league champion, while Velež Mostar was provincial champion, and then Velež beat SAŠK in the subfederal final. On claudionicoletti.eu there are the finals of the '20s, but not of the '30s. As I had only the exYU page and no other sources, I wrote "Per qualche motivo (il Velež) ha preso il posto del SAŠK". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:38, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, yes I believe that’s the case. SAŠK won the city league and Veež probably won the provinical league (we need better sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:41, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, should we move the 1st two group qualifiers above the Serbia section? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:25, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::::Currently I'm trying to figure out why Slavija played in the qualifiers instead of Bačka. Sadly in the last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist195.pdf Subotički športski list] there's no mention for this, although they mention that the qualifiers will take place soon. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:22, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html RSSSF] has a list of qualifying matches under Promotion Playoff 1940 (Hrvatska). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:27, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::Take note that the club's called Žel'''j'''ezničar Zagreb and not Železničar Zagreb. Confirmation is present in the last page of this [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 this Varaždinske novosti issue]. I forgot to add that [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html#krel here] is the RSSSF link for the Željezničar Zagreb vs Slavija matches. Now I'll seek out the reason why Slavija participated in the qualifiers instead of Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:33, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000545 Last page under ŠPORT] covers this. I transcribed the text for you. It's a bit archaic so if you have any trouble understanding anything I'll gladly explain it to you. ::::::::::::"SPLIT" ILI VARAŽDINSKA "SLAVIJA" MORAT ĆE IGRATI U KVALIFIKACIONOM TURNIRU ::::::::::::U nedjelju je dovršena predzadnja utakmica hrvatsko-slovenske lige. To je varaždinska "Slavija" odgirala u Ljubljani 13 minuta ostatka prekinute utakmice pa kako u tom rezultatu nije pao nijedan zgoditak, ostao je rezultat na 3:3. Poredak na kraju prvenstvene tablice izgleda sada ovako: ::::::::::::(see table, also do you know what the numbers which are surrounded by () at the end of every row represent?) ::::::::::::Imadu dakle igrati još jedino "Split" i "Slavija" i to u Splitu (listed under 12. kolo, played on May 19th). O toj utakmici ovisi, koji će od tih klubova igrati kvalifikaoni turnir, jer bi "Slavija" u slučaju pobjede potisnula "Split" na predzadnje mjesto hrvatskih klubova. Subotička "Bačka" po propozicijama otpada, ali se prenose glasovi (archaic way of saying it is rumoured) da dogodišnja hrvatska liga ne će brojiti samo osam, nego i opet deset klubova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:57, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, I solved the mystery of these weird numbers which are located in brackets, that is (). It's the number of points the club didn't win so far. E.g. Split has 13 (21) points after 17 matches meaning it won 13 points and ''lost'' 21 points (it didn't win in those matches so it didn't the maximum number of points in these matches). :::::::::::::In the second to last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist194.pdf Subotički športski list] it is stated that Bačka Subotica and Ljubljana are automatically relegated, while Varaždin will compete in a relegation play-off. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:07, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 Last page of this Varaždinske novosti issue] has a report on the second match between Željezničar and Slavija. It is stated after the match report ''Međutim Slavija ne će ispasti iz lige, odnosno Slavija će ipak ući u Hrvatsku ligu. Tako je izjavio u nedjelju na skupštini III. župe ZNP-a u Varaždin predsjednik ZNP-a ing. Ećimović, takove su informacije donijele i jučerašnje zagrebačke novine, svi ligaški klubovi izjavili su se za Slaviju, a jučerašnja večernja sjednica HNS u Zagrebu također je u tom pravcu svoje rekla.'' ::::::::::::::Sadly this is too vague. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:31, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::::According to pages 134 & 135 of Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji the league consisted of 9 clubs with Slavija Varaždin being admitted as the 10th member. It doesn't mention Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:39, 26. travnja 2025. (CEST) == I feel a little confused == It's better if you do the mention the 10 participating clubs of the Croatian-Slovenian league and how they were determined. It drives me crazy... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :Well done for kvalifikacije 1938, I didn't know how create it as it begun as Yugoslav qualifiers and finished as Serbian ones. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :: What are the questions you made me (you wrote a lot :D)? I'm watching the Spanish cup final now, then I'll go to sleep. Tomorrow I'll read it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, I decided to just list the participants of the Croatian-Slovenian league. This way I don't have to spend time researching how they were chosen. As for the questions, they were mostly centered around the [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|qualifiers article]]. I don't think anything is left unanswered. I wanted to watch the Spanish cup final aswell, but I was supossed to do other stuff. In the end, I did nothing and procrastined by editing Wikipedia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:55, 27. travnja 2025. (CEST) :::: I translated "'''Neslužbena nogometna prvenstva Srbije''' predstavljaju neslužbena nacionalna prvenstva" and the category from Serbian wiki. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:05, 27. travnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I found [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%B7%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%83_%D1%84%D1%83%D0%B4%D0%B1%D0%B0%D0%BB%D1%83 this article]. Honestly, the name and grouping is odd. I suggest renaming and deleting (most of) the Italian article. En.wiki has a good naming solution, although I don't know if we can group the pre-WW2 championships with the WW2 championships (different countries). As for the category, I was thinking of renaming it to [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1918. – 1941.)]], similarly to [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)]] and [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1945. – 1991.)]] If needed, you can make another category for WW2. Sijić's book covers the period so I can help with transcribing those articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:48, 27. travnja 2025. (CEST) == Zagrebačke župe == [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.]] had 13 župas. On [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji] they are: 1. sušačka župa, 2. karlovačka župa, 3. varaždinska župa, 4. bjelovarska župa, 5. osiječka župa, 6. podravinska župa, 7. brodska župa, 8. banjalučka župa, 9. moslavička župa, 10. sisačka župa, 11. gospićka župa, 12. đakovska župa i 13. požeška župa. On [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti.eu] 11 of them are ok, but Moslavina and Gospić are missing, and in their place there are Daruvar and Doboj. What's the right one? I'm working that on [[:it: Prvenstvo ZNP 1920]], and then I'll do in on Croatian side. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:23, 2. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, can I get the page number for Fudbal u kraljevini Jugoslaviji? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::Also, as stated previously, you might want to buy that Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena... book since Cybermb says it covers all seasons and all lower leagues. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::: it's page 142 of [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:13, 3. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, i'm really busy today and tomorrow so I can't do a complete investigation. According to [https://hrcak.srce.hr/file/444226 this article] Daruvar župa is number IX (''U finalnom dvoboju trebao se susresti s klubom iz Ivanić Grada, ali s obzirom da igrači Ivanića nisu doputovali, DONK osvaja naslov prvog pobjednika IX. nogometne župe.'', page 55). In the 1923/24 season there have been some changes: ''To se najbolje osjetilo u sezoni 1923./24. kada kod novog ustrojstva Daruvar prestaje biti župskim središtem. Umjesto daruvarske župe osnovana je nogometna Župa Moslavina u kojoj su igrali klubovi s područja Daruvara, Pakraca, Kutine i Ivanić Grada.'' Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji probably records this later župa structure. Try looking on the internet for mentions of Daruvar being the IX župa and please notify me if you found anything. As I said earlier, I'm quite busy so I sadly can't help. Takmičenje Južnih Slovena probably answers this dilemma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:26, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::: Daruvar clubs were in 9th župa (Moslavina). In 1936 they moved to 7th one (Brod). There were some moves trough the years. Then I see there were some changes in the numbers and towns in the župas. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:23, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I found [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/p5425163/ this]. It doesn't match the župa numbers presented in [[it:Prvenstvo_ZNP_1920#Provincia]]. Honestly, I think you should try and acquire that book. It'll be tough for me to find absolutely anything (trustworthy) by looking at newspapers due to lack of digitised papers from that era. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:56, 5. svibnja 2025. (CEST) :::::::Also I don't find [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagreba%C4%8Dki_nogometni_savez&diff=prev&oldid=7198679 this trustworthy]. As we previously found out, the list is either incomplete or it doesn't record every single change. Without a year, that list can be pretty misleading. For example [https://hrcak.srce.hr/file/444226 according to page 73 of this paper] župas got their names during the 1940./41. season. Karlovačka župa was renamed to Župa Lopašić in 1940, while this name is listed alongside župas from the previous decade/two decades. I think it would be the best if that revision was reverted so inaccuracies don't spread as much in future sources/works. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:03, 5. svibnja 2025. (CEST) ::::::::{{S|Ame71}}, also just so you know, Ljubljanski nogometni podsavez should be abbreviated as LJNP instead of LNP. In Croatian there are two letters: L and LJ. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:10, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::: LJNP or LjNP? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:22, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Ame71}}, honestly, I don't know. Words beginning with DŽ, LJ or NJ are very rare in Croatian. I highly doubt there are 5 possible words which can be found in initialisms, with the most common obviously being German (njemački). Also I find it weird how 1. slovenski '''š'''portni klub Maribor is referred to as I. S'''S'''K Maribor. At first I thought this might be a mistake, but it is also found in [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/maribor Nogometni leksikon], so I guess it's true. Fun fact: according to Album nogometnih klubova Jugoslavije it is the first [[hazena]] club in Yugoslavia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:57, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, what are you thoughts on the župa issues? Should we delete that section of the ZNP article? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:19, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::: I think it's better to keep it, so when I'll get the book I'll check the differences. There is no definitive version of a page on Wikipedia. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:31, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, remember we can always have it saved in the revision history. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:39, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::{{s|Ame71}}, I expanded the Područje section. Once you get that book, we'll be able to expand it with ease. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:28, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::: About Sparta Ljubljana : you're right, they merged Primorje. But i see they were in 2. razred in the following season. I assume the club still existed. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:01, 7. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I remembered the LJNP/LjNP dilemma. The correct abbreviation is LJNP, at least in Croatian (I don't know how Italian would treat it). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:14, 4. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::: as Italians don't know Croatian alphabet, I think it's better to leave LjNP. Otherwise they would wonder what the meaning of "J" is.[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:07, 4. rujna 2025. (CEST) == Kravarsko == Postavljanje starijeg popisa je jednostavno što sam vidio da nije potkrijepljen izvorom a nisam mogao naći izvor te informacije [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 13:24, 4. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Tmatic01}}, u člancima o mjestima (npr. [[Barbarići Kravarski]]) nalaze se grafikoni s brojem stanovnika za svaki popis stanovništva od 1857. nadalje. Izvori bi se trebali nalaziti na [[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|ovom linku]] (nisam pregledavao je li poveznice i dalje funkcioniraju) koji je prisutan ispod takvih grafikona. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:00, 4. svibnja 2025. (CEST) == Wembley Stadium (1923.) == Podsjeti me zašto smo prebacivali [[Wembley Stadium (1923)]] na [[Wembley Stadium (1923.)]], a nismo ga brisali. Zanima me na što bi potonji trebao voditi jer sada, nekako, vodi na samoga sebe. Jesam li nešto pogrešno shvatio? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 6. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, gledam sada i ni meni nije jasno. Je li možeš kao administrator vidjeti kako su izgledale prijašnje inačice članaka? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:28, 6. svibnja 2025. (CEST) == NK HAŠK 1903 == Ne bih rekao da je skroz ispravno trenutni opis koji je baziran na Leksikografskom zavodu. Ako gledamo prema kontinuaciji brenda kluba HAŠK, on je spajanjem TPK-a, Naftaša i ostalih ulazio u više lige (nešto kao NK Varaždin s NK Ivančicom u 3. HNL). Trenutni klub je novoosnovana udruga koja nema pravno veze s tim prijašnjim klubovima. Ova trenutna stranica pod nazivom NK HAŠK 1903 bi trebala biti osvrt na brend nogometne selekcije HAŠK-a (nešto kao HNK Zrinjski u BIH). ZNS, kao službeno tijelo, mu priznaje slijednost od bivšeg nogometnog kluba i uzima godinu osnutka 1903, kao brenda. Slično je s Dinamom koji ima nekoliko puta ponovno pravno osnivanje, ali mu je priznata slijednost. Primjer: https://zns.hr/predstavljanje-klubova/6627-nk-hask-1903 Stajalište kluba: https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/kultni-klub-sanja-obnovu-slavnog-rivalstva-hrvatskog-nogometa-doveli-su-novog-trenera-i-sportskog-direktora-15301778 Po tome bi trebali imati posebne stranice '''NK Naftaš Ivanić''' čija povijest staje spajanjem s HAŠK-om, '''NK TPK''' s informacijama koje su sada za NK HAŠK 1903 te također njihova povijest nestaje spajanjem i stranicu '''NK HAŠK 1903''' s kontinuacijom brenda starog kluba gdje se opisuju ta spajanja radi uključivanja u više lige. Ovo trenutno ne otkriva prave informacije u pozadini, a najviše su opisani u tiskanom izdanju knjige H.A.Š.K. iz 1993. Da li to ima smisla? Pozz. [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 11:22, 11. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Borisb7~hrwiki}}, o nogometnoj sekciji izvornog HAŠK-a trebalo bi pisati pod [[HAŠK#Nogometna sekcija]]. Sadržaj treba biti pokriven izvorima (prilikom navođenja knjige potrebno je navesti i str.). O nogometnoj, a i drugim sekcijama opširno je pisao [[Bogdan Cuvaj]] u znanstvenom časopisu Povijest sporta. Da o HAŠK-u nije napisao preko 100 stranica, sažeo bi njegove radove i dodao bi ih u članku o HAŠK-u, kao što sam to učinio u člancima [[NK Jarun Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[AC Troja Sarajevo]] itd. U biti tijekom prošla dva mjeseca iscrpio sam sve njegove nogometne članke u Povijesti sporta osim onih o HAŠK-u. :Za [[NK HAŠK 1903 Zagreb]] važno je naglasiti u samom uvodu da nije isti klub kao izvorni HAŠK. Novi HAŠK (tj. NK HAŠK 1903) nije se mogao spojiti s TPK-om jer je TPK promijenio ime dvije godine ranije u Pešćenica. Dodatna potvrda tog imena prisutna je u člancima [[4. rang HNL-a 1992.#Jug – skupina B]], [[3. HNL 1992./93.#Središte (ZG regija)]]. Potonje sezone Pešćenica ispada u [[4. rang HNL-a 1993./94.#4. HNL NS Zagrebačke regije]] gdje se natječe pod imenom HAŠK 1903 Zagreb. :[[Nogometni leksikon]] s pravom tvrdi da ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/hask-1903 1993. uzima ime HAŠK 1903. kojim se poziva na tradiciju najstarijega zagrebačkoga kluba s kojim nije u pov. vezi]''. :Godine 1945. ukinuti su svi nogometni klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH. Većinski su ih zamijenili novonastala fiskulturna (fizkulturna) društva (skraćeno FD). Svaki zagrebački FD predstavljao je neku ili nekoliko vezanih struka. Dio tih društava naveden je u članku [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]] Tijekom narednih nekoliko godina dolazi do propasti FD-a, odnosno na njihovo cjepkanje na više različitih sportskih klubova (mislim na nogometne, rukometne, teniske itd.) te obnove i osnivanja novih klubova koji su vezani za klubove ukinute 1945. ili ranije. U tom periodu druge polovice 40-ih i 50-ih. Iz [[NK Željezničar Zagreb|Željezničara]] je izrasla [[NK Lokomotiva Zagreb|FD Lokomotiva]] iz koje je nastala današnja NK Lokomotiva. FD Tekstilac prethodnik je [[NK Ravnice]]. Godine 1950. dolazi do spajanja dvaju klubova u [[NK Maksimir]] (nasljednik HŠK Maksimir koji je prestao djelovati 1941. kada se spojio s [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongajem]] u Kvaternik). [[NK Trešnjevka Zagreb]] obnovljena je 1948., tri godine nakon svog ukinuća. Nabrojao sam samo neke nasumične primjere da ilustriram na koje sve načine su predratni klubovi nastavili s radom. :Osim obnovljenih klubova, u tom periodu su s djelovanjem započeli i novonastali klubovi vezani za neku tvornicu/tvrtku. Primjeri takvih momčadi su [[NK Končar Zagreb|Rade Končar]], [[NK Kožarac Zagreb|Kožarac]] (1950./51.), [[NK Cestogradnja Zagreb|Komunalac]] (1952.), [[NK Elektrosond Zagreb|Elektrosond]] (1955.), [[NK Pliva Zagreb|Pliva]] (1955.), a i naravno TPK, odnosno punim imenom Tvornica parnih kotlova (člank o tvrtci [[Tvornica parnih kotlova]]). Upravo je na temelju tog tvorničkog kluba koji 1991. mijenja ime u Pešćenica nastao današnji HAŠK 1903. Klub se tek 1993. proglasio nasljednikom izvornog HAŠK-a, premda je dvije/tri godine paralelno postojao uz [[ANK Mladost Zagreb]]. Ovaj slučaj nije isti kao kod Zrinjskog. Zrinjski je odmah obnovljen kao HŠK Zrinjski Mostar, dok je TPK/Pešćenica djelovao punih 40 godina kao TPK ili Pešćenica. :Dinamo Zagreb je od Građanskog preuzeo stadion, boju dresova, nadimak (''purgeri''), a i veliki dio igrača. Nogometni leksikon navodi: [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gradjanski-prvi-hrvatski-gradjanski-sportski-klub ''Formalno je prestao djelovati 1945., a većina igrača pristupila je novoosnovanome Dinamu, koji je nastavljač tradicije zagrebačkih »purgera«.''] :[https://web.archive.org/web/20150219205718/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194445 Za Građanski su u sezoni 1944./45. nastupili:] :Vratari: [[Franjo Šoštarić]] (1/0), [[Franjo Glaser]] :Obrana: [[Miroslav Brozović]] (1/0), [[Miljenko Đukić]], [[Ernest Dubac]] (1/0), [[Ivica Ožegović]] :Vezni red: [[Ivica Reiss]] (1/0), [[Ivan Jazbinšek]], [[Mirko Kokotović]] (1/1), [[Branko Pleše]] :Napad: [[Zvonimir Cimermančić]] (1/0), [[Franjo Wolfl]] (1/2), [[Stjepan Bobek]] (1/0), [[August Lešnik]] (1/2), [[Zvonko Canjuga]], [[Milan Antolković]], [[Stjepan Kalšan]] (1/0), [[Florijan Matekalo]] :Ako je vjerovati člancima o igračima (3 igrača nemaju članak): za Dinamo je nakon rata zaigralo 7 od 15 igrača Građanskog ([[Ivica Reiss]], [[Mirko Kokotović]], [[Branko Pleše]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Wölfl]], [[August Lešnik]], [[Milan Antolković]]), za Partizan koji [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/partizan-fk-fudbalski-klub ''je imao velike privilegije nakon 1945., u svoje redove doveo je najbolje igrače iz cijele zemlje''] ([[Franjo Šoštarić]], [[Franjo Glaser]], [[Miroslav Brozović]], [[Stjepan Bobek]], [[Zvonko Canjuga]], [[Florijan Matekalo]]) 6 igrača, a druge klubove [[Ernest Dubac]] i [[Ivan Jazbinšek]]. Za Dinamo su igrali bivši igrači Građanskog, za Lokomotivu bivši igrači Željezničara itd., dok za novi HAŠK nitko nije mogao igrati. Uostalom, da je HAŠK 1903 doista nasljednik HAŠK-a, TPK bi ili u 1950-im promijenio ime u HAŠK ili bi preuzeo njegovu tradiciju. :Što se tiče Naftaša, on je samo jednu sezonu igrao kao fuzionirani klub s HAŠK-om ([[2. HNL 2006./07.]]) te valja istaknuti da je HAŠK paralelno nastavio djelovati u [[5. rang HNL-a 2006./07.#1. Zagrebačka liga]], gdje je igrao i prošle sezone ([[5. rang HNL-a 2005./06.#1. Zagrebačka liga]]). O fuzioniranim klubovima koji su djelovali 1 sezonu, a iduće se raspali, nemamo članke (usp. [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]], koji je obnovljen 1995., a 2011. se nakratko fuzionirao s Famosom iz Hrasnice) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:44, 11. svibnja 2025. (CEST) ::Iz sličnih razloga [[NK Concordia Zagreb]] nije [[HŠK Concordia Zagreb]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:52, 11. svibnja 2025. (CEST) :::Jako iscrpno i zanimljivo. :::Ovdje vidimo problem postojanja TPK-a/Peščenice dugi niz godina prije nego su promijenili ime u HAŠK 1903. Realno gledajući tako može bilo koji klub promijeniti ime u neki prošli slavni i tražiti sljednost. :::Ajmo vidjeti s druge strane situaciju. Originalni HAŠK je prestao postojati 1945. Njegov posljedni nasljednik [[ANK Mladost Zagreb]] prestaje 1956. Prema informacijama s web stranice trenutnog HAŠK 1903 (https://hask.hr/povijest/), 1990. je održana obnoviteljska skupština i obnovljen je rad sportskog društva HAŠK. Te informacije se podudaraju s informacijama u knjizi H.A.Š.K. Takav splet okolnosti bi mogao biti sličan kontinuitet kao kod [[Zrinjski Mostar|Zrinjskog]]. Problem nastaje kada obnovljeno društvo želi krenuti s uključivanjem nogometne selekcije u natjecanje. Ovdje je napravljen pravni manevar da se uzme postojeća licenca nekog kluba koji se već natječe u nekoj ligi, a u ovom slučaju to je TPK/Peščenica. Daljnje pravne zavrzlame s Naftašem nećemo spominjati. :::Pravno gledano, TPK je promijenio ime, uzeo boje itd. Teoretsko pitanje: Da li bi ovdje bila drugačija situacija da su u tom trenutku osnovali novi klub HAŠK i krenuli od zadnje lige? Da li bi onda mogli govorili o sljednosti sa starim HAŠK nogometnim klubom? :::Gledano s HAŠK 1903 strane, nebitno je kako su pravno ušli u ligu, da li je to od nule ili koristeći postojeću licencu. Gledano sa strane TPK-a, oni ovom fuzijom nastavljaju svoj kontinuitet. :::Budući da ZNS pripisuje sva stara ostvarenja nogometne selekcije HAŠK-a novom klubu HAŠK 1903, što se može vidjeti na službenim web stranicama saveza, ne bi li u tom slučaju mogli ovdje vidjeti sljednika kao kod Zrinjskog budući da ga krovni savez tako smatra? (uzimam Zrinjski za primjer radi jednostavnosti) [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 01:00, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::{{S|Borisb7~hrwiki}}, Krovni savez je HNS, a ne ZNS. Na [https://semafor.hns.family/klubovi/640/nk-hask-1903/ HNS-ovom Semaforu] nema podataka za datum osnutka kluba HAŠK 1903. Također, potvrđuje li HNS da su HAŠK i HAŠK 1903 isti klubovi? Potvrđuje li isto za obje Concordije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:07, 12. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Borisb7~hrwiki}}, ja ne znam je li na web-stranici ZNS-a uopće pregledavaju kakvi podatci se unose, odnosno je li tekstove serviraju sami klubovi. Otišao sam na [https://zns.hr/predstavljanje-klubova?limitstart=0 Predstavljanje klubova] i odabrao drugi klub: [https://zns.hr/predstavljanje-klubova/7295-nk-botinec NK Botinec]. Na web-stranici se tvrdi da je Botinec u sezoni 1983./84. igrao u Trećoj HNL. Te godine nije postojala jedinstvena liga na razini SR Hrvatske, već su postojale četiri lige (v. [[Hrvatska republička nogometna liga]]). Zagrebački klubovi natjecali su se u [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1983./84.|Hrvatskoj nogometnoj ligi – Sjever]] (III. stupanj), a Botincu ni traga, kao ni u [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.|Regionalnoj nogometnoj ligi ZO Zagreb]] (IV. stupanj), ni [[Zagrebačka nogometna zona 1983./84.|Zagrebačkoj nogometnoj zoni]] (V. stupanj). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:24, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::::Nakon pregleda svih dostupnih informacija, iako se klub poziva na tradiciju originalnog HAŠK-a osnovanog 1903. godine, formalno-pravni kontinuitet između originalnog HAŠK-a i današnjeg NK HAŠK 1903 nije jasno dokumentiran u dostupnim službenim izvorima (uključujući web stranice HNS-a i ZNS-a). ::::::Originalni HAŠK je ukinut 1945. godine, a današnji klub je obnovljen kroz različite faze, uključujući preuzimanje statusa drugih klubova, kao što je NK Naftaš Ivanić. ::::::Nadobudno sam kontaktirao ZNS i HNS vezano uz status kluba, da vidimo njihovo službeno stajalište, ali zasad nema odgovora. [[Posebno:Doprinosi/92.242.248.104|92.242.248.104]] 10:45, 14. svibnja 2025. (CEST) == Igor Plavšić == Pozdrav! Vidim da si uočio moju stranicu koju sam napravio, te da je predložena za brisanje. Shvaćam da nemam uvjete za glumca niti neku ozbiljniju ulogu, stoga sam maknuo taj dio i ostavio samo informaciju o statiranju i kvizaštvu. Također imam i dvije važeće poveznice i linka koji potkrijepljuju navedene informacije. Rado bi da stranica ostane ako nikom ne smeta. Hvala! [[Suradnik:Ingvar 30|Ingvar 30]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ingvar 30|razgovor]])</small> 09:01, 17. svibnja 2025. (CEST) == RE: Čakovec == Ovo vezano za [[NK Čakovec]] <br> - HNS semafor klubove po ligama nalazi po "posljednjem" ili "trenutnom" nazivu (ili čak za različite klubove ukoliklo je neki klub "naslijedio", "kupio" ili "zamijenio" licencu drugog kluba - prikazuje posljednje) - tako da tu treba biti oprezan (što se tiče kronologije) - ovdje imaš [[Razgovor:NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|razgovor za slučaj kluba ''Marsonia 1909'']] - gdje su povezana bar dva različita kluba, a i ovaj "može" stajati zasebno <br> Što se tiče ''Čakovca'' - izgleda da je po članku neka uredno kronologija naziva (koliko sam pratio) * 1920. - ČSK Čakovec (''Čakovečki sportski klub'') * 1945. - Jedinstvo * 1961. - MTČ * 1983. - MTČ-Sloga * 1993. - Čakovec-Patrick * 1993. - (Čakovec) * 1994. - Čakovec-Union * 1996. - Čakovec ....nadalje imamo da je zadnju sezonu kao ''Čakovec'' igrao <br> [[3. HNL – Sjever 2013./14.|2013./14. - 3. HNL Sjever]], a potom promjena imena u ''Archea Čakovec'', te je u sezoni <br> [[4. rang HNL-a 2014./15.|2014./15. - MŽNL Čakovec – Varaždin]] - odustali nakon 7. kola <br> prema poveznici [https://msm.hr/nk-cakovec-dobra-stara-vremena/ msm.hr, ''NK Čakovec: Dobra stara vremena'', od 20. prosinca 2021.] - piše da je postupak za brisanje iz registra udruga za ''NK Archea – Čakovec'' pokrenut 2015. godine s tim da je ''MTČ-Sloga'' u biti bila fuzija ''MTČ-a'' i ''[[NK Sloga Čakovec|"Sloge"]], koja se 1987. opet osamostaljuje nadalje, prema onoj knjigi <br> 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981. <br> za klubove s područja Čakovec - Nogometni savez Međimurja (str. 84-85) stoji * ''MTČ'', NK - 1961. (''Čakovački'' ŠK - 1920., ''Jedinstvo'' NK - 1945.) dok za ove ugašene, među ostalim navodi: * CSISK - Čakovečki omladinski SK - 1910. (iako po ovoj kratici bi naziv mogao biti i na mađarskom jeziku) * ''Građanski'', SK - 1910. (''Građanski'' ŠK - 1932.) knjiga Nebojša Jakovljević i dr.: Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974, Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 22-24, <br> za 1910. godinu navodi ''Čakovečki OŠK'' Pozdrav, <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:07, 19. svibnja 2025. (CEST) P.S. <br> ''[[Nogometni leksikon]]'' je izdan 2004. godine, te sve ove natuknice [https://nogomet.lzmk.hr/Projekt na njegovoj web-stranici] su preuzete iz knjige, odnosno po tada dostupnim izvorima i tumačenjima <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:10, 19. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, evo uočio sam još jednu nekonzistetnost. 1987. se Sloga osamostalila, no prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec-nk Nogometnom leksikonu MTČ – Sloga djeluje pod tim nazivom do 1993.] Pokušat ću uz ove izvore koje smo naveli sastaviti nekakav smislen tekst u članku [[NK Čakovec]]. Javim ako uočim još kakve probleme, a za ovu Archaeju, odnosno gašenja NK Čakovec svakako treba dodatno istražiti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:51, 19. svibnja 2025. (CEST) ::Evo tražim malo po ljestvicama što imamo na wikipediji (nažalost nekompletno) ::* 1986./87. - MTČ-Sloga - [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1986./87.|III. regionalna nogometna liga Varaždin]] - 5. mjesto ::* 1988./89. - MTČ - [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.|II. Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 5. mjesto ::* 1989./90. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 13. mjesto ::* 1990./91. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1990./91.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 12. mjesto ::* 1990./91. - Sloga - [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.|Nogometna liga Zajednice općina Varaždin]] - 1. mjesto ::* 1992 - ČSK Patrick - [[3. HNL – Sjever – Skupina A 1992.|3. HNL – Sjever – Skupina A]] - 5. mjesto ::* 1992./93. - Čakovec - [[2. HNL 1992./93.|2. HNL - sjever]] - 15. mjesto ::...nemamo komplete podatke, ali očito je ''Sloga'' postojala u tom periodu ::tipa za 1987./88., ''MTČ'' bi trebao biti u ''Regionalnoj ligi Zagreb - Sjever'' ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:23, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Vidi ovo (taman ''googlao'') - ''[[NK Sloga Čakovec|Sloga]]'' ima web-stranicu i na [https://www.nssloga-cakovec.hr/povijest-kluba/ njoj opisanu povijest] - po ovome je klub obnovljen/nanovo osnovan 1987. kao ''ONK "Sloga"'', dok ''MTČ-Sloga'' se preimenuje u ''Čakovec'' (ali u svim onim ljestvicama što sam pronalazio stoji ''MTČ Čakovec'' - je li možda u tom slučaju ''MTČ'' kao ''sponzorsko'' ime?) :::1987. godine je otvoren ''[[Stadion SRC Mladost]]'' :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:35, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Ok, {{s|Cybermb}}, bitno je da možemo dokazati da je Nogometni leksikon u krivu. U članku [[NK Čakovec]] navedemo da se klub u sezoni X natjecao pod imenom Y, a za izvor stavimo izvore koje koristimo u člancima o sezonama. Ja ću s radom na članku nastaviti kasnije, tako da slobodno radi na njemu. Od povijesti do 1940. mislim da nisam jedino dodao onaj izvor s Povijesti sporta te onog međimurskog muzeja (vidio sam da ima još članaka o klubu na njihovoj web-stranici). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:36, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::Budem kasnije tijekom dana proučio ovo za povijest Sloge. Na brzinu sam uočio "Službeno 1931. godine organiziran je „Seljački športski klub“ koji je 22. i 29. ožujka 1931. godine odigrao dvije kvalifikacijske utakmice za prijam u Jugoslavenski nogometni savez protiv ČSK-a iz Čakovca". Bilo bi lijepo to ubaciti u članak da se dodatno istakne veza između Sloge i Čakovca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:38, 19. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'll likely forget to ask you later, so I'm writing this here. Please change ČSK to ČŠK in prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza articles. Multiple Croatian sources confirmed it's called ČŠK. ČSK is possibly an error/Slovenian version of writing the club name (for some unknown reason they abbreviate Športni klub as SK, which you may have encountered in Slovenian language sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:41, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]], moguće je da je MTČ sponzorsko ime. Vjerojatno je u pitanju [[Međimurska trikotaža Čakovec]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:56, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::Gledam sada sezone 20. stoljeća preko Što vodi ovamo. Upalo mi je u oko [[3. ŽNL Međimurska]]. Trebalo bi to pregledati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:26, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::[https://semafor.hns.family/klubovi/107875/ns-medjimurje-cakovec/?cid=52236170 Osnovan 2016.] Mislim da bi trebalo maknuti poveznice na NK Čakovec za te sezone nakon 2014./15. Što ti misliš? Dovršio sam [[NK Čakovec]]. Slobodno nešto dodaj ako misliš da nedostaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:58, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Ovo za ''NŠ Međimurje-Čakovec'' :::::::::izgleda da je ovo osnovano 2009. kao zajednička noogmetna škola i ''[[NK Čakovec|Čakovca]]'' i ''[[NK Međimurje Čakovec|Međimurja]]'', očito kasnije dodali i seniore :::::::::[https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-ns-medimurje-cakovec/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC''] :::::::::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-ns-medimurje-cakovec/Detaljno/608394 fininfo.hr, NK NŠ "MEĐIMURJE-ČAKOVEC"], - osnovan (upisan) 2009., te poslije brisan :::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 18:07, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, da promijenimo onda poveznice tako da vode na NŠ Međimurje Čakovec? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:10, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::Može....ja sam vjerojatno stavljao i poveznicu i na ''Međimurje'' i na ''Čakovec'' u tablicama gdje su se pojavljivali ''NŠ Međomurje-Čakovec'' :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:35, 21. svibnja 2025. (CEST) Dodat ću točke iza godine popisa, hvala na primjedbi. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 21:51, 20. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, podsjećam na te točke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:56, 21. svibnja 2025. (CEST) :: od kako si mi rekao sve nove stranice imaju točke, ako misliš na starije bit će urađeno i to kad kompletiram leskovačka sela. bez brige. :) [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 15:07, 21. svibnja 2025. (CEST) == Parametar == Kad uhvatiš priliku, vidi zašto ne radi parametar "izbornik" u infookviru [[Predložak:Infookvir košarkaš|"Košarkaš"]] (vidio si kod [[Tomislav Mijatović|Mijatovića]]: popunjen, a ne prikazuje ga na ekranu). [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 13:40, 21. svibnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:KWiki|KWiki]], parametar se ne prikazuje jer ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:47, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Joj, dobro si. Ostao mi iz onog prvog okvira kad sam zamijenio, a nisam ni shvatio. :-) Hvala ti. [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 14:00, 21. svibnja 2025. (CEST) == Stranica Eko Eko == Imam pitanje za stranicu [[Eko Eko]]. Jer je u-redu da stranicu cijelo uređujem da prati kriterije, i onda da se ne briše? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:57, 21. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]], evo ja ću odgovoriti da ne izgleda kao da je Croxyz sam u tome. Članak je prekratak, gramatički nepravilan toliko da moram pitati na kojem ste stupnju poznavanja hrvatskog jezika, a za neko veće proširenje trebalo bi naći dobre sekundarne reference (izvore). Pohvaljujem trud, ali za pisanje nečega što bi moglo ostati u Wikipediji netko bi od nas sada morao dosta na njemu raditi (protiv svoje volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:16, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Pa znači da mogu urediti stranicu da se ne obrisa? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 10:27, 22. svibnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Da, u ovom nacrtu članka dok ne bude spreman za objavljivanje: [[Nacrt:Eko Eko]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:36, 22. svibnja 2025. (CEST) ::::Koliko imam vremena za to? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:10, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Dva mjeseca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:00, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::👍👍👍 [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::Kao u koj datum? Format je DD/MM/GGGG. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Molim? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:21, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Ja želim rok uređivanja stranice [[Nacrt:Eko Eko|Eka Eka]]. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:50, 26. svibnja 2025. (CEST) == War championships == I'm planning to create some pages about the war championships during occupation of Yugoslavia. I'm beginning with the Styrian league 1941-42 with Rapid Maribor and SK Celje. Have I to take the name in German (Gauliga Steiermark) or in Croatian (Štajerska okružna liga) ? and what about the Category? <nowiki>[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Sloveniji za vrijeme okupacije]]</nowiki> should be good? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:58, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, honestly I don't know about the title. In Croatian we use Bundesliga, so maybe you should stick to Gauliga. Also, I have no idea how to translate [[:en:Gau (territory)]], so maybe it would be the best if you chose to call it Gauliga Steiermark. You might want to call it [[:Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]], after [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:43, 22. svibnja 2025. (CEST) == Bosanskohercegovački nogometni superkup == Vezano za ovo [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]] - problem je što nijedan od ovih superkupova (od 1997. do 2001.) nije igran za "cijelo" područje BiH Kao što znamo, za vrijeme rata i u poraću su bila odvojena prvenstva i kupovi za Herceg-Bosnu, Republiku Srpsku i bošnjački dio (najčešće pod nazivom ''NS BiH'' - te uglavnom priznat od UEFA-e. <br> možeš vidjeti na [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)]] (prvenstva od 1993. do 2001.) i [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]], [[Nogometni kup Federacije BiH]] <br> 1998. i 2000. su igrana doigravanja za prvaka i pobjednika kupa između predstavnika ''Herceg-Bosne'' i ''NS BiH'' (1999. nije iz nekog razloga - problem sa ''Veležom'' i još neke stvari - tipa stadioni na koima će se igrati i sl.), a za sezonu 2000./01. i 2001./02. je igrana zajednička liga za ''hrvatske'' (ex Herceg-Bosna) i ''bošnjačke'' (NS BiH) klubove i tad se naziva ''Premijer liga'' Sad možemo i po sezonama: <br> 1997. <br> igrano za područje ''NS BiH'' (bošnjački klubovi) <br> ''Čelik'' - prvak lige [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih97.html rsssf], [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1996-1997 it.wiki] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik kupa ''NS BiH'' [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1996-1997 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] 1998. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Željezničar'' - prvak doigravanja ([[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 1998.|za prvaka Federacije ili BiH bez RS klubova]] - u ligi NS BiH su bili četvrti (''Bosna Visoko'' - prvak) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1997-1998 it wiki] [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih98.html rsssf] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik i ''doigravanja za Kup (F) BIH'' (u proncipu utakmica protiv ''Orašja'' (osvajač [[Nogometni kup Herceg-Bosne|kupa Herceg Bosne]]) i prethodno osvajač kupa NS BiH (protiv ''Slobode Tuzla'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1997-1998 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup98.html rsssf - kup] 1999. <br> ovo je opet igrano samo za ''bošnjačke'' klubove - otkazana doigravanja između HB i NS BiH klubova <br> ''Sarajevo'' - prvak [[Premijer liga NS BiH 1998./99.|Premijer lige NS BiH]] - ali negdje sam nalazio da se ovo nazivalo i ''Prva A liga'' <br> ''Bosna Visoko'' - pobjednik kupa NS BiH (protiv ''Sarajeva'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1998-1999 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1998%E2%80%9399_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih99.html rsssf] 2000. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Brotnjo'' - prvak [[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 2000.|Doigravanja za prvaka]] (u [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1999./00.|prvoj ligi HB]] je ''Brotnjo'' bio 2., a prvak ''Posušje''); (prvak [[Premijer liga NS BiH 1999./2000.|Premiejr lige NS BiH]] je bio ''Jedinstvo Bihać'' <br> ''Željezničar'' - pobjednik kupa - Kup NS BiH je igran do četvrtzavršnice - polufinalisti u doigravanje, Kup HB - pobjednik ''Orašje'' (finalisti u doigravanje) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1999-2000 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1999%E2%80%932000_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup00.html rsssf kup] 2001. <br> nije igrano - ''Željezničar'' ''"dupla kruna"'' <br> ovo se može smtrati za "cijelu" Bosnu i Hercegovinu, ali: <br> [[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2000./01.|Premijer liga]] - igrali ''hrvatski'' i ''Bošnjački'' klubovi Kup BiH - počeo kao kup sa ''hrvatskim'' i ''bošnjačkim'' klubovima (kao ''Federacija''), no nakon odigrane osmine završnice, postignut je dogovor sa FSRS - te su 4 polufinalista ''[[Nogometni kup Republike Srpske|Kupa RS]]'' naknadno ušla u natjecanje - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_Bosne_i_Hercegovine_2000-2001 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/2000%E2%80%9301_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup01.html rsssf - kup] <br> Nadam se da sam malo ''"pojasnio"'', samo bi trebalo ''nekako'' navesti na što se odnose <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:25, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a da probamo sve to navesti u obliku tablice slične onoj u članku [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:01, 22. svibnja 2025. (CEST) Pa svakako navesti u tablici s tim da bih ja išao nekako ovako: {| class="wikitable" !Godina !!Područje !!Datum !!Mjesto odigravanja, stadion !!Pobjednik !!Rezutat !!Drugoplasirani !!napomene |- |1997. ||NS BiH || || |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||2:0, 1:3 <small> ([[Pravilo gola u gostima|g]]) </small> ||[[NK Čelik Zenica|Čelik]] |<small> ''"Čelik"'' - prvak Prve lige NS BiH <br> ''"Sarajevo"'' - pobjednik [[Kup NS BiH (1994. – 2000.)|Kupa NS BiH]] |- |} (naravno ako možemo naći datume i stadione - bilo bi super - ovako moje mišljenje ili "što bih ubacio") [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:45, 23. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, sviđa mi se tvoja ideja s tablicom. Pokušat ću pronaći datume i mjesta održavanja po internetu. Zanimljivo je da RSSSF ta izdanja superkupa svrštava pod bošnjačka natjecanja ([https://www.rsssf.org/tablesb/bihcuphist.html Muslim Part, Cup and Super Cup]). Naravno, [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]] je sudjelovalo 2000. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:29, 23. svibnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, srećom pa imamo [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] ::1997. igrano 30. srpnja na [[Stadion Bilino polje]] (Zenica) i 2. kolovoza na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo). ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1998&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1998. igrano 25. studenog na [[Stadion Grbavica]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1999&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1999. igrano 25. studenog (isti datum kao iznad) na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=2000&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::Za te tri utakmice iznad nisam uopće pregledavao drugdje jer je FK Sarajevo sudjelovalo sva tri puta. ::Niti jedan od naših triju izvora za Željezničar ne pokriva period nakon raspada Jugoslavije tako da sam to morao drugdje pronaći. ::[https://www.rsssf.org/tablesb/bih00.html RSSSF] ima strijelce i datum druge utakmice, no nema stadion. Brotnjo je navedeno kao "Brontjo Citluk". ::Transfermarkt ima datume i stadione. [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1996 Kod njih su stadioni za 1997. obrnuti]. Sve ostale informacije poklapaju se s Bordo vremeplovom. Što se tiče za [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1999 2000. godinu], kod njih piše da je igrano 2001. Prva utakmica igrana je na Stadion Bare (stadion [[HNK Brotnjo Čitluk]]) 10. ožujka 2001., a uzvratna 14. ožujka na [[Stadion Grbavica]]. ::To je to što se tiče naših klasičnih izvora. Naravno, postoje i novinski članci, ali njih nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:02, 23. svibnja 2025. (CEST) :::Također, možda bi se mogao navesti Superkup između RSK i RS 1994. koji je naveden u [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu#Kup]], no naravno to nije superkup između dvije bosanskohercegovačke momčadi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:09, 23. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, što ćemo na kraju s člankom o superkupu? Pitam jer sutra izlazi iz popisa neophođenih izmjena pa se bojim da ćemo zaboraviti na taj članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:37, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Pa da ga ti urediš prema ovome što smo imali u Razgovoru ili? :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:24, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, evo radim sada na članku [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] (preimenovan po uzoru na [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]]). Imaš li prijedlog za naziv natjecanja 1998. između Sarajeva i Orašja. Doigravanje za kup FBiH nekako nezodno zvuči. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:29, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Da samo stavim osvajač [[Nogometni kup Federacije BiH|Nogometnog kupa Federacije BiH]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:38, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Također treba li navoditi 2001. budući da te sezone nije igran superkup? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:39, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Dovršio sam članak. Jedino nisam navodio stadione i datume jer nam za njih treba još izvora. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:06, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::Možda bi se dalo kopati po [https://www.glassrpske.com/arhiva Glasu Srpske]? Taj izvor nije bio dio [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] kada je nastao članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]. Pokušao sam pronaći superkup između RS i RSK 1994., no našao sam [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/08/GlasSrpske19940801.pdf završni turnir sezone 1993./94.] Uspio sam pronaći i rezultate jednog kola ličke grupe [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940509.pdf te sezone]. Budem pokušao pronaći tablice za tu sezonu tako da je možemo stvoriti. Možda uspijem pronaći i tablice za 1992., odnosno 1994./95. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:33, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940511.pdf Evo] i jednog kola grupe Banije i Kordun 1993./94. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:36, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940525.pdf Jedno kolo] lige Zapadne Slavonije. [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske19940603.pdf Spomen kupa RSK] i [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske1994060405.pdf ovdje]. U lipanjskim brojevima nije bilo informacija. Pogledat ću kasnije za ranije mjesece, – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:03, 26. svibnja 2025. (CEST) vezano za superkup, na stranici [[Hrvatski nogometni superkup]] nismo navodili kad je netko osvojio ''dvostruku krunu'' (nego smo jednostavno ''"nije igrano"'', ali prilično sam siguran da je ''"Hajduk"'' proglašen za pobjednika Superkupa 1995. (za ovo što je ''"Dinamo" / "Croatia"'' osvajao ''dvostruke'' stvarno nisam gledao), ali [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatian_Football_Super_Cup en.wiki], [https://www.rsssf.org/tablesk/kroasupcuphist.html RSSSF] <br> Stvarno ti imam staviti ona prvenstva RSK (i "sljednika", do sezone 1997./98.), ali nikako stići (kao što sam ti negdje ranije pisao) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:48, 26. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, imaš li prvenstva RSK do Oluje? Ako da, onda neću trošiti vrijeme na pronalaženje podataka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:04, 26. svibnja 2025. (CEST) ::Moram vidjeti..... ::ima dosta u knjizi o nogometu u Baranji ::Boro Borivoj Novaković, "50 godina nogometa u Baranji (1947/48-1996/97)", Beli Manastir, 2005., ISBN 953-6505-84-3 ::...samo je moram naći...na nekom ''hardu'' mi je ::i onda to ukucati...mislim da imam još ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:58, 26. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, dok čekam za superkup, naletio sam na moguću grešku u članku o jednom drugu kupu: [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupu ZNS-a]]. Prema [https://web.archive.org/web/20160403112150/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1970-71.htm arhiviranoj web-stranici NK Maksimira] u sezoni 1970./71. postojao je Kup ZNS-a. Maksimir se nije natjecao u kupu [https://web.archive.org/web/20160422094143/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1969-70.htm 1969./70.], a u sezoni [https://web.archive.org/web/20160422050326/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1968-69.htm 1968./69.] Maksimir je ispao u 2. kolu Kupa maršala Tita (vidiš možda bih mogao dodati utakmice Maksimira u člancima o Kupu maršala Tita, a i za druge klubove, ako imamo izvore na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]). Ono što želim reći je da članak [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]] sadrži osvajače od 1974. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_saveza&diff=prev&oldid=4942785 ovoj izmjeni si dodao osvajače iz SFRJ]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:51, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::[https://web.archive.org/web/20160403112137/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1957-58.htm Javlja se od 1958.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:41, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::U međuvremenu sam dodao sve sezone NK Maksimira u Kupu maršala Tita. Bile su dvije nelogičnosti. Maksimir je nekako dvaput igrao u kvalifikacijama za [[Kup maršala Tita 1962./63.]], a za sezonu [https://web.archive.org/web/20160403051603/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1965-66.htm 1965./66. jedino je navedeno 4. kolo kvalifikacija], no ne vjerujem da je to Kup maršala Tita jer nedostaju ranija kola, a 4. kolo bi nekim čudom trebalo biti igrano na isti dan kada je četvrtfinale kupa sudeći po infookviru članka [[Kup maršala Tita 1965./66.]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:45, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, podsjećam te ovdje na superkup i ine stvari. Molim te pogledaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7179054 ovu] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7226098 trenutnu verziju ovog članka]. Ja sam šokiran kako nitko od novinara mnogobrojnih medija, ne samo nacionalnih, već i lokalnih nije u stanju odraditi ovaj jednostavni fact-checking. Trebalo mi je 2 sata da popravim članak. Za Kovačevića ti pišem čisto informativno kao podsjetnik da se ne smije vjerovati medijima (a i možda Kovačevića jer tvrdi da je osvojio [https://web.archive.org/web/20200807213917/https://nk-polet-smnm.hr/index.php/klub/novosti/1390-intervju nekakvu četvrtoligašku titulu] sa Strmcom iako to ne navode naši članci [[4. HNL – Središte B 2008./09.]], [[4. HNL 2009./10.#Središte B]] i [[4. HNL 2010./11.#Središte B]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:12, 4. lipnja 2025. (CEST) :::::::Što se tiče [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]] - ovi pobjednici od 1974. pa na dalje su preuzeti iz knjige :::::::Kerhin Ico, Rede Miroslav: Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog saveza : 1919 - 1994, Zagreb, 1995. (str. 227) :::::::ali, sasvim moguće je da se Kup igrao i ranije, taj dio nisam proučavao. :::::::Za Kup Maršala Tita - su svakako bile "kvalifikacije", koje su se "odrađivale" preko regionalnih kupova (općinski / područni / regoionalni / repubički) kupovi, te je moguće da su pojedine "faze" (nazovimo kvalifikacija" za kup maršala Tita/Jugoslavije) nosile i različite nazive po "područjima" - s tim da tipa "područni kup" nije odigran do finala, nego kao "polufinalisti" idu u "regionalni kup" i sl.). <br> :::::::Također je moguće da su istovremeneo igrana i dva kupa - primjerice za 1950.e i 1960.-e sam u monografijama kluboba s područja Dalmacije nalazio u istoj sezoni da igraju i ''Kup Splitskog nogometnog podsaveza'' i ''Jugokup za područje Dalmacije''. Ovo bi trebalo negdje proučiti, ali ne znam odakle. :::::::Možeš nešto vidjeti iz članka [[Kup Nogometnog saveza Općine Split]], kojeg sam stvorio, ali koji ima nepotpune podatke. :::::::Ovo za Kovačevića i Strmec stvarno ne znam, ali iz iskustva znamo da većini naših portala i novinara se ne može baš vjerovati. :::::::ovo za [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] - komotno ti radi :::::::1998. ovo ''Sarajevo'' vs ''Orašje'' staviti kao ''Kup Federacije BiH'' (ali da NS/FS BiH'' i UEFA ovo priznaju kao "službenu" titulu pobjednika Kupa BiH) :::::::Kao što sam prije napisao, ja sam ova dva izdanja "doigravanja" (1998. i 2000.) stavio u članak [[Nogometni kup Federacije BiH]] :::::::Dok od sezone 2000./01. na dalje pod [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]] :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:57, 5. lipnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Cybermb}}, iz nekog razloga danas ne dobivam obavijesti o porukama na svojoj SZR tako da me pingaj, ako mi budeš odgovarao. Ne znam jesi li viđao poruke na Ame71-ovoj SZR oko [[NK Posavina Zagreb]]. Trebalo bi provjeriti (vrlo vjerojatno piše u 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981.) jesu li se Chromos (stari naziv Posavine) i [[NK Mesarski Zagreb|Mesarski]] 1960. spojili u Mesokrom ili Meskrom. Bi li mogao ispisati cijelu natuknicu za Chromos (nemoj tražiti pod Posavina jer se to ime koristi od 1996./97.)? Sjećam se iz članaka o sezonama Kupu maršala Tita da je taj cijeli sustav kvalifikacija poprilično kompliciran (čak se sjećam da su se spominjali i neki švicarski i njemački sudionici, ako ne iz drugih zemalja, koji su igrali proitv klubova iz SFRJ) tako da je svašta moguće. Vidio sam tako na web-stranici NK Maksimira da su se paralelno natjecali u više kupova tijekom sezone (baš kao ovi dalmatinski klubovi koje navodiš) tako da je sasvim smisleno da se nešto iskrivilo pri digitalizaciji rezultata. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:26, 5. lipnja 2025. (CEST) == Makedonci u Srbiji == Nije trebalo da uklanjaš referenciran sadržaj, mogao si prvo na szr da pitaš. Sto se tiče patrijarha odakle izvor da su u 17. stolječu živjeli Srbi u Makedoniji i da je on Srbin. To što je bio patrijarh ne znači da je bio Srbin, naročito ne u srednjem vijeku. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:49, 22. svibnja 2025. (CEST) Što se tiče prvoga, znači da su se selili u Srbiju jer nisu htijeli da žive direktno pod Turcima, ne razumijem šta tu nije jasno? Izvori da je Maksim bio Srbin ne postoje, on je Slaven iz Makedonije, a oni su preci današnjih Makedonaca. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:54, 22. svibnja 2025. (CEST) I koji je pridev od države Srbije na hrvatskom jeziku prema pravopisu? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:59, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, u hrvatskom postoje dva pridjeva: srpski i srbijanski. Potonji se najčešće koristi kako bi se naglasio da se nešto odnosi na državu (Srbiju), a ne narod (Srbe). Npr. srbijanska reprezentacija, srbijansko veleposlanstvo, srbijanski Mađari i sl. U članku sam izmijenio srbijanski u srpski jer mi nekako nije imalo smisla da koristiš oba pridjeva u sekciji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:21, 23. svibnja 2025. (CEST) ::znam za to, samo si mi to mogao odmah kazat, što se mene tiče ima smisla što govoriš, neka bude samo jedna varijanta. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:36, 23. svibnja 2025. (CEST) == Vlatka Planina == Pozdrav! Vidim da je stranica predložena za brisanje. Zanima me zašto, i kako to ispraviti? Hvala! [[Suradnik:Vlatkaplanina|Vlatkaplanina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlatkaplanina|razgovor]])</small> 18:10, 24. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Hijerovit}} je u međuvremenu to dobro objasnio na [[Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Svibanj_2025.#Vlatka_Planina]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:23, 24. svibnja 2025. (CEST) == HNL 2024./25. == Hvala na info oko HNL-a. Dopunio sam sve, no onda vidio da si je netko dao truda na engleskoj Wikici pa samo prenio. Ipak možda je i poanta u tome da čovjek prvo vjeruje u vlastiti rad. [[Suradnik:M3zzz00|m3zzz00]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:M3zzz00|razgovor]])</small> 22:17, 25. svibnja 2025. (CEST) :{{S|M3zzz00}}, ok. Malo mi je bilo čudno kako najveća pobjeda nije ujedno i najefikasnija utakmica pa sam išao provjeriti. Ostatak članka nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:19, 25. svibnja 2025. (CEST) == Upit == https://zns.hr/soccer/tournaments/90472539-kupzns-a-seniori2425 [[Kup Nogometnog saveza Zagrebačke županije]] Bilo bi dobro kreirati, dodatno za razlikovanje od donjeg članka. [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 03:59, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, linkao si aktualnu sezonu [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]]. Slobodno stvori članak, ja bih trebao dovršiti članak [[Dejan Ljubičić]]. Možeš stvoriti i preostale nedavne sezone. Trebale bi sve biti dostupne na HNS Semaforu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:44, 28. svibnja 2025. (CEST) ::Ok, ipak fali članak "''Nogometni savez Zgrebačke županije"'' [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 17:47, 28. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Loptač01}}, i to možeš stvoriti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:30, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::nije lako naći izvore, niti sam blizu zageba, ali kad se napiše svakako ću lektorirati [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 20:12, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::bilo bi korisno svakoj nižoj ligi dodati poveznicu županijskog kupa, i obrnuto;na članku hr kup dodati odlomak sa svim žns/kupovima (teško mi je pobrojati sam); molim i pregled mojih uređivanja o razlici premijer/1. zagrebačke žnl, potvrđeno po sofaskoru; ako ne vidim koji lokalni klub sa točnim imenom lige, prepuštam popravak [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 01:08, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Loptač01}}, ok. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:14, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Loptač01}}, u [https://zns.hr/images/zns/4-nl-srediste/dokumenti/24_25/znl/PROPOZICIJE-NATJECANJA-SENIORA-ZNS-a-2024.-2025.g.pdf propozicijama natjecanja] imaš sve potrebne informacije o imenima, sudionicima i rangovima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:17, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Pardon. ovo iznad je za ZNS, a ne NSZŽ. Na njihovoj web-stranici su neažurirane propozicije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:21, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::{{s|Loptač01}}, :::::::::[https://semafor.hns.family/ HNS Semafor] (Sezona: 2024/25 Razina: ŽNS zagrebački) ima PREMIER LIGA NSZŽ 24/25 na samom dnu. :::::::::[https://ns-vrbovec.hr/premier-liga-2024-2025/ NS Vrbovec] (Neki nogometni savezi poput onog Osječko-baranjske županije su podijeljeni na više saveza) također tvrdi da postoji Premier liga NS Zagrebačke županije. Za rang iznad navodi 4. NL Sr. Zg, a rang ispod 1. ŽNL. Izgleda da je Premier liga novo natjecanje. :::::::::To velim zbog izmjena poput [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Vatrogasac_Zdenci_Brdove%C4%8Dki&diff=prev&oldid=7222030 ovih]. Klub se natječe u Premier ligi prema [https://semafor.hns.family/klubovi/1303/nk-vatrogasac-z/ HNS-u]. Budem ispravio to. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:27, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::[[NK Dubrava#Povijest]] ::::::::::Slično kao NK Šparta, ako treba dodatno popraviti [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 09:23, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[[1. ŽNL Varaždinska]] :::::::::::Prema članku, MŽNL ne postoji, ili je treba preimenovati u Elitnu [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:28, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[[1. ŽNL Međimurska]] po ovome je različita od premier lige... ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-medimurska-nl/18405#id:65644 ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/medimurska-premier-nl/16845#id:65445 [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:33, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::[[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj]] prikazuje obe lige pod "Sjever" [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:43, 31. svibnja 2025. (CEST) == Jugijo == Hojla! Primijetio sam da si mi poslao zahvalu dok sam još dovršavao članak, ali ionako sam ti se mislio javiti. Znam da si potkovaniji za novija izdanja Yu-Gi-Oh!-a više od mene (meni je sve poslije GX-a ''terra incognita'' [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]), pa sam te mislio zamoliti da, ako imaš volje i vremena, malo projuriš kroz [[Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)|članak]]. Trudio sam ga se dovoljno kvalitetno prevesti s engleskoga, ali možda sam gdjegdje posrnuo u prijenosu terminologije. Zeznuto je i to što nisam uvijek pri ruci imao spremne hrvatske ekvivalente za engleske nazive (kako uopće zovemo ''counter trapove''?!), pa sam tu kombinirao izraze koje su rabili u prvoj sinkronizaciji serije s izrazima koje sam pokušao nekako prevesti na svoju ruku, ali možda ipak zvuče ''clunky''. Usput budi rečeno, na prevođenje članka potaknulo me to što me jedan prijatelj ponovno navukao na sakupljanje tih karata, pa sad malo udovoljavam petnaest godina mlađem Neptuneu. [[Datoteka:Face-blush.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:17, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Neptune, the Mystic}}, ok, budem pregledao sutra, ako se sjetim. Mislim da sam čak posjedovao knjižicu s pravilima tiskanim u vrijeme XYZ-a, odnosno prije nego što su mi ta čudovišta djelomično dala inspiraciju za korisničko ime prilikom stvaranja računa na Wikipedija. Imam jedno pitanje. Još dok je članak bio u tiskari uočio sam da su neki ''Monster Types'' ukošeni, a neki ne (npr. Pendulum-čudovišta). Koliko sam shvatio dok si me podučavao pravopisu, sve riječi iz stranih jezika bi trebale biti ukošene. Također, imam još jedno pravopisno pitanje koje se povremeno pojavljuje među nepatroliranim izmjenama, no eto nikad ti ga ne postavljam jer znam da si preopterečen životnim obavezama. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=7062868&oldid=6947898&rcid=14322824 ovakvim] slučajevima, što je ispravno? IP-ova inačica ili prethodna inačica? Izmjenu sam iskopao iz naših DM-ova na Discordu. Stoji neodgovoreno od prosinca. Također, sjećam se da me je Stribør više puta pitao za tebe. Prije koji mjesec čak je nešto spominjao bitno vezano za tebe, nešto što ti može biti od koristi, no ne sjećam se više što. U svakom slučaju, možda bi bilo dobro da mu odgovoriš. Inače, na serveru se nadamo tvom povratku. Dvojica (ne znam je li smijem dijeliti imena javno) su baš spominjali kako si im značajno utjecao na glazbeni ukus, a jedan je rekao da si im upravo preko glazbe znatno promijenio ukus. Još je jedan od ovih jučer zavolio jednog od tvojih omiljenih skladatelja. Također veli da nema s kim dijeliti nove pjesme. Kad smo kod glazbe, baš mi je YouTube počeo prekjučer ponovno preporučivati skladbe iz Yu-Gi-Oh-a! :P.S. budući da ne znam hoćeš li se ikada vratiti na Discord, znaj da sam cijelo ovo vrijeme vjerovao da je znaš-već-tko stajao iza ''Bilog'', no eto nedavno mi je rečeno da si to bio ti. Ako jest istina, stvarno imaš dobar dar za pjesništvo, ''meštre''! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:52, 28. svibnja 2025. (CEST) ::E vidiš, tek sam nedavno naučio da se to ''xyz'' čita ek-si i odjednom mi je postalo potpuno jasno zašto svoje suradničko ime čitaš /kroksi/. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Hvala ti unaprijed, samo imaj na umu da nije ništa hitno – kad stigneš i kad ti se bude htjelo, vidim da marljivo radiš, pa te ne želim dodatno opterećivati. Nego, dok me nema na Discordu, ako te što bude zanimalo, slobodno me pitaj ovako, odgovorit ću prije ili poslije, kako stignem! ::* Ukosio sam imena koja pravopisno nisu prilagođena našem jeziku, a ona koja jesu nije bilo potrebe odijevati u kurziv jer bismo ih transkribirano ionako jednako pisali (link, pendulum, ali ''synchro'', tj. sinkro). Institut u pravopisnom rječniku ima divan primjer – ''rock''-glazbu i rok-glazbu. To ti je taj princip; ako transkribiramo, kurziv nam ne treba. ::* Bio je urednik ili urednikom, pitaš? Nećeš vjerovati, ali oboje. Obje su varijante sintaktički u redu iako je ona s instrumentalom stilski obilježena, malo vuče na Bibliju ("...i postao čovjekom"). Ovako napamet ne znam postoji li i semantička razlika, ali ako postoji, vjerojatno je o tome pisala Ivana Brač, vjerujem da njezin rad o instrumentalu u kopulativnim rečenicama imaš negdje na gugleši ako te zanima. Da moram birati isključivo jedan oblik, priklonio bih se nominativu, manje zasvrbi oko. ::* Slobodno opet pozdravi sve na Discordu, valjda ću prije ili poslije iskopati lozinku za račun jer sam u međuvremenu nabavio i novi laptop, pa je muka živa prijavljivati se na sve moguće stranice... Dok me nema, ako komu u međuvremenu zatreba koja novija preporuka za mjuzu (u smislu glazbe koju dosta slušam u zadnje vrijeme, ne nužno i povijesno novije), prenesi da valja baciti uho na Judas Priest i pjesme "Genocide" (s ''Unleashed in the Easta'', ne sa ''Sad Wings of Destinyja''!) i "The Rage" (s ''British Steela'') te Pearl Jam i pjesmu "Habit" (s ''No Codea'') jer baš divno masiraju bubnjiće! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] ::* Ako se odnosiš na osobu na koju mislim da se odnosiš, mogu samo reći da joj možda i jesam prišapnuo pokoju šaljivu pjesan, ali više od toga ne mogu / ne smijem reći. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] ::[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 00:59, 29. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Neptune, the Mystic}}, nažalost nisam stigao danas pregledati članak zbog previše životnih, a i patrolerskih obavezi. Također nisam ni pokušao tražiti ta pravila. Iskreno ne znam ni gdje bi mogla biti, no nisam 100 % siguran da su na hrvatskom. Piše li se onda ''metal''-sastav ili metal-sastav? Sjećam se da si onom Poljaku stalno mijenjao metal u ''metal''-. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:06, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Postoje hrvatskojezične web-stranice o tvojoj omiljenjoj ''children's card game''. Probaj vidjeti kakve izraze ondje koriste. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:12, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Sve u redu, rekoh da nema žurbe. Vjerojatno sam mu mijenjao u italik kad nije stajalo samo metal, nego npr. ''heavy metal'', ''thrash metal'' itd. ::::Ako stoji samo metal, piše se metal-sastav. ::::Bacio sam bio pogled na neke takve stranice dok sam prevodio članak, ali ako se dobro sjećam, mahom su se služili engleštinom. [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:29, 30. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Neptune, the Mystic}}, danas, točnije u ovih nekoliko sati, napokon imam nešto slobodnog vremena. Da nema izbora za jubilarni članak zaboravio bih totalno na članak. Bacio sam brzinski pogled na članak i vidim da u [[Yu-Gi-Oh!_(kartaška_igra)#Mjesta_za_karte]] neujednačeno koristiš i ''link''-čudovišta i link-čudovišta, tako da bi to trebalo prepraviti. Cijeli članak ću pročitati naknadno. Sjetio sam se da bi možda {{s|Hijerovit}} mogao znati ponešto o sinkroniziranoj terminologiji posljednjih godina. Ja sam ''u svoje vrijeme'' tumačio pravila s engleskog jer gotovo nitko u mojoj okolini nije dovoljno dobro poznavao engleski (ok, nisam ni ja znao prevesti drugima neke riječi poput, fiend type, sjeti se Demona, ili cenzuriranog, češćeg oblika Summoned Skulla) tako da ne želim unositi svoje kovanice (naravno, ne sjećam se nakon svih ovih godina što sam ja skovao, a što preuzeo iz sinkronizacije i okoline). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:57, 5. lipnja 2025. (CEST) == Slovenian clubs in Hungarian leagues in WW2 == During WW2 [[NK Mura]] and [[NK Nafta Lendava]] played in the Hungarian leagues, but in different ranks. I don't know what name to give to the season pages. It was easy with German, but it's hard with Hungarian. For example: * [[NK Mura]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8714 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, B-csoport 1941/1942 - ''Sjeverno-zadunavski okrug, I. divizija, Grupa B 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8677 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, I. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8608 4. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), I. divizija, grupa Szombathely 1943./44.'' ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8564 2. rang] - Északdunántúli körzet 1944/1945 - ''Sjeverni Zadunavski okrug 1944./45.'' (interrupted) ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8557 3. rang] - Nemzeti Bajnokság III, 9. csoport - Tervezet 1944/1945 - ''Nacionalno prvenstvo III, Grupa 9 - Draft 1944./45.'' * [[NK Nafta Lendava]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8756 5. rang] - Déldunántúli kerület, II. osztály, Nagykanizsai csoport 1941/1942 - ''Južno-zadunavski okrug, II. divizija, Nagykanizska grupa 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/7901 5. rang] - Északdunántúli kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, II. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8623 5. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 - ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), II. divizija, grupa Szombathely 1943./44'' I'm planning to put 2 tables in every page like "Prekmurian clubs in Hungarian footbal system 1941-42" and so again, what do you think about. And what would be the right translation? "Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941.-42."? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:40, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, here are the names I came up with using Google Translate: :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina B 1941./42.]] (Zadunavlje = [[:en:Transdanubia]]) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] ([[Sambotel]] = Szombathely) :*[[Prvenstvo Đurskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog, [[Đura]] = Győr) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga 1944./45.]] :* [[Nemzeti Bajnokság III – 9. grupa 1944./45.]] (I don't know if we should translate [[Nemzeti Bajnokság I|Nemzeti Bajnokság]], also take a look at [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1944_osz], Tervezet might mean cancelled/never played) :*[[Prvenstvo Južnozadunavskog okruga – II. razred – skupina Velika Kaniža 1941./42.]] ([[Velika Kaniža]] = Nagykanizsa) :* [[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] :* [[Prvenstvo Đurskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog) :* [[Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941./42.]] :Also, you could perhaps make the Transdanubia Championship articles (Prvenstvo Sjevernozadunavskog/Južnozadunavskog okruga) include the other divisions and groups. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:37, 3. lipnja 2025. (CEST) == Načelnici et altera == Baj d vej, mislim da je najbolje sad ostavljati sve promjene načelnika itd. Nije neka razlika jesu li na funkciji danas ili za tjedan dana i nitko to neće mijenjati opet. Te članke ionako nitko ne uređuje između izbora pa je ''imho'' manje štetno ostaviti ranije promjene nego da idućih nekoliko godina imamo zastarjele podatke za više općina no sad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 14:20, 3. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje == Ne znam zašto ste obrisali moju uredbu stranice [[Belišće]]. Bili su izbori, ona je pobijedila, zašto si ti obrisao moju uredbu? Možda zbog citate? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:18, 3. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Trebalo bi pričekati da se izvrši predaja vlasti – izabrana kandidatkinja ne postaje gradonačelnica čim pobijedi na izvorima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:42, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906}}, novoizabrani politički dužnosnici rijetko preuzimaju vlast odmah nakon što budu izabrani. Na vlast stupaju nakon nekoliko dana, tjedana, mjeseci (npr. predsjednički izbori u SAD-u) i sl. Wikipedija treba prikazivati trenutačno stanje, a ne neko buduće. Po trenutnom stanju izgleda da je gradonačelnik Belišća Burić, barem tako tvrdi [https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/ službena gradska web-stranica]. Naravno, gradske web-stranice možda se ne ažuriraju svakodnevno, tako da kasne. U tom slučaju trebalo bi otkriti jesu li lokalni mediji objavili članke o primopredaji vlasti. Ja takve članke nisam našao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:49, 3. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Hijerovit}}, ovo zaboravljam spominjati zadnjih dana. Uvijek postoji šansa da izabrani kandidat umre ili iz nekog razloga odustane ipak od izabrane pozicije iz osobnih/zdravstvenih/inih razloga. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:03, 6. lipnja 2025. (CEST) == Plagijati == Baci pogled na članke koji navode disertaciju [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22Tin+Mudra%C5%BEija%22&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1 Tina Mudražije] kao izvor. Meni se čini da se radi o izravnim prijevodima sa slovenskog na hrvatski, što je kršenje autorskih prava i ne bi se smjelo raditi. Imamo opciju brisanja ili traženja dopusnice od dr. Mudražije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:27, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, meni uopće nisu došle obavijesti da sam danas dobio 2 poruke na SZR. Znaš li možda je li se nešto mijenjalo s obavijestima? Ako mi budeš odgovarao, molim te pingaj me. Ovih prvih osam članaka koje navodiš, odnosno ove koji nemaju "19" u naslovu sam ja napisao. U njima nećeš nalaziti ikakve sporne dijelove. {{s|Ame71}} zadnjih mjesec/dva stvara poprilično velike članke pretežito iz slovenskojezičnih izvora koje djelomično osobno prevodi, a djelomično strojni. Ja se trudim da to bude što enciklopedičnije i neutralnije. Pokušavam izbaciti što više nebitnih dijelova i preoblikovati članke, no stvarno je preiscrpljujuće i vremenski prezahtjevno (da ispatroliram jedan članak, a bez da ga dodatno preobrađujem, mi je prosječno potrebno negdje između pola sata i sat vremena) preoblikovati apsolutno sve da podudaranja s originalom budu minimalna. Ovih zadnjih tjedan dana nemam baš slobodnog vremena, tako da ni ne stignem patrolirati svakodnevno (to si vjerojatno i uočio). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:40, 5. lipnja 2025. (CEST) :: Mislio sam da se može prevesti, mislio sam da nije moguće kopirati izvorne tekstove u cijelosti. Na it.wiki mi nikad nisu stvarali probleme, ali sada sumnjam da to jednostavno još nisu primijetili. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:19, 6. lipnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], na it.wiki ljudi ne znaju slovenski jezik pa ne mogu usporediti. Ali da nije u redu - nije. Ja volim reći da bih se tako mogao obogatiti prevođenjem knjiga Harry Potter - nov jezik, nova autorska prava(?). Možda se možeš javiti Mudražiji i pitati ga bi li poslao [[WP:DOPUSNICA|dopusnicu]], to jest email kao na [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Odgovor]]. Možda možeš pitati ChatGPT ili Google Gemini: "parafraziraj sljedeći tekst tako da ne krši autorska prava: ..." i onda copy&paste jedan po jedan paragraf. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 6. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, rađe mu piši na engleskom da mu Google Translate ili štogod koristi lakše pomogne prvi prevođenju nazad na talijanski ako nešto ne shvati. {{s|Ame71}}, In case you're going to use AI to paraphrase sentences, please check them in detail, since AI likes to add fictitious details to inputted text. I saw this several times when people tried to translate an article via ChatGPT. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:21, 6. lipnja 2025. (CEST) :::::{{s|Croxyz}} for translations I use google translator, not AI. Anyway, if I'll use ChatGPT, I'll mark it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:48, 8. lipnja 2025. (CEST) == [[Nacrt:SAO Zapadna Slavonija]] == Smatram da je trenutno stanje članka dovoljno dobro da mu se makne oznaka nacrt [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 19:30, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{S|Tmatic01}}, premjestih zu glavni imenski prostor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:04, 6. lipnja 2025. (CEST) == Gradonačelnica Ivana Jerbić == Jer je sada dobro stranica [[Belišće]]? Idi u https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/. Stranica se ažurirala napokon. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:36, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906 }}, je, pregledao sam te izmjene jučer. Samo bi trebalo još ažurirati [[Belišće#Administracija i politika]]. Naravno, moguće je uvijek skratiti tu sekciju i navesti samo najbitnije informacije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:54, 6. lipnja 2025. (CEST) == Chromos / Mesarski / Posavina == {{s|Croxyz}}, {{s|Ame71}} vezano za ovo što si molio da provjerim iz knjige * Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)"1880/1980" Pod "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130) za ugašene klubove > * ZAGREB: ''Mesarski'', SK - 1927. Pod "ZAGREB: Nogometni odbor općine Trnje" (str. 132) za klubove u natjecanju * ZAGREB: ''Chromos'', NK - 1979. (''Chromos'', NK - 1955., ''Kemičar'', NK - 1963.) trebalo bi vidjeti iz monografija ZNS-a (1969., 1994. i mislim iz 2020.) ima li što navedeno, pa pogledam) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:44, 6. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super da se poklapaju godine s člankom o Chromosu (Posavini) i Mesarskom. Moguće je da se Mes(o)krom nalazi red ili dva ispod Mesarskog u "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:56, 6. lipnja 2025. (CEST) ::Nema ''Mesokroma'' (osim ako mi nije promaklo) u toj knjizi pod savezima koji pripadaju Zagrebu - više puta sam pregledavao. <br> ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 17:25, 6. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok. Postojala je šansa da si možda zaboravio navesti, pa sam te pingao. Mislim da nemamo arhivirane novine za period tijekom kojeg je djelovao Mes(o)krom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:37, 6. lipnja 2025. (CEST) == Spam == Tebi očigledno nije do suradnje sa mnom već do provociranja, pošto sada Aca ne sme ti si se aktivirao. Kako god, bez rasprave uklanjaš naziv validan. Bit ćeš prijavljen. Prijatno.[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:01, 6. lipnja 2025. (CEST) == Boje u nogometnim tablicama == Sređujem neke stvari oko noćne teme pa mi često iskoče nogometni članci. Ne znam hoće li se što na lagan način moći napraviti po pitanju vidljivosti teksta u tablicama, ali me zanima znaš li zašto se te tablice toliko često bojaju? Što znače crvena, zelena, siva (...) pozadina u tablicama u https://hr.wikipedia.org/wiki/Albanska_nogometna_reprezentacija?vectornightmode=1&minervanightmode=1 npr.? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:28, 10. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] pozdrav noćnoj straži! {{;P}} [[Albanska nogometna reprezentacija#Utakmice|#Utakmice]]: Zelena valjda reprezentira pobjedu, žuta izjednačenje, a crvena gubitak. Za postave ne znam, valjda se tako razlikuju položaji na terenu. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 01:33, 10. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, za te boje znam iz iskustva da su dodane u člancima o reprezentacijama s [[EURO 2016.|Europskog prvenstva 2016.]] Pretpostavljam da je riječ o uljepšavanju ([[CSS]], ali za članak na Wikipediji). Je li kod tebe red Napadači boldan? Također, podsjećam na GLAVNIRASPORED i kategorije u članku [[Vlatka Planina]] (ne znam je li i dalje uređuješ taj članak te jesi li uopće vidio moj odgovor). Što se tiče boja, očito ih ima i u drugim člancima, poput [[Armenska nogometna reprezentacija]] koji sam vidio neki dan prilikom ophođenja, no nisam ih uklonio jer mi se nije dalo ispravljati armenska imena i prezimena. Također ti želim reći da je Ame71 odgovorio iznad. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) ::Koreanovsky je u pravu što se tiče utakmica. To je preuzeto s en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) :::Mislio sam na prvu tablicu, naslov "Trenutni sastav" (iz 2016.?). Napadači izgleda boldan, ako gledamo na isti. Ta je tablica još OK jer se barem vidi tekst (linkovi nisu plavi nego podcrtani), ali u odjeljku "Uspjesi na velikim natjecanjima" ne vide se imena. Armenska je još čudnija, uh. Ljudi su u sportskim tablicama baš kreativno bojali :D :::Ne znam što s Ameom. Bilo bi mi lakše da nisam to vidio, ali sad kada jesam... neka se barem ne ponovi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:43, 10. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, vjeruj mi to s 2016. nije samo problem kod trenutnih sastava. I drugi dijelovi članaka su zapeli u vremenu. No, eto, uvijek može poslužiti motivacija drugima da ažuriraju (ja sam tako i došao na hr.wiki davne 2018.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:46, 10. lipnja 2025. (CEST) == ChatGPT za pronalaženje izvora == Hvala ti što si prepravio navod izvora. Očito mi je promaklo izbrisati sporni dodatak. No, vidim da si mi ostavio tekst u sažetku pa mislim da je u redu da na njega i odgovorim. Prvo, ne sviđa mi se jezično spletkarenje i generaliziranje. Ne pišem "članke" koristeći ChatGPT, već sam cijeli tekst napisao svojom glavom i rukom. Izvore sam također provjerio i dao im zeleno svjetlo, baš kao što bih to učinio i prije nego je umjetna inteligencija postala široko rasprostranjena. Drugo, iako ga i sada koristim tek sporadično, i dalje ću, kad god se nađem u nedoumici, koristiti ChatGPT '''oko mehaničkih finesa poput pronalaženja sekundarnih izvora''', a onda ću, kao i svaki put do sada, taj izvor '''pregledati i provjeriti''' mu vjerodostojnost. Ne vidim zašto bi to bilo neuvjerljivo dokle god je izvor dobro utemeljen. Reci mi koja je razlika za krajnjeg korisnika – čitatelja – između toga da mi Google izbaci izvor i korištenja ChatGPT-ja u te svrhe? Potonji je samo ''inteligentniji'' i lakši za korištenje. Ako to dosad nije bilo očito, i sâm se oštro protivim tome da u članke ubacujemo tekst koji je proizveo ChatGPT. '''Ručno provjereni izvori ne spadaju u tu kategoriju.''' Treće, nađi one izvore koje smatraš neadekvatnima i slobodno ih, uz prethodno navedeno obrazloženje, obriši. Tvoj, : [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 17:20, 13. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Šaholjubac}}, slobodno tragaj za izvore korišteći ChatGPT, samo ga nemoj tražiti da ti prevodi s drugih jezičnih izdanja Wikipedije (ili prepričava tekstovi) jer voli ubacivati nepostojeće detalje u prijevod. Tako sam primjerice jednom sređivao takav jedan prijevod o nekoj svetici te je ondje ubačen [[crkveni red|red]] kojem je ''kao'' pripadala. Naravno, u izvorniku ta informacija ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:43, 13. lipnja 2025. (CEST) ::Dogovoreno! :) ::Tvoj, ::: ::[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 21:03, 13. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Šaholjubac}}, zaboraviti sam navesti da bi bilo pametno da uklanjaš "?utm_source=chatgpt.com" iz linkova u izvorima. Nekada u budućnosti ti linkovi neće postojati, pa InternetArchiveBot neće uvijek moći postaviti link na arhiviranu verziju članka jer nikada nije arhivirao URL koji sadrži ?utm_source=chatgpt.com. Naravno, češće će i arhivirati linkove bez ?utm_source=chatgpt.com jer su češći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:42, 14. lipnja 2025. (CEST) == Regex == Nema ih nego u možda desetak članaka: [https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F-+%3F%5C%7B%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7D+%3F-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] Teško je to botom ispravljati, treba jako paziti da nisu matematičke formule i sl. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:51, 14. lipnja 2025. (CEST) == Motociklizam == Vjerojatno si primijetio da radim članke vezane uz [[:Kategorija:Motociklizam|motociklizam]] - prvenstveno članke [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|po sezonama Svjetskog prvenstva (GP)]] i [[:Kategorija:Športski motociklisti|članke o vozačima]] - što se tiče ovih po sezonama - radim za svaku kategoriju/klasu u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] zasebno - jednostavno lakše (a i svaka klasa vozi zasebno utrke) <br> na većini ostalih wikipedija (bar do sezone 2011.) su u istom članku stavljani podaci za sve kategotije koje su se odvijale u sezoni u sklopu GP-a (MotoGP/500cc, Moto2/250cc / Moto3/125cc / MotoE / 350cc / 80cc/50cc), ali ponegdje su stavljana i prvenstva za prikoličare (''sidecar'', dok su održavana unutar GP-a); ''Thunderbikes Trophy'' iz 1990.-ih, ili ''Formula 750'' iz 1970.-ih (a ona uopće nije održavana na istim vikendima kao i GP prvenstvo <br> Tako da mi je za jednu sezonu stavljati podatke tipa za prvenstva u 3 klase jednostavno previše (a i ovako, ako nastavim ovim tempom - 1 članak na mjesec - trebat će mi 20ak godina da kompletiram) ovdje bih te molio, ako imaš alate članak [[Dodatak:Popis svjetskih prvaka u motociklizmu]] staviti interwiki sa [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Grand_Prix_motorcycle_racing_World_Riders%27_Champions_by_year en.wiki - List of Grand Prix motorcycle racing World Riders' Champions by year] - na to je trenutno kao ''interwiki'' spojen naš članak [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] (pa da ispravimo) članci za vozače - trenutno ih više radim kao ''mrve'' (samo osnovno o vozaču; uspjesi po prvenstvima i sl., sa što više vanjskih poveznica i izvora...nažalost nisam baš sa vremenom da se bolje posvetim tim člancima, pa dobijemo nešto kao [[Raymond Roche]] ili [[Sébastien Charpentier]]) <br> prije sam više napravio oko članaka, kao za [[Wayne Rainey]] ili [[Marco Simoncelli]]. <br> ovdje bih te molio ako možeš [[Nacrt:Noriyuki Haga]] vratiti u GIP (odnosno na [[Noriyuki Haga]]) - u međuvremenu sam o Hagi napisao malo biografske podatke Što se tiče vozača, zasad mislim raditi one koji su bili (ajmo reći među vodećima) u svjetskim prvenstvima za [[Svjetsko prvenstvo u superbikeu|Superbike]] i [[Supersport svjetsko prvenstvo|Supersport]], a poslije opet na one koji su više bili u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] Je li OK ovako kako radim? [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:20, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 08:48, 18. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, mene nema do nedjelje. Bi li mogao ažurirati do kraja [[SEHA liga]]? Danas je djelomično ažuriran članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:22, 19. lipnja 2025. (CEST) :::Pogledaj sada [[v|članak za SEHA ligu]] - malo sam ažurirao. Trebao bih još predložak ažurirati - ovo sa klubovima. Možda i napravim koju sezonu (imamo do 2018./19. - neke sam ja i radio svojevremeno; 2019./20. je netko samo započeo, kao ''mrva'', a ovo iza nemamo, a kako je po grupama i nije baš ''regularno'' igrano, tu bi bilo malo problema sa člancima, ali možda koju i napravim :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:21, 23. lipnja 2025. (CEST) :::: Naravno da znam za promjenu imena iz Makedonija u [[Sjeverna Makedonija]] (negdje 2018.) - samo ostali su isti predlošci za zastave, pa da to sad bezveze ne mijenja, :::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:39, 23. lipnja 2025. (CEST) :::::A i vidim da su mi (sjeverno)makedonski klubovi ostali između rumunjskih (''Steaua'') i ruskih (''CSKA'') - nisam pazio, ali opet bolje neg što je bilo :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:42, 23. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje za vas == Kako da pravim to kutiju na vašu suradničku stranicu, da mogu dodati sve te stvari o mene i moj babel? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 12:37, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{S|WikiHelper3906}}, popis svih postojećih suradničkih okvirića nalazi se [[Predložak:Suradnički okvirići|ovdje]]. Nisam dobro shvatio pitanje. Želiš stvoriti novi, nepostojeći okvirić ili ih želiš dodati na svojoj suradničkoj stranici? Mene nema do ponedjeljka tako da se nadam da će ti {{s|Hijerovit}} moći pomoći u slučaju ako odgovoriš ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:37, 18. lipnja 2025. (CEST) ::To je zapravo za moju englesku suradničku stranicu. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 09:10, 19. lipnja 2025. (CEST) == Wikipodatci == Znam da si ponekad na Wikipodatcima, ne znam znaš li za [https://wdvd.toolforge.org/index.php?lang=hr&limit=200&description=on&labels=on&sitelinks=on alat koji prikazuje nedavne promjene u hrvatskim nazivima i opisima]. Ne znam komu bi to još moglo pomoći, ne pratim baš tko sve uređuje tamo, ti ih možda možeš pingati ovdje za ovaj link. Kad smo kod toga, @[[Suradnik:Historičarsamja|Historičarsamja]] upravo je tamo izveo što je izvodio i u našim člancima; sjećam li se dobro – to je odbačeno kao guranje vlastitog mišljenja? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:04, 20. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, osobno koristim https://pltools.toolforge.org/rech/. Budem preporučio https://wdvd.toolforge.org/ suradnicima koji su mi preporučili korištenje https://wdvd.toolforge.org/. Zahvaljujem ti na otkriću bolje alternative! Znaš li možda je li postoji neki način kojim mogu vidjeti sve izmjene s jezičnim kodom hr? Ova dva alata jedino prikazuju neophođene izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:09, 23. lipnja 2025. (CEST) == Unity (album Joosta Kleina == Da, studijski album je. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 10:33, 25. lipnja 2025. (CEST) == RE: [[Kup Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske 2018./19.]] == za finalnu utakmicu - očito sam upisao pogrešan rezultat i naknadno nisam provjeravao <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:26, 27. lipnja 2025. (CEST) == Vrbanj == Već sam napravio [[Special:Diff/7200792|zadatak]] Vrbanj/Vrbnja/Vrbnju, ali sam sve vratio. Riječ je Vrbânj (lok. Verbônj), s dugosilaznim naglaskom na drugogom slogu, pa se stvarno deklinira Vrbanj/Vrbanja/Vrbanju. Kao npr. Vodnjân. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:50, 27. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, iskreno se ne sjećam što sam gledao prije mjesec dana. Bacio sam sada pogled na Hrvatski jezični portal i vidim da je [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15mWRF8&keyword=Vrbnjanin ondje] Vrbnja. Možda su oba oblika prihvatljiva? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:01, 27. lipnja 2025. (CEST) ::Neka ostane po starom, tj. na način kako se lokalno izgovara ime mjesta. Ne vjerujem da bi baš u sve članke ljudi stavili pogrešno. Promijenio sam mišljenje kada sam vidio https://hrcak.srce.hr/229609. Ne znam koliko u ovom slučaju možemo vjerovati HJP-u. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:11, 27. lipnja 2025. (CEST) == Žumberački uskoci == Pozdrav, vidim da se maknulo prezime koje sam na dodao, situacija je da se prezime nalazi najčešće u mjestu Željezno evo linka na kojem se može pronać više toga https://uskok-sosice.hr/znameniti-vojskovoda-iz-zumberka-tomo-ljubanovic/ [[Suradnik:Ljubanović|Ljubanović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ljubanović|razgovor]])</small> 19:11, 28. lipnja 2025. (CEST) == Nacrti (opet) == Jedina (neslužbena) [[Wikipedija:Ophođene promjene#Kako ophoditi|uputa za nacrte]] za koju ja znam kaže: »Postoji nekoliko slučajeva kada članak treba prebaciti u [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor]] Nacrt: ... '''vrlo loš''' strojni prijevod« Prije prebacivanja u nacrt imamo dosta opcija, jedna bi bila postavljanje [[:Kategorija:Predlošci - održavanje Wikipedije|predložaka za održavanje]]. U Nacrtu se nijedan članak neće popraviti, tako da ne vidim nikakvu korist od trpanja i izrazito loših (neenciklopedijski pisani, bez izvora) i prihvatljivih članaka (poneka jezična pogreška, viseće reference i sl.). U tom smislu, ne vidim kako je [[ David Starr Jordan]] za Nacrt. Pravilo [[WP:UREĐIVANJE]] kaže da na Wikipediji ne cjepidlačimo oko svake sitnice, treba ga se držati. Lijepo te molim. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:31, 9. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, ne može ići u GIP bez minimalne dorade (npr. nedostaju <nowiki>{{izvori}}, {{GLAVNIRASPORED:}},</nowiki> kategorije, treba ukloniti linkove na vanjske poveznice u tekstu članka i sl.). Ja ne stignem pročitati strojni prijevod od 57 KB (da ne govorim tek o [[Luj XIV., kralj Francuske]]) i poispraviti sve, a na popisu neophođenih izmjena stoji danima. Znaš i sam da imamo vječni problem s nedostatkom ophođenja, odnosno da ja i Hijerovit (od danas {{s|Runolist}}) poophodimo možda čak 4/5 svih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:40, 9. srpnja 2025. (CEST) ::Ne znam na koje se pravilo pozivaš u prvoj rečenici pa mi je teško odgovoriti. Podsjećam te da ne postoji obveza ophodnje promjena; svi radimo koliko hoćemo i možemo, pa makar u GIP-u bilo 66 % manjkavih članaka umjesto sadašnjih 63 %. U Nacrt treba stavljati samo jako, jako loše članke – iako bih ja takve 30 dana od nastanka najradije odmah predlagao za brisanje. Podsjećam da pravilo o Nacrtu nikad nije doneseno i tu smo svi u sivoj zoni. Prvi korak uvijek su predlošci za održavanje, ili - pogledati na drugu stranu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:18, 9. srpnja 2025. (CEST) == Voždovac == Ovo za [[FK Voždovac Beograd]] <br> ista stvar da je klub promijenio ime iz ''"Dušanovac"'' u ''"Voždovački SK"'' stoji na [https://www.fkvozdovac.rs/istorijat-kluba/ službnim stranicama kluba], ili u člancima na wikipedijama na [https://de.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac njemačkom], [https://en.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac engleskom], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%9A_%D0%92%D0%BE%D0%B6%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86 srpskom], [https://it.wikipedia.org/wiki/Fudbalski_Klub_Vo%C5%BEdovac talijanskom] ili [https://fr.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac_Belgrade francuskom jeziku] <br> slično stoji i na [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-vozdovac/18823/ globalsportsarchive.com] <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:51, 13. srpnja 2025. (CEST) : po knjizi Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 234-294 (''Beogradski looptački podsavez'') izgleda da su ''Dušanovac'' i ''Voždovački (SK)'' postojali istodobno : po sezonama imamo: * 1927./28. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1928./29. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1929./30. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - IV. razred * 1930./31. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III. razred - Grupa "Morava" * 1931./32. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III .razred - Grupa "Morava" * 1932./33. ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1933./34. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1934./35. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1935./36. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1936./37. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1937./38. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1938./39. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1939./40. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1940./41. (prekinuto prvenstvo) ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" : Očito se negdje taj ''"Dušanovac"'' "izgubio", ili jednostavno su uzimali krivi podatak ili slično (kkao piše po ostalim stranicama) : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:01, 13. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, pretražujem internet i vidim da nisam prvi koji je uočio tu grešku. [https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1105497604714159&id=100057617902699&set=a.172830321314230 U komentarima ovog posta je Jakovljević upozorio na netočnost]. Još je priložio sliku iz iste knjige koju sam ja koristio :D. Koje li slučajnosti... Mislim da bi u članku [[FK Voždovac Beograd]] trebali navesti da je to pogrešno. Nešto tipa: ''1929. osnovan je Voždovački SK koji je djelovao paralelno uz Dušanovac,(izvor) unatoč klupskim tvrdnjama da je klub promijenio ime iz Dušanovac u Voždovački.(izvor)'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:08, 13. srpnja 2025. (CEST) :::Na sr.wiki ([[:sr:Други_разред_Београдског_лоптачког_подсавеза_у_фудбалу_1932/33.#cite_note-Вождовачки-10]]) stoji da je Voždovački postojao od 1929. do 1941. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:21, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::Sad treba vdjeti odnos (predratnih) ''Dušanovca'' i ''Voždovačkog'' i kad je stvarno bilo to spajanje (ako ga je bilo), <br> ::::ali nakon WW2 klub je djelovao kao ''"Voždovački"'' (do 1973.) - tako je primjerice [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] bio član ''2. savezne lige - Sjever'') <br> ::::Mislim da bi to trebalo navesti u članku kako si naveo, možda i s vremenom stvoriti članak za ''Dušanovac'' (dakle većinu pre-WW2 liga od ''Beogradskog podsaveza'' možemo "iskopati"'' <br> ::::Možda spomenuto u ''Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji'' (knjiga je na ćirilici, pa mi je to malo muka čitati ako nisam koncetrirarn) ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:40, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, trebalo bi vidjeti i kome pripisati titulu za II. liga Beogradskog podsaveza 1933./34. Upravo sam poslao poruku jednom suradniku sa sr.wiki koji detaljno obrađuje povijest beogradskog nogometa, točnije [[FK Palilulac Beograd]]. Nadam se da će moći pomoći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:52, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, [[:sr:Разговор_с_корисником:Batavele#Voždovac|dobio sam odgovor]] da je Dušanovac 1954. promijenio ime u Sloboda. Prema klupskoj web-stranici Voždovački i Sloboda su se ujedinili 1973. Naravno, to bi trebalo provjeriti jer smo zaključili da ona nije pouzdana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:18, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Cybermb}}, mislim da smo riješili rebus, no pitanje je što s titulama do 1973. Ne znam jesu li to titule Voždovačkog, Dušanovca ili oba kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:11, 13. srpnja 2025. (CEST) == FA == Preklopismo se. Idem na ručak...--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:19, 21. srpnja 2025. (CEST) == Odgovor: Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu == Hm, da. Upoznat sam sa navedenim utakmicama PNIŠK-a prije ove s HAŠK-om. No, to je prva utakmica u Zagrebu sa ulaznicama i dostupni izvori je navode kao "prva javna nogometna utakmica u Zagrebu". Možda bi mogao biti naziv "Prva javna nogometna utakmica zagrebačkih klubova". Hvala na informacijama napisanim o PNIŠK-u. Nisam znao da je odbio biti član Hrvatskog športskog saveza i da je bio član Mađarskog saveza. No, negdje sam naslutio da je igrao u prvenstvu provincije mađarskog natjecanja. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 20:40, 21. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Pluki}}, pregledao sam sada na [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1908-1909 magyarfutball.hu] sva provincijska natjecanja mađarskog (ugarskog?) prvenstva i nisam našao nigdje spomen [[PNIŠK|P(H)NIŠK-a]] tako da se možda nikada nije natjecao u prvenstvu iako je bio član saveza, vjerojatno zbog velike geografske udaljenosti. U [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/4941 sezoni 1909./10.] (PHNIŠK je prestao djelovati 27. listopada 1909.), koliko mi se čini, prvi put se natječe neki klub ''s ove strane Drave'', riječki [[Fiumei Atletikai Club|Fiumei AC]] (onaj isti Club Atletico iz članka o P(H)NIŠK-u). Stvarno je ironično da su se odbili pridružiti Hrvatskom športskom savezu, odnosno pridružili Mađarskom sportskom savezu, a veliki dio igrača (ili svi prema Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925.) su dvije/tri godine kasnije osnovali [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] u sklopu borbe protiv mađarizacije.<br><br> :Što se tiče prve javne utakmice, na [[Suradnik:Cybermb|Cybermbovoj]] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranici za razgovor] potražio sam savjet oko imenovanja članka. On je predložio sličan naziv, ''Prva međusobna nogometna utakmica zagrebačkih klubova'', no problem je što je [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1982&broj=00052&page=240 deset dana ranije] odigrana javna utakmica između juniora [[HAŠK|HAŠK-a]] i juniora [[HSVK Academia Zagreb|Academije]]. Možda bi najbolje bilo preimenovati članak u [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]] ili nešto slično? Na Cybermbovoj stranici za razgovor nisam spomenuo da se popis igrača PNIŠK-a (za HAŠK nisam gledao) u članku [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu]] ne poklapa [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2123 s onim kojeg navodi Cuvaj]. Našao sam čak izvještaj iz Sokola kojeg spominje Cuvaj tako da bi se mogao navesti negdje na prigodnom mjestu u članku. Izvještaj se nalazi na <nowiki>https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=iiif.v.a&id=18616&tify={%22pages%22:[443],%22view%22:%22info%22}</nowiki> (nažalost uglaste i vitičaste zagrade kvare mogućnost linkanja, a ne pada mi trenutno napamet kako riješiti taj problem).<br><br> :I za kraj, volio bih ti reći da sam davnih dana, prije jedno desetljeće, čitao tvoje članke na Wikipediji, tako da si jedan od najznačajnijih ljudi koji su utjecali na formiranje mojeg interesa za povijest nogometa, no u tim mlađim danima nisam znao kako doći do ikakvih materijala koji bi ispunili moju mladenačku znatiželju. Vrlo vjerojatno ćeš pronaći koješta zanimljivo na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]], (nepotpunom) popisu online izvora koje smo pronašli ja i Cybermb. Tijekom zadnjih godina dobili smo jednog divnog suradnika s talijanske Wikipedije zvanog [[Suradnik:Ame71|Ame71]] koji je napisao poprilično velik broj članaka o sezonama iz Jugoslavije (pokrio je razne niželigaške sezone SFRJ, mnogobrojne klubove, aposlutno sve sezone: prve dvije lige SFRJ, Kupa maršala Tita, prvih nekoliko liga SR Crne Gore, prvenstva Kraljevine Jugoslavije, prvenstva Ljubljanskog nogometnog podsaveza, sezone NK Maksimira u SFRJ itd.). Mislim da planira obraditi sve sezone svih razreda Zagrebačkog nogometnog podsaveza u bližoj budućnosti. Ja sam mu tijekom proteklih nekoliko mjeseci pomogao tako što sam kreirao članke o svim preostalim klubovima s arhivirane web-stranice NK Maksimira (koju si koristio kao izvor za brojne članke) izuzev jednog ([https://web.archive.org/web/20170413070207/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/metal.htm Metala] iz Remetinca). Imaš potuni popis tih klubova na [[Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1001 – 1500)]] od 1376. do 1425. članka. Također sam dodao i sva bivša imena svih tih silnih klubova protiv kojih se NK Maksimir natjecao. Također sam nadopunio i poispravio velik broj članaka koje si ti ili drugi kreirao/znatno doprinio, tako da možeš vidjeti nadopune svog rada. Što se tiče članaka koji su nadopunjeni s podatcima iz časopisa Povijest sporta (jako je zanimljiv za čitanje, a sve je javno dostupno), evo ti nepotpuni potpis (naravno tu nisu članci koji su nadopunjeni npr. podatcima iz drugih izvora koje sam koristio): [[ŠK Zagreb]], [[RŠK Amateur Zagreb]], [[HRŠK Velebit Zagreb]], [[NK Jarun Zagreb]], [[NK Kustošija Zagreb]], [[SK Makabi Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[Nogometni i sportski klub Oxford]], [[PNIŠK]], [[NK Poštar Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]]. Preostali su mi još Građanski, HAŠK (preko 100 stranica tako da će za ovo trebati dani, ako ne tjedni rada), Concordia (imam probleme s hokeajškom sekcijom, pogledaj Cybermbovu [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranicu za razgovor]), no mislim da ću njih sve doraditi nekada u budućnosti. Prvo treba riješiti te nesuglasice oko članka o susretu između HAŠK-a i PNIŠK-a. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:27, 22. srpnja 2025. (CEST) == NK Grafičar Ljubljana == I think NK Grafičar Ljubljana was a different club from Svoboda. It has a page in en.wiki [[:en:NK Grafičar Ljubljana]]. Reading the [https://snportal.si/drugo/od-druge-jugoslovanske-do-cetrte-slovenske-lige/ history of Svoboda] we see they mergered in the late '50s in a new "Grafičar", a club later took again the name "Svoboda". I see on [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] at page 101 : till 1958 there were a Svoboda and a Grafičar. I suppose they mergered into Grafičar (there were no more Svoboda) and in 1962 this club changed name in "Svoboda" (there were no more Grafičar). I was planning to create the voice, but I have no time: today I was in the beach and next 3 days I'll be in a beer fest in Austria. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:29, 30. srpnja 2025. (CEST) :Yeah, I saw in [[NK Svoboda Ljubljana]] that it was a different club that merged with Svoboda. I didn’t know if you’d make a seperate article so I assumed that you forgot to correct all other mentions of the club. I hope you have a great time this week! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:43, 30. srpnja 2025. (CEST) == Dresovi == Opet ono s dresovima u [[:Kategorija:Stranice s neispravnim poveznicama datoteka]]. Znaš li zašto te datoteke uopće nestaju? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:45, 31. srpnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:Ponor|Ponor]], aj budem vidio uskoro. Trenutno prepravljam članak [[NK Lila]] koji je u toj kategoriji tako da se dobro potrefilo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:49, 31. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Ponor}}: ::* [[NK Domžale]] – meni promaklo pri ažuriranju poprilično velikog broja članaka. Stvarno sam se premorio taj dan od ažuriranja mnogobrojnih članaka. ::* [[Hellas Verona F.C.]] – opet moja greška, isti dan je u pitanju. Ovdje vjerojatno nisam ni uočio zbog kontrasta boja. ::* Nenogometni članci – nastali jučer. To bi trebalo dobro ispatrolirati jer koliko se sjećam terminologija nije dobra (npr. obitelj umjesto porodice) ::* [[HNK Hajduk Split]] – ovaj članak je jedan drugi suradnik danas uređivao. Ne vidim grešku u infookviru. ::* [[NK Omladinac Ciglenik-Bečic]] – jučer obrisane datoteke ::* [[Poljska nogometna reprezentacija]] – dres je crvene i bijele boje tako da me ne čudi da mi mozak nije uočio grešku koja je također crvene boje. ::* [[Real Oviedo]] – vidim da sam patrolirao izmjenu suradnika Labud222. Moguće je da sam copypasteao dres, a da nisam pogledao dres nakon što sam kliknuo Prikaži kako će izgledati. Jednostavno zaboravim ponekad provjeriti je li sve valja prilikom ažuriranja nekoliko odvojenih dijelova članka. ::Sve ću to sada ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:04, 31. srpnja 2025. (CEST) :::Oh, pa nisi mi morao svaki članak objašnjavati. Ali svejedno hvala. Ne razumijem se u te dresove i uvijek sam se pitao zašto prestanu raditi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:07, 31. srpnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, iskreno ni ja ne znam zašto se te greške javljaju. Mislim da se najčešće javljaju za parametre donjeg dijela tijela (shorts/socks). U pitanju su uvijek ti ''custom'' parametri, tj. boje koje nisu zapisane u hex formatu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:09, 31. srpnja 2025. (CEST) == RE: 1. Zagrebačka nogometna liga == Za ovo [[1. Zagrebačka nogometna liga]] - od 2022./23. bi trebala biti šesti stupanj lige, kako si naveo. <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:56, 5. kolovoza 2025. (CEST) == Molio bih te da napraviš wiki stranicu KK Đakovo,hvala ti. == Napisao sam sve u naslovu :) [[Suradnik:Kiriljenko47|Kiriljenko47]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kiriljenko47|razgovor]])</small> 01:16, 7. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Kiriljenko47}}, košarkom se ne bavim, a nemam nikakve izvore vezane za temu tako da se bojim da ne mogu napisati članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:28, 7. kolovoza 2025. (CEST) ::Znaš li nekog tko se kuži u košarku pa da zamoliš da napravi?Hvala na odgovoru. [[Posebno:Doprinosi/93.141.190.123|93.141.190.123]] 01:53, 7. kolovoza 2025. (CEST) :::Vjerojatno {{s|Cybermb}} ili {{s|Labud222}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 10:54, 7. kolovoza 2025. (CEST) == [[Nacrt:Aircash]] == Pozdrav, enciklopedizirao sam stranicu, ali smatram da sam ne mogu prosuditi je li dovoljno dobro da se makne status nacrta. To dajem tebi jer si mu ti status nacrta dodjelio [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 00:35, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Bašćanska ploča == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da&diff=7271117&oldid=7270167] Nešto nije u redu s infookvirom spomenik. Ne pojavljuje se opis slike.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 03:21, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Rovoobob}}, {{riješeno}}. {{s|Runolist}} (Hijerovit) je nedavno mijenjao [[Predložak:Infookvir spomenik]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:48, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Za brisanje == pozdrav :) Možeš li obrisati ovu sliku, ja ne znam [[:Datoteka:Images (1) (1).png]] [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 22:23, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Trnatic01}}, nisam administrator pa ne mogu brisati datoteke. Predložio sam datoteku za brisanje, pa će je izbrisati neki administrator tijekom narednih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:44, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::Uredu, hvala [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 05:28, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Slobodno ubuduće svoje slike samo predloži za brzo brisanje predloškom <code><nowiki>{{subst:brisati|razlog= razlog}}</nowiki></code> bez započinjanja rasprave. Kad – tad nam dođe na red obrisati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:19, 15. kolovoza 2025. (CEST) :::uredu, :) :::Pogriješio sam što nisam promjenio ime slike pa bolje je obrisat [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:05, 15. kolovoza 2025. (CEST) == ... == [[:en:User:WikiHelper3906/MegaBox|MegaBox]] [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 13:54, 16. kolovoza 2025. (CEST) == RE: Zrinjski == Vezano za [[HŠK Zrinjski Mostar]], što si mi naveo u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia mom Razgovoru] <br> u knjizi ''Fudbalska takmičenja Južnih Slovena'', doslovno su navedene sve ljestvice državnih prvenstava i kvalifikacija, te podsaveznih prvenstava (ukoliko je igrano kup-sustavom, onda rezultati) te se tu mkože kronološki pratiti <br> također je navedeno po godinama kada je bio registriran pri podsavezu (očito ''Sarajevskom'' i nešto ''Splitskom'') - koliko sam vidio - stalno kao ''HŠK Zrinjski'' <br> Prvenstva ''Saarajevskog podsaveza'' su igrana slično kao i ona ''[[:Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|Osječkog podsaveza]]'' (što sada radim) - za područje Sarajeva je bio I. i II. razred (uglavnom - igrano ligaški), te ostalo po ''župama - provincijama''. <br> ''Mostarska župa'' - obično igrana kao ''Podgrupa Mostar'' - kao liga za klubove iz [[Mostar]]a; te ''Trebinjsko-Čapljinska grupa'' - očito ostatak Hercegovine - igrano po kup-sustavu - sad opet bi to dalje trebalo vidjeti - kraj 1920.-ih i početak 1930.-ih - prvenstvo ''Provincije Sarajevskog podsaveza'' je igrano kup-sustavom - nešto slično kao [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1928./29.]] - možda i napravim članak tipa [[HŠK Zrinjski Mostar u prvenstvima]] ili slično (ali sada zbilja nemam vremena za to) <br> P.S. - ima još stvari što si mi nedavno pisao ili ''spominjao'' po člancima i razgovorima, ali jednostavno nemogu sve pohvatati [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 22:43, 18. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a ma ne, ne tražim te da kopaš po ljestvicama i ligama. Mislio sam te pitati je li u knjizi objašnjena povijest kluba, npr. kada je osnovan, obnovljen. mijenjao imena i to. Tijekom dana sam naletio na [https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/pogled-u-proslost-kako-je-osnovan-hsk-zrinjski-156315/156315/ ovo] gdje se spominje da je u knjizi pod godinu osnutka navedena 1910. Taman si mi odgovorio kada sam bio pri kraju čišćenja članka od kršenja autorskih plava, neenciklopedijskog stila i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:50, 18. kolovoza 2025. (CEST) ::Ne piše ništa slično, ali piše da je prva nogometna lopta donešena u Mostar 1903. godine, a da se nogomet igra od 1905. godine. Na području BiH se prvi klub osniva 1908. godine u Sarajevu. Prije I. svjetskog rata su u Mostaru osnovani đački klubovi poput ''Zrinjskog'', Slavije'', ''HROŠK-a'' i drugih.... (str. 15-169) - ovo sam malo parafrazirao <br> ::na [https://hskzrinjski.ba/povijest/ hskzrinjski.ba/povijest] stoji da je ''“Đački športski klub”,'' osnocvan 1905. godine, a 1912. godine prerasta u ''Gimnazijalni nogometni klub” Zrinjski.''. 1914. prestaje s radom radi WWI, a obnavlja se 1922. kao ''HŠK Zrinjski''. ::u monografiji ''Hrvatski športski klub "Zrinjski" 1905-1993'', stoji da su se 1917. godine ''Zrinjski'' i ''[[HROŠK Mostar|HROŠK]]'' spojili u ''Hercegovac'', koji je djelovao do 1918. (ali kako organizacijski, ako je ''Zrinjski'' 1914. prestao s radom ili bio privremeno ugašen? - možda od članova kluba?) <br> ::također stoji da je 1911. godine ''Đački športski klub'' igrao dvije utakmice protiv ''Osmana'' iz Sarajeva ::kod mnogih klubova se kao godina osnivanja navodi i kad je neformalno utemeljen, ili ako je utemeljen kao (nekakvo) športsko društvo, iz čega se ''rodila'' nogometna sekcija <br> ::- kod dosta klubova ima takav primjer - kao ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/TSV_1860_Munich TSV 1860 München] - društvo utemeljeno 1860., a nogomet igraju od 1899. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/CR_Flamengo CR Flamengo] - 1885. osnovan veslački klub, nogomet se igrea od 1911. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Botafogo_FR Botafogo] - 1894. isto kao verslački klub, nogomet od 1904. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Bradford_(Park_Avenue)_A.F.C. Bradford (Park Avenue) A.F.C.] - 3 sezone igrali 1. englesku ligu, ::** 1863. osnovani kao ''Bradford Football Club'' i igrali ragbi (rugby union) ::** 1895. postaju ''rugby league'' klub (ragbi 13) - igraju ga do 1907. ::** 1895. nogometna sekcija, ali amaterska ::** 1907. - profesionalni nogometni klub ::** 1974. je došlo do gašenja kluvba, pa opet obnova i dalje ::- u ovim člancima, možeš li mi objasniti na koji način su prekršena autorska prava? ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 23:40, 18. kolovoza 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, u Mudražije (napamet govorim, citira neki izvor) stoji da je Zrinjski ukinut prije izbijanja Prvog svjetskog rata. U našem članku je donedavno stajalo da je ukinut na sam dan atentata Franje Ferdinanda (vjerojatno greška). Sva sportska društva Austro-Ugarske su zabranjena 1914. zbog Prvog svjetskog rata. U Hrvatskoj (sad ne znam je li se tu odnosi na današnju RH ili na Hrvatsku i Slavoniju koje su bile dio [[Translajtanija|Translajtanije]]. za razliku od Dalmacije koja je bila dio [[Cislajtanija|Cislajtanije]]) je, najprije u Zagrebu, tijekom trajanja rata postepeno dozvoljena obnova, no igra se isključivo za potrebe Crvenog križa (o tome imaš dva izvora u [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Zagreb]] gdje se ako se ne varam nakratko spominje stanje u Ugarskoj i Austriji). Sjećam se da je slična sudbina zadesila [[SAŠK]] i druga sarajevska društva (vidi izvor u članku ako te zanima). Zrinjski i HROŠK se tako nisu mogli spojiti 1917., već je riječ o igračima bivših predratnih klubova, kao što Mudražija navodi (v. izvor u članku o Zrinjskom). Što se tiče utakmica s Osmanom (uklopljeno u [[FK Slavija Istočno Sarajevo]], no kako nemam dovoljno izvora, ne znam je li riječ o dvama različitim klubovima, a po internetu pronalazim dosta kontrodiktornih informacija), mislim da je tu došlo do neke zbrke u izvorima. 1911. se spominje i u Mudražijinom tekstu (točnije veljača 1911.), no u jednom od izvora kojih citira, Mostar kolijevka sporta (str. 28.), nalazi se jedna nezgodna formulacija o Hajduku (koji je upravo osnovan u veljači 1911.) tako da je to možda moglo utjecati na druge izvore/ili je pod utjecajem drugih izvora. Na internetu sam danas ranije pronalazio da je utakmica igrana 1912. Čak sam našao i sliku nekog novinskog izvještaja. Nažalost ne postoje digitalizirane splitske novine za 1911. i 1912. tako da nisam mogao provjeriti datum. Osman je igrao s tim mostarskim klubom pri povratku iz Splita. Što se tiče autorskih prava, veliki dio članka je bio copypastean s klupske web-stranice ([https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&project=wikipedia&oldid=7270336&action=compare&url=https%3A%2F%2Fweb.archive.org%2Fweb%2F20190219060923%2Fhttp%3A%2F%2Fwww.hskzrinjski.ba%2Findex.php%2Fklub%2Fpovijestkluba link]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:01, 19. kolovoza 2025. (CEST) ::::Hajduk je u principu osnovan (osnivačka skupština, statut, ime i još neke stvari) krajem 1910., neformalno se ''vuče'' od 1908. godine. ::::13. veljače 1911. je izdano dopuuštenje za rad kluba u Zadru - ''napamet govorim'' - to je u principu dan registracije ''Hajduka'' kao športske udruge prema tadašnjim carevinskim pravilima, ali ''Hajduk'' kao takav već djeluje ::::Ima izvora za to, ali svi uzimamo 13. 02. 1911. kao ''početni'' datum ''Hajduka'' ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 00:09, 19. kolovoza 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, zanimljivo. Kako ne znam baš puno o ranoj povijesti Hajduka, mislio sam da je izvještaj JNS-a iz 1932. pogriješio pri navođenju 1910. kao godinu osnutka Hajduka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:12, 19. kolovoza 2025. (CEST) == [[2. ŽNL Varaždinska]] == kako smo negdje i prije imali u razgovorui. ''2. ŽNL Varaždinska'' je igrana 1990.-ih. (a ispod su bile ''3. ŽNL Varaždin'' i ''Liga NS Ludbreg'') <br> no poslije je drugi rang županijske lige podijeljen na ''2. ŽNL Varaždin'' (skupine ''Istok'' i ''Zapad''; ali isto navedena io kao ''2. ŽNL Varaždinska'')), i ''1. liga NS Ludbreg'' (za klubove koji spadaju pod ''Nogometno središte Ludbreg''). Od sezone 2016.-/17. je nanovo ''2. ŽNL Varaždinska'' jedinstvena liga (nisam pratio za svaku sezonu, ali moeš vidjeti preko HNS semafora). <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:04, 31. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znam za taj komplicirani sustav, nego sam te spomenuo u poruci čisto da ne budeš začuđen ako ikada budeš gledao taj predložak. Također, ovih posljednjih nekoliko dana nastali su članci [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] Trebali bi ih srediti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:38, 31. kolovoza 2025. (CEST) == Južna Srbija== Morat ćeš svoj opis izmjene da obrazložiš. Nije dovoljno, zašto je nepouzdan? Zbog čega? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:50, 3. rujna 2025. (CEST) :Isto tako i one predloške koje si stavio na stranici Šopi. Bez ikakvog validnog objašnjenja uklanjaš izvor, ne može se nešto objasnit sa dve-tri riječi. Ako ovako radiš onda tvoje namjere nisu dobre. imam razloga da sumnjam u njih. Ne surađuješ uopće. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:04, 3. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Marco Mitrovich}}, web-stranica optimizacijazdravstva.rs. web-stranica koja se bavi zdravstvom, ne može biti pouzdan izvor ([[WP:VI]]) za tvrdnju "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:26, 3. rujna 2025. (CEST) :::Čudi me tvoj zakasneli odgovor. U pitanju je državna organizacija i njena stranica na kojoj je region Južne Srbije. Sasvim validno. To čime se bavi je irelevantno u ovom slučaju, ovdje su relevantni region i mapa koji priznaje državna institucija. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:34, 3. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Marco Mitrovich}}, odgovor ''kasni'' 36 minuta jer sam ophodio članak [[Serge Gnabry]]. Poruku si poslao u trenutku sređivanja članka. Ponavljam, izvor se bavim sa zdravstvenim stanjem u tom dijelu države te ne navodi "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:41, 3. rujna 2025. (CEST) Nisi sredjivao samo taj clanak, mogao si da odgovoris da si hteo, imao si vremena, pratio sam šta si radio čekajući tvoj odgovor. ja da se ponavljam necu, izvor je validan sto se tice regiona Južna Srbija, mape, koji je ustanovila državna institucija i nebitno je čime se bavi. Ne šteti, samo koristi potvrđivanju teritorije Južne Srbije. Uostalon kao što je rekao Koreanovsky "od muhe se pravi slon".[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:20, 4. rujna 2025. (CEST) :ostatak rečenice koju navodiš bih korigovao, ionako sam to mislio da uradim. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:28, 4. rujna 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Aktualno stanje rečenice je okej, no prošlo nije bilo jer je ''de facto'' [[WP:SYNTH|sintetiziralo]] izvore. Treba pripaziti na to, no mislim da smo sad riješili taj dio. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 16:29, 4. rujna 2025. (CEST) == Hrvatska grana obitelji Erdody == Vezano za izmjenu, odnosno uklanjanje izmjene na članku [[Erdődy]] koja se odnosi na sjedište tzv. hrvatske grane obitelji Erdody. U članku se navodi da je sjedište u Jastrebarskom, što se opravdava citatom iz https://www.enciklopedija.hr/clanak/erdody . Da, Hrvatska enciklopedija, kao i Hrvatski biografski leksikon navode podatak o sjedištu u Jastrebarskom. Navedeno proizlazi iz jednog, nadasve površnog teksta Agneze Szabo (u kojem brka i pojedine članove obiteljskih grana), objavljenog u monografiji "Jastrebarsko:1249.-1999." Navedeni podatak se potom, tzv. kružnom referencom ponavlja u još nekim člancima Tatjane Radauš i Agneze Szabo. Međutim, navedeno nije točno. Tek nedavno je uopće istražen život Petra III. Erdodya (sina bana Petra II. i brata bana Tome II., poznatijeg kao Toma Bakač Erdody). Smatra se da se upravo između te dvojice braće (Petra III. i Tome II.) razgranava obitelj Erdody na dvije grane, pri čemu se ona Petrova naziva "hrvatskom". Međutim, Petar III. nije bio vlasnikom i posjednikom Jastrebarskog, niti su njegovi potomci baštinili Jastrebarsko. Jastrebarsko vlastelinstvo je, kao stariji sin, nakon oca Petra II. naslijedio Toma II., dok je Petar III. svoje sjedište prebacio na Okićko vlastelinstvo, u Kerestinec gdje je sagradio novi dvorac. O tome postoje brojni povijesni izvori - npr. kraljevska potvrda kojom se Petru III. i njegovim sinovima potvrđuje vlasništvo Okića s Kerestincem. Nadalje, postoji i ugovor o podjeli imovine između braće Tome II. i Petra III. temeljem kojega Toma dobiva Jastrebarsko u isključivo vlasništvo, a Petar Kerestinec. Konačno, po smrti Nikole IV. Erdodya, unuka Petra III. i posljednjeg pripadniha tzv. hrvatske grane obitelji Erdody, Keresttinec i ostali posjedi te grane (koji su poimence navedeni u kraljevskoj ispravi o nasljedstvu - a u kojem nema Jastrebarskog), prelaze u nasljedstvo potomaka Tomine loze. Isto tako, svi izvori koji se bave Jastrebarskim vlastelinstvom dosljedno spominju vlasništvo loze Tome II. (koja se naziva često ugarskom ili klanječkom lozom) - npr. Adamček, Feletar. Dakle, bez obzira što gore navedeni online izvori navode Jastrebarsko kao sjedište tzv. hrvatske grane - navedeno nije točno. Dodatni izvor - knjiga "Banderij obitelji Erdody", 2023. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 16:00, 4. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Prigovore ovakve vrste primjerenije je uputiti Leksikografskom zavodu. Mi smo ovdje zaduženi samo pratiti sekundarne izvore, a sve ovdje opisano je [[WP:VLI|vlastito istraživanje]] koje nama ne može ulaziti u obzir pri pisanju članaka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 16:27, 4. rujna 2025. (CEST) ::Upravo sam gore naveo da postoje relevantni izvori, objavljeni u nizu službenih publikacija, primjerice u časopisu Starine HAZU-a. Podatke koje sam naveo objavili su u svojim djelima eminentna imena hrvatske historiografije poput npr. Emilija Laszowskog, Josipa Adamčeka ili akademika Dragutin Feletara. I ne radi se o vlastitom istraživanju u smislu kako se ovdje navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:00, 5. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Ako imate sekundarne izvore onda slobodno dodajte citate u odvojenom paragrafu gdje pišete da taj i taj kažu ovo, a taj i taj kažu ovo. Na vama nije da presuđujete u ovome formatu što je točno nego što literatura kaže. A kao što kaže kolega slobodno uputite dokaze nadležnim institucijama. Iako, oni godinama u svojim enciklopedijama ponavljaju nebuloze. Čak se podatci iz jedne znaju pogrešno preuzeti u drugu. Ali to je već drugi problem. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-52713-3|&#126;2025-52713-3]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-52713-3|talk]]) 17:06, 4. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Runolist}}, u ovakvim slučajevima mislim da je najbolje ukloniti tvrdnju da je Jastrebarsko bilo sjedište. To sam i učinio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:35, 4. rujna 2025. (CEST) ::Poslao sam komentar na stranici Hrvatske enciklopedije, pa ćemo vidjeti što će odgovoriti. Jedini izvor za ovu tvrdnju je tekst Agneze Szabo u navedenoj knjizi "Jastrebarsko...". Potom Agneza Szabo u drugom članku kao referencu navodi upravo tu monografiju (ne navodeći da je ona autorica spomenutog teksta). Potom Tatjana Radauš u Hrvatskom biografskom leksikonu navodi Agnezu Szabo kao referencu. Agneza Szabo, u novom članku navodi Tatjanu Radauš kao referencu itd. U predmetnom tekstu u monografiji Agneza Szabo je pogrešno identificirala članove po pojedinoj lozi, ali i izmiješala loze unakrsno te iznijela niz kontradiktornosti. Primjerice, na str. 322 navodi kako se Toma II. 1614. zahvalio na banskoj časti i otada živio na svojim imanjima, pri čemu na prvom mjestu spominje - Jastrebarsko! Na istoj stranici piše i da je 1607. postao nasljedni župan Varaždinske županije i da to "prelazi na njegovo potomstvo". Nadalje piše da su po smrti potomka bana Nikole III. (koji je unuk Petra III.), Nikole IV. 1706. godine sva imanja ove "jastrebarske grane" kao i velikožupanska čast varaždinske županije (koju su kao nasljednu čast potomci Tome II. već imali!) prelazi na tzv. ugarsku granu obitelji (koju definira kao potomke Tome II., odnosno njegovog sina Krste). Dakle, jedini izvor(!) ove tvrdnje dolazi iz površnog teksta jedne autorice, bez navođenja ijednog izvora za tu tvrdnju. Jasno da Wikipedia nije mjesto da se takve nedosljednosti i pogreške razrješuju, ali mislim da se kontradiktorne i netočne tvrdnje trebaju izbjegavati. Zato podržavam izmjenu koju je napravio {{s|Croxyz}} da se sjedište uopće ne navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:34, 5. rujna 2025. (CEST) == Galovci == vezano za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=7._rang_HNL-a_2021.%2F22.&oldid=prev&diff=7283780 7. rang HNL-a 2021./22.] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], Koliko vidim po [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&action=history povijesti članka], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&oldid=1929140 2009. godine je] napravljen članka kao [[NK Galovac]]. <br> 2023. si ti prebacio članak na [[NŠK Galovac]]. <br> [https://semafor.hns.family/klubovi/224/nsk-galovac/ po HNS semaforu] - na grbu piše ''NK Galovac'' - očito se klub tako i zvao ranije. Što se tiče ovoga u BBŽ-u - ja sam kroz 2024. radio [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]], kad bjelovarski ''Galovac'' nije bio aktivan - [https://semafor.hns.family/klubovi/1403/nk-galovac/ HNS semafor], pa sam ga zato vjerojatno izostavio <br> - sad kako ga nazvati - možda članak nazvati [[NK Galovac (1951.)]] - po godini osnivanja ovog kluba? <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:26, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, pokušat ću smisliti neko rješenje. Listam trenutno ''[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01099 Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.], Bjelovar : Bjelovarski nogometni podsavez, 1955. (Bjelovar : Prosvjeta)''. Dosad nisam uočio da su klubovi poredani kronološki po godini osnutka. Na 44. i 45. str. se nalazi tekst o NK Omladinac Galovac, izemđu [[NK Polet Uljanik]] (osn. 1952., prema našem članku i Nogometnom leksikonu 1966.) i [[NK Dalit Daruvar]] osnovan 1954.). Za Omladinac Galovac nije navedena godina osnutka, već samo "Najmlađi je seoski klub..." ([[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] i [[Uljanik (Garešnica)|Uljanik]] bi trebali biti sela jer su 1953. imali 652 i 682 stanovnika). Kakogod, u Uljaniku je 1955. postojao klub imena Polet (neću proučavati povijest tog kluba, već samo navodim jer bi podatak o godini osnutka mogao biti netočan), a u Galovcu je osnovan klub negdje između 1952. i 1954. tako da možda ne bi bilo pametno da dodamo godinu osnutka u naslov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:00, 5. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, gledam sada preimenovanja klubova. Možda ćemo trebati preimenovati [[HNK Orijent 1919]] (v. <nowiki>https://hns.family/files/documents/25925/registracije%2006.10.2022.[37409].pdf</nowiki>) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:23, 5. rujna 2025. (CEST) :::Bilježim ovdje ako ćeš ikada raditi članak o [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (trenutno igra u 3. NL – Centar) <nowiki>https://hns.family/files/documents/21844/registracije%2003.08.2021[10732].pdf</nowiki> (kasnije sam našao i [https://zapad.tv/gnk-tigar-sveta-nedelja-razvoj-kluba-i-planovi/][https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:26, 5. rujna 2025. (CEST) ::::Treba vidjeti je li ovo [[NK Novigrad]] <nowiki>https://hns.family/files/documents/27788/registracije%2026.07.2023.[37409].pdf</nowiki> – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:28, 5. rujna 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, nisam nažalost ništa uspio pronaći u HNS-ovom glasilu za Galovac. Probaj kopati po web-stranici NSZŽ na Internet Archiveu ili po izvorima za prethodne sezone kluba. Rado bih to učinio, no zbog obaveza vjerojatno ću biti odsutan u trenutku kada ćeš ovo čitati. Uspio sam naći neki dokument NSZŽ iz 2015./16. koji klub naziva NŠK Galovac. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:49, 5. rujna 2025. (CEST) Meni napomena za bližu budućnost [[NK Sloga Brezje]] -> [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (v. izvore iznad). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:53, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, nisam se bavio ovim klubovima osim sa Slogom Brezje. Preimenovao sam članak i nadopunio ga izvorima. Znaš li išta o [[HNK Tigar Rakitje]], a da nije navedeno [https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu ovjde]? Vidim da [https://www.companywall.hr/tvrtka/vnk-tigar-rakitje/MM2b3eX0 od 2021.] djeluje VNK Tigar Rakitje u [https://semafor.hns.family/klubovi/175175/vnk-tigar-rakitje/ čijem se grbu] nalazi godina 1966. Je li HNK Tigar Rakitje zapravo neki raniji klub iz [[Rakitje|Rakitja]]? [[NK Rakitje]] osnovano je 1966. prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagrebacka-zupanija-nogometni-savez Nog. leksikonu] i [https://www.nss.hr/glasnici/dokumenti/Izvjesce%20o%20radu%201994%202014%20.pdf Nogometnom savezu Samobora]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:45, 7. rujna 2025. (CEST) ::Vidim u glasnicima NSZŽ da na prijelazu s 2013. na 2014. Rakitje djeluje kao Tigar Rakitje [https://nszz.hr/category/2013/][https://nszz.hr/category/2014/], no treba izvor za godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:05, 7. rujna 2025. (CEST) :::Nažalost, nisam to toliko proučavao. znam dsa je nedavno (prije nekoliko godina) bila fuzija u kojoj je nastao ''Tigar Rakitje'', te da je u Rakitju bio klub :::...nisam proučavao :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:34, 7. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, možda miješaš fuziju GNK Sveta Nedelja i HNK Tigar Rakitje koja je navedena u članku [[GNK Tigar Sveta Nedelja]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:18, 7. rujna 2025. (CEST) :::::izgleda da sam to pomiješao :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 20:49, 7. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, istraživao sam sada po netu. Izgleda da se NK Galovac iz Zadarske županije u 2025. zove NŠK Galovac. Viđao sam tri različite varijacije grba. Očito ili nemaju definirani grb ili ga nisu promijenili u Cometu. Kakogod, svakako treba navoditi i ime NK Galovac koje je očito korišteno donedavno. Najbolje rješenje po mom mišljenju je da [[NK Galovac]] postane razdvojba, [[NŠK Galovac]] članak o klubu iz Zadarske županije, [[NK Galovac (Zadarska županija)]] preusmjerenje na [[NŠK Galovac]], a [[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] neka bude naziv nepostojećog članka o klubu iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Napravit ću te izmjene. Ako smisliš neke bolje nazive za članke (godina osnutka kluba iz Bjelovarsko-bilogorske županije je sporna), promijenit ću ih. Želiš li srediti članke [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2022./23.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:44, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::ne mislim sređivati zasa dove članke za 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorsku, ali da možda napišeše nešto autoru [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=3._%C5%BDNL_Bjelovarsko-bilogorska_2025./26.&action=history ovih članaka] - {{s|MihCro4.4.10}}? :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:08, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::možda da ovaj iz BBŽ-a nasloviš kao [[NK Galovac (Bjelovar)]] (ili [[NK Galovac (Grad Bjelovar)]]), s obzirom da je [[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] naselje u stastavu [[Bjelovar|Grada Bjelovara]]? ::::::::[[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] djeluje onako ''nezgrapno'' ::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::{{s|Cybermb}}, ok, budem koristio [[NK Galovac (Bjelovar)]] po uzoru na [[Galovac (Bjelovar)]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:24, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, navode li tvoji izvori klub imena [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FBorac+Galovac%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 Borac Galovac]? U knjizi Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955. iz 1955. klub iz Galovca se zove Omladinac. Pitam jer nisam dodavao poveznice na [[NK Galovac (Bjelovar)]] u tim člancima, no pretpostavljam da su isti klubovi u pitanju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::::Knjiga ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za :::::::::::Bjelovar, NSO (str. 82) navodi kao aktivni klub :::::::::::GALOVAC: ''Borac'', NK - 1950. :::::::::::Zadar, NSO (str. 127-128) navodi kao klub koji je prestao djelovati :::::::::::GALOVCI: ''Galovac'', NK - 1968. :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:59, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::{{s|Cybermb}}, riješih sve klubove u ovoj raspravi ([[NŠK Galovac]], [[GNK Tigar Sveta Nedelja]], [[HNK Orijent]], [[NK Novigrad]]) osim [[HNK Tigar Rakitje]] i [[NK Galovac (Bjelovar)]] jer članci o njima ne postoje, a ne namjeravam ih stvarati. Možda ovih dana riješim preostale dugove s tvoje SZR (npr. onu utakmicu između HAŠK-a i PNIŠK-a), kao i te sezone 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorske županije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:08, 9. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Cybermb}}, možeš li u istoj knjizi vidjeti kako se točno zvao [[NK Vila Velebita Zagreb]]? Prefiks NK mi je sumnjiv jer koliko znam, ne javlja se prije 1940-ih/1950-ih. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:01, 10. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::U onom popisu pravila (link u zadnjoj poruci na [[Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Prvenstva NDH]]) piše Športsko-dobrotvorni klub Vila Velebita. Piše li isto u tvojoj knjizi. Taj popis pravila bih trebao jednom proučiti i usporediti s našim člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:05, 10. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::{{s|Cybermb}}, i da nisam zaboravio na te sezone 3. ŽNL. Popravit ću ih vjerojatno ovih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:17, 14. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Cybermb}}, također, ništa od Zrinskog Osječko 1664. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:25, 15. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::::Iz ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za ''Zagrebački nogometni savez'', str. 128-130 navedena :::::::::::::::::ZAGREB: ''Vila Velebita'', HŠK - 1932. :::::::::::::::::(vjerojatno je u nekom dijelu bila i ''NK'') :::::::::::::::::Iz knjige ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1973-1941'', navedena u prvenstvima ''Zagrebačkog podsaveza'': :::::::::::::::::1935./36. - IV. razred - 3. :::::::::::::::::1936./37. - III. razred - 1. :::::::::::::::::1937./38. - II. razred - 8. :::::::::::::::::1938./39. - II. razred - 10. :::::::::::::::::1939./40. - II. razred - 5. :::::::::::::::::vidio sam i ovo što si pisao po razgovorima, ali nikako nešto odgovoriti ili napraviti :::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:25, 17. rujna 2025. (CEST) == Logičar Roman Suszko == Molim te, pregledaj jezik u [[Suradnik:Alx-pl/Pješčanik|članku]] koji želim objaviti u glavnom prostoru. [[Suradnik:Alx-pl|Alx-pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alx-pl|razgovor]])</small> 18:49, 14. rujna 2025. (CEST) == RE: 3. NL – Centar == Trebalo bi poglerdati, ali prilično sam siguran da se [[3. NL – Centar|3. HNL - Središte]] (ili sličnog naziva) 1990.-ih igrala u 2-3 skupine. <br> Po onome što imamo, recimo [[3. HNL 1997./98.|1997./98.]] se zvala nekako ''MNO Središte'' i igrana u skupinama ''Istok'' i ''Zapad''. <br> [[3. HNL 1995./96.|1995./96.]] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/3._HNL_1996./97.#MNO_Sredi%C5%A1te 1996./97.] kao 4. stupanj lige u tri skupine. <br> [[3. HNL 1992./93.|1992./93.]], [[3. HNL 1993./94.|1993./94.]], [[3. HNL 1994./95.|1994./95.]] kao ''3. HNL - zagrebačka regija'' (ili slično) <br> [[3. HNL 1992.|1992.]] bi to bila ''3. HNL – Sjever – Skupina B'' (''Skupina A'' bi baš bila današnja ''Regija Sjever'') <br> Što se tiče raditi sezonu-po sezonu skupina 3. (H)NL - iskreno mi se ne da (osim možda ''Juga''), ali možda budem pokoju (prvenstveno mislim na ''Zapad'' - ova koja pokriva današnju ''3. NL Zapad'') <br> ali svakako bi trebao skupne članke za sezone <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 06:59, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znači onda ne dodam te sezone prije 1998./99.? Prošle sam večeri i danas dodao sve linkove na članke o skupinama u člancima o sezonama 3. HNL (s nižim rangovima nisam dovršio, ne znam kad ću dovršiti niti koliko toga ima, samo znam da sam dodao linkove na te županijske lige u većini članaka) te sam u člancima o klubovima uklonio sve linkove na članke o sezonama koje vode na članke 3. HNL i članke koji započinju s X. rang (teško mi je objasniti, mislim na ovakve izmjene [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Uljanik_Pula_(2003.)&diff=prev&oldid=7291716][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Mosor_%C5%BDrnovnica&diff=prev&oldid=7292177]). Ne brini, stvarat ću povremeno članke o tim sezonama, odnosno izdvajat ću ih iz tih članaka poput [[3. HNL 1992./93.]], [[4. rang HNL-a 1992./93.]] i sl. Znaš li možda slučajno (ne trebaš kopati po literaturi) zašto je krajem 1990-ih postojolao nekoliko 4. HNL u kojem se natječu klubovi iz iste županije, dok su ostale županije imale 1. županijsku ligu (npr. 4. HNL Međimurje iz [[4. rang HNL-a 1998./99.]] ili 3 različite skupine 4. HNL u [[4. rang HNL-a 1997./98.]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:18, 18. rujna 2025. (CEST) ::4. HNL (opet u nekim županijama ili regijama) je postojala 1990.-ih - zašto ne svugdje i zašto ne unificirano, stvarno ne znam. ::znam da je ''4. HNL Međimurje'' postojala i ranih 2000.-ih ::za [[3. NL – Centar]] (i prethodnike) - možda najbolje da pobjednike pišeš i dalje kao tablicu, ne kako popis, nešto u stilu [[2. ŽNL Istarska]] ::- dakle po stupcima ::sezona / rang lige (opcionalno) / skupina (ako je jedna, naravno ostaviš prazno) / broj klubova / pobjednik lige / napomene i sl. / ili još koji stupac ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:56, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok napravit ću tablicu u stilu [[2. ŽNL Istarska]]. Samo ne znam od koje sezone da počnem, odnosno što se može smatrati 3. HNL – Središte, a što ne. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:46, 18. rujna 2025. (CEST) možda da ideš kronološki od početka, nešto u stilu: {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!skupina !!klubova !!pobjednik !!napomene |- !colspan="6"| 3. HNL Sjever - Skupina B |- |1992. ||III. || ||8 ||Vrapče Zagreb ||<small> pokriva područje ''Središte'' |- !colspan="6"| 3. HNl - Zagrebačka regija |- |1992./93. ||III. || ||18 ||Sesvete || |- |1993./94. ||III. || ||16 ||Sesvete || |- |1994./95. ||III. || ||16 ||PIK Vrbovec || |- !colspan="6"| 3. HNL – MNO Središte |- |rowspan="3"|1995./96. ||rowspan="3"| IV. |Istok ||18 ||Metalac Sisak || |- |Središte ||18 ||Lučko Kompresor || |- |Zapad ||18 ||Stubica AM (Donja Stubica) || |- |} ...i tako dalje (narabvno staviti poveznice) ima i ova [[:Kategorija:3. HNL - Središte po sezonama]] - samo bi predložak trebalo bolje urediti, možda u stilu [[Predložak:3. HNL - Jug sezone]] <br> (naravno - kad (takva) liga nije postojala ostaviti prazne sezone ili kakvu napomenu) <br> (odnosno kad je bila zajednička 3. HNL za regije ''Središte'' i ''Zapad'') <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:30, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, ok, budem kasnije tako napravio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:32, 18. rujna 2025. (CEST) == Re: Bomba i barut == Odgovorio sam tebi i Kkupusu o kategoriji na njenoj SZR, a Ksaver je čisti kvakač. Ne mora činiti štetu da ima prepoznatljiv uzorak uređivanja, a s obzirom na to koliko agresivno koristi čarape i da je već potvrđen s jednom, blesavo mi je zamarati provjeritelje svaka dva dana. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:31, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Runolist}}, ok, ne znam ništa o tim čarapama Ksaver Buke. Ja sam na prvi pogled pomislio da je to jedan poznati suradnik sa sr. ili sh.wiki sličnog imena. Mislim da bi bilo dobro da ga odblokiraš jer smo u prošlosti imali više slučajeva da su napredni novaci (možda su povratnici???) greškom blokirani pod sumnjom da su čarape. I jedna napomena kada budeš ophodio Cetkove izmjene: veliki broj tih članaka bi trebalo preimenovati (npr. [[Mordancage proces]]) jer njihovi naslovi nisu ''u duhu hrvatskog jezika''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:45, 18. rujna 2025. (CEST) ::Kao netko tko se Ksaverom bavi od početka, obećajem ti da nije nedužni novak ili povratnik. Vidi SZR ove zadnje čarape – em se znamo, em eksplicitno spominje da je blokiran ''više puta''. Što se Cetka tiče, nemam snage popravljati za njim, a on ima snage puno raditi bez da pokuša naučiti nešto ili poboljšati svoj rad (evidentno ne samo kroz godine primjedbi na izvore, već i ovo jučer i danas sa sidebarovima). Što se mene tiče, neka naslovi ostanu kako jesu – nije neprihvatljivo. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:58, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Runolist}}, ako misliš na [[Razgovor sa suradnikom:Bombelles Barutanski]], ondje ne vidim da tvrdi da je dosad više puta blokiran niti da te poznaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:43, 18. rujna 2025. (CEST) ::::Nije li množina u "Vaše blokad'''e''' su simpatične" jasna? Zašto bi me poimence spominjao za neke izvore, administratore općenito opominjao za smjernice, kakve to veze ima s njegovim doprinosima? Podsjeća li te to na nekog tko je [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Ksaver_Buka#U_vezi_s_komentarima_na_stranici_za_razgovor_o_Titu dobio prigovore] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page=User%3AKsaver+Buka&type=block blokade] od više administratora, tko je inzistirao da je u pravu u [[Special:Diff/7265927|svojoj borbi za Wikipediju]] bez obzira na sve i onomad [[Special:Diff/7267146|obećao da će čarapariti]]? ''Srusly''. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:04, 18. rujna 2025. (CEST) == League name == I want to create the Slovenian "Območna liga" seasons from 1979 to 1991. It was the 4th tier in YU football system, just below Republic league. Have I to call them in Slovenian (Območna liga) or in Croatian (Slovenska regionalna liga) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:56, 20. rujna 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, so I did a bit (not a lot) of research: :* According to NK Maksimir in [https://web.archive.org/web/20160422093525/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1979-80_prva_zagrebacka_liga.htm 1979./80.] the 3rd tier were Republička liga – Sjever and Republička liga – Jug, while the 4th tier (below Republička liga – Sjever) consisted of Zagrebačka zona – Sjever and Zagrebačka zona – Jug. In [https://web.archive.org/web/20160403091046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1980-81_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 1980./81.] there was a single unified republička liga, while the 4th tier became Nogometna liga zagrebačke regije. Now, this information is incorrect. This change occurred a season earlier (they displayed the league pyramid for the 1980./81. season as the league pyramid of the 1979./80. season). :* [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1978./79.]] replaced Riječko-pulska nogometna zona :* [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1979./80.]] is named the first season of that competition :* However, this change didn't happen everywhere. Dalmatinska nogometna liga was still called like that. That sums up the existing 4th tier seasons in [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)]] :As for Bosnia and Herzegovina, a unifed league ([[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|republička liga]]) existed during almost every season of SFRY's existence. We have less readily available information since we have less articles. Sadly we don't have any articles for the 1977./78. and 1978./79. seasons (see [[:Kategorija:Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_-_4._ligaški_rang_(BiH)]]). The 1979./80. season articles exist because [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] and [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] were promoted from the lower tier by winning it. :As for Serbia we don't really have much information as the clubs in [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] played in higher and lower divisions. :As for the word "Območna", I don't know what it means. I assume it means Regionalna (I'll ask a friend). I decided to compare the league pyramids in Croatia and Bosnia and Herzegovina to see if there were similar changes. There could've been a unified naming switch across Yugoslavia, although it doesn't seem to have happened everywhere at the same time (take a look at Croatian leagues for example). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:19, 20. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}}, also I just wanted to share that recently we lost a lot of sources (e.g. Rijeka nogometa which has been recovered, Maribor's season tables, Kozara's entire website, Lovćen's archived tables were wiped out after Internet Archive was hacked for a few days). Thus, I believe it would be a good idea to do something from [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] (e.g. [[FK Omarska]]'s site even tells the tier the club is competing in). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:23, 20. rujna 2025. (CEST) ::: ok, I'll work the Omarska seasons. Just I need you help me in fixing the "Kategorije" in the end of the page. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 11:46, 20. rujna 2025. (CEST) :::: in [[Kup maršala Tita 1950.]] it's useless you add Dinamo, Hajduk, Partizan and Zvezda scores: they are already included (in that year FSJ the cup from the round of 64). In the following years FSJ manages from the round of 16, and the big teams played preliminary rounds managed by the Croatian, Serbian, etc. federations (these are the results that can be added, as they are not included in the annals of the Yugoslav Cup). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:21, 20. rujna 2025. (CEST) ::::: just created [[Općinska nogometna liga Banja Luka 1973./74.]]. Could you fix the categories, please? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:14, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, fixed. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:45, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::: I think there is a little mistake in FK Omarska website: Regionalna liga BIH in 1990/91 and 1991/92 seasons were not 4th and 3rd level, but 5th level in both of them (1: Prva liga, 2: Druga liga, 3: Međurepubličke lige, 4: Republičke lige). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:10, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, yeah, probably a mistake. I remember seeing a similar one elsewhere. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:56, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::: Just created [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1990./91.]], but later I discovered it already existed as [[Regionalna nogometna liga BiH – Banja Luka 1990./91.]] (created by {{s|Cybermb}}). Which version should we keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:22, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::: The FK Omarska website calls this league both ways (RL Zapad or RL Banja Luka).[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:28, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, honestly I think it would be better to have Zapad in the title due to consistency (other articles have Sjever and Jug in the title, that is North and South). We can have Banja Luka as a redirect. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:31, 29. rujna 2025. (CEST) == Bez naslova == :[[Franco Merli|Hvala]]! Nije mi bilo znano da je Franco preminuo. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:51, 22. rujna 2025. (CEST) ::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]], na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]] na dnu Novosti imamo [[Wikipedija:Nedavne smrti]]. Preko [https://w.wiki/8u5a ovog queryja] dohvaćaju se podatci s Wikidate. Svakih nekoliko dana ažuriram članke o nedavno preminulim osobama s tog queryja te ih dodam u članak [[2025.]] Totalno sam zaboravio ažurirati nekoliko dana, tako da hvala ti na podsjetniku! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:09, 23. rujna 2025. (CEST) == Košarka == [[Dodatak:KK Cibona u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2015%E2%80%9316_FIBA_Europe_Cup https://en.m.wikipedia.org/wiki/2025%E2%80%9326_FIBA_Europe_Cup [[Dodatak:KK Split u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2021%E2%80%9322_Basketball_Champions_League [[Dodatak:KK Cedevita u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2022%E2%80%9323_FIBA_Europe_Cup molba za ažuriranje 4 sezone koje nedostaju klubovima [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 23:53, 24. rujna 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, ja ti se u košarku ''ne kužim''. Bolje da to odradi {{s|Labud222}}, a {{s|Cybermb}} je zauzet u zadnje vrijeme. Popravit ću Labud222-ovo, ako bude imao kakve probleme s prikazom sadržaja (nepravilni stupci, predlošci i sl.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:09, 25. rujna 2025. (CEST) ::pitam zbog tablica koje ne znam dodati, valjda će biti odrađeno [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 04:18, 25. rujna 2025. (CEST) == Stalno se blokiraju ljudi radi ideoloških razloga == Molim Vas da pokušate urazumiti Runolista, Neptuna i druge da Wikipedija mora biti otvorena svima. [[Suradnik:Potokposkok|Potokposkok]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Potokposkok|razgovor]])</small> 15:26, 25. rujna 2025. (CEST) == Adrian Šemper == Prevodio sam s en.wiki i zato nema Dinama II i Lokomotive. Dodati ću za Lokomotivu. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 09:51, 8. listopada 2025. (CEST) == Aleksander Cepuš == Zdravo. Molim vas da izbacite stranicu Aleksander Cepuš. Bio bih vam zahvalan. Pozdrav, nekadašnji muzičar Aleksander Cepuš [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-29231-21|&#126;2025-29231-21]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-29231-21|talk]]) 13:53, 18. listopada 2025. (CEST) == Newdsm == Bok, Vidio sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%90akova%C4%8Dko-osje%C4%8Dka_nadbiskupija&diff=prev&oldid=6989875 ovo], pa bi ti samo skrenuo pažnju na {{pp|newdsm}} odnosno {{pp|Nemam razdvojbu}}. Dakle, ako je wp sa zagradom, a ne postoji odgovarajuća stranica, možemo: # napravit odgovarajuću razdvojbenu stranicu (ja to često radim, npr jutros: [[Leven]]) # ako mi se ne da, dodam redak u tablicu na [[WP:BR]] # ako mi se ni to ne da, dodam {{pp|newdsm}} iza wikipoveznice [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:19, 22. listopada 2025. (CEST) :Dobro jutro! Hoćemo zadržati? Prema dva izvora, [[Sulejman Nuhić|Nuhić]] je zaista bio prvak u Jugoslaviji. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 10:51, 28. listopada 2025. (CET) :Dakle, uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carevna_Akishino&diff=7344918&oldid=7344274 ovo], mora ići i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kako&diff=7344945&oldid=7344897 ovo]. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:14, 27. studenoga 2025. (CET) == kontakt s urednikom Croxyz == pozdrav, kako doci do osobe koja ima nick Croxyz? Hvala, Ruzina Frankulin [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:35, 1. studenoga 2025. (CET) :najbrze na email tonci@sensoria.hr [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:38, 1. studenoga 2025. (CET) ::{{s|RuzinaFrankulin}}, najbolji način je upravo ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:20, 1. studenoga 2025. (CET) :::dobro, onda bih molio da nas pustite da uredimo stranicu Zidar Betonsky jer je to nas projekt. Vec smo par puta pokusali urediti neke stvari i svaki put promjene izbrisete. Molimo da to prepustite nama jer nema nikakvog smisla da to ureduje netko drugi, a kad vec postojil. Da li je to OK? [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:27, 1. studenoga 2025. (CET) ::::@[[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] Vaše se izmjene brišu jer nisu u skladu s "lokalnim običajima". :) Na stranicu za razgovor dobili ste poruku dobrodošlice koja sadrži upute za početak rada. Dobro proučite uvodni tečaj i uređivanju stranice o svome bendu pristupajte oprezno, jer se radi o [[WP:SUKINT|sukobu interesa]], a Wikipedijini članci nisu ničije vlasništvo. Preporuka je za Vas korigirati tek ključne greške i to obavezno uz [[WP:VI|sekundarne izvore]], a ostatak prepustiti drugim osobama. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:40, 1. studenoga 2025. (CET) :::::znaci zelite kazati da je smisao wikipedije da ima netocne podatke? nemamo alocirano vrijeme za bavjenje wikipedijom uz sve ostale obaveze, ali valjda bi nekom tko to održava trebalo biti u interesu da ima tocne podatke? kako uopce netko postane admin neceg takvog? sto, da mi otvorimo stranicu Pravi Zidar Betonsky? Kakvog to ima smisla? Ni postava nije navedena kako se mi deklariramo.Molim posasnjenje. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:48, 1. studenoga 2025. (CET) ::::::znaci nema odgovora? onaj tko je pisao taj tekst nije napravio ni osnovnu provjeru cinjenica. Format postave koju smo zeljeli promijeniti je sluzbeni format koji je na CD izdanju. Da li je to primarni, sekundarni ili tercijalni izvor? To da smo kultni bend nikada nismo izgovorili, te bi to takoder promijenili. Molimo objasnjenje na koj inacin mozemo korigirati tekst, ili neka se cijeli clanak izbrise, ok? Osoba koja to ureduje je svaki put nas epromjene izbrisala iako je to oficleni niz na CD izdanju. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 14:52, 4. studenoga 2025. (CET) == Zahvala == Samo želim zahvaliti na doprinosu hrvatskoj wikipediji, pogotovo za katoličke teme. Baš sam išao na stranicu FSSP-a kad sam vidio da ste vi napravili izmjenu nekoliko sati prije. [[Suradnik:CroJoe|CroJoe]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:CroJoe|razgovor]])</small> 14:55, 4. studenoga 2025. (CET) == Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza == I'm creating the pages of the "Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza". Could you fix the categories, please? And what's the right name: "Bar Kohba" or "Barkhoba"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:29, 5. studenoga 2025. (CET) :Hold on a second. Did you manage to get the book somehow or are you planning on only using the archived exyufudbal.rs tables? As for the name, I remember that I struggled to find any information regarding the club, but I can try again. Who knows maybe I should try somehow in Hebrew (Hebrew doesn't use the Latin script so obviously I can't get any search results while searching in Croatian). Whatever the name is, it's some variant of the name [[Bar Kohba]]. Also could Barkhoba be a typo? Currently I'm fixing [[NK Kamen Ingrad]]'s article. Can you remind me during which period did this Jewish Sarajevo club exist (I remember that there were multiple ones). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) ::{{s|Ame71}}, sorry I forgot to ping. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) :::Interesting finds: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878332819163&set=a.469733453533651][https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878362819160&set=a.469733453533651] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:43, 5. studenoga 2025. (CET) ::::{{s|Ame71}}, after I fix NK Kamen Ingrad's article, I'll review this [https://xn--80aafkgm9bibt.xn--90a3ac/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D0%B4/%D0%B6%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%B2 Zagreb publication called Židov] (literally called Jew). Even though it's a publication from Croatia, it was digitalised by a Serbian library. Obviously, I expect the Jews to have more coverage of the club and access to people connected to the club (e.g. interviews). Also, non-Jews can easily miswrite the clubs name. The reason I didn't encounter this publication earlier is because it uses "Bar-Kochba" and also "Bar Kochba" [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00071_19210823|page:6 in this issue]. Again, I'll have to go through multiple issues to see if the spelling is consistent. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:52, 5. studenoga 2025. (CET) ::::: Unfortunately I haven't got the book, I'm using only archived exyufudbal.rs tables. I don't know how long these tables will be available (remember FK Lovcen tables), so I'm planning to create the subfederations pages (not only Sarajevo), and if one day we'll get the book, we'll improve the pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:55, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::Ah okay. Do you want me to make a list of clubs (with archived pages, no longer existing pages) that have online/archived tables, but don't have articles on Wikipedia for those seasons. I think the list is not long, maybe 2 or 3 clubs, with one of them being [[NK Hajduk Brezje]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:59, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::: I think it's a good idea. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 01:43, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}} Jugoslovenski Muslimanski ŠK (or is it Jugoslavenski???) in [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1920.]] is [[Sarajevski športski klub]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:31, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::{{s|Ame71}}, I'm very tired. I'll make the list during the day. In Bosnia and Herzegovina they have a website for old news, however you need to pay a lot to access there collection (only for a short period of time). Transcripts of some articles are made free. Here are the free samples (they come from a Sarajevo Jewish paper): [https://infobiro.ba/article/714964/omladina-i-odgoj-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718637/glavna-skupstina-zidovskog-nacionalnog-drustva-za-bih-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718672/nogometna-sekcija-bar-kohbe-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/715605/gradske-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718027/vijesti-i-biljeske-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/844544/o-ustanovama-u-jevrejskom-sarajevu-i-o-njihovom-radu-be-p][https://infobiro.ba/article/719529/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/728048/gradske-vijesti-zidovsko-nacijonalno-drustvo][https://infobiro.ba/article/727876/gradske-vijesti-autor-nije-naveden]. As you can see the name is written in multiple ways. I'll highlight the first article (published on Jan 1 1919) which covers the foundation of the club. I assume the club was founded in late 1918. Also, maybe you should abbreviate Jugoslavenski/Jugoslovenski to Jug. or something similar. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:06, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, online I'm seeing claims that Židovsko športsko društvo Bar-Kohba (this name is independently confirmed in Atlas nogometnih klubova from 1925) was founded in 1908 or 1909. It seems that it was reformed in 1918. However, I'd need to look further. Also I found [https://www.academia.edu/44358337/Contributions_to_the_History_of_Sport_Sport_in_the_Grip_of_Ideology_and_Politics_in_Bosnia_and_Herzegovina_1875_1941_ this publication] which I'll need to read. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:22, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::[https://ishainternational.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/10/carnivalvol20_final_version_published_withoutissn.pdf Alt. link] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:25, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::{{s|Ame71}}, I'll go to bed now. Context for [[Prvenstvo_Sarajevskog_nogometnog_podsaveza_1920./21.#Promijenite_ime]] exists in [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]] (see citation no. 10). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:28, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::::{{s|Ame71}}, I bring you excellent news. One of these [https://infobiro.ba/article/713826/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden free transcribed articles] features the foundation of Židovsko športsko društvo Bar Ko'''c'''hba. It was founded on December 23 1918 following a merger between Židovsko gombalačko društvo (Jewish Gymnastics Society), Židovski športski klub, Bar Kohba (without the letter c) and Hakoah. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:26, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::{{s|Ame71}}, two more sources for tables: :::::::::::::* Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. (I remember it featured some provincial matches which are not present in exyufudbal.rs) :::::::::::::* Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/plavi-sa-grbavice Plavi sa Grbavice], Kruševac 2021. (contains photographs of tables from newspapers, also covers 2. razred for some seasons) :::::::::::::– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:49, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::: In [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti] website, when an opponent withdraws, they write "w/o" (walk over). How can I say that in croatian (in short way)? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:59, 6. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::::{{s|Ame71}} bez borbe. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:01, 6. studenoga 2025. (CET) == Navijači == [[Navijači#Načini navijanja|Navijači]] (tekst ispod naslova treba ukloniti) [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32055-88|&#126;2025-32055-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32055-88|talk]]) 23:28, 7. studenoga 2025. (CET) :{{riješeno}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:45, 8. studenoga 2025. (CET) == Ivica Zubac == Znam da je bio u Brotnju, ali sam mislio da juniorske klubove ne stavljamo u infookvire. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:08, 9. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, ok onda obrišiti Brotnjo. Samo pokušaj pronaći je li prije Zrinjevca kojim slučajem igrao za seniore Brotnja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:11, 9. studenoga 2025. (CET) Prema https://brotnjo.ba/nba-zvijezda-ivica-zubac-uvijek-mi-je-bio-san-zaigrati-za-seniore-brotnja/ ovom izvoru nije igrao za seniore Brotnja. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:13, 9. studenoga 2025. (CET) == Nikola Aleksić iz Distorzije uma == Pozdrav. Što treba napraviti da članak o Nikoli Aleksiću iz Distorzije uma budeaktivan na Wikipediji? Što su greške. Vi ste ga premjestili u nacrt. https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Nikola_Aleksić Vidim da ga je kasnije Runolist ga brisao zbog neprikladnog preusmjeravanja. Ne znam zbog čega. Preusmjerava na bend i na album. Molim pomozite mi sipraviti ako trebam što. Hvala unaprijed. Razmotrite je li prikladno nastaviti s njenim uređivanjem. Niže je navedena evidencija brisanja i premještanja za ovu stranicu: * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5123871 10:43, 27. svibnja 2025.] [[Suradnik:Runolist|<bdi>Runolist</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Runolist|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Runolist|doprinosi]] briše stranicu [[Nikola Aleksić]] (nepotrebno ili neprikladno preusmjeravanje ([[WP:PRE]])) * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5121492 00:21, 21. svibnja 2025.] [[Suradnik:Croxyz|<bdi>Croxyz</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Croxyz|doprinosi]] premješta stranicu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Aleksi%C4%87&redirect=no&action=edit&redlink=1 Nikola Aleksić] na [[Nacrt:Nikola Aleksić]] [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32984-50|&#126;2025-32984-50]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32984-50|talk]]) 10:55, 12. studenoga 2025. (CET) :@[[Suradnik:~2025-32984-50|~2025-32984-50]] Ako imamo nacrt, preusmjeravanje iz glavnog imenskog prostora u nacrt smatra se neprikladnim. Dovedite nacrt u red (svi problemi pišu na stranici), pokažite da osoba ispunjava [[WP:KRTE#Glazbenici]] i premjestit ćemo ga na glavnu stranicu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:26, 12. studenoga 2025. (CET) ::Dobar dan. Hvala na odgovoru. Je li treba ovdje u poruci dokazati kriterije WP:KRTE#Glazbenici ili na nacrtu stranice? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 15:11, 13. studenoga 2025. (CET) :::Na nacrtu stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:24, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Dobar dan. Evo sve uređeno. Nadam se da je sad u redu i da može ići objava. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 08:35, 14. studenoga 2025. (CET) :::::Poštovani, je li sad sve u redu? Može li objava članka? Hvala [[Suradnik:Lawandrule|Lawandrule]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lawandrule|razgovor]])</small> 09:34, 4. prosinca 2025. (CET) == Portal o Aziji == Možeš li mi molim te (ako znaš) pomoći s izradom portala o Aziji. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:11, 13. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, s čime točno ti treba pomoć na [[Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Azija]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:15, 13. studenoga 2025. (CET) ::Da ljepše izgleda i da više sliči na ostale portale. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:17, 13. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Labud222}}, želiš kopiju portala o Europi? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:19, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Nešto slično portalu o Europi. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:21, 13. studenoga 2025. (CET) == Predrag Figenwald == Kada već Predrag Figenwald hoće da se članak o njemu ukloni iz Wikipedije, onda neka tako i bude. Ali baš mi je žao. Objektivno gledano, Predrag zaslužuje mjesto u Wikipediji. Citiram članak "Odlazak buntovnika s razlogom" iz "Večernjeg lista" od 12. 7. 2008.: "No, bili su tu (u redakciji "Poleta") i nezamjenjivi intelektualac generacije Vlatko Fras, najtalentiraniji i najbizarniji Predrag Figenwald, filmski kritičari Nenad Polimac (najbolji od svih), Srećko Jurdana (zadužen za kung-fu filmove i westerne), pokojni trend-sveznalica Vladimir Cvitan, pokojni Dražen Vrdoljak i Darko Glavan, prvi pravi rock kritičari u nas, profesorica Slavenka Drakulić, zgodne novinarke Snježana Banović (hodala s Johnyjem Štulićem, danas kazališna redateljica) i Gordana Farkaš (supruga Paola Sfecija, ugledna izdavačica), odličan redaktor Marjan Jurleka (direktor Večernjeg lista) i još mnogo drugih." [[Suradnik:Svjetlan Feretić|Svjetlan Feretić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlan Feretić|razgovor]])</small> 00:39, 14. studenoga 2025. (CET) == BLP == In [https://web.archive.org/web/20180804122352/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/53-predistorija-do-1920#beogradski-podsavez-provincija exyufudbal] they say the first edition of Belgrade subfederation championship is the 1920 one: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||0||<math>\infty</math>||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||7||3||2,333||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||1||0||2||1||3||0,333||2 |- |4. || [[FK BASK|Soko]]||3||0||0||3||1||14||0,071||0 |- |5. || [[Srpski mač]] ||colspan="8"|<center> <small> ''Srpski mač se povukao s natjecanja |- !colspan="10"| |- |} But in [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti] they say the 1st edition was in 1919: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||2||5,500||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||10||4||2,500||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||0||1||2||2||5||0,400||1 |- |4. || [[Srpski mač]] ||3||0||1||2||2||14||0,143||1 |- !colspan="10"| |- |} What is the 1st edition I have to create? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:33, 18. studenoga 2025. (CET) OMG, in en.wiki and sr.wiki they say the first edition was in 1919-20 with this table: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||4||4||0||0||17||3||5,666||8 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||4||3||0||1||10||3||3,333||6 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||4||2||0||2||3||6||0,500||4 |- |4. || [[SK Vardar Beograd|Vardar]] ||4||1||0||3||2||7||0,285||2 |- |5. || [[FK BASK|Soko]] ||4||0||0||4||4||17||0,235||0 |- !colspan="10"| |- |} What's the right one we have to keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:48, 18. studenoga 2025. (CET) :The 1st one is correct. It's also present in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. [[:en:1919–20 Serbian Football Championship]] uses [https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html RSSSF] as a source. If you paste the URL, you'll see that in [https://web.archive.org/web/20220709074046/https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html 2022 there was a table identical to the one on en.wiki]. Since then RSSSF was updated by Nebojša Jakovljević (the guy behind exyufudbal). The 2022 source used by RSSSF is [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1920&broj=000005 page 3 of this Jadranski sport] edition. Above the Jadranski sport table there is a short text saying that the autumn part of the season has concluded, meaning that this is a midseason table. RSSSF got the season wrong. It's the midseason table of the 1920./21. season (the next season), as stated by Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. For the 1919 season [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ Claudio Nicoletti's table] doesn't have a BEOGRADSKI LOPTAČKI PODSAVEZ label above it meaning that it wasn't a BLP competition (BLP was founded in 1920, the following year). [https://www.yumpu.com/xx/document/view/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija Prezentaciona kopija (page 544.)] has Nicoletti's table and it says that these were friendly games. If you're planning on creating that article, please suggest a name. As for the clubs without articles, I remember BUSK from [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije] (page 84). I never created an article due to Album nogometnih klubova Jugoslavije disagreeing with [[:it:Beogradski univerzitetski sportski klub]]. [[:sr:Srpski mač]] claims that the club ceased to exist in 1911, although the [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X01888&P= 1932 report] (scroll to Stranice 76-77) claims that the club still exists. I won't explore this topic, as I'm busy with the SNP article and other articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:02, 18. studenoga 2025. (CET) ::[[Suradnik:Ame71|Ame71]], fell free to add that midseason table in the 1920./21. article. Use Jadranski sport as the source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:29, 18. studenoga 2025. (CET) == Partizan Susek == Mogu li se negdje naći tablice liga u kojima je i Partizan iz Suseka? [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 00:44, 21. studenoga 2025. (CET) :{{s|Jolicnikola}}, imaš li kakve korisne podatke o klubu (godina osnutka, bivša imena i sl.)? Na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FSusek%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 hr.wiki] ne postoji niti jedan članak s tim klubom.[https://srbijasport.net/club/2194-susek-susek/results Ovdje imaš rezultate od 2010.] Očigledno se klub preimenovao iz Partizan Susek u Susek. Ndema ga na web-stranici FSG Zrenjanin (dakle, nije nikada bio u ligi s nekim klubom iz Zrenjanina). Nema ga u tablicama [[FK Mladost Bački Petrovac]]. Od izvora [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Vojvodina]] ga možda ima u jednoj od knjiga o FK Vrbas. Za Vojvodinu čisto sumnjam, osim ako je klub osnovan prije 60-ih. Ako je za vrijeme Jugoslavije dogurao na nekakve značajne razine, možda ga ima u knjizi o Bačkoj, no budi oprezan, veliki udio tablica ima mnogo grešaka. To je to što se tiče knjiga o Vojvodini. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:14, 21. studenoga 2025. (CET) ::A joj vidim na en.wiki da si već našao rezultate od 2010. nadalje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:16, 21. studenoga 2025. (CET) :::Moj savjet bi ti bio da pokušaš pronaći (arhivirane) web-stranice [https://srbijasport.net/league/548-gradska-liga-novog-sada ovih klubova], odnosno (arhiviranih) lokalnih portala – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:19, 21. studenoga 2025. (CET) ::::Na [https://www.yumpu.com/en/document/read/55430430/beocin-engleski-niska-rezolucija 21. str.] ove publikacije stoji da je osnovan 1925. i da se kasnije zvao "FC Hajduk". Naravno, nije se mogao zvati ni FC ni FK u tom dobu. U izvještajima Jug. nog. saveza iz 1932. i 1937. ne spominje se nikakav klub iz Suseka među klubovima Novosadskog nogometnog podsaveza (ali se zato spominje Cement Beočin). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:29, 21. studenoga 2025. (CET) :::::{{s|Jolicnikola}}, ako je tada postojao, bio je divlji klub (v. [[Zagrebački nogometni podsavez#Divlji klubovi]]), odnosno nije bio član niti jednog podsaveza. Jako mali udio klubova (pogotvo izvan gradova) je bio registriran. Nepoznat je njihov broj, no vjerojatno ih je bilo više i u samim gradovima i to čak možda i u Zagrebu gdje je broj članova podsaveza bio ograničen točno na 70 192X. Jako je kasno, pa neću nastaviti istraživati. Probaj pronaći na internetu nekakve informacije s pretragom Hajduk Susek. [https://www.sremskenovine.co.rs/2019/09/susecane-sve-manje-zanima-fudbal-2/ Ovo sam uspio pronaći]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:35, 21. studenoga 2025. (CET) ::::::Nažalost, nigdje nisam našao :( [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 14:59, 21. studenoga 2025. (CET) == Religija == Jesi ti uređivao [[Semitski neopaganizam|ovo]] kao neprijavljeni suradnik? Ako jesi – zahvaljujem na doradi! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 14:43, 23. studenoga 2025. (CET) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam. To je jedan drugi naš suradnik. Zašto uređuje kao IP-ovac? Nemam pojma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:20, 23. studenoga 2025. (CET) == Sokolovi iz Sokolovca == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Sokol_Sokolovac&action=history 21.09.2024. si napravio] preusmjerenje [[NK Sokol Sokolovac]] na [[HNK Sokol Sokolovac]], no problem je što se ovdje radi o dva različita kluba imena ''Sokol'', koji dolaze iz naselja imena Sokolovac. * [[HNK Sokol Sokolovac]] iz naselja i općine [[Sokolovac]], [[Koprivničko-križevačka županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/938/nk-sokol/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] (ali grb prikazuje ''HNK Sokol'' * NK Sokol Sokolovac iz naselja [[Sokolovac (Dežanovac)|Sokolovac]], [[Dežanovac|Općina Dežanovac]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/1428/nk-sokol-s/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] pa i ovdje imamo kako sad staviti poveznicu na taj klub z BBŽ-a u [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] sam ga stavio kao [[NK Sokol Sokolovac]], možda da ga staim kao [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] ili [[NK Sokol Sokolovac (Dežanovac)]], da se bezveze ne briše ovo preusmjerenje u budućnosti pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:12, 28. studenoga 2025. (CET) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. [[NK Sokol Sokolovac]] je sada razdvojba koja vodi na [[HNK Sokol Sokolovac]] i [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] (ako u budućnosti zaželiš promijeniti ime, ovdje je [[Posebno:Što_vodi_ovamo/NK Sokol Sokolovac (1973.)|popis]], nisam dodavao poveznicu na NK Sokol Sokolovac (1973.) u drugim člancima, npr. u člancima o sezonama ŽNL BBŽ). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:39, 28. studenoga 2025. (CET) == 3 srpnja 1991 == Da li stvarno neznas sto je bilo 3. srpnja 1991 ??? Pa ne mogu vjerovati... Aj malo citaj, poptrudi se, uci.... --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 13:30, 1. prosinca 2025. (CET) == fotografija Diogen == Poštovani Croxyz Fotografija za koju ste pitali što predstavlja je sa albuma grupe Diogen [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:34, 4. prosinca 2025. (CET) :{{s|Vinyl cd}}, je li to naslovnica albuma? Također je li fotografija zaštićena autorskim pravima? Na [[:c:File:1019378d1.jpg]] piše da nije zaštićena autorskim pravima što pretpostavljam da je to netočno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:32, 6. prosinca 2025. (CET) ::Poštovani Croxyz. ::slika je sa albuma grupe Diogen i koliko je meni poznato nije zaštićena autorskim pravom [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:08, 6. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Vinyl cd}}, slika vrlo vjerojatno je zaštićena autorskim pravima. Je li poznat autor? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:45, 7. prosinca 2025. (CET) ::::autor je Robert Žegarac kontaktirao sam ga telefonski ,rekao je da slika nije zaštićena autorskim pravom i da dozvoljava da se objavi ::::njgov email je robert.zegarac@gmail.com [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:17, 8. prosinca 2025. (CET) {{izvlaka}} {{s|Vinyl cd}} svaka je fotografija zaštićena autorskim pravima do 70 godina nakon smrti autora, osim ako se autor sam nije javno odrekao autorskih prava. U ovom slučaju, autor treba što prije poslati e-mail prema uputi na [[WP:DZ]] u kojem nečim dokazuje svoj identitet i to da je stvarni autor. Također, kada se postavljaju slike, poželjno im je dati neko smisleno ime i u opis staviti podatke o čemu ili komu se radi. [[:c:File:1019378d1.jpg]] sada treba preimenovati, što može samo administrator tamo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 8. prosinca 2025. (CET) == Dinamova zaklada Nema predaje == Pozdrav, ljubazno molim objašnjenje zašto je ukinuta stranica Dinamove zaklade Nema predaje, ujedno i poglavlje u temi GNK Dinamo? Riječ je o zasebnom entitetu kojeg je osnovao Zakladnik GNK Dinamo i koji djeluje paralelno i u suradnji s GNK Dinamom. Zašto takav entitet ne bi smio imati svoju stranicu ili barem poglavlje na stranici GNK Dinamo. Srdačno, [[Suradnik:Jerkovic9|Jerkovic9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jerkovic9|razgovor]])</small> 09:23, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Jerkovic9}}, ima li zaklada enciklopedijski značaj? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:35, 8. prosinca 2025. (CET) == Ujedinjeni protiv fašizma - izmjena 8.12.2025. u 10:18 == Pozdrav kolega, imam nekoliko pitanja vezanih uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ujedinjeni_protiv_fa%C5%A1izma&curid=797759&diff=7351152&oldid=7348671 navedenu izmjenu]. # Zašto je sporni dio sastava inicijative? # Zašto je sporni popis nekih od pojedinaca koji su prisustvovali prosvjedima? Isti dio nije bio sporan u mom prošlom članku [[Prosvjed na Markovom trgu 2024.]] ni npr. u članku [[Sto posto za Hrvatsku]] u kojem ima i cijela sekcija o tome. # Zašto neke od reakcija smatrate "nebitnima"? [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 23:35, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, stvarno cijenim detaljnu reportažu, no morao sam ukloniti dijelove za koje smatram da nemaju enciklopedijski značaj (npr. ''vrijeđali glumce'', ''"kratko naguravala s policijom"'') ili nisu pisani enciklopedijskim stilom (npr. ''"unosili se u lice i vrijeđali"'', ''"udarili u ruku"''). Sastav incijative nije sporan, već je pisan neenciklopedijskim stilom (''"organizacija, kolektiva, inicijativa i pojedinaca i pojedinki"'') te djeluje previše neprecizno. Također pojedinci je ponovljeno dvaput (u hrvatskom je muški rod ujedno i neutralni rod kada je riječ o množini). Odjeljak o nesudjelovanju riječke gradonačelnice mi isto djeluje kao neenciklopedijski sadržaj (zašto bi uopće navodili da osoba X nije sudjelovala na prosvjedu?). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:22, 9. prosinca 2025. (CET) ::Nisam našao koje su konkretno sve organizacije i pojedinci dio inicijative pa sam prenio kako su ih opisali mediji. Što se tiče dijela teksta koji spominje riječku gradonačelnicu, više je naglasak bio na njenom stavu o prosvjedima (zbog čega sam i stavio u reakcije, pogotovo da se pokrije širi spektar pogleda na događaj) nego na činjenici da nije sudjelovala. ::Ne protivim se generalno navedenom uređivanju, jedino smatram da bi popis nekih od javnih osoba-sudionika bilo dobro navesti kad se već navode i u drugim člancima pa bih taj dio vratio. I sam volim znati tko što podržava ili čemu se protivi kad čitam o raznim prosvjedima i sličnome pa smatram da bi takve informacije zanimale i čitatelje naše Wikipedije. ::Lp, [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 17:15, 9. prosinca 2025. (CET) == Ljudevit Gaj == Malo sam uredio. Onaj dio što je esejski sam zakomentirao. Nisam znao što s tim učiniti. To je tamo još od početka članka, možda ga treba obrisati?--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 11:12, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Rovoobob}}, nije loša ta ideja sa zakomentiranjem. Ako nekome ubuduće zatreba pri proširenju članka, možda mu dadne ideju o čemu da piše. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 03:03, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025. - izmjena od 17. prosinca 2025. u 00:04 == Pozdrav, možeš li mi objasniti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2025.&oldid=7356422 ovu izmjenu]? Na stranici s novostima piše da je navedene nedavne smrti potrebno dodati i u stranicu godine smrti. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 14:16, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, vidio sam crvenu poveznicu (u tom trenutku nepostojeći članak) te da nedostaje godina, pa sam pomislio da je to nečiji vandalizam iz perioda tijekom kojeg sam bio odsutan s wiki. Slobodno vrati, pogotovo ako nađeš godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 03:04, 19. prosinca 2025. (CET) ::U redu, hvala na pojašnjenju. Nažalost, na internetu ne mogu pronaći datum rođenja gospođe Braut. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 11:40, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025- Izmejan od 21. prosinca 2025. == Pozdrav, Možete li nam pojasni izmjenu na stranici Mario Perković, piše da je rađena putem AI? [[Suradnik:Ivan12183k|Ivan12183k]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan12183k|razgovor]])</small> 19:30, 21. prosinca 2025. (CET) :Članak je u međuvremenu obrisan, pa ga ne mogu analizirati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:44, 21. prosinca 2025. (CET) == pouzdaniji izvor == Obrisana mi je dopuna podatka o samom autoru (traži se pouzdaniji izvor). Obzirom da je moja malenkost i osobno autor, ali i da sam naveo izvor (ugovor o autorstvu), nije mi poznato koji bi to bio još pouzdaniji izvor od naprijed navedenoga. [[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mislav11|razgovor]])</small> 12:16, 30. prosinca 2025. (CET) :@[[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] Naveli ste primarni izvor koji pritom nije javno objavljen, što je problem s obzirom na naše [[WP:PRO|pravilo o provjerljivosti]]. ''Rule of thumb'': ako bilo koja osoba ne može otvoriti internet ili otići u knjižnicu te ondje provjeriti informaciju koju dodajete, onda nemate dovoljno dobar izvor. Proguglajte, vjerojatno ima nečeg napisanog negdje. Za takve sporedne podatke može proći i članak na nekom regionalnom portalu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:22, 30. prosinca 2025. (CET) == Srpska liga == I've a doubt: just discovered the leagues with BSK and SK Jugoslavija in Serbia during WW2 weren't "Srpska liga", but "Podsavezna liga Beograd" and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played). So I'm planning to create the "Podsavezna liga Beograd" with a redirect from the main page. The main page will be remain "Srpska liga", or maybe "Podsavezne lige Srbije"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:48, 30. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ame71}}, I don't understand the "and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played)." part. Podsavezna liga Beograd should be Prvenstvo Beogradskog loptačkof podsaveza, according to Sijić's Fudbal u Kraljevini Jugoslavije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:22, 30. prosinca 2025. (CET) ::I meant every year (1941, 1942 and 1943) SLS planned to organize the finals between the best 3 clubs of Beograd subfederation vs the other subfederation champions, but cause of WW2 these finals weren't played. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:31, 30. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Ame71}}, maybe call them Prvenstvo Srbije u nogometu? I mean, was there ever an actual league or was it a cup competition? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:35, 30. prosinca 2025. (CET) :::: The most part of subfederation championship were leagues. There were subfederation leagues and a final phase in cup system. Now I'm going make the changes and to move the page of "Srpska liga u nogometu" to "Prvenstvo Srbije u nogometu". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:46, 30. prosinca 2025. (CET) :::::{{S|Ame71}}, okay. Right now I'm cleaning [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]'s article (which is not called 1. Hrvatski Športski Klub Građanski Zagreb, as it.wiki claims). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:57, 30. prosinca 2025. (CET) ::::::{{s|Ame71}} [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] is called Beogradski pehar (literally Belgrade trophy) by [https://web.archive.org/web/20170324193758/http://trstenicani.com/ts_sport_legende/images/ts_ljubvuk_novo_vreme_sl.jpg this edition of Novo vreme]. It is featured in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 380–381. under the same name (Beogradski pehar). It says that it's a BLP competition, not a Serbian (national) one. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:20, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}}, what should we do with Beogradski pehar in [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:12, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::: I changed in 1941-42 season "Podsavezna liga" to "Beogradski pehar". [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf This book drives me crazy]: there's all I need, but I can't find it easily. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:16, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, trust me you're not the only one who is confused. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:20, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::{{s|Ame71}}, should I remove Beogradski pehar from [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] and rename [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] to [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:35, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::: Just wait, I'll do that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:57, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], for the WW2 seasons Vitez Zemun should be changed to Vitez Beograd (see [[ZSK Vitez Zemun]]). It also probably dropped the ZSK prefix, as it isn’t based in Zemun anymore. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:54, 31. prosinca 2025. (CET) == Vrbovec == bok, ja sam autor oba teksta, i na službenom webu Grada Vrbovca i na Wikipediji, sad sam pobrisao tekst na webu, da možeš vidjeti da sam ja [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 16:40, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Neobična situacija zato što tada u principu kao izvor stavljate sebe same ("ovdje kažem da je tako jer sam tamo napisao da je tako"). Zbog [[WP:VI]] trebali bismo znati tko je na stranici Vrbovca pisao tekst, koje su stručne reference autora. Možda bi bolje bilo na Wikipediji napisati tekst i navesti sve izvore, a onda tamo objaviti kako god hoćete. Kada ovdje objavite, odričete se većine autorskih prava. Ispod je Croxyz spomenuo dopusnice, to je [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja]]; no to je tek početak priče jer, kako rekoh, citirate sebe na drugom mjestu. Ne znam možemo li smisliti što pametnije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:15, 5. siječnja 2026. (CET) ::onda možete vratiti tekst na Wiki kao što sam napisao? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 10:50, 5. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Stvorite trajni račun pa ću vratiti kao Vašu osobnu podstranicu. Bilo bi dobro da stari članak uređujete odjeljak po odjeljak jer nam je teško sve odjednom pregledati. Sve treba imati izvor. Ne znam zašto ste mijenjali površinu i broj naselja, površina je citirana u svim infookvirima hrvatskih naselja prema Državnoj geodetskoj upravi, a broj naselja je iz popisa 2021. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 5. siječnja 2026. (CET) :::Pozdrav, evo stvoren trajni račun, ok, onda ću od sad odjeljak po odjeljak, vodim brigu o izvorima. Površina je mijenjana jer tako stoji u službenim dokumentima Grada (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2019/04/Procjena-rizika-od-velikih-nesre%C4%87a-za-podru%C4%8Dje-grada-Vrbovca.pdf) :::broj naselja je mijenjan jer je u studenom 2025. od početnih 42 naselja ukinuto jedno, te dodano 6 novih - dakle 47 (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2025/11/T9Odluka-o-granicama-pod.naselja-i-imenima.zip) [[Suradnik:Speak Mellon|Speak Mellon]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Speak Mellon|razgovor]])</small> 18:12, 5. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, dobili smo odgovor za naselja i površinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:13, 5. siječnja 2026. (CET) == Dodatci == Vidjet ćeš u postavkama nekoliko novih dodataka koji bi ti mogli pomoći u ophodnji: jedan dodaje poveznicu na copyvio, jedan je za otvaranje diffova odmah u popisima izmjena, a jedan dodaje (tipke za) galeriju zanimljivih slika prema nekim kriterijima - taj bi možda fotograf @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] ipak više volio. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Opa! Jako simpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:43, 4. siječnja 2026. (CET) ::{{s|Ponor}}, isprobat ću kasnije ove ostale dodatke. Bi li mogao objasniti anonimnom suradniku iz poruke iznad proceduru oko dopusnica. Vezano je za današnje izmjene na članku [[Vrbovec]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:14, 4. siječnja 2026. (CET) == Nedjeljko Jusup wikipedia stranica == U skladu s naputcima unesena je nova verzija teksta u enciklopedijskom stilu. Dodani su i izvori/linkovi. Molim javite da li je sad sve u redu? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-94337|&#126;2026-94337]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-94337|talk]]) 16:33, 5. siječnja 2026. (CET) :Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:18, 5. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani CROXYZ! ::Stranica  Nedjeljko Jusup na Wikipediji postoji od 2012. godine (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&direction=next&oldid=3301944. U međuvremenu je više puta nadopunjavana i sve je bilo ok  do ovih posljednjih izmjena  https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&action=history (4. siječnja 2026.) ::Predložili ste brisanje članka jer, kako ste u odgovoru naveli , „Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja“. ::Poštovani gospodine Croxyz, zahvaljujemo na vremenu koje ste utrošili  čitajući  naš članak. Ako mislite da  Nedjeljko Jusup, osnivač i prvi glavni urednik Zadarskog lista (prvog i jedinog dnevnika u povijesti Zadra i zadarske regije) ne zaslužuje mjesto u Wikipediji slobodno ga izbrišite. ::Hvala na suradnji! [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 13:43, 6. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani Croxyz dodano je još izvora da se lakše odlučite. Lp. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 18:02, 10. siječnja 2026. (CET) == Molba == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Grgurevi%C4%87&diff=next&oldid=7370188 Ajde malo sporije reagiraj], molim te.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:12, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Tulkas Astaldo}}, je li imamo izvor za datum smrti? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:06, 16. siječnja 2026. (CET) == Different table == You're right, I found some problems in season 1929-30 because the sources say different things. So i deduce the 1929-30 final group table was: Obilić 5, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 2 (without PSK), and it was played on June 1930 (season 1929-30), as [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com] says. And in autumn 1930 (season 1930-31) they played another Banatska liga with 4 clubs: Obilić 10, PSK Pančevo 8, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 1, with Obilić and PSK qualified for [[prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] (following [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com]). Obilić and PSK Pančevo didn't take part in VBNP 1930-31. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 14:37, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, I managed to solve it with [https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobe%C4%8Dkere%C4%8Dki-podsavez-zavr%C5%A1nica exyufudbal]. The table contains results after June 25th, but before the repeated July match between Kosovo and Obilić. When this final group began, Pančevo clubs played in Beogradski loptački podsavez. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:34, 16. siječnja 2026. (CET) ::Ah, ok, now I understand. I'm going to make the changes. Have we to considerate season 1929-30 as the last of Banatska župa, or the first of VB/Petrovgrad podsavez? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:57, 16. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Ame71}}, I mean it isn’t that really importnat. We can always put the 1929./30. under the Banatska župa and VBNP columns in the template. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:18, 16. siječnja 2026. (CET) == RE: [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2024./25.]] == U principu jest, ali bih možda trebao i dodati rezultate u križaljku i eventualno najbolje strijelce - o sam običavao raditi sa ligama u tijeku (ili nerom završenim) - ali mogu se maknuti <nowiki> {{radovi}} </nowiki> <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:35, 22. siječnja 2026. (CET) == Odgovor: Oxford == Ups, da. Postoje dva članka. Ako imaš volje slobodno ih objedini. Nisam više tako aktivan kao u mlađim danima. Pišem samo onda kada imam inspiraciju. No, ako je potrebno stojim na raspolaganju za pomoć. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 09:05, 27. siječnja 2026. (CEST) == Strikture jednjaka == Pozdrav, na clanku [[strikture jednjaka]] izmjene su vraćene na staru verziju koja nije tačna. Ezofagealne strikture su zaseban pojam u odnosu na ezogafealne strukture. To označava pojavu suženja na jednjaku (engl. [https://www.uhd.nhs.uk/uploads/about/docs/our_publications/patient_information_leaflets/gastro/041-22_Oesophageal-Stricture.pdf oesophageal stricture]), dok se ezofagealnim strukturama mogu nazvati anatomske strukture koje izgrađuju jednjak kao organ. [[Suradnik:Informationwizard122|Informationwizard122]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Informationwizard122|razgovor]])</small> 22:09, 30. siječnja 2026. (CET) :[[Suradnica:Informationwizard122|Informationwizard122]], vraćen je oblik strikture. Nisam nikad čuo za tu riječ pa sam pomislio da je greška. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:24, 31. siječnja 2026. (CET) == Članci tjedna za 2026. == [[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.|Počelo je]]! Znam da si Concordiju htio predložiti za neki tjedan, ostavljam ti da sam umetneš točan prijedlog. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:32, 3. veljače 2026. (CET) :{{s|Runolist}}, ako se sjetim kasnije ću dodati. Lako je zapamtiti datum: 10. 10., pogotovo jer se teren nalazi pokraj današnje 10. gimnazije. Trenutno pišem odgovor na SZR Duhova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:35, 3. veljače 2026. (CET) ::{{s|Runolist}}, da dodam još teksta? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:00, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. podsjećam na slike iz Klaićeve. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:07, 4. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Da, stavi skroz isti tekst koji bi stavio da namještaš članak za GS. Također, skužio sam da nemamo gdje potpisati predlagatelja ili komentar, to ću srediti sutra. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 00:28, 4. veljače 2026. (CET) == [[user:Općina Vidovec]] changed to [[user:Bruno Hranić-načelnik]] == I've changed username of "Općina Vidovec" to "Bruno Hranić-načelnik" (on his request). I don't know if this name is proper on hr.wiki, but I thinh is much better then "Općina Vidovec". Please let me know if removing the "-načelnik" part would be advisable. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 14:34, 7. veljače 2026. (CET) :{{s|Malarz pl}}, honestly I don't know what hr.wiki's username rules look like. The user in question is the ''načelnik'' (Polish: starosta) of [[Vidovec|općina Vidovec]] (county/powiat Vidovec) or someone closely connected to the person. His only contributions are his autobiography, which obviously didn't meet the notability criteria. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:45, 7. veljače 2026. (CET) ::Actually, a better Polish equivalent would be ''wojt'' of a ''gmina''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:48, 7. veljače 2026. (CET) Before 1989 there was in Poland "naczelnik gminy" (now "wójt gminy"). I saw too [[:c:Special:Contributions/Bruno_Hranić-načelnik]]. I realized that "Bruno Hranic" is propably "nacelnik" of "Općina Vidovec" :-) Hr.wiki username rules are on [[Wikipedija:Suradničko ime]] :-) Previous username conflict with "Suradničko ime ne smije biti komercijalno, ime tvrtke, nekog proizvoda, '''institucije''' i sličnog" (as I saw in autotranslator). Thanks. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 15:04, 7. veljače 2026. (CET) == Pokrajinsko prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza == Molim te nemoj ophoditi članke tog suradnika. Namjeravam ih kasnije srediti, no prvo moram u ondašnjim novinama pronaći je li se natjecalo zvalo provincijsko ili pokrajinsko prvenstvo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:05, 13. veljače 2026. (CET) :[[Slika:Thumbs up icon.svg|20px]] [[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:14, 13. veljače 2026. (CET) == 1 strd pzo == poštovani, ja sam stvorio tu stranicu i uređivao. Zašto ste izbrisali te podatke koje sam stavio. Još je veća stvar jer sam ja pripadnik te postrojbe,ta sjećanja što ste izbrisali su moja,proživljena. I taj povijesni prelet prva dva Miga 21 HRZ je istinit. A poveznicu niste ni pročitali do kraja. Tamo se govori Bobetku da dolaze dva miga ,a on pita koja dva miga. E pa ta dva koja su mi proletjeli iznad glave. Malo profesionalnosti molim i čitati sa razumijevanjem. Ali vjerojatno ste premlad da to shvatite. [[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])</small> 12:15, 15. veljače 2026. (CET) == Rasprava o brisanju – Nacrt:DomagojĆorić/ == '''U raspravi je prijedlog naveden - "Razlog brisanja:''' kriteriji" Članak opisuje javno djelujuću osobu, izabranog političara u regionalnom parlamentu, koja ima više potvrđenih funkcija u Mladeži HDZ-a i Osječko-baranjskoj županiji (predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ, zamjenik nacionalnog predsjednika MHDZ, član Nacionalnog odbora HDZ-a, predsjednik Savjeta mladih OBŽ, voditelj radne skupine HZŽ). Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija kao i službenih državnih stranica. Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobe s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi.Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija (OsijekNews, OsijekExpress, Dnevno.hr, 031portal). i drugi Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobu s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi. S obzirom na višestruke javne funkcije, izborne mandate, medijsku prisutnost i doprinos mladima u politici, smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti za hrvatsku Wikipediju. Ukoliko urednici smatraju potrebnim, dodatno se mogu označiti i novi izvori uz svaku tvrdnju da se jasno vidi provjerljivost informacija, iako je to već potkrijepljeno. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:02, 20. veljače 2026. (CET) :{{BIVUŠ101}}, članak ne ispunjava kriterije o političare. Nije riječ o saborskom zastupniku niti ministru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:36, 20. veljače 2026. (CET) ::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram "obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci" , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:55, 20. veljače 2026. (CET) :::Zastupnički kriterij odnosi se na državne parlamente, a ne županijske. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:03, 20. veljače 2026. (CET) ::::Poštovani i dalje navod ne stoji jer prema kriteriju citiram ::::''Političari i državni službenici:'' ::::''Političar ili državni službenik vjerojatno se može smatrati značajnim ako ispunjava <u>barem '''jedan''' od sljedećih kriterija</u>:'' ::::* ako je predsjednik [[Predsjednik države|države]] ili [[Predsjednik vlade|vlade]] (premijer), [[generalni guverner]], [[ministar]], član neke [[Zakonodavna vlast|zakonodavne skupštine]] ili na istovrjednu položaju na nacionalnoj razini [[Unitarizam|unitarne]] ili federalnoj razini [[Federacija|federativne]] države. (To se na Hrvatsku odnosi i na regionalni državni ustroj odnosno - Županije) ::::* ''obnaša ili je obnašao internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci koja jest ili je bila zastupljena u zakonodavnoj skupštini neke države: čelnik stranke, član odbora stranke, tajnik stranke, predsjednik (ili istovrjedan položaj) u udruzi povezanoj sa strankom'' ::::'''Taj kriterij je isto ispunjen.''' ::::Po kriterijima: ::::# Interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini - Domagoj Ćorić je Član Nacionalnog odbora stranke HDZ izabran na općem saboru stranke (Najviše tijelo stranke) koja je zastupljena u Hrvatskom saboru. Zamjenik je nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a, što je isto nacionalna stranačka funkcija. '''To točno zadovoljava točku 2. kriterija.''' ::::# Zahtjevne mjesne ili područne zadaće s moći: ::::#* Član je Predsjedništva HDZ-a Osječko-baranjske županije i Zastupnik u Skupštini Osječko-baranjske županije – ovo su izabrane funkcije s realnom političkom moći na županijskoj razini. '''To zadovoljava točku 3. kriterija.''' ::::# Medijski odjek, provjerljivost, relevantnost: ::::#* Aktivnosti su popraćene neovisnim medijima poput OsijekNews, OsijekExpress, 031portal, Dnevno.hr. ::::#* Ovo je u skladu s kriterijem 6 čak ako nije na nacionalnoj razini, ima očitu moć i medijsku pokrivenost od nacionalne do lokalne razine ::::Zaključno osobno smatram da tekst zadovoljava '''barem dva kriterija''' značajnosti: stranačka funkcija na nacionalnoj razini i značajne izabrane funkcije na regionalnoj razini, uz medijsku pokrivenost. Dakle, prema WP:KRTE, ovo jest relevantno za članak na Wikipediji. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:15, 20. veljače 2026. (CET) :::::Hrvatska nije federativna država. Federativne države su BiH, Rusija, Švicarska, SAD, tako da taj kriterij nije ispunjen. Valjda biste to trebali znati jer je jasno da ste usko povezani s temom članka. Član nacionalnog odbora nije interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini. To bi bile najviše pozicije, tipa predsjednik stranke. Županijska razina je sasvim irelevanta što se tiče kriterija značajnosti. Niti jedna enciklopedija, leksikon i sl. ne bi pokrila osobu s takvom funkcijom. U suprotnom bi postojali članci o zamjenicima župana iz pripadnike X nacionalne manjine. Ti osječki mjesni mediji nisu nimalo relevantni. Relevantni mediji bi bili nacionalni mediji tipa Večernji, Jutarnji itd. Dnevno.hr je najobičniji internetski portal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:27, 20. veljače 2026. (CET) ::::::Poštovani, (Draft - koji je izrađen je napravljen u dobroj namjeri jer pratim aktivno političku scenu mladih u Hrvatskoj i smatrao sam korisnim kreiranje istog) Nitko nije naveo da je Hrvatska federativna država (čitati s pažnjom), eksplicite vam piše - ''član odbora stranke,'' zato je i navedeno'','' pritom osobna kvalifikacija o o pojedinim portalima tko je i za što kvalificiran i relevantan izbjegavam jer gledam objektivno. Osijek nema neograničeni broj portala pa da prema tome izdvajamo "relevantne izvore". Već su ovo jedini šire dostupni portali na tome području koje je moguće pronaći. ::::::Kao primjer vam navodim [[Pavo Gagulić]] , kao gotovo identičnu stranicu, s time da primjerice osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:55, 20. veljače 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] ? :::::::poštovani urednici, još nisam dobio povratni odgovor a u međuvremenu kako vidim pokrenuta je i rasprava za brisanje stranice - Pavo Gagulić kojeg sam Vam naveo kao primjer, napominjem takvih stranica ima još niz poput primjerice - Ivan Vidiš - https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Vidi%C5%A1, i Petar Ćurić - https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_%C4%86uri%C4%87. S time da primjerice ponavljam osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. Jesu li onda sve te stranice ispravne i relevantne? ili su sve za uklanjanje.. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:59, 23. veljače 2026. (CET) ::::::::Poštovani rasprava je sada otvorena i za gore navedene primjere nakon mojeg naputka. Citiram suradnika "Hijerovit" — za stranicu Ivan Vidiš. lipnja 2024. (CEST) , "kriterije kao bivši predsjednik mladeži HDZ-a ispunjava". Te je stranica već bila zadržana a bila je i već predmet rasprave o brisanju, sukladno tome kriteriji se opetovano tumače po vlastitom dojmu ne pravilima. Osobno gledajući pravila i Domagoj Ćorić i Ivan Vidiš ispunjavaju sva pravila o zadržavanju i zahtjevu za premještanje na glavnu stranicu. S time da Ivan Vidiš ima dosta slabije izvore, Ukoliko su potrebne korekcije, dobrodošle su no napominjem osobu koju sam objektivno obradio ima sve potrebne kriterije. Te tražim zahtjev za premještaj stranice - Domagoj Ćorić na glavnu stranicu. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:01, 25. veljače 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Možda biste mogli prestati maltretirati suradnika na njegovoj osobnoj stranici i stvar raspraviti u raspravi za brisanje (kraći argumenti) ili na stranici za razgovor članka/nacrta. Mogli biste pogledati i kako su, što se same forme tiče, pisani članci na Wikipediji – Vaš ni formu ne zadovoljava. Stilski – puno praznih rečenica, kao iz političkog letka pred izvjesne ''izbore''. Natežete kriterije. Ovoliko strasti obično pokazuju oni koji imaju veze s osobom o kojoj pišu, a to za Wikipediju nije dobro: ni strast ni veze. Budite sigurni da će netko napisati članak kada osoba bude od enciklopedijskog značaja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 25. veljače 2026. (CET) ::::::::::Smijeh! "Maltretiranje" je ne dobivanje odgovora na jasne argumente? Prvo ste me vi osobno optužili da koristim chatGPT, pa onda kasnije ste uvidjeli da nije, pa je stvar ova ili ona.. sve samo ne meritum, jeste uopće pročitali sadržaj? Argumente i sve ostalo u raspravi? Nakon toga uz jasno istaknuti niz primjera stranica sve su sada predložene za brisanje, meni je "page" kao "page" nebitan ali mi je bitno vrijeme i trud koji sam uložio u isti da bi netko paušalno ocjenjivao.. Previše ste "strasti" i osobnih kvalifikacija iznijeli za tako "irelevantne" stvari.. Možda bi bilo dobro preispitati i vaše osobne relacije i odnose? Predlažem da sami onda osobno izmijenite i educirate i nas ostale, bit će nam zadovoljstvo! [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:44, 26. veljače 2026. (CET) == Nogomet == Možeš li pregledati [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2._NL_2024./25.&diff=prev&oldid=7391696 ovo]. Ponavljali su se parametri, pretpostavio sam da je umjesto 1 trebalo pisati 2. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:35, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Ponor}}, nije ništa izmijenjeno, tj. ostala je zelena boja kod stuoca drugoplasiranog kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:39, 20. veljače 2026. (CET) == Frano Veraja == Postovani, izbrisali ste cijeli tekst o Frani Veraja s objašnjenjem da “izgleda” kao AI. Svi podaci su točni i provjereni i ja sam ih osobno napisao. Mozete mi dodatno objasniti u čemu je problem? [[Suradnik:Cvita1008|Cvita1008]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cvita1008|razgovor]])</small> 19:43, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Cvita1008}}, članak stilski jako sliči na brojne nedavne članke za koje je očito da su pisani AI-jem, uključujući članke rukometne tematike. Članci bi trebali biti pisani u neutralnom tonu, a svaka tvrdnja bi trebala biti pokrivena izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:07, 21. veljače 2026. (CET) == Domobranske bojne == @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pozdrav, imam pitanje, razmišljam da sve dalmatinske domobranske bojne spojim u jedan povijesni paragraf na wiki stranici 23. domobranske pukovnije, čisto da je sve na jednom mjestu, eto javite što mislite o ideji pa ću se uhvatiti "posla". Što se tiče dužili, dan danas se u HV kaže da neko duži oružje, posuđuje od države, bar su tako meni objasnili :) [[Suradnik:Dudeidassa|Dudeidassa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dudeidassa|razgovor]])</small> 22:40, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Dudeidassa}}, nisam znao za ovo dužiti. Mislih da je riječ o nekom čudnom tipfeleru, makar ni sam nisam znao što bi to bilo :) Slobodno spoji te članke u jedan, ako misliš da je tako najbolje. Naravno, zadrži sadržaj koji se razlikuje (npr. slike, organizaciju jedinica, ali navedi izvore za organizaciju) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:03, 21. veljače 2026. (CET) == Roman "U vrtlogu vremena" na stranici "Žigmund Luksemburški" == Poštovanje, uklonili ste rečenicu "Žigmund Luksemburški je jedan od glavnih ikova u romanu povijesne fantastike U vrtlogu vremena, hrvatske autorice Ivane Julius." uz pitanje "Je li roman dovoljno značajan da bude uvršten u popularnu kulturu?". Dolje nudim dodatne izvore koji potvrđuju relevantnost romana: Izdanja: Roman je doživio 2 izdanja, 2023. i 2024.:(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=povijesni+roman+za+mlade&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=1700000665), (https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Julius%2c+Ivana&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=1031999) Prijevod: Preveden je na engleski jezik (The Whirlwind of time, 2025, prevoditeljica Mihaela Galjuf) (https://www.amazon.in/Whirlwind-Time-Book-ebook/dp/B0FL8XCKL9?ref_=ast_author_dp&th=1&psc=1) Recenzije i osvrte su napisali književnici: Saša Jakšić: https://ovisnaocitanju.com/recenzija/u-vrtlogu-vremena-ivana-julius/ Sandra Pocrnić Mlakar: https://beletra.hr/ivana-julius-moja-junakinja-jelena-osvaja-publiku-svojom-zenskom-snagom-tihom-ali-mocnom/ Osvrt književnice Marijane Dragičević nalazi se na omotu hrv. izdanja knjige. Osvrti književnika Davora Pleskine i Petra Petrovića nalaze se na omotu eng. izdanja knjige. O autorici i knjizi pisali su mediji: Večernji list: https://scontent.fzag3-1.fna.fbcdn.net/v/t39.30808-6/574573118_1142768331297008_1833912637579889898_n.jpg?_nc_cat=104&ccb=1-7&_nc_sid=7b2446&_nc_ohc=2revW2G_Uq8Q7kNvwGP2rl0&_nc_oc=Adksyo2re9SQHuA4OIVZdPNHBghjtbJtCnnnH9DpT_1PevHGnjz4_WVH51cBYsqf2Jk&_nc_zt=23&_nc_ht=scontent.fzag3-1.fna&_nc_gid=j6UcKBs06Gpe1AAB0zWC3w&oh=00_AfsvjN-CRvO2O7c96Mc3XRFBnybJbZ84RLsukRff-6Xp7w&oe=69A0FDE1 Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2024/04/ivana-julius-moja-junakinja-jelena.html Otvorena televizija: https://www.youtube.com/watch?v=yCx_j-xhGos Televizija Zapad: https://zapad.hr/ivana-julius-u-vrtlogu-vremena/ Radio Banovina: https://www.radio-banovina.hr/audio-kako-je-ivana-julius-spojila-fantaziju-povijest-i-medvednicu/ -Roman je spomenut i obrađen u knjizi "Zagorkini sljedbenici", Sandre Pocrnić Mlakar (str.145)(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&sort=5&new=30&age=0&fid0=5&fv0=hrvatski&selectedId=1009386) ---- S obzirom na sve navedeno, ako mislite da je roman ipak dovoljno značajan, molim da razmislite o vraćanju uklonjene rečenice na stranici "Žigmund Luksemburški". [[Suradnik:Botros99|Botros99]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Botros99|razgovor]])</small> 17:51, 22. veljače 2026. (CET) :{{Botros99}}, nije značajan. Prva rečenica definicije popularne kulture na [https://www.enciklopedija.hr/clanak/popularna-kultura Hrvatskoj enciklopediji] glasi: ''popularna kultura, kultura koja je svima dostupna i '''široko rasprostranjena'''; '''svakodnevna medijska kultura koja prevladava u suvremenom društvu;''' zajednički skup praksa i uvjerenja koje su stekle '''globalnu prihvaćenost''' i koje obilježava medijska dostupnost i pojavnost u obliku komercijalnoga proizvoda. '' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:39, 22. veljače 2026. (CET) == Petar Ćurić == <nowiki>{{Zadržati}}</nowiki> za [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|poveznica=Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|21x21px|Zadržati]] '''Zadržati''' Ne shvaćam čemu takvi prijedlozi, zapravo sam ostao bez teksta. Pročitajte njegov životopis malo bolje. Radite što hoćete. Jako ste me razočarali ali ja vam tu ne mogu ništa osim da ljude demotivirate za rad na taj način [[Suradnik:Slavko Macan|Slavko Macan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slavko Macan|razgovor]])</small> 17:54, 28. veljače 2026. (CET) == Hvala na dobrodošlici i pomoći == Poštovani kolega hvala na pomoći, baš se i ne snalazim više u ovom ambijentu, sve mi je novo... [[Suradnik:Vitek|vitek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])</small> 23:28, 3. ožujka 2026. (CET) :{{s|Vitek}}, bez problema. Povremeno ću pregledavati tvoje članke i ispravljati ih. I ja pozaboravim određene stvari nakon nekog vremena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:29, 3. ožujka 2026. (CET) == Tog(o)a == Vidi [https://egzonimi.lzmk.hr/?p=3230 ovo]. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:21, 8. ožujka 2026. (CET) :{{s|MaGa}}, zanimljivo. Kada sam brzinski sređivao članak, provjerio sma oblik Togoa na Hrv. enc. Prisutan je u [https://www.enciklopedija.hr/clanak/eyadema-gnassingbe ovom članku]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:27, 8. ožujka 2026. (CET) ::Izgleda da nisi tražio [https://enciklopedija.hr/clanak/Togo na pravom mjestu]. :D <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:36, 8. ožujka 2026. (CET) ::''Baj d vej'', ja uvijek tražim tamo gdje je eksplicitno navedeno kao pravilo. Možda je članke na HE prekucavao netko tko ne zna za neko pravilo, a netko tko je to trebao pregledati - ''promašio''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:44, 8. ožujka 2026. (CET) :::{{s|MaGa}}, ma znam nego ovako mi je bilo najlakše provjeriti. Obično koristim HJP, no znam da (često) nema natuknice za države s popisom oblika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:47, 8. ožujka 2026. (CET) ::::HJP... Rekao bi jedan bivši kolega: ''Da, ali ne''. Uglavnom, ''botom lajn'': Preko trnja do zvijezda. Nema nam druge. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:57, 8. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] i @[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Informativna točka o najčešćim situacijama: ako je takav otvoreni slog (onaj koji završava na samoglasnik) na kraju imena muškog roda naglašen, samoglasnik se zadržava u sklonidbi, kao kod Peru -> Perua, San José -> San Joséa, Copiapó -> Copiapóa. Ako nije, mijenja ga se kao bilo koju domaću imenicu, npr. Tokio -> Tokija, Meksiko -> Meksika, Santiago -> Santiaga. Kod ženskih doduše nije tako: Cumaná -> Cumane. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:43, 9. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, na početku ovog odlomka naveo sam poveznicu na LZMK koja jasno govori. Ja na to nemam što ni dodati niti oduzeti, to su sigurno pisali učeni(ji od mene) ljudi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:56, 9. ožujka 2026. (CET) == Nino Skrabe == postovani Croxyz ...@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] male izmjene za Ninu Skrabe radim vec 10+godina, sto se vidi iz povijesti, na njegovo inzistiranje. Svakih par mjeseci mi posalje dopunu koju radim na Wikipediji, isto kako sam i postavio stranicu. Stoga Vas molim da izmjenu vratitr nazad. Hvala lijepo Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 17:15, 10. ožujka 2026. (CET) :{{s|Igor Salopek}}, u izvorima članka [[Nino Škrabe]] nije stajalo ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:23, 12. ožujka 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] da li.moram ponovno izmjene unositi ili cete ih vratiti? Ako treba mogu poslati prtscr maila od Nine Skrabe iako mi nije jasno zasto.kad se u povijesti vidi da ja stalno dopune radim ::Hvala [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 07:15, 14. ožujka 2026. (CET) :::{{s|Igor Salopek}}, vaka tvrdnja u članku bi trebala biti pokrivena izvorima. Trenutno članak ima samo dva izvora koji naravno pokrivaju mali dio članka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:20, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ne razumijem sad vise sto ocekujete od mene? Gospodin Nino Skrabe mi daje sve u mailu i ja postavljam na wikipediju. ::::Ako to nije dovoljno onda ne znam sto je. ::::Dakle izvor je sam Nino Skrabe. ::::Ajme 10g nikakvih problema sad odjednom je problem. ::::Eto, da li cete vratiti ili moram sam opet upisivati? ::::Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:09, 14. ožujka 2026. (CET) :::::{{s|Igor Salopek}}, problem nije odjednom, već od [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nino_%C5%A0krabe&diff=prev&oldid=2398363 30. travnja 2010.], dakle skoro 16 godina. Tvrdnje u svakom članku bi trebale biti pokrivene vjerodostojnim i provjerljivim izvorima ([[WP:VI]], [[WP:NI]]), dakle ne primarnim (u ovom slučaju samog Škrabe), već sekundarnim i tercijarnim izvorima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:29, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Evo ne znam sto da kazem. Javit cu autoru, Ninu Skrabe, da ne zelite objaviti izmjene jer ga ne smatrate vjerodostojnim. Nazalost drugih provjerljivih izvora nemam. ::::::Vjerujem da ce biti razocaran, ali ako ne zelite, ne zelite. [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:51, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::{{s|Igor Salopek}}, za većinu toga vjerojatno postoje izvori u LZMK-ovim izdanjima, znanstvenim radovima, nacionalnim/regionalnim medijima, knjigama, časopisima i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:12, 14. ožujka 2026. (CET) == Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991. == In the page 372 of the Orijent book, they say the club played in the ''Grupa Zapad'' of '''Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991.''' I never heard anything about it, I think it was played in the same days of [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]]. In facebook ([https://www.facebook.com/profile/100057584734421/search/?q=turnir%20drugoligasa%20i%20treceligasa POVIJEST RIJEČKOG NOGOMETA]) i found this: Zbog općepoznate političke i ratne situacije, raspada Jugoslavije i hrvatskog osamostaljenja oformljena su samostalna hrvatska prvenstvena i kup natjecanja u kojima su klubovi uglavnom bili raspoređeni prema plasmanu u posljednjem izdanju jugoslavenskih natjecanja. Zbog ratnog stanja u Hrvatskoj i uvedenog moratorija zbog nesigurnosti svih nogometaša, nogometnih djelatnika i gledatelja početak službenih nogometnih natjecanja za sezonu 1991./1992. su trebala započeti tijekom kolovoza 1991. godine, ali su se često odgađala pa su započela tek krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine. Krajem ljeta i tijekom jeseni 1991. godine su se na područjima Hrvatske koja nisu bila obuhvaćena ratom odigravalo niz humanitarnih utakmica, te nekoliko značajnijih turnira. Prvi od tih turnira je bio Trofej ''Novog lista'' koji se je odigrao u Rijeci, Zagrebu i Splitu i na kojem su nastupili dojučerašnji jugoslavenski prvoligaši iz Hrvatske - ''Rijeka'' Rijeka, ''Hajduk'' Split, ''Dinamo'' Zagreb i ''Osijek'' Osijek. Nakon ovoga je uslijedilo neslužbeno nogometno prvenstvo Hrvatske ''Slobodna Hrvatska 1991.'', čiji se prvi dio odigrao po Hrvatskom zagorju i Međimurju, a drugi dio u Istri, a nastupilo je budućih 7 hrvatskih prvoligaša uključujući i ''Rijeku''. Paralelno s ovim natjecanjem se je u Rijeci odigrao ''Trofej Compa'' na kojem su nastupili riječki klubovi ''Grbci'', ''Lokomotiva'', ''Rikard Benčić'' i ''Zamet''. Nekako za vrijeme odigravanja navedenih turnira se je na području Rijeke i okolice počeo održavati turnir ''Sportaši Hrvatske - HNS Rijeka 1991.'' (i u ostalim sportovima su se održavali turniri ovakvog naziva), a ovo natjecanje se sastojalo od 2 turnira - ''Turnir drugoligaša i trećeligaša'' i ''Turnir niželigaša'', a sav prihod s ovog natjecanja je išao u dobrotvorne svrha. Na ''Turniru drugoligaša i trećeligaša'' su se od riječkih klubova natjecali ''Lučki radnik'' (osvoji turnir) i ''Orijent'', dok su se na ''Turniru niželigaša'' od riječkih klubova natjecali ''Grbci'', ''INA Delta'', ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'' (pobjednik turnira). Za ovaj turnir moram spomenuti da su svi klubovi bili oslabljeni, jer je dio njihovih igrača bio na ratištu, što im se događalo i narednih nekoliko sezona u službenim natjecanjima. Krajem 1991. godine se je održao ‘ratni’ malonogometni turnir pod nazivom ''Neovisna Hrvatska 1991.'', a sve utakmice su se odigrale u zagrebačkoj 'Ledenoj dvorani' Dvorani sportova, a na turniru su se uz ''Rijeku'' još natjecali i ''Hajduk'' Split, ''Zagreb'' Zagreb, ''INKER'' Zaprešić (ex ''Jugokeramika''), ''Varteks'' Varaždin i selekcija Sportskih novosti pod nazivom ''SN scorpion''. Na turniru je trebao nastupati i zagrebački ''HAŠK Građanski'' (ex ‘’Dinamo’’), ali nisu nastupali zbog 'odmora' nogometaša, koji su ionako pratili ovaj turnir iz gledališta. Čim je ratna stihija pomalo počela jenjavati krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine su se u Hrvatskoj počela ubrzanim ritmom održavati službena natjecanja u novooformljenim hrvatskim natjecanjima. U prvenstvima hrvatske su od riječkih klubova u 1. hrvatsku nogometnu ligu je ušla ''Rijeka'', u zapadnu skupinu 2. hrvatske nogometne lige je ušao ''Orijent'', u primorsku skupinu 3. hrvatske nogometne lige je ušao ''Lučki radnik'', u 'B' grupu riječke skupine 4. hrvatske nogometne lige su ušli ''Grbci'', ''INA Delta'' i ''Lokomotiva'', dok su u riječku skupinu 5. hrvatske nogometne lige ušli ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'', a tijekom narednih godina se je nastavila tradicija iz vremena Jugoslavije o redovitim mijenjanjima sustava natjecanja (ali bržim ritmom), pri čemu je nekoliko klubova nestalo, a par njih se oformilo. U prvo izdanje hrvatskog nogometnog kupa 1992. godine je ušlo 7 klubova koji su bili izborili plasman u završnicu Kupa maršala Tita 1991./1992. About the western group of Turnir drugoligaša i trećeligaša, the table was: Lučki radnik 6 pts, Halubjan, Opatija and Orijent 4 pts, Grobničan 2 pts. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:38, 11. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, the war ([[Domovinski rat]]) broke out in early 1991, before Croatia got it's independence. Even though the war started, the clubs continued to compete in their Yugoslav leagues. In June, after the season ended, Croatia became an independent state. This resulted in clubs leaving the Yugoslav football pyramid. Due to the war, it became impossible to organise leagues. Because of this, the new season didn't start in August. With no games, local friendly tournaments were set up. Some of them are covered in [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]]. Keep in mind that some of these tournaments could've been official tournaments. We don't know, due to a lack of information. All of these are local tournaments. The first tournament mentioned in that Facebook post is likely a friendly tournament organised by the Rijeka daily [[Novi list]]. It also mentions [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]] The text then mentions some local Rijeka tournaments. The second paragraph covers the foundation of the Croatian football pyramid. Orijent played in [[2._HNL_1992.#Zapad]], Lučki radnik in [[3._HNL_1992.#Skupina_A_–_Riječka_skupina]]. The other leagues aren't covered on hr.wiki (they should be a part of [[4. rang HNL-a 1992.]] and [[5. rang HNL-a 1992.]]) :Starting in early 1992 (or sometimes perhaps even in late 1991) there were a bunch of non-official torunaments. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:19, 12. ožujka 2026. (CET) == Stranica StreetGainZ == Poštovani, mogu li znati koji je razlog brisanja stranice? Prije par dana sam probao istu stranicu uploadati, no tada je bio problem u imenu računa te je to sada riješeno + dodana je dodatna litetaruta i poveznice na sami članak pa me zanima koji dio sada nije u skladu sa pravilima? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 22:08, 12. ožujka 2026. (CET) :{{s|Nikola Pustišek}}, zato što organizacija ne ispunjava [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:38, 12. ožujka 2026. (CET) ::Poštovani, hvala na odgovoru. Pod kriterijima značajnosti misli se na ovo " ::Ona pak najčešće nije enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka: ::* ima malen broj članova (manje od 1000) ::* usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]] ::* lokalnog je karaktera ::* lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se ujedno ne ističe ni po čemu. ::" ? ::Ukoliko je jedna ili više kratica razlog za ukidanje naše stranice, zbog čega su odobrene onda stranice drugih manjih udruga koje također ne ispunjavaju navedene kriterije? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 09:34, 13. ožujka 2026. (CET) :::Ako smatrate da neka udruga ne ispunjava kriterije značajnosti, slobodno predložite njen članak za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:22, 14. ožujka 2026. (CET) == Ivan Marević == Zbog čega je članak predložen za brisanje? Čisto da znam gdje griješim. Hvala [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])</small> 09:00, 16. ožujka 2026. (CET) :Zbog vjerojatnog neispunjavanja kriterija značajnosti za političare. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:07, 17. ožujka 2026. (CET) == Nacrt: Bokšački Klub Klis, molim vas doprinesite. == Molio bih vas da uredite nacrt članka Bokšački Klub Klis, ako znate. Hvala, srdačno vas pozdravljam! [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])</small> 19:59, 18. ožujka 2026. (CET) :{{s|Suradnik78785}}, sadržaj članka [[Nacrt:Bokšački klub Klis]] uopće nije potkrepljen izvorima niti je pravopisno sređen. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:36, 18. ožujka 2026. (CET) == Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20. == Why do you want to delete [[Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20.|this page]] ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:25, 19. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, because it should be written as Osječki and not Osiječki. This misspelling is common on exyufudbal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:25, 19. ožujka 2026. (CET) ::I understood later (I had to comparize the 2 links). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:16, 20. ožujka 2026. (CET) :::Đakovske -> Đakovačke, moslavičke -> moslavačke – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:02, 20. ožujka 2026. (CET) == Stranice o sezonama Kupa SRJ sa svim strijelcima == Evo stranica o prve tri sezone Kupa SRJ sa (skoro) svim strijelcima: [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg93.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg94.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg95.html#kup] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 11:39, 20. ožujka 2026. (CET) :[[Suradnik:Ame71|Ame71]], besides the first three season of the FR Yugoslavia Cup, we also got a bunch of [https://fsv.rs/arhiva-fudbalskih-takmicenja-na-teritoriji-vojvodine-od-1945-do-danas/ Vojvodina tables]. Now you can cover most of the Vojvodina seasons. I remember that we had incomplete tables for several seasons. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:57, 20. ožujka 2026. (CET) ::Additionaly, this may be useful for correcting tables with incorrect goal-differences. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:04, 20. ožujka 2026. (CET) ::: Vojvodina page will be useful in the future, at the moment I'm busy with ZNP pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:37, 21. ožujka 2026. (CET) == Dinamova slika iz 1951. == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Drago_Horvat&curid=491100&diff=7410065&oldid=7410057 Ova slika] koju su dodao u par članak danas ima malo čudan početak teksta. Molim te pogledaj: ''"Dinamo Zagreb s momčadi Dinama (?!) koja je osvojila Kup maršala Tita 1951. U gornjem redu su..."'' [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:23 20:23, 24. ožujka 2026. (CET) :Btw. sad sam vidio da si iz infookvira Franji Wölflu izbacio trenerske podatke. Ima li neki posebni razlog za to? - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:31 20:31, 24. ožujka 2026. (CET) ::{{s|Jure Grm}}, dobro da si uočio ovo prvo. Ispravljao sam slike u drugim člancima, pa sam slučajno pogriješio. Wölflov članak sam počeo uređivati jer mi je bilo čudno kako u infookviru ima samo 79 golova, a 304 nastupa. To je pogrešno interpretirano iz Nogometnog leksiona. ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2665 Za Dinamo odigrao 304 utakmice i postigao 79 ligaških pogodaka]'' znači da je sveukupno odigrao 304 utakmice (vjerojatno uključuje i prijateljske), a da je u ligi postigao 79 golova (mislim da je to tipfeler, trebalo bi biti 89 prema Dinamovoj web-stranici). O Wölflu sam pronalazio mnogo kontradiktornih i pogrešnih podataka. F.F. (očito [[Franjo Frntić]]) tvrdi u [[Tko je tko u NDH]] ([https://znaci.org/00003/557.pdf str. 427.]) da je Wölfl počeo igrati u Concordiji s 13 godina 1930. Wölfl je rođen 1918., tako da je 13-godišnjak postao tek 1931. Nisam mogao pronaći potvrdu da je Wölfl igrao za prvu momčad Concordije kao 16-godišnjak, 1934. Koliko vidim, Concordia te godine nije igrala u prvenstvu ZNP, prvenstvo Jugoslavije 1933./34. je otkazano, a 1934./35. nije nastupao. No, vjerovat ću Cuvaju jer znam da je vodio detaljne dnevnike. Također sam pronalazio kontradiktorne podatke o godinama u kojima je igrao za Građanski (od 1937. ili 1938.). Izgleda da se pridružio Građanskom u listopadu 1937., a prvi put u nekoj službenoj tuakmici azigrao je 1938. Što se tiče trenerske karijere, prije bi se infookvira zabunom interpretiralo da je Wölfl bio trener prve momčadi Dinama i izbornik Jugoslavije. Barem sam ja imao takav dojam. No Wölfla nisam uspio pronaći na popisu trenera Dinama kroz povijest. Trebalo bi u infookviru navesti koje točno pozicije je držao unutar Dinama i jugoslavenske reprezentacije. Nisam uspio pronaći te podatke. Možda je proveo dulje vrijeme u stožeru jugoslavenske reprezentacije? Nažalost, nemamo nigdje kompletnu biografiju Wölfla (ni na Dinamovoj web-stranici, ni u Povijesti sporta i inim publikacijama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:35, 24. ožujka 2026. (CET) :::Što se tiče nastupa za B reprezentaciju, utakmica se odigrala, no u Politici nisu naveli sastave. Trebalo bi pričekati još nekoliko dana (ili tjedana) da NSK digitalizira izdanja Novosti iz 1940. (trenutno digitaliziraju 1938. i 1939.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:37, 24. ožujka 2026. (CET) ::::I svakako mu treba vratiti izborničke funkcije, odnosno članstvo u kolektivnim izborničkim komisijama i u jugoslavenskoj 1954. i u hrvatskoj reprezentaciji 1956. - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:49 22:49, 24. ožujka 2026. (CET) :::Ovu pogrešku imaš na više mjesta ... [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:38 22:38, 24. ožujka 2026. (CET) ::::{{s|Jure Grm}}, evo riješih. Jao, stvarno sam brzoplet danas. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:01, 24. ožujka 2026. (CET) ==Predložak== Hvala na dopunjavanju i iskorištavanju predloška. Ja sam bio još nesiguran koliko je to dobro i uopće korisno, pa na kraju nisam iskoristio. Isto tako i s predloškom za glagoljicu. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 16:56, 31. ožujka 2026. (CEST) :{{s|Kkupus}}, vjeruj mi korisno je. Znaš li možda glagoljicu? Ako da, pokušaj nadopuniti pisce [[Predložak:Glagoljica]] s autorima koji se navode u [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X04047&P= ovoj knjizi]. Odi na ovaj scroll na dnu i odi na 13–18., 256–259. str. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:08, 1. travnja 2026. (CEST) ::{{S|Kkupus}}, bi li htio popuniti predložak s člancima [[:Kategorija:Glagoljica]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:15, 1. travnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Izbjegavao sam popunjavati s podatcima s [[:Kategorija:Glagoljica]] jer je po meni većina toga, izuzev podlistka Glagoljski zapisi apsolutno irelevantna. Uglavnom su to neke moderne pojave od manje važnosti ili jako nedorečene teme poput [[Hrvatska glagoljica]]. Probat ću vidjeti po ovome popisu koji su poslao, iako mislim da ima trenutačno i lakše dostupne literature, barem u knjižnicama. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 00:58, 1. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Kkupus}}, vjerujem da postoji. [[Predložak:Hrvatska ćirilica bosančica]] sam slučajno pronašao prilikom traganja sadržaja za [[Bosančica#U_suvremenom_dobu]]. Bilo mi je čudno kako nisam naletio na taj predložak dok sam sređivao članak o našoj ćirilici. Ustanovio sam da se predložak nigdje nije koristio, pa sam ga odlučio uklopiti u sve članke koje je naveden. Inače, ovu knjigu koju sam naveo iznad, je FOI na isti dan, dan prije ili kasnije, digitalizirao tako da sam ju slučajno otkrio u pravo vrijeme. Kukuljević Sakcinski ju je sastavio kao popis hrvatskih knjiga koje je pronašao u nekoliko tadašnjih (privatnih) knjižnica. Naravno, to nije popis knjiga tiskan/pisan do te godine jer je kod nas znanost tek bila u početcima (npr. Kukuljević Sakcinski ne zna za Nauk karstjanski [[Matija Divković|Matije Divkovića]], ako se ne varam prve hrvatske tiskane ćirilične knjige, čija je skraćena inačica prema Hrvatskoj enciklopedija doživjela [https://www.enciklopedija.hr/clanak/divkovic-matija čak 27 izdanja!]). Većina dotad navedenih autora u predlošku su navedena u njegovoj knjizi, ali nisam mogao pronaći potvrde (slike) da su one doista pisane na našoj inačice ćirilice, a ne na ''standardnoj'' ćirilici, pa ih nisam naveo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:11, 1. travnja 2026. (CEST) == [[2. HNL 1994./95.]] == ovo vezano za [[2. HNL 1994./95.]] * grupa "Sjever"'' - gdje je nedoumica između [[NK Slavonija Požega|''Slavonija'' - Požega]] i [[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|''Mladost 127'' - Suhopolje]] na 1. mjestu (oba po 65 bodova) poredak * 1. ''Mladost 127'' * 2. ''Slavonija'' imamo po * ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 * Željko Kovač: ''Povijest nogometa od NK Jedinstvo do HNK Đakovo Croatia : 1962.-2016.'', Đakovo, 2017., {{ISBN|978-953-6831-80-7}}, str. 224 * Dragutun Kerže: ''Olimpija, simbol Donjega grada : 1923. - 2003.'', Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}} * Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica : 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 iskreno, nisam našao (još) da je negdje * 1. ''Slavonija'' * 2. ''Mladost 127'' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:50, 9. travnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super je da nam se svi izvori slažu oko 1. mjesta. To znači da RSSSF nije pouzdan za ovu sezonu, odnosno da ga ne bismo trebali koristiti. Trebali bi ispraviti tu tablicu u članku. Vidim da Croatia Đakovo i Jedinstvo Donji Miholjac imaju jednaki broj bodova (39), slično kao i Slavonija Požega i Mladost 127. Suhopolje. Je li se ti izvori koje si naveo u poruci iznad slažu oko pozicija tih klubova na ljestvici? Također, bi li mogao vidjeti je li Hrvatski športski almanah 1995/1996 ima identične ljestvice za [[2._HNL_1994./95.#Zapad]] i [[2._HNL_1994./95.#Jug]] (broj bodova, gol-razlika i sl.)? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:25, 9. travnja 2026. (CEST) == Bunić == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bunić&oldid=prev&diff=7428662 Trazis izvor moje izmjene, kad ja sam samo popravio gresku nekog drugog? Ali moje izmejna je, da ni je tamo Laudon ishranjen! Gdje ima izvora, da tamo ishranjen je??? Sve izvore govore samo o nehovim decama. Nema... nonsense, ishranjen je u Becu, mislim da klik u engelskoj ili nekoj drugoj wiki i vidi se sve. Ne znam ko je stvario ovaj nonsense da je ishranjen u Bunicu. Ali kad nema izvora, da je tamo sahranjen, zasto izvor, da tamo ishranjen ni je??? {| class="wikitable" ! colspan="2" |Ernst Gideon von Laudon |- | colspan="2" |Portrait, <abbr>c.</abbr> 1780 |- !Born |13 February 1717 Toce mõisa, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Toce,_Latvia&action=edit&redlink=1 Tootzen] [<nowiki/>[[:lv:Toce|lv]]], [[:en:Swedish_Livonia|Swedish Livonia]] (in present-day Toce, [[:en:Madona_Municipality|Madona Municipality]], [[:en:Latvia|Latvia]]) |- !Died |14 July 1790 (aged 73) [[:en:Nový_Jičín|Nový Jičín]], [[:en:Moravian_Margraviate|Moravian Margraviate]], [[:en:Holy_Roman_Empire|Holy Roman Empire]] |- !Buried |[[:en:Penzing_(Vienna)|Hadersdorf]], [[:en:Vienna|Vienna]] |} [[Suradnik:270kHz|270kHz]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:270kHz|razgovor]])</small> 08:44, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|270kHz}}, pregledao sam povijest izmjena te uklonio nereferencirani sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:54, 14. travnja 2026. (CEST) == Zagreb league 1930/31 == I have a question about the [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930/31 Zagreb championship]]: I think the champion was Viktorija, but the page [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] lists the champion as HAŠK. The subfederation final is also listed as HAŠK-Segesta 4:0, but I haven't found any sources about it. Who do you think was the real winner? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:38, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, at first I started digging through sources about HAŠK. I couldn't find anything, but then I rememebered that [https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 this page exists]. Also I'd like to point out a mistake on that specific page. Concordia did not win the 1938–39 ZNP championship. It lost to BGŠK Bjelovar, the provincial champion, in the ZNP championship final. I find it interesting that we have a HAŠK vs Segesta championship twice in a row. It could be a duplication error. Without dates it's hard to confirm anything. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:57, 14. travnja 2026. (CEST) ::I think it would be the best if {{s|Cybermb}} looked into this. It's 100% mentioned in Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena. ::P.S. Cybermb, si uspio pronači išta vezano za onu župu Bosanske krajine i 2. HNL 1994./95.? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:03, 14. travnja 2026. (CEST) :::A final HAŠK-Segesta 4:0 is on April 1933 (but for 1931/32 season, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), str. 152.]). I suppose the podsavez final wasn't played in 1931 (Viktorija v Segesta). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:25, 15. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, here's what I managed to find. After the qualifiers (quarter finals) have been played, 1931 Varaždinske novosti editions stop reporting on the further outcome of the 1930–31 provincial championship. Why? I don't know. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=701953 Novosti, 21. srpnja 1931., str. 6.] mentions what I assume is the missing qualifiers/quarter finals tie: ::::Unitas Nova Gradiška – BSK Brod na Savi. What's strange is that in the previous season Unitas competed in the Sisačka župa championship. Segesta is participating in the provincial championship. Is this some previously cancelled match? ::::From that Novosti edition we have the following result: ::::* Viktorija Karlovac – ČŠK Čakovec 0:0 (June 20th, not 19th as [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Sijić, str. 150.] claims). Both clubs are named the champions of their župas. ::::There are no reports on the 2nd leg of the qualifiers/quarter finals. ::::In [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702005 Novosti, 29. srpnja 1931., god. XXV., br. 207., str. 15.] we have a report on the matches that will take part on August 2nd 1931: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak ::::* Koprivnica – Ivanić ::::* BSK Brod na Savi – Segesta Sisak ::::This confirms that the Unitas Nova Gradiška vs BSK Brod na Savi fixture was a provincial championship tie. Maybe Unitas played in Bjelovarska župa, while Koprivnica played in Podravska (not Bjelovarska) župa? ::::You might have noticed that Orient is listed here. ::::In [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] we have: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak 1:1 2:2 1:3 ::::* Orient Sušak – Segesta Sisak 3:3 1:4 ::::Do you have dates in Orient's book? Did Orient play against anybody before ČŠK? Because we have a Koprivnica – Ivanić tie, the Orient – Segesta tie was a semifinal, just as [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] claims. ::::I'll stop jhere because I don't have any dates. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:56, 15. travnja 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'm really confused. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702151 August 7th] edition claims that the following matches will take place: :::::* ČŠK – Ivanić :::::* Segesta – Brod :::::This makes zero sense. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:06, 15. travnja 2026. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I have a full table: II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702201 Novosti, 17. kolovoza 1931., god. XXV., br. 226., str. 12.] There's just one single mistake (it's a typo): Croatia (the worst club) should have 1 draw, not 6. In previous week's report, Croatia was accidently given 5, not 0 draws (in the last leg Croatia drew). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:17, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, do you plan on doing this table? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:01, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::I can't open it.... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 21:14, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Ah, I see that the entire webpage is down. Such a shame, I wanted to see the report of the Viktorija Segesta games. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:14, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica Goran Andrijanić == [[Suradnik:Goran Andrijanic|Goran Andrijanic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Goran Andrijanic|razgovor]])</small> 12:22, 16. travnja 2026. (CEST) d7nmygs93jtsg1mhdymvujxn55xujoi 7431187 7431040 2026-04-16T23:41:43Z Croxyz 205325 /* Zagreb league 1930/31 */ Odgovor 7431187 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:right; color:#777">''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]]</div> == Gabriel Martinelli == Greškom sam uklonio predložak Radovi tako da sam planirao dodati poveznice i infokvir, ali nisam planirao reprezentativnu karijeru. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:40, 21. travnja 2025. (CEST) == Čakovec == Trenutno nemam ništa o proslavi 1000-te obljetnice, ali ću pokušati nešto pronaći. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:37, 22. travnja 2025. (CEST) :Pronašao i dopunio članak. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:05, 28. travnja 2025. (CEST) == Kvalifikacije 1938. == In the page of [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com], in the season 1938./39. they say "Status je izgubila Slavija, a Sparta je trebala da reši pitanje 12. ligaša sa poraženim finalistom kvalifikacija." I think they meant the program of qualifications were the winners were promoted and the finalist would have played vs Sparta for last place in the national championship. But the boycott of Concordia and Split ruined the program. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 16:08, 24. travnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, ah okay then. I think it might be the best to only have Dodatne kvalifikacije under the Srbija section. To me it makes sense that these additional qualifiers were played to determine the 10th team of the Serbian League. Concordia, Split and possibly Velež are outliers. They couldn't have participated in Serbian League qualifiers. This is likely a naming mistake made by exyufudbal.rs. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:47, 24. travnja 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}} from Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. ::Page 121: ::The [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|national league qualifiers]] consisted of two leagues consisting of podsavez champions (meaning my assumption was right). ::The winners of the two groups were suppossed to play against each other. The winner would be promoted to the national league while the loser would play against Sparta Zemun (just like FSG Zrenjanin said). ::Croatian (Borovo is located in modern-day Croatia by the way, it could've been a Serb club or it just stayed in JNS for some reason) and Slovenian (this is not true Mairbor played against Borovo) clubs withdrew at the start of the qualifiers ::Page 122: SAŠK was the winner of Sarajevski podsavez thanks to goal-difference ([[it:Prvi_razred_1938-1939#Sarajevo]]/exyufudbal.rs claims it had 2 points more than Hajduk Sarajevo), however it withdrew from further competiting (meaning it didn't take part in the qualifiers). SAŠK supported the creation of a Croatian league (which makes sense since they were a Croat club), so JNS declared Velež the winner of Sarajevski podsavez (change ''Per qualche motivo ha preso il posto del SAŠK.'' in [[it:Prvi razred 1938-1939]]. You might need to change [[it:Sarajevski nogometni podsavez]], [[it:Nogometni Klub SAŠK Napredak]], but after I try to verify if Velež was handed the title which makes no sense to me since they didn't partook in Sarajevski podsavez championship, was there another, possibly provincial, league with the winner of the Sarajevo league competing against the other winner?). ::Page 123: The group winners (Bata & Vojvodina) are suppossed to play in a finale, however changes occured (HNS, Croatian-Slovenian League etc.). Serbian League has 10 members: 7 were the 7 national league teams from the previous season, 2 are the qualifiers group winners (Vojvodina and Bata) while the last club was determined via further qualifiers. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:14, 24. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, Sarajevski podsavez provincial info found in that book, but not on it.wiki. Add it to it.wiki so it won't be lost. Note that not all of the information is complete (e.g. 1932./33. season which doesn't mention the Herzegovinian champion). Sometimes maybe 2 matches were played, but only 1 is listed. :::;Season 1930./31. (page 272, 273) :::Bosnian provincial champion: Šumadija Tuzla :::Herzegovinian provincial champion: [[JSK Mostar]] (I'm linking that article since I recently created it, I won't be linking other clubs) :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Tuzla: Šumadija vs JSK 3:0 :::Mostar: JSK vs Šumadija ??? :::JSK winner. :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Sarajevo: Sloga vs JSK 5:1 :::<br><br> :::;Season 1931./32. (page 273) :::Bosnian provincial champion: Bojna Travnik :::Herzegovina provinical final was played in Mostar: [[JSK Mostar]] vs [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] 6:1. JSK is the Herz. prov. champ. :::Sarajevo podsavez provinical final was played in Mostar: JSK vs Bojna Travnik 1:4 :::<br><br> :::;Season 1932./33. (page 273) :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Tuzlanska župa: Union Usora :::Travnik: Bojna v Union 3:4 :::Usora: Union v Bojna 3:1 :::Union is the winner of Bosnian provinical championship. :::<br><br> :::;Season 1933./34. (page 274) :::Bosnian provincial championship :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Zenička župa: ??? :::Tuzlanska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::Dobojska župa: Hrabri Teslić :::<br> :::Bosnian provincial final: :::Travnik: Bojna v Hrabri 1:1 :::Teslić: Hrabri v Bojna ??? :::Bojna is the winner of Bosnian provincial championship :::<br> :::Velež is the winner of Herzegovinan provincial championship :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Travnik: Bojna v Velež 1:1 :::Mostar: Velež v Bojna ??? :::<br><br> :::;Season 1934./35. (page 274, 275) :::Bosnian provincial championship :::Dobojska župa: Željezničar Doboj :::Tuzlanska župa: Šumadija Tuzla :::Zenička župa: Jadran Visoko :::Travnička župa: Bojna Travnik :::<br> :::Semifinal: :::Doboj: Željezničar vs Šumadija ??? :::Tuzla: Šumadija v Željezničar 0:0 :::Travnik: Bojna v Jadran ??? :::Visoko: Jadran v Bojna 4:1 :::<br> :::Final :::Visoko: Jadran v Željezničar ??? :::Doboj: Željezničar v Jadran 4:0 (Jadran was the winner somehow, must've been 2 really entertaining matches) :::<br> :::Herzegovina provinical championship :::Mostarska župa: Velež Mostar :::Čapljinska župa: [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] (I assume Uskok was eliminated before the final) :::<br> :::Final :::Mostar: Velež v Leotar Trebinje 2:0 :::Trebinje: Leotar Trebinje v Velež 1:4 :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Mostar: Velež vs Jadran 7:0 :::Visoko: Jadran vs Velež 7:1 (yes, the source says that Velež won the first match 7:0 and lost the second one 1:7) :::<br><br> :::;Season 1936./37. (page 275, 276), 1935./36. isn't covered sadly :::For this season we have autumn tables (obviously the seasons haven't finished yet). I'll only list the clubs. :::<br> :::Tuzlanska župa: 1. Zmaj od Bosne Tuzla, 2. Šumadija Tuzla, 3. Solvaj (could be Solvay, as Serbian Cyrillic doesn't have a letter for y, for Solvay see it.wiki usege) Lukavac, 4. Sloboda Tuzla, 5. Zrinjski Tuzla (I think I saw this club on hr.wiki) :::Travnička župa: 1. Bojna Travnik, 2. Ugar Turbe, 3. Sloga Gornji Vakuf, 3. JSK Travnik :::Zenička župa: 1. Jadran Visoko, 2. Građanski Zenica, 3. Visoko (just Visoko, similiar to [[NK Zagreb]]), 4. Rudar Kakanj, 5. Željezara Zenica :::Dobojska župa: 1. Hrabri Teslić, 2. Union Usora, 3. Željezničar Doboj, 4. Desta Teslić :::Mostarska župa: 1. [[JSK Mostar]], 2. Zrinjski Mostar, 3. Velež Mostar, 4. [[ŠK Vardar Mostar|Vardar Mostar]] :::Čapljinska župa: 1. Jugoslavija Čapljina, 2. Leotar Trebinje, 3. Uskok Trebinje, 4. Jugoslavija Trebinje :::<br><br> :::;Season 1937./38. (page 276) :::Bosnian provincial champion: Železara Zenica (Željezara???) :::Herzegovinian provincial champion: Velež Mostar :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Mostar: Velež v Železara 3:1 :::Zenica: Železara v Velež ??? :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Mostar: Velež v SAŠK 1:2 :::Sarajevo: SAŠK v Velež 2:0 :::<br><br> :::;Season 1938./39. (page 277) :::Železara Zenica is the Bosnian provincial champion :::<br><br> :::;Season 1939./40. (page 277) :::Bosnian provincial championship :::Travnička i Zenička župa: Železara Zenica :::Tuzlanska i Dobojska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::<br> :::Bosnian provincial championship final: :::Zenica: Železara vs Zmaj od Bosne 7:1 :::Železara was also the winner of the Sarajevski podsavez provincial championship (meaning that it defeated the Herzegovinian champion). :::As always, you might want to acquire the Fudbalska takmičenja Južnih Slovena... book. I'm sure it has more information. Sadly this didn't answer if Velež was awarded the title. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:09, 25. travnja 2025. (CEST) ::::According to a [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=15856 forum post] Velež eliminated Železara in the finale. Velež was suppossed to play against SAŠK but SAŠK decided to leave the system which gave Velež a spot in the qualifiers. There's no mention of Velež being awarded the title. Obviously, this is not a good source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) :::::That post calls the club Žel'''j'''ezara. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Croxyz}} I thought SAŠK was Sarajevo city league champion, while Velež Mostar was provincial champion, and then Velež beat SAŠK in the subfederal final. On claudionicoletti.eu there are the finals of the '20s, but not of the '30s. As I had only the exYU page and no other sources, I wrote "Per qualche motivo (il Velež) ha preso il posto del SAŠK". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:38, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, yes I believe that’s the case. SAŠK won the city league and Veež probably won the provinical league (we need better sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:41, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, should we move the 1st two group qualifiers above the Serbia section? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:25, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::::Currently I'm trying to figure out why Slavija played in the qualifiers instead of Bačka. Sadly in the last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist195.pdf Subotički športski list] there's no mention for this, although they mention that the qualifiers will take place soon. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:22, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html RSSSF] has a list of qualifying matches under Promotion Playoff 1940 (Hrvatska). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:27, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::Take note that the club's called Žel'''j'''ezničar Zagreb and not Železničar Zagreb. Confirmation is present in the last page of this [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 this Varaždinske novosti issue]. I forgot to add that [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html#krel here] is the RSSSF link for the Željezničar Zagreb vs Slavija matches. Now I'll seek out the reason why Slavija participated in the qualifiers instead of Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:33, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000545 Last page under ŠPORT] covers this. I transcribed the text for you. It's a bit archaic so if you have any trouble understanding anything I'll gladly explain it to you. ::::::::::::"SPLIT" ILI VARAŽDINSKA "SLAVIJA" MORAT ĆE IGRATI U KVALIFIKACIONOM TURNIRU ::::::::::::U nedjelju je dovršena predzadnja utakmica hrvatsko-slovenske lige. To je varaždinska "Slavija" odgirala u Ljubljani 13 minuta ostatka prekinute utakmice pa kako u tom rezultatu nije pao nijedan zgoditak, ostao je rezultat na 3:3. Poredak na kraju prvenstvene tablice izgleda sada ovako: ::::::::::::(see table, also do you know what the numbers which are surrounded by () at the end of every row represent?) ::::::::::::Imadu dakle igrati još jedino "Split" i "Slavija" i to u Splitu (listed under 12. kolo, played on May 19th). O toj utakmici ovisi, koji će od tih klubova igrati kvalifikaoni turnir, jer bi "Slavija" u slučaju pobjede potisnula "Split" na predzadnje mjesto hrvatskih klubova. Subotička "Bačka" po propozicijama otpada, ali se prenose glasovi (archaic way of saying it is rumoured) da dogodišnja hrvatska liga ne će brojiti samo osam, nego i opet deset klubova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:57, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, I solved the mystery of these weird numbers which are located in brackets, that is (). It's the number of points the club didn't win so far. E.g. Split has 13 (21) points after 17 matches meaning it won 13 points and ''lost'' 21 points (it didn't win in those matches so it didn't the maximum number of points in these matches). :::::::::::::In the second to last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist194.pdf Subotički športski list] it is stated that Bačka Subotica and Ljubljana are automatically relegated, while Varaždin will compete in a relegation play-off. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:07, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 Last page of this Varaždinske novosti issue] has a report on the second match between Željezničar and Slavija. It is stated after the match report ''Međutim Slavija ne će ispasti iz lige, odnosno Slavija će ipak ući u Hrvatsku ligu. Tako je izjavio u nedjelju na skupštini III. župe ZNP-a u Varaždin predsjednik ZNP-a ing. Ećimović, takove su informacije donijele i jučerašnje zagrebačke novine, svi ligaški klubovi izjavili su se za Slaviju, a jučerašnja večernja sjednica HNS u Zagrebu također je u tom pravcu svoje rekla.'' ::::::::::::::Sadly this is too vague. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:31, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::::According to pages 134 & 135 of Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji the league consisted of 9 clubs with Slavija Varaždin being admitted as the 10th member. It doesn't mention Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:39, 26. travnja 2025. (CEST) == I feel a little confused == It's better if you do the mention the 10 participating clubs of the Croatian-Slovenian league and how they were determined. It drives me crazy... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :Well done for kvalifikacije 1938, I didn't know how create it as it begun as Yugoslav qualifiers and finished as Serbian ones. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :: What are the questions you made me (you wrote a lot :D)? I'm watching the Spanish cup final now, then I'll go to sleep. Tomorrow I'll read it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, I decided to just list the participants of the Croatian-Slovenian league. This way I don't have to spend time researching how they were chosen. As for the questions, they were mostly centered around the [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|qualifiers article]]. I don't think anything is left unanswered. I wanted to watch the Spanish cup final aswell, but I was supossed to do other stuff. In the end, I did nothing and procrastined by editing Wikipedia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:55, 27. travnja 2025. (CEST) :::: I translated "'''Neslužbena nogometna prvenstva Srbije''' predstavljaju neslužbena nacionalna prvenstva" and the category from Serbian wiki. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:05, 27. travnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I found [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%B7%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%83_%D1%84%D1%83%D0%B4%D0%B1%D0%B0%D0%BB%D1%83 this article]. Honestly, the name and grouping is odd. I suggest renaming and deleting (most of) the Italian article. En.wiki has a good naming solution, although I don't know if we can group the pre-WW2 championships with the WW2 championships (different countries). As for the category, I was thinking of renaming it to [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1918. – 1941.)]], similarly to [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)]] and [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1945. – 1991.)]] If needed, you can make another category for WW2. Sijić's book covers the period so I can help with transcribing those articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:48, 27. travnja 2025. (CEST) == Zagrebačke župe == [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.]] had 13 župas. On [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji] they are: 1. sušačka župa, 2. karlovačka župa, 3. varaždinska župa, 4. bjelovarska župa, 5. osiječka župa, 6. podravinska župa, 7. brodska župa, 8. banjalučka župa, 9. moslavička župa, 10. sisačka župa, 11. gospićka župa, 12. đakovska župa i 13. požeška župa. On [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti.eu] 11 of them are ok, but Moslavina and Gospić are missing, and in their place there are Daruvar and Doboj. What's the right one? I'm working that on [[:it: Prvenstvo ZNP 1920]], and then I'll do in on Croatian side. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:23, 2. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, can I get the page number for Fudbal u kraljevini Jugoslaviji? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::Also, as stated previously, you might want to buy that Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena... book since Cybermb says it covers all seasons and all lower leagues. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::: it's page 142 of [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:13, 3. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, i'm really busy today and tomorrow so I can't do a complete investigation. According to [https://hrcak.srce.hr/file/444226 this article] Daruvar župa is number IX (''U finalnom dvoboju trebao se susresti s klubom iz Ivanić Grada, ali s obzirom da igrači Ivanića nisu doputovali, DONK osvaja naslov prvog pobjednika IX. nogometne župe.'', page 55). In the 1923/24 season there have been some changes: ''To se najbolje osjetilo u sezoni 1923./24. kada kod novog ustrojstva Daruvar prestaje biti župskim središtem. Umjesto daruvarske župe osnovana je nogometna Župa Moslavina u kojoj su igrali klubovi s područja Daruvara, Pakraca, Kutine i Ivanić Grada.'' Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji probably records this later župa structure. Try looking on the internet for mentions of Daruvar being the IX župa and please notify me if you found anything. As I said earlier, I'm quite busy so I sadly can't help. Takmičenje Južnih Slovena probably answers this dilemma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:26, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::: Daruvar clubs were in 9th župa (Moslavina). In 1936 they moved to 7th one (Brod). There were some moves trough the years. Then I see there were some changes in the numbers and towns in the župas. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:23, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I found [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/p5425163/ this]. It doesn't match the župa numbers presented in [[it:Prvenstvo_ZNP_1920#Provincia]]. Honestly, I think you should try and acquire that book. It'll be tough for me to find absolutely anything (trustworthy) by looking at newspapers due to lack of digitised papers from that era. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:56, 5. svibnja 2025. (CEST) :::::::Also I don't find [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagreba%C4%8Dki_nogometni_savez&diff=prev&oldid=7198679 this trustworthy]. As we previously found out, the list is either incomplete or it doesn't record every single change. Without a year, that list can be pretty misleading. For example [https://hrcak.srce.hr/file/444226 according to page 73 of this paper] župas got their names during the 1940./41. season. Karlovačka župa was renamed to Župa Lopašić in 1940, while this name is listed alongside župas from the previous decade/two decades. I think it would be the best if that revision was reverted so inaccuracies don't spread as much in future sources/works. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:03, 5. svibnja 2025. (CEST) ::::::::{{S|Ame71}}, also just so you know, Ljubljanski nogometni podsavez should be abbreviated as LJNP instead of LNP. In Croatian there are two letters: L and LJ. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:10, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::: LJNP or LjNP? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:22, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Ame71}}, honestly, I don't know. Words beginning with DŽ, LJ or NJ are very rare in Croatian. I highly doubt there are 5 possible words which can be found in initialisms, with the most common obviously being German (njemački). Also I find it weird how 1. slovenski '''š'''portni klub Maribor is referred to as I. S'''S'''K Maribor. At first I thought this might be a mistake, but it is also found in [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/maribor Nogometni leksikon], so I guess it's true. Fun fact: according to Album nogometnih klubova Jugoslavije it is the first [[hazena]] club in Yugoslavia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:57, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, what are you thoughts on the župa issues? Should we delete that section of the ZNP article? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:19, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::: I think it's better to keep it, so when I'll get the book I'll check the differences. There is no definitive version of a page on Wikipedia. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:31, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, remember we can always have it saved in the revision history. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:39, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::{{s|Ame71}}, I expanded the Područje section. Once you get that book, we'll be able to expand it with ease. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:28, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::: About Sparta Ljubljana : you're right, they merged Primorje. But i see they were in 2. razred in the following season. I assume the club still existed. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:01, 7. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I remembered the LJNP/LjNP dilemma. The correct abbreviation is LJNP, at least in Croatian (I don't know how Italian would treat it). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:14, 4. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::: as Italians don't know Croatian alphabet, I think it's better to leave LjNP. Otherwise they would wonder what the meaning of "J" is.[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:07, 4. rujna 2025. (CEST) == Kravarsko == Postavljanje starijeg popisa je jednostavno što sam vidio da nije potkrijepljen izvorom a nisam mogao naći izvor te informacije [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 13:24, 4. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Tmatic01}}, u člancima o mjestima (npr. [[Barbarići Kravarski]]) nalaze se grafikoni s brojem stanovnika za svaki popis stanovništva od 1857. nadalje. Izvori bi se trebali nalaziti na [[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|ovom linku]] (nisam pregledavao je li poveznice i dalje funkcioniraju) koji je prisutan ispod takvih grafikona. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:00, 4. svibnja 2025. (CEST) == Wembley Stadium (1923.) == Podsjeti me zašto smo prebacivali [[Wembley Stadium (1923)]] na [[Wembley Stadium (1923.)]], a nismo ga brisali. Zanima me na što bi potonji trebao voditi jer sada, nekako, vodi na samoga sebe. Jesam li nešto pogrešno shvatio? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 6. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, gledam sada i ni meni nije jasno. Je li možeš kao administrator vidjeti kako su izgledale prijašnje inačice članaka? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:28, 6. svibnja 2025. (CEST) == NK HAŠK 1903 == Ne bih rekao da je skroz ispravno trenutni opis koji je baziran na Leksikografskom zavodu. Ako gledamo prema kontinuaciji brenda kluba HAŠK, on je spajanjem TPK-a, Naftaša i ostalih ulazio u više lige (nešto kao NK Varaždin s NK Ivančicom u 3. HNL). Trenutni klub je novoosnovana udruga koja nema pravno veze s tim prijašnjim klubovima. Ova trenutna stranica pod nazivom NK HAŠK 1903 bi trebala biti osvrt na brend nogometne selekcije HAŠK-a (nešto kao HNK Zrinjski u BIH). ZNS, kao službeno tijelo, mu priznaje slijednost od bivšeg nogometnog kluba i uzima godinu osnutka 1903, kao brenda. Slično je s Dinamom koji ima nekoliko puta ponovno pravno osnivanje, ali mu je priznata slijednost. Primjer: https://zns.hr/predstavljanje-klubova/6627-nk-hask-1903 Stajalište kluba: https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/kultni-klub-sanja-obnovu-slavnog-rivalstva-hrvatskog-nogometa-doveli-su-novog-trenera-i-sportskog-direktora-15301778 Po tome bi trebali imati posebne stranice '''NK Naftaš Ivanić''' čija povijest staje spajanjem s HAŠK-om, '''NK TPK''' s informacijama koje su sada za NK HAŠK 1903 te također njihova povijest nestaje spajanjem i stranicu '''NK HAŠK 1903''' s kontinuacijom brenda starog kluba gdje se opisuju ta spajanja radi uključivanja u više lige. Ovo trenutno ne otkriva prave informacije u pozadini, a najviše su opisani u tiskanom izdanju knjige H.A.Š.K. iz 1993. Da li to ima smisla? Pozz. [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 11:22, 11. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Borisb7~hrwiki}}, o nogometnoj sekciji izvornog HAŠK-a trebalo bi pisati pod [[HAŠK#Nogometna sekcija]]. Sadržaj treba biti pokriven izvorima (prilikom navođenja knjige potrebno je navesti i str.). O nogometnoj, a i drugim sekcijama opširno je pisao [[Bogdan Cuvaj]] u znanstvenom časopisu Povijest sporta. Da o HAŠK-u nije napisao preko 100 stranica, sažeo bi njegove radove i dodao bi ih u članku o HAŠK-u, kao što sam to učinio u člancima [[NK Jarun Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[AC Troja Sarajevo]] itd. U biti tijekom prošla dva mjeseca iscrpio sam sve njegove nogometne članke u Povijesti sporta osim onih o HAŠK-u. :Za [[NK HAŠK 1903 Zagreb]] važno je naglasiti u samom uvodu da nije isti klub kao izvorni HAŠK. Novi HAŠK (tj. NK HAŠK 1903) nije se mogao spojiti s TPK-om jer je TPK promijenio ime dvije godine ranije u Pešćenica. Dodatna potvrda tog imena prisutna je u člancima [[4. rang HNL-a 1992.#Jug – skupina B]], [[3. HNL 1992./93.#Središte (ZG regija)]]. Potonje sezone Pešćenica ispada u [[4. rang HNL-a 1993./94.#4. HNL NS Zagrebačke regije]] gdje se natječe pod imenom HAŠK 1903 Zagreb. :[[Nogometni leksikon]] s pravom tvrdi da ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/hask-1903 1993. uzima ime HAŠK 1903. kojim se poziva na tradiciju najstarijega zagrebačkoga kluba s kojim nije u pov. vezi]''. :Godine 1945. ukinuti su svi nogometni klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH. Većinski su ih zamijenili novonastala fiskulturna (fizkulturna) društva (skraćeno FD). Svaki zagrebački FD predstavljao je neku ili nekoliko vezanih struka. Dio tih društava naveden je u članku [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]] Tijekom narednih nekoliko godina dolazi do propasti FD-a, odnosno na njihovo cjepkanje na više različitih sportskih klubova (mislim na nogometne, rukometne, teniske itd.) te obnove i osnivanja novih klubova koji su vezani za klubove ukinute 1945. ili ranije. U tom periodu druge polovice 40-ih i 50-ih. Iz [[NK Željezničar Zagreb|Željezničara]] je izrasla [[NK Lokomotiva Zagreb|FD Lokomotiva]] iz koje je nastala današnja NK Lokomotiva. FD Tekstilac prethodnik je [[NK Ravnice]]. Godine 1950. dolazi do spajanja dvaju klubova u [[NK Maksimir]] (nasljednik HŠK Maksimir koji je prestao djelovati 1941. kada se spojio s [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongajem]] u Kvaternik). [[NK Trešnjevka Zagreb]] obnovljena je 1948., tri godine nakon svog ukinuća. Nabrojao sam samo neke nasumične primjere da ilustriram na koje sve načine su predratni klubovi nastavili s radom. :Osim obnovljenih klubova, u tom periodu su s djelovanjem započeli i novonastali klubovi vezani za neku tvornicu/tvrtku. Primjeri takvih momčadi su [[NK Končar Zagreb|Rade Končar]], [[NK Kožarac Zagreb|Kožarac]] (1950./51.), [[NK Cestogradnja Zagreb|Komunalac]] (1952.), [[NK Elektrosond Zagreb|Elektrosond]] (1955.), [[NK Pliva Zagreb|Pliva]] (1955.), a i naravno TPK, odnosno punim imenom Tvornica parnih kotlova (člank o tvrtci [[Tvornica parnih kotlova]]). Upravo je na temelju tog tvorničkog kluba koji 1991. mijenja ime u Pešćenica nastao današnji HAŠK 1903. Klub se tek 1993. proglasio nasljednikom izvornog HAŠK-a, premda je dvije/tri godine paralelno postojao uz [[ANK Mladost Zagreb]]. Ovaj slučaj nije isti kao kod Zrinjskog. Zrinjski je odmah obnovljen kao HŠK Zrinjski Mostar, dok je TPK/Pešćenica djelovao punih 40 godina kao TPK ili Pešćenica. :Dinamo Zagreb je od Građanskog preuzeo stadion, boju dresova, nadimak (''purgeri''), a i veliki dio igrača. Nogometni leksikon navodi: [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gradjanski-prvi-hrvatski-gradjanski-sportski-klub ''Formalno je prestao djelovati 1945., a većina igrača pristupila je novoosnovanome Dinamu, koji je nastavljač tradicije zagrebačkih »purgera«.''] :[https://web.archive.org/web/20150219205718/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194445 Za Građanski su u sezoni 1944./45. nastupili:] :Vratari: [[Franjo Šoštarić]] (1/0), [[Franjo Glaser]] :Obrana: [[Miroslav Brozović]] (1/0), [[Miljenko Đukić]], [[Ernest Dubac]] (1/0), [[Ivica Ožegović]] :Vezni red: [[Ivica Reiss]] (1/0), [[Ivan Jazbinšek]], [[Mirko Kokotović]] (1/1), [[Branko Pleše]] :Napad: [[Zvonimir Cimermančić]] (1/0), [[Franjo Wolfl]] (1/2), [[Stjepan Bobek]] (1/0), [[August Lešnik]] (1/2), [[Zvonko Canjuga]], [[Milan Antolković]], [[Stjepan Kalšan]] (1/0), [[Florijan Matekalo]] :Ako je vjerovati člancima o igračima (3 igrača nemaju članak): za Dinamo je nakon rata zaigralo 7 od 15 igrača Građanskog ([[Ivica Reiss]], [[Mirko Kokotović]], [[Branko Pleše]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Wölfl]], [[August Lešnik]], [[Milan Antolković]]), za Partizan koji [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/partizan-fk-fudbalski-klub ''je imao velike privilegije nakon 1945., u svoje redove doveo je najbolje igrače iz cijele zemlje''] ([[Franjo Šoštarić]], [[Franjo Glaser]], [[Miroslav Brozović]], [[Stjepan Bobek]], [[Zvonko Canjuga]], [[Florijan Matekalo]]) 6 igrača, a druge klubove [[Ernest Dubac]] i [[Ivan Jazbinšek]]. Za Dinamo su igrali bivši igrači Građanskog, za Lokomotivu bivši igrači Željezničara itd., dok za novi HAŠK nitko nije mogao igrati. Uostalom, da je HAŠK 1903 doista nasljednik HAŠK-a, TPK bi ili u 1950-im promijenio ime u HAŠK ili bi preuzeo njegovu tradiciju. :Što se tiče Naftaša, on je samo jednu sezonu igrao kao fuzionirani klub s HAŠK-om ([[2. HNL 2006./07.]]) te valja istaknuti da je HAŠK paralelno nastavio djelovati u [[5. rang HNL-a 2006./07.#1. Zagrebačka liga]], gdje je igrao i prošle sezone ([[5. rang HNL-a 2005./06.#1. Zagrebačka liga]]). O fuzioniranim klubovima koji su djelovali 1 sezonu, a iduće se raspali, nemamo članke (usp. [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]], koji je obnovljen 1995., a 2011. se nakratko fuzionirao s Famosom iz Hrasnice) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:44, 11. svibnja 2025. (CEST) ::Iz sličnih razloga [[NK Concordia Zagreb]] nije [[HŠK Concordia Zagreb]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:52, 11. svibnja 2025. (CEST) :::Jako iscrpno i zanimljivo. :::Ovdje vidimo problem postojanja TPK-a/Peščenice dugi niz godina prije nego su promijenili ime u HAŠK 1903. Realno gledajući tako može bilo koji klub promijeniti ime u neki prošli slavni i tražiti sljednost. :::Ajmo vidjeti s druge strane situaciju. Originalni HAŠK je prestao postojati 1945. Njegov posljedni nasljednik [[ANK Mladost Zagreb]] prestaje 1956. Prema informacijama s web stranice trenutnog HAŠK 1903 (https://hask.hr/povijest/), 1990. je održana obnoviteljska skupština i obnovljen je rad sportskog društva HAŠK. Te informacije se podudaraju s informacijama u knjizi H.A.Š.K. Takav splet okolnosti bi mogao biti sličan kontinuitet kao kod [[Zrinjski Mostar|Zrinjskog]]. Problem nastaje kada obnovljeno društvo želi krenuti s uključivanjem nogometne selekcije u natjecanje. Ovdje je napravljen pravni manevar da se uzme postojeća licenca nekog kluba koji se već natječe u nekoj ligi, a u ovom slučaju to je TPK/Peščenica. Daljnje pravne zavrzlame s Naftašem nećemo spominjati. :::Pravno gledano, TPK je promijenio ime, uzeo boje itd. Teoretsko pitanje: Da li bi ovdje bila drugačija situacija da su u tom trenutku osnovali novi klub HAŠK i krenuli od zadnje lige? Da li bi onda mogli govorili o sljednosti sa starim HAŠK nogometnim klubom? :::Gledano s HAŠK 1903 strane, nebitno je kako su pravno ušli u ligu, da li je to od nule ili koristeći postojeću licencu. Gledano sa strane TPK-a, oni ovom fuzijom nastavljaju svoj kontinuitet. :::Budući da ZNS pripisuje sva stara ostvarenja nogometne selekcije HAŠK-a novom klubu HAŠK 1903, što se može vidjeti na službenim web stranicama saveza, ne bi li u tom slučaju mogli ovdje vidjeti sljednika kao kod Zrinjskog budući da ga krovni savez tako smatra? (uzimam Zrinjski za primjer radi jednostavnosti) [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 01:00, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::{{S|Borisb7~hrwiki}}, Krovni savez je HNS, a ne ZNS. Na [https://semafor.hns.family/klubovi/640/nk-hask-1903/ HNS-ovom Semaforu] nema podataka za datum osnutka kluba HAŠK 1903. Također, potvrđuje li HNS da su HAŠK i HAŠK 1903 isti klubovi? Potvrđuje li isto za obje Concordije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:07, 12. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Borisb7~hrwiki}}, ja ne znam je li na web-stranici ZNS-a uopće pregledavaju kakvi podatci se unose, odnosno je li tekstove serviraju sami klubovi. Otišao sam na [https://zns.hr/predstavljanje-klubova?limitstart=0 Predstavljanje klubova] i odabrao drugi klub: [https://zns.hr/predstavljanje-klubova/7295-nk-botinec NK Botinec]. Na web-stranici se tvrdi da je Botinec u sezoni 1983./84. igrao u Trećoj HNL. Te godine nije postojala jedinstvena liga na razini SR Hrvatske, već su postojale četiri lige (v. [[Hrvatska republička nogometna liga]]). Zagrebački klubovi natjecali su se u [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1983./84.|Hrvatskoj nogometnoj ligi – Sjever]] (III. stupanj), a Botincu ni traga, kao ni u [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.|Regionalnoj nogometnoj ligi ZO Zagreb]] (IV. stupanj), ni [[Zagrebačka nogometna zona 1983./84.|Zagrebačkoj nogometnoj zoni]] (V. stupanj). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:24, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::::Nakon pregleda svih dostupnih informacija, iako se klub poziva na tradiciju originalnog HAŠK-a osnovanog 1903. godine, formalno-pravni kontinuitet između originalnog HAŠK-a i današnjeg NK HAŠK 1903 nije jasno dokumentiran u dostupnim službenim izvorima (uključujući web stranice HNS-a i ZNS-a). ::::::Originalni HAŠK je ukinut 1945. godine, a današnji klub je obnovljen kroz različite faze, uključujući preuzimanje statusa drugih klubova, kao što je NK Naftaš Ivanić. ::::::Nadobudno sam kontaktirao ZNS i HNS vezano uz status kluba, da vidimo njihovo službeno stajalište, ali zasad nema odgovora. [[Posebno:Doprinosi/92.242.248.104|92.242.248.104]] 10:45, 14. svibnja 2025. (CEST) == Igor Plavšić == Pozdrav! Vidim da si uočio moju stranicu koju sam napravio, te da je predložena za brisanje. Shvaćam da nemam uvjete za glumca niti neku ozbiljniju ulogu, stoga sam maknuo taj dio i ostavio samo informaciju o statiranju i kvizaštvu. Također imam i dvije važeće poveznice i linka koji potkrijepljuju navedene informacije. Rado bi da stranica ostane ako nikom ne smeta. Hvala! [[Suradnik:Ingvar 30|Ingvar 30]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ingvar 30|razgovor]])</small> 09:01, 17. svibnja 2025. (CEST) == RE: Čakovec == Ovo vezano za [[NK Čakovec]] <br> - HNS semafor klubove po ligama nalazi po "posljednjem" ili "trenutnom" nazivu (ili čak za različite klubove ukoliklo je neki klub "naslijedio", "kupio" ili "zamijenio" licencu drugog kluba - prikazuje posljednje) - tako da tu treba biti oprezan (što se tiče kronologije) - ovdje imaš [[Razgovor:NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|razgovor za slučaj kluba ''Marsonia 1909'']] - gdje su povezana bar dva različita kluba, a i ovaj "može" stajati zasebno <br> Što se tiče ''Čakovca'' - izgleda da je po članku neka uredno kronologija naziva (koliko sam pratio) * 1920. - ČSK Čakovec (''Čakovečki sportski klub'') * 1945. - Jedinstvo * 1961. - MTČ * 1983. - MTČ-Sloga * 1993. - Čakovec-Patrick * 1993. - (Čakovec) * 1994. - Čakovec-Union * 1996. - Čakovec ....nadalje imamo da je zadnju sezonu kao ''Čakovec'' igrao <br> [[3. HNL – Sjever 2013./14.|2013./14. - 3. HNL Sjever]], a potom promjena imena u ''Archea Čakovec'', te je u sezoni <br> [[4. rang HNL-a 2014./15.|2014./15. - MŽNL Čakovec – Varaždin]] - odustali nakon 7. kola <br> prema poveznici [https://msm.hr/nk-cakovec-dobra-stara-vremena/ msm.hr, ''NK Čakovec: Dobra stara vremena'', od 20. prosinca 2021.] - piše da je postupak za brisanje iz registra udruga za ''NK Archea – Čakovec'' pokrenut 2015. godine s tim da je ''MTČ-Sloga'' u biti bila fuzija ''MTČ-a'' i ''[[NK Sloga Čakovec|"Sloge"]], koja se 1987. opet osamostaljuje nadalje, prema onoj knjigi <br> 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981. <br> za klubove s područja Čakovec - Nogometni savez Međimurja (str. 84-85) stoji * ''MTČ'', NK - 1961. (''Čakovački'' ŠK - 1920., ''Jedinstvo'' NK - 1945.) dok za ove ugašene, među ostalim navodi: * CSISK - Čakovečki omladinski SK - 1910. (iako po ovoj kratici bi naziv mogao biti i na mađarskom jeziku) * ''Građanski'', SK - 1910. (''Građanski'' ŠK - 1932.) knjiga Nebojša Jakovljević i dr.: Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974, Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 22-24, <br> za 1910. godinu navodi ''Čakovečki OŠK'' Pozdrav, <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:07, 19. svibnja 2025. (CEST) P.S. <br> ''[[Nogometni leksikon]]'' je izdan 2004. godine, te sve ove natuknice [https://nogomet.lzmk.hr/Projekt na njegovoj web-stranici] su preuzete iz knjige, odnosno po tada dostupnim izvorima i tumačenjima <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:10, 19. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, evo uočio sam još jednu nekonzistetnost. 1987. se Sloga osamostalila, no prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec-nk Nogometnom leksikonu MTČ – Sloga djeluje pod tim nazivom do 1993.] Pokušat ću uz ove izvore koje smo naveli sastaviti nekakav smislen tekst u članku [[NK Čakovec]]. Javim ako uočim još kakve probleme, a za ovu Archaeju, odnosno gašenja NK Čakovec svakako treba dodatno istražiti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:51, 19. svibnja 2025. (CEST) ::Evo tražim malo po ljestvicama što imamo na wikipediji (nažalost nekompletno) ::* 1986./87. - MTČ-Sloga - [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1986./87.|III. regionalna nogometna liga Varaždin]] - 5. mjesto ::* 1988./89. - MTČ - [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.|II. Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 5. mjesto ::* 1989./90. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 13. mjesto ::* 1990./91. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1990./91.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 12. mjesto ::* 1990./91. - Sloga - [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.|Nogometna liga Zajednice općina Varaždin]] - 1. mjesto ::* 1992 - ČSK Patrick - [[3. HNL – Sjever – Skupina A 1992.|3. HNL – Sjever – Skupina A]] - 5. mjesto ::* 1992./93. - Čakovec - [[2. HNL 1992./93.|2. HNL - sjever]] - 15. mjesto ::...nemamo komplete podatke, ali očito je ''Sloga'' postojala u tom periodu ::tipa za 1987./88., ''MTČ'' bi trebao biti u ''Regionalnoj ligi Zagreb - Sjever'' ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:23, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Vidi ovo (taman ''googlao'') - ''[[NK Sloga Čakovec|Sloga]]'' ima web-stranicu i na [https://www.nssloga-cakovec.hr/povijest-kluba/ njoj opisanu povijest] - po ovome je klub obnovljen/nanovo osnovan 1987. kao ''ONK "Sloga"'', dok ''MTČ-Sloga'' se preimenuje u ''Čakovec'' (ali u svim onim ljestvicama što sam pronalazio stoji ''MTČ Čakovec'' - je li možda u tom slučaju ''MTČ'' kao ''sponzorsko'' ime?) :::1987. godine je otvoren ''[[Stadion SRC Mladost]]'' :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:35, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Ok, {{s|Cybermb}}, bitno je da možemo dokazati da je Nogometni leksikon u krivu. U članku [[NK Čakovec]] navedemo da se klub u sezoni X natjecao pod imenom Y, a za izvor stavimo izvore koje koristimo u člancima o sezonama. Ja ću s radom na članku nastaviti kasnije, tako da slobodno radi na njemu. Od povijesti do 1940. mislim da nisam jedino dodao onaj izvor s Povijesti sporta te onog međimurskog muzeja (vidio sam da ima još članaka o klubu na njihovoj web-stranici). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:36, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::Budem kasnije tijekom dana proučio ovo za povijest Sloge. Na brzinu sam uočio "Službeno 1931. godine organiziran je „Seljački športski klub“ koji je 22. i 29. ožujka 1931. godine odigrao dvije kvalifikacijske utakmice za prijam u Jugoslavenski nogometni savez protiv ČSK-a iz Čakovca". Bilo bi lijepo to ubaciti u članak da se dodatno istakne veza između Sloge i Čakovca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:38, 19. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'll likely forget to ask you later, so I'm writing this here. Please change ČSK to ČŠK in prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza articles. Multiple Croatian sources confirmed it's called ČŠK. ČSK is possibly an error/Slovenian version of writing the club name (for some unknown reason they abbreviate Športni klub as SK, which you may have encountered in Slovenian language sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:41, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]], moguće je da je MTČ sponzorsko ime. Vjerojatno je u pitanju [[Međimurska trikotaža Čakovec]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:56, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::Gledam sada sezone 20. stoljeća preko Što vodi ovamo. Upalo mi je u oko [[3. ŽNL Međimurska]]. Trebalo bi to pregledati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:26, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::[https://semafor.hns.family/klubovi/107875/ns-medjimurje-cakovec/?cid=52236170 Osnovan 2016.] Mislim da bi trebalo maknuti poveznice na NK Čakovec za te sezone nakon 2014./15. Što ti misliš? Dovršio sam [[NK Čakovec]]. Slobodno nešto dodaj ako misliš da nedostaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:58, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Ovo za ''NŠ Međimurje-Čakovec'' :::::::::izgleda da je ovo osnovano 2009. kao zajednička noogmetna škola i ''[[NK Čakovec|Čakovca]]'' i ''[[NK Međimurje Čakovec|Međimurja]]'', očito kasnije dodali i seniore :::::::::[https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-ns-medimurje-cakovec/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC''] :::::::::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-ns-medimurje-cakovec/Detaljno/608394 fininfo.hr, NK NŠ "MEĐIMURJE-ČAKOVEC"], - osnovan (upisan) 2009., te poslije brisan :::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 18:07, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, da promijenimo onda poveznice tako da vode na NŠ Međimurje Čakovec? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:10, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::Može....ja sam vjerojatno stavljao i poveznicu i na ''Međimurje'' i na ''Čakovec'' u tablicama gdje su se pojavljivali ''NŠ Međomurje-Čakovec'' :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:35, 21. svibnja 2025. (CEST) Dodat ću točke iza godine popisa, hvala na primjedbi. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 21:51, 20. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, podsjećam na te točke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:56, 21. svibnja 2025. (CEST) :: od kako si mi rekao sve nove stranice imaju točke, ako misliš na starije bit će urađeno i to kad kompletiram leskovačka sela. bez brige. :) [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 15:07, 21. svibnja 2025. (CEST) == Parametar == Kad uhvatiš priliku, vidi zašto ne radi parametar "izbornik" u infookviru [[Predložak:Infookvir košarkaš|"Košarkaš"]] (vidio si kod [[Tomislav Mijatović|Mijatovića]]: popunjen, a ne prikazuje ga na ekranu). [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 13:40, 21. svibnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:KWiki|KWiki]], parametar se ne prikazuje jer ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:47, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Joj, dobro si. Ostao mi iz onog prvog okvira kad sam zamijenio, a nisam ni shvatio. :-) Hvala ti. [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 14:00, 21. svibnja 2025. (CEST) == Stranica Eko Eko == Imam pitanje za stranicu [[Eko Eko]]. Jer je u-redu da stranicu cijelo uređujem da prati kriterije, i onda da se ne briše? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:57, 21. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]], evo ja ću odgovoriti da ne izgleda kao da je Croxyz sam u tome. Članak je prekratak, gramatički nepravilan toliko da moram pitati na kojem ste stupnju poznavanja hrvatskog jezika, a za neko veće proširenje trebalo bi naći dobre sekundarne reference (izvore). Pohvaljujem trud, ali za pisanje nečega što bi moglo ostati u Wikipediji netko bi od nas sada morao dosta na njemu raditi (protiv svoje volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:16, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Pa znači da mogu urediti stranicu da se ne obrisa? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 10:27, 22. svibnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Da, u ovom nacrtu članka dok ne bude spreman za objavljivanje: [[Nacrt:Eko Eko]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:36, 22. svibnja 2025. (CEST) ::::Koliko imam vremena za to? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:10, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Dva mjeseca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:00, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::👍👍👍 [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::Kao u koj datum? Format je DD/MM/GGGG. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Molim? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:21, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Ja želim rok uređivanja stranice [[Nacrt:Eko Eko|Eka Eka]]. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:50, 26. svibnja 2025. (CEST) == War championships == I'm planning to create some pages about the war championships during occupation of Yugoslavia. I'm beginning with the Styrian league 1941-42 with Rapid Maribor and SK Celje. Have I to take the name in German (Gauliga Steiermark) or in Croatian (Štajerska okružna liga) ? and what about the Category? <nowiki>[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Sloveniji za vrijeme okupacije]]</nowiki> should be good? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:58, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, honestly I don't know about the title. In Croatian we use Bundesliga, so maybe you should stick to Gauliga. Also, I have no idea how to translate [[:en:Gau (territory)]], so maybe it would be the best if you chose to call it Gauliga Steiermark. You might want to call it [[:Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]], after [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:43, 22. svibnja 2025. (CEST) == Bosanskohercegovački nogometni superkup == Vezano za ovo [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]] - problem je što nijedan od ovih superkupova (od 1997. do 2001.) nije igran za "cijelo" područje BiH Kao što znamo, za vrijeme rata i u poraću su bila odvojena prvenstva i kupovi za Herceg-Bosnu, Republiku Srpsku i bošnjački dio (najčešće pod nazivom ''NS BiH'' - te uglavnom priznat od UEFA-e. <br> možeš vidjeti na [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)]] (prvenstva od 1993. do 2001.) i [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]], [[Nogometni kup Federacije BiH]] <br> 1998. i 2000. su igrana doigravanja za prvaka i pobjednika kupa između predstavnika ''Herceg-Bosne'' i ''NS BiH'' (1999. nije iz nekog razloga - problem sa ''Veležom'' i još neke stvari - tipa stadioni na koima će se igrati i sl.), a za sezonu 2000./01. i 2001./02. je igrana zajednička liga za ''hrvatske'' (ex Herceg-Bosna) i ''bošnjačke'' (NS BiH) klubove i tad se naziva ''Premijer liga'' Sad možemo i po sezonama: <br> 1997. <br> igrano za područje ''NS BiH'' (bošnjački klubovi) <br> ''Čelik'' - prvak lige [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih97.html rsssf], [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1996-1997 it.wiki] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik kupa ''NS BiH'' [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1996-1997 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] 1998. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Željezničar'' - prvak doigravanja ([[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 1998.|za prvaka Federacije ili BiH bez RS klubova]] - u ligi NS BiH su bili četvrti (''Bosna Visoko'' - prvak) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1997-1998 it wiki] [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih98.html rsssf] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik i ''doigravanja za Kup (F) BIH'' (u proncipu utakmica protiv ''Orašja'' (osvajač [[Nogometni kup Herceg-Bosne|kupa Herceg Bosne]]) i prethodno osvajač kupa NS BiH (protiv ''Slobode Tuzla'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1997-1998 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup98.html rsssf - kup] 1999. <br> ovo je opet igrano samo za ''bošnjačke'' klubove - otkazana doigravanja između HB i NS BiH klubova <br> ''Sarajevo'' - prvak [[Premijer liga NS BiH 1998./99.|Premijer lige NS BiH]] - ali negdje sam nalazio da se ovo nazivalo i ''Prva A liga'' <br> ''Bosna Visoko'' - pobjednik kupa NS BiH (protiv ''Sarajeva'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1998-1999 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1998%E2%80%9399_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih99.html rsssf] 2000. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Brotnjo'' - prvak [[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 2000.|Doigravanja za prvaka]] (u [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1999./00.|prvoj ligi HB]] je ''Brotnjo'' bio 2., a prvak ''Posušje''); (prvak [[Premijer liga NS BiH 1999./2000.|Premiejr lige NS BiH]] je bio ''Jedinstvo Bihać'' <br> ''Željezničar'' - pobjednik kupa - Kup NS BiH je igran do četvrtzavršnice - polufinalisti u doigravanje, Kup HB - pobjednik ''Orašje'' (finalisti u doigravanje) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1999-2000 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1999%E2%80%932000_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup00.html rsssf kup] 2001. <br> nije igrano - ''Željezničar'' ''"dupla kruna"'' <br> ovo se može smtrati za "cijelu" Bosnu i Hercegovinu, ali: <br> [[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2000./01.|Premijer liga]] - igrali ''hrvatski'' i ''Bošnjački'' klubovi Kup BiH - počeo kao kup sa ''hrvatskim'' i ''bošnjačkim'' klubovima (kao ''Federacija''), no nakon odigrane osmine završnice, postignut je dogovor sa FSRS - te su 4 polufinalista ''[[Nogometni kup Republike Srpske|Kupa RS]]'' naknadno ušla u natjecanje - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_Bosne_i_Hercegovine_2000-2001 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/2000%E2%80%9301_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup01.html rsssf - kup] <br> Nadam se da sam malo ''"pojasnio"'', samo bi trebalo ''nekako'' navesti na što se odnose <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:25, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a da probamo sve to navesti u obliku tablice slične onoj u članku [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:01, 22. svibnja 2025. (CEST) Pa svakako navesti u tablici s tim da bih ja išao nekako ovako: {| class="wikitable" !Godina !!Područje !!Datum !!Mjesto odigravanja, stadion !!Pobjednik !!Rezutat !!Drugoplasirani !!napomene |- |1997. ||NS BiH || || |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||2:0, 1:3 <small> ([[Pravilo gola u gostima|g]]) </small> ||[[NK Čelik Zenica|Čelik]] |<small> ''"Čelik"'' - prvak Prve lige NS BiH <br> ''"Sarajevo"'' - pobjednik [[Kup NS BiH (1994. – 2000.)|Kupa NS BiH]] |- |} (naravno ako možemo naći datume i stadione - bilo bi super - ovako moje mišljenje ili "što bih ubacio") [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:45, 23. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, sviđa mi se tvoja ideja s tablicom. Pokušat ću pronaći datume i mjesta održavanja po internetu. Zanimljivo je da RSSSF ta izdanja superkupa svrštava pod bošnjačka natjecanja ([https://www.rsssf.org/tablesb/bihcuphist.html Muslim Part, Cup and Super Cup]). Naravno, [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]] je sudjelovalo 2000. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:29, 23. svibnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, srećom pa imamo [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] ::1997. igrano 30. srpnja na [[Stadion Bilino polje]] (Zenica) i 2. kolovoza na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo). ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1998&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1998. igrano 25. studenog na [[Stadion Grbavica]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1999&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1999. igrano 25. studenog (isti datum kao iznad) na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=2000&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::Za te tri utakmice iznad nisam uopće pregledavao drugdje jer je FK Sarajevo sudjelovalo sva tri puta. ::Niti jedan od naših triju izvora za Željezničar ne pokriva period nakon raspada Jugoslavije tako da sam to morao drugdje pronaći. ::[https://www.rsssf.org/tablesb/bih00.html RSSSF] ima strijelce i datum druge utakmice, no nema stadion. Brotnjo je navedeno kao "Brontjo Citluk". ::Transfermarkt ima datume i stadione. [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1996 Kod njih su stadioni za 1997. obrnuti]. Sve ostale informacije poklapaju se s Bordo vremeplovom. Što se tiče za [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1999 2000. godinu], kod njih piše da je igrano 2001. Prva utakmica igrana je na Stadion Bare (stadion [[HNK Brotnjo Čitluk]]) 10. ožujka 2001., a uzvratna 14. ožujka na [[Stadion Grbavica]]. ::To je to što se tiče naših klasičnih izvora. Naravno, postoje i novinski članci, ali njih nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:02, 23. svibnja 2025. (CEST) :::Također, možda bi se mogao navesti Superkup između RSK i RS 1994. koji je naveden u [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu#Kup]], no naravno to nije superkup između dvije bosanskohercegovačke momčadi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:09, 23. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, što ćemo na kraju s člankom o superkupu? Pitam jer sutra izlazi iz popisa neophođenih izmjena pa se bojim da ćemo zaboraviti na taj članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:37, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Pa da ga ti urediš prema ovome što smo imali u Razgovoru ili? :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:24, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, evo radim sada na članku [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] (preimenovan po uzoru na [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]]). Imaš li prijedlog za naziv natjecanja 1998. između Sarajeva i Orašja. Doigravanje za kup FBiH nekako nezodno zvuči. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:29, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Da samo stavim osvajač [[Nogometni kup Federacije BiH|Nogometnog kupa Federacije BiH]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:38, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Također treba li navoditi 2001. budući da te sezone nije igran superkup? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:39, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Dovršio sam članak. Jedino nisam navodio stadione i datume jer nam za njih treba još izvora. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:06, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::Možda bi se dalo kopati po [https://www.glassrpske.com/arhiva Glasu Srpske]? Taj izvor nije bio dio [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] kada je nastao članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]. Pokušao sam pronaći superkup između RS i RSK 1994., no našao sam [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/08/GlasSrpske19940801.pdf završni turnir sezone 1993./94.] Uspio sam pronaći i rezultate jednog kola ličke grupe [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940509.pdf te sezone]. Budem pokušao pronaći tablice za tu sezonu tako da je možemo stvoriti. Možda uspijem pronaći i tablice za 1992., odnosno 1994./95. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:33, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940511.pdf Evo] i jednog kola grupe Banije i Kordun 1993./94. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:36, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940525.pdf Jedno kolo] lige Zapadne Slavonije. [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske19940603.pdf Spomen kupa RSK] i [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske1994060405.pdf ovdje]. U lipanjskim brojevima nije bilo informacija. Pogledat ću kasnije za ranije mjesece, – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:03, 26. svibnja 2025. (CEST) vezano za superkup, na stranici [[Hrvatski nogometni superkup]] nismo navodili kad je netko osvojio ''dvostruku krunu'' (nego smo jednostavno ''"nije igrano"'', ali prilično sam siguran da je ''"Hajduk"'' proglašen za pobjednika Superkupa 1995. (za ovo što je ''"Dinamo" / "Croatia"'' osvajao ''dvostruke'' stvarno nisam gledao), ali [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatian_Football_Super_Cup en.wiki], [https://www.rsssf.org/tablesk/kroasupcuphist.html RSSSF] <br> Stvarno ti imam staviti ona prvenstva RSK (i "sljednika", do sezone 1997./98.), ali nikako stići (kao što sam ti negdje ranije pisao) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:48, 26. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, imaš li prvenstva RSK do Oluje? Ako da, onda neću trošiti vrijeme na pronalaženje podataka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:04, 26. svibnja 2025. (CEST) ::Moram vidjeti..... ::ima dosta u knjizi o nogometu u Baranji ::Boro Borivoj Novaković, "50 godina nogometa u Baranji (1947/48-1996/97)", Beli Manastir, 2005., ISBN 953-6505-84-3 ::...samo je moram naći...na nekom ''hardu'' mi je ::i onda to ukucati...mislim da imam još ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:58, 26. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, dok čekam za superkup, naletio sam na moguću grešku u članku o jednom drugu kupu: [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupu ZNS-a]]. Prema [https://web.archive.org/web/20160403112150/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1970-71.htm arhiviranoj web-stranici NK Maksimira] u sezoni 1970./71. postojao je Kup ZNS-a. Maksimir se nije natjecao u kupu [https://web.archive.org/web/20160422094143/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1969-70.htm 1969./70.], a u sezoni [https://web.archive.org/web/20160422050326/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1968-69.htm 1968./69.] Maksimir je ispao u 2. kolu Kupa maršala Tita (vidiš možda bih mogao dodati utakmice Maksimira u člancima o Kupu maršala Tita, a i za druge klubove, ako imamo izvore na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]). Ono što želim reći je da članak [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]] sadrži osvajače od 1974. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_saveza&diff=prev&oldid=4942785 ovoj izmjeni si dodao osvajače iz SFRJ]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:51, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::[https://web.archive.org/web/20160403112137/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1957-58.htm Javlja se od 1958.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:41, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::U međuvremenu sam dodao sve sezone NK Maksimira u Kupu maršala Tita. Bile su dvije nelogičnosti. Maksimir je nekako dvaput igrao u kvalifikacijama za [[Kup maršala Tita 1962./63.]], a za sezonu [https://web.archive.org/web/20160403051603/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1965-66.htm 1965./66. jedino je navedeno 4. kolo kvalifikacija], no ne vjerujem da je to Kup maršala Tita jer nedostaju ranija kola, a 4. kolo bi nekim čudom trebalo biti igrano na isti dan kada je četvrtfinale kupa sudeći po infookviru članka [[Kup maršala Tita 1965./66.]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:45, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, podsjećam te ovdje na superkup i ine stvari. Molim te pogledaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7179054 ovu] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7226098 trenutnu verziju ovog članka]. Ja sam šokiran kako nitko od novinara mnogobrojnih medija, ne samo nacionalnih, već i lokalnih nije u stanju odraditi ovaj jednostavni fact-checking. Trebalo mi je 2 sata da popravim članak. Za Kovačevića ti pišem čisto informativno kao podsjetnik da se ne smije vjerovati medijima (a i možda Kovačevića jer tvrdi da je osvojio [https://web.archive.org/web/20200807213917/https://nk-polet-smnm.hr/index.php/klub/novosti/1390-intervju nekakvu četvrtoligašku titulu] sa Strmcom iako to ne navode naši članci [[4. HNL – Središte B 2008./09.]], [[4. HNL 2009./10.#Središte B]] i [[4. HNL 2010./11.#Središte B]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:12, 4. lipnja 2025. (CEST) :::::::Što se tiče [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]] - ovi pobjednici od 1974. pa na dalje su preuzeti iz knjige :::::::Kerhin Ico, Rede Miroslav: Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog saveza : 1919 - 1994, Zagreb, 1995. (str. 227) :::::::ali, sasvim moguće je da se Kup igrao i ranije, taj dio nisam proučavao. :::::::Za Kup Maršala Tita - su svakako bile "kvalifikacije", koje su se "odrađivale" preko regionalnih kupova (općinski / područni / regoionalni / repubički) kupovi, te je moguće da su pojedine "faze" (nazovimo kvalifikacija" za kup maršala Tita/Jugoslavije) nosile i različite nazive po "područjima" - s tim da tipa "područni kup" nije odigran do finala, nego kao "polufinalisti" idu u "regionalni kup" i sl.). <br> :::::::Također je moguće da su istovremeneo igrana i dva kupa - primjerice za 1950.e i 1960.-e sam u monografijama kluboba s područja Dalmacije nalazio u istoj sezoni da igraju i ''Kup Splitskog nogometnog podsaveza'' i ''Jugokup za područje Dalmacije''. Ovo bi trebalo negdje proučiti, ali ne znam odakle. :::::::Možeš nešto vidjeti iz članka [[Kup Nogometnog saveza Općine Split]], kojeg sam stvorio, ali koji ima nepotpune podatke. :::::::Ovo za Kovačevića i Strmec stvarno ne znam, ali iz iskustva znamo da većini naših portala i novinara se ne može baš vjerovati. :::::::ovo za [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] - komotno ti radi :::::::1998. ovo ''Sarajevo'' vs ''Orašje'' staviti kao ''Kup Federacije BiH'' (ali da NS/FS BiH'' i UEFA ovo priznaju kao "službenu" titulu pobjednika Kupa BiH) :::::::Kao što sam prije napisao, ja sam ova dva izdanja "doigravanja" (1998. i 2000.) stavio u članak [[Nogometni kup Federacije BiH]] :::::::Dok od sezone 2000./01. na dalje pod [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]] :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:57, 5. lipnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Cybermb}}, iz nekog razloga danas ne dobivam obavijesti o porukama na svojoj SZR tako da me pingaj, ako mi budeš odgovarao. Ne znam jesi li viđao poruke na Ame71-ovoj SZR oko [[NK Posavina Zagreb]]. Trebalo bi provjeriti (vrlo vjerojatno piše u 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981.) jesu li se Chromos (stari naziv Posavine) i [[NK Mesarski Zagreb|Mesarski]] 1960. spojili u Mesokrom ili Meskrom. Bi li mogao ispisati cijelu natuknicu za Chromos (nemoj tražiti pod Posavina jer se to ime koristi od 1996./97.)? Sjećam se iz članaka o sezonama Kupu maršala Tita da je taj cijeli sustav kvalifikacija poprilično kompliciran (čak se sjećam da su se spominjali i neki švicarski i njemački sudionici, ako ne iz drugih zemalja, koji su igrali proitv klubova iz SFRJ) tako da je svašta moguće. Vidio sam tako na web-stranici NK Maksimira da su se paralelno natjecali u više kupova tijekom sezone (baš kao ovi dalmatinski klubovi koje navodiš) tako da je sasvim smisleno da se nešto iskrivilo pri digitalizaciji rezultata. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:26, 5. lipnja 2025. (CEST) == Makedonci u Srbiji == Nije trebalo da uklanjaš referenciran sadržaj, mogao si prvo na szr da pitaš. Sto se tiče patrijarha odakle izvor da su u 17. stolječu živjeli Srbi u Makedoniji i da je on Srbin. To što je bio patrijarh ne znači da je bio Srbin, naročito ne u srednjem vijeku. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:49, 22. svibnja 2025. (CEST) Što se tiče prvoga, znači da su se selili u Srbiju jer nisu htijeli da žive direktno pod Turcima, ne razumijem šta tu nije jasno? Izvori da je Maksim bio Srbin ne postoje, on je Slaven iz Makedonije, a oni su preci današnjih Makedonaca. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:54, 22. svibnja 2025. (CEST) I koji je pridev od države Srbije na hrvatskom jeziku prema pravopisu? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:59, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, u hrvatskom postoje dva pridjeva: srpski i srbijanski. Potonji se najčešće koristi kako bi se naglasio da se nešto odnosi na državu (Srbiju), a ne narod (Srbe). Npr. srbijanska reprezentacija, srbijansko veleposlanstvo, srbijanski Mađari i sl. U članku sam izmijenio srbijanski u srpski jer mi nekako nije imalo smisla da koristiš oba pridjeva u sekciji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:21, 23. svibnja 2025. (CEST) ::znam za to, samo si mi to mogao odmah kazat, što se mene tiče ima smisla što govoriš, neka bude samo jedna varijanta. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:36, 23. svibnja 2025. (CEST) == Vlatka Planina == Pozdrav! Vidim da je stranica predložena za brisanje. Zanima me zašto, i kako to ispraviti? Hvala! [[Suradnik:Vlatkaplanina|Vlatkaplanina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlatkaplanina|razgovor]])</small> 18:10, 24. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Hijerovit}} je u međuvremenu to dobro objasnio na [[Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Svibanj_2025.#Vlatka_Planina]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:23, 24. svibnja 2025. (CEST) == HNL 2024./25. == Hvala na info oko HNL-a. Dopunio sam sve, no onda vidio da si je netko dao truda na engleskoj Wikici pa samo prenio. Ipak možda je i poanta u tome da čovjek prvo vjeruje u vlastiti rad. [[Suradnik:M3zzz00|m3zzz00]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:M3zzz00|razgovor]])</small> 22:17, 25. svibnja 2025. (CEST) :{{S|M3zzz00}}, ok. Malo mi je bilo čudno kako najveća pobjeda nije ujedno i najefikasnija utakmica pa sam išao provjeriti. Ostatak članka nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:19, 25. svibnja 2025. (CEST) == Upit == https://zns.hr/soccer/tournaments/90472539-kupzns-a-seniori2425 [[Kup Nogometnog saveza Zagrebačke županije]] Bilo bi dobro kreirati, dodatno za razlikovanje od donjeg članka. [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 03:59, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, linkao si aktualnu sezonu [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]]. Slobodno stvori članak, ja bih trebao dovršiti članak [[Dejan Ljubičić]]. Možeš stvoriti i preostale nedavne sezone. Trebale bi sve biti dostupne na HNS Semaforu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:44, 28. svibnja 2025. (CEST) ::Ok, ipak fali članak "''Nogometni savez Zgrebačke županije"'' [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 17:47, 28. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Loptač01}}, i to možeš stvoriti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:30, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::nije lako naći izvore, niti sam blizu zageba, ali kad se napiše svakako ću lektorirati [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 20:12, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::bilo bi korisno svakoj nižoj ligi dodati poveznicu županijskog kupa, i obrnuto;na članku hr kup dodati odlomak sa svim žns/kupovima (teško mi je pobrojati sam); molim i pregled mojih uređivanja o razlici premijer/1. zagrebačke žnl, potvrđeno po sofaskoru; ako ne vidim koji lokalni klub sa točnim imenom lige, prepuštam popravak [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 01:08, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Loptač01}}, ok. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:14, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Loptač01}}, u [https://zns.hr/images/zns/4-nl-srediste/dokumenti/24_25/znl/PROPOZICIJE-NATJECANJA-SENIORA-ZNS-a-2024.-2025.g.pdf propozicijama natjecanja] imaš sve potrebne informacije o imenima, sudionicima i rangovima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:17, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Pardon. ovo iznad je za ZNS, a ne NSZŽ. Na njihovoj web-stranici su neažurirane propozicije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:21, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::{{s|Loptač01}}, :::::::::[https://semafor.hns.family/ HNS Semafor] (Sezona: 2024/25 Razina: ŽNS zagrebački) ima PREMIER LIGA NSZŽ 24/25 na samom dnu. :::::::::[https://ns-vrbovec.hr/premier-liga-2024-2025/ NS Vrbovec] (Neki nogometni savezi poput onog Osječko-baranjske županije su podijeljeni na više saveza) također tvrdi da postoji Premier liga NS Zagrebačke županije. Za rang iznad navodi 4. NL Sr. Zg, a rang ispod 1. ŽNL. Izgleda da je Premier liga novo natjecanje. :::::::::To velim zbog izmjena poput [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Vatrogasac_Zdenci_Brdove%C4%8Dki&diff=prev&oldid=7222030 ovih]. Klub se natječe u Premier ligi prema [https://semafor.hns.family/klubovi/1303/nk-vatrogasac-z/ HNS-u]. Budem ispravio to. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:27, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::[[NK Dubrava#Povijest]] ::::::::::Slično kao NK Šparta, ako treba dodatno popraviti [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 09:23, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[[1. ŽNL Varaždinska]] :::::::::::Prema članku, MŽNL ne postoji, ili je treba preimenovati u Elitnu [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:28, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[[1. ŽNL Međimurska]] po ovome je različita od premier lige... ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-medimurska-nl/18405#id:65644 ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/medimurska-premier-nl/16845#id:65445 [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:33, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::[[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj]] prikazuje obe lige pod "Sjever" [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:43, 31. svibnja 2025. (CEST) == Jugijo == Hojla! Primijetio sam da si mi poslao zahvalu dok sam još dovršavao članak, ali ionako sam ti se mislio javiti. Znam da si potkovaniji za novija izdanja Yu-Gi-Oh!-a više od mene (meni je sve poslije GX-a ''terra incognita'' [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]), pa sam te mislio zamoliti da, ako imaš volje i vremena, malo projuriš kroz [[Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)|članak]]. Trudio sam ga se dovoljno kvalitetno prevesti s engleskoga, ali možda sam gdjegdje posrnuo u prijenosu terminologije. Zeznuto je i to što nisam uvijek pri ruci imao spremne hrvatske ekvivalente za engleske nazive (kako uopće zovemo ''counter trapove''?!), pa sam tu kombinirao izraze koje su rabili u prvoj sinkronizaciji serije s izrazima koje sam pokušao nekako prevesti na svoju ruku, ali možda ipak zvuče ''clunky''. Usput budi rečeno, na prevođenje članka potaknulo me to što me jedan prijatelj ponovno navukao na sakupljanje tih karata, pa sad malo udovoljavam petnaest godina mlađem Neptuneu. [[Datoteka:Face-blush.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:17, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Neptune, the Mystic}}, ok, budem pregledao sutra, ako se sjetim. Mislim da sam čak posjedovao knjižicu s pravilima tiskanim u vrijeme XYZ-a, odnosno prije nego što su mi ta čudovišta djelomično dala inspiraciju za korisničko ime prilikom stvaranja računa na Wikipedija. Imam jedno pitanje. Još dok je članak bio u tiskari uočio sam da su neki ''Monster Types'' ukošeni, a neki ne (npr. Pendulum-čudovišta). Koliko sam shvatio dok si me podučavao pravopisu, sve riječi iz stranih jezika bi trebale biti ukošene. Također, imam još jedno pravopisno pitanje koje se povremeno pojavljuje među nepatroliranim izmjenama, no eto nikad ti ga ne postavljam jer znam da si preopterečen životnim obavezama. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=7062868&oldid=6947898&rcid=14322824 ovakvim] slučajevima, što je ispravno? IP-ova inačica ili prethodna inačica? Izmjenu sam iskopao iz naših DM-ova na Discordu. Stoji neodgovoreno od prosinca. Također, sjećam se da me je Stribør više puta pitao za tebe. Prije koji mjesec čak je nešto spominjao bitno vezano za tebe, nešto što ti može biti od koristi, no ne sjećam se više što. U svakom slučaju, možda bi bilo dobro da mu odgovoriš. Inače, na serveru se nadamo tvom povratku. Dvojica (ne znam je li smijem dijeliti imena javno) su baš spominjali kako si im značajno utjecao na glazbeni ukus, a jedan je rekao da si im upravo preko glazbe znatno promijenio ukus. Još je jedan od ovih jučer zavolio jednog od tvojih omiljenih skladatelja. Također veli da nema s kim dijeliti nove pjesme. Kad smo kod glazbe, baš mi je YouTube počeo prekjučer ponovno preporučivati skladbe iz Yu-Gi-Oh-a! :P.S. budući da ne znam hoćeš li se ikada vratiti na Discord, znaj da sam cijelo ovo vrijeme vjerovao da je znaš-već-tko stajao iza ''Bilog'', no eto nedavno mi je rečeno da si to bio ti. Ako jest istina, stvarno imaš dobar dar za pjesništvo, ''meštre''! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:52, 28. svibnja 2025. (CEST) ::E vidiš, tek sam nedavno naučio da se to ''xyz'' čita ek-si i odjednom mi je postalo potpuno jasno zašto svoje suradničko ime čitaš /kroksi/. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Hvala ti unaprijed, samo imaj na umu da nije ništa hitno – kad stigneš i kad ti se bude htjelo, vidim da marljivo radiš, pa te ne želim dodatno opterećivati. Nego, dok me nema na Discordu, ako te što bude zanimalo, slobodno me pitaj ovako, odgovorit ću prije ili poslije, kako stignem! ::* Ukosio sam imena koja pravopisno nisu prilagođena našem jeziku, a ona koja jesu nije bilo potrebe odijevati u kurziv jer bismo ih transkribirano ionako jednako pisali (link, pendulum, ali ''synchro'', tj. sinkro). Institut u pravopisnom rječniku ima divan primjer – ''rock''-glazbu i rok-glazbu. To ti je taj princip; ako transkribiramo, kurziv nam ne treba. ::* Bio je urednik ili urednikom, pitaš? Nećeš vjerovati, ali oboje. Obje su varijante sintaktički u redu iako je ona s instrumentalom stilski obilježena, malo vuče na Bibliju ("...i postao čovjekom"). Ovako napamet ne znam postoji li i semantička razlika, ali ako postoji, vjerojatno je o tome pisala Ivana Brač, vjerujem da njezin rad o instrumentalu u kopulativnim rečenicama imaš negdje na gugleši ako te zanima. Da moram birati isključivo jedan oblik, priklonio bih se nominativu, manje zasvrbi oko. ::* Slobodno opet pozdravi sve na Discordu, valjda ću prije ili poslije iskopati lozinku za račun jer sam u međuvremenu nabavio i novi laptop, pa je muka živa prijavljivati se na sve moguće stranice... Dok me nema, ako komu u međuvremenu zatreba koja novija preporuka za mjuzu (u smislu glazbe koju dosta slušam u zadnje vrijeme, ne nužno i povijesno novije), prenesi da valja baciti uho na Judas Priest i pjesme "Genocide" (s ''Unleashed in the Easta'', ne sa ''Sad Wings of Destinyja''!) i "The Rage" (s ''British Steela'') te Pearl Jam i pjesmu "Habit" (s ''No Codea'') jer baš divno masiraju bubnjiće! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] ::* Ako se odnosiš na osobu na koju mislim da se odnosiš, mogu samo reći da joj možda i jesam prišapnuo pokoju šaljivu pjesan, ali više od toga ne mogu / ne smijem reći. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] ::[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 00:59, 29. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Neptune, the Mystic}}, nažalost nisam stigao danas pregledati članak zbog previše životnih, a i patrolerskih obavezi. Također nisam ni pokušao tražiti ta pravila. Iskreno ne znam ni gdje bi mogla biti, no nisam 100 % siguran da su na hrvatskom. Piše li se onda ''metal''-sastav ili metal-sastav? Sjećam se da si onom Poljaku stalno mijenjao metal u ''metal''-. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:06, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Postoje hrvatskojezične web-stranice o tvojoj omiljenjoj ''children's card game''. Probaj vidjeti kakve izraze ondje koriste. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:12, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Sve u redu, rekoh da nema žurbe. Vjerojatno sam mu mijenjao u italik kad nije stajalo samo metal, nego npr. ''heavy metal'', ''thrash metal'' itd. ::::Ako stoji samo metal, piše se metal-sastav. ::::Bacio sam bio pogled na neke takve stranice dok sam prevodio članak, ali ako se dobro sjećam, mahom su se služili engleštinom. [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:29, 30. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Neptune, the Mystic}}, danas, točnije u ovih nekoliko sati, napokon imam nešto slobodnog vremena. Da nema izbora za jubilarni članak zaboravio bih totalno na članak. Bacio sam brzinski pogled na članak i vidim da u [[Yu-Gi-Oh!_(kartaška_igra)#Mjesta_za_karte]] neujednačeno koristiš i ''link''-čudovišta i link-čudovišta, tako da bi to trebalo prepraviti. Cijeli članak ću pročitati naknadno. Sjetio sam se da bi možda {{s|Hijerovit}} mogao znati ponešto o sinkroniziranoj terminologiji posljednjih godina. Ja sam ''u svoje vrijeme'' tumačio pravila s engleskog jer gotovo nitko u mojoj okolini nije dovoljno dobro poznavao engleski (ok, nisam ni ja znao prevesti drugima neke riječi poput, fiend type, sjeti se Demona, ili cenzuriranog, češćeg oblika Summoned Skulla) tako da ne želim unositi svoje kovanice (naravno, ne sjećam se nakon svih ovih godina što sam ja skovao, a što preuzeo iz sinkronizacije i okoline). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:57, 5. lipnja 2025. (CEST) == Slovenian clubs in Hungarian leagues in WW2 == During WW2 [[NK Mura]] and [[NK Nafta Lendava]] played in the Hungarian leagues, but in different ranks. I don't know what name to give to the season pages. It was easy with German, but it's hard with Hungarian. For example: * [[NK Mura]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8714 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, B-csoport 1941/1942 - ''Sjeverno-zadunavski okrug, I. divizija, Grupa B 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8677 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, I. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8608 4. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), I. divizija, grupa Szombathely 1943./44.'' ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8564 2. rang] - Északdunántúli körzet 1944/1945 - ''Sjeverni Zadunavski okrug 1944./45.'' (interrupted) ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8557 3. rang] - Nemzeti Bajnokság III, 9. csoport - Tervezet 1944/1945 - ''Nacionalno prvenstvo III, Grupa 9 - Draft 1944./45.'' * [[NK Nafta Lendava]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8756 5. rang] - Déldunántúli kerület, II. osztály, Nagykanizsai csoport 1941/1942 - ''Južno-zadunavski okrug, II. divizija, Nagykanizska grupa 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/7901 5. rang] - Északdunántúli kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, II. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8623 5. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 - ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), II. divizija, grupa Szombathely 1943./44'' I'm planning to put 2 tables in every page like "Prekmurian clubs in Hungarian footbal system 1941-42" and so again, what do you think about. And what would be the right translation? "Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941.-42."? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:40, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, here are the names I came up with using Google Translate: :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina B 1941./42.]] (Zadunavlje = [[:en:Transdanubia]]) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] ([[Sambotel]] = Szombathely) :*[[Prvenstvo Đurskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog, [[Đura]] = Győr) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga 1944./45.]] :* [[Nemzeti Bajnokság III – 9. grupa 1944./45.]] (I don't know if we should translate [[Nemzeti Bajnokság I|Nemzeti Bajnokság]], also take a look at [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1944_osz], Tervezet might mean cancelled/never played) :*[[Prvenstvo Južnozadunavskog okruga – II. razred – skupina Velika Kaniža 1941./42.]] ([[Velika Kaniža]] = Nagykanizsa) :* [[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] :* [[Prvenstvo Đurskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog) :* [[Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941./42.]] :Also, you could perhaps make the Transdanubia Championship articles (Prvenstvo Sjevernozadunavskog/Južnozadunavskog okruga) include the other divisions and groups. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:37, 3. lipnja 2025. (CEST) == Načelnici et altera == Baj d vej, mislim da je najbolje sad ostavljati sve promjene načelnika itd. Nije neka razlika jesu li na funkciji danas ili za tjedan dana i nitko to neće mijenjati opet. Te članke ionako nitko ne uređuje između izbora pa je ''imho'' manje štetno ostaviti ranije promjene nego da idućih nekoliko godina imamo zastarjele podatke za više općina no sad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 14:20, 3. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje == Ne znam zašto ste obrisali moju uredbu stranice [[Belišće]]. Bili su izbori, ona je pobijedila, zašto si ti obrisao moju uredbu? Možda zbog citate? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:18, 3. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Trebalo bi pričekati da se izvrši predaja vlasti – izabrana kandidatkinja ne postaje gradonačelnica čim pobijedi na izvorima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:42, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906}}, novoizabrani politički dužnosnici rijetko preuzimaju vlast odmah nakon što budu izabrani. Na vlast stupaju nakon nekoliko dana, tjedana, mjeseci (npr. predsjednički izbori u SAD-u) i sl. Wikipedija treba prikazivati trenutačno stanje, a ne neko buduće. Po trenutnom stanju izgleda da je gradonačelnik Belišća Burić, barem tako tvrdi [https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/ službena gradska web-stranica]. Naravno, gradske web-stranice možda se ne ažuriraju svakodnevno, tako da kasne. U tom slučaju trebalo bi otkriti jesu li lokalni mediji objavili članke o primopredaji vlasti. Ja takve članke nisam našao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:49, 3. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Hijerovit}}, ovo zaboravljam spominjati zadnjih dana. Uvijek postoji šansa da izabrani kandidat umre ili iz nekog razloga odustane ipak od izabrane pozicije iz osobnih/zdravstvenih/inih razloga. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:03, 6. lipnja 2025. (CEST) == Plagijati == Baci pogled na članke koji navode disertaciju [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22Tin+Mudra%C5%BEija%22&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1 Tina Mudražije] kao izvor. Meni se čini da se radi o izravnim prijevodima sa slovenskog na hrvatski, što je kršenje autorskih prava i ne bi se smjelo raditi. Imamo opciju brisanja ili traženja dopusnice od dr. Mudražije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:27, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, meni uopće nisu došle obavijesti da sam danas dobio 2 poruke na SZR. Znaš li možda je li se nešto mijenjalo s obavijestima? Ako mi budeš odgovarao, molim te pingaj me. Ovih prvih osam članaka koje navodiš, odnosno ove koji nemaju "19" u naslovu sam ja napisao. U njima nećeš nalaziti ikakve sporne dijelove. {{s|Ame71}} zadnjih mjesec/dva stvara poprilično velike članke pretežito iz slovenskojezičnih izvora koje djelomično osobno prevodi, a djelomično strojni. Ja se trudim da to bude što enciklopedičnije i neutralnije. Pokušavam izbaciti što više nebitnih dijelova i preoblikovati članke, no stvarno je preiscrpljujuće i vremenski prezahtjevno (da ispatroliram jedan članak, a bez da ga dodatno preobrađujem, mi je prosječno potrebno negdje između pola sata i sat vremena) preoblikovati apsolutno sve da podudaranja s originalom budu minimalna. Ovih zadnjih tjedan dana nemam baš slobodnog vremena, tako da ni ne stignem patrolirati svakodnevno (to si vjerojatno i uočio). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:40, 5. lipnja 2025. (CEST) :: Mislio sam da se može prevesti, mislio sam da nije moguće kopirati izvorne tekstove u cijelosti. Na it.wiki mi nikad nisu stvarali probleme, ali sada sumnjam da to jednostavno još nisu primijetili. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:19, 6. lipnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], na it.wiki ljudi ne znaju slovenski jezik pa ne mogu usporediti. Ali da nije u redu - nije. Ja volim reći da bih se tako mogao obogatiti prevođenjem knjiga Harry Potter - nov jezik, nova autorska prava(?). Možda se možeš javiti Mudražiji i pitati ga bi li poslao [[WP:DOPUSNICA|dopusnicu]], to jest email kao na [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Odgovor]]. Možda možeš pitati ChatGPT ili Google Gemini: "parafraziraj sljedeći tekst tako da ne krši autorska prava: ..." i onda copy&paste jedan po jedan paragraf. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 6. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, rađe mu piši na engleskom da mu Google Translate ili štogod koristi lakše pomogne prvi prevođenju nazad na talijanski ako nešto ne shvati. {{s|Ame71}}, In case you're going to use AI to paraphrase sentences, please check them in detail, since AI likes to add fictitious details to inputted text. I saw this several times when people tried to translate an article via ChatGPT. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:21, 6. lipnja 2025. (CEST) :::::{{s|Croxyz}} for translations I use google translator, not AI. Anyway, if I'll use ChatGPT, I'll mark it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:48, 8. lipnja 2025. (CEST) == [[Nacrt:SAO Zapadna Slavonija]] == Smatram da je trenutno stanje članka dovoljno dobro da mu se makne oznaka nacrt [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 19:30, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{S|Tmatic01}}, premjestih zu glavni imenski prostor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:04, 6. lipnja 2025. (CEST) == Gradonačelnica Ivana Jerbić == Jer je sada dobro stranica [[Belišće]]? Idi u https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/. Stranica se ažurirala napokon. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:36, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906 }}, je, pregledao sam te izmjene jučer. Samo bi trebalo još ažurirati [[Belišće#Administracija i politika]]. Naravno, moguće je uvijek skratiti tu sekciju i navesti samo najbitnije informacije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:54, 6. lipnja 2025. (CEST) == Chromos / Mesarski / Posavina == {{s|Croxyz}}, {{s|Ame71}} vezano za ovo što si molio da provjerim iz knjige * Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)"1880/1980" Pod "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130) za ugašene klubove > * ZAGREB: ''Mesarski'', SK - 1927. Pod "ZAGREB: Nogometni odbor općine Trnje" (str. 132) za klubove u natjecanju * ZAGREB: ''Chromos'', NK - 1979. (''Chromos'', NK - 1955., ''Kemičar'', NK - 1963.) trebalo bi vidjeti iz monografija ZNS-a (1969., 1994. i mislim iz 2020.) ima li što navedeno, pa pogledam) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:44, 6. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super da se poklapaju godine s člankom o Chromosu (Posavini) i Mesarskom. Moguće je da se Mes(o)krom nalazi red ili dva ispod Mesarskog u "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:56, 6. lipnja 2025. (CEST) ::Nema ''Mesokroma'' (osim ako mi nije promaklo) u toj knjizi pod savezima koji pripadaju Zagrebu - više puta sam pregledavao. <br> ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 17:25, 6. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok. Postojala je šansa da si možda zaboravio navesti, pa sam te pingao. Mislim da nemamo arhivirane novine za period tijekom kojeg je djelovao Mes(o)krom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:37, 6. lipnja 2025. (CEST) == Spam == Tebi očigledno nije do suradnje sa mnom već do provociranja, pošto sada Aca ne sme ti si se aktivirao. Kako god, bez rasprave uklanjaš naziv validan. Bit ćeš prijavljen. Prijatno.[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:01, 6. lipnja 2025. (CEST) == Boje u nogometnim tablicama == Sređujem neke stvari oko noćne teme pa mi često iskoče nogometni članci. Ne znam hoće li se što na lagan način moći napraviti po pitanju vidljivosti teksta u tablicama, ali me zanima znaš li zašto se te tablice toliko često bojaju? Što znače crvena, zelena, siva (...) pozadina u tablicama u https://hr.wikipedia.org/wiki/Albanska_nogometna_reprezentacija?vectornightmode=1&minervanightmode=1 npr.? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:28, 10. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] pozdrav noćnoj straži! {{;P}} [[Albanska nogometna reprezentacija#Utakmice|#Utakmice]]: Zelena valjda reprezentira pobjedu, žuta izjednačenje, a crvena gubitak. Za postave ne znam, valjda se tako razlikuju položaji na terenu. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 01:33, 10. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, za te boje znam iz iskustva da su dodane u člancima o reprezentacijama s [[EURO 2016.|Europskog prvenstva 2016.]] Pretpostavljam da je riječ o uljepšavanju ([[CSS]], ali za članak na Wikipediji). Je li kod tebe red Napadači boldan? Također, podsjećam na GLAVNIRASPORED i kategorije u članku [[Vlatka Planina]] (ne znam je li i dalje uređuješ taj članak te jesi li uopće vidio moj odgovor). Što se tiče boja, očito ih ima i u drugim člancima, poput [[Armenska nogometna reprezentacija]] koji sam vidio neki dan prilikom ophođenja, no nisam ih uklonio jer mi se nije dalo ispravljati armenska imena i prezimena. Također ti želim reći da je Ame71 odgovorio iznad. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) ::Koreanovsky je u pravu što se tiče utakmica. To je preuzeto s en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) :::Mislio sam na prvu tablicu, naslov "Trenutni sastav" (iz 2016.?). Napadači izgleda boldan, ako gledamo na isti. Ta je tablica još OK jer se barem vidi tekst (linkovi nisu plavi nego podcrtani), ali u odjeljku "Uspjesi na velikim natjecanjima" ne vide se imena. Armenska je još čudnija, uh. Ljudi su u sportskim tablicama baš kreativno bojali :D :::Ne znam što s Ameom. Bilo bi mi lakše da nisam to vidio, ali sad kada jesam... neka se barem ne ponovi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:43, 10. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, vjeruj mi to s 2016. nije samo problem kod trenutnih sastava. I drugi dijelovi članaka su zapeli u vremenu. No, eto, uvijek može poslužiti motivacija drugima da ažuriraju (ja sam tako i došao na hr.wiki davne 2018.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:46, 10. lipnja 2025. (CEST) == ChatGPT za pronalaženje izvora == Hvala ti što si prepravio navod izvora. Očito mi je promaklo izbrisati sporni dodatak. No, vidim da si mi ostavio tekst u sažetku pa mislim da je u redu da na njega i odgovorim. Prvo, ne sviđa mi se jezično spletkarenje i generaliziranje. Ne pišem "članke" koristeći ChatGPT, već sam cijeli tekst napisao svojom glavom i rukom. Izvore sam također provjerio i dao im zeleno svjetlo, baš kao što bih to učinio i prije nego je umjetna inteligencija postala široko rasprostranjena. Drugo, iako ga i sada koristim tek sporadično, i dalje ću, kad god se nađem u nedoumici, koristiti ChatGPT '''oko mehaničkih finesa poput pronalaženja sekundarnih izvora''', a onda ću, kao i svaki put do sada, taj izvor '''pregledati i provjeriti''' mu vjerodostojnost. Ne vidim zašto bi to bilo neuvjerljivo dokle god je izvor dobro utemeljen. Reci mi koja je razlika za krajnjeg korisnika – čitatelja – između toga da mi Google izbaci izvor i korištenja ChatGPT-ja u te svrhe? Potonji je samo ''inteligentniji'' i lakši za korištenje. Ako to dosad nije bilo očito, i sâm se oštro protivim tome da u članke ubacujemo tekst koji je proizveo ChatGPT. '''Ručno provjereni izvori ne spadaju u tu kategoriju.''' Treće, nađi one izvore koje smatraš neadekvatnima i slobodno ih, uz prethodno navedeno obrazloženje, obriši. Tvoj, : [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 17:20, 13. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Šaholjubac}}, slobodno tragaj za izvore korišteći ChatGPT, samo ga nemoj tražiti da ti prevodi s drugih jezičnih izdanja Wikipedije (ili prepričava tekstovi) jer voli ubacivati nepostojeće detalje u prijevod. Tako sam primjerice jednom sređivao takav jedan prijevod o nekoj svetici te je ondje ubačen [[crkveni red|red]] kojem je ''kao'' pripadala. Naravno, u izvorniku ta informacija ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:43, 13. lipnja 2025. (CEST) ::Dogovoreno! :) ::Tvoj, ::: ::[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 21:03, 13. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Šaholjubac}}, zaboraviti sam navesti da bi bilo pametno da uklanjaš "?utm_source=chatgpt.com" iz linkova u izvorima. Nekada u budućnosti ti linkovi neće postojati, pa InternetArchiveBot neće uvijek moći postaviti link na arhiviranu verziju članka jer nikada nije arhivirao URL koji sadrži ?utm_source=chatgpt.com. Naravno, češće će i arhivirati linkove bez ?utm_source=chatgpt.com jer su češći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:42, 14. lipnja 2025. (CEST) == Regex == Nema ih nego u možda desetak članaka: [https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F-+%3F%5C%7B%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7D+%3F-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] Teško je to botom ispravljati, treba jako paziti da nisu matematičke formule i sl. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:51, 14. lipnja 2025. (CEST) == Motociklizam == Vjerojatno si primijetio da radim članke vezane uz [[:Kategorija:Motociklizam|motociklizam]] - prvenstveno članke [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|po sezonama Svjetskog prvenstva (GP)]] i [[:Kategorija:Športski motociklisti|članke o vozačima]] - što se tiče ovih po sezonama - radim za svaku kategoriju/klasu u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] zasebno - jednostavno lakše (a i svaka klasa vozi zasebno utrke) <br> na većini ostalih wikipedija (bar do sezone 2011.) su u istom članku stavljani podaci za sve kategotije koje su se odvijale u sezoni u sklopu GP-a (MotoGP/500cc, Moto2/250cc / Moto3/125cc / MotoE / 350cc / 80cc/50cc), ali ponegdje su stavljana i prvenstva za prikoličare (''sidecar'', dok su održavana unutar GP-a); ''Thunderbikes Trophy'' iz 1990.-ih, ili ''Formula 750'' iz 1970.-ih (a ona uopće nije održavana na istim vikendima kao i GP prvenstvo <br> Tako da mi je za jednu sezonu stavljati podatke tipa za prvenstva u 3 klase jednostavno previše (a i ovako, ako nastavim ovim tempom - 1 članak na mjesec - trebat će mi 20ak godina da kompletiram) ovdje bih te molio, ako imaš alate članak [[Dodatak:Popis svjetskih prvaka u motociklizmu]] staviti interwiki sa [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Grand_Prix_motorcycle_racing_World_Riders%27_Champions_by_year en.wiki - List of Grand Prix motorcycle racing World Riders' Champions by year] - na to je trenutno kao ''interwiki'' spojen naš članak [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] (pa da ispravimo) članci za vozače - trenutno ih više radim kao ''mrve'' (samo osnovno o vozaču; uspjesi po prvenstvima i sl., sa što više vanjskih poveznica i izvora...nažalost nisam baš sa vremenom da se bolje posvetim tim člancima, pa dobijemo nešto kao [[Raymond Roche]] ili [[Sébastien Charpentier]]) <br> prije sam više napravio oko članaka, kao za [[Wayne Rainey]] ili [[Marco Simoncelli]]. <br> ovdje bih te molio ako možeš [[Nacrt:Noriyuki Haga]] vratiti u GIP (odnosno na [[Noriyuki Haga]]) - u međuvremenu sam o Hagi napisao malo biografske podatke Što se tiče vozača, zasad mislim raditi one koji su bili (ajmo reći među vodećima) u svjetskim prvenstvima za [[Svjetsko prvenstvo u superbikeu|Superbike]] i [[Supersport svjetsko prvenstvo|Supersport]], a poslije opet na one koji su više bili u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] Je li OK ovako kako radim? [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:20, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 08:48, 18. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, mene nema do nedjelje. Bi li mogao ažurirati do kraja [[SEHA liga]]? Danas je djelomično ažuriran članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:22, 19. lipnja 2025. (CEST) :::Pogledaj sada [[v|članak za SEHA ligu]] - malo sam ažurirao. Trebao bih još predložak ažurirati - ovo sa klubovima. Možda i napravim koju sezonu (imamo do 2018./19. - neke sam ja i radio svojevremeno; 2019./20. je netko samo započeo, kao ''mrva'', a ovo iza nemamo, a kako je po grupama i nije baš ''regularno'' igrano, tu bi bilo malo problema sa člancima, ali možda koju i napravim :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:21, 23. lipnja 2025. (CEST) :::: Naravno da znam za promjenu imena iz Makedonija u [[Sjeverna Makedonija]] (negdje 2018.) - samo ostali su isti predlošci za zastave, pa da to sad bezveze ne mijenja, :::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:39, 23. lipnja 2025. (CEST) :::::A i vidim da su mi (sjeverno)makedonski klubovi ostali između rumunjskih (''Steaua'') i ruskih (''CSKA'') - nisam pazio, ali opet bolje neg što je bilo :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:42, 23. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje za vas == Kako da pravim to kutiju na vašu suradničku stranicu, da mogu dodati sve te stvari o mene i moj babel? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 12:37, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{S|WikiHelper3906}}, popis svih postojećih suradničkih okvirića nalazi se [[Predložak:Suradnički okvirići|ovdje]]. Nisam dobro shvatio pitanje. Želiš stvoriti novi, nepostojeći okvirić ili ih želiš dodati na svojoj suradničkoj stranici? Mene nema do ponedjeljka tako da se nadam da će ti {{s|Hijerovit}} moći pomoći u slučaju ako odgovoriš ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:37, 18. lipnja 2025. (CEST) ::To je zapravo za moju englesku suradničku stranicu. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 09:10, 19. lipnja 2025. (CEST) == Wikipodatci == Znam da si ponekad na Wikipodatcima, ne znam znaš li za [https://wdvd.toolforge.org/index.php?lang=hr&limit=200&description=on&labels=on&sitelinks=on alat koji prikazuje nedavne promjene u hrvatskim nazivima i opisima]. Ne znam komu bi to još moglo pomoći, ne pratim baš tko sve uređuje tamo, ti ih možda možeš pingati ovdje za ovaj link. Kad smo kod toga, @[[Suradnik:Historičarsamja|Historičarsamja]] upravo je tamo izveo što je izvodio i u našim člancima; sjećam li se dobro – to je odbačeno kao guranje vlastitog mišljenja? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:04, 20. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, osobno koristim https://pltools.toolforge.org/rech/. Budem preporučio https://wdvd.toolforge.org/ suradnicima koji su mi preporučili korištenje https://wdvd.toolforge.org/. Zahvaljujem ti na otkriću bolje alternative! Znaš li možda je li postoji neki način kojim mogu vidjeti sve izmjene s jezičnim kodom hr? Ova dva alata jedino prikazuju neophođene izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:09, 23. lipnja 2025. (CEST) == Unity (album Joosta Kleina == Da, studijski album je. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 10:33, 25. lipnja 2025. (CEST) == RE: [[Kup Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske 2018./19.]] == za finalnu utakmicu - očito sam upisao pogrešan rezultat i naknadno nisam provjeravao <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:26, 27. lipnja 2025. (CEST) == Vrbanj == Već sam napravio [[Special:Diff/7200792|zadatak]] Vrbanj/Vrbnja/Vrbnju, ali sam sve vratio. Riječ je Vrbânj (lok. Verbônj), s dugosilaznim naglaskom na drugogom slogu, pa se stvarno deklinira Vrbanj/Vrbanja/Vrbanju. Kao npr. Vodnjân. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:50, 27. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, iskreno se ne sjećam što sam gledao prije mjesec dana. Bacio sam sada pogled na Hrvatski jezični portal i vidim da je [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15mWRF8&keyword=Vrbnjanin ondje] Vrbnja. Možda su oba oblika prihvatljiva? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:01, 27. lipnja 2025. (CEST) ::Neka ostane po starom, tj. na način kako se lokalno izgovara ime mjesta. Ne vjerujem da bi baš u sve članke ljudi stavili pogrešno. Promijenio sam mišljenje kada sam vidio https://hrcak.srce.hr/229609. Ne znam koliko u ovom slučaju možemo vjerovati HJP-u. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:11, 27. lipnja 2025. (CEST) == Žumberački uskoci == Pozdrav, vidim da se maknulo prezime koje sam na dodao, situacija je da se prezime nalazi najčešće u mjestu Željezno evo linka na kojem se može pronać više toga https://uskok-sosice.hr/znameniti-vojskovoda-iz-zumberka-tomo-ljubanovic/ [[Suradnik:Ljubanović|Ljubanović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ljubanović|razgovor]])</small> 19:11, 28. lipnja 2025. (CEST) == Nacrti (opet) == Jedina (neslužbena) [[Wikipedija:Ophođene promjene#Kako ophoditi|uputa za nacrte]] za koju ja znam kaže: »Postoji nekoliko slučajeva kada članak treba prebaciti u [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor]] Nacrt: ... '''vrlo loš''' strojni prijevod« Prije prebacivanja u nacrt imamo dosta opcija, jedna bi bila postavljanje [[:Kategorija:Predlošci - održavanje Wikipedije|predložaka za održavanje]]. U Nacrtu se nijedan članak neće popraviti, tako da ne vidim nikakvu korist od trpanja i izrazito loših (neenciklopedijski pisani, bez izvora) i prihvatljivih članaka (poneka jezična pogreška, viseće reference i sl.). U tom smislu, ne vidim kako je [[ David Starr Jordan]] za Nacrt. Pravilo [[WP:UREĐIVANJE]] kaže da na Wikipediji ne cjepidlačimo oko svake sitnice, treba ga se držati. Lijepo te molim. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:31, 9. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, ne može ići u GIP bez minimalne dorade (npr. nedostaju <nowiki>{{izvori}}, {{GLAVNIRASPORED:}},</nowiki> kategorije, treba ukloniti linkove na vanjske poveznice u tekstu članka i sl.). Ja ne stignem pročitati strojni prijevod od 57 KB (da ne govorim tek o [[Luj XIV., kralj Francuske]]) i poispraviti sve, a na popisu neophođenih izmjena stoji danima. Znaš i sam da imamo vječni problem s nedostatkom ophođenja, odnosno da ja i Hijerovit (od danas {{s|Runolist}}) poophodimo možda čak 4/5 svih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:40, 9. srpnja 2025. (CEST) ::Ne znam na koje se pravilo pozivaš u prvoj rečenici pa mi je teško odgovoriti. Podsjećam te da ne postoji obveza ophodnje promjena; svi radimo koliko hoćemo i možemo, pa makar u GIP-u bilo 66 % manjkavih članaka umjesto sadašnjih 63 %. U Nacrt treba stavljati samo jako, jako loše članke – iako bih ja takve 30 dana od nastanka najradije odmah predlagao za brisanje. Podsjećam da pravilo o Nacrtu nikad nije doneseno i tu smo svi u sivoj zoni. Prvi korak uvijek su predlošci za održavanje, ili - pogledati na drugu stranu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:18, 9. srpnja 2025. (CEST) == Voždovac == Ovo za [[FK Voždovac Beograd]] <br> ista stvar da je klub promijenio ime iz ''"Dušanovac"'' u ''"Voždovački SK"'' stoji na [https://www.fkvozdovac.rs/istorijat-kluba/ službnim stranicama kluba], ili u člancima na wikipedijama na [https://de.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac njemačkom], [https://en.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac engleskom], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%9A_%D0%92%D0%BE%D0%B6%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86 srpskom], [https://it.wikipedia.org/wiki/Fudbalski_Klub_Vo%C5%BEdovac talijanskom] ili [https://fr.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac_Belgrade francuskom jeziku] <br> slično stoji i na [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-vozdovac/18823/ globalsportsarchive.com] <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:51, 13. srpnja 2025. (CEST) : po knjizi Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 234-294 (''Beogradski looptački podsavez'') izgleda da su ''Dušanovac'' i ''Voždovački (SK)'' postojali istodobno : po sezonama imamo: * 1927./28. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1928./29. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1929./30. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - IV. razred * 1930./31. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III. razred - Grupa "Morava" * 1931./32. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III .razred - Grupa "Morava" * 1932./33. ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1933./34. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1934./35. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1935./36. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1936./37. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1937./38. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1938./39. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1939./40. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1940./41. (prekinuto prvenstvo) ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" : Očito se negdje taj ''"Dušanovac"'' "izgubio", ili jednostavno su uzimali krivi podatak ili slično (kkao piše po ostalim stranicama) : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:01, 13. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, pretražujem internet i vidim da nisam prvi koji je uočio tu grešku. [https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1105497604714159&id=100057617902699&set=a.172830321314230 U komentarima ovog posta je Jakovljević upozorio na netočnost]. Još je priložio sliku iz iste knjige koju sam ja koristio :D. Koje li slučajnosti... Mislim da bi u članku [[FK Voždovac Beograd]] trebali navesti da je to pogrešno. Nešto tipa: ''1929. osnovan je Voždovački SK koji je djelovao paralelno uz Dušanovac,(izvor) unatoč klupskim tvrdnjama da je klub promijenio ime iz Dušanovac u Voždovački.(izvor)'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:08, 13. srpnja 2025. (CEST) :::Na sr.wiki ([[:sr:Други_разред_Београдског_лоптачког_подсавеза_у_фудбалу_1932/33.#cite_note-Вождовачки-10]]) stoji da je Voždovački postojao od 1929. do 1941. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:21, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::Sad treba vdjeti odnos (predratnih) ''Dušanovca'' i ''Voždovačkog'' i kad je stvarno bilo to spajanje (ako ga je bilo), <br> ::::ali nakon WW2 klub je djelovao kao ''"Voždovački"'' (do 1973.) - tako je primjerice [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] bio član ''2. savezne lige - Sjever'') <br> ::::Mislim da bi to trebalo navesti u članku kako si naveo, možda i s vremenom stvoriti članak za ''Dušanovac'' (dakle većinu pre-WW2 liga od ''Beogradskog podsaveza'' možemo "iskopati"'' <br> ::::Možda spomenuto u ''Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji'' (knjiga je na ćirilici, pa mi je to malo muka čitati ako nisam koncetrirarn) ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:40, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, trebalo bi vidjeti i kome pripisati titulu za II. liga Beogradskog podsaveza 1933./34. Upravo sam poslao poruku jednom suradniku sa sr.wiki koji detaljno obrađuje povijest beogradskog nogometa, točnije [[FK Palilulac Beograd]]. Nadam se da će moći pomoći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:52, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, [[:sr:Разговор_с_корисником:Batavele#Voždovac|dobio sam odgovor]] da je Dušanovac 1954. promijenio ime u Sloboda. Prema klupskoj web-stranici Voždovački i Sloboda su se ujedinili 1973. Naravno, to bi trebalo provjeriti jer smo zaključili da ona nije pouzdana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:18, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Cybermb}}, mislim da smo riješili rebus, no pitanje je što s titulama do 1973. Ne znam jesu li to titule Voždovačkog, Dušanovca ili oba kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:11, 13. srpnja 2025. (CEST) == FA == Preklopismo se. Idem na ručak...--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:19, 21. srpnja 2025. (CEST) == Odgovor: Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu == Hm, da. Upoznat sam sa navedenim utakmicama PNIŠK-a prije ove s HAŠK-om. No, to je prva utakmica u Zagrebu sa ulaznicama i dostupni izvori je navode kao "prva javna nogometna utakmica u Zagrebu". Možda bi mogao biti naziv "Prva javna nogometna utakmica zagrebačkih klubova". Hvala na informacijama napisanim o PNIŠK-u. Nisam znao da je odbio biti član Hrvatskog športskog saveza i da je bio član Mađarskog saveza. No, negdje sam naslutio da je igrao u prvenstvu provincije mađarskog natjecanja. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 20:40, 21. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Pluki}}, pregledao sam sada na [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1908-1909 magyarfutball.hu] sva provincijska natjecanja mađarskog (ugarskog?) prvenstva i nisam našao nigdje spomen [[PNIŠK|P(H)NIŠK-a]] tako da se možda nikada nije natjecao u prvenstvu iako je bio član saveza, vjerojatno zbog velike geografske udaljenosti. U [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/4941 sezoni 1909./10.] (PHNIŠK je prestao djelovati 27. listopada 1909.), koliko mi se čini, prvi put se natječe neki klub ''s ove strane Drave'', riječki [[Fiumei Atletikai Club|Fiumei AC]] (onaj isti Club Atletico iz članka o P(H)NIŠK-u). Stvarno je ironično da su se odbili pridružiti Hrvatskom športskom savezu, odnosno pridružili Mađarskom sportskom savezu, a veliki dio igrača (ili svi prema Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925.) su dvije/tri godine kasnije osnovali [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] u sklopu borbe protiv mađarizacije.<br><br> :Što se tiče prve javne utakmice, na [[Suradnik:Cybermb|Cybermbovoj]] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranici za razgovor] potražio sam savjet oko imenovanja članka. On je predložio sličan naziv, ''Prva međusobna nogometna utakmica zagrebačkih klubova'', no problem je što je [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1982&broj=00052&page=240 deset dana ranije] odigrana javna utakmica između juniora [[HAŠK|HAŠK-a]] i juniora [[HSVK Academia Zagreb|Academije]]. Možda bi najbolje bilo preimenovati članak u [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]] ili nešto slično? Na Cybermbovoj stranici za razgovor nisam spomenuo da se popis igrača PNIŠK-a (za HAŠK nisam gledao) u članku [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu]] ne poklapa [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2123 s onim kojeg navodi Cuvaj]. Našao sam čak izvještaj iz Sokola kojeg spominje Cuvaj tako da bi se mogao navesti negdje na prigodnom mjestu u članku. Izvještaj se nalazi na <nowiki>https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=iiif.v.a&id=18616&tify={%22pages%22:[443],%22view%22:%22info%22}</nowiki> (nažalost uglaste i vitičaste zagrade kvare mogućnost linkanja, a ne pada mi trenutno napamet kako riješiti taj problem).<br><br> :I za kraj, volio bih ti reći da sam davnih dana, prije jedno desetljeće, čitao tvoje članke na Wikipediji, tako da si jedan od najznačajnijih ljudi koji su utjecali na formiranje mojeg interesa za povijest nogometa, no u tim mlađim danima nisam znao kako doći do ikakvih materijala koji bi ispunili moju mladenačku znatiželju. Vrlo vjerojatno ćeš pronaći koješta zanimljivo na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]], (nepotpunom) popisu online izvora koje smo pronašli ja i Cybermb. Tijekom zadnjih godina dobili smo jednog divnog suradnika s talijanske Wikipedije zvanog [[Suradnik:Ame71|Ame71]] koji je napisao poprilično velik broj članaka o sezonama iz Jugoslavije (pokrio je razne niželigaške sezone SFRJ, mnogobrojne klubove, aposlutno sve sezone: prve dvije lige SFRJ, Kupa maršala Tita, prvih nekoliko liga SR Crne Gore, prvenstva Kraljevine Jugoslavije, prvenstva Ljubljanskog nogometnog podsaveza, sezone NK Maksimira u SFRJ itd.). Mislim da planira obraditi sve sezone svih razreda Zagrebačkog nogometnog podsaveza u bližoj budućnosti. Ja sam mu tijekom proteklih nekoliko mjeseci pomogao tako što sam kreirao članke o svim preostalim klubovima s arhivirane web-stranice NK Maksimira (koju si koristio kao izvor za brojne članke) izuzev jednog ([https://web.archive.org/web/20170413070207/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/metal.htm Metala] iz Remetinca). Imaš potuni popis tih klubova na [[Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1001 – 1500)]] od 1376. do 1425. članka. Također sam dodao i sva bivša imena svih tih silnih klubova protiv kojih se NK Maksimir natjecao. Također sam nadopunio i poispravio velik broj članaka koje si ti ili drugi kreirao/znatno doprinio, tako da možeš vidjeti nadopune svog rada. Što se tiče članaka koji su nadopunjeni s podatcima iz časopisa Povijest sporta (jako je zanimljiv za čitanje, a sve je javno dostupno), evo ti nepotpuni potpis (naravno tu nisu članci koji su nadopunjeni npr. podatcima iz drugih izvora koje sam koristio): [[ŠK Zagreb]], [[RŠK Amateur Zagreb]], [[HRŠK Velebit Zagreb]], [[NK Jarun Zagreb]], [[NK Kustošija Zagreb]], [[SK Makabi Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[Nogometni i sportski klub Oxford]], [[PNIŠK]], [[NK Poštar Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]]. Preostali su mi još Građanski, HAŠK (preko 100 stranica tako da će za ovo trebati dani, ako ne tjedni rada), Concordia (imam probleme s hokeajškom sekcijom, pogledaj Cybermbovu [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranicu za razgovor]), no mislim da ću njih sve doraditi nekada u budućnosti. Prvo treba riješiti te nesuglasice oko članka o susretu između HAŠK-a i PNIŠK-a. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:27, 22. srpnja 2025. (CEST) == NK Grafičar Ljubljana == I think NK Grafičar Ljubljana was a different club from Svoboda. It has a page in en.wiki [[:en:NK Grafičar Ljubljana]]. Reading the [https://snportal.si/drugo/od-druge-jugoslovanske-do-cetrte-slovenske-lige/ history of Svoboda] we see they mergered in the late '50s in a new "Grafičar", a club later took again the name "Svoboda". I see on [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] at page 101 : till 1958 there were a Svoboda and a Grafičar. I suppose they mergered into Grafičar (there were no more Svoboda) and in 1962 this club changed name in "Svoboda" (there were no more Grafičar). I was planning to create the voice, but I have no time: today I was in the beach and next 3 days I'll be in a beer fest in Austria. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:29, 30. srpnja 2025. (CEST) :Yeah, I saw in [[NK Svoboda Ljubljana]] that it was a different club that merged with Svoboda. I didn’t know if you’d make a seperate article so I assumed that you forgot to correct all other mentions of the club. I hope you have a great time this week! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:43, 30. srpnja 2025. (CEST) == Dresovi == Opet ono s dresovima u [[:Kategorija:Stranice s neispravnim poveznicama datoteka]]. Znaš li zašto te datoteke uopće nestaju? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:45, 31. srpnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:Ponor|Ponor]], aj budem vidio uskoro. Trenutno prepravljam članak [[NK Lila]] koji je u toj kategoriji tako da se dobro potrefilo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:49, 31. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Ponor}}: ::* [[NK Domžale]] – meni promaklo pri ažuriranju poprilično velikog broja članaka. Stvarno sam se premorio taj dan od ažuriranja mnogobrojnih članaka. ::* [[Hellas Verona F.C.]] – opet moja greška, isti dan je u pitanju. Ovdje vjerojatno nisam ni uočio zbog kontrasta boja. ::* Nenogometni članci – nastali jučer. To bi trebalo dobro ispatrolirati jer koliko se sjećam terminologija nije dobra (npr. obitelj umjesto porodice) ::* [[HNK Hajduk Split]] – ovaj članak je jedan drugi suradnik danas uređivao. Ne vidim grešku u infookviru. ::* [[NK Omladinac Ciglenik-Bečic]] – jučer obrisane datoteke ::* [[Poljska nogometna reprezentacija]] – dres je crvene i bijele boje tako da me ne čudi da mi mozak nije uočio grešku koja je također crvene boje. ::* [[Real Oviedo]] – vidim da sam patrolirao izmjenu suradnika Labud222. Moguće je da sam copypasteao dres, a da nisam pogledao dres nakon što sam kliknuo Prikaži kako će izgledati. Jednostavno zaboravim ponekad provjeriti je li sve valja prilikom ažuriranja nekoliko odvojenih dijelova članka. ::Sve ću to sada ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:04, 31. srpnja 2025. (CEST) :::Oh, pa nisi mi morao svaki članak objašnjavati. Ali svejedno hvala. Ne razumijem se u te dresove i uvijek sam se pitao zašto prestanu raditi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:07, 31. srpnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, iskreno ni ja ne znam zašto se te greške javljaju. Mislim da se najčešće javljaju za parametre donjeg dijela tijela (shorts/socks). U pitanju su uvijek ti ''custom'' parametri, tj. boje koje nisu zapisane u hex formatu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:09, 31. srpnja 2025. (CEST) == RE: 1. Zagrebačka nogometna liga == Za ovo [[1. Zagrebačka nogometna liga]] - od 2022./23. bi trebala biti šesti stupanj lige, kako si naveo. <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:56, 5. kolovoza 2025. (CEST) == Molio bih te da napraviš wiki stranicu KK Đakovo,hvala ti. == Napisao sam sve u naslovu :) [[Suradnik:Kiriljenko47|Kiriljenko47]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kiriljenko47|razgovor]])</small> 01:16, 7. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Kiriljenko47}}, košarkom se ne bavim, a nemam nikakve izvore vezane za temu tako da se bojim da ne mogu napisati članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:28, 7. kolovoza 2025. (CEST) ::Znaš li nekog tko se kuži u košarku pa da zamoliš da napravi?Hvala na odgovoru. [[Posebno:Doprinosi/93.141.190.123|93.141.190.123]] 01:53, 7. kolovoza 2025. (CEST) :::Vjerojatno {{s|Cybermb}} ili {{s|Labud222}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 10:54, 7. kolovoza 2025. (CEST) == [[Nacrt:Aircash]] == Pozdrav, enciklopedizirao sam stranicu, ali smatram da sam ne mogu prosuditi je li dovoljno dobro da se makne status nacrta. To dajem tebi jer si mu ti status nacrta dodjelio [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 00:35, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Bašćanska ploča == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da&diff=7271117&oldid=7270167] Nešto nije u redu s infookvirom spomenik. Ne pojavljuje se opis slike.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 03:21, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Rovoobob}}, {{riješeno}}. {{s|Runolist}} (Hijerovit) je nedavno mijenjao [[Predložak:Infookvir spomenik]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:48, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Za brisanje == pozdrav :) Možeš li obrisati ovu sliku, ja ne znam [[:Datoteka:Images (1) (1).png]] [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 22:23, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Trnatic01}}, nisam administrator pa ne mogu brisati datoteke. Predložio sam datoteku za brisanje, pa će je izbrisati neki administrator tijekom narednih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:44, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::Uredu, hvala [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 05:28, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Slobodno ubuduće svoje slike samo predloži za brzo brisanje predloškom <code><nowiki>{{subst:brisati|razlog= razlog}}</nowiki></code> bez započinjanja rasprave. Kad – tad nam dođe na red obrisati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:19, 15. kolovoza 2025. (CEST) :::uredu, :) :::Pogriješio sam što nisam promjenio ime slike pa bolje je obrisat [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:05, 15. kolovoza 2025. (CEST) == ... == [[:en:User:WikiHelper3906/MegaBox|MegaBox]] [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 13:54, 16. kolovoza 2025. (CEST) == RE: Zrinjski == Vezano za [[HŠK Zrinjski Mostar]], što si mi naveo u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia mom Razgovoru] <br> u knjizi ''Fudbalska takmičenja Južnih Slovena'', doslovno su navedene sve ljestvice državnih prvenstava i kvalifikacija, te podsaveznih prvenstava (ukoliko je igrano kup-sustavom, onda rezultati) te se tu mkože kronološki pratiti <br> također je navedeno po godinama kada je bio registriran pri podsavezu (očito ''Sarajevskom'' i nešto ''Splitskom'') - koliko sam vidio - stalno kao ''HŠK Zrinjski'' <br> Prvenstva ''Saarajevskog podsaveza'' su igrana slično kao i ona ''[[:Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|Osječkog podsaveza]]'' (što sada radim) - za područje Sarajeva je bio I. i II. razred (uglavnom - igrano ligaški), te ostalo po ''župama - provincijama''. <br> ''Mostarska župa'' - obično igrana kao ''Podgrupa Mostar'' - kao liga za klubove iz [[Mostar]]a; te ''Trebinjsko-Čapljinska grupa'' - očito ostatak Hercegovine - igrano po kup-sustavu - sad opet bi to dalje trebalo vidjeti - kraj 1920.-ih i početak 1930.-ih - prvenstvo ''Provincije Sarajevskog podsaveza'' je igrano kup-sustavom - nešto slično kao [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1928./29.]] - možda i napravim članak tipa [[HŠK Zrinjski Mostar u prvenstvima]] ili slično (ali sada zbilja nemam vremena za to) <br> P.S. - ima još stvari što si mi nedavno pisao ili ''spominjao'' po člancima i razgovorima, ali jednostavno nemogu sve pohvatati [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 22:43, 18. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a ma ne, ne tražim te da kopaš po ljestvicama i ligama. Mislio sam te pitati je li u knjizi objašnjena povijest kluba, npr. kada je osnovan, obnovljen. mijenjao imena i to. Tijekom dana sam naletio na [https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/pogled-u-proslost-kako-je-osnovan-hsk-zrinjski-156315/156315/ ovo] gdje se spominje da je u knjizi pod godinu osnutka navedena 1910. Taman si mi odgovorio kada sam bio pri kraju čišćenja članka od kršenja autorskih plava, neenciklopedijskog stila i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:50, 18. kolovoza 2025. (CEST) ::Ne piše ništa slično, ali piše da je prva nogometna lopta donešena u Mostar 1903. godine, a da se nogomet igra od 1905. godine. Na području BiH se prvi klub osniva 1908. godine u Sarajevu. Prije I. svjetskog rata su u Mostaru osnovani đački klubovi poput ''Zrinjskog'', Slavije'', ''HROŠK-a'' i drugih.... (str. 15-169) - ovo sam malo parafrazirao <br> ::na [https://hskzrinjski.ba/povijest/ hskzrinjski.ba/povijest] stoji da je ''“Đački športski klub”,'' osnocvan 1905. godine, a 1912. godine prerasta u ''Gimnazijalni nogometni klub” Zrinjski.''. 1914. prestaje s radom radi WWI, a obnavlja se 1922. kao ''HŠK Zrinjski''. ::u monografiji ''Hrvatski športski klub "Zrinjski" 1905-1993'', stoji da su se 1917. godine ''Zrinjski'' i ''[[HROŠK Mostar|HROŠK]]'' spojili u ''Hercegovac'', koji je djelovao do 1918. (ali kako organizacijski, ako je ''Zrinjski'' 1914. prestao s radom ili bio privremeno ugašen? - možda od članova kluba?) <br> ::također stoji da je 1911. godine ''Đački športski klub'' igrao dvije utakmice protiv ''Osmana'' iz Sarajeva ::kod mnogih klubova se kao godina osnivanja navodi i kad je neformalno utemeljen, ili ako je utemeljen kao (nekakvo) športsko društvo, iz čega se ''rodila'' nogometna sekcija <br> ::- kod dosta klubova ima takav primjer - kao ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/TSV_1860_Munich TSV 1860 München] - društvo utemeljeno 1860., a nogomet igraju od 1899. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/CR_Flamengo CR Flamengo] - 1885. osnovan veslački klub, nogomet se igrea od 1911. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Botafogo_FR Botafogo] - 1894. isto kao verslački klub, nogomet od 1904. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Bradford_(Park_Avenue)_A.F.C. Bradford (Park Avenue) A.F.C.] - 3 sezone igrali 1. englesku ligu, ::** 1863. osnovani kao ''Bradford Football Club'' i igrali ragbi (rugby union) ::** 1895. postaju ''rugby league'' klub (ragbi 13) - igraju ga do 1907. ::** 1895. nogometna sekcija, ali amaterska ::** 1907. - profesionalni nogometni klub ::** 1974. je došlo do gašenja kluvba, pa opet obnova i dalje ::- u ovim člancima, možeš li mi objasniti na koji način su prekršena autorska prava? ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 23:40, 18. kolovoza 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, u Mudražije (napamet govorim, citira neki izvor) stoji da je Zrinjski ukinut prije izbijanja Prvog svjetskog rata. U našem članku je donedavno stajalo da je ukinut na sam dan atentata Franje Ferdinanda (vjerojatno greška). Sva sportska društva Austro-Ugarske su zabranjena 1914. zbog Prvog svjetskog rata. U Hrvatskoj (sad ne znam je li se tu odnosi na današnju RH ili na Hrvatsku i Slavoniju koje su bile dio [[Translajtanija|Translajtanije]]. za razliku od Dalmacije koja je bila dio [[Cislajtanija|Cislajtanije]]) je, najprije u Zagrebu, tijekom trajanja rata postepeno dozvoljena obnova, no igra se isključivo za potrebe Crvenog križa (o tome imaš dva izvora u [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Zagreb]] gdje se ako se ne varam nakratko spominje stanje u Ugarskoj i Austriji). Sjećam se da je slična sudbina zadesila [[SAŠK]] i druga sarajevska društva (vidi izvor u članku ako te zanima). Zrinjski i HROŠK se tako nisu mogli spojiti 1917., već je riječ o igračima bivših predratnih klubova, kao što Mudražija navodi (v. izvor u članku o Zrinjskom). Što se tiče utakmica s Osmanom (uklopljeno u [[FK Slavija Istočno Sarajevo]], no kako nemam dovoljno izvora, ne znam je li riječ o dvama različitim klubovima, a po internetu pronalazim dosta kontrodiktornih informacija), mislim da je tu došlo do neke zbrke u izvorima. 1911. se spominje i u Mudražijinom tekstu (točnije veljača 1911.), no u jednom od izvora kojih citira, Mostar kolijevka sporta (str. 28.), nalazi se jedna nezgodna formulacija o Hajduku (koji je upravo osnovan u veljači 1911.) tako da je to možda moglo utjecati na druge izvore/ili je pod utjecajem drugih izvora. Na internetu sam danas ranije pronalazio da je utakmica igrana 1912. Čak sam našao i sliku nekog novinskog izvještaja. Nažalost ne postoje digitalizirane splitske novine za 1911. i 1912. tako da nisam mogao provjeriti datum. Osman je igrao s tim mostarskim klubom pri povratku iz Splita. Što se tiče autorskih prava, veliki dio članka je bio copypastean s klupske web-stranice ([https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&project=wikipedia&oldid=7270336&action=compare&url=https%3A%2F%2Fweb.archive.org%2Fweb%2F20190219060923%2Fhttp%3A%2F%2Fwww.hskzrinjski.ba%2Findex.php%2Fklub%2Fpovijestkluba link]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:01, 19. kolovoza 2025. (CEST) ::::Hajduk je u principu osnovan (osnivačka skupština, statut, ime i još neke stvari) krajem 1910., neformalno se ''vuče'' od 1908. godine. ::::13. veljače 1911. je izdano dopuuštenje za rad kluba u Zadru - ''napamet govorim'' - to je u principu dan registracije ''Hajduka'' kao športske udruge prema tadašnjim carevinskim pravilima, ali ''Hajduk'' kao takav već djeluje ::::Ima izvora za to, ali svi uzimamo 13. 02. 1911. kao ''početni'' datum ''Hajduka'' ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 00:09, 19. kolovoza 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, zanimljivo. Kako ne znam baš puno o ranoj povijesti Hajduka, mislio sam da je izvještaj JNS-a iz 1932. pogriješio pri navođenju 1910. kao godinu osnutka Hajduka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:12, 19. kolovoza 2025. (CEST) == [[2. ŽNL Varaždinska]] == kako smo negdje i prije imali u razgovorui. ''2. ŽNL Varaždinska'' je igrana 1990.-ih. (a ispod su bile ''3. ŽNL Varaždin'' i ''Liga NS Ludbreg'') <br> no poslije je drugi rang županijske lige podijeljen na ''2. ŽNL Varaždin'' (skupine ''Istok'' i ''Zapad''; ali isto navedena io kao ''2. ŽNL Varaždinska'')), i ''1. liga NS Ludbreg'' (za klubove koji spadaju pod ''Nogometno središte Ludbreg''). Od sezone 2016.-/17. je nanovo ''2. ŽNL Varaždinska'' jedinstvena liga (nisam pratio za svaku sezonu, ali moeš vidjeti preko HNS semafora). <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:04, 31. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znam za taj komplicirani sustav, nego sam te spomenuo u poruci čisto da ne budeš začuđen ako ikada budeš gledao taj predložak. Također, ovih posljednjih nekoliko dana nastali su članci [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] Trebali bi ih srediti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:38, 31. kolovoza 2025. (CEST) == Južna Srbija== Morat ćeš svoj opis izmjene da obrazložiš. Nije dovoljno, zašto je nepouzdan? Zbog čega? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:50, 3. rujna 2025. (CEST) :Isto tako i one predloške koje si stavio na stranici Šopi. Bez ikakvog validnog objašnjenja uklanjaš izvor, ne može se nešto objasnit sa dve-tri riječi. Ako ovako radiš onda tvoje namjere nisu dobre. imam razloga da sumnjam u njih. Ne surađuješ uopće. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:04, 3. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Marco Mitrovich}}, web-stranica optimizacijazdravstva.rs. web-stranica koja se bavi zdravstvom, ne može biti pouzdan izvor ([[WP:VI]]) za tvrdnju "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:26, 3. rujna 2025. (CEST) :::Čudi me tvoj zakasneli odgovor. U pitanju je državna organizacija i njena stranica na kojoj je region Južne Srbije. Sasvim validno. To čime se bavi je irelevantno u ovom slučaju, ovdje su relevantni region i mapa koji priznaje državna institucija. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:34, 3. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Marco Mitrovich}}, odgovor ''kasni'' 36 minuta jer sam ophodio članak [[Serge Gnabry]]. Poruku si poslao u trenutku sređivanja članka. Ponavljam, izvor se bavim sa zdravstvenim stanjem u tom dijelu države te ne navodi "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:41, 3. rujna 2025. (CEST) Nisi sredjivao samo taj clanak, mogao si da odgovoris da si hteo, imao si vremena, pratio sam šta si radio čekajući tvoj odgovor. ja da se ponavljam necu, izvor je validan sto se tice regiona Južna Srbija, mape, koji je ustanovila državna institucija i nebitno je čime se bavi. Ne šteti, samo koristi potvrđivanju teritorije Južne Srbije. Uostalon kao što je rekao Koreanovsky "od muhe se pravi slon".[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:20, 4. rujna 2025. (CEST) :ostatak rečenice koju navodiš bih korigovao, ionako sam to mislio da uradim. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:28, 4. rujna 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Aktualno stanje rečenice je okej, no prošlo nije bilo jer je ''de facto'' [[WP:SYNTH|sintetiziralo]] izvore. Treba pripaziti na to, no mislim da smo sad riješili taj dio. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 16:29, 4. rujna 2025. (CEST) == Hrvatska grana obitelji Erdody == Vezano za izmjenu, odnosno uklanjanje izmjene na članku [[Erdődy]] koja se odnosi na sjedište tzv. hrvatske grane obitelji Erdody. U članku se navodi da je sjedište u Jastrebarskom, što se opravdava citatom iz https://www.enciklopedija.hr/clanak/erdody . Da, Hrvatska enciklopedija, kao i Hrvatski biografski leksikon navode podatak o sjedištu u Jastrebarskom. Navedeno proizlazi iz jednog, nadasve površnog teksta Agneze Szabo (u kojem brka i pojedine članove obiteljskih grana), objavljenog u monografiji "Jastrebarsko:1249.-1999." Navedeni podatak se potom, tzv. kružnom referencom ponavlja u još nekim člancima Tatjane Radauš i Agneze Szabo. Međutim, navedeno nije točno. Tek nedavno je uopće istražen život Petra III. Erdodya (sina bana Petra II. i brata bana Tome II., poznatijeg kao Toma Bakač Erdody). Smatra se da se upravo između te dvojice braće (Petra III. i Tome II.) razgranava obitelj Erdody na dvije grane, pri čemu se ona Petrova naziva "hrvatskom". Međutim, Petar III. nije bio vlasnikom i posjednikom Jastrebarskog, niti su njegovi potomci baštinili Jastrebarsko. Jastrebarsko vlastelinstvo je, kao stariji sin, nakon oca Petra II. naslijedio Toma II., dok je Petar III. svoje sjedište prebacio na Okićko vlastelinstvo, u Kerestinec gdje je sagradio novi dvorac. O tome postoje brojni povijesni izvori - npr. kraljevska potvrda kojom se Petru III. i njegovim sinovima potvrđuje vlasništvo Okića s Kerestincem. Nadalje, postoji i ugovor o podjeli imovine između braće Tome II. i Petra III. temeljem kojega Toma dobiva Jastrebarsko u isključivo vlasništvo, a Petar Kerestinec. Konačno, po smrti Nikole IV. Erdodya, unuka Petra III. i posljednjeg pripadniha tzv. hrvatske grane obitelji Erdody, Keresttinec i ostali posjedi te grane (koji su poimence navedeni u kraljevskoj ispravi o nasljedstvu - a u kojem nema Jastrebarskog), prelaze u nasljedstvo potomaka Tomine loze. Isto tako, svi izvori koji se bave Jastrebarskim vlastelinstvom dosljedno spominju vlasništvo loze Tome II. (koja se naziva često ugarskom ili klanječkom lozom) - npr. Adamček, Feletar. Dakle, bez obzira što gore navedeni online izvori navode Jastrebarsko kao sjedište tzv. hrvatske grane - navedeno nije točno. Dodatni izvor - knjiga "Banderij obitelji Erdody", 2023. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 16:00, 4. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Prigovore ovakve vrste primjerenije je uputiti Leksikografskom zavodu. Mi smo ovdje zaduženi samo pratiti sekundarne izvore, a sve ovdje opisano je [[WP:VLI|vlastito istraživanje]] koje nama ne može ulaziti u obzir pri pisanju članaka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 16:27, 4. rujna 2025. (CEST) ::Upravo sam gore naveo da postoje relevantni izvori, objavljeni u nizu službenih publikacija, primjerice u časopisu Starine HAZU-a. Podatke koje sam naveo objavili su u svojim djelima eminentna imena hrvatske historiografije poput npr. Emilija Laszowskog, Josipa Adamčeka ili akademika Dragutin Feletara. I ne radi se o vlastitom istraživanju u smislu kako se ovdje navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:00, 5. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Ako imate sekundarne izvore onda slobodno dodajte citate u odvojenom paragrafu gdje pišete da taj i taj kažu ovo, a taj i taj kažu ovo. Na vama nije da presuđujete u ovome formatu što je točno nego što literatura kaže. A kao što kaže kolega slobodno uputite dokaze nadležnim institucijama. Iako, oni godinama u svojim enciklopedijama ponavljaju nebuloze. Čak se podatci iz jedne znaju pogrešno preuzeti u drugu. Ali to je već drugi problem. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-52713-3|&#126;2025-52713-3]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-52713-3|talk]]) 17:06, 4. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Runolist}}, u ovakvim slučajevima mislim da je najbolje ukloniti tvrdnju da je Jastrebarsko bilo sjedište. To sam i učinio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:35, 4. rujna 2025. (CEST) ::Poslao sam komentar na stranici Hrvatske enciklopedije, pa ćemo vidjeti što će odgovoriti. Jedini izvor za ovu tvrdnju je tekst Agneze Szabo u navedenoj knjizi "Jastrebarsko...". Potom Agneza Szabo u drugom članku kao referencu navodi upravo tu monografiju (ne navodeći da je ona autorica spomenutog teksta). Potom Tatjana Radauš u Hrvatskom biografskom leksikonu navodi Agnezu Szabo kao referencu. Agneza Szabo, u novom članku navodi Tatjanu Radauš kao referencu itd. U predmetnom tekstu u monografiji Agneza Szabo je pogrešno identificirala članove po pojedinoj lozi, ali i izmiješala loze unakrsno te iznijela niz kontradiktornosti. Primjerice, na str. 322 navodi kako se Toma II. 1614. zahvalio na banskoj časti i otada živio na svojim imanjima, pri čemu na prvom mjestu spominje - Jastrebarsko! Na istoj stranici piše i da je 1607. postao nasljedni župan Varaždinske županije i da to "prelazi na njegovo potomstvo". Nadalje piše da su po smrti potomka bana Nikole III. (koji je unuk Petra III.), Nikole IV. 1706. godine sva imanja ove "jastrebarske grane" kao i velikožupanska čast varaždinske županije (koju su kao nasljednu čast potomci Tome II. već imali!) prelazi na tzv. ugarsku granu obitelji (koju definira kao potomke Tome II., odnosno njegovog sina Krste). Dakle, jedini izvor(!) ove tvrdnje dolazi iz površnog teksta jedne autorice, bez navođenja ijednog izvora za tu tvrdnju. Jasno da Wikipedia nije mjesto da se takve nedosljednosti i pogreške razrješuju, ali mislim da se kontradiktorne i netočne tvrdnje trebaju izbjegavati. Zato podržavam izmjenu koju je napravio {{s|Croxyz}} da se sjedište uopće ne navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:34, 5. rujna 2025. (CEST) == Galovci == vezano za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=7._rang_HNL-a_2021.%2F22.&oldid=prev&diff=7283780 7. rang HNL-a 2021./22.] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], Koliko vidim po [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&action=history povijesti članka], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&oldid=1929140 2009. godine je] napravljen članka kao [[NK Galovac]]. <br> 2023. si ti prebacio članak na [[NŠK Galovac]]. <br> [https://semafor.hns.family/klubovi/224/nsk-galovac/ po HNS semaforu] - na grbu piše ''NK Galovac'' - očito se klub tako i zvao ranije. Što se tiče ovoga u BBŽ-u - ja sam kroz 2024. radio [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]], kad bjelovarski ''Galovac'' nije bio aktivan - [https://semafor.hns.family/klubovi/1403/nk-galovac/ HNS semafor], pa sam ga zato vjerojatno izostavio <br> - sad kako ga nazvati - možda članak nazvati [[NK Galovac (1951.)]] - po godini osnivanja ovog kluba? <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:26, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, pokušat ću smisliti neko rješenje. Listam trenutno ''[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01099 Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.], Bjelovar : Bjelovarski nogometni podsavez, 1955. (Bjelovar : Prosvjeta)''. Dosad nisam uočio da su klubovi poredani kronološki po godini osnutka. Na 44. i 45. str. se nalazi tekst o NK Omladinac Galovac, izemđu [[NK Polet Uljanik]] (osn. 1952., prema našem članku i Nogometnom leksikonu 1966.) i [[NK Dalit Daruvar]] osnovan 1954.). Za Omladinac Galovac nije navedena godina osnutka, već samo "Najmlađi je seoski klub..." ([[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] i [[Uljanik (Garešnica)|Uljanik]] bi trebali biti sela jer su 1953. imali 652 i 682 stanovnika). Kakogod, u Uljaniku je 1955. postojao klub imena Polet (neću proučavati povijest tog kluba, već samo navodim jer bi podatak o godini osnutka mogao biti netočan), a u Galovcu je osnovan klub negdje između 1952. i 1954. tako da možda ne bi bilo pametno da dodamo godinu osnutka u naslov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:00, 5. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, gledam sada preimenovanja klubova. Možda ćemo trebati preimenovati [[HNK Orijent 1919]] (v. <nowiki>https://hns.family/files/documents/25925/registracije%2006.10.2022.[37409].pdf</nowiki>) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:23, 5. rujna 2025. (CEST) :::Bilježim ovdje ako ćeš ikada raditi članak o [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (trenutno igra u 3. NL – Centar) <nowiki>https://hns.family/files/documents/21844/registracije%2003.08.2021[10732].pdf</nowiki> (kasnije sam našao i [https://zapad.tv/gnk-tigar-sveta-nedelja-razvoj-kluba-i-planovi/][https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:26, 5. rujna 2025. (CEST) ::::Treba vidjeti je li ovo [[NK Novigrad]] <nowiki>https://hns.family/files/documents/27788/registracije%2026.07.2023.[37409].pdf</nowiki> – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:28, 5. rujna 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, nisam nažalost ništa uspio pronaći u HNS-ovom glasilu za Galovac. Probaj kopati po web-stranici NSZŽ na Internet Archiveu ili po izvorima za prethodne sezone kluba. Rado bih to učinio, no zbog obaveza vjerojatno ću biti odsutan u trenutku kada ćeš ovo čitati. Uspio sam naći neki dokument NSZŽ iz 2015./16. koji klub naziva NŠK Galovac. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:49, 5. rujna 2025. (CEST) Meni napomena za bližu budućnost [[NK Sloga Brezje]] -> [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (v. izvore iznad). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:53, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, nisam se bavio ovim klubovima osim sa Slogom Brezje. Preimenovao sam članak i nadopunio ga izvorima. Znaš li išta o [[HNK Tigar Rakitje]], a da nije navedeno [https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu ovjde]? Vidim da [https://www.companywall.hr/tvrtka/vnk-tigar-rakitje/MM2b3eX0 od 2021.] djeluje VNK Tigar Rakitje u [https://semafor.hns.family/klubovi/175175/vnk-tigar-rakitje/ čijem se grbu] nalazi godina 1966. Je li HNK Tigar Rakitje zapravo neki raniji klub iz [[Rakitje|Rakitja]]? [[NK Rakitje]] osnovano je 1966. prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagrebacka-zupanija-nogometni-savez Nog. leksikonu] i [https://www.nss.hr/glasnici/dokumenti/Izvjesce%20o%20radu%201994%202014%20.pdf Nogometnom savezu Samobora]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:45, 7. rujna 2025. (CEST) ::Vidim u glasnicima NSZŽ da na prijelazu s 2013. na 2014. Rakitje djeluje kao Tigar Rakitje [https://nszz.hr/category/2013/][https://nszz.hr/category/2014/], no treba izvor za godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:05, 7. rujna 2025. (CEST) :::Nažalost, nisam to toliko proučavao. znam dsa je nedavno (prije nekoliko godina) bila fuzija u kojoj je nastao ''Tigar Rakitje'', te da je u Rakitju bio klub :::...nisam proučavao :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:34, 7. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, možda miješaš fuziju GNK Sveta Nedelja i HNK Tigar Rakitje koja je navedena u članku [[GNK Tigar Sveta Nedelja]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:18, 7. rujna 2025. (CEST) :::::izgleda da sam to pomiješao :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 20:49, 7. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, istraživao sam sada po netu. Izgleda da se NK Galovac iz Zadarske županije u 2025. zove NŠK Galovac. Viđao sam tri različite varijacije grba. Očito ili nemaju definirani grb ili ga nisu promijenili u Cometu. Kakogod, svakako treba navoditi i ime NK Galovac koje je očito korišteno donedavno. Najbolje rješenje po mom mišljenju je da [[NK Galovac]] postane razdvojba, [[NŠK Galovac]] članak o klubu iz Zadarske županije, [[NK Galovac (Zadarska županija)]] preusmjerenje na [[NŠK Galovac]], a [[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] neka bude naziv nepostojećog članka o klubu iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Napravit ću te izmjene. Ako smisliš neke bolje nazive za članke (godina osnutka kluba iz Bjelovarsko-bilogorske županije je sporna), promijenit ću ih. Želiš li srediti članke [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2022./23.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:44, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::ne mislim sređivati zasa dove članke za 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorsku, ali da možda napišeše nešto autoru [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=3._%C5%BDNL_Bjelovarsko-bilogorska_2025./26.&action=history ovih članaka] - {{s|MihCro4.4.10}}? :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:08, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::možda da ovaj iz BBŽ-a nasloviš kao [[NK Galovac (Bjelovar)]] (ili [[NK Galovac (Grad Bjelovar)]]), s obzirom da je [[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] naselje u stastavu [[Bjelovar|Grada Bjelovara]]? ::::::::[[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] djeluje onako ''nezgrapno'' ::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::{{s|Cybermb}}, ok, budem koristio [[NK Galovac (Bjelovar)]] po uzoru na [[Galovac (Bjelovar)]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:24, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, navode li tvoji izvori klub imena [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FBorac+Galovac%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 Borac Galovac]? U knjizi Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955. iz 1955. klub iz Galovca se zove Omladinac. Pitam jer nisam dodavao poveznice na [[NK Galovac (Bjelovar)]] u tim člancima, no pretpostavljam da su isti klubovi u pitanju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::::Knjiga ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za :::::::::::Bjelovar, NSO (str. 82) navodi kao aktivni klub :::::::::::GALOVAC: ''Borac'', NK - 1950. :::::::::::Zadar, NSO (str. 127-128) navodi kao klub koji je prestao djelovati :::::::::::GALOVCI: ''Galovac'', NK - 1968. :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:59, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::{{s|Cybermb}}, riješih sve klubove u ovoj raspravi ([[NŠK Galovac]], [[GNK Tigar Sveta Nedelja]], [[HNK Orijent]], [[NK Novigrad]]) osim [[HNK Tigar Rakitje]] i [[NK Galovac (Bjelovar)]] jer članci o njima ne postoje, a ne namjeravam ih stvarati. Možda ovih dana riješim preostale dugove s tvoje SZR (npr. onu utakmicu između HAŠK-a i PNIŠK-a), kao i te sezone 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorske županije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:08, 9. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Cybermb}}, možeš li u istoj knjizi vidjeti kako se točno zvao [[NK Vila Velebita Zagreb]]? Prefiks NK mi je sumnjiv jer koliko znam, ne javlja se prije 1940-ih/1950-ih. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:01, 10. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::U onom popisu pravila (link u zadnjoj poruci na [[Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Prvenstva NDH]]) piše Športsko-dobrotvorni klub Vila Velebita. Piše li isto u tvojoj knjizi. Taj popis pravila bih trebao jednom proučiti i usporediti s našim člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:05, 10. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::{{s|Cybermb}}, i da nisam zaboravio na te sezone 3. ŽNL. Popravit ću ih vjerojatno ovih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:17, 14. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Cybermb}}, također, ništa od Zrinskog Osječko 1664. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:25, 15. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::::Iz ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za ''Zagrebački nogometni savez'', str. 128-130 navedena :::::::::::::::::ZAGREB: ''Vila Velebita'', HŠK - 1932. :::::::::::::::::(vjerojatno je u nekom dijelu bila i ''NK'') :::::::::::::::::Iz knjige ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1973-1941'', navedena u prvenstvima ''Zagrebačkog podsaveza'': :::::::::::::::::1935./36. - IV. razred - 3. :::::::::::::::::1936./37. - III. razred - 1. :::::::::::::::::1937./38. - II. razred - 8. :::::::::::::::::1938./39. - II. razred - 10. :::::::::::::::::1939./40. - II. razred - 5. :::::::::::::::::vidio sam i ovo što si pisao po razgovorima, ali nikako nešto odgovoriti ili napraviti :::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:25, 17. rujna 2025. (CEST) == Logičar Roman Suszko == Molim te, pregledaj jezik u [[Suradnik:Alx-pl/Pješčanik|članku]] koji želim objaviti u glavnom prostoru. [[Suradnik:Alx-pl|Alx-pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alx-pl|razgovor]])</small> 18:49, 14. rujna 2025. (CEST) == RE: 3. NL – Centar == Trebalo bi poglerdati, ali prilično sam siguran da se [[3. NL – Centar|3. HNL - Središte]] (ili sličnog naziva) 1990.-ih igrala u 2-3 skupine. <br> Po onome što imamo, recimo [[3. HNL 1997./98.|1997./98.]] se zvala nekako ''MNO Središte'' i igrana u skupinama ''Istok'' i ''Zapad''. <br> [[3. HNL 1995./96.|1995./96.]] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/3._HNL_1996./97.#MNO_Sredi%C5%A1te 1996./97.] kao 4. stupanj lige u tri skupine. <br> [[3. HNL 1992./93.|1992./93.]], [[3. HNL 1993./94.|1993./94.]], [[3. HNL 1994./95.|1994./95.]] kao ''3. HNL - zagrebačka regija'' (ili slično) <br> [[3. HNL 1992.|1992.]] bi to bila ''3. HNL – Sjever – Skupina B'' (''Skupina A'' bi baš bila današnja ''Regija Sjever'') <br> Što se tiče raditi sezonu-po sezonu skupina 3. (H)NL - iskreno mi se ne da (osim možda ''Juga''), ali možda budem pokoju (prvenstveno mislim na ''Zapad'' - ova koja pokriva današnju ''3. NL Zapad'') <br> ali svakako bi trebao skupne članke za sezone <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 06:59, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znači onda ne dodam te sezone prije 1998./99.? Prošle sam večeri i danas dodao sve linkove na članke o skupinama u člancima o sezonama 3. HNL (s nižim rangovima nisam dovršio, ne znam kad ću dovršiti niti koliko toga ima, samo znam da sam dodao linkove na te županijske lige u većini članaka) te sam u člancima o klubovima uklonio sve linkove na članke o sezonama koje vode na članke 3. HNL i članke koji započinju s X. rang (teško mi je objasniti, mislim na ovakve izmjene [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Uljanik_Pula_(2003.)&diff=prev&oldid=7291716][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Mosor_%C5%BDrnovnica&diff=prev&oldid=7292177]). Ne brini, stvarat ću povremeno članke o tim sezonama, odnosno izdvajat ću ih iz tih članaka poput [[3. HNL 1992./93.]], [[4. rang HNL-a 1992./93.]] i sl. Znaš li možda slučajno (ne trebaš kopati po literaturi) zašto je krajem 1990-ih postojolao nekoliko 4. HNL u kojem se natječu klubovi iz iste županije, dok su ostale županije imale 1. županijsku ligu (npr. 4. HNL Međimurje iz [[4. rang HNL-a 1998./99.]] ili 3 različite skupine 4. HNL u [[4. rang HNL-a 1997./98.]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:18, 18. rujna 2025. (CEST) ::4. HNL (opet u nekim županijama ili regijama) je postojala 1990.-ih - zašto ne svugdje i zašto ne unificirano, stvarno ne znam. ::znam da je ''4. HNL Međimurje'' postojala i ranih 2000.-ih ::za [[3. NL – Centar]] (i prethodnike) - možda najbolje da pobjednike pišeš i dalje kao tablicu, ne kako popis, nešto u stilu [[2. ŽNL Istarska]] ::- dakle po stupcima ::sezona / rang lige (opcionalno) / skupina (ako je jedna, naravno ostaviš prazno) / broj klubova / pobjednik lige / napomene i sl. / ili još koji stupac ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:56, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok napravit ću tablicu u stilu [[2. ŽNL Istarska]]. Samo ne znam od koje sezone da počnem, odnosno što se može smatrati 3. HNL – Središte, a što ne. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:46, 18. rujna 2025. (CEST) možda da ideš kronološki od početka, nešto u stilu: {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!skupina !!klubova !!pobjednik !!napomene |- !colspan="6"| 3. HNL Sjever - Skupina B |- |1992. ||III. || ||8 ||Vrapče Zagreb ||<small> pokriva područje ''Središte'' |- !colspan="6"| 3. HNl - Zagrebačka regija |- |1992./93. ||III. || ||18 ||Sesvete || |- |1993./94. ||III. || ||16 ||Sesvete || |- |1994./95. ||III. || ||16 ||PIK Vrbovec || |- !colspan="6"| 3. HNL – MNO Središte |- |rowspan="3"|1995./96. ||rowspan="3"| IV. |Istok ||18 ||Metalac Sisak || |- |Središte ||18 ||Lučko Kompresor || |- |Zapad ||18 ||Stubica AM (Donja Stubica) || |- |} ...i tako dalje (narabvno staviti poveznice) ima i ova [[:Kategorija:3. HNL - Središte po sezonama]] - samo bi predložak trebalo bolje urediti, možda u stilu [[Predložak:3. HNL - Jug sezone]] <br> (naravno - kad (takva) liga nije postojala ostaviti prazne sezone ili kakvu napomenu) <br> (odnosno kad je bila zajednička 3. HNL za regije ''Središte'' i ''Zapad'') <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:30, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, ok, budem kasnije tako napravio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:32, 18. rujna 2025. (CEST) == Re: Bomba i barut == Odgovorio sam tebi i Kkupusu o kategoriji na njenoj SZR, a Ksaver je čisti kvakač. Ne mora činiti štetu da ima prepoznatljiv uzorak uređivanja, a s obzirom na to koliko agresivno koristi čarape i da je već potvrđen s jednom, blesavo mi je zamarati provjeritelje svaka dva dana. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:31, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Runolist}}, ok, ne znam ništa o tim čarapama Ksaver Buke. Ja sam na prvi pogled pomislio da je to jedan poznati suradnik sa sr. ili sh.wiki sličnog imena. Mislim da bi bilo dobro da ga odblokiraš jer smo u prošlosti imali više slučajeva da su napredni novaci (možda su povratnici???) greškom blokirani pod sumnjom da su čarape. I jedna napomena kada budeš ophodio Cetkove izmjene: veliki broj tih članaka bi trebalo preimenovati (npr. [[Mordancage proces]]) jer njihovi naslovi nisu ''u duhu hrvatskog jezika''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:45, 18. rujna 2025. (CEST) ::Kao netko tko se Ksaverom bavi od početka, obećajem ti da nije nedužni novak ili povratnik. Vidi SZR ove zadnje čarape – em se znamo, em eksplicitno spominje da je blokiran ''više puta''. Što se Cetka tiče, nemam snage popravljati za njim, a on ima snage puno raditi bez da pokuša naučiti nešto ili poboljšati svoj rad (evidentno ne samo kroz godine primjedbi na izvore, već i ovo jučer i danas sa sidebarovima). Što se mene tiče, neka naslovi ostanu kako jesu – nije neprihvatljivo. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:58, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Runolist}}, ako misliš na [[Razgovor sa suradnikom:Bombelles Barutanski]], ondje ne vidim da tvrdi da je dosad više puta blokiran niti da te poznaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:43, 18. rujna 2025. (CEST) ::::Nije li množina u "Vaše blokad'''e''' su simpatične" jasna? Zašto bi me poimence spominjao za neke izvore, administratore općenito opominjao za smjernice, kakve to veze ima s njegovim doprinosima? Podsjeća li te to na nekog tko je [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Ksaver_Buka#U_vezi_s_komentarima_na_stranici_za_razgovor_o_Titu dobio prigovore] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page=User%3AKsaver+Buka&type=block blokade] od više administratora, tko je inzistirao da je u pravu u [[Special:Diff/7265927|svojoj borbi za Wikipediju]] bez obzira na sve i onomad [[Special:Diff/7267146|obećao da će čarapariti]]? ''Srusly''. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:04, 18. rujna 2025. (CEST) == League name == I want to create the Slovenian "Območna liga" seasons from 1979 to 1991. It was the 4th tier in YU football system, just below Republic league. Have I to call them in Slovenian (Območna liga) or in Croatian (Slovenska regionalna liga) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:56, 20. rujna 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, so I did a bit (not a lot) of research: :* According to NK Maksimir in [https://web.archive.org/web/20160422093525/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1979-80_prva_zagrebacka_liga.htm 1979./80.] the 3rd tier were Republička liga – Sjever and Republička liga – Jug, while the 4th tier (below Republička liga – Sjever) consisted of Zagrebačka zona – Sjever and Zagrebačka zona – Jug. In [https://web.archive.org/web/20160403091046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1980-81_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 1980./81.] there was a single unified republička liga, while the 4th tier became Nogometna liga zagrebačke regije. Now, this information is incorrect. This change occurred a season earlier (they displayed the league pyramid for the 1980./81. season as the league pyramid of the 1979./80. season). :* [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1978./79.]] replaced Riječko-pulska nogometna zona :* [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1979./80.]] is named the first season of that competition :* However, this change didn't happen everywhere. Dalmatinska nogometna liga was still called like that. That sums up the existing 4th tier seasons in [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)]] :As for Bosnia and Herzegovina, a unifed league ([[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|republička liga]]) existed during almost every season of SFRY's existence. We have less readily available information since we have less articles. Sadly we don't have any articles for the 1977./78. and 1978./79. seasons (see [[:Kategorija:Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_-_4._ligaški_rang_(BiH)]]). The 1979./80. season articles exist because [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] and [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] were promoted from the lower tier by winning it. :As for Serbia we don't really have much information as the clubs in [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] played in higher and lower divisions. :As for the word "Območna", I don't know what it means. I assume it means Regionalna (I'll ask a friend). I decided to compare the league pyramids in Croatia and Bosnia and Herzegovina to see if there were similar changes. There could've been a unified naming switch across Yugoslavia, although it doesn't seem to have happened everywhere at the same time (take a look at Croatian leagues for example). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:19, 20. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}}, also I just wanted to share that recently we lost a lot of sources (e.g. Rijeka nogometa which has been recovered, Maribor's season tables, Kozara's entire website, Lovćen's archived tables were wiped out after Internet Archive was hacked for a few days). Thus, I believe it would be a good idea to do something from [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] (e.g. [[FK Omarska]]'s site even tells the tier the club is competing in). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:23, 20. rujna 2025. (CEST) ::: ok, I'll work the Omarska seasons. Just I need you help me in fixing the "Kategorije" in the end of the page. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 11:46, 20. rujna 2025. (CEST) :::: in [[Kup maršala Tita 1950.]] it's useless you add Dinamo, Hajduk, Partizan and Zvezda scores: they are already included (in that year FSJ the cup from the round of 64). In the following years FSJ manages from the round of 16, and the big teams played preliminary rounds managed by the Croatian, Serbian, etc. federations (these are the results that can be added, as they are not included in the annals of the Yugoslav Cup). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:21, 20. rujna 2025. (CEST) ::::: just created [[Općinska nogometna liga Banja Luka 1973./74.]]. Could you fix the categories, please? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:14, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, fixed. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:45, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::: I think there is a little mistake in FK Omarska website: Regionalna liga BIH in 1990/91 and 1991/92 seasons were not 4th and 3rd level, but 5th level in both of them (1: Prva liga, 2: Druga liga, 3: Međurepubličke lige, 4: Republičke lige). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:10, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, yeah, probably a mistake. I remember seeing a similar one elsewhere. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:56, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::: Just created [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1990./91.]], but later I discovered it already existed as [[Regionalna nogometna liga BiH – Banja Luka 1990./91.]] (created by {{s|Cybermb}}). Which version should we keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:22, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::: The FK Omarska website calls this league both ways (RL Zapad or RL Banja Luka).[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:28, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, honestly I think it would be better to have Zapad in the title due to consistency (other articles have Sjever and Jug in the title, that is North and South). We can have Banja Luka as a redirect. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:31, 29. rujna 2025. (CEST) == Bez naslova == :[[Franco Merli|Hvala]]! Nije mi bilo znano da je Franco preminuo. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:51, 22. rujna 2025. (CEST) ::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]], na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]] na dnu Novosti imamo [[Wikipedija:Nedavne smrti]]. Preko [https://w.wiki/8u5a ovog queryja] dohvaćaju se podatci s Wikidate. Svakih nekoliko dana ažuriram članke o nedavno preminulim osobama s tog queryja te ih dodam u članak [[2025.]] Totalno sam zaboravio ažurirati nekoliko dana, tako da hvala ti na podsjetniku! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:09, 23. rujna 2025. (CEST) == Košarka == [[Dodatak:KK Cibona u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2015%E2%80%9316_FIBA_Europe_Cup https://en.m.wikipedia.org/wiki/2025%E2%80%9326_FIBA_Europe_Cup [[Dodatak:KK Split u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2021%E2%80%9322_Basketball_Champions_League [[Dodatak:KK Cedevita u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2022%E2%80%9323_FIBA_Europe_Cup molba za ažuriranje 4 sezone koje nedostaju klubovima [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 23:53, 24. rujna 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, ja ti se u košarku ''ne kužim''. Bolje da to odradi {{s|Labud222}}, a {{s|Cybermb}} je zauzet u zadnje vrijeme. Popravit ću Labud222-ovo, ako bude imao kakve probleme s prikazom sadržaja (nepravilni stupci, predlošci i sl.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:09, 25. rujna 2025. (CEST) ::pitam zbog tablica koje ne znam dodati, valjda će biti odrađeno [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 04:18, 25. rujna 2025. (CEST) == Stalno se blokiraju ljudi radi ideoloških razloga == Molim Vas da pokušate urazumiti Runolista, Neptuna i druge da Wikipedija mora biti otvorena svima. [[Suradnik:Potokposkok|Potokposkok]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Potokposkok|razgovor]])</small> 15:26, 25. rujna 2025. (CEST) == Adrian Šemper == Prevodio sam s en.wiki i zato nema Dinama II i Lokomotive. Dodati ću za Lokomotivu. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 09:51, 8. listopada 2025. (CEST) == Aleksander Cepuš == Zdravo. Molim vas da izbacite stranicu Aleksander Cepuš. Bio bih vam zahvalan. Pozdrav, nekadašnji muzičar Aleksander Cepuš [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-29231-21|&#126;2025-29231-21]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-29231-21|talk]]) 13:53, 18. listopada 2025. (CEST) == Newdsm == Bok, Vidio sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%90akova%C4%8Dko-osje%C4%8Dka_nadbiskupija&diff=prev&oldid=6989875 ovo], pa bi ti samo skrenuo pažnju na {{pp|newdsm}} odnosno {{pp|Nemam razdvojbu}}. Dakle, ako je wp sa zagradom, a ne postoji odgovarajuća stranica, možemo: # napravit odgovarajuću razdvojbenu stranicu (ja to često radim, npr jutros: [[Leven]]) # ako mi se ne da, dodam redak u tablicu na [[WP:BR]] # ako mi se ni to ne da, dodam {{pp|newdsm}} iza wikipoveznice [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:19, 22. listopada 2025. (CEST) :Dobro jutro! Hoćemo zadržati? Prema dva izvora, [[Sulejman Nuhić|Nuhić]] je zaista bio prvak u Jugoslaviji. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 10:51, 28. listopada 2025. (CET) :Dakle, uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carevna_Akishino&diff=7344918&oldid=7344274 ovo], mora ići i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kako&diff=7344945&oldid=7344897 ovo]. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:14, 27. studenoga 2025. (CET) == kontakt s urednikom Croxyz == pozdrav, kako doci do osobe koja ima nick Croxyz? Hvala, Ruzina Frankulin [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:35, 1. studenoga 2025. (CET) :najbrze na email tonci@sensoria.hr [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:38, 1. studenoga 2025. (CET) ::{{s|RuzinaFrankulin}}, najbolji način je upravo ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:20, 1. studenoga 2025. (CET) :::dobro, onda bih molio da nas pustite da uredimo stranicu Zidar Betonsky jer je to nas projekt. Vec smo par puta pokusali urediti neke stvari i svaki put promjene izbrisete. Molimo da to prepustite nama jer nema nikakvog smisla da to ureduje netko drugi, a kad vec postojil. Da li je to OK? [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:27, 1. studenoga 2025. (CET) ::::@[[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] Vaše se izmjene brišu jer nisu u skladu s "lokalnim običajima". :) Na stranicu za razgovor dobili ste poruku dobrodošlice koja sadrži upute za početak rada. Dobro proučite uvodni tečaj i uređivanju stranice o svome bendu pristupajte oprezno, jer se radi o [[WP:SUKINT|sukobu interesa]], a Wikipedijini članci nisu ničije vlasništvo. Preporuka je za Vas korigirati tek ključne greške i to obavezno uz [[WP:VI|sekundarne izvore]], a ostatak prepustiti drugim osobama. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:40, 1. studenoga 2025. (CET) :::::znaci zelite kazati da je smisao wikipedije da ima netocne podatke? nemamo alocirano vrijeme za bavjenje wikipedijom uz sve ostale obaveze, ali valjda bi nekom tko to održava trebalo biti u interesu da ima tocne podatke? kako uopce netko postane admin neceg takvog? sto, da mi otvorimo stranicu Pravi Zidar Betonsky? Kakvog to ima smisla? Ni postava nije navedena kako se mi deklariramo.Molim posasnjenje. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:48, 1. studenoga 2025. (CET) ::::::znaci nema odgovora? onaj tko je pisao taj tekst nije napravio ni osnovnu provjeru cinjenica. Format postave koju smo zeljeli promijeniti je sluzbeni format koji je na CD izdanju. Da li je to primarni, sekundarni ili tercijalni izvor? To da smo kultni bend nikada nismo izgovorili, te bi to takoder promijenili. Molimo objasnjenje na koj inacin mozemo korigirati tekst, ili neka se cijeli clanak izbrise, ok? Osoba koja to ureduje je svaki put nas epromjene izbrisala iako je to oficleni niz na CD izdanju. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 14:52, 4. studenoga 2025. (CET) == Zahvala == Samo želim zahvaliti na doprinosu hrvatskoj wikipediji, pogotovo za katoličke teme. Baš sam išao na stranicu FSSP-a kad sam vidio da ste vi napravili izmjenu nekoliko sati prije. [[Suradnik:CroJoe|CroJoe]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:CroJoe|razgovor]])</small> 14:55, 4. studenoga 2025. (CET) == Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza == I'm creating the pages of the "Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza". Could you fix the categories, please? And what's the right name: "Bar Kohba" or "Barkhoba"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:29, 5. studenoga 2025. (CET) :Hold on a second. Did you manage to get the book somehow or are you planning on only using the archived exyufudbal.rs tables? As for the name, I remember that I struggled to find any information regarding the club, but I can try again. Who knows maybe I should try somehow in Hebrew (Hebrew doesn't use the Latin script so obviously I can't get any search results while searching in Croatian). Whatever the name is, it's some variant of the name [[Bar Kohba]]. Also could Barkhoba be a typo? Currently I'm fixing [[NK Kamen Ingrad]]'s article. Can you remind me during which period did this Jewish Sarajevo club exist (I remember that there were multiple ones). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) ::{{s|Ame71}}, sorry I forgot to ping. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) :::Interesting finds: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878332819163&set=a.469733453533651][https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878362819160&set=a.469733453533651] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:43, 5. studenoga 2025. (CET) ::::{{s|Ame71}}, after I fix NK Kamen Ingrad's article, I'll review this [https://xn--80aafkgm9bibt.xn--90a3ac/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D0%B4/%D0%B6%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%B2 Zagreb publication called Židov] (literally called Jew). Even though it's a publication from Croatia, it was digitalised by a Serbian library. Obviously, I expect the Jews to have more coverage of the club and access to people connected to the club (e.g. interviews). Also, non-Jews can easily miswrite the clubs name. The reason I didn't encounter this publication earlier is because it uses "Bar-Kochba" and also "Bar Kochba" [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00071_19210823|page:6 in this issue]. Again, I'll have to go through multiple issues to see if the spelling is consistent. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:52, 5. studenoga 2025. (CET) ::::: Unfortunately I haven't got the book, I'm using only archived exyufudbal.rs tables. I don't know how long these tables will be available (remember FK Lovcen tables), so I'm planning to create the subfederations pages (not only Sarajevo), and if one day we'll get the book, we'll improve the pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:55, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::Ah okay. Do you want me to make a list of clubs (with archived pages, no longer existing pages) that have online/archived tables, but don't have articles on Wikipedia for those seasons. I think the list is not long, maybe 2 or 3 clubs, with one of them being [[NK Hajduk Brezje]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:59, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::: I think it's a good idea. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 01:43, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}} Jugoslovenski Muslimanski ŠK (or is it Jugoslavenski???) in [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1920.]] is [[Sarajevski športski klub]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:31, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::{{s|Ame71}}, I'm very tired. I'll make the list during the day. In Bosnia and Herzegovina they have a website for old news, however you need to pay a lot to access there collection (only for a short period of time). Transcripts of some articles are made free. Here are the free samples (they come from a Sarajevo Jewish paper): [https://infobiro.ba/article/714964/omladina-i-odgoj-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718637/glavna-skupstina-zidovskog-nacionalnog-drustva-za-bih-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718672/nogometna-sekcija-bar-kohbe-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/715605/gradske-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718027/vijesti-i-biljeske-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/844544/o-ustanovama-u-jevrejskom-sarajevu-i-o-njihovom-radu-be-p][https://infobiro.ba/article/719529/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/728048/gradske-vijesti-zidovsko-nacijonalno-drustvo][https://infobiro.ba/article/727876/gradske-vijesti-autor-nije-naveden]. As you can see the name is written in multiple ways. I'll highlight the first article (published on Jan 1 1919) which covers the foundation of the club. I assume the club was founded in late 1918. Also, maybe you should abbreviate Jugoslavenski/Jugoslovenski to Jug. or something similar. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:06, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, online I'm seeing claims that Židovsko športsko društvo Bar-Kohba (this name is independently confirmed in Atlas nogometnih klubova from 1925) was founded in 1908 or 1909. It seems that it was reformed in 1918. However, I'd need to look further. Also I found [https://www.academia.edu/44358337/Contributions_to_the_History_of_Sport_Sport_in_the_Grip_of_Ideology_and_Politics_in_Bosnia_and_Herzegovina_1875_1941_ this publication] which I'll need to read. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:22, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::[https://ishainternational.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/10/carnivalvol20_final_version_published_withoutissn.pdf Alt. link] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:25, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::{{s|Ame71}}, I'll go to bed now. Context for [[Prvenstvo_Sarajevskog_nogometnog_podsaveza_1920./21.#Promijenite_ime]] exists in [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]] (see citation no. 10). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:28, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::::{{s|Ame71}}, I bring you excellent news. One of these [https://infobiro.ba/article/713826/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden free transcribed articles] features the foundation of Židovsko športsko društvo Bar Ko'''c'''hba. It was founded on December 23 1918 following a merger between Židovsko gombalačko društvo (Jewish Gymnastics Society), Židovski športski klub, Bar Kohba (without the letter c) and Hakoah. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:26, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::{{s|Ame71}}, two more sources for tables: :::::::::::::* Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. (I remember it featured some provincial matches which are not present in exyufudbal.rs) :::::::::::::* Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/plavi-sa-grbavice Plavi sa Grbavice], Kruševac 2021. (contains photographs of tables from newspapers, also covers 2. razred for some seasons) :::::::::::::– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:49, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::: In [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti] website, when an opponent withdraws, they write "w/o" (walk over). How can I say that in croatian (in short way)? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:59, 6. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::::{{s|Ame71}} bez borbe. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:01, 6. studenoga 2025. (CET) == Navijači == [[Navijači#Načini navijanja|Navijači]] (tekst ispod naslova treba ukloniti) [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32055-88|&#126;2025-32055-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32055-88|talk]]) 23:28, 7. studenoga 2025. (CET) :{{riješeno}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:45, 8. studenoga 2025. (CET) == Ivica Zubac == Znam da je bio u Brotnju, ali sam mislio da juniorske klubove ne stavljamo u infookvire. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:08, 9. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, ok onda obrišiti Brotnjo. Samo pokušaj pronaći je li prije Zrinjevca kojim slučajem igrao za seniore Brotnja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:11, 9. studenoga 2025. (CET) Prema https://brotnjo.ba/nba-zvijezda-ivica-zubac-uvijek-mi-je-bio-san-zaigrati-za-seniore-brotnja/ ovom izvoru nije igrao za seniore Brotnja. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:13, 9. studenoga 2025. (CET) == Nikola Aleksić iz Distorzije uma == Pozdrav. Što treba napraviti da članak o Nikoli Aleksiću iz Distorzije uma budeaktivan na Wikipediji? Što su greške. Vi ste ga premjestili u nacrt. https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Nikola_Aleksić Vidim da ga je kasnije Runolist ga brisao zbog neprikladnog preusmjeravanja. Ne znam zbog čega. Preusmjerava na bend i na album. Molim pomozite mi sipraviti ako trebam što. Hvala unaprijed. Razmotrite je li prikladno nastaviti s njenim uređivanjem. Niže je navedena evidencija brisanja i premještanja za ovu stranicu: * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5123871 10:43, 27. svibnja 2025.] [[Suradnik:Runolist|<bdi>Runolist</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Runolist|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Runolist|doprinosi]] briše stranicu [[Nikola Aleksić]] (nepotrebno ili neprikladno preusmjeravanje ([[WP:PRE]])) * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5121492 00:21, 21. svibnja 2025.] [[Suradnik:Croxyz|<bdi>Croxyz</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Croxyz|doprinosi]] premješta stranicu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Aleksi%C4%87&redirect=no&action=edit&redlink=1 Nikola Aleksić] na [[Nacrt:Nikola Aleksić]] [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32984-50|&#126;2025-32984-50]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32984-50|talk]]) 10:55, 12. studenoga 2025. (CET) :@[[Suradnik:~2025-32984-50|~2025-32984-50]] Ako imamo nacrt, preusmjeravanje iz glavnog imenskog prostora u nacrt smatra se neprikladnim. Dovedite nacrt u red (svi problemi pišu na stranici), pokažite da osoba ispunjava [[WP:KRTE#Glazbenici]] i premjestit ćemo ga na glavnu stranicu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:26, 12. studenoga 2025. (CET) ::Dobar dan. Hvala na odgovoru. Je li treba ovdje u poruci dokazati kriterije WP:KRTE#Glazbenici ili na nacrtu stranice? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 15:11, 13. studenoga 2025. (CET) :::Na nacrtu stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:24, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Dobar dan. Evo sve uređeno. Nadam se da je sad u redu i da može ići objava. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 08:35, 14. studenoga 2025. (CET) :::::Poštovani, je li sad sve u redu? Može li objava članka? Hvala [[Suradnik:Lawandrule|Lawandrule]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lawandrule|razgovor]])</small> 09:34, 4. prosinca 2025. (CET) == Portal o Aziji == Možeš li mi molim te (ako znaš) pomoći s izradom portala o Aziji. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:11, 13. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, s čime točno ti treba pomoć na [[Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Azija]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:15, 13. studenoga 2025. (CET) ::Da ljepše izgleda i da više sliči na ostale portale. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:17, 13. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Labud222}}, želiš kopiju portala o Europi? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:19, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Nešto slično portalu o Europi. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:21, 13. studenoga 2025. (CET) == Predrag Figenwald == Kada već Predrag Figenwald hoće da se članak o njemu ukloni iz Wikipedije, onda neka tako i bude. Ali baš mi je žao. Objektivno gledano, Predrag zaslužuje mjesto u Wikipediji. Citiram članak "Odlazak buntovnika s razlogom" iz "Večernjeg lista" od 12. 7. 2008.: "No, bili su tu (u redakciji "Poleta") i nezamjenjivi intelektualac generacije Vlatko Fras, najtalentiraniji i najbizarniji Predrag Figenwald, filmski kritičari Nenad Polimac (najbolji od svih), Srećko Jurdana (zadužen za kung-fu filmove i westerne), pokojni trend-sveznalica Vladimir Cvitan, pokojni Dražen Vrdoljak i Darko Glavan, prvi pravi rock kritičari u nas, profesorica Slavenka Drakulić, zgodne novinarke Snježana Banović (hodala s Johnyjem Štulićem, danas kazališna redateljica) i Gordana Farkaš (supruga Paola Sfecija, ugledna izdavačica), odličan redaktor Marjan Jurleka (direktor Večernjeg lista) i još mnogo drugih." [[Suradnik:Svjetlan Feretić|Svjetlan Feretić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlan Feretić|razgovor]])</small> 00:39, 14. studenoga 2025. (CET) == BLP == In [https://web.archive.org/web/20180804122352/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/53-predistorija-do-1920#beogradski-podsavez-provincija exyufudbal] they say the first edition of Belgrade subfederation championship is the 1920 one: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||0||<math>\infty</math>||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||7||3||2,333||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||1||0||2||1||3||0,333||2 |- |4. || [[FK BASK|Soko]]||3||0||0||3||1||14||0,071||0 |- |5. || [[Srpski mač]] ||colspan="8"|<center> <small> ''Srpski mač se povukao s natjecanja |- !colspan="10"| |- |} But in [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti] they say the 1st edition was in 1919: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||2||5,500||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||10||4||2,500||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||0||1||2||2||5||0,400||1 |- |4. || [[Srpski mač]] ||3||0||1||2||2||14||0,143||1 |- !colspan="10"| |- |} What is the 1st edition I have to create? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:33, 18. studenoga 2025. (CET) OMG, in en.wiki and sr.wiki they say the first edition was in 1919-20 with this table: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||4||4||0||0||17||3||5,666||8 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||4||3||0||1||10||3||3,333||6 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||4||2||0||2||3||6||0,500||4 |- |4. || [[SK Vardar Beograd|Vardar]] ||4||1||0||3||2||7||0,285||2 |- |5. || [[FK BASK|Soko]] ||4||0||0||4||4||17||0,235||0 |- !colspan="10"| |- |} What's the right one we have to keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:48, 18. studenoga 2025. (CET) :The 1st one is correct. It's also present in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. [[:en:1919–20 Serbian Football Championship]] uses [https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html RSSSF] as a source. If you paste the URL, you'll see that in [https://web.archive.org/web/20220709074046/https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html 2022 there was a table identical to the one on en.wiki]. Since then RSSSF was updated by Nebojša Jakovljević (the guy behind exyufudbal). The 2022 source used by RSSSF is [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1920&broj=000005 page 3 of this Jadranski sport] edition. Above the Jadranski sport table there is a short text saying that the autumn part of the season has concluded, meaning that this is a midseason table. RSSSF got the season wrong. It's the midseason table of the 1920./21. season (the next season), as stated by Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. For the 1919 season [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ Claudio Nicoletti's table] doesn't have a BEOGRADSKI LOPTAČKI PODSAVEZ label above it meaning that it wasn't a BLP competition (BLP was founded in 1920, the following year). [https://www.yumpu.com/xx/document/view/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija Prezentaciona kopija (page 544.)] has Nicoletti's table and it says that these were friendly games. If you're planning on creating that article, please suggest a name. As for the clubs without articles, I remember BUSK from [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije] (page 84). I never created an article due to Album nogometnih klubova Jugoslavije disagreeing with [[:it:Beogradski univerzitetski sportski klub]]. [[:sr:Srpski mač]] claims that the club ceased to exist in 1911, although the [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X01888&P= 1932 report] (scroll to Stranice 76-77) claims that the club still exists. I won't explore this topic, as I'm busy with the SNP article and other articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:02, 18. studenoga 2025. (CET) ::[[Suradnik:Ame71|Ame71]], fell free to add that midseason table in the 1920./21. article. Use Jadranski sport as the source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:29, 18. studenoga 2025. (CET) == Partizan Susek == Mogu li se negdje naći tablice liga u kojima je i Partizan iz Suseka? [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 00:44, 21. studenoga 2025. (CET) :{{s|Jolicnikola}}, imaš li kakve korisne podatke o klubu (godina osnutka, bivša imena i sl.)? Na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FSusek%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 hr.wiki] ne postoji niti jedan članak s tim klubom.[https://srbijasport.net/club/2194-susek-susek/results Ovdje imaš rezultate od 2010.] Očigledno se klub preimenovao iz Partizan Susek u Susek. Ndema ga na web-stranici FSG Zrenjanin (dakle, nije nikada bio u ligi s nekim klubom iz Zrenjanina). Nema ga u tablicama [[FK Mladost Bački Petrovac]]. Od izvora [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Vojvodina]] ga možda ima u jednoj od knjiga o FK Vrbas. Za Vojvodinu čisto sumnjam, osim ako je klub osnovan prije 60-ih. Ako je za vrijeme Jugoslavije dogurao na nekakve značajne razine, možda ga ima u knjizi o Bačkoj, no budi oprezan, veliki udio tablica ima mnogo grešaka. To je to što se tiče knjiga o Vojvodini. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:14, 21. studenoga 2025. (CET) ::A joj vidim na en.wiki da si već našao rezultate od 2010. nadalje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:16, 21. studenoga 2025. (CET) :::Moj savjet bi ti bio da pokušaš pronaći (arhivirane) web-stranice [https://srbijasport.net/league/548-gradska-liga-novog-sada ovih klubova], odnosno (arhiviranih) lokalnih portala – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:19, 21. studenoga 2025. (CET) ::::Na [https://www.yumpu.com/en/document/read/55430430/beocin-engleski-niska-rezolucija 21. str.] ove publikacije stoji da je osnovan 1925. i da se kasnije zvao "FC Hajduk". Naravno, nije se mogao zvati ni FC ni FK u tom dobu. U izvještajima Jug. nog. saveza iz 1932. i 1937. ne spominje se nikakav klub iz Suseka među klubovima Novosadskog nogometnog podsaveza (ali se zato spominje Cement Beočin). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:29, 21. studenoga 2025. (CET) :::::{{s|Jolicnikola}}, ako je tada postojao, bio je divlji klub (v. [[Zagrebački nogometni podsavez#Divlji klubovi]]), odnosno nije bio član niti jednog podsaveza. Jako mali udio klubova (pogotvo izvan gradova) je bio registriran. Nepoznat je njihov broj, no vjerojatno ih je bilo više i u samim gradovima i to čak možda i u Zagrebu gdje je broj članova podsaveza bio ograničen točno na 70 192X. Jako je kasno, pa neću nastaviti istraživati. Probaj pronaći na internetu nekakve informacije s pretragom Hajduk Susek. [https://www.sremskenovine.co.rs/2019/09/susecane-sve-manje-zanima-fudbal-2/ Ovo sam uspio pronaći]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:35, 21. studenoga 2025. (CET) ::::::Nažalost, nigdje nisam našao :( [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 14:59, 21. studenoga 2025. (CET) == Religija == Jesi ti uređivao [[Semitski neopaganizam|ovo]] kao neprijavljeni suradnik? Ako jesi – zahvaljujem na doradi! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 14:43, 23. studenoga 2025. (CET) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam. To je jedan drugi naš suradnik. Zašto uređuje kao IP-ovac? Nemam pojma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:20, 23. studenoga 2025. (CET) == Sokolovi iz Sokolovca == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Sokol_Sokolovac&action=history 21.09.2024. si napravio] preusmjerenje [[NK Sokol Sokolovac]] na [[HNK Sokol Sokolovac]], no problem je što se ovdje radi o dva različita kluba imena ''Sokol'', koji dolaze iz naselja imena Sokolovac. * [[HNK Sokol Sokolovac]] iz naselja i općine [[Sokolovac]], [[Koprivničko-križevačka županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/938/nk-sokol/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] (ali grb prikazuje ''HNK Sokol'' * NK Sokol Sokolovac iz naselja [[Sokolovac (Dežanovac)|Sokolovac]], [[Dežanovac|Općina Dežanovac]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/1428/nk-sokol-s/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] pa i ovdje imamo kako sad staviti poveznicu na taj klub z BBŽ-a u [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] sam ga stavio kao [[NK Sokol Sokolovac]], možda da ga staim kao [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] ili [[NK Sokol Sokolovac (Dežanovac)]], da se bezveze ne briše ovo preusmjerenje u budućnosti pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:12, 28. studenoga 2025. (CET) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. [[NK Sokol Sokolovac]] je sada razdvojba koja vodi na [[HNK Sokol Sokolovac]] i [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] (ako u budućnosti zaželiš promijeniti ime, ovdje je [[Posebno:Što_vodi_ovamo/NK Sokol Sokolovac (1973.)|popis]], nisam dodavao poveznicu na NK Sokol Sokolovac (1973.) u drugim člancima, npr. u člancima o sezonama ŽNL BBŽ). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:39, 28. studenoga 2025. (CET) == 3 srpnja 1991 == Da li stvarno neznas sto je bilo 3. srpnja 1991 ??? Pa ne mogu vjerovati... Aj malo citaj, poptrudi se, uci.... --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 13:30, 1. prosinca 2025. (CET) == fotografija Diogen == Poštovani Croxyz Fotografija za koju ste pitali što predstavlja je sa albuma grupe Diogen [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:34, 4. prosinca 2025. (CET) :{{s|Vinyl cd}}, je li to naslovnica albuma? Također je li fotografija zaštićena autorskim pravima? Na [[:c:File:1019378d1.jpg]] piše da nije zaštićena autorskim pravima što pretpostavljam da je to netočno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:32, 6. prosinca 2025. (CET) ::Poštovani Croxyz. ::slika je sa albuma grupe Diogen i koliko je meni poznato nije zaštićena autorskim pravom [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:08, 6. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Vinyl cd}}, slika vrlo vjerojatno je zaštićena autorskim pravima. Je li poznat autor? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:45, 7. prosinca 2025. (CET) ::::autor je Robert Žegarac kontaktirao sam ga telefonski ,rekao je da slika nije zaštićena autorskim pravom i da dozvoljava da se objavi ::::njgov email je robert.zegarac@gmail.com [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:17, 8. prosinca 2025. (CET) {{izvlaka}} {{s|Vinyl cd}} svaka je fotografija zaštićena autorskim pravima do 70 godina nakon smrti autora, osim ako se autor sam nije javno odrekao autorskih prava. U ovom slučaju, autor treba što prije poslati e-mail prema uputi na [[WP:DZ]] u kojem nečim dokazuje svoj identitet i to da je stvarni autor. Također, kada se postavljaju slike, poželjno im je dati neko smisleno ime i u opis staviti podatke o čemu ili komu se radi. [[:c:File:1019378d1.jpg]] sada treba preimenovati, što može samo administrator tamo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 8. prosinca 2025. (CET) == Dinamova zaklada Nema predaje == Pozdrav, ljubazno molim objašnjenje zašto je ukinuta stranica Dinamove zaklade Nema predaje, ujedno i poglavlje u temi GNK Dinamo? Riječ je o zasebnom entitetu kojeg je osnovao Zakladnik GNK Dinamo i koji djeluje paralelno i u suradnji s GNK Dinamom. Zašto takav entitet ne bi smio imati svoju stranicu ili barem poglavlje na stranici GNK Dinamo. Srdačno, [[Suradnik:Jerkovic9|Jerkovic9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jerkovic9|razgovor]])</small> 09:23, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Jerkovic9}}, ima li zaklada enciklopedijski značaj? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:35, 8. prosinca 2025. (CET) == Ujedinjeni protiv fašizma - izmjena 8.12.2025. u 10:18 == Pozdrav kolega, imam nekoliko pitanja vezanih uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ujedinjeni_protiv_fa%C5%A1izma&curid=797759&diff=7351152&oldid=7348671 navedenu izmjenu]. # Zašto je sporni dio sastava inicijative? # Zašto je sporni popis nekih od pojedinaca koji su prisustvovali prosvjedima? Isti dio nije bio sporan u mom prošlom članku [[Prosvjed na Markovom trgu 2024.]] ni npr. u članku [[Sto posto za Hrvatsku]] u kojem ima i cijela sekcija o tome. # Zašto neke od reakcija smatrate "nebitnima"? [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 23:35, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, stvarno cijenim detaljnu reportažu, no morao sam ukloniti dijelove za koje smatram da nemaju enciklopedijski značaj (npr. ''vrijeđali glumce'', ''"kratko naguravala s policijom"'') ili nisu pisani enciklopedijskim stilom (npr. ''"unosili se u lice i vrijeđali"'', ''"udarili u ruku"''). Sastav incijative nije sporan, već je pisan neenciklopedijskim stilom (''"organizacija, kolektiva, inicijativa i pojedinaca i pojedinki"'') te djeluje previše neprecizno. Također pojedinci je ponovljeno dvaput (u hrvatskom je muški rod ujedno i neutralni rod kada je riječ o množini). Odjeljak o nesudjelovanju riječke gradonačelnice mi isto djeluje kao neenciklopedijski sadržaj (zašto bi uopće navodili da osoba X nije sudjelovala na prosvjedu?). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:22, 9. prosinca 2025. (CET) ::Nisam našao koje su konkretno sve organizacije i pojedinci dio inicijative pa sam prenio kako su ih opisali mediji. Što se tiče dijela teksta koji spominje riječku gradonačelnicu, više je naglasak bio na njenom stavu o prosvjedima (zbog čega sam i stavio u reakcije, pogotovo da se pokrije širi spektar pogleda na događaj) nego na činjenici da nije sudjelovala. ::Ne protivim se generalno navedenom uređivanju, jedino smatram da bi popis nekih od javnih osoba-sudionika bilo dobro navesti kad se već navode i u drugim člancima pa bih taj dio vratio. I sam volim znati tko što podržava ili čemu se protivi kad čitam o raznim prosvjedima i sličnome pa smatram da bi takve informacije zanimale i čitatelje naše Wikipedije. ::Lp, [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 17:15, 9. prosinca 2025. (CET) == Ljudevit Gaj == Malo sam uredio. Onaj dio što je esejski sam zakomentirao. Nisam znao što s tim učiniti. To je tamo još od početka članka, možda ga treba obrisati?--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 11:12, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Rovoobob}}, nije loša ta ideja sa zakomentiranjem. Ako nekome ubuduće zatreba pri proširenju članka, možda mu dadne ideju o čemu da piše. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 03:03, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025. - izmjena od 17. prosinca 2025. u 00:04 == Pozdrav, možeš li mi objasniti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2025.&oldid=7356422 ovu izmjenu]? Na stranici s novostima piše da je navedene nedavne smrti potrebno dodati i u stranicu godine smrti. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 14:16, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, vidio sam crvenu poveznicu (u tom trenutku nepostojeći članak) te da nedostaje godina, pa sam pomislio da je to nečiji vandalizam iz perioda tijekom kojeg sam bio odsutan s wiki. Slobodno vrati, pogotovo ako nađeš godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 03:04, 19. prosinca 2025. (CET) ::U redu, hvala na pojašnjenju. Nažalost, na internetu ne mogu pronaći datum rođenja gospođe Braut. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 11:40, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025- Izmejan od 21. prosinca 2025. == Pozdrav, Možete li nam pojasni izmjenu na stranici Mario Perković, piše da je rađena putem AI? [[Suradnik:Ivan12183k|Ivan12183k]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan12183k|razgovor]])</small> 19:30, 21. prosinca 2025. (CET) :Članak je u međuvremenu obrisan, pa ga ne mogu analizirati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:44, 21. prosinca 2025. (CET) == pouzdaniji izvor == Obrisana mi je dopuna podatka o samom autoru (traži se pouzdaniji izvor). Obzirom da je moja malenkost i osobno autor, ali i da sam naveo izvor (ugovor o autorstvu), nije mi poznato koji bi to bio još pouzdaniji izvor od naprijed navedenoga. [[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mislav11|razgovor]])</small> 12:16, 30. prosinca 2025. (CET) :@[[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] Naveli ste primarni izvor koji pritom nije javno objavljen, što je problem s obzirom na naše [[WP:PRO|pravilo o provjerljivosti]]. ''Rule of thumb'': ako bilo koja osoba ne može otvoriti internet ili otići u knjižnicu te ondje provjeriti informaciju koju dodajete, onda nemate dovoljno dobar izvor. Proguglajte, vjerojatno ima nečeg napisanog negdje. Za takve sporedne podatke može proći i članak na nekom regionalnom portalu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:22, 30. prosinca 2025. (CET) == Srpska liga == I've a doubt: just discovered the leagues with BSK and SK Jugoslavija in Serbia during WW2 weren't "Srpska liga", but "Podsavezna liga Beograd" and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played). So I'm planning to create the "Podsavezna liga Beograd" with a redirect from the main page. The main page will be remain "Srpska liga", or maybe "Podsavezne lige Srbije"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:48, 30. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ame71}}, I don't understand the "and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played)." part. Podsavezna liga Beograd should be Prvenstvo Beogradskog loptačkof podsaveza, according to Sijić's Fudbal u Kraljevini Jugoslavije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:22, 30. prosinca 2025. (CET) ::I meant every year (1941, 1942 and 1943) SLS planned to organize the finals between the best 3 clubs of Beograd subfederation vs the other subfederation champions, but cause of WW2 these finals weren't played. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:31, 30. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Ame71}}, maybe call them Prvenstvo Srbije u nogometu? I mean, was there ever an actual league or was it a cup competition? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:35, 30. prosinca 2025. (CET) :::: The most part of subfederation championship were leagues. There were subfederation leagues and a final phase in cup system. Now I'm going make the changes and to move the page of "Srpska liga u nogometu" to "Prvenstvo Srbije u nogometu". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:46, 30. prosinca 2025. (CET) :::::{{S|Ame71}}, okay. Right now I'm cleaning [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]'s article (which is not called 1. Hrvatski Športski Klub Građanski Zagreb, as it.wiki claims). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:57, 30. prosinca 2025. (CET) ::::::{{s|Ame71}} [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] is called Beogradski pehar (literally Belgrade trophy) by [https://web.archive.org/web/20170324193758/http://trstenicani.com/ts_sport_legende/images/ts_ljubvuk_novo_vreme_sl.jpg this edition of Novo vreme]. It is featured in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 380–381. under the same name (Beogradski pehar). It says that it's a BLP competition, not a Serbian (national) one. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:20, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}}, what should we do with Beogradski pehar in [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:12, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::: I changed in 1941-42 season "Podsavezna liga" to "Beogradski pehar". [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf This book drives me crazy]: there's all I need, but I can't find it easily. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:16, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, trust me you're not the only one who is confused. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:20, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::{{s|Ame71}}, should I remove Beogradski pehar from [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] and rename [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] to [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:35, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::: Just wait, I'll do that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:57, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], for the WW2 seasons Vitez Zemun should be changed to Vitez Beograd (see [[ZSK Vitez Zemun]]). It also probably dropped the ZSK prefix, as it isn’t based in Zemun anymore. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:54, 31. prosinca 2025. (CET) == Vrbovec == bok, ja sam autor oba teksta, i na službenom webu Grada Vrbovca i na Wikipediji, sad sam pobrisao tekst na webu, da možeš vidjeti da sam ja [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 16:40, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Neobična situacija zato što tada u principu kao izvor stavljate sebe same ("ovdje kažem da je tako jer sam tamo napisao da je tako"). Zbog [[WP:VI]] trebali bismo znati tko je na stranici Vrbovca pisao tekst, koje su stručne reference autora. Možda bi bolje bilo na Wikipediji napisati tekst i navesti sve izvore, a onda tamo objaviti kako god hoćete. Kada ovdje objavite, odričete se većine autorskih prava. Ispod je Croxyz spomenuo dopusnice, to je [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja]]; no to je tek početak priče jer, kako rekoh, citirate sebe na drugom mjestu. Ne znam možemo li smisliti što pametnije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:15, 5. siječnja 2026. (CET) ::onda možete vratiti tekst na Wiki kao što sam napisao? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 10:50, 5. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Stvorite trajni račun pa ću vratiti kao Vašu osobnu podstranicu. Bilo bi dobro da stari članak uređujete odjeljak po odjeljak jer nam je teško sve odjednom pregledati. Sve treba imati izvor. Ne znam zašto ste mijenjali površinu i broj naselja, površina je citirana u svim infookvirima hrvatskih naselja prema Državnoj geodetskoj upravi, a broj naselja je iz popisa 2021. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 5. siječnja 2026. (CET) :::Pozdrav, evo stvoren trajni račun, ok, onda ću od sad odjeljak po odjeljak, vodim brigu o izvorima. Površina je mijenjana jer tako stoji u službenim dokumentima Grada (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2019/04/Procjena-rizika-od-velikih-nesre%C4%87a-za-podru%C4%8Dje-grada-Vrbovca.pdf) :::broj naselja je mijenjan jer je u studenom 2025. od početnih 42 naselja ukinuto jedno, te dodano 6 novih - dakle 47 (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2025/11/T9Odluka-o-granicama-pod.naselja-i-imenima.zip) [[Suradnik:Speak Mellon|Speak Mellon]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Speak Mellon|razgovor]])</small> 18:12, 5. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, dobili smo odgovor za naselja i površinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:13, 5. siječnja 2026. (CET) == Dodatci == Vidjet ćeš u postavkama nekoliko novih dodataka koji bi ti mogli pomoći u ophodnji: jedan dodaje poveznicu na copyvio, jedan je za otvaranje diffova odmah u popisima izmjena, a jedan dodaje (tipke za) galeriju zanimljivih slika prema nekim kriterijima - taj bi možda fotograf @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] ipak više volio. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Opa! Jako simpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:43, 4. siječnja 2026. (CET) ::{{s|Ponor}}, isprobat ću kasnije ove ostale dodatke. Bi li mogao objasniti anonimnom suradniku iz poruke iznad proceduru oko dopusnica. Vezano je za današnje izmjene na članku [[Vrbovec]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:14, 4. siječnja 2026. (CET) == Nedjeljko Jusup wikipedia stranica == U skladu s naputcima unesena je nova verzija teksta u enciklopedijskom stilu. Dodani su i izvori/linkovi. Molim javite da li je sad sve u redu? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-94337|&#126;2026-94337]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-94337|talk]]) 16:33, 5. siječnja 2026. (CET) :Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:18, 5. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani CROXYZ! ::Stranica  Nedjeljko Jusup na Wikipediji postoji od 2012. godine (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&direction=next&oldid=3301944. U međuvremenu je više puta nadopunjavana i sve je bilo ok  do ovih posljednjih izmjena  https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&action=history (4. siječnja 2026.) ::Predložili ste brisanje članka jer, kako ste u odgovoru naveli , „Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja“. ::Poštovani gospodine Croxyz, zahvaljujemo na vremenu koje ste utrošili  čitajući  naš članak. Ako mislite da  Nedjeljko Jusup, osnivač i prvi glavni urednik Zadarskog lista (prvog i jedinog dnevnika u povijesti Zadra i zadarske regije) ne zaslužuje mjesto u Wikipediji slobodno ga izbrišite. ::Hvala na suradnji! [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 13:43, 6. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani Croxyz dodano je još izvora da se lakše odlučite. Lp. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 18:02, 10. siječnja 2026. (CET) == Molba == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Grgurevi%C4%87&diff=next&oldid=7370188 Ajde malo sporije reagiraj], molim te.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:12, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Tulkas Astaldo}}, je li imamo izvor za datum smrti? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:06, 16. siječnja 2026. (CET) == Different table == You're right, I found some problems in season 1929-30 because the sources say different things. So i deduce the 1929-30 final group table was: Obilić 5, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 2 (without PSK), and it was played on June 1930 (season 1929-30), as [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com] says. And in autumn 1930 (season 1930-31) they played another Banatska liga with 4 clubs: Obilić 10, PSK Pančevo 8, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 1, with Obilić and PSK qualified for [[prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] (following [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com]). Obilić and PSK Pančevo didn't take part in VBNP 1930-31. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 14:37, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, I managed to solve it with [https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobe%C4%8Dkere%C4%8Dki-podsavez-zavr%C5%A1nica exyufudbal]. The table contains results after June 25th, but before the repeated July match between Kosovo and Obilić. When this final group began, Pančevo clubs played in Beogradski loptački podsavez. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:34, 16. siječnja 2026. (CET) ::Ah, ok, now I understand. I'm going to make the changes. Have we to considerate season 1929-30 as the last of Banatska župa, or the first of VB/Petrovgrad podsavez? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:57, 16. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Ame71}}, I mean it isn’t that really importnat. We can always put the 1929./30. under the Banatska župa and VBNP columns in the template. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:18, 16. siječnja 2026. (CET) == RE: [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2024./25.]] == U principu jest, ali bih možda trebao i dodati rezultate u križaljku i eventualno najbolje strijelce - o sam običavao raditi sa ligama u tijeku (ili nerom završenim) - ali mogu se maknuti <nowiki> {{radovi}} </nowiki> <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:35, 22. siječnja 2026. (CET) == Odgovor: Oxford == Ups, da. Postoje dva članka. Ako imaš volje slobodno ih objedini. Nisam više tako aktivan kao u mlađim danima. Pišem samo onda kada imam inspiraciju. No, ako je potrebno stojim na raspolaganju za pomoć. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 09:05, 27. siječnja 2026. (CEST) == Strikture jednjaka == Pozdrav, na clanku [[strikture jednjaka]] izmjene su vraćene na staru verziju koja nije tačna. Ezofagealne strikture su zaseban pojam u odnosu na ezogafealne strukture. To označava pojavu suženja na jednjaku (engl. [https://www.uhd.nhs.uk/uploads/about/docs/our_publications/patient_information_leaflets/gastro/041-22_Oesophageal-Stricture.pdf oesophageal stricture]), dok se ezofagealnim strukturama mogu nazvati anatomske strukture koje izgrađuju jednjak kao organ. [[Suradnik:Informationwizard122|Informationwizard122]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Informationwizard122|razgovor]])</small> 22:09, 30. siječnja 2026. (CET) :[[Suradnica:Informationwizard122|Informationwizard122]], vraćen je oblik strikture. Nisam nikad čuo za tu riječ pa sam pomislio da je greška. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:24, 31. siječnja 2026. (CET) == Članci tjedna za 2026. == [[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.|Počelo je]]! Znam da si Concordiju htio predložiti za neki tjedan, ostavljam ti da sam umetneš točan prijedlog. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:32, 3. veljače 2026. (CET) :{{s|Runolist}}, ako se sjetim kasnije ću dodati. Lako je zapamtiti datum: 10. 10., pogotovo jer se teren nalazi pokraj današnje 10. gimnazije. Trenutno pišem odgovor na SZR Duhova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:35, 3. veljače 2026. (CET) ::{{s|Runolist}}, da dodam još teksta? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:00, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. podsjećam na slike iz Klaićeve. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:07, 4. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Da, stavi skroz isti tekst koji bi stavio da namještaš članak za GS. Također, skužio sam da nemamo gdje potpisati predlagatelja ili komentar, to ću srediti sutra. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 00:28, 4. veljače 2026. (CET) == [[user:Općina Vidovec]] changed to [[user:Bruno Hranić-načelnik]] == I've changed username of "Općina Vidovec" to "Bruno Hranić-načelnik" (on his request). I don't know if this name is proper on hr.wiki, but I thinh is much better then "Općina Vidovec". Please let me know if removing the "-načelnik" part would be advisable. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 14:34, 7. veljače 2026. (CET) :{{s|Malarz pl}}, honestly I don't know what hr.wiki's username rules look like. The user in question is the ''načelnik'' (Polish: starosta) of [[Vidovec|općina Vidovec]] (county/powiat Vidovec) or someone closely connected to the person. His only contributions are his autobiography, which obviously didn't meet the notability criteria. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:45, 7. veljače 2026. (CET) ::Actually, a better Polish equivalent would be ''wojt'' of a ''gmina''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:48, 7. veljače 2026. (CET) Before 1989 there was in Poland "naczelnik gminy" (now "wójt gminy"). I saw too [[:c:Special:Contributions/Bruno_Hranić-načelnik]]. I realized that "Bruno Hranic" is propably "nacelnik" of "Općina Vidovec" :-) Hr.wiki username rules are on [[Wikipedija:Suradničko ime]] :-) Previous username conflict with "Suradničko ime ne smije biti komercijalno, ime tvrtke, nekog proizvoda, '''institucije''' i sličnog" (as I saw in autotranslator). Thanks. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 15:04, 7. veljače 2026. (CET) == Pokrajinsko prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza == Molim te nemoj ophoditi članke tog suradnika. Namjeravam ih kasnije srediti, no prvo moram u ondašnjim novinama pronaći je li se natjecalo zvalo provincijsko ili pokrajinsko prvenstvo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:05, 13. veljače 2026. (CET) :[[Slika:Thumbs up icon.svg|20px]] [[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:14, 13. veljače 2026. (CET) == 1 strd pzo == poštovani, ja sam stvorio tu stranicu i uređivao. Zašto ste izbrisali te podatke koje sam stavio. Još je veća stvar jer sam ja pripadnik te postrojbe,ta sjećanja što ste izbrisali su moja,proživljena. I taj povijesni prelet prva dva Miga 21 HRZ je istinit. A poveznicu niste ni pročitali do kraja. Tamo se govori Bobetku da dolaze dva miga ,a on pita koja dva miga. E pa ta dva koja su mi proletjeli iznad glave. Malo profesionalnosti molim i čitati sa razumijevanjem. Ali vjerojatno ste premlad da to shvatite. [[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])</small> 12:15, 15. veljače 2026. (CET) == Rasprava o brisanju – Nacrt:DomagojĆorić/ == '''U raspravi je prijedlog naveden - "Razlog brisanja:''' kriteriji" Članak opisuje javno djelujuću osobu, izabranog političara u regionalnom parlamentu, koja ima više potvrđenih funkcija u Mladeži HDZ-a i Osječko-baranjskoj županiji (predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ, zamjenik nacionalnog predsjednika MHDZ, član Nacionalnog odbora HDZ-a, predsjednik Savjeta mladih OBŽ, voditelj radne skupine HZŽ). Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija kao i službenih državnih stranica. Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobe s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi.Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija (OsijekNews, OsijekExpress, Dnevno.hr, 031portal). i drugi Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobu s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi. S obzirom na višestruke javne funkcije, izborne mandate, medijsku prisutnost i doprinos mladima u politici, smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti za hrvatsku Wikipediju. Ukoliko urednici smatraju potrebnim, dodatno se mogu označiti i novi izvori uz svaku tvrdnju da se jasno vidi provjerljivost informacija, iako je to već potkrijepljeno. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:02, 20. veljače 2026. (CET) :{{BIVUŠ101}}, članak ne ispunjava kriterije o političare. Nije riječ o saborskom zastupniku niti ministru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:36, 20. veljače 2026. (CET) ::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram "obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci" , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:55, 20. veljače 2026. (CET) :::Zastupnički kriterij odnosi se na državne parlamente, a ne županijske. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:03, 20. veljače 2026. (CET) ::::Poštovani i dalje navod ne stoji jer prema kriteriju citiram ::::''Političari i državni službenici:'' ::::''Političar ili državni službenik vjerojatno se može smatrati značajnim ako ispunjava <u>barem '''jedan''' od sljedećih kriterija</u>:'' ::::* ako je predsjednik [[Predsjednik države|države]] ili [[Predsjednik vlade|vlade]] (premijer), [[generalni guverner]], [[ministar]], član neke [[Zakonodavna vlast|zakonodavne skupštine]] ili na istovrjednu položaju na nacionalnoj razini [[Unitarizam|unitarne]] ili federalnoj razini [[Federacija|federativne]] države. (To se na Hrvatsku odnosi i na regionalni državni ustroj odnosno - Županije) ::::* ''obnaša ili je obnašao internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci koja jest ili je bila zastupljena u zakonodavnoj skupštini neke države: čelnik stranke, član odbora stranke, tajnik stranke, predsjednik (ili istovrjedan položaj) u udruzi povezanoj sa strankom'' ::::'''Taj kriterij je isto ispunjen.''' ::::Po kriterijima: ::::# Interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini - Domagoj Ćorić je Član Nacionalnog odbora stranke HDZ izabran na općem saboru stranke (Najviše tijelo stranke) koja je zastupljena u Hrvatskom saboru. Zamjenik je nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a, što je isto nacionalna stranačka funkcija. '''To točno zadovoljava točku 2. kriterija.''' ::::# Zahtjevne mjesne ili područne zadaće s moći: ::::#* Član je Predsjedništva HDZ-a Osječko-baranjske županije i Zastupnik u Skupštini Osječko-baranjske županije – ovo su izabrane funkcije s realnom političkom moći na županijskoj razini. '''To zadovoljava točku 3. kriterija.''' ::::# Medijski odjek, provjerljivost, relevantnost: ::::#* Aktivnosti su popraćene neovisnim medijima poput OsijekNews, OsijekExpress, 031portal, Dnevno.hr. ::::#* Ovo je u skladu s kriterijem 6 čak ako nije na nacionalnoj razini, ima očitu moć i medijsku pokrivenost od nacionalne do lokalne razine ::::Zaključno osobno smatram da tekst zadovoljava '''barem dva kriterija''' značajnosti: stranačka funkcija na nacionalnoj razini i značajne izabrane funkcije na regionalnoj razini, uz medijsku pokrivenost. Dakle, prema WP:KRTE, ovo jest relevantno za članak na Wikipediji. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:15, 20. veljače 2026. (CET) :::::Hrvatska nije federativna država. Federativne države su BiH, Rusija, Švicarska, SAD, tako da taj kriterij nije ispunjen. Valjda biste to trebali znati jer je jasno da ste usko povezani s temom članka. Član nacionalnog odbora nije interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini. To bi bile najviše pozicije, tipa predsjednik stranke. Županijska razina je sasvim irelevanta što se tiče kriterija značajnosti. Niti jedna enciklopedija, leksikon i sl. ne bi pokrila osobu s takvom funkcijom. U suprotnom bi postojali članci o zamjenicima župana iz pripadnike X nacionalne manjine. Ti osječki mjesni mediji nisu nimalo relevantni. Relevantni mediji bi bili nacionalni mediji tipa Večernji, Jutarnji itd. Dnevno.hr je najobičniji internetski portal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:27, 20. veljače 2026. (CET) ::::::Poštovani, (Draft - koji je izrađen je napravljen u dobroj namjeri jer pratim aktivno političku scenu mladih u Hrvatskoj i smatrao sam korisnim kreiranje istog) Nitko nije naveo da je Hrvatska federativna država (čitati s pažnjom), eksplicite vam piše - ''član odbora stranke,'' zato je i navedeno'','' pritom osobna kvalifikacija o o pojedinim portalima tko je i za što kvalificiran i relevantan izbjegavam jer gledam objektivno. Osijek nema neograničeni broj portala pa da prema tome izdvajamo "relevantne izvore". Već su ovo jedini šire dostupni portali na tome području koje je moguće pronaći. ::::::Kao primjer vam navodim [[Pavo Gagulić]] , kao gotovo identičnu stranicu, s time da primjerice osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:55, 20. veljače 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] ? :::::::poštovani urednici, još nisam dobio povratni odgovor a u međuvremenu kako vidim pokrenuta je i rasprava za brisanje stranice - Pavo Gagulić kojeg sam Vam naveo kao primjer, napominjem takvih stranica ima još niz poput primjerice - Ivan Vidiš - https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Vidi%C5%A1, i Petar Ćurić - https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_%C4%86uri%C4%87. S time da primjerice ponavljam osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. Jesu li onda sve te stranice ispravne i relevantne? ili su sve za uklanjanje.. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:59, 23. veljače 2026. (CET) ::::::::Poštovani rasprava je sada otvorena i za gore navedene primjere nakon mojeg naputka. Citiram suradnika "Hijerovit" — za stranicu Ivan Vidiš. lipnja 2024. (CEST) , "kriterije kao bivši predsjednik mladeži HDZ-a ispunjava". Te je stranica već bila zadržana a bila je i već predmet rasprave o brisanju, sukladno tome kriteriji se opetovano tumače po vlastitom dojmu ne pravilima. Osobno gledajući pravila i Domagoj Ćorić i Ivan Vidiš ispunjavaju sva pravila o zadržavanju i zahtjevu za premještanje na glavnu stranicu. S time da Ivan Vidiš ima dosta slabije izvore, Ukoliko su potrebne korekcije, dobrodošle su no napominjem osobu koju sam objektivno obradio ima sve potrebne kriterije. Te tražim zahtjev za premještaj stranice - Domagoj Ćorić na glavnu stranicu. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:01, 25. veljače 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Možda biste mogli prestati maltretirati suradnika na njegovoj osobnoj stranici i stvar raspraviti u raspravi za brisanje (kraći argumenti) ili na stranici za razgovor članka/nacrta. Mogli biste pogledati i kako su, što se same forme tiče, pisani članci na Wikipediji – Vaš ni formu ne zadovoljava. Stilski – puno praznih rečenica, kao iz političkog letka pred izvjesne ''izbore''. Natežete kriterije. Ovoliko strasti obično pokazuju oni koji imaju veze s osobom o kojoj pišu, a to za Wikipediju nije dobro: ni strast ni veze. Budite sigurni da će netko napisati članak kada osoba bude od enciklopedijskog značaja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 25. veljače 2026. (CET) ::::::::::Smijeh! "Maltretiranje" je ne dobivanje odgovora na jasne argumente? Prvo ste me vi osobno optužili da koristim chatGPT, pa onda kasnije ste uvidjeli da nije, pa je stvar ova ili ona.. sve samo ne meritum, jeste uopće pročitali sadržaj? Argumente i sve ostalo u raspravi? Nakon toga uz jasno istaknuti niz primjera stranica sve su sada predložene za brisanje, meni je "page" kao "page" nebitan ali mi je bitno vrijeme i trud koji sam uložio u isti da bi netko paušalno ocjenjivao.. Previše ste "strasti" i osobnih kvalifikacija iznijeli za tako "irelevantne" stvari.. Možda bi bilo dobro preispitati i vaše osobne relacije i odnose? Predlažem da sami onda osobno izmijenite i educirate i nas ostale, bit će nam zadovoljstvo! [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:44, 26. veljače 2026. (CET) == Nogomet == Možeš li pregledati [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2._NL_2024./25.&diff=prev&oldid=7391696 ovo]. Ponavljali su se parametri, pretpostavio sam da je umjesto 1 trebalo pisati 2. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:35, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Ponor}}, nije ništa izmijenjeno, tj. ostala je zelena boja kod stuoca drugoplasiranog kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:39, 20. veljače 2026. (CET) == Frano Veraja == Postovani, izbrisali ste cijeli tekst o Frani Veraja s objašnjenjem da “izgleda” kao AI. Svi podaci su točni i provjereni i ja sam ih osobno napisao. Mozete mi dodatno objasniti u čemu je problem? [[Suradnik:Cvita1008|Cvita1008]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cvita1008|razgovor]])</small> 19:43, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Cvita1008}}, članak stilski jako sliči na brojne nedavne članke za koje je očito da su pisani AI-jem, uključujući članke rukometne tematike. Članci bi trebali biti pisani u neutralnom tonu, a svaka tvrdnja bi trebala biti pokrivena izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:07, 21. veljače 2026. (CET) == Domobranske bojne == @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pozdrav, imam pitanje, razmišljam da sve dalmatinske domobranske bojne spojim u jedan povijesni paragraf na wiki stranici 23. domobranske pukovnije, čisto da je sve na jednom mjestu, eto javite što mislite o ideji pa ću se uhvatiti "posla". Što se tiče dužili, dan danas se u HV kaže da neko duži oružje, posuđuje od države, bar su tako meni objasnili :) [[Suradnik:Dudeidassa|Dudeidassa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dudeidassa|razgovor]])</small> 22:40, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Dudeidassa}}, nisam znao za ovo dužiti. Mislih da je riječ o nekom čudnom tipfeleru, makar ni sam nisam znao što bi to bilo :) Slobodno spoji te članke u jedan, ako misliš da je tako najbolje. Naravno, zadrži sadržaj koji se razlikuje (npr. slike, organizaciju jedinica, ali navedi izvore za organizaciju) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:03, 21. veljače 2026. (CET) == Roman "U vrtlogu vremena" na stranici "Žigmund Luksemburški" == Poštovanje, uklonili ste rečenicu "Žigmund Luksemburški je jedan od glavnih ikova u romanu povijesne fantastike U vrtlogu vremena, hrvatske autorice Ivane Julius." uz pitanje "Je li roman dovoljno značajan da bude uvršten u popularnu kulturu?". Dolje nudim dodatne izvore koji potvrđuju relevantnost romana: Izdanja: Roman je doživio 2 izdanja, 2023. i 2024.:(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=povijesni+roman+za+mlade&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=1700000665), (https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Julius%2c+Ivana&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=1031999) Prijevod: Preveden je na engleski jezik (The Whirlwind of time, 2025, prevoditeljica Mihaela Galjuf) (https://www.amazon.in/Whirlwind-Time-Book-ebook/dp/B0FL8XCKL9?ref_=ast_author_dp&th=1&psc=1) Recenzije i osvrte su napisali književnici: Saša Jakšić: https://ovisnaocitanju.com/recenzija/u-vrtlogu-vremena-ivana-julius/ Sandra Pocrnić Mlakar: https://beletra.hr/ivana-julius-moja-junakinja-jelena-osvaja-publiku-svojom-zenskom-snagom-tihom-ali-mocnom/ Osvrt književnice Marijane Dragičević nalazi se na omotu hrv. izdanja knjige. Osvrti književnika Davora Pleskine i Petra Petrovića nalaze se na omotu eng. izdanja knjige. O autorici i knjizi pisali su mediji: Večernji list: https://scontent.fzag3-1.fna.fbcdn.net/v/t39.30808-6/574573118_1142768331297008_1833912637579889898_n.jpg?_nc_cat=104&ccb=1-7&_nc_sid=7b2446&_nc_ohc=2revW2G_Uq8Q7kNvwGP2rl0&_nc_oc=Adksyo2re9SQHuA4OIVZdPNHBghjtbJtCnnnH9DpT_1PevHGnjz4_WVH51cBYsqf2Jk&_nc_zt=23&_nc_ht=scontent.fzag3-1.fna&_nc_gid=j6UcKBs06Gpe1AAB0zWC3w&oh=00_AfsvjN-CRvO2O7c96Mc3XRFBnybJbZ84RLsukRff-6Xp7w&oe=69A0FDE1 Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2024/04/ivana-julius-moja-junakinja-jelena.html Otvorena televizija: https://www.youtube.com/watch?v=yCx_j-xhGos Televizija Zapad: https://zapad.hr/ivana-julius-u-vrtlogu-vremena/ Radio Banovina: https://www.radio-banovina.hr/audio-kako-je-ivana-julius-spojila-fantaziju-povijest-i-medvednicu/ -Roman je spomenut i obrađen u knjizi "Zagorkini sljedbenici", Sandre Pocrnić Mlakar (str.145)(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&sort=5&new=30&age=0&fid0=5&fv0=hrvatski&selectedId=1009386) ---- S obzirom na sve navedeno, ako mislite da je roman ipak dovoljno značajan, molim da razmislite o vraćanju uklonjene rečenice na stranici "Žigmund Luksemburški". [[Suradnik:Botros99|Botros99]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Botros99|razgovor]])</small> 17:51, 22. veljače 2026. (CET) :{{Botros99}}, nije značajan. Prva rečenica definicije popularne kulture na [https://www.enciklopedija.hr/clanak/popularna-kultura Hrvatskoj enciklopediji] glasi: ''popularna kultura, kultura koja je svima dostupna i '''široko rasprostranjena'''; '''svakodnevna medijska kultura koja prevladava u suvremenom društvu;''' zajednički skup praksa i uvjerenja koje su stekle '''globalnu prihvaćenost''' i koje obilježava medijska dostupnost i pojavnost u obliku komercijalnoga proizvoda. '' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:39, 22. veljače 2026. (CET) == Petar Ćurić == <nowiki>{{Zadržati}}</nowiki> za [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|poveznica=Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|21x21px|Zadržati]] '''Zadržati''' Ne shvaćam čemu takvi prijedlozi, zapravo sam ostao bez teksta. Pročitajte njegov životopis malo bolje. Radite što hoćete. Jako ste me razočarali ali ja vam tu ne mogu ništa osim da ljude demotivirate za rad na taj način [[Suradnik:Slavko Macan|Slavko Macan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slavko Macan|razgovor]])</small> 17:54, 28. veljače 2026. (CET) == Hvala na dobrodošlici i pomoći == Poštovani kolega hvala na pomoći, baš se i ne snalazim više u ovom ambijentu, sve mi je novo... [[Suradnik:Vitek|vitek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])</small> 23:28, 3. ožujka 2026. (CET) :{{s|Vitek}}, bez problema. Povremeno ću pregledavati tvoje članke i ispravljati ih. I ja pozaboravim određene stvari nakon nekog vremena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:29, 3. ožujka 2026. (CET) == Tog(o)a == Vidi [https://egzonimi.lzmk.hr/?p=3230 ovo]. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:21, 8. ožujka 2026. (CET) :{{s|MaGa}}, zanimljivo. Kada sam brzinski sređivao članak, provjerio sma oblik Togoa na Hrv. enc. Prisutan je u [https://www.enciklopedija.hr/clanak/eyadema-gnassingbe ovom članku]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:27, 8. ožujka 2026. (CET) ::Izgleda da nisi tražio [https://enciklopedija.hr/clanak/Togo na pravom mjestu]. :D <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:36, 8. ožujka 2026. (CET) ::''Baj d vej'', ja uvijek tražim tamo gdje je eksplicitno navedeno kao pravilo. Možda je članke na HE prekucavao netko tko ne zna za neko pravilo, a netko tko je to trebao pregledati - ''promašio''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:44, 8. ožujka 2026. (CET) :::{{s|MaGa}}, ma znam nego ovako mi je bilo najlakše provjeriti. Obično koristim HJP, no znam da (često) nema natuknice za države s popisom oblika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:47, 8. ožujka 2026. (CET) ::::HJP... Rekao bi jedan bivši kolega: ''Da, ali ne''. Uglavnom, ''botom lajn'': Preko trnja do zvijezda. Nema nam druge. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:57, 8. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] i @[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Informativna točka o najčešćim situacijama: ako je takav otvoreni slog (onaj koji završava na samoglasnik) na kraju imena muškog roda naglašen, samoglasnik se zadržava u sklonidbi, kao kod Peru -> Perua, San José -> San Joséa, Copiapó -> Copiapóa. Ako nije, mijenja ga se kao bilo koju domaću imenicu, npr. Tokio -> Tokija, Meksiko -> Meksika, Santiago -> Santiaga. Kod ženskih doduše nije tako: Cumaná -> Cumane. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:43, 9. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, na početku ovog odlomka naveo sam poveznicu na LZMK koja jasno govori. Ja na to nemam što ni dodati niti oduzeti, to su sigurno pisali učeni(ji od mene) ljudi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:56, 9. ožujka 2026. (CET) == Nino Skrabe == postovani Croxyz ...@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] male izmjene za Ninu Skrabe radim vec 10+godina, sto se vidi iz povijesti, na njegovo inzistiranje. Svakih par mjeseci mi posalje dopunu koju radim na Wikipediji, isto kako sam i postavio stranicu. Stoga Vas molim da izmjenu vratitr nazad. Hvala lijepo Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 17:15, 10. ožujka 2026. (CET) :{{s|Igor Salopek}}, u izvorima članka [[Nino Škrabe]] nije stajalo ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:23, 12. ožujka 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] da li.moram ponovno izmjene unositi ili cete ih vratiti? Ako treba mogu poslati prtscr maila od Nine Skrabe iako mi nije jasno zasto.kad se u povijesti vidi da ja stalno dopune radim ::Hvala [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 07:15, 14. ožujka 2026. (CET) :::{{s|Igor Salopek}}, vaka tvrdnja u članku bi trebala biti pokrivena izvorima. Trenutno članak ima samo dva izvora koji naravno pokrivaju mali dio članka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:20, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ne razumijem sad vise sto ocekujete od mene? Gospodin Nino Skrabe mi daje sve u mailu i ja postavljam na wikipediju. ::::Ako to nije dovoljno onda ne znam sto je. ::::Dakle izvor je sam Nino Skrabe. ::::Ajme 10g nikakvih problema sad odjednom je problem. ::::Eto, da li cete vratiti ili moram sam opet upisivati? ::::Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:09, 14. ožujka 2026. (CET) :::::{{s|Igor Salopek}}, problem nije odjednom, već od [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nino_%C5%A0krabe&diff=prev&oldid=2398363 30. travnja 2010.], dakle skoro 16 godina. Tvrdnje u svakom članku bi trebale biti pokrivene vjerodostojnim i provjerljivim izvorima ([[WP:VI]], [[WP:NI]]), dakle ne primarnim (u ovom slučaju samog Škrabe), već sekundarnim i tercijarnim izvorima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:29, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Evo ne znam sto da kazem. Javit cu autoru, Ninu Skrabe, da ne zelite objaviti izmjene jer ga ne smatrate vjerodostojnim. Nazalost drugih provjerljivih izvora nemam. ::::::Vjerujem da ce biti razocaran, ali ako ne zelite, ne zelite. [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:51, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::{{s|Igor Salopek}}, za većinu toga vjerojatno postoje izvori u LZMK-ovim izdanjima, znanstvenim radovima, nacionalnim/regionalnim medijima, knjigama, časopisima i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:12, 14. ožujka 2026. (CET) == Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991. == In the page 372 of the Orijent book, they say the club played in the ''Grupa Zapad'' of '''Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991.''' I never heard anything about it, I think it was played in the same days of [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]]. In facebook ([https://www.facebook.com/profile/100057584734421/search/?q=turnir%20drugoligasa%20i%20treceligasa POVIJEST RIJEČKOG NOGOMETA]) i found this: Zbog općepoznate političke i ratne situacije, raspada Jugoslavije i hrvatskog osamostaljenja oformljena su samostalna hrvatska prvenstvena i kup natjecanja u kojima su klubovi uglavnom bili raspoređeni prema plasmanu u posljednjem izdanju jugoslavenskih natjecanja. Zbog ratnog stanja u Hrvatskoj i uvedenog moratorija zbog nesigurnosti svih nogometaša, nogometnih djelatnika i gledatelja početak službenih nogometnih natjecanja za sezonu 1991./1992. su trebala započeti tijekom kolovoza 1991. godine, ali su se često odgađala pa su započela tek krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine. Krajem ljeta i tijekom jeseni 1991. godine su se na područjima Hrvatske koja nisu bila obuhvaćena ratom odigravalo niz humanitarnih utakmica, te nekoliko značajnijih turnira. Prvi od tih turnira je bio Trofej ''Novog lista'' koji se je odigrao u Rijeci, Zagrebu i Splitu i na kojem su nastupili dojučerašnji jugoslavenski prvoligaši iz Hrvatske - ''Rijeka'' Rijeka, ''Hajduk'' Split, ''Dinamo'' Zagreb i ''Osijek'' Osijek. Nakon ovoga je uslijedilo neslužbeno nogometno prvenstvo Hrvatske ''Slobodna Hrvatska 1991.'', čiji se prvi dio odigrao po Hrvatskom zagorju i Međimurju, a drugi dio u Istri, a nastupilo je budućih 7 hrvatskih prvoligaša uključujući i ''Rijeku''. Paralelno s ovim natjecanjem se je u Rijeci odigrao ''Trofej Compa'' na kojem su nastupili riječki klubovi ''Grbci'', ''Lokomotiva'', ''Rikard Benčić'' i ''Zamet''. Nekako za vrijeme odigravanja navedenih turnira se je na području Rijeke i okolice počeo održavati turnir ''Sportaši Hrvatske - HNS Rijeka 1991.'' (i u ostalim sportovima su se održavali turniri ovakvog naziva), a ovo natjecanje se sastojalo od 2 turnira - ''Turnir drugoligaša i trećeligaša'' i ''Turnir niželigaša'', a sav prihod s ovog natjecanja je išao u dobrotvorne svrha. Na ''Turniru drugoligaša i trećeligaša'' su se od riječkih klubova natjecali ''Lučki radnik'' (osvoji turnir) i ''Orijent'', dok su se na ''Turniru niželigaša'' od riječkih klubova natjecali ''Grbci'', ''INA Delta'', ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'' (pobjednik turnira). Za ovaj turnir moram spomenuti da su svi klubovi bili oslabljeni, jer je dio njihovih igrača bio na ratištu, što im se događalo i narednih nekoliko sezona u službenim natjecanjima. Krajem 1991. godine se je održao ‘ratni’ malonogometni turnir pod nazivom ''Neovisna Hrvatska 1991.'', a sve utakmice su se odigrale u zagrebačkoj 'Ledenoj dvorani' Dvorani sportova, a na turniru su se uz ''Rijeku'' još natjecali i ''Hajduk'' Split, ''Zagreb'' Zagreb, ''INKER'' Zaprešić (ex ''Jugokeramika''), ''Varteks'' Varaždin i selekcija Sportskih novosti pod nazivom ''SN scorpion''. Na turniru je trebao nastupati i zagrebački ''HAŠK Građanski'' (ex ‘’Dinamo’’), ali nisu nastupali zbog 'odmora' nogometaša, koji su ionako pratili ovaj turnir iz gledališta. Čim je ratna stihija pomalo počela jenjavati krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine su se u Hrvatskoj počela ubrzanim ritmom održavati službena natjecanja u novooformljenim hrvatskim natjecanjima. U prvenstvima hrvatske su od riječkih klubova u 1. hrvatsku nogometnu ligu je ušla ''Rijeka'', u zapadnu skupinu 2. hrvatske nogometne lige je ušao ''Orijent'', u primorsku skupinu 3. hrvatske nogometne lige je ušao ''Lučki radnik'', u 'B' grupu riječke skupine 4. hrvatske nogometne lige su ušli ''Grbci'', ''INA Delta'' i ''Lokomotiva'', dok su u riječku skupinu 5. hrvatske nogometne lige ušli ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'', a tijekom narednih godina se je nastavila tradicija iz vremena Jugoslavije o redovitim mijenjanjima sustava natjecanja (ali bržim ritmom), pri čemu je nekoliko klubova nestalo, a par njih se oformilo. U prvo izdanje hrvatskog nogometnog kupa 1992. godine je ušlo 7 klubova koji su bili izborili plasman u završnicu Kupa maršala Tita 1991./1992. About the western group of Turnir drugoligaša i trećeligaša, the table was: Lučki radnik 6 pts, Halubjan, Opatija and Orijent 4 pts, Grobničan 2 pts. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:38, 11. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, the war ([[Domovinski rat]]) broke out in early 1991, before Croatia got it's independence. Even though the war started, the clubs continued to compete in their Yugoslav leagues. In June, after the season ended, Croatia became an independent state. This resulted in clubs leaving the Yugoslav football pyramid. Due to the war, it became impossible to organise leagues. Because of this, the new season didn't start in August. With no games, local friendly tournaments were set up. Some of them are covered in [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]]. Keep in mind that some of these tournaments could've been official tournaments. We don't know, due to a lack of information. All of these are local tournaments. The first tournament mentioned in that Facebook post is likely a friendly tournament organised by the Rijeka daily [[Novi list]]. It also mentions [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]] The text then mentions some local Rijeka tournaments. The second paragraph covers the foundation of the Croatian football pyramid. Orijent played in [[2._HNL_1992.#Zapad]], Lučki radnik in [[3._HNL_1992.#Skupina_A_–_Riječka_skupina]]. The other leagues aren't covered on hr.wiki (they should be a part of [[4. rang HNL-a 1992.]] and [[5. rang HNL-a 1992.]]) :Starting in early 1992 (or sometimes perhaps even in late 1991) there were a bunch of non-official torunaments. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:19, 12. ožujka 2026. (CET) == Stranica StreetGainZ == Poštovani, mogu li znati koji je razlog brisanja stranice? Prije par dana sam probao istu stranicu uploadati, no tada je bio problem u imenu računa te je to sada riješeno + dodana je dodatna litetaruta i poveznice na sami članak pa me zanima koji dio sada nije u skladu sa pravilima? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 22:08, 12. ožujka 2026. (CET) :{{s|Nikola Pustišek}}, zato što organizacija ne ispunjava [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:38, 12. ožujka 2026. (CET) ::Poštovani, hvala na odgovoru. Pod kriterijima značajnosti misli se na ovo " ::Ona pak najčešće nije enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka: ::* ima malen broj članova (manje od 1000) ::* usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]] ::* lokalnog je karaktera ::* lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se ujedno ne ističe ni po čemu. ::" ? ::Ukoliko je jedna ili više kratica razlog za ukidanje naše stranice, zbog čega su odobrene onda stranice drugih manjih udruga koje također ne ispunjavaju navedene kriterije? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 09:34, 13. ožujka 2026. (CET) :::Ako smatrate da neka udruga ne ispunjava kriterije značajnosti, slobodno predložite njen članak za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:22, 14. ožujka 2026. (CET) == Ivan Marević == Zbog čega je članak predložen za brisanje? Čisto da znam gdje griješim. Hvala [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])</small> 09:00, 16. ožujka 2026. (CET) :Zbog vjerojatnog neispunjavanja kriterija značajnosti za političare. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:07, 17. ožujka 2026. (CET) == Nacrt: Bokšački Klub Klis, molim vas doprinesite. == Molio bih vas da uredite nacrt članka Bokšački Klub Klis, ako znate. Hvala, srdačno vas pozdravljam! [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])</small> 19:59, 18. ožujka 2026. (CET) :{{s|Suradnik78785}}, sadržaj članka [[Nacrt:Bokšački klub Klis]] uopće nije potkrepljen izvorima niti je pravopisno sređen. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:36, 18. ožujka 2026. (CET) == Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20. == Why do you want to delete [[Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20.|this page]] ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:25, 19. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, because it should be written as Osječki and not Osiječki. This misspelling is common on exyufudbal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:25, 19. ožujka 2026. (CET) ::I understood later (I had to comparize the 2 links). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:16, 20. ožujka 2026. (CET) :::Đakovske -> Đakovačke, moslavičke -> moslavačke – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:02, 20. ožujka 2026. (CET) == Stranice o sezonama Kupa SRJ sa svim strijelcima == Evo stranica o prve tri sezone Kupa SRJ sa (skoro) svim strijelcima: [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg93.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg94.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg95.html#kup] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 11:39, 20. ožujka 2026. (CET) :[[Suradnik:Ame71|Ame71]], besides the first three season of the FR Yugoslavia Cup, we also got a bunch of [https://fsv.rs/arhiva-fudbalskih-takmicenja-na-teritoriji-vojvodine-od-1945-do-danas/ Vojvodina tables]. Now you can cover most of the Vojvodina seasons. I remember that we had incomplete tables for several seasons. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:57, 20. ožujka 2026. (CET) ::Additionaly, this may be useful for correcting tables with incorrect goal-differences. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:04, 20. ožujka 2026. (CET) ::: Vojvodina page will be useful in the future, at the moment I'm busy with ZNP pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:37, 21. ožujka 2026. (CET) == Dinamova slika iz 1951. == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Drago_Horvat&curid=491100&diff=7410065&oldid=7410057 Ova slika] koju su dodao u par članak danas ima malo čudan početak teksta. Molim te pogledaj: ''"Dinamo Zagreb s momčadi Dinama (?!) koja je osvojila Kup maršala Tita 1951. U gornjem redu su..."'' [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:23 20:23, 24. ožujka 2026. (CET) :Btw. sad sam vidio da si iz infookvira Franji Wölflu izbacio trenerske podatke. Ima li neki posebni razlog za to? - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:31 20:31, 24. ožujka 2026. (CET) ::{{s|Jure Grm}}, dobro da si uočio ovo prvo. Ispravljao sam slike u drugim člancima, pa sam slučajno pogriješio. Wölflov članak sam počeo uređivati jer mi je bilo čudno kako u infookviru ima samo 79 golova, a 304 nastupa. To je pogrešno interpretirano iz Nogometnog leksiona. ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2665 Za Dinamo odigrao 304 utakmice i postigao 79 ligaških pogodaka]'' znači da je sveukupno odigrao 304 utakmice (vjerojatno uključuje i prijateljske), a da je u ligi postigao 79 golova (mislim da je to tipfeler, trebalo bi biti 89 prema Dinamovoj web-stranici). O Wölflu sam pronalazio mnogo kontradiktornih i pogrešnih podataka. F.F. (očito [[Franjo Frntić]]) tvrdi u [[Tko je tko u NDH]] ([https://znaci.org/00003/557.pdf str. 427.]) da je Wölfl počeo igrati u Concordiji s 13 godina 1930. Wölfl je rođen 1918., tako da je 13-godišnjak postao tek 1931. Nisam mogao pronaći potvrdu da je Wölfl igrao za prvu momčad Concordije kao 16-godišnjak, 1934. Koliko vidim, Concordia te godine nije igrala u prvenstvu ZNP, prvenstvo Jugoslavije 1933./34. je otkazano, a 1934./35. nije nastupao. No, vjerovat ću Cuvaju jer znam da je vodio detaljne dnevnike. Također sam pronalazio kontradiktorne podatke o godinama u kojima je igrao za Građanski (od 1937. ili 1938.). Izgleda da se pridružio Građanskom u listopadu 1937., a prvi put u nekoj službenoj tuakmici azigrao je 1938. Što se tiče trenerske karijere, prije bi se infookvira zabunom interpretiralo da je Wölfl bio trener prve momčadi Dinama i izbornik Jugoslavije. Barem sam ja imao takav dojam. No Wölfla nisam uspio pronaći na popisu trenera Dinama kroz povijest. Trebalo bi u infookviru navesti koje točno pozicije je držao unutar Dinama i jugoslavenske reprezentacije. Nisam uspio pronaći te podatke. Možda je proveo dulje vrijeme u stožeru jugoslavenske reprezentacije? Nažalost, nemamo nigdje kompletnu biografiju Wölfla (ni na Dinamovoj web-stranici, ni u Povijesti sporta i inim publikacijama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:35, 24. ožujka 2026. (CET) :::Što se tiče nastupa za B reprezentaciju, utakmica se odigrala, no u Politici nisu naveli sastave. Trebalo bi pričekati još nekoliko dana (ili tjedana) da NSK digitalizira izdanja Novosti iz 1940. (trenutno digitaliziraju 1938. i 1939.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:37, 24. ožujka 2026. (CET) ::::I svakako mu treba vratiti izborničke funkcije, odnosno članstvo u kolektivnim izborničkim komisijama i u jugoslavenskoj 1954. i u hrvatskoj reprezentaciji 1956. - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:49 22:49, 24. ožujka 2026. (CET) :::Ovu pogrešku imaš na više mjesta ... [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:38 22:38, 24. ožujka 2026. (CET) ::::{{s|Jure Grm}}, evo riješih. Jao, stvarno sam brzoplet danas. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:01, 24. ožujka 2026. (CET) ==Predložak== Hvala na dopunjavanju i iskorištavanju predloška. Ja sam bio još nesiguran koliko je to dobro i uopće korisno, pa na kraju nisam iskoristio. Isto tako i s predloškom za glagoljicu. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 16:56, 31. ožujka 2026. (CEST) :{{s|Kkupus}}, vjeruj mi korisno je. Znaš li možda glagoljicu? Ako da, pokušaj nadopuniti pisce [[Predložak:Glagoljica]] s autorima koji se navode u [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X04047&P= ovoj knjizi]. Odi na ovaj scroll na dnu i odi na 13–18., 256–259. str. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:08, 1. travnja 2026. (CEST) ::{{S|Kkupus}}, bi li htio popuniti predložak s člancima [[:Kategorija:Glagoljica]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:15, 1. travnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Izbjegavao sam popunjavati s podatcima s [[:Kategorija:Glagoljica]] jer je po meni većina toga, izuzev podlistka Glagoljski zapisi apsolutno irelevantna. Uglavnom su to neke moderne pojave od manje važnosti ili jako nedorečene teme poput [[Hrvatska glagoljica]]. Probat ću vidjeti po ovome popisu koji su poslao, iako mislim da ima trenutačno i lakše dostupne literature, barem u knjižnicama. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 00:58, 1. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Kkupus}}, vjerujem da postoji. [[Predložak:Hrvatska ćirilica bosančica]] sam slučajno pronašao prilikom traganja sadržaja za [[Bosančica#U_suvremenom_dobu]]. Bilo mi je čudno kako nisam naletio na taj predložak dok sam sređivao članak o našoj ćirilici. Ustanovio sam da se predložak nigdje nije koristio, pa sam ga odlučio uklopiti u sve članke koje je naveden. Inače, ovu knjigu koju sam naveo iznad, je FOI na isti dan, dan prije ili kasnije, digitalizirao tako da sam ju slučajno otkrio u pravo vrijeme. Kukuljević Sakcinski ju je sastavio kao popis hrvatskih knjiga koje je pronašao u nekoliko tadašnjih (privatnih) knjižnica. Naravno, to nije popis knjiga tiskan/pisan do te godine jer je kod nas znanost tek bila u početcima (npr. Kukuljević Sakcinski ne zna za Nauk karstjanski [[Matija Divković|Matije Divkovića]], ako se ne varam prve hrvatske tiskane ćirilične knjige, čija je skraćena inačica prema Hrvatskoj enciklopedija doživjela [https://www.enciklopedija.hr/clanak/divkovic-matija čak 27 izdanja!]). Većina dotad navedenih autora u predlošku su navedena u njegovoj knjizi, ali nisam mogao pronaći potvrde (slike) da su one doista pisane na našoj inačice ćirilice, a ne na ''standardnoj'' ćirilici, pa ih nisam naveo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:11, 1. travnja 2026. (CEST) == [[2. HNL 1994./95.]] == ovo vezano za [[2. HNL 1994./95.]] * grupa "Sjever"'' - gdje je nedoumica između [[NK Slavonija Požega|''Slavonija'' - Požega]] i [[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|''Mladost 127'' - Suhopolje]] na 1. mjestu (oba po 65 bodova) poredak * 1. ''Mladost 127'' * 2. ''Slavonija'' imamo po * ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 * Željko Kovač: ''Povijest nogometa od NK Jedinstvo do HNK Đakovo Croatia : 1962.-2016.'', Đakovo, 2017., {{ISBN|978-953-6831-80-7}}, str. 224 * Dragutun Kerže: ''Olimpija, simbol Donjega grada : 1923. - 2003.'', Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}} * Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica : 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 iskreno, nisam našao (još) da je negdje * 1. ''Slavonija'' * 2. ''Mladost 127'' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:50, 9. travnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super je da nam se svi izvori slažu oko 1. mjesta. To znači da RSSSF nije pouzdan za ovu sezonu, odnosno da ga ne bismo trebali koristiti. Trebali bi ispraviti tu tablicu u članku. Vidim da Croatia Đakovo i Jedinstvo Donji Miholjac imaju jednaki broj bodova (39), slično kao i Slavonija Požega i Mladost 127. Suhopolje. Je li se ti izvori koje si naveo u poruci iznad slažu oko pozicija tih klubova na ljestvici? Također, bi li mogao vidjeti je li Hrvatski športski almanah 1995/1996 ima identične ljestvice za [[2._HNL_1994./95.#Zapad]] i [[2._HNL_1994./95.#Jug]] (broj bodova, gol-razlika i sl.)? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:25, 9. travnja 2026. (CEST) == Bunić == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bunić&oldid=prev&diff=7428662 Trazis izvor moje izmjene, kad ja sam samo popravio gresku nekog drugog? Ali moje izmejna je, da ni je tamo Laudon ishranjen! Gdje ima izvora, da tamo ishranjen je??? Sve izvore govore samo o nehovim decama. Nema... nonsense, ishranjen je u Becu, mislim da klik u engelskoj ili nekoj drugoj wiki i vidi se sve. Ne znam ko je stvario ovaj nonsense da je ishranjen u Bunicu. Ali kad nema izvora, da je tamo sahranjen, zasto izvor, da tamo ishranjen ni je??? {| class="wikitable" ! colspan="2" |Ernst Gideon von Laudon |- | colspan="2" |Portrait, <abbr>c.</abbr> 1780 |- !Born |13 February 1717 Toce mõisa, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Toce,_Latvia&action=edit&redlink=1 Tootzen] [<nowiki/>[[:lv:Toce|lv]]], [[:en:Swedish_Livonia|Swedish Livonia]] (in present-day Toce, [[:en:Madona_Municipality|Madona Municipality]], [[:en:Latvia|Latvia]]) |- !Died |14 July 1790 (aged 73) [[:en:Nový_Jičín|Nový Jičín]], [[:en:Moravian_Margraviate|Moravian Margraviate]], [[:en:Holy_Roman_Empire|Holy Roman Empire]] |- !Buried |[[:en:Penzing_(Vienna)|Hadersdorf]], [[:en:Vienna|Vienna]] |} [[Suradnik:270kHz|270kHz]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:270kHz|razgovor]])</small> 08:44, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|270kHz}}, pregledao sam povijest izmjena te uklonio nereferencirani sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:54, 14. travnja 2026. (CEST) == Zagreb league 1930/31 == I have a question about the [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930/31 Zagreb championship]]: I think the champion was Viktorija, but the page [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] lists the champion as HAŠK. The subfederation final is also listed as HAŠK-Segesta 4:0, but I haven't found any sources about it. Who do you think was the real winner? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:38, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, at first I started digging through sources about HAŠK. I couldn't find anything, but then I rememebered that [https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 this page exists]. Also I'd like to point out a mistake on that specific page. Concordia did not win the 1938–39 ZNP championship. It lost to BGŠK Bjelovar, the provincial champion, in the ZNP championship final. I find it interesting that we have a HAŠK vs Segesta championship twice in a row. It could be a duplication error. Without dates it's hard to confirm anything. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:57, 14. travnja 2026. (CEST) ::I think it would be the best if {{s|Cybermb}} looked into this. It's 100% mentioned in Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena. ::P.S. Cybermb, si uspio pronači išta vezano za onu župu Bosanske krajine i 2. HNL 1994./95.? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:03, 14. travnja 2026. (CEST) :::A final HAŠK-Segesta 4:0 is on April 1933 (but for 1931/32 season, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), str. 152.]). I suppose the podsavez final wasn't played in 1931 (Viktorija v Segesta). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:25, 15. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, here's what I managed to find. After the qualifiers (quarter finals) have been played, 1931 Varaždinske novosti editions stop reporting on the further outcome of the 1930–31 provincial championship. Why? I don't know. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=701953 Novosti, 21. srpnja 1931., str. 6.] mentions what I assume is the missing qualifiers/quarter finals tie: ::::Unitas Nova Gradiška – BSK Brod na Savi. What's strange is that in the previous season Unitas competed in the Sisačka župa championship. Segesta is participating in the provincial championship. Is this some previously cancelled match? ::::From that Novosti edition we have the following result: ::::* Viktorija Karlovac – ČŠK Čakovec 0:0 (June 20th, not 19th as [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Sijić, str. 150.] claims). Both clubs are named the champions of their župas. ::::There are no reports on the 2nd leg of the qualifiers/quarter finals. ::::In [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702005 Novosti, 29. srpnja 1931., god. XXV., br. 207., str. 15.] we have a report on the matches that will take part on August 2nd 1931: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak ::::* Koprivnica – Ivanić ::::* BSK Brod na Savi – Segesta Sisak ::::This confirms that the Unitas Nova Gradiška vs BSK Brod na Savi fixture was a provincial championship tie. Maybe Unitas played in Bjelovarska župa, while Koprivnica played in Podravska (not Bjelovarska) župa? ::::You might have noticed that Orient is listed here. ::::In [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] we have: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak 1:1 2:2 1:3 ::::* Orient Sušak – Segesta Sisak 3:3 1:4 ::::Do you have dates in Orient's book? Did Orient play against anybody before ČŠK? Because we have a Koprivnica – Ivanić tie, the Orient – Segesta tie was a semifinal, just as [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] claims. ::::I'll stop jhere because I don't have any dates. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:56, 15. travnja 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'm really confused. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702151 August 7th] edition claims that the following matches will take place: :::::* ČŠK – Ivanić :::::* Segesta – Brod :::::This makes zero sense. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:06, 15. travnja 2026. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I have a full table: II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702201 Novosti, 17. kolovoza 1931., god. XXV., br. 226., str. 12.] There's just one single mistake (it's a typo): Croatia (the worst club) should have 1 draw, not 6. In previous week's report, Croatia was accidently given 5, not 0 draws (in the last leg Croatia drew). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:17, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, do you plan on doing this table? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:01, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::I can't open it.... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 21:14, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Ah, I see that the entire webpage is down. Such a shame, I wanted to see the report of the Viktorija Segesta games. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:14, 16. travnja 2026. (CEST) :::::::::{{s|Ame71}}, the site is back online again. [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.]] Viktorija vs Segesta amtch is indeed called a qualifing match. ::::::::: [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] :::::::::May 17th official ZNP short text: no mention of the winner of Viktorija vs Željezničar becoming the champion of ZNOP :::::::::May 18th only a short report, no mention of title win :::::::::May 19th [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=690412&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B14%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.566%2C%22y%22%3A1.123%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A1.241%7D link] Viktorija called the champion of 1. razred. Here's an interesting text: :::::::::''Prema propozicijama igra prvo plasirani klub lokalnog prvenstva Zagreba sa trećeplasiranim zagrebačkim klubom u Liga prvenstvu [is this Yugoslav championship?] kvalifikacionu utakmicu, ali tek u 1932 godini...'' :::::::::Do we have records of this qualifying match? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:41, 17. travnja 2026. (CEST) == Stranica Goran Andrijanić == [[Suradnik:Goran Andrijanic|Goran Andrijanic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Goran Andrijanic|razgovor]])</small> 12:22, 16. travnja 2026. (CEST) 759z6jzqbkq26sx1r3xafyfwc2zrj39 Modul:Location map/data/Hrvatska Vrboska/doc 828 785158 7431268 7204868 2026-04-17T06:28:17Z Argo Navis 852 7431268 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih gradova|Vrboska]] [[Kategorija:Lokacijske karte Hvara|Vrboska]]</includeonly> 7rgru6cpoztpogihoezih07veealez8 Kategorija:Porječje Onege 14 785672 7431119 7278868 2026-04-16T21:16:22Z Argo Navis 852 7431119 wikitext text/x-wiki {| align=right |- | valign=top | {{Commonscat|Onega Basin}} | valign=top | [[Datoteka:Onega2 eng.svg|right|300px]]<br>Onega {{pritok1|Onega (rijeka)}} |} {{glavnik|Onega (rijeka)}} [[Kategorija:Bjelomorski slijev|Onega]] 39oepeqqzy1ex004md9co7e247923bs Modul:Location map/data/Hrvatska Korčulansko otočje/doc 828 786244 7431250 7216415 2026-04-17T06:17:58Z Argo Navis 852 7431250 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih otoka|Korčulansko otočje]] [[Kategorija:Lokacijske karte otočja|Korčulansko otočje]]</includeonly> 1kbtzavbp8iodt7e3me0m4az8g9ufb7 7431256 7431250 2026-04-17T06:20:13Z Argo Navis 852 7431256 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih otočja|Korčulansko otočje]]</includeonly> t6rxhv3kx1dail29cgo26soh6ize8w0 Nacrt:Buco Pende 118 786263 7430958 7299574 2026-04-16T14:30:33Z Buco Pende 331375 7430958 wikitext text/x-wiki {{Infookvir osoba | ime = Ljubomir Buco Pende | slika = Buco Pende 2025 Kazalište Marina Držića.jpg | opis_slike = Buco Pende, 2025. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|11|20}} | mjesto_rođenja = [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]] | zanimanje = glazbenik, kantautor, slikar | aktivne_godine = 1970. – danas | poznat_po = [[Buco i Srđan]], [[Buco i Frano]] }} '''Ljubomir Buco Pende''' ([[Dubrovnik]], [[20. studenoga]] [[1948.]]) hrvatski je glazbenik, kantautor i slikar. Najpoznatiji je po djelovanju u akustičnim duetima ''Buco i Srđan'' te ''Buco i Frano''. Tijekom više od pet desetljeća stvaralaštva, istaknuo se kao izvođač [[šansona]], autor glazbe i tekstova, te likovni umjetnik nadahnut motivima rodnog [[Dubrovnik]]a.<ref>[https://www.glasgrada.hr/intervju/ljubomir-buco-pende-glazbenik-i-slikar Glas Grada – Intervju s Ljubomirom Buco Pendom]</ref> == Glazbena karijera == Pende je započeo karijeru 1970-ih u dubrovačkim sastavima poput ''Libertas'' i ''Sigma''. Godine 1972. osnovao je s [[Srđan Gjivoje|Srđanom Gjivojem]] akustični duo '''Buco i Srđan''', poznat po romantičnim šansonama i baladama.<ref>[https://justdubrovnik.com/simon-and-garfunkel-of-dubrovnik/ Just Dubrovnik – Buco i Srđan]</ref> Njihov prvi album ''Veče je naš prijatelj'' (1974) sadrži pjesme kao što su "Kad se jednom rastanemo", "Moja Annabel Lee" i "Cvijeta Zuzorić".<ref>[https://www.discogs.com/artist/880835-Buco-I-Sr%C4%91an Discogs – Buco i Srđan]</ref> Na albumima dua Buco i Srđan surađivali su s nizom uglednih skladatelja i aranžera, poput [[Đelo Jusić|Đele Jusića]] i [[Hrvoje Hegedušić|Hrvoja Hegedušića]], ali su i sami autorski pridonosili svojim djelima. Buco Pende potpisuje niz vlastitih skladbi, u kojima dolazi do izražaja njegov senzibilitet za tekst i melodiju. Duo je bio čest gost glazbenih festivala i surađivao je s poznatim imenima hrvatske glazbe. Nakon prestanka suradnje sa Srđanom, Pende je nastavio karijeru u duetu '''Buco i Frano''' s [[Frano Matušić|Franom Matušićem]], s kojim je 1983. snimio album ''Sanjalica''.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/moskar/zabava/buco-pende-opet-ce-zapjevati-u-sponzi-pridruzit-ce-mu-se-i-srdan-kadric-a-i-korculanska-publika-doci-ce-na-svoje-1402560 Slobodna Dalmacija – Koncerti sa Srđanom Kadrićem]</ref> Krajem 1990-ih preselio se u [[Njemačka|Njemačku]], gdje je snimio dva autorska albuma na engleskom jeziku: ''The Breath and Sounds of Dubrovnik'' i ''The Dreamer''. Po povratku u [[Dubrovnik]], otvorio je vlastitu galeriju '''Bokar''', u kojoj izlaže svoje likovne radove. Također je objavio glazbeni album ''Pripovijesti iz Grada'', inspiriran motivima rodnog grada.<ref>[https://www.dubrovniknet.hr/buco-pende-svoju-ljubav-prema-gradu-pretace-i-u-slike/ DubrovnikNet – Slikarski opus]</ref> === Posljednje godine i suradnja sa Srđanom Kadrićem === U posljednjim godinama Buco Pende ostvario je uspješnu suradnju sa Srđanom Kadrićem, s kojim izvodi najpoznatije skladbe iz raznih faza svoje karijere. Koncertni ciklus '''"Ponoćna serenada"''' održava se od 2023. u atriju palače Sponza u Dubrovniku, uz oduševljenje publike.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/moskar/zabava/buco-pende-opet-ce-zapjevati-u-sponzi-pridruzit-ce-mu-se-i-srdan-kadric-a-i-korculanska-publika-doci-ce-na-svoje-1402560 Slobodna Dalmacija – Koncerti sa Srđanom Kadrićem]</ref> U prosincu 2023. godine, nastupili su u Novinarskom domu u Zagrebu s retrospektivnim programom Bucove karijere. U siječnju 2025., povodom Feste svetog Vlaha i 100. godišnjice Dubrovačkog simfonijskog orkestra, održan je svečani koncert '''"Buco Pende – 55 godina glazbe"''' u Kazalištu Marina Držića. Buco Pende i Srđan Kadrić nastupili su uz goste Frana Matušića, Srđana Gjivoja, Vicka Dragojevića, Luku Šerića i Klapu Kaše, a orkestrom je ravnao Slobodan Begić. Koncert je bio rasprodan danima unaprijed.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/moskar/zabava/buco-pende-opet-ce-zapjevati-u-sponzi-pridruzit-ce-mu-se-i-srdan-kadric-a-i-korculanska-publika-doci-ce-na-svoje-1402560 Slobodna Dalmacija – Koncerti sa Srđanom Kadrićem]</ref> == Likovna umjetnost == Buco Pende se slikarstvom bavi od djetinjstva, a intenzivno posljednjih 35 godina. Njegove slike najčešće prikazuju vedute Dubrovnika, uključujući Katedralu, Sv. Vlaha, Knežev dvor i druge motive iz Grada. Stil mu je izrazito fotorealističan s izraženom emotivnom komponentom.<ref>[https://www.dubrovniknet.hr/buco-pende-svoju-ljubav-prema-gradu-pretace-i-u-slike/ DubrovnikNet – Slikarski opus]</ref> Godine 2014. predstavio je ciklus slika '''"Pripovijesti iz Grada"''' u Galeriji Sebastian. U kolovozu 2018. izložba istog naziva postavljena je u prostorijama Društva prijatelja dubrovačke starine. U rujnu 2022. godine, u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, otvorena je izložba "Pripovijesti iz Grada" u prizemlju Narodne knjižnice Grad, popraćena glazbenim nastupom sa Srđanom Kadrićem.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/kultura/izlozba-slika-ljubomira-buca-pende-bdquo-pripovijesti-iz-grada-ldquo-561210 Slobodna Dalmacija – Izložbe]</ref> == Privatni život == Buco Pende živi i stvara u [[Dubrovnik]]u. Njegov sin, [[Izvor Pende]], također je uspješan slikar koji se školovao na Akademiji umjetnosti u [[Düsseldorf]]u i izlagao diljem Europe.<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/tko-je-izvor-pende-kolekcionari-obozavaju-majstorska-ulja-na-platnu-iz-bivseg-dubrovackog-zatvora-15160006 Gloria – O sinu Izvoru Pendi]</ref> == Diskografija == === Buco i Srđan === * ''Veče je naš prijatelj'' (1974) * ''Buco i Srđan'' (1976) * ''Ljeto u gradu'' (1981) * ''Najljepše pjesme'' (kompilacija, Croatia Records) ==== Singl ploče (7" SP) ==== * ''Povratak'' / ''Zbog jedne divne crne žene'' (Jugoton, 1973) * ''Dobro jutro, Margareta'' / ''Lula starog kapetana'' (Jugoton, 1973) * ''Ako ove noći...'' / ''Rastanak'' (Jugoton, 1974) * ''Tražim te, trebam te'' / ''Petrunjela'' (Jugoton, 1978) * ''Dugo u noć, u zimsku bijelu noć'' / ''Kad pjesma zrikavaca zamre'' (Jugoton, 1980) * ''Elegija'' / ''Nina-Na'' (s Hrvojem Hegedušićem; Jugoton, 1973) === Buco i Frano === * ''Sanjalica'' (1983) === Solo === * ''The Breath and Sounds of Dubrovnik'' * ''The Dreamer'' * ''Pripovijesti iz Grada'' == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://bucopende.com/ Službena web-stranica] * [https://www.last.fm/music/Buco+%26+Srdjan Last.fm – Buco i Srđan] {{Portal Glazba}} == Galerija == <gallery mode="packed"> File:Buco Pende i Srđan Kadrić Koncert u Palači Sponza 2024.jpg|Buco Pende i Srđan Kadrić u Sponzi, 2024. File:Buco Pende I Frano Matušić Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco i Frano Matušić na gala koncertu, 2025. File:Buco Pende Srđan Kadrić i Klapa Kaše Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco, Srđan Kadrić i Klapa Kaše File:Buco Pende Srđan Đivoje Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco i Srđan Gjivoje na istom koncertu File:Buco Pende Palača Sponza - Egg Tempera.jpg|Buco Pende – slika u tehnici egg tempera </gallery> {{GLAVNIRASPORED:Pende, Buco}} [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Glazbenici iz Dubrovnika]] 59vo5eehi3llds1yf23blyutc2ucjix 7430959 7430958 2026-04-16T14:33:04Z Buco Pende 331375 7430959 wikitext text/x-wiki {{Infookvir osoba | ime = Ljubomir Buco Pende | slika = Buco Pende 2025 Kazalište Marina Držića.jpg | opis_slike = Buco Pende, 2025. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|11|20}} | mjesto_rođenja = [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]] | zanimanje = glazbenik, kantautor, slikar | aktivne_godine = 1970. – danas | poznat_po = [[Buco i Srđan]], [[Buco i Frano]] }} '''Ljubomir Buco Pende''' ([[Dubrovnik]], [[20. studenoga]] [[1948.]]) hrvatski je glazbenik, kantautor i slikar. Najpoznatiji je po djelovanju u akustičnim duetima ''Buco i Srđan'' te ''Buco i Frano''. Tijekom više od pet desetljeća stvaralaštva, istaknuo se kao izvođač [[šansona]], autor glazbe i tekstova, te likovni umjetnik nadahnut motivima rodnog [[Dubrovnik]]a.<ref>[https://www.glasgrada.hr/intervju/ljubomir-buco-pende-glazbenik-i-slikar Glas Grada – Intervju s Ljubomirom Buco Pendom]</ref> == Glazbena karijera == Pende je započeo karijeru 1970-ih u dubrovačkim sastavima poput ''Libertas'' i ''Sigma''. Godine 1972. osnovao je s [[Srđan Gjivoje|Srđanom Gjivojem]] akustični duo '''Buco i Srđan''', poznat po romantičnim šansonama i baladama.<ref>[https://justdubrovnik.com/simon-and-garfunkel-of-dubrovnik/ Just Dubrovnik – Buco i Srđan]</ref> Njihov prvi album ''Veče je naš prijatelj'' (1974) sadrži pjesme kao što su "Kad se jednom rastanemo", "Moja Annabel Lee" i "Cvijeta Zuzorić".<ref>[https://www.discogs.com/artist/880835-Buco-I-Sr%C4%91an Discogs – Buco i Srđan]</ref> Na albumima dua Buco i Srđan surađivali su s nizom uglednih skladatelja i aranžera, poput [[Đelo Jusić|Đele Jusića]] i [[Hrvoje Hegedušić|Hrvoja Hegedušića]], ali su i sami autorski pridonosili svojim djelima. Buco Pende potpisuje niz vlastitih skladbi, u kojima dolazi do izražaja njegov senzibilitet za tekst i melodiju. Duo je bio čest gost glazbenih festivala i surađivao je s poznatim imenima hrvatske glazbe. Nakon prestanka suradnje sa Srđanom, Pende je nastavio karijeru u duetu '''Buco i Frano''' s [[Frano Matušić|Franom Matušićem]], s kojim je 1983. snimio album ''Sanjalica''.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/moskar/zabava/buco-pende-opet-ce-zapjevati-u-sponzi-pridruzit-ce-mu-se-i-srdan-kadric-a-i-korculanska-publika-doci-ce-na-svoje-1402560 Slobodna Dalmacija – Koncerti sa Srđanom Kadrićem]</ref> Krajem 1990-ih preselio se u [[Njemačka|Njemačku]], gdje je snimio dva autorska albuma na engleskom jeziku: ''The Breath and Sounds of Dubrovnik'' i ''The Dreamer''. Po povratku u [[Dubrovnik]], otvorio je vlastitu galeriju '''Bokar''', u kojoj izlaže svoje likovne radove. Također je objavio glazbeni album ''Pripovijesti iz Grada'', inspiriran motivima rodnog grada.<ref>[https://www.dubrovniknet.hr/buco-pende-svoju-ljubav-prema-gradu-pretace-i-u-slike/ DubrovnikNet – Slikarski opus]</ref> === Posljednje godine i suradnja sa Srđanom Kadrićem === U posljednjim godinama Buco Pende ostvario je uspješnu suradnju sa Srđanom Kadrićem, s kojim izvodi najpoznatije skladbe iz raznih faza svoje karijere. Koncertni ciklus '''"Ponoćna serenada"''' održava se od 2023. u atriju palače Sponza u Dubrovniku, uz oduševljenje publike.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/moskar/zabava/buco-pende-opet-ce-zapjevati-u-sponzi-pridruzit-ce-mu-se-i-srdan-kadric-a-i-korculanska-publika-doci-ce-na-svoje-1402560 Slobodna Dalmacija – Koncerti sa Srđanom Kadrićem]</ref> U prosincu 2023. godine, nastupili su u Novinarskom domu u Zagrebu s retrospektivnim programom Bucove karijere. U siječnju 2025., povodom Feste svetog Vlaha i 100. godišnjice Dubrovačkog simfonijskog orkestra, održan je svečani koncert '''"Buco Pende – 55 godina glazbe"''' u Kazalištu Marina Držića. Buco Pende i Srđan Kadrić nastupili su uz goste Frana Matušića, Srđana Gjivoja, Vicka Dragojevića, Luku Šerića i Klapu Kaše, a orkestrom je ravnao Slobodan Begić. Koncert je bio rasprodan danima unaprijed.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/moskar/zabava/buco-pende-opet-ce-zapjevati-u-sponzi-pridruzit-ce-mu-se-i-srdan-kadric-a-i-korculanska-publika-doci-ce-na-svoje-1402560 Slobodna Dalmacija – Koncerti sa Srđanom Kadrićem]</ref> == Likovna umjetnost == Buco Pende se slikarstvom bavi od djetinjstva, a intenzivno posljednjih 35 godina. Njegove slike najčešće prikazuju vedute Dubrovnika, uključujući Katedralu, Sv. Vlaha, Knežev dvor i druge motive iz Grada. Stil mu je izrazito fotorealističan s izraženom emotivnom komponentom.<ref>[https://www.dubrovniknet.hr/buco-pende-svoju-ljubav-prema-gradu-pretace-i-u-slike/ DubrovnikNet – Slikarski opus]</ref> Godine 2014. predstavio je ciklus slika '''"Pripovijesti iz Grada"''' u Galeriji Sebastian. U kolovozu 2018. izložba istog naziva postavljena je u prostorijama Društva prijatelja dubrovačke starine. U rujnu 2022. godine, u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, otvorena je izložba "Pripovijesti iz Grada" u prizemlju Narodne knjižnice Grad, popraćena glazbenim nastupom sa Srđanom Kadrićem.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/kultura/izlozba-slika-ljubomira-buca-pende-bdquo-pripovijesti-iz-grada-ldquo-561210 Slobodna Dalmacija – Izložbe]</ref> == Privatni život == Buco Pende živi i stvara u [[Dubrovnik]]u. Njegov sin, [[Izvor Pende]], također je uspješan slikar koji se školovao na Akademiji umjetnosti u [[Düsseldorf]]u i izlaže diljem Europe.<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/tko-je-izvor-pende-kolekcionari-obozavaju-majstorska-ulja-na-platnu-iz-bivseg-dubrovackog-zatvora-15160006 Gloria – O sinu Izvoru Pendi]</ref> == Diskografija == === Buco i Srđan === * ''Veče je naš prijatelj'' (1974) * ''Buco i Srđan'' (1976) * ''Ljeto u gradu'' (1981) * ''Najljepše pjesme'' (kompilacija, Croatia Records) ==== Singl ploče (7" SP) ==== * ''Povratak'' / ''Zbog jedne divne crne žene'' (Jugoton, 1973) * ''Dobro jutro, Margareta'' / ''Lula starog kapetana'' (Jugoton, 1973) * ''Ako ove noći...'' / ''Rastanak'' (Jugoton, 1974) * ''Tražim te, trebam te'' / ''Petrunjela'' (Jugoton, 1978) * ''Dugo u noć, u zimsku bijelu noć'' / ''Kad pjesma zrikavaca zamre'' (Jugoton, 1980) * ''Elegija'' / ''Nina-Na'' (s Hrvojem Hegedušićem; Jugoton, 1973) === Buco i Frano === * ''Sanjalica'' (1983) === Solo === * ''The Breath and Sounds of Dubrovnik'' * ''The Dreamer'' * ''Pripovijesti iz Grada'' == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://bucopende.com/ Službena web-stranica] * [https://www.last.fm/music/Buco+%26+Srdjan Last.fm – Buco i Srđan] {{Portal Glazba}} == Galerija == <gallery mode="packed"> File:Buco Pende i Srđan Kadrić Koncert u Palači Sponza 2024.jpg|Buco Pende i Srđan Kadrić u Sponzi, 2024. File:Buco Pende I Frano Matušić Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco i Frano Matušić na gala koncertu, 2025. File:Buco Pende Srđan Kadrić i Klapa Kaše Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco, Srđan Kadrić i Klapa Kaše File:Buco Pende Srđan Đivoje Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco i Srđan Gjivoje na istom koncertu File:Buco Pende Palača Sponza - Egg Tempera.jpg|Buco Pende – slika u tehnici egg tempera </gallery> {{GLAVNIRASPORED:Pende, Buco}} [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Glazbenici iz Dubrovnika]] s7ayfot7w73x7js7iesav3zskz8gpys 7430960 7430959 2026-04-16T14:43:23Z Buco Pende 331375 7430960 wikitext text/x-wiki {{Infookvir osoba | ime = Ljubomir Buco Pende | slika = Buco Pende 2025 Kazalište Marina Držića.jpg | opis_slike = Buco Pende, 2025. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|11|20}} | mjesto_rođenja = [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]] | zanimanje = glazbenik, kantautor, slikar | aktivne_godine = 1970. – danas | poznat_po = [[Buco i Srđan]], [[Buco i Frano]] }} '''Ljubomir Buco Pende''' ([[Dubrovnik]], [[20. studenoga]] [[1948.]]) hrvatski je glazbenik, kantautor i slikar. Najpoznatiji je po djelovanju u akustičnim duetima ''Buco i Srđan'' te ''Buco i Frano''. Tijekom više od pet desetljeća stvaralaštva, istaknuo se kao izvođač [[šansona]], autor glazbe i tekstova, te likovni umjetnik nadahnut motivima rodnog [[Dubrovnik]]a.<ref>[https://www.glasgrada.hr/ljubomir-buco-pende-glazbenik-i-slikar Glas Grada – Ljubomir Buco Pende, glazbenik i slikar]</ref> [[Datoteka:Buco Pende 2025 Kazalište Marina Držića.jpg|center|frameless|upright=1.2|Buco Pende, 2025.]] == Glazbena karijera == Pende je započeo karijeru 1970-ih u dubrovačkim sastavima poput ''Libertas'' i ''Sigma''. Godine 1972. osnovao je s [[Srđan Gjivoje|Srđanom Gjivojem]] akustični duo '''Buco i Srđan''', poznat po romantičnim šansonama i baladama.<ref>[https://justdubrovnik.com/simon-and-garfunkel-of-dubrovnik/ Just Dubrovnik – Buco i Srđan]</ref> Zajedno su nastupili na festivalu u [[Opatija|Opatiji]] 1973. s pjesmom ''Elegija'', a sa skladbom ''Dugo u noć'' na [[Tadijanović]]eve stihove odnijeli su pobjedu na [[Zagrebački festival|Zagrebačkom festivalu]].<ref>[https://www.entrio.hr/en/event/buco-pende-koncert-15903 Entrio – Buco Pende koncert Zagreb 2023]</ref> Njihov prvi album ''Veče je naš prijatelj'' (1974) sadrži pjesme kao što su "Kad se jednom rastanemo", "Moja Annabel Lee" i "Cvijeta Zuzorić".<ref>[https://www.discogs.com/artist/880835-Buco-I-Sr%C4%91an Discogs – Buco i Srđan]</ref> Na albumima dua Buco i Srđan surađivali su s nizom uglednih skladatelja i aranžera, poput [[Đelo Jusić|Đele Jusića]] i [[Hrvoje Hegedušić|Hrvoja Hegedušića]], ali su i sami autorski pridonosili svojim djelima. Buco Pende potpisuje niz vlastitih skladbi, u kojima dolazi do izražaja njegov senzibilitet za tekst i melodiju. Duo je bio čest gost glazbenih festivala i surađivao je s poznatim imenima hrvatske glazbe. Nakon prestanka suradnje sa Srđanom, Pende je nastavio karijeru u duetu '''Buco i Frano''' s [[Frano Matušić|Franom Matušićem]], s kojim je 1983. snimio album ''Sanjalica''.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/moskar/zabava/buco-pende-opet-ce-zapjevati-u-sponzi-pridruzit-ce-mu-se-i-srdan-kadric-a-i-korculanska-publika-doci-ce-na-svoje-1402560 Slobodna Dalmacija – Koncerti sa Srđanom Kadrićem]</ref> Krajem 1990-ih preselio se u [[Njemačka|Njemačku]], gdje je snimio dva autorska albuma na engleskom jeziku: ''The Breath and Sounds of Dubrovnik'' i ''The Dreamer''. Po povratku u [[Dubrovnik]], otvorio je vlastitu galeriju '''Bokar''', u kojoj izlaže svoje likovne radove. Također je objavio glazbeni album ''Pripovijesti iz Grada'', inspiriran motivima rodnog grada.<ref>[https://www.dubrovniknet.hr/buco-pende-svoju-ljubav-prema-gradu-pretace-i-u-slike/ DubrovnikNet – Slikarski opus]</ref> [[Datoteka:Buco Pende i Srđan Kadrić Koncert Palača Sponza 2023.jpg|mini]] === Posljednje godine i suradnja sa Srđanom Kadrićem === U posljednjim godinama Buco Pende ostvario je uspješnu suradnju sa Srđanom Kadrićem, s kojim izvodi najpoznatije skladbe iz raznih faza svoje karijere. Koncertni ciklus '''"Ponoćna serenada"''' održava se od 2023. u atriju palače Sponza u Dubrovniku, uz oduševljenje publike.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/moskar/zabava/buco-pende-opet-ce-zapjevati-u-sponzi-pridruzit-ce-mu-se-i-srdan-kadric-a-i-korculanska-publika-doci-ce-na-svoje-1402560 Slobodna Dalmacija – Koncerti sa Srđanom Kadrićem]</ref> U prosincu 2023. godine, nastupili su u Novinarskom domu u Zagrebu s retrospektivnim programom Bucove karijere.<ref>[https://dubrovnikinsider.hr/povratak-dubrovackog-kantautora-nakon-duze-pauze-buco-pende-ce-odrzati-koncert-u-zagrebu/ Dubrovnik INsider – Povratak dubrovačkog kantautora]</ref><ref>[https://www.tportal.hr/showtime/clanak/povratak-dubrovackog-kantautora-buco-pende-ce-22-prosinca-odrzati-koncert-u-zagrebu-20231215 tportal – Buco Pende koncert u Zagrebu]</ref> U siječnju 2025., povodom Feste svetog Vlaha i 100. godišnjice Dubrovačkog simfonijskog orkestra, održan je svečani koncert '''"Buco Pende – 55 godina glazbe"''' u Kazalištu Marina Držića. Buco Pende i Srđan Kadrić nastupili su uz goste Frana Matušića, Srđana Gjivoja, Vicka Dragojevića, Luku Šerića i Klapu Kaše, a orkestrom je ravnao Slobodan Begić. Koncert je bio rasprodan danima unaprijed.<ref>[https://music-box.hr/2025/01/26/buco-pende-55-godina-karijere-koncert-izvjesce-fotogalerija/ Music Box – Izvješće s koncerta 55 godina karijere]</ref><ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/dubrovnik/buco-pende-i-prijatelji-gala-koncertom-odusevili-dubrovacku-publiku-pogledajte-kako-je-bilo-1449480 Slobodna Dalmacija – Gala koncert odušević publiku]</ref> == Likovna umjetnost == Buco Pende se slikarstvom bavi od djetinjstva, a intenzivno posljednjih 35 godina. Njegove slike najčešće prikazuju vedute Dubrovnika, uključujući Katedralu, Sv. Vlaha, Knežev dvor i druge motive iz Grada. Stil mu je izrazito fotorealističan s izraženom emotivnom komponentom.<ref>[https://www.dubrovniknet.hr/buco-pende-svoju-ljubav-prema-gradu-pretace-i-u-slike/ DubrovnikNet – Slikarski opus]</ref><ref>[https://www.liberoportal.hr/novost/12420/Vijesti/UMJETNIK-BUCO-PENDE-Ljubav-prema-Dubrovniku-nikad-ne-mo%C5%BEe-prestati Libero Portal – Ljubav prema Dubrovniku nikad ne može prestati]</ref> Godine 2014. predstavio je ciklus slika '''"Pripovijesti iz Grada"''' u Galeriji Sebastian. U kolovozu 2018. izložba istog naziva postavljena je u prostorijama Društva prijatelja dubrovačke starine.<ref>[https://dubrovnikpress.hr/marketing/otvorena-izlozba-vedute-grada-ljubomira-buca-pende.html DubrovnikPress – Izložba Vedute Grada]</ref> U rujnu 2022. godine, u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, otvorena je izložba "Pripovijesti iz Grada" u prizemlju Narodne knjižnice Grad, popraćena glazbenim nastupom sa Srđanom Kadrićem.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/kultura/izlozba-slika-ljubomira-buca-pende-bdquo-pripovijesti-iz-grada-ldquo-561210 Slobodna Dalmacija – Izložba]</ref><ref>[https://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik/kultura/otvorenje-izlozbe-pripovijesti-iz-grada-buca-pende-9658116 HRT Radio Dubrovnik – Otvorenje izložbe]</ref> == Privatni život == Buco Pende živi i stvara u [[Dubrovnik]]u. Njegov sin, [[Izvor Pende]], također je uspješan slikar koji se školovao na Akademiji umjetnosti u [[Düsseldorf]]u i izlagao diljem Europe.<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/tko-je-izvor-pende-kolekcionari-obozavaju-majstorska-ulja-na-platnu-iz-bivseg-dubrovackog-zatvora-15160006 Gloria – O sinu Izvoru Pendi]</ref> == Diskografija == === Buco i Srđan === * ''Veče je naš prijatelj'' (1974) * ''Buco i Srđan'' (1976) * ''Ljeto u gradu'' (1981) * ''Najljepše pjesme'' (kompilacija, Croatia Records) ==== Singl ploče (7" SP) ==== * ''Povratak'' / ''Zbog jedne divne crne žene'' (Jugoton, 1973) * ''Dobro jutro, Margareta'' / ''Lula starog kapetana'' (Jugoton, 1973) * ''Ako ove noći...'' / ''Rastanak'' (Jugoton, 1974) * ''Tražim te, trebam te'' / ''Petrunjela'' (Jugoton, 1978) * ''Dugo u noć, u zimsku bijelu noć'' / ''Kad pjesma zrikavaca zamre'' (Jugoton, 1980) * ''Elegija'' / ''Nina-Na'' (s Hrvojem Hegedušićem; Jugoton, 1973) === Buco i Frano === * ''Sanjalica'' (1983) === Solo === * ''The Breath and Sounds of Dubrovnik'' * ''The Dreamer'' * ''Pripovijesti iz Grada'' == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://bucopende.com/ Službena web-stranica] * [https://www.facebook.com/pendebuco/ Facebook – Buco Pende] * [https://www.instagram.com/bucope/ Instagram – Buco Pende] * [https://www.last.fm/music/Buco+%26+Srdjan Last.fm – Buco i Srđan] * [https://www.discogs.com/artist/880835-Buco-I-Sr%C4%91an Discogs – Buco i Srđan] {{Portal Glazba}} == Galerija == <gallery mode="packed"> File:Buco Pende i Srđan Kadrić Koncert u Palači Sponza 2024.jpg|Buco Pende i Srđan Kadrić u Sponzi, 2024. File:Buco Pende I Frano Matušić Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco i Frano Matušić na gala koncertu, 2025. File:Buco Pende Srđan Kadrić i Klapa Kaše Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco, Srđan Kadrić i Klapa Kaše File:Buco Pende Srđan Đivoje Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco i Srđan Gjivoje na istom koncertu File:Buco Pende Palača Sponza - Egg Tempera.jpg|Buco Pende – slika u tehnici egg tempera </gallery> {{GLAVNIRASPORED:Pende, Buco}} [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Glazbenici iz Dubrovnika]] rmuq3oyzyrucgpatfp2rtdsnray5ih1 7430964 7430960 2026-04-16T14:45:02Z Buco Pende 331375 7430964 wikitext text/x-wiki {{Infookvir osoba | ime = Ljubomir Buco Pende | slika = Buco Pende 2025 Kazalište Marina Držića.jpg | opis_slike = Buco Pende, 2025. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|11|20}} | mjesto_rođenja = [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]] | zanimanje = glazbenik, kantautor, slikar | aktivne_godine = 1970. – danas | poznat_po = [[Buco i Srđan]], [[Buco i Frano]] }} '''Buco Pende''' (Ljubomir Pende; [[Dubrovnik]], [[20. studenoga]] [[1948.]]) hrvatski je glazbenik, kantautor i slikar. Najpoznatiji je po djelovanju u akustičnim duetima ''Buco i Srđan'' te ''Buco i Frano''. Tijekom više od pet desetljeća stvaralaštva, istaknuo se kao izvođač [[šansona]], autor glazbe i tekstova, te likovni umjetnik nadahnut motivima rodnog [[Dubrovnik]]a.<ref>[https://www.glasgrada.hr/ljubomir-buco-pende-glazbenik-i-slikar Glas Grada – Ljubomir Buco Pende, glazbenik i slikar]</ref> [[Datoteka:Buco Pende 2025 Kazalište Marina Držića.jpg|center|frameless|upright=1.2|Buco Pende, 2025.]] == Glazbena karijera == Pende je započeo karijeru 1970-ih u dubrovačkim sastavima poput ''Libertas'' i ''Sigma''. Godine 1972. osnovao je s [[Srđan Gjivoje|Srđanom Gjivojem]] akustični duo '''Buco i Srđan''', poznat po romantičnim šansonama i baladama.<ref>[https://justdubrovnik.com/simon-and-garfunkel-of-dubrovnik/ Just Dubrovnik – Buco i Srđan]</ref> Zajedno su nastupili na festivalu u [[Opatija|Opatiji]] 1973. s pjesmom ''Elegija'', a sa skladbom ''Dugo u noć'' na [[Tadijanović]]eve stihove odnijeli su pobjedu na [[Zagrebački festival|Zagrebačkom festivalu]].<ref>[https://www.entrio.hr/en/event/buco-pende-koncert-15903 Entrio – Buco Pende koncert Zagreb 2023]</ref> Njihov prvi album ''Veče je naš prijatelj'' (1974) sadrži pjesme kao što su "Kad se jednom rastanemo", "Moja Annabel Lee" i "Cvijeta Zuzorić".<ref>[https://www.discogs.com/artist/880835-Buco-I-Sr%C4%91an Discogs – Buco i Srđan]</ref> Na albumima dua Buco i Srđan surađivali su s nizom uglednih skladatelja i aranžera, poput [[Đelo Jusić|Đele Jusića]] i [[Hrvoje Hegedušić|Hrvoja Hegedušića]], ali su i sami autorski pridonosili svojim djelima. Buco Pende potpisuje niz vlastitih skladbi, u kojima dolazi do izražaja njegov senzibilitet za tekst i melodiju. Duo je bio čest gost glazbenih festivala i surađivao je s poznatim imenima hrvatske glazbe. Nakon prestanka suradnje sa Srđanom, Pende je nastavio karijeru u duetu '''Buco i Frano''' s [[Frano Matušić|Franom Matušićem]], s kojim je 1983. snimio album ''Sanjalica''.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/moskar/zabava/buco-pende-opet-ce-zapjevati-u-sponzi-pridruzit-ce-mu-se-i-srdan-kadric-a-i-korculanska-publika-doci-ce-na-svoje-1402560 Slobodna Dalmacija – Koncerti sa Srđanom Kadrićem]</ref> Krajem 1990-ih preselio se u [[Njemačka|Njemačku]], gdje je snimio dva autorska albuma na engleskom jeziku: ''The Breath and Sounds of Dubrovnik'' i ''The Dreamer''. Po povratku u [[Dubrovnik]], otvorio je vlastitu galeriju '''Bokar''', u kojoj izlaže svoje likovne radove. Također je objavio glazbeni album ''Pripovijesti iz Grada'', inspiriran motivima rodnog grada.<ref>[https://www.dubrovniknet.hr/buco-pende-svoju-ljubav-prema-gradu-pretace-i-u-slike/ DubrovnikNet – Slikarski opus]</ref> [[Datoteka:Buco Pende i Srđan Kadrić Koncert Palača Sponza 2023.jpg|mini]] === Posljednje godine i suradnja sa Srđanom Kadrićem === U posljednjim godinama Buco Pende ostvario je uspješnu suradnju sa Srđanom Kadrićem, s kojim izvodi najpoznatije skladbe iz raznih faza svoje karijere. Koncertni ciklus '''"Ponoćna serenada"''' održava se od 2023. u atriju palače Sponza u Dubrovniku, uz oduševljenje publike.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/moskar/zabava/buco-pende-opet-ce-zapjevati-u-sponzi-pridruzit-ce-mu-se-i-srdan-kadric-a-i-korculanska-publika-doci-ce-na-svoje-1402560 Slobodna Dalmacija – Koncerti sa Srđanom Kadrićem]</ref> U prosincu 2023. godine, nastupili su u Novinarskom domu u Zagrebu s retrospektivnim programom Bucove karijere.<ref>[https://dubrovnikinsider.hr/povratak-dubrovackog-kantautora-nakon-duze-pauze-buco-pende-ce-odrzati-koncert-u-zagrebu/ Dubrovnik INsider – Povratak dubrovačkog kantautora]</ref><ref>[https://www.tportal.hr/showtime/clanak/povratak-dubrovackog-kantautora-buco-pende-ce-22-prosinca-odrzati-koncert-u-zagrebu-20231215 tportal – Buco Pende koncert u Zagrebu]</ref> U siječnju 2025., povodom Feste svetog Vlaha i 100. godišnjice Dubrovačkog simfonijskog orkestra, održan je svečani koncert '''"Buco Pende – 55 godina glazbe"''' u Kazalištu Marina Držića. Buco Pende i Srđan Kadrić nastupili su uz goste Frana Matušića, Srđana Gjivoja, Vicka Dragojevića, Luku Šerića i Klapu Kaše, a orkestrom je ravnao Slobodan Begić. Koncert je bio rasprodan danima unaprijed.<ref>[https://music-box.hr/2025/01/26/buco-pende-55-godina-karijere-koncert-izvjesce-fotogalerija/ Music Box – Izvješće s koncerta 55 godina karijere]</ref><ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/dubrovnik/buco-pende-i-prijatelji-gala-koncertom-odusevili-dubrovacku-publiku-pogledajte-kako-je-bilo-1449480 Slobodna Dalmacija – Gala koncert odušević publiku]</ref> == Likovna umjetnost == Buco Pende se slikarstvom bavi od djetinjstva, a intenzivno posljednjih 35 godina. Njegove slike najčešće prikazuju vedute Dubrovnika, uključujući Katedralu, Sv. Vlaha, Knežev dvor i druge motive iz Grada. Stil mu je izrazito fotorealističan s izraženom emotivnom komponentom.<ref>[https://www.dubrovniknet.hr/buco-pende-svoju-ljubav-prema-gradu-pretace-i-u-slike/ DubrovnikNet – Slikarski opus]</ref><ref>[https://www.liberoportal.hr/novost/12420/Vijesti/UMJETNIK-BUCO-PENDE-Ljubav-prema-Dubrovniku-nikad-ne-mo%C5%BEe-prestati Libero Portal – Ljubav prema Dubrovniku nikad ne može prestati]</ref> Godine 2014. predstavio je ciklus slika '''"Pripovijesti iz Grada"''' u Galeriji Sebastian. U kolovozu 2018. izložba istog naziva postavljena je u prostorijama Društva prijatelja dubrovačke starine.<ref>[https://dubrovnikpress.hr/marketing/otvorena-izlozba-vedute-grada-ljubomira-buca-pende.html DubrovnikPress – Izložba Vedute Grada]</ref> U rujnu 2022. godine, u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, otvorena je izložba "Pripovijesti iz Grada" u prizemlju Narodne knjižnice Grad, popraćena glazbenim nastupom sa Srđanom Kadrićem.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/kultura/izlozba-slika-ljubomira-buca-pende-bdquo-pripovijesti-iz-grada-ldquo-561210 Slobodna Dalmacija – Izložba]</ref><ref>[https://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik/kultura/otvorenje-izlozbe-pripovijesti-iz-grada-buca-pende-9658116 HRT Radio Dubrovnik – Otvorenje izložbe]</ref> == Privatni život == Buco Pende živi i stvara u [[Dubrovnik]]u. Njegov sin, [[Izvor Pende]], također je uspješan slikar koji se školovao na Akademiji umjetnosti u [[Düsseldorf]]u i izlagao diljem Europe.<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/tko-je-izvor-pende-kolekcionari-obozavaju-majstorska-ulja-na-platnu-iz-bivseg-dubrovackog-zatvora-15160006 Gloria – O sinu Izvoru Pendi]</ref> == Diskografija == === Buco i Srđan === * ''Veče je naš prijatelj'' (1974) * ''Buco i Srđan'' (1976) * ''Ljeto u gradu'' (1981) * ''Najljepše pjesme'' (kompilacija, Croatia Records) ==== Singl ploče (7" SP) ==== * ''Povratak'' / ''Zbog jedne divne crne žene'' (Jugoton, 1973) * ''Dobro jutro, Margareta'' / ''Lula starog kapetana'' (Jugoton, 1973) * ''Ako ove noći...'' / ''Rastanak'' (Jugoton, 1974) * ''Tražim te, trebam te'' / ''Petrunjela'' (Jugoton, 1978) * ''Dugo u noć, u zimsku bijelu noć'' / ''Kad pjesma zrikavaca zamre'' (Jugoton, 1980) * ''Elegija'' / ''Nina-Na'' (s Hrvojem Hegedušićem; Jugoton, 1973) === Buco i Frano === * ''Sanjalica'' (1983) === Solo === * ''The Breath and Sounds of Dubrovnik'' * ''The Dreamer'' * ''Pripovijesti iz Grada'' == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://bucopende.com/ Službena web-stranica] * [https://www.facebook.com/pendebuco/ Facebook – Buco Pende] * [https://www.instagram.com/bucope/ Instagram – Buco Pende] * [https://www.last.fm/music/Buco+%26+Srdjan Last.fm – Buco i Srđan] * [https://www.discogs.com/artist/880835-Buco-I-Sr%C4%91an Discogs – Buco i Srđan] {{Portal Glazba}} == Galerija == <gallery mode="packed"> File:Buco Pende i Srđan Kadrić Koncert u Palači Sponza 2024.jpg|Buco Pende i Srđan Kadrić u Sponzi, 2024. File:Buco Pende I Frano Matušić Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco i Frano Matušić na gala koncertu, 2025. File:Buco Pende Srđan Kadrić i Klapa Kaše Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco, Srđan Kadrić i Klapa Kaše File:Buco Pende Srđan Đivoje Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco i Srđan Gjivoje na istom koncertu File:Buco Pende Palača Sponza - Egg Tempera.jpg|Buco Pende – slika u tehnici egg tempera </gallery> {{GLAVNIRASPORED:Pende, Buco}} [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Glazbenici iz Dubrovnika]] 2mv3y6f3v08f3c7a9ulpe5sivk5rgfq 7430968 7430964 2026-04-16T14:50:13Z Buco Pende 331375 Nadopuna članka, dodani inline izvori i vanjske poveznice 7430968 wikitext text/x-wiki {{Infookvir osoba | ime = Ljubomir Buco Pende | slika = Buco Pende 2025 Kazalište Marina Držića.jpg | opis_slike = Buco Pende, 2025. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|11|20}} | mjesto_rođenja = [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]] | zanimanje = glazbenik, kantautor, slikar | aktivne_godine = 1970. – danas | poznat_po = [[Buco i Srđan]], [[Buco i Frano]] }} '''Buco Pende''' (Ljubomir Pende; [[Dubrovnik]], [[20. studenoga]] [[1948.]]) hrvatski je glazbenik, kantautor i slikar. Najpoznatiji je po djelovanju u akustičnim duetima ''Buco i Srđan'' te ''Buco i Frano''. Tijekom više od pet desetljeća stvaralaštva, istaknuo se kao izvođač [[šansona]], autor glazbe i tekstova, te likovni umjetnik nadahnut motivima rodnog [[Dubrovnik]]a.<ref>[https://www.glasgrada.hr/ljubomir-buco-pende-glazbenik-i-slikar Glas Grada – Ljubomir Buco Pende, glazbenik i slikar]</ref> [[Datoteka:Buco Pende 2025 Kazalište Marina Držića.jpg|center|frameless|upright=1.2|Buco Pende, 2025.]] == Glazbena karijera == Pende je započeo karijeru 1970-ih u dubrovačkim sastavima poput ''Libertas'' i ''Sigma''. Godine 1972. osnovao je s [[Srđan Gjivoje|Srđanom Gjivojem]] akustični duo '''Buco i Srđan''', poznat po romantičnim šansonama i baladama.<ref>[https://justdubrovnik.com/simon-and-garfunkel-of-dubrovnik/ Just Dubrovnik – Buco i Srđan]</ref> Zajedno su nastupili na festivalu u [[Opatija|Opatiji]] 1973. s pjesmom ''Elegija'', a sa skladbom ''Dugo u noć'' na [[Tadijanović]]eve stihove odnijeli su pobjedu na [[Zagrebački festival|Zagrebačkom festivalu]].<ref>[https://www.entrio.hr/en/event/buco-pende-koncert-15903 Entrio – Buco Pende koncert Zagreb 2023]</ref> Njihov prvi album ''Veče je naš prijatelj'' (1974) sadrži pjesme kao što su "Kad se jednom rastanemo", "Moja Annabel Lee" i "Cvijeta Zuzorić".<ref>[https://www.discogs.com/artist/880835-Buco-I-Sr%C4%91an Discogs – Buco i Srđan]</ref> Na albumima dua Buco i Srđan surađivali su s nizom uglednih skladatelja i aranžera, poput [[Đelo Jusić|Đele Jusića]] i [[Hrvoje Hegedušić|Hrvoja Hegedušića]], ali su i sami autorski pridonosili svojim djelima. Buco Pende potpisuje niz vlastitih skladbi, u kojima dolazi do izražaja njegov senzibilitet za tekst i melodiju. Duo je bio čest gost glazbenih festivala i surađivao je s poznatim imenima hrvatske glazbe. Nakon prestanka suradnje sa Srđanom, Pende je nastavio karijeru u duetu '''Buco i Frano''' s [[Frano Matušić|Franom Matušićem]], s kojim je 1983. snimio album ''Sanjalica''.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/moskar/zabava/buco-pende-opet-ce-zapjevati-u-sponzi-pridruzit-ce-mu-se-i-srdan-kadric-a-i-korculanska-publika-doci-ce-na-svoje-1402560 Slobodna Dalmacija – Koncerti sa Srđanom Kadrićem]</ref> Krajem 1990-ih preselio se u [[Njemačka|Njemačku]], gdje je snimio dva autorska albuma na engleskom jeziku: ''The Breath and Sounds of Dubrovnik'' i ''The Dreamer''. Po povratku u [[Dubrovnik]], otvorio je vlastitu galeriju '''Bokar''', u kojoj izlaže svoje likovne radove. Također je objavio glazbeni album ''Pripovijesti iz Grada'', inspiriran motivima rodnog grada.<ref>[https://www.dubrovniknet.hr/buco-pende-svoju-ljubav-prema-gradu-pretace-i-u-slike/ DubrovnikNet – Slikarski opus]</ref> [[Datoteka:Buco Pende i Srđan Kadrić Koncert Palača Sponza 2023.jpg|mini]] === Posljednje godine i suradnja sa Srđanom Kadrićem === U posljednjim godinama Buco Pende ostvario je uspješnu suradnju sa Srđanom Kadrićem, s kojim izvodi najpoznatije skladbe iz raznih faza svoje karijere. Koncertni ciklus '''"Ponoćna serenada"''' održava se od 2023. u atriju palače Sponza u Dubrovniku, uz oduševljenje publike.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/moskar/zabava/buco-pende-opet-ce-zapjevati-u-sponzi-pridruzit-ce-mu-se-i-srdan-kadric-a-i-korculanska-publika-doci-ce-na-svoje-1402560 Slobodna Dalmacija – Koncerti sa Srđanom Kadrićem]</ref> U prosincu 2023. godine, nastupili su u Novinarskom domu u Zagrebu s retrospektivnim programom Bucove karijere.<ref>[https://dubrovnikinsider.hr/povratak-dubrovackog-kantautora-nakon-duze-pauze-buco-pende-ce-odrzati-koncert-u-zagrebu/ Dubrovnik INsider – Povratak dubrovačkog kantautora]</ref><ref>[https://www.tportal.hr/showtime/clanak/povratak-dubrovackog-kantautora-buco-pende-ce-22-prosinca-odrzati-koncert-u-zagrebu-20231215 tportal – Buco Pende koncert u Zagrebu]</ref> U siječnju 2025., povodom Feste svetog Vlaha i 100. godišnjice Dubrovačkog simfonijskog orkestra, održan je svečani koncert '''"Buco Pende – 55 godina glazbe"''' u Kazalištu Marina Držića. Buco Pende i Srđan Kadrić nastupili su uz goste Frana Matušića, Srđana Gjivoja, Vicka Dragojevića, Luku Šerića i Klapu Kaše, a orkestrom je ravnao Slobodan Begić. Koncert je bio rasprodan danima unaprijed.<ref>[https://music-box.hr/2025/01/26/buco-pende-55-godina-karijere-koncert-izvjesce-fotogalerija/ Music Box – Izvješće s koncerta 55 godina karijere]</ref><ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/dubrovnik/buco-pende-i-prijatelji-gala-koncertom-odusevili-dubrovacku-publiku-pogledajte-kako-je-bilo-1449480 Slobodna Dalmacija – Gala koncert odušević publiku]</ref> == Likovna umjetnost == Buco Pende se slikarstvom bavi od djetinjstva, a intenzivno posljednjih 35 godina. Njegove slike najčešće prikazuju vedute Dubrovnika, uključujući Katedralu, Sv. Vlaha, Knežev dvor i druge motive iz Grada. Stil mu je izrazito fotorealističan s izraženom emotivnom komponentom.<ref>[https://www.dubrovniknet.hr/buco-pende-svoju-ljubav-prema-gradu-pretace-i-u-slike/ DubrovnikNet – Slikarski opus]</ref><ref>[https://www.liberoportal.hr/novost/12420/Vijesti/UMJETNIK-BUCO-PENDE-Ljubav-prema-Dubrovniku-nikad-ne-mo%C5%BEe-prestati Libero Portal – Ljubav prema Dubrovniku nikad ne može prestati]</ref> Godine 2014. predstavio je ciklus slika '''"Pripovijesti iz Grada"''' u Galeriji Sebastian. U kolovozu 2018. izložba istog naziva postavljena je u prostorijama Društva prijatelja dubrovačke starine.<ref>[https://dubrovnikpress.hr/marketing/otvorena-izlozba-vedute-grada-ljubomira-buca-pende.html DubrovnikPress – Izložba Vedute Grada]</ref> U rujnu 2022. godine, u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, otvorena je izložba "Pripovijesti iz Grada" u prizemlju Narodne knjižnice Grad, popraćena glazbenim nastupom sa Srđanom Kadrićem.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/kultura/izlozba-slika-ljubomira-buca-pende-bdquo-pripovijesti-iz-grada-ldquo-561210 Slobodna Dalmacija – Izložba]</ref><ref>[https://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik/kultura/otvorenje-izlozbe-pripovijesti-iz-grada-buca-pende-9658116 HRT Radio Dubrovnik – Otvorenje izložbe]</ref> == Privatni život == Buco Pende živi i stvara u [[Dubrovnik]]u. Njegov sin, [[Izvor Pende]], također je uspješan slikar koji se školovao na Akademiji umjetnosti u [[Düsseldorf]]u i izlagao diljem Europe.<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/tko-je-izvor-pende-kolekcionari-obozavaju-majstorska-ulja-na-platnu-iz-bivseg-dubrovackog-zatvora-15160006 Gloria – O sinu Izvoru Pendi]</ref> == Diskografija == === Buco i Srđan === * ''Veče je naš prijatelj'' (1974) * ''Buco i Srđan'' (1976) * ''Ljeto u gradu'' (1981) * ''Najljepše pjesme'' (kompilacija, Croatia Records) ==== Singl ploče (7" SP) ==== * ''Povratak'' / ''Zbog jedne divne crne žene'' (Jugoton, 1973) * ''Dobro jutro, Margareta'' / ''Lula starog kapetana'' (Jugoton, 1973) * ''Ako ove noći...'' / ''Rastanak'' (Jugoton, 1974) * ''Tražim te, trebam te'' / ''Petrunjela'' (Jugoton, 1978) * ''Dugo u noć, u zimsku bijelu noć'' / ''Kad pjesma zrikavaca zamre'' (Jugoton, 1980) * ''Elegija'' / ''Nina-Na'' (s Hrvojem Hegedušićem; Jugoton, 1973) === Buco i Frano === * ''Sanjalica'' (1983) === Solo === * ''The Breath and Sounds of Dubrovnik'' * ''The Dreamer'' * ''Pripovijesti iz Grada'' == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://bucopende.com/ Službena web-stranica] * [https://www.facebook.com/pendebuco/ Facebook – Buco Pende] * [https://www.instagram.com/bucope/ Instagram – Buco Pende] * [https://www.last.fm/music/Buco+%26+Srdjan Last.fm – Buco i Srđan] * [https://www.discogs.com/artist/880835-Buco-I-Sr%C4%91an Discogs – Buco i Srđan] {{Portal Glazba}} == Galerija == <gallery mode="packed"> File:Buco Pende i Srđan Kadrić Koncert u Palači Sponza 2024.jpg|Buco Pende i Srđan Kadrić u Sponzi, 2024. File:Buco Pende I Frano Matušić Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco i Frano Matušić na gala koncertu, 2025. File:Buco Pende Srđan Kadrić i Klapa Kaše Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco, Srđan Kadrić i Klapa Kaše File:Buco Pende Srđan Đivoje Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco i Srđan Gjivoje na istom koncertu File:Buco Pende Palača Sponza - Egg Tempera.jpg|Buco Pende – slika u tehnici egg tempera </gallery> {{GLAVNIRASPORED:Pende, Buco}} [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Glazbenici iz Dubrovnika]] {{subst:submit}} mn0yyrl6b5hw38oum2wa4xa4zr3nkcz 7431196 7430968 2026-04-17T00:30:00Z WP-ROBot 324743 +Nacrt-kat (1/1) 7431196 wikitext text/x-wiki {{Infookvir osoba | ime = Ljubomir Buco Pende | slika = Buco Pende 2025 Kazalište Marina Držića.jpg | opis_slike = Buco Pende, 2025. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|11|20}} | mjesto_rođenja = [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]] | zanimanje = glazbenik, kantautor, slikar | aktivne_godine = 1970. – danas | poznat_po = [[Buco i Srđan]], [[Buco i Frano]] }} '''Buco Pende''' (Ljubomir Pende; [[Dubrovnik]], [[20. studenoga]] [[1948.]]) hrvatski je glazbenik, kantautor i slikar. Najpoznatiji je po djelovanju u akustičnim duetima ''Buco i Srđan'' te ''Buco i Frano''. Tijekom više od pet desetljeća stvaralaštva, istaknuo se kao izvođač [[šansona]], autor glazbe i tekstova, te likovni umjetnik nadahnut motivima rodnog [[Dubrovnik]]a.<ref>[https://www.glasgrada.hr/ljubomir-buco-pende-glazbenik-i-slikar Glas Grada – Ljubomir Buco Pende, glazbenik i slikar]</ref> [[Datoteka:Buco Pende 2025 Kazalište Marina Držića.jpg|center|frameless|upright=1.2|Buco Pende, 2025.]] == Glazbena karijera == Pende je započeo karijeru 1970-ih u dubrovačkim sastavima poput ''Libertas'' i ''Sigma''. Godine 1972. osnovao je s [[Srđan Gjivoje|Srđanom Gjivojem]] akustični duo '''Buco i Srđan''', poznat po romantičnim šansonama i baladama.<ref>[https://justdubrovnik.com/simon-and-garfunkel-of-dubrovnik/ Just Dubrovnik – Buco i Srđan]</ref> Zajedno su nastupili na festivalu u [[Opatija|Opatiji]] 1973. s pjesmom ''Elegija'', a sa skladbom ''Dugo u noć'' na [[Tadijanović]]eve stihove odnijeli su pobjedu na [[Zagrebački festival|Zagrebačkom festivalu]].<ref>[https://www.entrio.hr/en/event/buco-pende-koncert-15903 Entrio – Buco Pende koncert Zagreb 2023]</ref> Njihov prvi album ''Veče je naš prijatelj'' (1974) sadrži pjesme kao što su "Kad se jednom rastanemo", "Moja Annabel Lee" i "Cvijeta Zuzorić".<ref>[https://www.discogs.com/artist/880835-Buco-I-Sr%C4%91an Discogs – Buco i Srđan]</ref> Na albumima dua Buco i Srđan surađivali su s nizom uglednih skladatelja i aranžera, poput [[Đelo Jusić|Đele Jusića]] i [[Hrvoje Hegedušić|Hrvoja Hegedušića]], ali su i sami autorski pridonosili svojim djelima. Buco Pende potpisuje niz vlastitih skladbi, u kojima dolazi do izražaja njegov senzibilitet za tekst i melodiju. Duo je bio čest gost glazbenih festivala i surađivao je s poznatim imenima hrvatske glazbe. Nakon prestanka suradnje sa Srđanom, Pende je nastavio karijeru u duetu '''Buco i Frano''' s [[Frano Matušić|Franom Matušićem]], s kojim je 1983. snimio album ''Sanjalica''.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/moskar/zabava/buco-pende-opet-ce-zapjevati-u-sponzi-pridruzit-ce-mu-se-i-srdan-kadric-a-i-korculanska-publika-doci-ce-na-svoje-1402560 Slobodna Dalmacija – Koncerti sa Srđanom Kadrićem]</ref> Krajem 1990-ih preselio se u [[Njemačka|Njemačku]], gdje je snimio dva autorska albuma na engleskom jeziku: ''The Breath and Sounds of Dubrovnik'' i ''The Dreamer''. Po povratku u [[Dubrovnik]], otvorio je vlastitu galeriju '''Bokar''', u kojoj izlaže svoje likovne radove. Također je objavio glazbeni album ''Pripovijesti iz Grada'', inspiriran motivima rodnog grada.<ref>[https://www.dubrovniknet.hr/buco-pende-svoju-ljubav-prema-gradu-pretace-i-u-slike/ DubrovnikNet – Slikarski opus]</ref> [[Datoteka:Buco Pende i Srđan Kadrić Koncert Palača Sponza 2023.jpg|mini]] === Posljednje godine i suradnja sa Srđanom Kadrićem === U posljednjim godinama Buco Pende ostvario je uspješnu suradnju sa Srđanom Kadrićem, s kojim izvodi najpoznatije skladbe iz raznih faza svoje karijere. Koncertni ciklus '''"Ponoćna serenada"''' održava se od 2023. u atriju palače Sponza u Dubrovniku, uz oduševljenje publike.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/moskar/zabava/buco-pende-opet-ce-zapjevati-u-sponzi-pridruzit-ce-mu-se-i-srdan-kadric-a-i-korculanska-publika-doci-ce-na-svoje-1402560 Slobodna Dalmacija – Koncerti sa Srđanom Kadrićem]</ref> U prosincu 2023. godine, nastupili su u Novinarskom domu u Zagrebu s retrospektivnim programom Bucove karijere.<ref>[https://dubrovnikinsider.hr/povratak-dubrovackog-kantautora-nakon-duze-pauze-buco-pende-ce-odrzati-koncert-u-zagrebu/ Dubrovnik INsider – Povratak dubrovačkog kantautora]</ref><ref>[https://www.tportal.hr/showtime/clanak/povratak-dubrovackog-kantautora-buco-pende-ce-22-prosinca-odrzati-koncert-u-zagrebu-20231215 tportal – Buco Pende koncert u Zagrebu]</ref> U siječnju 2025., povodom Feste svetog Vlaha i 100. godišnjice Dubrovačkog simfonijskog orkestra, održan je svečani koncert '''"Buco Pende – 55 godina glazbe"''' u Kazalištu Marina Držića. Buco Pende i Srđan Kadrić nastupili su uz goste Frana Matušića, Srđana Gjivoja, Vicka Dragojevića, Luku Šerića i Klapu Kaše, a orkestrom je ravnao Slobodan Begić. Koncert je bio rasprodan danima unaprijed.<ref>[https://music-box.hr/2025/01/26/buco-pende-55-godina-karijere-koncert-izvjesce-fotogalerija/ Music Box – Izvješće s koncerta 55 godina karijere]</ref><ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/dubrovnik/buco-pende-i-prijatelji-gala-koncertom-odusevili-dubrovacku-publiku-pogledajte-kako-je-bilo-1449480 Slobodna Dalmacija – Gala koncert odušević publiku]</ref> == Likovna umjetnost == Buco Pende se slikarstvom bavi od djetinjstva, a intenzivno posljednjih 35 godina. Njegove slike najčešće prikazuju vedute Dubrovnika, uključujući Katedralu, Sv. Vlaha, Knežev dvor i druge motive iz Grada. Stil mu je izrazito fotorealističan s izraženom emotivnom komponentom.<ref>[https://www.dubrovniknet.hr/buco-pende-svoju-ljubav-prema-gradu-pretace-i-u-slike/ DubrovnikNet – Slikarski opus]</ref><ref>[https://www.liberoportal.hr/novost/12420/Vijesti/UMJETNIK-BUCO-PENDE-Ljubav-prema-Dubrovniku-nikad-ne-mo%C5%BEe-prestati Libero Portal – Ljubav prema Dubrovniku nikad ne može prestati]</ref> Godine 2014. predstavio je ciklus slika '''"Pripovijesti iz Grada"''' u Galeriji Sebastian. U kolovozu 2018. izložba istog naziva postavljena je u prostorijama Društva prijatelja dubrovačke starine.<ref>[https://dubrovnikpress.hr/marketing/otvorena-izlozba-vedute-grada-ljubomira-buca-pende.html DubrovnikPress – Izložba Vedute Grada]</ref> U rujnu 2022. godine, u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, otvorena je izložba "Pripovijesti iz Grada" u prizemlju Narodne knjižnice Grad, popraćena glazbenim nastupom sa Srđanom Kadrićem.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/kultura/izlozba-slika-ljubomira-buca-pende-bdquo-pripovijesti-iz-grada-ldquo-561210 Slobodna Dalmacija – Izložba]</ref><ref>[https://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik/kultura/otvorenje-izlozbe-pripovijesti-iz-grada-buca-pende-9658116 HRT Radio Dubrovnik – Otvorenje izložbe]</ref> == Privatni život == Buco Pende živi i stvara u [[Dubrovnik]]u. Njegov sin, [[Izvor Pende]], također je uspješan slikar koji se školovao na Akademiji umjetnosti u [[Düsseldorf]]u i izlagao diljem Europe.<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/tko-je-izvor-pende-kolekcionari-obozavaju-majstorska-ulja-na-platnu-iz-bivseg-dubrovackog-zatvora-15160006 Gloria – O sinu Izvoru Pendi]</ref> == Diskografija == === Buco i Srđan === * ''Veče je naš prijatelj'' (1974) * ''Buco i Srđan'' (1976) * ''Ljeto u gradu'' (1981) * ''Najljepše pjesme'' (kompilacija, Croatia Records) ==== Singl ploče (7" SP) ==== * ''Povratak'' / ''Zbog jedne divne crne žene'' (Jugoton, 1973) * ''Dobro jutro, Margareta'' / ''Lula starog kapetana'' (Jugoton, 1973) * ''Ako ove noći...'' / ''Rastanak'' (Jugoton, 1974) * ''Tražim te, trebam te'' / ''Petrunjela'' (Jugoton, 1978) * ''Dugo u noć, u zimsku bijelu noć'' / ''Kad pjesma zrikavaca zamre'' (Jugoton, 1980) * ''Elegija'' / ''Nina-Na'' (s Hrvojem Hegedušićem; Jugoton, 1973) === Buco i Frano === * ''Sanjalica'' (1983) === Solo === * ''The Breath and Sounds of Dubrovnik'' * ''The Dreamer'' * ''Pripovijesti iz Grada'' == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://bucopende.com/ Službena web-stranica] * [https://www.facebook.com/pendebuco/ Facebook – Buco Pende] * [https://www.instagram.com/bucope/ Instagram – Buco Pende] * [https://www.last.fm/music/Buco+%26+Srdjan Last.fm – Buco i Srđan] * [https://www.discogs.com/artist/880835-Buco-I-Sr%C4%91an Discogs – Buco i Srđan] {{Portal Glazba}} == Galerija == <gallery mode="packed"> File:Buco Pende i Srđan Kadrić Koncert u Palači Sponza 2024.jpg|Buco Pende i Srđan Kadrić u Sponzi, 2024. File:Buco Pende I Frano Matušić Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco i Frano Matušić na gala koncertu, 2025. File:Buco Pende Srđan Kadrić i Klapa Kaše Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco, Srđan Kadrić i Klapa Kaše File:Buco Pende Srđan Đivoje Gala Koncert povodom 55 godina Bucove Karijere 2025.jpg|Buco i Srđan Gjivoje na istom koncertu File:Buco Pende Palača Sponza - Egg Tempera.jpg|Buco Pende – slika u tehnici egg tempera </gallery> {{GLAVNIRASPORED:Pende, Buco}} [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Glazbenici iz Dubrovnika]] {{subst:submit}} {{Nacrt-kat}} p6j0npznoftt0b0ihthqrurdhka9ur9 Kategorija:Porječje Tobola 14 791207 7431120 7277032 2026-04-16T21:16:45Z Argo Navis 852 7431120 wikitext text/x-wiki {| align=right |- | valign=top | {{commonscat|}} | valign=top | [[Datoteka:Tobol river 2 layers en.svg|right|300px]]<br>Tobol {{Pritok1|Tobol}} |} [[Kategorija:Porječje Irtiša|Tobol]] e1xc393bw46mnu7w9iz0sal58shw263 Kategorija:Pritoci Tobola 14 791311 7431123 7277031 2026-04-16T21:17:21Z Argo Navis 852 7431123 wikitext text/x-wiki {| align=right |- | valign=top | {{commonscat|}} | valign=top | [[Datoteka:Tobol river 2 layers en.svg|right|300px|]]<br>Tobol {{Pritok1|Tobol}} |} {{glavnik|Tobol}} [[Kategorija:Porječje Tobola|*]] [[Kategorija:Pritoci po rijekama|Tobol]] [[Kategorija:Pritoci Irtiša|Tobol]] 78yxllbnhtfw7r1p28lo13c4qm65rxh Kategorija:Porječje Ture 14 791366 7431121 7277416 2026-04-16T21:16:54Z Argo Navis 852 7431121 wikitext text/x-wiki {| align=right |- | valign=top | {{commonscat|Tura River}} | valign=top | [[slika:Tura watershed 2 layers en.svg|400px]]<br>Tura {{pritok1|Tura (rijeka)}} |} {{glavnik|Tura (rijeka)}} [[Kategorija:Porječje Tobola|Tura]] 2x4qewn6wm0h27pgwla156cenjkgco9 Kategorija:Porječje Iseta 14 791368 7431117 7277305 2026-04-16T21:15:35Z Argo Navis 852 7431117 wikitext text/x-wiki {| align=right |- | valign=top | {{commonscat|Tributaries of the Iset River}} | valign=top | {{CSS image crop | Image = Tobol river 2 layers en.svg| | bSize = 300 | cWidth = 300 | cHeight = 200 | oTop = 205 | oLeft = 0 | Location = center | Description = Iset {{pritok1|Iset (rijeka)}} | Link = | Alt = }} |} {{glavnik|Iset (rijeka)}} [[Kategorija:Porječje Tobola|Iset]] 08xszmr35b8tb8fs6tq2thu1d2byfyv Kategorija:Porječje Nice 14 791369 7431118 7279492 2026-04-16T21:16:01Z Argo Navis 852 7431118 wikitext text/x-wiki {| align=right |- | valign=top | {{commonscat|Nica River}} | valign=top | {{CSS image crop | Image = Tobol river 2 layers en.svg| | bSize = 300 | cWidth = 300 | cHeight = 140 | oTop = 170 | oLeft = 0 | Location = center | Description = | Link = | Alt = }}<br>Nica {{pritok1|Nica (rijeka)}} |} {{glavnik|Nica (rijeka)}} [[Kategorija:Porječje Ture|Nica]] qe0p1btk9umokgezpbbpuw9aytofiyj UEFA Europska liga 2025./26. 0 791558 7431143 7428031 2026-04-16T22:02:39Z Manager816 323066 /* Četvrtfinale */ 2. ut. 7431143 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Europska liga 2025./26. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Vodafone_Park.jpg|250px]] | opis = [[Beşiktaş Stadyumu]] u [[Istanbul]]u bit će domaćin finala. | domaćin = | datum = ''Kvalifikacije:'' <br> 10. srpnja – 28. kolovoza 2025. <br> ''Odgovarajuće natjecanje:'' <br> 24. rujna 2025. – 20. svibnja 2026. | br_momčadi = ''Odgovarajuće natjecanje:'' <br> 25 + ''11'' momčadi <br> ''Sveukupno:'' 45 + ''32'' (iz 31 saveza) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = 180 | golovi = 482 | gledanost = 4623235 | naj_strijelac = {{Z|BRA}} [[Igor Jesus]] <br> ([[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]) <br> {{Z|SRB}} [[Petar Stanić]] <br> ([[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]) <br> 7 golova | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Europska liga 2024./25.|2024./25.]] | sljedeće = [[UEFA Europska liga 2026./27.|2026./27.]] }} '''UEFA Europska liga 2025./26.''' 55. je sezona drugoga [[nogomet]]nog natjecanja u [[Europa|Europi]], [[Europska liga|Europske lige]] i 17. sezona od kad je ime '''Kup UEFA''' promijenjeno u '''UEFA Europska liga'''. Finale će biti održano 20. svibnja 2026. u [[Istanbul]]u.<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/news-media/news/028d-1af2f49f754f-b64e255ef0ae-1000/ |title=Budapest to host UEFA Champions League Final 2026 |publisher=Union of European Football Associations |date=22 May 2024 |access-date=22 May 2024}}</ref> == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Europske lige, nogometnim savezima se dodjeljuje rang u skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2024. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2019./20. do 2023./24.<ref name="country coefficients">{{cite web |title=Association coefficients 2023/24 |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2024 |access-date=1 June 2024 |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations}}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Europsku ligu 2025./26.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Plasman !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />momčadi !Bilješke |- !1. |{{Z|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|104,303 |align=center rowspan=12|2 | |- !2. |{{Z|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|90,284 | |- !3. |{{Z|ESP}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|89,489 | |- !4. |{{Z|GER}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|86,624 | |- !5. |{{Z|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|66,831 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !6. |{{Z|NED}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|61,300 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !7. |{{Z|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|56,316 | |- !8. |{{Z|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|48,800 | |- !9. |{{Z|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|38,600 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !10. |{{Z|CZE}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|36,050 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !11. |{{Z|SCO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|36,050 |{{nowrap|{{small|+2 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !12. |{{Z|SUI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|32,975 |{{nowrap|{{small|+2 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !13. |{{Z|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|32,600 |align=center rowspan=8|1 |{{nowrap|{{small|+2 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !14. |{{Z|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|31,625 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !15. |{{Z|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|31,525 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !16. |{{Z|DEN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|31,450 | |- !17. |{{Z|ISR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|31,125 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !18. |{{Z|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|28,000 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !19. |{{Z|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|27,775 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !20. |{{Z|CRO}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|25,525 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- |} | {| class="wikitable" |- !Plasman !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />momčadi !Bilješke |- !21. |{{Z|POL}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|25,375 |align=center rowspan=1|1 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !22. |{{Z|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|22,965 |align=center rowspan=1|0 | |- !23. |{{Z|CYP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|22,100 |align=center rowspan=11|1 | |- !24. |{{Z|HUN}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|21,875 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !25. |{{Z|SWE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|21,500 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !26. |{{Z|ROU}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|21,375 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !27. |{{Z|BUL}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !28. |{{Z|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|20,125 | |- !29. |{{Z|SVK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|19,625 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !30. |{{Z|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|13,250 | |- !31. |{{Z|MDA}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|13,125 | |- !32. |{{Z|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|11,541 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !33. |{{Z|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|11,500 | |- !34. |{{Z|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|11,125 |align=center rowspan=5|0 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}}}}<br>{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Konferencijska liga 2025./26.|KL]])}}}} |- !35. |{{Z|IRL}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|10,875 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !36. |{{Z|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|10,625 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !37. |{{Z|LVA}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|10,625 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !38. |{{Z|FRO}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|10,375 | |} | {| class="wikitable" |- !Plasman !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />momčadi !Bilješke |- !39. |{{Z|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|10,000 |align=center rowspan=17|0 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !40. |{{Z|LIE}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|10,000 | |- !41. |{{Z|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|9,583 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !42. |{{Z|NIR}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|9,208 | |- !43. |{{Z|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,625 | |- !44. |{{Z|LTU}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,500 | |- !45. |{{Z|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|8,250 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !46. |{{Z|GEO}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|7,625 | |- !47. |{{Z|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,375 | |- !48. |{{Z|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|7,207 | |- !49. |{{Z|BLR}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|6,625 | |- !50. |{{Z|MKD}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|6,000 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !51. |{{Z|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|5,998 | |- !52. |{{Z|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,791 | |- !53. |{{Z|MNE}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,708 | |- !54. |{{Z|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|4,957 |{{nowrap|{{small|+1 ([[UEFA Liga prvaka 2025./26.|LP]])}} |- !55. |{{Z|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,832 | |} |} == Momčadi == {| class="wikitable" |+Momčadi koje su se kvalificirale za UEFA Europsku ligu 2025./26. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Momčadi |- !colspan=2 rowspan=6|[[#Ligaška faza|{{abbr|LF|Ligaška faza}}]] |style="min-width:10em"|{{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|6.]])}} |style="min-width:10em"|{{Z|ENG}} [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|7.]])}} |style="min-width:10em"|{{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] {{small|([[Coppa Italia 2024./25.|Kup]])}} |{{Z|ITA}} [[AS Roma|Roma]] {{small|([[Serie A 2024./25.|5.]])}} |- |{{Z|ESP}} [[Real Betis]] {{small|([[La Liga 2024./25.|6.]])}} |{{Z|ESP}} [[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] {{small|([[La Liga 2024./25.|7.]])}} |{{Z|GER}} [[VfB Stuttgart]] {{small|([[DFB-Pokal 2024./25.|Kup]])}} |{{Z|GER}} [[SC Freiburg]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|5.]])}} |- |{{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|5.]])}} |{{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|6.]])}} |{{Z|NED}} [[Go Ahead Eagles]] {{small|([[Nizozemski nogometni kup 2024./25.|Kup]])}} |{{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]] {{small|([[Primeira Liga 2024./25.|3.]])}} |- |{{Z|CRO}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] {{small|([[HNL 2024./25.|2.]])}} |{{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Doigravanje|LP PP DO]])}} |{{Z|SUI}} [[FC Basel|Basel]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Doigravanje|LP PP DO]])}} |{{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Doigravanje|LP PP DO]])}} |- |{{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Doigravanje|LP PP DO]])}} |{{Z|HUN}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Doigravanje|LP PP DO]])}} |{{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Doigravanje|LP PN DO]])}} |{{Z|SCO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Doigravanje|LP PN DO]])}} |- |{{Z|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Treće kvalifikacijsko kolo|LP PN TKK]])}} |{{Z|NED}} [[Feyenoord]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Treće kvalifikacijsko kolo|LP PN TKK]])}} |{{Z|CZE}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Treće kvalifikacijsko kolo|LP PN TKK]])}} |{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Treće kvalifikacijsko kolo|LP PN TKK]])}} |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=3|[[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] |{{Z|BEL}} [[KRC Genk|Genk]] {{small| ([[Belgijska Pro League 2024./25.|3.]])}} |{{Z|TUR}} [[Samsunspor]] {{small|([[Süper Lig 2024./25.|3.]])}} |{{Z|CZE}} [[SK Sigma Olomouc|Sigma Olomouc]] {{small|([[Češki nogometni kup 2024./25.|Kup]])}} |{{Z|SCO}} [[Aberdeen F.C.|Aberdeen]] {{small|([[Škotski nogometni kup 2024./25.|Kup]])}} |- |{{Z|SUI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] {{small|([[Švicarska Superliga 2024./25.|3.]])}} |{{Z|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Treće kvalifikacijsko kolo|LP PP TKK]])}} |{{Z|POL}} [[Lech Poznań]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Treće kvalifikacijsko kolo|LP PP TKK]])}} |{{Z|SWE}} [[Malmö FF]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Treće kvalifikacijsko kolo|LP PP TKK]])}} |- |{{Z|BUL}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Treće kvalifikacijsko kolo|LP PP TKK]])}} |{{Z|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Treće kvalifikacijsko kolo|LP PP TKK]])}} |{{Z|MKD}} [[FK Škendija Tetovo|Škendija ]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Treće kvalifikacijsko kolo|LP PP TKK]])}} | |- !colspan=8| |- !rowspan=5|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=3|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{Z|ISR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Drugo kvalifikacijsko kolo|LP PP DKK]])}} |{{Z|CRO}} [[HNK Rijeka|Rijeka]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Drugo kvalifikacijsko kolo|LP PP DKK]])}} |{{Z|ROU}} [[FCSB]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Drugo kvalifikacijsko kolo|LP PP DKK]])}} |{{Z|KOSV}} [[FC Drita|Drita]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Drugo kvalifikacijsko kolo|LP PP DKK]])}} |- |{{Z|FIN}} [[Kuopion Palloseura|KuPS]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Drugo kvalifikacijsko kolo|LP PP DKK]])}} |{{Z|IRL}} [[Shelbourne F.C.|Shelbourne]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Drugo kvalifikacijsko kolo|LP PP DKK]])}} |{{Z|ARM}} [[FC Noah|Noah]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Drugo kvalifikacijsko kolo|LP PP DKK]])}} |{{Z|LVA}} [[FK RFS|RFS]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Drugo kvalifikacijsko kolo|LP PP DKK]])}} |- |{{Z|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Drugo kvalifikacijsko kolo|LP PP DKK]])}} |{{Z|ISL}} [[Breiðablik]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Drugo kvalifikacijsko kolo|LP PP DKK]])}} |{{Z|MLT}} [[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Drugo kvalifikacijsko kolo|LP PP DKK]])}} |{{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Drugo kvalifikacijsko kolo|LP PP DKK]])}} |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{Z|AUT}} [[Wolfsberger AC]] {{small|([[Austrijski nogometni kup 2024./25.|Kup]])}} |{{Z|NOR}} [[Fredrikstad FK|Fredrikstad]] {{small|([[Norveški nogometni kup 2024.|Kup]])}} |{{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] {{small|([[Grčka Superliga 2024./25.|3.]])}} |{{Z|SUI}} [[Servette FC|Servette]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Drugo kvalifikacijsko kolo|LP PN DKK]])}} |- |{{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Drugo kvalifikacijsko kolo|LP PN DKK]])}} |{{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2025./26.#Drugo kvalifikacijsko kolo|LP PN DKK]])}} |colspan=2| |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=2|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] |{{Z|NED}} [[FC Utrecht|Utrecht]] {{small|([[Eredivisie 2024./25.|4.]])}} |{{Z|POR}} [[S.C. Braga|Braga]] {{small|([[Primeira Liga 2024./25.|4.]])}} |{{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] {{small|([[Belgian Pro League#Champions' play-offs 2024./25.|4.]])}} |{{Z|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] {{small|([[Süper Lig 2024./25.|4.]])}} |- |{{Z|CZE}} [[FC Baník Ostrava|Baník Ostrava]] {{small|([[Prva češka nogometna liga 2024./25.|3.]])}} |{{Z|SCO}} [[Hibernian F.C.|Hibernian]] {{small|([[Škotski Premiership 2024./25.|3.]])}} |{{Z|SUI}} [[FC Lugano|Lugano]] {{small|([[Švicarska Superliga 2024./25.|4.]])}} |{{Z|DEN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] {{small|([[Danska Superliga 2024./25.|2.]])}} |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=4|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] |{{Z|ISR}} [[Hapoel Be'er Sheva F.C.|Hapoel Be'er Sheva]] {{small|([[Izraelski nogometni kup 2024./25.|Kup]])}} |{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] {{small|([[Ukrajinski nogometni kup 2024./25.|Kup]])}} |{{Z|SRB}} [[FK Partizan|Partizan]] {{small|([[Superliga Srbije 2024./25.|2.]])}} |{{Z|POL}} [[Legia Varšava]] {{small|([[Poljski nogometni kup 2024./25.|Kup]])}} |- |{{Z|CYP}} [[AEK Larnaka FC|AEK Larnaka]] {{small|([[Ciparski nogometni kup 2024./25.|Kup]])}} |{{Z|HUN}} [[Paksi FC|Paks]] {{small|([[Mađarski nogometni kup 2024./25.|Kup]])}} |{{Z|SWE}} [[BK Häcken]] {{small|([[Švedski nogometni kup 2024./25.|Kup]])}} |{{Z|ROU}} [[CFR Cluj]] {{small|([[Rumunjski nogometni kup 2024./25.|Kup]])}} |- |{{Z|BUL}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] {{small|([[Bugarska prva nogometna liga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|AZE}} [[Sabah FK|Sabah]] {{small|([[Azerbajdžanski nogometni kup 2024./25.|Kup]])}} |{{Z|SVK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] {{small|([[Slovčki nogometni kup 2024./25.|Kup]])}} |{{Z|SVN}} [[NK Celje|Celje]] {{small|([[Slovenski nogometni kup 2024./25.|Kup]])}} |- |{{Z|MDA}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] {{small|([[Moldavski nogometni kup 2024./25.|Kup)]]}} |{{Z|KOSV}} [[KF Prishtina|Prishtina]] {{small|([[Kosovski nogometni kup 2024./25.|Kup]])}} |{{Z|KAZ}} [[FK Aktobe|Aktobe]] {{small|([[Kazahstanski nogometni kup 2024. 2024./25.|Kup]])}} |{{Z|FIN}} [[Ilves|Ilves]] {{small|([[Veikkausliiga 2024.|2.]])}} |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan="4"|Kvalifikacije |Prvo kvalifikacijsko kolo |17. lipnja 2025. |10. srpnja 2025. |17. srpnja 2025. |- |Drugo kvalifikacijsko kolo |18. lipnja 2025. |24. srpnja 2025. |31. srpnja 2025. |- |Treće kvalifikacijsko kolo |21. srpnja 2025. |7. kolovoza 2025. |14. kolovoza 2025. |- |Doigravanje |4. kolovoza 2025. |21. kolovoza 2025. |28. kolovoza 2025. |- |rowspan="8"|Ligaška faza |1. kolo |rowspan="8"|29. kolovoza 2025. |colspan="2"|24. – 25. rujna 2025. |- |2. kolo |colspan="2"|2. listopada 2025. |- |3. kolo |colspan="2"|23. listopada 2025. |- |4. kolo |colspan="2"|6. studenog 2025. |- |5. kolo |colspan="2"|27. studenog 2025. |- |6. kolo |colspan="2"|11. prosinca 2025. |- |7. kolo |colspan="2"|22. siječnja 2026. |- |8. kolo |colspan="2"|29. siječnja 2026. |- |rowspan="5"|Završni dio |Doigravanje za završni dio |rowspan="1"|30. siječnja 2026. |19. veljače 2026. |26. veljače 2026. |- |Osmina finala |rowspan="4"|27. veljače 2026. |12. ožujka 2026. |19. ožujka 2026. |- |Četvrtfinale |9. travnja 2026. |16. travnja 2026. |- |Polufinale |30. travnja 2026. |7. svibnja 2026. |- |Finale |colspan="2"|20. svibnja 2026. |} == Kvalifikacije == === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 17. lipnja 2025. Prve utakmice igrane su 10. srpnja, a uzvratne 17. srpnja 2025. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| '''[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]''' | {{Z|UKR}} | 6:0 | [[Ilves|Ilves]] | {{Z|FIN}} | 6:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{Z|MOL}} | 5:2 | [[KF Prishtina|Prishtina]] | {{Z|KOSV}} | 4:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | {{Z|SLK}} | 2:3 | '''[[BK Häcken]]''' | {{Z|ŠVE}} | 0:1 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[Sabah FK|Sabah]] | {{Z|AZE}} | 5:6 | '''[[NK Celje|Celje]]''' | {{Z|SLO}} | 2:3 | 3:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Legia Varšava]]''' | {{Z|POLJ}} | 2:0 | [[FK Aktobe|Aktobe]] | {{Z|KAZ}} | 1:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]]''' | {{Z|BUG}} | {{nowrap|1:1 (3:1 [[jedanesterac|pen.]])}} | [[Hapoel Be'er Sheva F.C.|Hapoel Be'er Sheva]] | {{Z|IZR}} | 0:0 | 1:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[AEK Larnaka FC|AEK Larnaka]]''' | {{Z|CIP}} | {{nowrap|2:2 (6:5 [[jedanesterac|pen.]])}} | [[FK Partizan|Partizan]] | {{Z|SRB}} | 1:0 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Paksi FC|Paks]] | {{Z|MAĐ}} | 0:3 | '''[[CFR Cluj]]''' | {{Z|RUM}} | 0:0 | 0:3 }} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 18. lipnja 2025. Prve utakmice igrane su 24. srpnja, a uzvratne 31. srpnja 2025. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| [[FC Lugano|Lugano]] | {{Z|ŠVI}} | 0:1 | '''[[CFR Cluj]]''' | {{Z|RUM}} | 0:0 | 0:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[NK Celje|Celje]] | {{Z|SLO}} | 2:3 | '''[[AEK Larnaka FC|AEK Larnaka]]''' | {{Z|CIP}} | 1:1 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] | {{Z|BUG}} | 0:1 | '''[[S.C. Braga|Braga]]''' | {{Z|POR}} | 0:0 | 0:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FC Baník Ostrava|Baník Ostrava]] | {{Z|ČEŠ}} | 3:4 | '''[[Legia Varšava]]''' | {{Z|POLJ}} | 2:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] | {{Z|BEL}} | {{nowrap|2:2 2:4 ([[jedanesterac|pen.]])}} | '''[[BK Häcken]]''' | {{Z|ŠVE}} | 1:0 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | {{Z|MOL}} | 2:7 | '''[[FC Utrecht|Utrecht]]''' | {{Z|NIZ}} | 1:3 | 1:4 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{Z|DAN}} | 3:2 | [[Hibernian F.C.|Hibernian]] | {{Z|ŠKO}} | 1:1 | 2:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] | {{Z|TUR}} | 2:6 | '''[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]''' | {{Z|UKR}} | 2:4 | 0:2 }} |} === Treće kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 21. srpnja 2025. Prve utakmice igrane su 5., 6. i 7. kolovoza, a uzvratne 12. i 14. kolovoza 2025. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]]''' | {{Z|GIB}} | {{nowrap|1:1 (6:5 [[jedanesterac|pen.]])}} | [[FC Noah|Noah]] | {{Z|ARM}} | 1:1 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[HNK Rijeka|Rijeka]]''' | {{Z|HRV}} | 4:3 | [[Shelbourne F.C.|Shelbourne]] | {{Z|IRS}} | 1:2 | 3:1 }} {{TwoLegResult| [[FK RFS|RFS]] | {{Z|LAT}} | 1:3 | '''[[Kuopion Palloseura|KuPS]]''' | {{Z|FIN}} | 1:2 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]] | {{Z|MLT}} | 2:5 | '''[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]''' | {{Z|IZR}} | 1:2 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]''' | {{Z|BIH}} | 3:2 | [[Breiðablik]] | {{Z|ISL}} | 1:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FCSB]]''' | {{Z|RUM}} | 6:3 | [[FC Drita|Drita]] | {{Z|KOSV}} | 3:2 | 3:1 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| '''[[AEK Larnaka FC|AEK Larnaka]]''' | {{Z|CIP}} | 5:3 | [[Legia Varšava]] | {{Z|POLJ}} | 4:1 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Fredrikstad FK|Fredrikstad]] | {{Z|NOR}} | 1:5 | '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{Z|DAN}} | 1:3 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[CFR Cluj]] | {{Z|RUM}} | 1:4 | '''[[S.C. Braga|Braga]]''' | {{Z|POR}} | 1:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[PAOK F.C.|PAOK]]''' | {{Z|GRČ}} | 1:0 | [[Wolfsberger AC]] | {{Z|AUT}} | 0:0 | 1:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| [[Servette FC|Servette]] | {{Z|ŠVI}} | 2:5 | '''[[FC Utrecht|Utrecht]]''' | {{Z|NIZ}} | 1:3 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[BK Häcken]] | {{Z|ŠVE}} | 1:2 | '''[[SK Brann|Brann]]''' | {{Z|NOR}} | 0:2 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]''' | {{Z|GRČ}} | {{nowrap|0:0 (4:3 [[jedanesterac|pen.]])}} | [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] | {{Z|UKR}} | 0:0 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} |} === Doigravanje === Ždrijeb za doigravanje održan je 4. kolovoza 2025. Prve utakmice igrane su 21. kolovoza, a uzvratne 27. i 28. kolovoza 2025. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| '''[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]''' | {{Z|IZR}} | 3:2 | [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{Z|UKR}} | 3:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] | {{Z|MAK}} | 3:5 | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{Z|BUG}} | 2:1 | 1:4 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{Z|SLK}} | 2:4 | '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{Z|ŠVI}} | 0:1 | 2:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{Z|ŠVE}} | 5:0 | [[SK Sigma Olomouc|Sigma Olomouc]] | {{Z|ČEŠ}} | 3:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]''' | {{Z|GRČ}} | 2:1 | [[Samsunspor]] | {{Z|TUR}} | 2:1 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[Aberdeen F.C.|Aberdeen]] | {{Z|ŠKO}} | 2:5 | '''[[FCSB]]''' | {{Z|RUM}} | 2:2 | 0:3 }} {{TwoLegResult| [[Lech Poznań]] | {{Z|POLJ}} | 3:6 | '''[[KRC Genk|Genk]]''' | {{Z|BEL}} | 1:5 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{Z|DAN}} | 6:0 | [[Kuopion Palloseura|KuPS]] | {{Z|FIN}} | 4:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{Z|GIB}} | 1:9 | '''[[S.C. Braga|Braga]]''' | {{Z|POR}} | 0:2 | 1:5 }} {{TwoLegResult| [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] | {{Z|BIH}} | 0:2 | '''[[FC Utrecht|Utrecht]]''' | {{Z|NIZ}} | 2:1 | 0:0 }} {{TwoLegResult| '''[[SK Brann|Brann]]''' | {{Z|NOR}} | 6:1 | [[AEK Larnaka FC|AEK Larnaka]] | {{Z|CIP}} | 2:1 | 4:0 }} {{TwoLegResult| [[hNK Rijeka|Rijeka]] | {{Z|HRV}} | 1:5 | '''[[PAOK F.C.|PAOK]]''' | {{Z|GRČ}} | 1:0 | 0:5 }} |} == Ligaška faza == Ždrijeb za ligašku fazu održan je u [[Monako|Monaku]] 29. kolovoza 2025. Ždrijeb je počeo u 13:00 po [[CEST|CEST-u]].<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/draws/2026/2002100/ |title=UEFA Europa League: League phase draw |publisher=[[UEFA]] |access-date=27 August 2025}}</ref> === Rezultati ždrijeba === {{sticky header}} {{Table alignment}} {| class="wikitable sortable hover-highlight plainrowheaders sticky-header-multi defaultleft" |+ Protivnici po klubu |- ! rowspan="2" | Klub ! colspan="2" | Protivnici iz 1. šešira ! colspan="2" | Protivnici iz 2. šešira ! colspan="2" | Protivnici iz 3. šešira ! colspan="2" | Protivnici iz 4. šešira |- ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[AS Roma|Roma]] | {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] | {{Z|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] | {{Z|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{Z|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] | {{Z|NJE}} [[VfB Stuttgart]] | {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]] | {{Z|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{Z|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] | {{Z|ENG}} [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] | {{Z|ŠVE}} [[Malmö FF]] | {{Z|NIZ}} [[FC Utrecht|Utrecht]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|SCO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{Z|ITA}} [[AS Roma|Roma]] | {{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]] | {{Z|POR}} [[S.C. Braga|Braga]] | {{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{Z|BEL}} [[KRC Genk|Genk]] | {{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|NED}} [[Feyenoord]] | {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | {{Z|ŠPA}} [[Real Betis]] | {{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] | {{Z|POR}} [[S.C. Braga|Braga]] | {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{Z|ROM}} [[FCSB]] | {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] | {{Z|NJE}} [[VfB Stuttgart]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] | {{Z|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{Z|ITA}} [[AS Roma|Roma]] | {{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] | {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{Z|NJE}} [[SC Freiburg]] | {{Z|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | {{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] | {{Z|ŠPA}} [[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|CRO}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{Z|ŠPA}} [[Real Betis]] | {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] | {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] | {{Z|ROM}} [[FCSB]] | {{Z|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{Z|ŠPA}} [[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] | {{Z|ŠVE}} [[Malmö FF]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Real Betis]] | {{Z|NIZ}} [[Feyenoord]] | {{Z|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] | {{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] | {{Z|ENG}} [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] | {{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|NIZ}} [[FC Utrecht|Utrecht]] | {{Z|BEL}} [[KRC Genk|Genk]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | {{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]] | {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | {{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] | {{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] | {{Z|NJE}} [[SC Freiburg]] | {{Z|NIZ}} [[Go Ahead Eagles]] | {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | {{Z|NIZ}} [[Feyenoord]] | {{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] | {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{Z|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | {{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] | {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] | {{Z|NIZ}} [[Go Ahead Eagles]] |- class="sortbottom" | colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" | |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | {{Z|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{Z|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] | {{Z|ROM}} [[FCSB]] | {{Z|NJE}} [[VfB Stuttgart]] | {{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|POR}} [[S.C. Braga|Braga]] | {{Z|NIZ}} [[Feyenoord]] | {{Z|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] | {{Z|ENG}} [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] | {{Z|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] | {{Z|BEL}} [[KRC Genk|Genk]] | {{Z|NIZ}} [[Go Ahead Eagles]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] | {{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]] | {{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] | {{Z|POR}} [[S.C. Braga|Braga]] | {{Z|ROM}} [[FCSB]] | {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{Z|ŠPA}} [[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] | {{Z|ŠVE}} [[Malmö FF]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] | {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | {{Z|ŠPA}} [[Real Betis]] | {{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] | {{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] | {{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] | {{Z|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | {{Z|NIZ}} [[Go Ahead Eagles]] | {{Z|NIZ}} [[FC Utrecht|Utrecht]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] | {{Z|ŠPA}} [[Real Betis]] | {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] | {{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] | {{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] | {{Z|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | {{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] | {{Z|ŠPA}} [[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|CZE}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]] | {{Z|ITA}} [[AS Roma|Roma]] | {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{Z|NJE}} [[SC Freiburg]] | {{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] | {{Z|ŠVE}} [[Malmö FF]] | {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|HUN}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{Z|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | {{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|ENG}} [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] | {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] | {{Z|BEL}} [[KRC Genk|Genk]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] | {{Z|ITA}} [[AS Roma|Roma]] | {{Z|NIZ}} [[Feyenoord]] | {{Z|POR}} [[S.C. Braga|Braga]] | {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{Z|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{Z|NIZ}} [[FC Utrecht|Utrecht]] | {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ISR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] | {{Z|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | {{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] | {{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] | {{Z|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{Z|NJE}} [[SC Freiburg]] | {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] | {{Z|NJE}} [[VfB Stuttgart]] |- class="sortbottom" | colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" | |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|SUI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] | {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | {{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] | {{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] | {{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|ROM}} [[FCSB]] | {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] | {{Z|NJE}} [[VfB Stuttgart]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|SUI}} [[FC Basel|Basel]] | {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | {{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] | {{Z|ROM}} [[FCSB]] | {{Z|NJE}} [[SC Freiburg]] | {{Z|NJE}} [[VfB Stuttgart]] | {{Z|BEL}} [[KRC Genk|Genk]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|DEN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{Z|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{Z|ITA}} [[AS Roma|Roma]] | {{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] | {{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] | {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{Z|ENG}} [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] | {{Z|BEL}} [[KRC Genk|Genk]] | {{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[SC Freiburg]] | {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] | {{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] | {{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] | {{Z|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] | {{Z|NIZ}} [[FC Utrecht|Utrecht]] | {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|BUL}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|ŠPA}} [[Real Betis]] | {{Z|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] | {{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{Z|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] | {{Z|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | {{Z|ŠPA}} [[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] | {{Z|ŠVE}} [[Malmö FF]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] | {{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]] | {{Z|ŠPA}} [[Real Betis]] | {{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{Z|POR}} [[S.C. Braga|Braga]] | {{Z|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{Z|ŠVE}} [[Malmö FF]] | {{Z|NIZ}} [[FC Utrecht|Utrecht]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{Z|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{Z|NIZ}} [[Feyenoord]] | {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] | {{Z|ENG}} [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] | {{Z|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] | {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ROU}} [[FCSB]] | {{Z|NIZ}} [[Feyenoord]] | {{Z|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{Z|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | {{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] | {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] | {{Z|NIZ}} [[Go Ahead Eagles]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] | {{Z|ITA}} [[AS Roma|Roma]] | {{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]] | {{Z|POR}} [[S.C. Braga|Braga]] | {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{Z|NJE}} [[SC Freiburg]] | {{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|NIZ}} [[Go Ahead Eagles]] | {{Z|ŠPA}} [[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] |- class="sortbottom" | colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" | |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] | {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | {{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] | {{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] | {{Z|NJE}} [[SC Freiburg]] | {{Z|ROM}} [[FCSB]] | {{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] | {{Z|ŠPA}} [[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] | {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] | {{Z|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] | {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{Z|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] | {{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] | {{Z|NJE}} [[VfB Stuttgart]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[VfB Stuttgart]] | {{Z|NIZ}} [[Feyenoord]] | {{Z|ITA}} [[AS Roma|Roma]] | {{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] | {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{Z|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | {{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] | {{Z|ŠPA}} [[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] | {{Z|NIZ}} [[Go Ahead Eagles]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] | {{Z|ITA}} [[AS Roma|Roma]] | {{Z|NIZ}} [[Feyenoord]] | {{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{Z|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | {{Z|NIZ}} [[Go Ahead Eagles]] | {{Z|ŠVE}} [[Malmö FF]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|SWE}} [[Malmö FF]] | {{Z|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]] | {{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|ENG}} [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] | {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] | {{Z|BEL}} [[KRC Genk|Genk]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|NED}} [[Go Ahead Eagles]] | {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | {{Z|POR}} [[S.C. Braga|Braga]] | {{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] | {{Z|ROM}} [[FCSB]] | {{Z|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] | {{Z|NJE}} [[VfB Stuttgart]] | {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|NED}} [[FC Utrecht|Utrecht]] | {{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]] | {{Z|ŠPA}} [[Real Betis]] | {{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] | {{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] | {{Z|ENG}} [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] | {{Z|NJE}} [[SC Freiburg]] | {{Z|BEL}} [[KRC Genk|Genk]] | {{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|BEL}} [[KRC Genk|Genk]] | {{Z|ŠPA}} [[Real Betis]] | {{Z|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{Z|POR}} [[S.C. Braga|Braga]] | {{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] | {{Z|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{Z|ŠVE}} [[Malmö FF]] | {{Z|NIZ}} [[FC Utrecht|Utrecht]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] | {{Z|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] | {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] | {{Z|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{Z|NIZ}} [[FC Utrecht|Utrecht]] | {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |} === Tablica === {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=Table |show_limit=5 |class_rules= |source=UEFA<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/standings/ |title=League phase table |publisher=[[UEFA]] |language=en |access-date=25 September 2025}}</ref> |team_order=LYO, AVL, MID, BET, POR, BRA, FRE, ROM, GNK, BOL, STU, FER, NFO, PLZ, RSB, CLT, PAOK, LIL, FEN, PAN, CEL, LUD, DZG, BRN, YB, STM, FCSB, GAE, FEY, BSL, SAL, RAN, NIC, UTR, MAL, MTA <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_AVL =7 |draw_AVL =0 |loss_AVL =1 |gf_AVL =14|ga_AVL =6 <!--Aston Villa--> |win_BSL =2 |draw_BSL =0 |loss_BSL =6 |gf_BSL =9 |ga_BSL =13<!--Basel--> |win_BOL =4 |draw_BOL =3 |loss_BOL =1 |gf_BOL =14|ga_BOL =7 <!--Bologna--> |win_BRA =5 |draw_BRA =2 |loss_BRA =1 |gf_BRA =11|ga_BRA =5 <!--Braga--> |win_BRN =2 |draw_BRN =3 |loss_BRN =3 |gf_BRN =9 |ga_BRN =11<!--Brann--> |win_CLT =4 |draw_CLT =1 |loss_CLT =3 |gf_CLT =15|ga_CLT =11<!--Celta Vigo--> |win_CEL =3 |draw_CEL =2 |loss_CEL =3 |gf_CEL =13|ga_CEL =15<!--Celtic--> |win_DZG =3 |draw_DZG =1 |loss_DZG =4 |gf_DZG =12|ga_DZG =16<!--Dinamo Zagreb--> |win_FCSB=2 |draw_FCSB=1 |loss_FCSB=5 |gf_FCSB=9 |ga_FCSB=16<!--FCSB--> |win_FEN =3 |draw_FEN =3 |loss_FEN =2 |gf_FEN =10|ga_FEN =7 <!--Fenerbahçe--> |win_FER =4 |draw_FER =3 |loss_FER =1 |gf_FER =12|ga_FER =11<!--Ferencváros--> |win_FEY =2 |draw_FEY =0 |loss_FEY =6 |gf_FEY =11|ga_FEY =15<!--Feyenoord--> |win_GNK =5 |draw_GNK =1 |loss_GNK =2 |gf_GNK =11|ga_GNK =7 <!--Genk--> |win_GAE =2 |draw_GAE =1 |loss_GAE =5 |gf_GAE =6 |ga_GAE =14<!--Go Ahead Eagles--> |win_LIL =4 |draw_LIL =0 |loss_LIL =4 |gf_LIL =12|ga_LIL =9 <!--Lille--> |win_LUD =3 |draw_LUD =1 |loss_LUD =4 |gf_LUD =12|ga_LUD =15<!--Ludogorets Razgrad--> |win_LYO =7 |draw_LYO =0 |loss_LYO =1 |gf_LYO =18|ga_LYO =5 <!--Lyon--> |win_MTA =0 |draw_MTA =1 |loss_MTA =7 |gf_MTA =2 |ga_MTA =22<!--Maccabi Tel Aviv--> |win_MAL =0 |draw_MAL =1 |loss_MAL =7 |gf_MAL =4 |ga_MAL =15<!--Malmö FF--> |win_MID =6 |draw_MID =1 |loss_MID =1 |gf_MID =18|ga_MID =8 <!--Midtjylland--> |win_NIC =1 |draw_NIC =0 |loss_NIC =7 |gf_NIC =7 |ga_NIC =15<!--Nice--> |win_NFO =4 |draw_NFO =2 |loss_NFO =2 |gf_NFO =15|ga_NFO =7 <!--Nottingham Forest--> |win_PAN =3 |draw_PAN =3 |loss_PAN =2 |gf_PAN =11|ga_PAN =9 <!--Panathinaikos--> |win_PAOK=3 |draw_PAOK=3 |loss_PAOK=2 |gf_PAOK=17|ga_PAOK=14<!--PAOK--> |win_POR =5 |draw_POR =2 |loss_POR =1 |gf_POR =13|ga_POR =7 <!--Porto--> |win_RAN =1 |draw_RAN =1 |loss_RAN =6 |gf_RAN =5 |ga_RAN =14<!--Rangers--> |win_BET =5 |draw_BET =2 |loss_BET =1 |gf_BET =13|ga_BET =7 <!--Real Betis--> |win_SAL =2 |draw_SAL =0 |loss_SAL =6 |gf_SAL =10|ga_SAL =15<!--Red Bull Salzburg--> |win_RSB =4 |draw_RSB =2 |loss_RSB =2 |gf_RSB =7 |ga_RSB =6 <!--Red Star Belgrade--> |win_ROM =5 |draw_ROM =1 |loss_ROM =2 |gf_ROM =13|ga_ROM =6 <!--Roma--> |win_FRE =5 |draw_FRE =2 |loss_FRE =1 |gf_FRE =10|ga_FRE =4 <!--SC Freiburg--> |win_STM =2 |draw_STM =1 |loss_STM =5 |gf_STM =5 |ga_STM =11<!--Sturm Graz--> |win_UTR =0 |draw_UTR =1 |loss_UTR =7 |gf_UTR =5 |ga_UTR =15<!--Utrecht--> |win_STU =5 |draw_STU =0 |loss_STU =3 |gf_STU =15|ga_STU =9 <!--VfB Stuttgart--> |win_PLZ =3 |draw_PLZ =5 |loss_PLZ =0 |gf_PLZ =8 |ga_PLZ =3 <!--Viktoria Plzeň--> |win_YB =3 |draw_YB =0 |loss_YB =5 |gf_YB =10|ga_YB =16<!--Young Boys--> <!--Team definitions--> |name_AVL ={{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] |name_BSL ={{Z|SUI}} [[FC Basel|Basel]] |name_BOL ={{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |name_BRA ={{Z|POR}} [[S.C. Braga|Braga]] |name_BRN ={{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] |name_CLT ={{Z|ESP}} [[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] |name_CEL ={{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] |name_DZG ={{Z|CRO}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_FCSB={{Z|ROU}} [[FCSB]] |name_FEN ={{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] |name_FER ={{Z|HUN}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |name_FEY ={{Z|NED}} [[Feyenoord]] |name_GNK ={{Z|BEL}} [[KRC Genk|Genk]] |name_GAE ={{Z|NED}} [[Go Ahead Eagles]] |name_LIL ={{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] |name_LUD ={{Z|BUL}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] |name_LYO ={{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] |name_MTA ={{Z|ISR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] |name_MAL ={{Z|SWE}} [[Malmö FF]] |name_MID ={{Z|DEN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] |name_NIC ={{Z|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] |name_NFO ={{Z|ENG}} [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] |name_PAN ={{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] |name_PAOK={{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] |name_POR ={{Z|POR}} [[FC Porto|Porto]] |name_RAN ={{Z|SCO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] |name_BET ={{Z|ESP}} [[Real Betis]] |name_SAL ={{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] |name_RSB ={{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |name_ROM ={{Z|ITA}} [[AS Roma|Roma]] |name_FRE ={{Z|GER}} [[SC Freiburg]] |name_STM ={{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] |name_UTR ={{Z|NED}} [[FC Utrecht|Utrecht]] |name_STU ={{Z|GER}} [[VfB Stuttgart]] |name_PLZ ={{Z|CZE}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |name_YB ={{Z|SUI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=R16 |result2=R16 |result3=R16 |result4=R16 |result5=R16 |result6=R16 |result7=R16 |result8=R16 |result9=POS |result10=POS |result11=POS |result12=POS |result13=POS |result14=POS |result15=POS |result16=POS |result17=POU |result18=POU |result19=POU |result20=POU |result21=POU |result22=POU |result23=POU |result24=POU |col_R16=green1 |text_R16=[[#Osmina finala|osmina finala]] (nositelj) |col_POS=blue1 |text_POS=[[#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio]] (nositelj) |col_POU=blue2 |text_POU={{nowrap|[[#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio]] (nenositelj)}} }} ===Rezultati=== {{col-begin}} {{col-2}} ==== Prvo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|'''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]'''|DEN|2:0|[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|AUT}} {{OneLegResult|[[PAOK F.C.|PAOK]]|GRČ|0:0|[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]|ISR}} {{OneLegResult|[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]|SRB|1:1|[[Celtic F.C.|Celtic]]|SCO}} {{OneLegResult|'''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]'''|CRO|3:1|[[Fenerbahçe S.K. |Fenerbahçe]]|TUR}} {{OneLegResult|[[Malmö FF]]|SWE|1:2|'''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]'''|BUL}} {{OneLegResult|[[OGC Nice|Nice]]|FRA|1:2|'''[[AS Roma|Roma]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[Real Betis]]|ESP|2:2|[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[S.C. Braga|Braga]]'''|POR|1:0|[[Feyenoord]]|NED}} {{OneLegResult|'''[[SC Freiburg]]'''|GER|2:1|[[FC Basel|Basel]]|SUI}} {{OneLegResult|[[Go Ahead Eagles]]|NED|0:1|'''[[FCSB]]'''|ROU}} {{OneLegResult|'''[[Lille OSC|Lille]]'''|FRA|2:1|[[SK Brann|Brann]]|NOR}} {{OneLegResult|'''[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]'''|ENG|1:0|[[Bologna FC 1909|Bologna]]|ITA}} {{OneLegResult|[[BSC Young Boys|Young Boys]]|SUI|1:4|'''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]'''|GRČ}} {{OneLegResult|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|AUT|0:1|'''[[FC Porto|Porto]]'''|POR}} {{OneLegResult|[[FC Utrecht|Utrecht]]|NED|0:1|'''[[Olympique Lyonnais|Lyon]]'''|FRA}} {{OneLegResult|[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]|HUN|1:1|[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|CZE}} {{OneLegResult|[[Rangers F.C.|Rangers]]|SCO|0:1|'''[[KRC Genk|Genk]]'''|BEL}} {{OneLegResult|'''[[VfB Stuttgart]]'''|GER|2:1|[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]]|ESP}} |} {{col-2}} ==== Drugo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[AS Roma|Roma]]|ITA|0:1|'''[[Lille OSC|Lille]]'''|FRA}} {{OneLegResult|[[Bologna FC 1909|Bologna]]|ITA|1:1|[[SC Freiburg]]|GER}} {{OneLegResult|[[Celtic F.C.|Celtic]]|SCO|0:2|'''[[S.C. Braga|Braga]]'''|POR}} {{OneLegResult|'''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]'''|CZE|3:0|[[Malmö FF]]|SWE}} {{OneLegResult|'''[[Fenerbahçe S.K. |Fenerbahçe]]'''|TUR|2:1|[[OGC Nice|Nice]]|FRA}} {{OneLegResult|[[FCSB]]|ROU|0:2|'''[[BSC Young Boys|Young Boys]]'''|SUI}} {{OneLegResult|[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]|GRČ|1:2|'''[[Go Ahead Eagles]]'''|NED}} {{OneLegResult|[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]|BUL|0:2|'''[[Real Betis]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[SK Brann|Brann]]'''|NOR|1:0|[[FC Utrecht|Utrecht]]|NED}} {{OneLegResult|'''[[FC Basel|Basel]]'''|SUI|2:0|[[VfB Stuttgart]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[FC Porto|Porto]]'''|POR|2:1|[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]|SRB}} {{OneLegResult|[[Feyenoord]]|NED|0:2|'''[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[KRC Genk|Genk]]|BEL|0:1|'''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]'''|HUN}} {{OneLegResult|[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]|ISR|1:3|'''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]'''|CRO}} {{OneLegResult|[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|ENG|2:3|'''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]'''|DEN}} {{OneLegResult|'''[[Olympique Lyonnais|Lyon]]'''|FRA|2:0|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|AUT}} {{OneLegResult|'''[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]]'''|ESP|3:1|[[PAOK F.C.|PAOK]]|GRČ}} {{OneLegResult|'''[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]'''|AUT|2:1|[[Rangers F.C.|Rangers]]|SCO}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Treće kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|AUT|2:3|'''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]'''|HUN}} {{OneLegResult|'''[[Fenerbahçe S.K. |Fenerbahçe]]'''|TUR|1:0|[[VfB Stuttgart]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Feyenoord]]'''|NED|3:1|[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]|GRČ}} {{OneLegResult|[[FCSB]]|ROU|1:2|'''[[Bologna FC 1909|Bologna]]'''|ITA}} {{OneLegResult|'''[[Go Ahead Eagles]]'''|NED|2:1|[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]|ENG}} {{OneLegResult|[[KRC Genk|Genk]]|BEL|0:0|[[Real Betis]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Olympique Lyonnais|Lyon]]'''|FRA|2:0|[[FC Basel|Basel]]|SUI}} {{OneLegResult|'''[[S.C. Braga|Braga]]'''|POR|2:0|[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]|SRB}} {{OneLegResult|'''[[SK Brann|Brann]]'''|NOR|3:0|[[Rangers F.C.|Rangers]]|SCO}} {{OneLegResult|[[AS Roma|Roma]]|ITA|1:2|'''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]'''|CZE}} {{OneLegResult|'''[[BSC Young Boys|Young Boys]]'''|SUI|3:2|[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]|BUL}} {{OneLegResult|'''[[Celtic F.C.|Celtic]]'''|SCO|2:1|[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|AUT}} {{OneLegResult|[[Lille OSC|Lille]]|FRA|3:4|'''[[PAOK F.C.|PAOK]]'''|GRČ}} {{OneLegResult|[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]|ISR|0:3|'''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]'''|DEN}} {{OneLegResult|[[Malmö FF]]|SWE|1:1|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|CRO}} {{OneLegResult|'''[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]'''|ENG|2:0|[[FC Porto|Porto]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]]'''|ESP|2:1|[[OGC Nice|Nice]]|FRA}} {{OneLegResult|'''[[SC Freiburg]]'''|GER|2:0|[[FC Utrecht|Utrecht]]|NED}} |} {{col-2}} ==== Četvrto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|'''[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]'''|AUT|2:0|[[Go Ahead Eagles]]|NED}} {{OneLegResult|'''[[FC Basel|Basel]]'''|SUI|3:1|[[FCSB]]|ROU}} {{OneLegResult|'''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]'''|DEN|3:1|[[Celtic F.C.|Celtic]]|SCO}} {{OneLegResult|[[FC Utrecht|Utrecht]]|NED|1:1|[[FC Porto|Porto]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]'''|SRB|1:0|[[Lille OSC|Lille]]|FRA}} {{OneLegResult|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|CRO|0:3|'''[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]]'''|ESP}} {{OneLegResult|[[Malmö FF]]|SWE|0:1|'''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]'''|GRČ}} {{OneLegResult|[[OGC Nice|Nice]]|FRA|1:3|'''[[SC Freiburg]]'''|GER}} {{OneLegResult|[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|AUT|0:0|[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]'''|ENG|2:0|[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]|ISR}} {{OneLegResult|[[Bologna FC 1909|Bologna]]|ITA|0:0|[[SK Brann|Brann]]|NOR}} {{OneLegResult|[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|CZE|0:0|[[Fenerbahçe S.K. |Fenerbahçe]]|TUR}} {{OneLegResult|'''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]'''|HUN|3:1|[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]|BUL}} {{OneLegResult|'''[[PAOK F.C.|PAOK]]'''|GRČ|4:0|[[BSC Young Boys|Young Boys]]|SUI}} {{OneLegResult|[[Rangers F.C.|Rangers]]|SCO|0:2|'''[[AS Roma|Roma]]'''|ITA}} {{OneLegResult|'''[[Real Betis]]'''|ESP|2:0|[[Olympique Lyonnais|Lyon]]|FRA}} {{OneLegResult|[[S.C. Braga|Braga]]|POR|3:4|'''[[KRC Genk|Genk]]'''|BEL}} {{OneLegResult|'''[[VfB Stuttgart]]'''|GER|2:0|[[Feyenoord]]|NED}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Peto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|'''[[AS Roma|Roma]]'''|ITA|2:1|[[FC Midtjylland|Midtjylland]]|DEN}} {{OneLegResult|'''[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]'''|ENG|2:1|[[BSC Young Boys|Young Boys]]|SUI}} {{OneLegResult|'''[[FC Porto|Porto]]'''|POR|3:0|[[OGC Nice|Nice]]|FRA}} {{OneLegResult|[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|CZE|0:0|[[SC Freiburg]]|GER}} {{OneLegResult|[[Fenerbahçe S.K. |Fenerbahçe]]|TUR|1:1|[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]|HUN}} {{OneLegResult|[[Feyenoord]]|NED|1:3|'''[[Celtic F.C.|Celtic]]'''|SCO}} {{OneLegResult|'''[[Lille OSC|Lille]]'''|FRA|4:0|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|CRO}} {{OneLegResult|[[PAOK F.C.|PAOK]]|GRČ|1:1|[[SK Brann|Brann]]|NOR}} {{OneLegResult|'''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]'''|BUL|3:2|[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Bologna FC 1909|Bologna]]'''|ITA|4:1|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|AUT}} {{OneLegResult|'''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]'''|SRB|1:0|[[FCSB]]|ROU}} {{OneLegResult|[[Go Ahead Eagles]]|NED|0:4|'''[[VfB Stuttgart]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[KRC Genk|Genk]]'''|BEL|2:1|[[FC Basel|Basel]]|SUI}} {{OneLegResult|[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]|ISR|0:6|'''[[Olympique Lyonnais|Lyon]]'''|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]'''|ENG|3:0|[[Malmö FF]]|SWE}} {{OneLegResult|'''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]'''|GRČ|2:1|[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|AUT}} {{OneLegResult|[[Rangers F.C.|Rangers]]|SCO|1:1|[[S.C. Braga|Braga]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[Real Betis]]'''|ESP|2:1|[[FC Utrecht|Utrecht]]|NED}} |} {{col-2}} ==== Šesto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|'''[[BSC Young Boys|Young Boys]]'''|SUI|1:0|[[Lille OSC|Lille]]|FRA}} {{OneLegResult|'''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]'''|DEN|1:0|[[KRC Genk|Genk]]|BEL}} {{OneLegResult|[[FC Utrecht|Utrecht]]|NED|1:2|'''[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]'''|HUN|2:1|[[Rangers F.C.|Rangers]]|SCO}} {{OneLegResult|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|CRO|1:3|'''[[Real Betis]]'''|ESP}} {{OneLegResult|[[OGC Nice|Nice]]|FRA|0:1|'''[[S.C. Braga|Braga]]'''|POR}} {{OneLegResult|[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]|BUL|3:3|[[PAOK F.C.|PAOK]]|GRČ}} {{OneLegResult|[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|AUT|0:1|'''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]'''|SRB}} {{OneLegResult|'''[[VfB Stuttgart]]'''|GER|4:1|[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]|ISR}} {{OneLegResult|[[Celtic F.C.|Celtic]]|SCO|0:3|'''[[AS Roma|Roma]]'''|ITA}} {{OneLegResult|'''[[FC Porto|Porto]]'''|POR|2:1|[[Malmö FF]]|SWE}} {{OneLegResult|[[FC Basel|Basel]]|SUI|1:2|'''[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[FCSB]]'''|ROU|4:3|[[Feyenoord]]|NED}} {{OneLegResult|'''[[Olympique Lyonnais|Lyon]]'''|FRA|2:1|[[Go Ahead Eagles]]|NED}} {{OneLegResult|[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]|GRČ|0:0|[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|CZE}} {{OneLegResult|[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]]|ESP|1:2|'''[[Bologna FC 1909|Bologna]]'''|ITA}} {{OneLegResult|'''[[SC Freiburg]]'''|GER|1:0|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|AUT}} {{OneLegResult|[[SK Brann|Brann]]|NOR|0:4|'''[[Fenerbahçe S.K. |Fenerbahçe]]'''|TUR}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Sedmo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Bologna FC 1909|Bologna]]|ITA|2:2|[[Celtic F.C.|Celtic]]|SCO}} {{OneLegResult|[[BSC Young Boys|Young Boys]]|SUI|0:1|'''[[Olympique Lyonnais|Lyon]]'''|FRA}} {{OneLegResult|[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|CZE|1:1|[[FC Porto|Porto]]|POR}} {{OneLegResult|[[Fenerbahçe S.K. |Fenerbahçe]]|TUR|0:1|'''[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Feyenoord]]'''|NED|3:0|[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|AUT}} {{OneLegResult|[[Malmö FF]]|SWE|0:1|'''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]'''|SRB}} {{OneLegResult|'''[[PAOK F.C.|PAOK]]'''|GRČ|2:0|[[Real Betis]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[SC Freiburg]]'''|GER|1:0|[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]|ISR}} {{OneLegResult|[[SK Brann|Brann]]|NOR|3:3|[[FC Midtjylland|Midtjylland]]|DEN}} {{OneLegResult|'''[[AS Roma|Roma]]'''|ITA|2:0|[[VfB Stuttgart]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]'''|AUT|3:1|[[FC Basel|Basel]]|SUI}} {{OneLegResult|[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]|HUN|1:1|[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]|GRČ}} {{OneLegResult|'''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]'''|CRO|4:1|[[FCSB]]|ROU}} {{OneLegResult|'''[[OGC Nice|Nice]]'''|FRA|3:1|[[Go Ahead Eagles]]|NED}} {{OneLegResult|'''[[Rangers F.C.|Rangers]]'''|SCO|1:0|[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]|BUL}} {{OneLegResult|'''[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]]'''|ESP|2:1|[[Lille OSC|Lille]]|FRA}} {{OneLegResult|'''[[S.C. Braga|Braga]]'''|POR|1:0|[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|ENG}} {{OneLegResult|[[FC Utrecht|Utrecht]]|NED|0:2|'''[[KRC Genk|Genk]]'''|BEL}} |} {{col-2}} ==== Osmo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|'''[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]'''|ENG|3:2|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|AUT}} {{OneLegResult|'''[[Celtic F.C.|Celtic]]'''|SCO|4:2|[[FC Utrecht|Utrecht]]|NED}} {{OneLegResult|'''[[FC Porto|Porto]]'''|POR|3:1|[[Rangers F.C.|Rangers]]|SCO}} {{OneLegResult|[[FC Basel|Basel]]|SUI|0:1|'''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]'''|CZE}} {{OneLegResult|'''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]'''|DEN|2:0|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|CRO}} {{OneLegResult|[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]|SRB|1:1|[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]]|ESP}} {{OneLegResult|[[FCSB]]|ROU|1:1|[[Fenerbahçe S.K. |Fenerbahçe]]|TUR}} {{OneLegResult|[[Go Ahead Eagles]]|NED|0:0|[[S.C. Braga|Braga]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[KRC Genk|Genk]]'''|BEL|2:1|[[Malmö FF]]|SWE}} {{OneLegResult|'''[[Lille OSC|Lille]]'''|FRA|1:0|[[SC Freiburg]]|GER}} {{OneLegResult|[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]|ISR|0:3|'''[[Bologna FC 1909|Bologna]]'''|ITA}} {{OneLegResult|'''[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]'''|ENG|4:0|[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]|HUN}} {{OneLegResult|'''[[Olympique Lyonnais|Lyon]]'''|FRA|4:2|[[PAOK F.C.|PAOK]]|GRČ}} {{OneLegResult|[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]|GRČ|1:1|[[AS Roma|Roma]]|ITA}} {{OneLegResult|'''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]'''|BUL|1:0|[[OGC Nice|Nice]]|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Real Betis]]'''|ESP|2:1|[[Feyenoord]]|NED}} {{OneLegResult|'''[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]'''|AUT|1:0|[[SK Brann|Brann]]|NOR}} {{OneLegResult|'''[[VfB Stuttgart]]'''|GER|3:2|[[BSC Young Boys|Young Boys]]|SUI}} |} {{col-end}} == Drugi dio natjecanja == === Doigravanje za završni dio === Ždrijeb za doigravanje za završni dio održan je 30. siječnja 2026. u 13:00 po [[CET|CET-u]].<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/draws/2026/2002101/ |title=UEFA Europa League knockout phase play-off draw: Where is it, when is it, who is involved? |publisher=[[UEFA]] |access-date=29 January 2026}}</ref> Prve utakmice igrane su 19. veljače, a uzvratne utakmice 26. veljače 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a1-1fce881340c0-472c2144be1b-1000/uefa_-_europa_league_-_2025-26_-_knockout_phase_play-offs_draw_matchday_calendar.pdf |title=2025/26 UEFA Europa League knockout phase play-offs |publisher=[[UEFA]] |date=30 January 2026 |access-date=30 January 2026}}</ref> {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|BUG}} |2:3|'''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]'''| {{Z|MAĐ}} | 2:1 |0:2}} {{TwoLegResult|'''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]'''| {{Z|GRČ}} |{{nowrap|3:3 (4:3 [[jedanaesterac (nogomet)|pen.]])}}| [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{Z|ČEŠ}} | 2:2 |1:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{Z|HRV}} |4:6|'''[[KRC Genk|Genk]]'''| {{Z|BEL}} | 1:3 |3:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| [[PAOK F.C.|PAOK]] | {{Z|GRČ}} |1:3|'''[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]]'''| {{Z|ŠPA}} | 1:2 |0:1}} {{TwoLegResult| [[Celtic F.C.|Celtic]] | {{Z|ŠKO}} |2:4|'''[[VfB Stuttgart]]'''| {{Z|NJE}} | 1:4 |1:0}} {{TwoLegResult| [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{Z|TUR}} |2:4|'''[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]'''| {{Z|ENG}} | 0:3 |2:1}} {{TwoLegResult| [[SK Brann|Brann]] | {{Z|NOR}} |0:2|'''[[Bologna FC 1909|Bologna]]'''| {{Z|ITA}} | 0:1 |0:1}} {{TwoLegResult|'''[[Lille OSC|Lille]]'''| {{Z|FRA}} |2:1| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{Z|SRB}} | 0:1 |2:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} |} === Osmina finala === Ždrijeb za osminu finala održan je 27. veljače 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a2-20061ba01cdd-56f90a9f2bff-1000/uel_round_of_16_draw_procedure_-_final.pdf |title=UEFA Europa League – Draw procedure, Round of 16 / Quarter-finals / Semi-finals / Final |publisher=[[UEFA]] |date=27 February 2026 |access-date=27 February 2026}}</ref> Prve utakmice igrane su 12. ožujka, a uzvratne utakmice će se igrati 19. ožujka 2026.<ref name="R16 schedule">{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a2-2006df281acd-551838d018fd-1000/uefa_europa_league_-_2025-26_-_round_of_16_schedule.pdf |title=2025/26 UEFA Europa League knockout phase |publisher=[[UEFA]] |date=27 February 2026 |access-date=27 February 2026}}</ref> {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult|[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]|{{Z|MAĐ}}| 2:4 | '''[[S.C. Braga|Braga]]''' | {{Z|POR}} |2:0|0:4}} {{TwoLegResult|[[PAE Panathinaikos|Panathinaikos]]|{{Z|GRČ}}| 1:5 | '''[[Real Betis]]''' | {{Z|ŠPA}} |1:0|0:4}} {{TwoLegResult|[[KRC Genk|Genk]]|{{Z|BEL}}| 2:6 | '''[[SC Freiburg]]''' | {{Z|NJE}} |1:0|1:5}} {{TwoLegResult|'''[[Celta de Vigo|Celta Vigo]]'''|{{Z|ŠPA}}| 3:1 | [[Olympique Lyonnais|Lyon]] | {{Z|FRA}} |1:1|2:0}} {{TwoLegResult|[[VfB Stuttgart|Stuttgart]]|{{Z|NJE}}| 1:4 | '''[[FC Porto|Porto]]''' | {{Z|POR}} |1:2|0:2}} {{TwoLegResult|'''[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]'''|{{Z|ENG}}| {{nowrap|2:2 (3:0 [[jedanesterac|pen.]])}} | [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{Z|DAN}} |0:1|2:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult|'''[[Bologna FC 1909|Bologna]]'''|{{Z|ITA}}| 5:4 | [[AS Roma|Roma]] | {{Z|ITA}} |1:1|4:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult|[[Lille OSC|Lille]]|{{Z|FRA}}| 0:3 | '''[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]''' | {{Z|ENG}} |0:1|0:2}} |} === Četvrtfinale === Prve utakmice igrat će se 9. travnja, a uzvratne utakmice 16. travnja 2026.<ref name="QF schedule">{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a3-202faa477370-ba5802b384d9-1000/uefa_-_europa_league_-_2025-26_-_knockout_phase_schedule.pdf |title=2025/26 UEFA Europa League knockout phase: Quarter-finals |publisher=[[UEFA]] |date=19 March 2026 |access-date=20 March 2026}}</ref> {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult|'''[[S.C. Braga|Braga]]'''| {{Z|POR}} | 5:3 | [[Real Betis]] | {{Z|ŠPA}} |1:1|4:2}} {{TwoLegResult|'''[[SC Freiburg]]'''| {{Z|NJE}} | 6:1 | [[Celta de Vigo|Celta Vigo]] | {{Z|ŠPA}} |3:0|3:1}} {{TwoLegResult| [[FC Porto|Porto]] | {{Z|POR}} | 1:2 |'''[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]'''| {{Z|ENG}} |1:1|0:1}} {{TwoLegResult| [[Bologna FC 1909|Bologna]] | {{Z|ITA}} | 1:7 |'''[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]'''| {{Z|ENG}} |1:3|0:4}} |} === Polufinale === Prve utakmice igrat će se 30. travnja, a uzvratne utakmice 7. svibnja 2026. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult|[[S.C. Braga|Braga]]|{{Z|POR}} | 1. par | [[SC Freiburg]]|{{Z|NJE}} |30. tra.|7. svi.}} {{TwoLegResult|[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|{{Z|ENG}} | 2. par |[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]|{{Z|ENG}} |30. tra.|7. svi.}} |} === Finale === {{Glavni|Finale UEFA Europske lige 2026.}} Finale će se igrati 20. svibnja 2026. na [[Beşiktaş Stadyumu]]u u [[Istanbul]]u. Pobjednik 1. polufinalnog para bit će domaćin iz „administrativnih razloga”. {{nogometna kutija |datum = 20. svibnja 2026. |vrijeme = 22:00 ([[UTC+3]]) |momčad1 = Pobjednik 1. polufinalnog para |rezultat = {{0}} |momčad2 = Pobjednik 2. polufinalnog para |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Beşiktaş Stadyumu]], [[Istanbul]] |gledatelji = |sudac = |izvještaj = <!--- [link (izvještaj)] ---> }} == Statistike == Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja. === Strijelci === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/statistics/players/?sortBy=goals|title=UEFA Europa League – Top Scorers|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations|access-date=11 April 2026}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute |- |rowspan=2|1. |align=left|{{Z|BRA}} [[Igor Jesus]] |align=left|{{Z|ENG}} [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] |rowspan="2"|7 |544 |- |align=left|{{Z|SRB}} [[Petar Stanić]] |align=left|{{Z|BUL}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] |858 |- |3 |align=left|{{Z|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]] |align=left|{{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] |6 |699 |- |rowspan="4"|4. |align=left|{{Z|CRO}} [[Dion Drena Beljo]] |align=left|{{Z|CRO}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rowspan="4"|5 |492 |- |align=left|{{Z|MAR}} [[Bilal El Khannouss]] |align=left|{{Z|GER}} [[VfB Stuttgart]] |644 |- |align=left|{{Z|BRA}} [[Antony (nogometaš, rođen 2000.)|Antony]] |align=left|{{Z|ESP}} [[Real Betis]] |705 |- |align=left|{{Z|ITA}} [[Federico Bernardeschi]] |align=left|{{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |727 |- |8. |colspan="2"|''14 igrača'' |4 |{{n/a}} |} == Vidi još == * [[UEFA Liga prvaka 2025./26.]] * [[UEFA Konferencijska liga 2025./26.]] * [[UEFA Superkup 2026.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Europske lige}} [[Kategorija:Sezone UEFA Europske lige]] 8k7yifrvxn4vw3r7flxdqusezc45aw1 Kategorija:Pritoci Nice 14 791590 7431122 7279489 2026-04-16T21:17:05Z Argo Navis 852 7431122 wikitext text/x-wiki {| align=right |- | valign=top | {{commonscat|}} | valign=top | {{CSS image crop | Image = Tobol river 2 layers en.svg| | bSize = 300 | cWidth = 300 | cHeight = 140 | oTop = 170 | oLeft = 0 | Location = center | Description = | Link = | Alt = }}<br>Nica {{pritok1|Nica (rijeka)}} |} {{glavnik|Nica (rijeka)}} [[Kategorija:Porječje Nice|*]] [[Kategorija:Pritoci po rijekama|Nica]] [[Kategorija:Pritoci Ture|Nica]] bwgxgxfcof56hxw0q14rn96qikyr5hn Matej Lončarić 0 792356 7431405 7309368 2026-04-17T10:58:05Z GospodinLisac77 332639 značajna medijska osoba s vanjskim pedigreom, potvrđeni izvori 7431405 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Matej Lončarić | slika = | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | prebivalište = | nacionalnost = [[Hrvatsko]] | poznat_po = ''[[Voyo, Joombos]]'' | zanimanje = digitalni ekspert • medijski menadžer | godine_rada = 2004. – danas | web = https://voyo.rtl.hr/}} '''Matej Lončarić''' hrvatski je medijski menadžer i stručnjak za digitalne medije. Od svibnja 2023. glavni je direktor digitalnog poslovanja medijske grupacije [[Central European Media Enterprises|CME]], u okviru koje nadzire digitalno poslovanje [[RTL Hrvatska|RTL-a Hrvatska]] i slovenskog Pro Plusa, uključujući streaming platformu [[Voyo]].<ref name="broadbandtvnews">https://somoborac.com/somocast-s2e5-matej-loncaric-kako-funkcionira-streaming-biznis-i-sto-mu-nosi-buducnost/</ref><ref name="ctv">{{Citiranje weba |naslov=Our Speakers – Matej Loncaric |url=https://europe.ctvaddays.com/our-speakers/ |djelo=CTV Ad Days Europe |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Osnivač je i idejni tvorac YouTube mreže [[JoomBoos]], koja je 2017. na dodjeli INMA Global Media Awards u New Yorku proglašena najinovativnijim medijskim projektom na svijetu.<ref name="ots2017">https://www.24sata.hr/tech/joomboos-dobio-nagradu-za-najinovativniji-medijski-projekt-525791</ref><ref name="wanifra">{{Citiranje weba |naslov=Matej Lončarić |url=https://wan-ifra.org/event_speakers/matej-loncaric/ |djelo= |pristupdatum=|date=2017|access-date=17.04.2026.|website=WAN-IFRA|archive-date=2026|url-status=live}}</ref> Od studenog 2023. do siječnja 2025. obnašao je dužnost predsjednika [[Hrvatska udruga digitalnih izdavača|Hrvatske udruge digitalnih izdavača]] (HUDI).<ref name="net2023">{{Citiranje vijesti |naslov=Matej Lončarić imenovan predsjednikom Hrvatske udruge digitalnih izdavača |url=https://net.hr/danas/vijesti/matej-loncaric-imenovan-predsjednikom-hrvatske-udruge-digitalnih-izdavaca-2024-godina-ce-biti-puna-izazova-883896f8-740a-11ee-ab30-0ee8f36581c7 |djelo=Net.hr |datum=26. listopada 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> == Obrazovanje == Lončarić je 2010. stekao naziv prvostupnika elektrotehnike i informacijske tehnologije, sa specijalizacijom iz bežičnih komunikacija, na [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu]] (FER). Na istom je fakultetu 2012. magistrirao iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, s diplomskim radom iz područja kvalitete videa.<ref name="nem">{{Citiranje weba |naslov=Matej Lončarić – biografija |url=https://neweumarket.com/zagreb/matej-loncaric/ |djelo=NEM Zagreb |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Tijekom studija objavio je tri znanstvena rada predstavljena na međunarodnim konferencijama.<ref name="nem" /> Godine 2013. završio je program upravljanja projektima na [[Sveučilište Algebra Bernays|Algebri]], a u razdoblju 2017.–2018. napredne poslovne programe, među kojima i program općeg menadžmenta na [[IEDC – Poslovna škola Bled]].<ref name="nem" /> == Karijera == === Nova TV i Dnevnik.hr (2011.–2014.) === Profesionalnu karijeru u medijskoj industriji započeo je u [[Nova TV (Hrvatska)|Novoj TV]], gdje je od siječnja 2011. do prosinca 2014. obnašao dužnost glavnog urednika portala [[Nova TV (Hrvatska)|Dnevnik.hr]] i producenta za nove medije.<ref name="theorg">{{Citiranje weba |naslov=Matej Loncaric – Chief Digital Officer at CME Adria |url=https://theorg.com/org/central-european-media-enterprises/org-chart/matej-loncaric |djelo= |pristupdatum=|access-date=17. travnja 2026.|url-status=live}}</ref> Tijekom njegova mandata portal Dnevnik.hr osvojio je priznanje za najbolju vijesti web stranicu.<ref name="nem" /> === 24sata i JoomBoos (2014.–2023.) === U prosincu 2014. pridružio se medijskoj kući [[24sata]], u vlasništvu grupacije [[Styria Media Group AG|Styria Media Group]]. Kao izvršni urednik preusmjerio je dotadašnji kabelski vijesti kanal u digitalnu video-produkciju, pri čemu su mjesečni pregledi video sadržaja u prvoj godini porasli s oko 500 tisuća na preko 23 milijuna, a kasnije su dosegli 100 milijuna pregleda mjesečno na platformama poput Facebooka, YouTubea i internog web playera.<ref name="wanifra" /> Godine 2015. pokrenuo je YouTube kanal i mrežu '''[[JoomBoos]]''', namijenjenu hrvatskoj [[generacija Z|generaciji Z]]. Samo godinu dana nakon pokretanja, na dodjeli ''INMA Global Media Awards'' u New Yorku 2017. JoomBoos je proglašen najinovativnijim medijskim projektom na svijetu, u kategoriji ''Best new concept or innovation to create new profit centers''.<ref name="ots2017" /><ref name="mediamarketing-glob">https://neweumarket.com/zagreb/matej-loncaric/</ref> Lončarić je osobno preuzeo nagradu na ceremoniji u New Yorku.<ref name="ots2017" /> JoomBoos je potom dosegao 400.000 pretplatnika na YouTubeu te je osvojio više od 12 globalnih i europskih nagrada.<ref name="mediamarketing-400k">{{Citiranje vijesti |naslov=JoomBoos breaks another record, reaching 400.000 YouTube subscribers! |url=https://www.media-marketing.com/en/news/joomboos-breaks-another-record-reaching-400-000-youtube-subscribers/ |djelo=Media Marketing |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Od siječnja 2019. do svibnja 2023. Lončarić je bio direktor video-produkcije i odgovoran za brendove JoomBoos i Miss7.<ref name="theorg" /> Paralelno je 2019. pokrenuo projekt '''Joonglaa''' u Sloveniji, YouTube, [[Instagram]] i [[TikTok]] kanal sa sličnim konceptom, a 2022. spin-off brend '''RoosVaaj''' u Srbiji, koji je u šest mjeseci dosegao oko milijun aktivnih korisnika.<ref name="weekend">{{Citiranje weba |naslov=Matej Lončarić |url=https://weekend.hr/pt_sudionici16/matej-loncaric/?lang=en |djelo=Weekend Media Festival |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> === FOREO (2021.–2023.) === Paralelno s radom u Styriji, od prosinca 2021. do siječnja 2023. surađivao je kao vanjski konzultant za digitalne medije sa švedskom tvrtkom [[FOREO]] na razvoju globalne strategije za društvene mreže i [[influencer marketing]].<ref name="theorg" /> === CME Adria (od 2023.) === Dužnost glavnog direktora digitalnog poslovanja u CME Adriji preuzeo je 15. svibnja 2023., čime je postao odgovoran za digitalno poslovanje RTL-a Hrvatska i slovenskog Pro Plusa, uključujući internetska izdanja i streaming servise.<ref name="broadbandtvnews" /> Pod njegovim je vodstvom 27. kolovoza 2023. u Hrvatskoj lansirana streaming platforma '''[[Voyo]]''', koja je zamijenila dotadašnji servis RTL Play Premium.<ref name="broadbandtvnews-voyo">https://www.bug.hr/video-stream/rtl-ov-streaming-servis-play-premium-postaje--voyo-34796</ref> Prema podacima RTL-a, Voyo je u prvom mjesecu nakon lansiranja premašio ciljani rast korisničke baze za 54 % te je prema [[Google Trends]]-u postao druga najpretraživanija streaming platforma u Hrvatskoj, odmah iza [[Netflix]]a.<ref name="rtl-voyo">{{Citiranje weba |naslov=Voyo – nova streaming platforma u Hrvatskoj |url=https://www.rtl.hr/novosti/voyo/voyo-nova-streaming-platforma-u-hrvatskoj.html |djelo=RTL Hrvatska |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> U studenom 2024. servis je, također pod njegovim nadzorom, lansiran i u Srbiji.<ref name="voyo-wiki">{{Citiranje weba |naslov=Voyo |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Voyo |djelo=Wikipedia, engleska |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> == Predsjedanje HUDI-jem (2023.–2025.) == Na izbornoj skupštini [[Hrvatska udruga digitalnih izdavača|Hrvatske udruge digitalnih izdavača]] (HUDI) u listopadu 2023. Lončarić je jednoglasno izabran za predsjednika udruge za 2024. godinu, naslijedivši Ivana Plešu.<ref name="net2023" /><ref name="netokracija">{{Citiranje vijesti |naslov=Matej Lončarić novi je predsjednik HUDI-ja |url=https://www.netokracija.com/matej-loncaric-predsjednik-hudi-217121 |djelo=Netokracija |datum=studeni 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Tijekom njegova mandata prioriteti udruge bili su standardizacija mjerenja posjećenosti i tehnologije oglašavanja. Od 1. siječnja 2025. HUDI je, u suradnji s Ipsosom i Dotmetricsom, preuzeo ulogu pružatelja mjerenja posjećenosti hrvatskih medijskih portala.<ref name="netokracija-tag">{{Citiranje weba |naslov=Hrvatska udruga digitalnih izdavača |url=https://www.netokracija.com/tag/hrvatska-udruga-digitalnih-izdavaca |djelo= |pristupdatum=17. travnja 2026.|access-date=17. travnja 2026.|website=Netokracija|url-status=live}}</ref> Mandat je završio u siječnju 2025.<ref name="theorg" /> == Ostale aktivnosti == U listopadu 2019. Lončarić je govorio na konferenciji [[TEDx]] u Zagrebu, gdje je izlagao o razvoju inovativnih medijskih projekata.<ref name="ted">{{Citiranje weba |naslov=TEDxZagreb – Speakers |url=https://www.ted.com/tedx/events/35037 |djelo=TED |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Redovito sudjeluje kao govornik i moderator na regionalnim i europskim medijskim konferencijama, uključujući [[Weekend Media Festival]], NEM Dubrovnik, WAN-IFRA i Nextv Series Europe.<ref name="weekend" /><ref name="wanifra" /><ref name="nextv">{{Citiranje weba |naslov=Speakers – Matej Loncaric |url=https://europe.nextvseries.com/our-speakers/ |djelo=Nextv Series Europe |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> U 2026. godini imenovan je članom žirija natjecanja [[Effie awards|Effie Awards]] Croatia.<ref name="effie2026">https://www.effie.hr/2026/04/08/najefikasnije-kampanje-godine-u-finalu-objavljen-popis-finalista-natjecanja-effie-awards-croatia-2026/</ref> == Nagrade i priznanja == Projekti na kojima je Lončarić radio višestruko su nagrađivani domaćim i međunarodnim priznanjima. Video odjel [[24sata|24sata]] pod njegovim je vodstvom osvojio više od 30 nagrada za dramske serijale, mjuzikle i talent showove, među kojima su [[Digiday]], WAN-IFRA, INMA i [[Effie Awards|Effie]].<ref name="wanifra" /> Među značajnijim priznanjima su: * ''INMA Global Media Award'' 2017. – [[JoomBoos]], najinovativniji medijski projekt na svijetu<ref name="ots2017" /> * [[Effie Awards]] Hrvatska 2017.<ref name="wanifra" /><br /> == Vanjske poveznice == * [https://voyo.rtl.hr Voyo Hrvatska] * [https://hudi.hr Hrvatska udruga digitalnih izdavača] * [https://www.linkedin.com/in/matejloncaric LinkedIn profil] {{DEFAULTSORT:Lončarić, Matej}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski medijski djelatnici]] [[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] ceefl8uc3g32n8tas16q5vqcadu0xn4 7431406 7431405 2026-04-17T11:03:13Z GospodinLisac77 332639 7431406 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Matej Lončarić | slika = | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | nacionalnost = hrvatska | poznat_po = [[Voyo]], [[JoomBoos]] | zanimanje = medijski menadžer, stručnjak za digitalne medije | godine_rada = 2011. – danas | web = }} '''Matej Lončarić''' hrvatski je medijski menadžer i stručnjak za digitalne medije. Od svibnja 2023. glavni je direktor digitalnog poslovanja medijske grupacije [[Central European Media Enterprises|CME]], u okviru koje nadzire digitalno poslovanje [[RTL Hrvatska|RTL-a Hrvatska]] i slovenskog Pro Plusa, uključujući streaming platformu [[Voyo]].<ref name="broadbandtvnews">{{Citiranje vijesti |naslov=CME Adria recruits Matej Loncaric |url=https://www.broadbandtvnews.com/2023/05/09/cme-adria-recruits-matej-loncaric/ |djelo=Broadband TV News |datum=9. svibnja 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref><ref name="ctv">{{Citiranje weba |naslov=Our Speakers – Matej Loncaric |url=https://europe.ctvaddays.com/our-speakers/ |djelo=CTV Ad Days Europe |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Osnivač je i idejni tvorac YouTube mreže [[JoomBoos]], koja je 2017. na dodjeli INMA Global Media Awards u New Yorku proglašena najinovativnijim medijskim projektom na svijetu.<ref name="ots2017">{{Citiranje vijesti |naslov=Global Media Award für Styria-Plattform „Joomboos" |url=https://www.ots.at/presseaussendung/OTS_20170529_OTS0137/global-media-award-fuer-styria-plattform-joomboos-bild |izdavač=Styria Media Group AG |datum=29. svibnja 2017. |jezik=njemački |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref><ref name="wanifra">{{Citiranje weba |naslov=Matej Lončarić |url=https://wan-ifra.org/event_speakers/matej-loncaric/ |djelo=WAN-IFRA |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Od studenog 2023. do siječnja 2025. obnašao je dužnost predsjednika [[Hrvatska udruga digitalnih izdavača|Hrvatske udruge digitalnih izdavača]] (HUDI).<ref name="net2023">{{Citiranje vijesti |naslov=Matej Lončarić imenovan predsjednikom Hrvatske udruge digitalnih izdavača |url=https://net.hr/danas/vijesti/matej-loncaric-imenovan-predsjednikom-hrvatske-udruge-digitalnih-izdavaca-2024-godina-ce-biti-puna-izazova-883896f8-740a-11ee-ab30-0ee8f36581c7 |djelo=Net.hr |datum=26. listopada 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> == Obrazovanje == Lončarić je 2010. stekao naziv prvostupnika elektrotehnike i informacijske tehnologije, sa specijalizacijom iz bežičnih komunikacija, na [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu]] (FER). Na istom je fakultetu 2012. magistrirao iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, s diplomskim radom iz područja kvalitete videa.<ref name="nem">{{Citiranje weba |naslov=Matej Lončarić – biografija |url=https://neweumarket.com/zagreb/matej-loncaric/ |djelo=NEM Zagreb |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Tijekom studija objavio je tri znanstvena rada predstavljena na međunarodnim konferencijama.<ref name="nem" /> Godine 2013. završio je program upravljanja projektima na Algebri, a u razdoblju 2017.–2018. napredne poslovne programe, među kojima i program općeg menadžmenta na [[IEDC – Poslovna škola Bled]].<ref name="nem" /> == Karijera == === Nova TV i Dnevnik.hr (2011.–2014.) === Profesionalnu karijeru u medijskoj industriji započeo je u [[Nova TV (Hrvatska)|Novoj TV]], gdje je od siječnja 2011. do prosinca 2014. obnašao dužnost glavnog urednika portala [[Dnevnik.hr]] i producenta za nove medije.<ref name="theorg">{{Citiranje weba |naslov=Matej Loncaric – Chief Digital Officer at CME Adria |url=https://theorg.com/org/central-european-media-enterprises/org-chart/matej-loncaric |djelo=The Org |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Tijekom njegova mandata portal Dnevnik.hr osvojio je priznanje za najbolju vijesti web stranicu.<ref name="nem" /> === 24sata i JoomBoos (2014.–2023.) === U prosincu 2014. pridružio se medijskoj kući [[24sata]], u vlasništvu grupacije [[Styria Media Group AG|Styria Media Group]]. Kao izvršni urednik preusmjerio je dotadašnji kabelski vijesti kanal u digitalnu video-produkciju, pri čemu su mjesečni pregledi video sadržaja u prvoj godini porasli s oko 500 tisuća na preko 23 milijuna, a kasnije su dosegli 100 milijuna pregleda mjesečno na platformama poput Facebooka, YouTubea i internog web playera.<ref name="wanifra" /> Godine 2015. pokrenuo je YouTube kanal i mrežu '''[[JoomBoos]]''', namijenjenu hrvatskoj [[generacija Z|generaciji Z]]. Samo godinu dana nakon pokretanja, na dodjeli ''INMA Global Media Awards'' u New Yorku 2017. JoomBoos je proglašen najinovativnijim medijskim projektom na svijetu, u kategoriji ''Best new concept or innovation to create new profit centers''.<ref name="ots2017" /><ref name="mediamarketing-glob">{{Citiranje vijesti |naslov=Global success for JoomBoos and 24sata |url=https://www.media-marketing.com/en/news/global-success-for-joomboos-and-24sata/ |djelo=Media Marketing |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Lončarić je osobno preuzeo nagradu na ceremoniji u New Yorku.<ref name="ots2017" /> JoomBoos je potom dosegao 400.000 pretplatnika na YouTubeu te je osvojio više od 12 globalnih i europskih nagrada.<ref name="mediamarketing-400k">{{Citiranje vijesti |naslov=JoomBoos breaks another record, reaching 400.000 YouTube subscribers! |url=https://www.media-marketing.com/en/news/joomboos-breaks-another-record-reaching-400-000-youtube-subscribers/ |djelo=Media Marketing |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Od siječnja 2019. do svibnja 2023. Lončarić je bio direktor video-produkcije i odgovoran za brendove JoomBoos i Miss7.<ref name="theorg" /> Paralelno je 2019. pokrenuo projekt '''Joonglaa''' u Sloveniji, YouTube, [[Instagram]] i [[TikTok]] kanal sa sličnim konceptom, a 2022. spin-off brend '''RoosVaaj''' u Srbiji, koji je u šest mjeseci dosegao oko milijun aktivnih korisnika.<ref name="weekend">{{Citiranje weba |naslov=Matej Lončarić |url=https://weekend.hr/pt_sudionici16/matej-loncaric/?lang=en |djelo=Weekend Media Festival |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> === FOREO (2021.–2023.) === Paralelno s radom u Styriji, od prosinca 2021. do siječnja 2023. surađivao je kao vanjski konzultant za digitalne medije sa švedskom tvrtkom [[FOREO]] na razvoju globalne strategije za društvene mreže i [[influencer marketing]].<ref name="theorg" /> === CME Adria (od 2023.) === Dužnost glavnog direktora digitalnog poslovanja u CME Adriji preuzeo je 15. svibnja 2023., čime je postao odgovoran za digitalno poslovanje RTL-a Hrvatska i slovenskog Pro Plusa, uključujući internetska izdanja i streaming servise.<ref name="broadbandtvnews" /> Pod njegovim je vodstvom 27. kolovoza 2023. u Hrvatskoj lansirana streaming platforma '''[[Voyo]]''', koja je zamijenila dotadašnji servis RTL Play Premium.<ref name="broadbandtvnews-voyo">{{Citiranje vijesti |naslov=Voyo debuts in Croatia |url=https://www.broadbandtvnews.com/2023/08/28/voyo-debuts-in-croatia/ |djelo=Broadband TV News |datum=28. kolovoza 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Prema podacima RTL-a, Voyo je u prvom mjesecu nakon lansiranja premašio ciljani rast korisničke baze za 54 % te je prema [[Google Trends]]-u postao druga najpretraživanija streaming platforma u Hrvatskoj, odmah iza [[Netflix]]a.<ref name="rtl-voyo">{{Citiranje weba |naslov=Voyo – nova streaming platforma u Hrvatskoj |url=https://www.rtl.hr/novosti/voyo/voyo-nova-streaming-platforma-u-hrvatskoj.html |djelo=RTL Hrvatska |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> U studenom 2024. servis je, također pod njegovim nadzorom, lansiran i u Srbiji.<ref name="voyo-wiki">{{Citiranje weba |naslov=Voyo |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Voyo |djelo=Wikipedia na engleskom jeziku |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> == Predsjedanje HUDI-jem (2023.–2025.) == Na izbornoj skupštini [[Hrvatska udruga digitalnih izdavača|Hrvatske udruge digitalnih izdavača]] (HUDI) u listopadu 2023. Lončarić je jednoglasno izabran za predsjednika udruge za 2024. godinu, naslijedivši Ivana Plešu.<ref name="net2023" /><ref name="netokracija">{{Citiranje vijesti |naslov=Matej Lončarić novi je predsjednik HUDI-ja |url=https://www.netokracija.com/matej-loncaric-predsjednik-hudi-217121 |djelo=Netokracija |datum=studeni 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Tijekom njegova mandata prioriteti udruge bili su standardizacija mjerenja posjećenosti i tehnologije oglašavanja. Od 1. siječnja 2025. HUDI je, u suradnji s Ipsosom i Dotmetricsom, preuzeo ulogu pružatelja mjerenja posjećenosti hrvatskih medijskih portala.<ref name="netokracija-tag">{{Citiranje weba |naslov=Hrvatska udruga digitalnih izdavača |url=https://www.netokracija.com/tag/hrvatska-udruga-digitalnih-izdavaca |djelo=Netokracija |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Mandat je završio u siječnju 2025.<ref name="theorg" /> == Ostale aktivnosti == U listopadu 2019. Lončarić je govorio na konferenciji [[TEDx]] u Zagrebu, gdje je izlagao o razvoju inovativnih medijskih projekata.<ref name="ted">{{Citiranje weba |naslov=TEDxZagreb – Speakers |url=https://www.ted.com/tedx/events/35037 |djelo=TED |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Redovito sudjeluje kao govornik i moderator na regionalnim i europskim medijskim konferencijama, uključujući [[Weekend Media Festival]], NEM Dubrovnik, WAN-IFRA i Nextv Series Europe.<ref name="weekend" /><ref name="wanifra" /><ref name="nextv">{{Citiranje weba |naslov=Speakers – Matej Loncaric |url=https://europe.nextvseries.com/our-speakers/ |djelo=Nextv Series Europe |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> U 2026. godini imenovan je članom žirija natjecanja [[Effie Awards]] Croatia.<ref name="effie2026">{{Citiranje vijesti |naslov=Upoznajte žiri Effie Awards Croatia 2026 |url=https://www.effie.hr/2026/02/02/upoznajte-ziri-effie-awards-croatia-2026-strucnjaci-koji-ocjenjuju-marketinsku-ucinkovitost-hrvatskih-projekata/ |djelo=Effie Awards Croatia |datum=2. veljače 2026. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> == Nagrade i priznanja == Projekti na kojima je Lončarić radio višestruko su nagrađivani domaćim i međunarodnim priznanjima. Video odjel [[24sata]] pod njegovim je vodstvom osvojio više od 30 nagrada za dramske serijale, mjuzikle i talent showove, među kojima su [[Digiday]], WAN-IFRA, INMA i [[Effie Awards|Effie]].<ref name="wanifra" /> Među značajnijim priznanjima su: * ''INMA Global Media Award'' 2017. – [[JoomBoos]], najinovativniji medijski projekt na svijetu<ref name="ots2017" /> * [[Effie Awards]] Hrvatska 2017.<ref name="wanifra" /> == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske poveznice == * [https://voyo.rtl.hr Voyo Hrvatska] * [https://hudi.hr Hrvatska udruga digitalnih izdavača] * [https://www.linkedin.com/in/matejloncaric LinkedIn profil] {{DEFAULTSORT:Lončarić, Matej}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski medijski djelatnici]] [[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]] bx8pb4tfnj561rpgk8ttdtu026f5sx2 7431408 7431406 2026-04-17T11:04:12Z GospodinLisac77 332639 GospodinLisac77 premješta stranicu [[Nacrt:Matej Lončarić]] na [[Wikipedija:Matej Lončarić]]: Bolji imenski prostor 7431406 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Matej Lončarić | slika = | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | nacionalnost = hrvatska | poznat_po = [[Voyo]], [[JoomBoos]] | zanimanje = medijski menadžer, stručnjak za digitalne medije | godine_rada = 2011. – danas | web = }} '''Matej Lončarić''' hrvatski je medijski menadžer i stručnjak za digitalne medije. Od svibnja 2023. glavni je direktor digitalnog poslovanja medijske grupacije [[Central European Media Enterprises|CME]], u okviru koje nadzire digitalno poslovanje [[RTL Hrvatska|RTL-a Hrvatska]] i slovenskog Pro Plusa, uključujući streaming platformu [[Voyo]].<ref name="broadbandtvnews">{{Citiranje vijesti |naslov=CME Adria recruits Matej Loncaric |url=https://www.broadbandtvnews.com/2023/05/09/cme-adria-recruits-matej-loncaric/ |djelo=Broadband TV News |datum=9. svibnja 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref><ref name="ctv">{{Citiranje weba |naslov=Our Speakers – Matej Loncaric |url=https://europe.ctvaddays.com/our-speakers/ |djelo=CTV Ad Days Europe |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Osnivač je i idejni tvorac YouTube mreže [[JoomBoos]], koja je 2017. na dodjeli INMA Global Media Awards u New Yorku proglašena najinovativnijim medijskim projektom na svijetu.<ref name="ots2017">{{Citiranje vijesti |naslov=Global Media Award für Styria-Plattform „Joomboos" |url=https://www.ots.at/presseaussendung/OTS_20170529_OTS0137/global-media-award-fuer-styria-plattform-joomboos-bild |izdavač=Styria Media Group AG |datum=29. svibnja 2017. |jezik=njemački |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref><ref name="wanifra">{{Citiranje weba |naslov=Matej Lončarić |url=https://wan-ifra.org/event_speakers/matej-loncaric/ |djelo=WAN-IFRA |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Od studenog 2023. do siječnja 2025. obnašao je dužnost predsjednika [[Hrvatska udruga digitalnih izdavača|Hrvatske udruge digitalnih izdavača]] (HUDI).<ref name="net2023">{{Citiranje vijesti |naslov=Matej Lončarić imenovan predsjednikom Hrvatske udruge digitalnih izdavača |url=https://net.hr/danas/vijesti/matej-loncaric-imenovan-predsjednikom-hrvatske-udruge-digitalnih-izdavaca-2024-godina-ce-biti-puna-izazova-883896f8-740a-11ee-ab30-0ee8f36581c7 |djelo=Net.hr |datum=26. listopada 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> == Obrazovanje == Lončarić je 2010. stekao naziv prvostupnika elektrotehnike i informacijske tehnologije, sa specijalizacijom iz bežičnih komunikacija, na [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu]] (FER). Na istom je fakultetu 2012. magistrirao iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, s diplomskim radom iz područja kvalitete videa.<ref name="nem">{{Citiranje weba |naslov=Matej Lončarić – biografija |url=https://neweumarket.com/zagreb/matej-loncaric/ |djelo=NEM Zagreb |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Tijekom studija objavio je tri znanstvena rada predstavljena na međunarodnim konferencijama.<ref name="nem" /> Godine 2013. završio je program upravljanja projektima na Algebri, a u razdoblju 2017.–2018. napredne poslovne programe, među kojima i program općeg menadžmenta na [[IEDC – Poslovna škola Bled]].<ref name="nem" /> == Karijera == === Nova TV i Dnevnik.hr (2011.–2014.) === Profesionalnu karijeru u medijskoj industriji započeo je u [[Nova TV (Hrvatska)|Novoj TV]], gdje je od siječnja 2011. do prosinca 2014. obnašao dužnost glavnog urednika portala [[Dnevnik.hr]] i producenta za nove medije.<ref name="theorg">{{Citiranje weba |naslov=Matej Loncaric – Chief Digital Officer at CME Adria |url=https://theorg.com/org/central-european-media-enterprises/org-chart/matej-loncaric |djelo=The Org |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Tijekom njegova mandata portal Dnevnik.hr osvojio je priznanje za najbolju vijesti web stranicu.<ref name="nem" /> === 24sata i JoomBoos (2014.–2023.) === U prosincu 2014. pridružio se medijskoj kući [[24sata]], u vlasništvu grupacije [[Styria Media Group AG|Styria Media Group]]. Kao izvršni urednik preusmjerio je dotadašnji kabelski vijesti kanal u digitalnu video-produkciju, pri čemu su mjesečni pregledi video sadržaja u prvoj godini porasli s oko 500 tisuća na preko 23 milijuna, a kasnije su dosegli 100 milijuna pregleda mjesečno na platformama poput Facebooka, YouTubea i internog web playera.<ref name="wanifra" /> Godine 2015. pokrenuo je YouTube kanal i mrežu '''[[JoomBoos]]''', namijenjenu hrvatskoj [[generacija Z|generaciji Z]]. Samo godinu dana nakon pokretanja, na dodjeli ''INMA Global Media Awards'' u New Yorku 2017. JoomBoos je proglašen najinovativnijim medijskim projektom na svijetu, u kategoriji ''Best new concept or innovation to create new profit centers''.<ref name="ots2017" /><ref name="mediamarketing-glob">{{Citiranje vijesti |naslov=Global success for JoomBoos and 24sata |url=https://www.media-marketing.com/en/news/global-success-for-joomboos-and-24sata/ |djelo=Media Marketing |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Lončarić je osobno preuzeo nagradu na ceremoniji u New Yorku.<ref name="ots2017" /> JoomBoos je potom dosegao 400.000 pretplatnika na YouTubeu te je osvojio više od 12 globalnih i europskih nagrada.<ref name="mediamarketing-400k">{{Citiranje vijesti |naslov=JoomBoos breaks another record, reaching 400.000 YouTube subscribers! |url=https://www.media-marketing.com/en/news/joomboos-breaks-another-record-reaching-400-000-youtube-subscribers/ |djelo=Media Marketing |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Od siječnja 2019. do svibnja 2023. Lončarić je bio direktor video-produkcije i odgovoran za brendove JoomBoos i Miss7.<ref name="theorg" /> Paralelno je 2019. pokrenuo projekt '''Joonglaa''' u Sloveniji, YouTube, [[Instagram]] i [[TikTok]] kanal sa sličnim konceptom, a 2022. spin-off brend '''RoosVaaj''' u Srbiji, koji je u šest mjeseci dosegao oko milijun aktivnih korisnika.<ref name="weekend">{{Citiranje weba |naslov=Matej Lončarić |url=https://weekend.hr/pt_sudionici16/matej-loncaric/?lang=en |djelo=Weekend Media Festival |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> === FOREO (2021.–2023.) === Paralelno s radom u Styriji, od prosinca 2021. do siječnja 2023. surađivao je kao vanjski konzultant za digitalne medije sa švedskom tvrtkom [[FOREO]] na razvoju globalne strategije za društvene mreže i [[influencer marketing]].<ref name="theorg" /> === CME Adria (od 2023.) === Dužnost glavnog direktora digitalnog poslovanja u CME Adriji preuzeo je 15. svibnja 2023., čime je postao odgovoran za digitalno poslovanje RTL-a Hrvatska i slovenskog Pro Plusa, uključujući internetska izdanja i streaming servise.<ref name="broadbandtvnews" /> Pod njegovim je vodstvom 27. kolovoza 2023. u Hrvatskoj lansirana streaming platforma '''[[Voyo]]''', koja je zamijenila dotadašnji servis RTL Play Premium.<ref name="broadbandtvnews-voyo">{{Citiranje vijesti |naslov=Voyo debuts in Croatia |url=https://www.broadbandtvnews.com/2023/08/28/voyo-debuts-in-croatia/ |djelo=Broadband TV News |datum=28. kolovoza 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Prema podacima RTL-a, Voyo je u prvom mjesecu nakon lansiranja premašio ciljani rast korisničke baze za 54 % te je prema [[Google Trends]]-u postao druga najpretraživanija streaming platforma u Hrvatskoj, odmah iza [[Netflix]]a.<ref name="rtl-voyo">{{Citiranje weba |naslov=Voyo – nova streaming platforma u Hrvatskoj |url=https://www.rtl.hr/novosti/voyo/voyo-nova-streaming-platforma-u-hrvatskoj.html |djelo=RTL Hrvatska |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> U studenom 2024. servis je, također pod njegovim nadzorom, lansiran i u Srbiji.<ref name="voyo-wiki">{{Citiranje weba |naslov=Voyo |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Voyo |djelo=Wikipedia na engleskom jeziku |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> == Predsjedanje HUDI-jem (2023.–2025.) == Na izbornoj skupštini [[Hrvatska udruga digitalnih izdavača|Hrvatske udruge digitalnih izdavača]] (HUDI) u listopadu 2023. Lončarić je jednoglasno izabran za predsjednika udruge za 2024. godinu, naslijedivši Ivana Plešu.<ref name="net2023" /><ref name="netokracija">{{Citiranje vijesti |naslov=Matej Lončarić novi je predsjednik HUDI-ja |url=https://www.netokracija.com/matej-loncaric-predsjednik-hudi-217121 |djelo=Netokracija |datum=studeni 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Tijekom njegova mandata prioriteti udruge bili su standardizacija mjerenja posjećenosti i tehnologije oglašavanja. Od 1. siječnja 2025. HUDI je, u suradnji s Ipsosom i Dotmetricsom, preuzeo ulogu pružatelja mjerenja posjećenosti hrvatskih medijskih portala.<ref name="netokracija-tag">{{Citiranje weba |naslov=Hrvatska udruga digitalnih izdavača |url=https://www.netokracija.com/tag/hrvatska-udruga-digitalnih-izdavaca |djelo=Netokracija |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Mandat je završio u siječnju 2025.<ref name="theorg" /> == Ostale aktivnosti == U listopadu 2019. Lončarić je govorio na konferenciji [[TEDx]] u Zagrebu, gdje je izlagao o razvoju inovativnih medijskih projekata.<ref name="ted">{{Citiranje weba |naslov=TEDxZagreb – Speakers |url=https://www.ted.com/tedx/events/35037 |djelo=TED |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Redovito sudjeluje kao govornik i moderator na regionalnim i europskim medijskim konferencijama, uključujući [[Weekend Media Festival]], NEM Dubrovnik, WAN-IFRA i Nextv Series Europe.<ref name="weekend" /><ref name="wanifra" /><ref name="nextv">{{Citiranje weba |naslov=Speakers – Matej Loncaric |url=https://europe.nextvseries.com/our-speakers/ |djelo=Nextv Series Europe |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> U 2026. godini imenovan je članom žirija natjecanja [[Effie Awards]] Croatia.<ref name="effie2026">{{Citiranje vijesti |naslov=Upoznajte žiri Effie Awards Croatia 2026 |url=https://www.effie.hr/2026/02/02/upoznajte-ziri-effie-awards-croatia-2026-strucnjaci-koji-ocjenjuju-marketinsku-ucinkovitost-hrvatskih-projekata/ |djelo=Effie Awards Croatia |datum=2. veljače 2026. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> == Nagrade i priznanja == Projekti na kojima je Lončarić radio višestruko su nagrađivani domaćim i međunarodnim priznanjima. Video odjel [[24sata]] pod njegovim je vodstvom osvojio više od 30 nagrada za dramske serijale, mjuzikle i talent showove, među kojima su [[Digiday]], WAN-IFRA, INMA i [[Effie Awards|Effie]].<ref name="wanifra" /> Među značajnijim priznanjima su: * ''INMA Global Media Award'' 2017. – [[JoomBoos]], najinovativniji medijski projekt na svijetu<ref name="ots2017" /> * [[Effie Awards]] Hrvatska 2017.<ref name="wanifra" /> == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske poveznice == * [https://voyo.rtl.hr Voyo Hrvatska] * [https://hudi.hr Hrvatska udruga digitalnih izdavača] * [https://www.linkedin.com/in/matejloncaric LinkedIn profil] {{DEFAULTSORT:Lončarić, Matej}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski medijski djelatnici]] [[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]] bx8pb4tfnj561rpgk8ttdtu026f5sx2 7431412 7431408 2026-04-17T11:04:33Z GospodinLisac77 332639 GospodinLisac77 premješta stranicu [[Wikipedija:Matej Lončarić]] na [[Matej Lončarić]] 7431406 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Matej Lončarić | slika = | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | nacionalnost = hrvatska | poznat_po = [[Voyo]], [[JoomBoos]] | zanimanje = medijski menadžer, stručnjak za digitalne medije | godine_rada = 2011. – danas | web = }} '''Matej Lončarić''' hrvatski je medijski menadžer i stručnjak za digitalne medije. Od svibnja 2023. glavni je direktor digitalnog poslovanja medijske grupacije [[Central European Media Enterprises|CME]], u okviru koje nadzire digitalno poslovanje [[RTL Hrvatska|RTL-a Hrvatska]] i slovenskog Pro Plusa, uključujući streaming platformu [[Voyo]].<ref name="broadbandtvnews">{{Citiranje vijesti |naslov=CME Adria recruits Matej Loncaric |url=https://www.broadbandtvnews.com/2023/05/09/cme-adria-recruits-matej-loncaric/ |djelo=Broadband TV News |datum=9. svibnja 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref><ref name="ctv">{{Citiranje weba |naslov=Our Speakers – Matej Loncaric |url=https://europe.ctvaddays.com/our-speakers/ |djelo=CTV Ad Days Europe |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Osnivač je i idejni tvorac YouTube mreže [[JoomBoos]], koja je 2017. na dodjeli INMA Global Media Awards u New Yorku proglašena najinovativnijim medijskim projektom na svijetu.<ref name="ots2017">{{Citiranje vijesti |naslov=Global Media Award für Styria-Plattform „Joomboos" |url=https://www.ots.at/presseaussendung/OTS_20170529_OTS0137/global-media-award-fuer-styria-plattform-joomboos-bild |izdavač=Styria Media Group AG |datum=29. svibnja 2017. |jezik=njemački |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref><ref name="wanifra">{{Citiranje weba |naslov=Matej Lončarić |url=https://wan-ifra.org/event_speakers/matej-loncaric/ |djelo=WAN-IFRA |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Od studenog 2023. do siječnja 2025. obnašao je dužnost predsjednika [[Hrvatska udruga digitalnih izdavača|Hrvatske udruge digitalnih izdavača]] (HUDI).<ref name="net2023">{{Citiranje vijesti |naslov=Matej Lončarić imenovan predsjednikom Hrvatske udruge digitalnih izdavača |url=https://net.hr/danas/vijesti/matej-loncaric-imenovan-predsjednikom-hrvatske-udruge-digitalnih-izdavaca-2024-godina-ce-biti-puna-izazova-883896f8-740a-11ee-ab30-0ee8f36581c7 |djelo=Net.hr |datum=26. listopada 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> == Obrazovanje == Lončarić je 2010. stekao naziv prvostupnika elektrotehnike i informacijske tehnologije, sa specijalizacijom iz bežičnih komunikacija, na [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu]] (FER). Na istom je fakultetu 2012. magistrirao iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, s diplomskim radom iz područja kvalitete videa.<ref name="nem">{{Citiranje weba |naslov=Matej Lončarić – biografija |url=https://neweumarket.com/zagreb/matej-loncaric/ |djelo=NEM Zagreb |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Tijekom studija objavio je tri znanstvena rada predstavljena na međunarodnim konferencijama.<ref name="nem" /> Godine 2013. završio je program upravljanja projektima na Algebri, a u razdoblju 2017.–2018. napredne poslovne programe, među kojima i program općeg menadžmenta na [[IEDC – Poslovna škola Bled]].<ref name="nem" /> == Karijera == === Nova TV i Dnevnik.hr (2011.–2014.) === Profesionalnu karijeru u medijskoj industriji započeo je u [[Nova TV (Hrvatska)|Novoj TV]], gdje je od siječnja 2011. do prosinca 2014. obnašao dužnost glavnog urednika portala [[Dnevnik.hr]] i producenta za nove medije.<ref name="theorg">{{Citiranje weba |naslov=Matej Loncaric – Chief Digital Officer at CME Adria |url=https://theorg.com/org/central-european-media-enterprises/org-chart/matej-loncaric |djelo=The Org |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Tijekom njegova mandata portal Dnevnik.hr osvojio je priznanje za najbolju vijesti web stranicu.<ref name="nem" /> === 24sata i JoomBoos (2014.–2023.) === U prosincu 2014. pridružio se medijskoj kući [[24sata]], u vlasništvu grupacije [[Styria Media Group AG|Styria Media Group]]. Kao izvršni urednik preusmjerio je dotadašnji kabelski vijesti kanal u digitalnu video-produkciju, pri čemu su mjesečni pregledi video sadržaja u prvoj godini porasli s oko 500 tisuća na preko 23 milijuna, a kasnije su dosegli 100 milijuna pregleda mjesečno na platformama poput Facebooka, YouTubea i internog web playera.<ref name="wanifra" /> Godine 2015. pokrenuo je YouTube kanal i mrežu '''[[JoomBoos]]''', namijenjenu hrvatskoj [[generacija Z|generaciji Z]]. Samo godinu dana nakon pokretanja, na dodjeli ''INMA Global Media Awards'' u New Yorku 2017. JoomBoos je proglašen najinovativnijim medijskim projektom na svijetu, u kategoriji ''Best new concept or innovation to create new profit centers''.<ref name="ots2017" /><ref name="mediamarketing-glob">{{Citiranje vijesti |naslov=Global success for JoomBoos and 24sata |url=https://www.media-marketing.com/en/news/global-success-for-joomboos-and-24sata/ |djelo=Media Marketing |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Lončarić je osobno preuzeo nagradu na ceremoniji u New Yorku.<ref name="ots2017" /> JoomBoos je potom dosegao 400.000 pretplatnika na YouTubeu te je osvojio više od 12 globalnih i europskih nagrada.<ref name="mediamarketing-400k">{{Citiranje vijesti |naslov=JoomBoos breaks another record, reaching 400.000 YouTube subscribers! |url=https://www.media-marketing.com/en/news/joomboos-breaks-another-record-reaching-400-000-youtube-subscribers/ |djelo=Media Marketing |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Od siječnja 2019. do svibnja 2023. Lončarić je bio direktor video-produkcije i odgovoran za brendove JoomBoos i Miss7.<ref name="theorg" /> Paralelno je 2019. pokrenuo projekt '''Joonglaa''' u Sloveniji, YouTube, [[Instagram]] i [[TikTok]] kanal sa sličnim konceptom, a 2022. spin-off brend '''RoosVaaj''' u Srbiji, koji je u šest mjeseci dosegao oko milijun aktivnih korisnika.<ref name="weekend">{{Citiranje weba |naslov=Matej Lončarić |url=https://weekend.hr/pt_sudionici16/matej-loncaric/?lang=en |djelo=Weekend Media Festival |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> === FOREO (2021.–2023.) === Paralelno s radom u Styriji, od prosinca 2021. do siječnja 2023. surađivao je kao vanjski konzultant za digitalne medije sa švedskom tvrtkom [[FOREO]] na razvoju globalne strategije za društvene mreže i [[influencer marketing]].<ref name="theorg" /> === CME Adria (od 2023.) === Dužnost glavnog direktora digitalnog poslovanja u CME Adriji preuzeo je 15. svibnja 2023., čime je postao odgovoran za digitalno poslovanje RTL-a Hrvatska i slovenskog Pro Plusa, uključujući internetska izdanja i streaming servise.<ref name="broadbandtvnews" /> Pod njegovim je vodstvom 27. kolovoza 2023. u Hrvatskoj lansirana streaming platforma '''[[Voyo]]''', koja je zamijenila dotadašnji servis RTL Play Premium.<ref name="broadbandtvnews-voyo">{{Citiranje vijesti |naslov=Voyo debuts in Croatia |url=https://www.broadbandtvnews.com/2023/08/28/voyo-debuts-in-croatia/ |djelo=Broadband TV News |datum=28. kolovoza 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Prema podacima RTL-a, Voyo je u prvom mjesecu nakon lansiranja premašio ciljani rast korisničke baze za 54 % te je prema [[Google Trends]]-u postao druga najpretraživanija streaming platforma u Hrvatskoj, odmah iza [[Netflix]]a.<ref name="rtl-voyo">{{Citiranje weba |naslov=Voyo – nova streaming platforma u Hrvatskoj |url=https://www.rtl.hr/novosti/voyo/voyo-nova-streaming-platforma-u-hrvatskoj.html |djelo=RTL Hrvatska |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> U studenom 2024. servis je, također pod njegovim nadzorom, lansiran i u Srbiji.<ref name="voyo-wiki">{{Citiranje weba |naslov=Voyo |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Voyo |djelo=Wikipedia na engleskom jeziku |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> == Predsjedanje HUDI-jem (2023.–2025.) == Na izbornoj skupštini [[Hrvatska udruga digitalnih izdavača|Hrvatske udruge digitalnih izdavača]] (HUDI) u listopadu 2023. Lončarić je jednoglasno izabran za predsjednika udruge za 2024. godinu, naslijedivši Ivana Plešu.<ref name="net2023" /><ref name="netokracija">{{Citiranje vijesti |naslov=Matej Lončarić novi je predsjednik HUDI-ja |url=https://www.netokracija.com/matej-loncaric-predsjednik-hudi-217121 |djelo=Netokracija |datum=studeni 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Tijekom njegova mandata prioriteti udruge bili su standardizacija mjerenja posjećenosti i tehnologije oglašavanja. Od 1. siječnja 2025. HUDI je, u suradnji s Ipsosom i Dotmetricsom, preuzeo ulogu pružatelja mjerenja posjećenosti hrvatskih medijskih portala.<ref name="netokracija-tag">{{Citiranje weba |naslov=Hrvatska udruga digitalnih izdavača |url=https://www.netokracija.com/tag/hrvatska-udruga-digitalnih-izdavaca |djelo=Netokracija |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Mandat je završio u siječnju 2025.<ref name="theorg" /> == Ostale aktivnosti == U listopadu 2019. Lončarić je govorio na konferenciji [[TEDx]] u Zagrebu, gdje je izlagao o razvoju inovativnih medijskih projekata.<ref name="ted">{{Citiranje weba |naslov=TEDxZagreb – Speakers |url=https://www.ted.com/tedx/events/35037 |djelo=TED |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Redovito sudjeluje kao govornik i moderator na regionalnim i europskim medijskim konferencijama, uključujući [[Weekend Media Festival]], NEM Dubrovnik, WAN-IFRA i Nextv Series Europe.<ref name="weekend" /><ref name="wanifra" /><ref name="nextv">{{Citiranje weba |naslov=Speakers – Matej Loncaric |url=https://europe.nextvseries.com/our-speakers/ |djelo=Nextv Series Europe |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> U 2026. godini imenovan je članom žirija natjecanja [[Effie Awards]] Croatia.<ref name="effie2026">{{Citiranje vijesti |naslov=Upoznajte žiri Effie Awards Croatia 2026 |url=https://www.effie.hr/2026/02/02/upoznajte-ziri-effie-awards-croatia-2026-strucnjaci-koji-ocjenjuju-marketinsku-ucinkovitost-hrvatskih-projekata/ |djelo=Effie Awards Croatia |datum=2. veljače 2026. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> == Nagrade i priznanja == Projekti na kojima je Lončarić radio višestruko su nagrađivani domaćim i međunarodnim priznanjima. Video odjel [[24sata]] pod njegovim je vodstvom osvojio više od 30 nagrada za dramske serijale, mjuzikle i talent showove, među kojima su [[Digiday]], WAN-IFRA, INMA i [[Effie Awards|Effie]].<ref name="wanifra" /> Među značajnijim priznanjima su: * ''INMA Global Media Award'' 2017. – [[JoomBoos]], najinovativniji medijski projekt na svijetu<ref name="ots2017" /> * [[Effie Awards]] Hrvatska 2017.<ref name="wanifra" /> == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske poveznice == * [https://voyo.rtl.hr Voyo Hrvatska] * [https://hudi.hr Hrvatska udruga digitalnih izdavača] * [https://www.linkedin.com/in/matejloncaric LinkedIn profil] {{DEFAULTSORT:Lončarić, Matej}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski medijski djelatnici]] [[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]] bx8pb4tfnj561rpgk8ttdtu026f5sx2 7431419 7431412 2026-04-17T11:13:17Z Croxyz 205325 nije za glavni imenski prostor 7431419 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI[[Nacrt:Matej Lončarić]] 4a91ij3hdnhjwc3wj2s8yzwwadgj5ga Razgovor:Matej Lončarić 1 792976 7431410 7292887 2026-04-17T11:04:12Z GospodinLisac77 332639 GospodinLisac77 premješta stranicu [[Razgovor o nacrtu:Matej Lončarić]] na [[Razgovor Wikipedija:Matej Lončarić]]: Bolji imenski prostor 7292887 wikitext text/x-wiki @[[Suradnik:GospodinLisac77|GospodinLisac77]], poništio sam Vam premještanje članka u drugi imenski prostor na Wikipediji jer se članci ne objavljuju u imenskom prostoru "Wikipedija:", taj nam prostor isključivo služi za stranice koje imaju veze s projektom u užem smislu. Članci se premještaju u nešto što se zove glavni imenski prostor (skraćeno GIP), no članak Vam, bojim se, neće biti trajno premješten u taj prostor dokle god ne bude bio usklađen s našim [[Wikipedija:Kriteriji#Samopromicanje_i_publicitet|kriterijima]]. Ako se određena osoba samo spominje u relevantni(ji)m izvorima, to nije uvijek dostatno. Članak zasad djeluje kao ''curriculum vitae'', pa predlažem da ga pokušate proširiti izvorima poduprtim podacima koji pokazuju da je riječ o osobi dovoljno značajnoj za enciklopediju. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 14:19, 18. rujna 2025. (CEST) :P. S., također lijepo molim da fotografiji koju ste postavili u članak priložite odgovarajuću licenciju i podatke (opis, izvor, datum postavljanja, autor, objašnjenje; detaljne podatke možete vidjeti u sučelju za postavljanje datoteka, treći korak) jer će u protivnom biti izbrisana kako bi se spriječilo kršenje autorskih prava. Hvala na razumijevanju. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 14:29, 18. rujna 2025. (CEST) izg08en1tiifs0t532m9dw7ms4wamsd 7431414 7431410 2026-04-17T11:04:33Z GospodinLisac77 332639 GospodinLisac77 premješta stranicu [[Razgovor Wikipedija:Matej Lončarić]] na [[Razgovor:Matej Lončarić]] 7292887 wikitext text/x-wiki @[[Suradnik:GospodinLisac77|GospodinLisac77]], poništio sam Vam premještanje članka u drugi imenski prostor na Wikipediji jer se članci ne objavljuju u imenskom prostoru "Wikipedija:", taj nam prostor isključivo služi za stranice koje imaju veze s projektom u užem smislu. Članci se premještaju u nešto što se zove glavni imenski prostor (skraćeno GIP), no članak Vam, bojim se, neće biti trajno premješten u taj prostor dokle god ne bude bio usklađen s našim [[Wikipedija:Kriteriji#Samopromicanje_i_publicitet|kriterijima]]. Ako se određena osoba samo spominje u relevantni(ji)m izvorima, to nije uvijek dostatno. Članak zasad djeluje kao ''curriculum vitae'', pa predlažem da ga pokušate proširiti izvorima poduprtim podacima koji pokazuju da je riječ o osobi dovoljno značajnoj za enciklopediju. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 14:19, 18. rujna 2025. (CEST) :P. S., također lijepo molim da fotografiji koju ste postavili u članak priložite odgovarajuću licenciju i podatke (opis, izvor, datum postavljanja, autor, objašnjenje; detaljne podatke možete vidjeti u sučelju za postavljanje datoteka, treći korak) jer će u protivnom biti izbrisana kako bi se spriječilo kršenje autorskih prava. Hvala na razumijevanju. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 14:29, 18. rujna 2025. (CEST) izg08en1tiifs0t532m9dw7ms4wamsd Jean Leguay (umjetnik) 0 794243 7431035 7310423 2026-04-16T19:07:27Z Divna Jaksic 974 infookvir 7431035 wikitext text/x-wiki {{Infookvir likovni umjetnik | ime = Jean Leguay | period = | slika = | veličina = | opis = | rođenje = [[22. kolovoza]] [[1955.]] | mjesto rođenja = [[Pariz]], [[Francuska]] | smrt = | mjesto smrti = | nacionalnost = [[Francuzi|Francuz]] | vrsta = Crtač stripa | praksa = | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = }} '''Jean Leguay''' poznatiji kao '''Jano''' ({{IPA-fr|ʒano}}), ([[Pariz]], [[22. kolovoza]] [[1955.]]) je francuski crtač stripova. == Biografija == Jano je tri godine studirao likovnu umjetnost u [[Pariz|Parizu]] . Njegov prvi strip bio je ''Kebra'' 1978. godine, u suradnji s [[Bartrand Tramber|Bertrandom Tramberom]]. Objavljen je u francuskim strip časopisima [[B.D. (magazine)|BD]], [[Metal Hurlant|Métal Hurlant]], [[Charlie Mensuel]], [[Rigolo]], [[L'Echo des Savannes]] i [[Gilbert Lani Kauhi|Zoulou]]. Kebra je lik sličan štakoru, iako Janovi protagonisti često prkose ispravnoj klasifikaciji kao određene vrste. ''Gazoline'', ženka humaniziranog geparda, pojavila se u Kosmik Komiksu 1983. godine. Nakon putovanja u Afriku 1984. godine, Jano je stvorio ''Keublu'' . Njegov stil se ponekad uspoređuje s [[Jean Giraud|Moebiusovim]], ali komičnijim i prizemljenijim te s definitivno više scena seksa. Osim stripova, Jano je ilustrirao knjige za djecu, kao i vlastita putopisna iskustva. Godine 2003. Anna Azevedo, Renata Baldo i Eduardo Souza Lima snimili su dokumentarni film ''Rio de Jano'', u kojem Jano istražuje [[Rio de Janeiro]]. ''Gazoline et la planète rouge'' osvojio je [[Nagrada Međunarodnog festivala stripa u Angoulêmeu za najbolji album|nagradu Međunarodnog festivala stripa u Angoulêmeu za najbolji album]] 1990. == Djela == (Ovaj popis pokušava navesti stripove s njihovim početnim naslovom - isti stripovi su objavljeni od strane različitih izdavača pod različitim naslovima nekoliko puta.) === Kebra === * ''Fait comme un rat 1981'' * ''Kebra chope les boules! 1982'' * ''Le zonard des étoiles 1982''<ref name="sudouest"/> * ''La honte aux trousses 1983'' * ''Kébra Krado Komix 1985'' * ''Les Aventures de Kébra 1997'' === Keubla === * ''Sur La Piste Du Bongo 1986'' * ''Wallaye! 1987'' === Ostalo === * ''Ça Roule'' 1983. * ''Carnet D'afrique'' 1986. * ''Gazoline et la planète rouge'' 1989.<ref name="sudouest"/> * ''Le Pygmée Géant'' (Jean-Luc Fromental) 1997. * ''Kémi - Le Rat De Brousse'' 1994. * ''Les Fabuleuses Dérives de Santa Sardinha'' 1: 1999., 2: 2003. * ''Bonjour les Indes'' (s Dodom i Benom Radisom) 1991. * ''Panama'' 1997. * ''Rio de Janeiro'' 2001. == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="sudouest">{{Citiranje novina|title=Des livres et des auteurs exclusivement girondins pour Noël|work=[[Sud Ouest (novine)|Sud Ouest]]|url=https://www.sudouest.fr/2015/12/17/des-livres-et-des-auteurs-exclusivement-girondins-pour-noel-2220658-2780.php}}</ref> }} == Vanjske poveznice == * [http://www.bdoubliees.com/metalhurlant/series3/kebra.htm Popis epizoda Kebre] * [http://lambiek.net/artists/j/jano.htm Jano u Comiclopediji] * [http://www.bedetheque.com/auteur-1292-BD-Jano.html Jano u bedeteci] * [[imdbtitle:0399582|Rio de Jano na IMDb-u]] [[Kategorija:Crtači stripa]] [[Kategorija:Francuski likovni umjetnici]] [[Kategorija:Francuski strip]] gcg2plw6sxdy8549pkp5ryo3b1wt38c 1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2025./26. 0 795387 7430963 7430683 2026-04-16T14:44:43Z CyberMB vol2 172176 /* Povezani članci */ 7430963 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Športski događaj u tijeku}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] | sezona = 2025./26. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = V. | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 14 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2024./25.|2024./25.]] | sljedeća sezona = [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2026./27.|2026./27.]] }} '''[[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]''' u sezoni 2025./26. predstavlja prvi stupanj županijske lige u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]], te ligu [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|petog stupnja hrvatskog nogometng prvenstva]]. U ligi sudjeluje četrnaest klubova. <br> == Sustav natjecanja == Četrnaest klubova igra dvokružnim ligaškim sustavom (26 kola). == Sudionici == * ''[[NK Čaporice|Čaporice-Trilj]]'' – [[Čaporice]], [[Trilj]] * ''[[NK Imotski|Imotski]]'' – [[Imotski]] * ''[[HNK Jadran Tučepi|Jadran]]'' – [[Tučepi]] * ''[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost]]'' – [[Donji Proložac]], [[Proložac]] <small> (''"Mladost"'' – Proložac) </small> * ''[[NK Mračaj Runović|Mračaj]]'' – [[Runović]], [[Runovići]] * ''[[NK Omladinac Vranjic|Omladinac]]'' – [[Vranjic]], [[Solin]] * ''[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]'' – [[Dugi Rat]] * ''[[NK OSK Otok|OSK]]'' – [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]] * ''[[NK Primorac Stobreč (2001.)|Primorac]]'' – [[Stobreč]], [[Split]] * ''[[NK Trogir 1912|Slaven]]'' – [[Trogir]] <small> (''"Slaven Trogir"'') </small> * ''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]] <small> (''"RNK Split"'') </small> * ''[[NK Tekstilac Sinj|Tekstilac]]'' – [[Sinj]] * ''[[NK Urania Baška Voda|Urania]]'' – [[Baška Voda]] * ''[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj]]'' – [[Makarska]] == Ljestvica == == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!ČAPT !!IMO !!KAD !!MLA !!MRA !!OML !!ORK !!OSK !!PRI !!SLA !!SPL !!TEK !!URA !!ZMAJ |- |'''ČAPT ||align="left"|Čaporice-Trilj |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''IMO ||align="left"|Imotski | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''JAD ||align="left"|Jadran Tučepi | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''MLA ||align="left"|Mladost Donji Proložac | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''MRA ||align="left"|Mračaj Runović | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''OML ||align="left"|Omladinac Vranjic | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''ORK ||align="left"|Orkan Dugi Rat | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''OSK ||align="left"|OSK Otok | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''PRI ||align="left"|Primorac Stobreč | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''SLA ||align="left"|Slaven Trogir | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''SPL ||align="left"|Split | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''TEK ||align="left"|Tekstilac Sinj | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''URA ||align="left"|Urania Baška Voda | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ZMAJ ||align="left"|Zmaj Makarska | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="16"| |- |colspan="16" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano |} <small> Izvori: </small> == Povezani članci == * [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] * [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26.]] * [[1. ŽNL Zadarska 2025./26.]] * [[3. NL – Jug 2025./26.]] == Vanjske poveznice == * [http://nszsd.hr/ nszsd.hr – Nogometni savez Županije Splitsko-dalmatinske] * [http://nszsd.hr/1-zupanijska-nogometna-liga/ nszsd.hr, 1. ŽNL] * [https://www.facebook.com/Nogometni-savez-%C5%BDupanije-splitsko-dalmatinske-326424770855463/ facebook.com, 1. ŽNL Splitsko-dalmatinske županije] * [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/-1-i-2-znl-splitsko-dalmatinske-zupanije-180469/ sportnet.hr forum, 1. i 2. ŽNL Splitsko-dalmatinske županije] * [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr] * [https://semafor.hns.family/ semafor.hns.family] == Izvori == <small> * [http://nszsd.hr/sluzbeni-glasnik/ nszsd.hr, ''Službeni glasnik – "Balun"''] * [https://semafor.hns.family/natjecanja/103012410/1-znl-nszsd-2526/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS splitsko-dalmatinski / 1. ŽNL NSŽSD 25/26 / 2025/2026''] * [https://semafor.hns.family/natjecanja/103012410/1-znl-nszsd-2526/detaljno/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS splitsko-dalmatinski / 1. ŽNL NSŽSD 25/26 / 2025/2026 / Detaljno''] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-znl-splitsko-dalmatinska/15979#id:83234 sofascore.com, ''1. ŽNL Splitsko-dalmatinska / 25/26''] * [https://nszsd.hr/wp-content/uploads/2025/09/Balun-33-2025.pdf nszsd.hr, ''"Balun" – službeno glasilo NSŽSD'', br. 33/2025, objavljeno 19. rujna 2025., (''PPROPOZICIJE PRVE ŽNL NSŽSD ZA NATJECATELJSKU GODINU 2025./2026.'')], preuzeto 26. listopada 2026. {{izvori}} </small> {{1. ŽNL Splitsko-dalmatinska sezone}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2025./26.|Splitsko-dalmatinska-1]] [[Kategorija:1. ŽNL Splitsko-dalmatinska|2025-26]] 29rxsl7flh33a1faw5yc38xlrgn0dnj Kategorija:Zločini iz mržnje 14 795600 7430940 7324309 2026-04-16T13:59:38Z Panasko 203327 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430940 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Zločin iz mržnje| ]] [[Kategorija:Rasizam]] e7zarv3shlrocl4qhvqm9d5d15bbrsv 1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26. 0 795702 7430962 7351354 2026-04-16T14:44:30Z CyberMB vol2 172176 /* Povezani članci */ 7430962 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Športski događaj u tijeku}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]] | sezona = 2025./26. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = V. | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 12 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2024./25.|2024./25.]] | sljedeća sezona = [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2026./27.|2026./27.]] }} '''[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]]''' u sezoni 2025./26. predstavlja prvi stupanj županijske lige u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]], te ligu [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|petog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]]. <br> U ligi sudjeluje dvanaest klubova, a sustav odigravanja je dvokružan. <br> == Sustav natjecanja == Dvanaest klubova igra dvokružnu ligu (22 kola). == Sudionici == * ''[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj]]'' – [[Blato]] * ''[[NK Croatia Gabrile|Croatia]]'' – [[Gabrili]], [[Konavle]] * ''[[NK Hajduk Vela Luka|Hajduk 1932]]'' – [[Vela Luka]] * ''[[NK Gusar Komin|Gusar]]'' – [[Komin (Ploče)|Komin]], [[Ploče]] * ''[[NK Konavljanin Čilipi|Konavljanin]]'' – [[Čilipi]], [[Konavle]] * ''[[NK Maestral Krvavac|Maestral]]'' – [[Krvavac]], [[Kula Norinska]] * ''[[ONK Metković|Metković]]'' – [[Metković]] * ''[[NK Omladinac Lastovo|Omladinac]]'' – [[Lastovo (općina)|Lastovo]] * ''[[NK Orebić|Orebić]]'' – [[Orebić]] * ''[[HNK Slaven Gruda|Slaven]]'' – [[Gruda]] * ''[[NK Sokol Dubravka|Sokol]]'' – [[Dubravka (Konavle)|Dubravka]], [[Konavle]] * ''[[NK Župa dubrovačka Čibača|Župa Dubrovačka]]'' – [[Čibača]], [[Župa dubrovačka]] == Ljestvica == == Rezultati == ''Ažurirano: <ref name="semafor_hns_detaljno"> [https://semafor.hns.family/natjecanja/101384257/1-znl-2526/detaljno/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS dubrovačko-neretvanski / 1. ŽNL 25/26 / 2025/2026 / Detaljno''], pristupljeno 2. studenog 2025 (1.-5. kolo) </ref> {| width="100%" style="font-size: 80%" |- |width="20%"| ||width="20%"| ||width="20%"| ||width="20%"| ||width="20%"| |- |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"| 1. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 28. rujna 2025. |- |Omladinac - BŠK Zmaj || 0:0 |- |'''Gusar''' - Sokol || 2:1 |- |Metković - '''Konavljanin''' || 2:3 |- |Slaven - Župa dubrovačka || 1:1 |- |'''Croatia''' - Maestral || 1:0 |- |Hajduk 1932 - Orebić || 0:0 |- |colspan="2"|<ref name="semafor_hns_detaljno"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"| 2. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 5. listopada 2025. |- |'''Gusar''' - Omladinac || 5:0 |- |'''BŠK Zmaj''' - Orebić || 7:1 |- |'''Župa dubrovačka''' - Hajduk 1932 || 3:1 |- |Maestral - Slaven || 0:3 |- |'''Konavljanin''' - Croatia || 1:0 |- |'''Sokol''' - Metković || 3:2 |- |colspan="2"|<ref name="semafor_hns_detaljno"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"| 3. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 12. listopada 2025. |- |'''Metković''' - Omladinac || 8:0 |- |'''Gusar''' - BŠK Zmaj || 3:0 |- |'''Croatia''' - Sokol || 4:0 |- |Slaven - '''Konavljanin''' || 0:2 |- |'''Hajduk 1932''' - Maestral || 5:2 |- |'''Orebić''' - Župa dubrovačka || 2:1 |- |colspan="2"|<ref name="semafor_hns_detaljno"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"| 4. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 19. listopada 2025. |- |'''BŠK Zmaj''' - Župa dubrovačka || 3:2 |- |Maestral - '''Orebić''' || 0:3 |- |'''Konavljanin''' - Hajduk 1932 || 4:0 |- |Sokol - Slaven || 0:0 |- |'''Omladinac''' - Croatia || 3:2 |- |'''Gusar''' - Metković || 3:1 |- |colspan="2"|<ref name="semafor_hns_detaljno"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"| 5. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 26. listopada 2025. |- |'''Slaven''' - Omladinac || 4:1 |- |Metković - '''BŠK Zmaj''' || 1:3 |- |Croatia - '''Gusar''' || 1:2 |- |'''Hajduk 1932''' - Sokol || 1:0 |- |Orebić - Konavljanin || 3:3 |- |'''Župa dubrovačka''' - Maestral || 4:0 |- |colspan="2"|<ref name="semafor_hns_detaljno"/> |} |- |} == Najbolji strijelci == == Povezani članci == * [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]] * [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26.]] * [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2025./26.]] * [[1. ŽNL Zadarska 2025./26.]] * [[3. NL – Jug 2025./26.]] == Vanjske poveznice == * [http://zns-dn.com/ zns-dn.com, Županijski nogometni savez Dubrovačko-neretvanske županije] * [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr] * [https://www.facebook.com/zns.dn/ ''ŽNS Dubrovačko-neretvanski''], facebook stranica * [https://semafor.hns.family/ semafor.hns.family] * [https://markopolosport.net/nogometi/nogomet markopolosport.net] * [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/1-znl-dubrovacko-neretvanska-180503/1/ sportnet.hr forum, ''1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska''] == Izvori == <small> * [https://semafor.hns.family/natjecanja/101384257/1-znl-2526/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS dubrovačko-neretvanski / 1. ŽNL 25/26 / 2025/2026''] * [https://semafor.hns.family/natjecanja/101384257/1-znl-2526/detaljno/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS dubrovačko-neretvanski / 1. ŽNL 25/26 / 2025/2026 / Detaljno''] * [http://zns-dn.com/bilteni/ zns-dn.com, ''Bilteni''] * [http://zns-dn.com/propozicije-natjecanja-2/ zns-dn.com, ''Propozicije natjecanja i Pravilnici''] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-znl-dubrovacko-neretvanska/16338#id:81183 sofascore.com, ''1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska / 25/26''] * [https://zns-dn.com/wp-content/uploads/2025/09/Propozicije-natjecanja-1.-ZNL-_2025-26_-1.pdf ns-dn.com, ''PROPOZICIJE NATJECANJA PRVE ŽUPANIJSKE NOGOMETNE LIGE ZA NATJECATELJSKU GODINU 2025/26.''], objavljeno 14. rujna 2025., preuzeto 2. studenog 2025. {{izvori}} </small> {{1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska sezone}} [[Kategorija:1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska‎|2025-26]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2025./26.|Dubrovačko-neretvanska-1]] knzle5juptanbqctzwr0byg6z60qy9p 1. ŽNL Zadarska 2025./26. 0 796253 7430965 7430228 2026-04-16T14:45:10Z CyberMB vol2 172176 /* Povezani članci */ 7430965 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Športski događaj u tijeku}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[1. ŽNL Zadarska]] | sezona = 2025./26. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = V. | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 14 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[1. ŽNL Zadarska 2024./25.|2024./25.]] | sljedeća sezona = [[1. ŽNL Zadarska 2026./27.|2026./27.]] }} '''[[1. ŽNL Zadarska]]''' u sezoni 2025./26. predstavlja prvi stupanj županijske lige u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], te ligu [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|petog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]]. <br> U natjecanju sudjeluje četrnaest klubova koji igraju dvokružnu ligu (26 kola). <br> == Sustav natjecanja == Četrnaest klubova igra dvokružnu ligu (26 kola). == Sudionici == * ''[[NK Abeceda sporta Murvica|Abeceda sporta]]'' – [[Murvica (Poličnik)|Murvica]], [[Poličnik]] * ''[[NK Bibinje|Bibinje]]'' – [[Bibinje]] * ''[[NK Debeljak|Debeljak]] – [[Debeljak]], [[Sukošan]] * ''[[NK Dragovoljac Poličnik|Dragovoljac]]'' – [[Poličnik]] * ''[[NŠK Galovac|Galovac]]'' – [[Galovac]] * ''[[NK Hajduk Pridraga|Hajduk]]'' – [[Pridraga]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]] * ''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]] * ''[[NK Pakoštane|Pakoštane]]'' – [[Pakoštane]] * ''[[HNK Polača|Polača]]'' – [[Polača]] * ''[[NK Raštane|Raštane]]'' – [[Gornje Raštane]], [[Sveti Filip i Jakov]] * ''[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar]]'' – [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]] * ''[[NK Škabrnja|Škabrnja '91]]'' – [[Škabrnja]] * ''[[HNK Velebit Benkovac|Velebit]]'' – [[Benkovac]] * ''[[NK Zlatna Luka Sukošan|Zlatna luka]]'' – [[Sukošan]] == Ljestvica == == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!ABS !!BIB !!DEB !!DRA !!GAL !!HAJ !!NOZ !!PAK !!POL !!RAŠ !!SAB !!ŠKA !!VEL !!ZLL |- |'''ABS ||align="left"|Abeceda sporta Murvica |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''BIB ||align="left"|Bibinje | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''DEB ||align="left"|Debeljak | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''DRA ||align="left"|Dragovoljac Poličnik | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''GAL ||align="left"|Galovac | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''HAJ ||align="left"|Hajduk Pridraga | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''NOZ ||align="left"|Nova Zora Sveti Filip i Jakov | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''PAK ||align="left"|Pakoštane | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''POL ||align="left"|Polača | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''RAŠ ||align="left"|Raštane (Gornje Raštane) | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''SAB ||align="left"|Sabunjar Privlaka | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''ŠKA ||align="left"|Škabrnja '91 | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''VEL ||align="left"|Velebit Benkovac | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ZLL ||align="left"|Zlatna luka Sukošan | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="16"| |- |colspan="16" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano |} <small> Izvori: </small> == Najbolji strijelci == == Povezani članci == * [[1. ŽNL Zadarska]] * [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26.]] * [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2025./26.]] * [[3. NL – Jug 2025./26.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.nszz-zadar.hr/ nszz-zadar.hr, ''Nogometni savez Zadarske županije''] * [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr] * [https://hr-hr.facebook.com/IZNLZADARSKA/ ''I ŽNL Zadarska'', facebook stranica] * [https://semafor.hns.family semafor.hns.family] * [https://zadarskilist.novilist.hr/tag/1-znl/?meta_refresh=true zadarskilist.novilist.hr, ''1. ŽNL''] == Izvori == <small> * [https://nszz-zadar.hr/nszz-dokumenti/ nszz-zadar.hr, ''Dokumenti''] * [https://semafor.hns.family/natjecanja/101608039/1-znl-2526/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL 25/26 / 2025/2026''] * [https://semafor.hns.family/natjecanja/101608039/1-znl-2526/detaljno/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS zadarski / 1. ŽNL 25/26 / 2025/2026 / Detaljno''] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-znl-zadarska/15934#id:80429 sofascore.com, ''1. ŽNL Zadarska / 25/26''] {{izvori}} </small> {{1. ŽNL Zadarska}} [[Kategorija:1. ŽNL Zadarska|2025-26]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2025./26.|Zadarska-1]] mnuv63sr8crclzh5mhqqkw3zj1sbx98 Razgovor sa suradnikom:Runolist 3 799305 7430989 7430086 2026-04-16T16:45:02Z Runolist 263374 /* Nasilje nad LGBTQ osobama */ Odgovor 7430989 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) 41t168nd05y6huoaiz8euvpb1solbwb 7430990 7430989 2026-04-16T16:49:18Z Runolist 263374 /* Dora */ Odgovor 7430990 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za umjetnike bi trebalo individualno provjeravati. Znaš kriterije. Ako su imali samostalnu izložbu u nekoj profinjenijoj galeriji ili muzeju, dobivali nagrade, a navode izvore, dobro je. Ako vidiš da imaju dosta samostalnih ali nisi siguran za status galerije, bolje ostaviti (očito tu ima nečega ako toliko izlažu samostalno, pa nije problem). Ako su samo grupne izložbe, to svakako nije po kriterijima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:49, 16. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) 21f7k09e3n8qjrl5mhijsdda2sfdok0 Modul:IT 828 801908 7431068 7421846 2026-04-16T20:10:06Z Dušan Kreheľ 118463 fix 7431068 Scribunto text/plain local e = {} e.publisher="Talijanski nacionalni institut za statistiku" e.ento_countries_index=3 e.etno_text_head="Najzastupljeniji su bili državljani sljedećih zemalja (po mjestu rođenja): " e.etno_and=" i " e.etno_procent_yes_up="0,49 %" local function lround(number, decimals) local d = decimals or 2 return math.floor(number * 10^d + 0.5) / 10^d end function e.get_place_codes() local code=mw.wikibase.getEntityIdForCurrentPage() local code2 local place_info if code == nil then return nil end codes={} place_info=mw.wikibase.getAllStatements(code,"P635") if place_info then for i,v in ipairs(place_info) do code=v["mainsnak"]['datavalue']['value'] table.insert(codes, code) end end if #codes == 0 then return nil end return codes end local function percent(now, full, lang) if now == 0 or full == 0 then return "0 %" end local rate=now/(full/100) return lang:formatNum(tonumber(lround(rate, 1))).." %" end function e.get_line_data(data, id) index=1 while 1 do item=data.data[index] if item == nil then break end if item[1] == id then break end index=index+1 end return item end function e.life() local data=mw.ext.data.get("Italian municipality populations.tab") local record local code=nil if code == nil or code == "" then code=e.get_place_codes() if code == nil then return "" end else code={code} end record = e.get_line_data(data, code[1]) if record == nil then record = e.get_line_data(data, code[2]) end local year=e.year(data) local ref=e.get_ref(data) local form_male="muškarce" local form_female="žene" local all_count=record[2] local male_count=record[3] local female_count=record[4] if male_count == 1 then form_male="muškarec" end if female_count == 1 then form_female="žena" end local lang=mw.language.getContentLanguage() local percent_male=percent(male_count, all_count, lang) local percent_female=percent(female_count, all_count, lang) local percent_immature=percent(record[5], all_count, lang) local percent_old_age=percent(record[6], all_count, lang) return "Broj stanovnika registriranih 1. siječnja "..year..". godine bio je "..lang:formatNum(all_count)..". ".. "Djeca i mladi činili su "..percent_immature..", a starije osobe "..percent_old_age.." stanovništva." end function e.population_ref() local data=mw.ext.data.get("Italian municipality populations.tab") return e.get_ref(data) end function e.population(data, code) local record if code == nil or code == "" then code=e.get_place_codes() if code == nil then return nil end else if type(code) == "string" then code={code} end end for i,c in ipairs(code) do record = e.get_line_data(data, c) if record then return record[2] end end return "" end function e.year(data) local i_start local i_end local start local description=data.description.en if description == nil then description=data.description end i_start, i_end=string.find(description, "%(") start=i_start+1 return string.sub(description, start, start+3) end function e.public_date(data) local i_start local i_end local start local description=data.description.en if description == nil then description=data.description end i_start, i_end=string.find(description, "%(") start=i_start+1 return string.sub(description, start, start+9) end function e.year_h() local data=mw.ext.data.get("Italian municipality populations.tab") return e.year(data) end function e.density_old(args) local area=args.args[1] local code=args.args[2] local data=mw.ext.data.get("Italian municipality populations.tab") local population = e.population(data, code) if area == nil or population == nil then return "" end if area == "" then return "" end if area == 0 then return 0 end if population == 0 then return 0 end -- hr to "C" format local i_start i_start, _=string.find(area, ",") if i_start then area=string.gsub(area, "%.", "") area=string.gsub(area, "%,", ".") end local area_pop=tonumber(area) if area_pop == nil then return "" end local result = population/area_pop local lang=mw.language.getContentLanguage() return lang:formatNum(tonumber(lround(result, 0))) end function e.density(args) local code=args.args[1] local data=mw.ext.data.get("Italian municipality populations.tab") local area_pop if code == nil or code == "" then code=e.get_place_codes() if code == nil then return "" end else code={code} end local population = e.population(data, code) area_pop=e.area_value(code) if area_pop == nil or population == nil then return "" end if population == 0 then return "0" end local result = population/area_pop local lang=mw.language.getContentLanguage() return lang:formatNum(tonumber(lround(result, 0))) end function e.population_h(args) local code=args.args[1] local original=args.args[2] local data=mw.ext.data.get("Italian municipality populations.tab") local population = e.population(data, code) if original == nil then original = "" end if population == nil then return original end if population == "" then return original end if population == 0 then return "0" end local lang=mw.language.getContentLanguage() return lang:formatNum(population) end function e.get_ref(data) local source=data.sources local i_start local i_end local start local title local url -- title i_start, i_end=string.find(source, "''") start=i_start+2 i_start, i_end=string.find(source, "''", start) title=string.sub(data.sources, start, i_start-1) title=string.gsub(title, "''", "") -- url i_start, i_end=string.find(source, ": ") start=i_start+1 i_start, i_end=string.find(source, ": ", start) start=i_start+1 i_start, i_end=string.find(source, ",", start) url=string.sub(data.sources, start, i_start-1) -- website i_start, i_end=string.find(source, "//") start=i_start+2 i_start, i_end=string.find(source, "/", start) local website=string.sub(data.sources, start, i_start-1) -- access date i_start, i_end=string.find(source, "downloaded: ") start=i_start+12 local acces_date=string.sub(data.sources, start, start+9) local year=e.year(data) local pdate=e.public_date(data) return "{{Cite web |date="..pdate.." |title= "..title.." |url="..url.." |website="..website.." |publisher="..e.publisher.." |access-date="..acces_date.."}}" end function e.etno_ref() local data=mw.ext.data.get("Italian municipality birthday countries – supmunicipalies.tab") -- identic for municipalies/supmunicipalies local ref=e.get_ref(data) return ref end function e.str_implode(middle, array) --middle is unused local count=#array local stop=count-1 local ret="" if count == 1 then return array[1] end for i=1,stop do ret=ret..array[i].." " end ret=ret..array[count] return ret end function e.d0cmf_to_table(text) local items=mw.text.split(text, "%s") local values={} local values_index=1 local zeros local count=#items for i=1,count do if text.sub(items[i], 1,1) == "^" then zeros=tonumber(string.sub(items[i], 2)) for j=1,zeros do values[values_index]="0" values_index=values_index+1 end else values[values_index]=items[i] values_index=values_index+1 end end return values end function e.array_without_first(array) local ret={} local count=#array for i=2,count do table.insert(ret, array[i]) end return ret end function e.etno() local data_countries=mw.ext.data.get("Italian municipality – country list.tab") local code local data local values local ethnicity={} local ethnicity_name local ethnicity_tail_minus local place_population local procent local ret local record if code == nil or code == "" then code=e.get_place_codes() if code == nil then return "" end else do return "" end end if #code[1] == 6 then data=mw.ext.data.get("Italian municipality birthday countries – municipalies.tab") else data=mw.ext.data.get("Italian municipality birthday countries – supmunicipalies.tab") end record = e.get_line_data(data, code[1]) if record == nil then record = e.get_line_data(data, code[2]) end if record == nil then return "" end values=e.d0cmf_to_table(e.str_implode(" ", e.array_without_first(record))) place_population=0; for index, population in ipairs(values) do if population ~= "0" then population=tonumber(population) ethnicity_name=data_countries.data[index][e.ento_countries_index] table.insert(ethnicity, {ethnicity_name,population}) place_population=place_population+population end end table.sort(ethnicity, function (v, w) if v[2] == w[2] then return v[1]>w[1] end return v[2]>w[2] end) ret=e.etno_text_head local lang=mw.language.getContentLanguage() ethnicity_tail_minus=#ethnicity-1 local index_now=1 for index, cols in ipairs(ethnicity) do procent=percent(cols[2], place_population, lang) if procent > e.etno_procent_yes_up then ret=ret..cols[1].." ".."("..lang:formatNum(tonumber(cols[2])).." – "..procent.."), " else do break end -- ret=ret..cols[1].." ".."("..lang:formatNum(tonumber(cols[2])).."), " end index_now=index_now+1 if index == ethnicity_tail_minus then ret=string.sub(ret, 1, #ret-2) ret=ret..e.etno_and end end ret=string.sub(ret, 1, #ret-2) if index_now == #ethnicity then ret=ret.."." else ret=ret..", …" end return ret end function e.geo(data, code) local record if code == nil then code=e.get_place_codes() if code == nil then return nil end else if type(code) == "string" then code={code} end end for i,c in ipairs(code) do record = e.get_line_data(data, c) if record then return record end end return "" end function e.area_value(code) local area local record local data=mw.ext.data.get("Italian municipalities – geological data.tab") if not code then return "" end record = e.get_line_data(data, code[1]) if record == nil then record = e.get_line_data(data, code[2]) end if record ~= nil then area=record[2] else return nil end -- if original == nil then original = "" end -- if none dataset value then it return the value from original_template_call. if area == nil then return original end if area == "" then return original end if area == 0 then return "0" end return area end function e.area(args) local code=args.args[1] local original=args.args[2] local area if code == nil or code == "" then code=e.get_place_codes() else code={code} end area=e.area_value(code) if original == nil then original = "" end if area == nil then return original end if area == "" then return original end if area == 0 then return "0" end local lang=mw.language.getContentLanguage() return lang:formatNum(tonumber(lround(area, 1))) end function e.area_ref() local data=mw.ext.data.get("Italian municipalities – geological data.tab") return e.get_ref(data) end function e.alti(args) local code=args.args[1] local original=args.args[2] local area local record local data=mw.ext.data.get("Italian municipalities – geological data.tab") if code == nil or code == "" then code=e.get_place_codes() if code == nil then return "" end else code={code} end record = e.geo(data, code[1]) if record == nil then record = e.geo(data, code[2]) end area=record[3] do return area end if original == nil then original = "" end if area == nil then return original end if area == "" then return original end if area == 0 then return "0" end local lang=mw.language.getContentLanguage() return lang:formatNum(lang:formatNum(tonumber(lround(area, 1)))) end function e.table_list(args) local encoded=args.args[1] local ret="" local data_popul=mw.ext.data.get("Italian municipality populations.tab") local data_geo=mw.ext.data.get("Italian municipalities – geological data.tab") local lang=mw.language.getContentLanguage() local popul local area local area_record local records=mw.text.split(encoded, ";", true) for _,cols in ipairs(records) do ret=ret.."<tr>" local columns=mw.text.split(cols, "::", true) if columns[2] then ret=ret.."<td>"..columns[2].."</td>" else ret=ret.."<td></td>" end if columns[3] then ret=ret.."<td>"..columns[3].."</td>" else ret=ret.."<td></td>" end local codes=mw.text.split(columns[1], ",", true) area=nil popul=nil for _,code in ipairs(codes) do popul=e.population(data_popul, code) if popul then break end end for _,code in ipairs(codes) do area_record=e.geo(data_geo, code) if area_record then area=area_record[2] end end if area then ret=ret.."<td>"..lang:formatNum(tonumber(lround(area))).."</td>" else ret=ret.."<td></td>" end if popul then ret=ret.."<td>"..lang:formatNum(popul).."</td>" --ret=ret.."<td>"..lang:formatNum(tonumber(lround(popul))).."</td>" else ret=ret.."<td></td>" end ret=ret.."</tr>" end return ret end return e 9xhl78rrokvn8kjv3v57593qwi4419u Lovro Juraga 0 802001 7431197 7394584 2026-04-17T00:36:25Z ~2026-22623-51 357733 Odjeljak "Filmografija". 7431197 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Lovro Juraga |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[2000.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = glumac |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Lovro Juraga''' ([[Zagreb]], [[2000.]]) [[hrvat]]ski je [[glumac]]. Sin je hrvatskog glumca [[Slavko Juraga|Slavka Jurage]], a brat glumca i redatelja [[Marko Juraga|Marka Jurage]]. Na pozornici [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] nastupio je u predstavama ''Don Juan'' i ''Ubojstvo''. Za ulogu u ''Don Juanu'', pod redateljevim vodstvom [[Dejan Projkovski|Dejana Projkovskog]], dobio je kazališnu nagradu.<ref>[https://www.index.hr/magazin/clanak/tko-je-lovro-juraga-22-koji-je-odusevio-u-zvijezde-pjevaju-sin-je-domaceg-glumca/2449680.aspx Tko je Lovro Juraga (22) koji je oduševio u Zvijezde pjevaju? Sin je domaćeg glumca] index.hr Preuzeto 24. veljače 2026.</ref> Nominiran je i za [[Nagrada hrvatskog glumišta|Nagradu hrvatskoga glumišta]] za ulogu u predstavi ''Studentica'' Divan Teatra. U [[Aplauz Teatar|Aplauz Teatru]] nastupio je u predstavi ''Peti korak'' u režiji brata Marka Jurage, uz kolegu [[Ronald Žlabur|Ronalda Žlabura]]. U mjuziklu ''Cabaret'', u režiji [[Leo Mujić|Lea Mujića]], Juraga je uz glumu imao i pjevačke zadatke. U predstavi ''Faustov Mefisto'', zajedno su nastupili otac Slavko, brat Marko i Lovro. Tom je predstavom otac obilježio 35 godina glumačke karijere, a Lovri je Marko povjerio i suautorstvo glazbe uz mentorstvo [[Nikša Kušelj|Nikše Kušelja]].<ref>[https://www.journal.hr/journal-man/lovro-juraga-intervju/ Lovro Juraga novi je ‘it’ dečko hrvatskog glumišta – upoznajte ga] journal.hr Preuzeto 24. veljače 2026.</ref> Pojavio se u seriji ''[[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|Drugo ime ljubavi]]'' [[Nova TV (Hrvatska)|Nove TV]], a imao je i epizodne uloge u serijama ''[[Oblak u službi zakona]]'' i ''[[Bogu iza nogu (televizijska serija)|Bogu iza nogu]]''. Nastupao je i u nekoliko kratkih filmova, među kojima su: ''Brodovi'' (2018.), ''Shadows'' ("Sjene") (2019.), ''Platform No.1'' ("Peron broj 1") (2020.), ''U eteru, u zraku'' (2023.) i ''Exposure'' ("Izloženost") (2025.).<ref>[https://www.imdb.com/name/nm10128643/ Lovro Juraga] imdb.com Preuzeto 24. veljače 2026.</ref> Dobitnik je nagrade u kategoriji ''Najbolje novo lice u kazalištu i na filmu'' za [[Zlatni studio 2023.]], a također je nominiran u kategoriji ''Novo lice godine'' za nagradu [[Večernjakova ruža 2023.]] Kao kandidat glazbene emisije [[Zvijezde pjevaju]] na [[HRT|HRT-u]],<ref>[https://www.tportal.hr/showtime/clanak/zvijezda-je-rodena-tko-je-lovro-juraga-favorit-ovogodisnjeg-hrt-ovog-showa-foto-20230326?meta_refresh=1 Zvijezda je rođena: Tko je Lovro Juraga, favorit ovogodišnjeg HRT-ovog showa] tportal.hr Preuzeto 24. veljače 2026.</ref> Juraga je uz mentora [[Vjeko Ključarić|Vjeka Ključarića]] pobijedio u showu. Dana 31. siječnja 2026. vodio je svečanu dodjelu nagrade [[Zlatni studio]] u [[Hrvatsko narodno kazalište|HNK 2]] u paru s [[Jelena Glišić|Jelenom Glišić]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/lovro-juraga-vodi-zlatni-studio-perrin-dvored-crni-duo-15666582 Bili smo na probi odijela s Lovrom Juragom, evo što nam sprema za dodjelu: Treba imati osobnost da se ovo iznese...] jutarnji.hr Preuzeto 24. veljače 2026.</ref> Dobitnik je nagrade ''[[Zlatni studio 2026.]]'' u kategoriji ''Novo lice u kazalištu i na filmu''. Nastupa u showu [[Tvoje lice zvuči poznato (10. sezona)]]. == Filmografija == === Filmske uloge === * "[[Brodovi (2018)|Brodovi]]" kao mladić na brodu ([[2018.]]) * "[[Sjene (2019)|Sjene]]" kao Boks ([[2019.]]) * "[[Peron broj 1]]" kao mladić u željezničkom kolodvoru ([[2020.]]) * "[[U eteru, u zraku]]" kao Geronimo Walter ([[2023.]]) * "[[Izloženost]]" kao fotograf ([[2025.]]) === Televizijske uloge === * "[[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|Drugo ime ljubavi]]" kao mladi Igor Šarić ([[2019.]]) * "[[Bogu iza nogu (televizijska serija)|Bogu iza nogu]]" ([[2021.]]) * "[[Oblak u službi zakona]]" kao Niki ([[2023.]]) === Voditeljske uloge === * "[[Nagrada hrvatskog glumišta]]" (s [[Davor Svedružić|Davorom Svedružićem]] i [[Dajana Čuljak|Dajanom Čuljak]]) ([[2023.]]) * "[[Zlatni studio]]" kao voditelj (s [[Jelena Glišić|Jelenom Glišić]]) i skeč izvođač (s [[Igor Kovač|Igorom Kovačem]]) ([[2026.]]) === Sinkronizacija === * "[[Kingdom Force]]" kao Luka i TJ ([[2020.]]) * "[[Gljive!]]" kao Seth ([[2020.]]) * "[[Rakun Taffy]]" kao Minikus ([[2020.]] – [[2021.]]) * "[[Brzi i žestoki: Na tajnom zadatku]]" kao Shashi Dhar ([[2020.]] – [[2021.]]) * "[[Čarobni prolaz]]" kao Alfa ([[2021.]]) * "[[Veliki crveni pas Clifford]]" kao Albert ([[2021.]]) * "[[Priče iz skrivenog grada: Banda čupavih repova]]", "2" kao Šećer / Ljupki Letač ([[2022.]], [[2024.]]) * "[[Moj prijatelj je vampir]]" kao Grbus / Princ ([[2022.]]) * "[[Put oko svijeta za 80 dana]]" kao škorpion bandit ([[2022.]]) * "[[Vatreno srce]]" kao vatrogasac ([[2022.]]) * "[[Zecko koš i tajna mrkog hrčka]]" kao Lovro ([[2022.]]) * "[[Priče iz skrivenog grada: Neustrašiva Dina]]" kao turist fotograf, klokan fotograf, klokan natjecatelj i prodavač suvenira ([[2023.]]) * "[[Mia i ja: Film]]" kao Iko ([[2023.]]) * "[[Wonka (2023.)|Wonka]]" kao Willy Wonka ([[2023.]]) * "[[P'astanian i tri njušketira]]" kao Luj XIII. i član Progoniteljeve posade ([[2023.]]) * "[[Marmaduke: Buntovnik na četiri noge]]" kao kuhar i kamerman ([[2023.]]) * "[[Inspektor Brk i zagonetni slučaj]]" ([[2023.]]) * "[[Nestašna zubić vila]]" kao Tarek i glas dragulja ([[2023.]]) * "[[Nindža kornjače: Makljaža s mutantima]]" kao Leonardo ([[2023.]]) * "[[Priča o leptiru]]" kao Karlo ([[2024.]]) * "[[Knuckles]]" kao agent Mason ([[2024.]]) * "[[Moja friki obitelj]]" kao Volos ([[2024.]]) * "[[Divlji robot]]" kao Sjajko ([[2024.]]) * "[[Legenda o fantastičnim stvorenjima]]" kao Kyle ([[2025.]]) * "[[Loši momci 2]]" kao građanin iz Kaira, bankovni menadžer Hrvoje, lucha borac, zaštitar Karlo i čelnik zaštitara na vjenčanju ([[2025.]]) * "[[Zecko koš i tajna velikog svisca]]" kao Lovro ([[2025.]]) * "[[Nindža kornjače: Krom u kući 2: Izgubljeni u New Jerseyju]]" kao Leonardo i glas reklame (kratki film) ([[2025.]]) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Juraga, Lovro }} [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 3ve40grx3zxfmlnapkb8u7r36o6zp9h 7431222 7431197 2026-04-17T00:55:39Z ~2026-22623-51 357733 /* Sinkronizacija */ 7431222 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Lovro Juraga |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[2000.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = glumac |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Lovro Juraga''' ([[Zagreb]], [[2000.]]) [[hrvat]]ski je [[glumac]]. Sin je hrvatskog glumca [[Slavko Juraga|Slavka Jurage]], a brat glumca i redatelja [[Marko Juraga|Marka Jurage]]. Na pozornici [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] nastupio je u predstavama ''Don Juan'' i ''Ubojstvo''. Za ulogu u ''Don Juanu'', pod redateljevim vodstvom [[Dejan Projkovski|Dejana Projkovskog]], dobio je kazališnu nagradu.<ref>[https://www.index.hr/magazin/clanak/tko-je-lovro-juraga-22-koji-je-odusevio-u-zvijezde-pjevaju-sin-je-domaceg-glumca/2449680.aspx Tko je Lovro Juraga (22) koji je oduševio u Zvijezde pjevaju? Sin je domaćeg glumca] index.hr Preuzeto 24. veljače 2026.</ref> Nominiran je i za [[Nagrada hrvatskog glumišta|Nagradu hrvatskoga glumišta]] za ulogu u predstavi ''Studentica'' Divan Teatra. U [[Aplauz Teatar|Aplauz Teatru]] nastupio je u predstavi ''Peti korak'' u režiji brata Marka Jurage, uz kolegu [[Ronald Žlabur|Ronalda Žlabura]]. U mjuziklu ''Cabaret'', u režiji [[Leo Mujić|Lea Mujića]], Juraga je uz glumu imao i pjevačke zadatke. U predstavi ''Faustov Mefisto'', zajedno su nastupili otac Slavko, brat Marko i Lovro. Tom je predstavom otac obilježio 35 godina glumačke karijere, a Lovri je Marko povjerio i suautorstvo glazbe uz mentorstvo [[Nikša Kušelj|Nikše Kušelja]].<ref>[https://www.journal.hr/journal-man/lovro-juraga-intervju/ Lovro Juraga novi je ‘it’ dečko hrvatskog glumišta – upoznajte ga] journal.hr Preuzeto 24. veljače 2026.</ref> Pojavio se u seriji ''[[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|Drugo ime ljubavi]]'' [[Nova TV (Hrvatska)|Nove TV]], a imao je i epizodne uloge u serijama ''[[Oblak u službi zakona]]'' i ''[[Bogu iza nogu (televizijska serija)|Bogu iza nogu]]''. Nastupao je i u nekoliko kratkih filmova, među kojima su: ''Brodovi'' (2018.), ''Shadows'' ("Sjene") (2019.), ''Platform No.1'' ("Peron broj 1") (2020.), ''U eteru, u zraku'' (2023.) i ''Exposure'' ("Izloženost") (2025.).<ref>[https://www.imdb.com/name/nm10128643/ Lovro Juraga] imdb.com Preuzeto 24. veljače 2026.</ref> Dobitnik je nagrade u kategoriji ''Najbolje novo lice u kazalištu i na filmu'' za [[Zlatni studio 2023.]], a također je nominiran u kategoriji ''Novo lice godine'' za nagradu [[Večernjakova ruža 2023.]] Kao kandidat glazbene emisije [[Zvijezde pjevaju]] na [[HRT|HRT-u]],<ref>[https://www.tportal.hr/showtime/clanak/zvijezda-je-rodena-tko-je-lovro-juraga-favorit-ovogodisnjeg-hrt-ovog-showa-foto-20230326?meta_refresh=1 Zvijezda je rođena: Tko je Lovro Juraga, favorit ovogodišnjeg HRT-ovog showa] tportal.hr Preuzeto 24. veljače 2026.</ref> Juraga je uz mentora [[Vjeko Ključarić|Vjeka Ključarića]] pobijedio u showu. Dana 31. siječnja 2026. vodio je svečanu dodjelu nagrade [[Zlatni studio]] u [[Hrvatsko narodno kazalište|HNK 2]] u paru s [[Jelena Glišić|Jelenom Glišić]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/lovro-juraga-vodi-zlatni-studio-perrin-dvored-crni-duo-15666582 Bili smo na probi odijela s Lovrom Juragom, evo što nam sprema za dodjelu: Treba imati osobnost da se ovo iznese...] jutarnji.hr Preuzeto 24. veljače 2026.</ref> Dobitnik je nagrade ''[[Zlatni studio 2026.]]'' u kategoriji ''Novo lice u kazalištu i na filmu''. Nastupa u showu [[Tvoje lice zvuči poznato (10. sezona)]]. == Filmografija == === Filmske uloge === * "[[Brodovi (2018)|Brodovi]]" kao mladić na brodu ([[2018.]]) * "[[Sjene (2019)|Sjene]]" kao Boks ([[2019.]]) * "[[Peron broj 1]]" kao mladić u željezničkom kolodvoru ([[2020.]]) * "[[U eteru, u zraku]]" kao Geronimo Walter ([[2023.]]) * "[[Izloženost]]" kao fotograf ([[2025.]]) === Televizijske uloge === * "[[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|Drugo ime ljubavi]]" kao mladi Igor Šarić ([[2019.]]) * "[[Bogu iza nogu (televizijska serija)|Bogu iza nogu]]" ([[2021.]]) * "[[Oblak u službi zakona]]" kao Niki ([[2023.]]) === Voditeljske uloge === * "[[Nagrada hrvatskog glumišta]]" (s [[Davor Svedružić|Davorom Svedružićem]] i [[Dajana Čuljak|Dajanom Čuljak]]) ([[2023.]]) * "[[Zlatni studio]]" kao voditelj (s [[Jelena Glišić|Jelenom Glišić]]) i skeč izvođač (s [[Igor Kovač|Igorom Kovačem]]) ([[2026.]]) === Sinkronizacija === * "[[Kingdom Force]]" kao Luka i TJ ([[2020.]]) * "[[Gljive!]]" kao Seth ([[2020.]]) * "[[Rakun Taffy]]" kao Minikus ([[2020.]] – [[2021.]]) * "[[Brzi i žestoki: Na tajnom zadatku]]" kao Shashi Dhar ([[2020.]] – [[2021.]]) * "[[Čarobni prolaz]]" kao Alfa ([[2021.]]) * "[[Veliki crveni pas Clifford]]" kao Albert ([[2021.]]) * "[[Priče iz skrivenog grada: Banda čupavih repova]]", "2" kao Šećer / Ljupki Letač ([[2022.]], [[2024.]]) * "[[Moj prijatelj je vampir]]" kao Grbus / Princ ([[2022.]]) * "[[Put oko svijeta za 80 dana]]" kao škorpion bandit ([[2022.]]) * "[[Vatreno srce]]" kao vatrogasac ([[2022.]]) * "[[Zecko koš i tajna mrkog hrčka]]" kao Lovro ([[2022.]]) * "[[Priče iz skrivenog grada: Neustrašiva Dina]]" kao turist fotograf, klokan fotograf, klokan natjecatelj i prodavač suvenira ([[2023.]]) * "[[Mia i ja: Film]]" kao Iko ([[2023.]]) * "[[Super Mario Bros. Film]]" ([[2023.]]) * "[[Wonka (2023.)|Wonka]]" kao Willy Wonka ([[2023.]]) * "[[P'astanian i tri njušketira]]" kao Luj XIII. i član Progoniteljeve posade ([[2023.]]) * "[[Marmaduke: Buntovnik na četiri noge]]" kao kuhar i kamerman ([[2023.]]) * "[[Inspektor Brk i zagonetni slučaj]]" ([[2023.]]) * "[[Nestašna zubić vila]]" kao Tarek i glas dragulja ([[2023.]]) * "[[Nindža kornjače: Makljaža s mutantima]]" kao Leonardo ([[2023.]]) * "[[Priča o leptiru]]" kao Karlo ([[2024.]]) * "[[Knuckles]]" kao agent Mason ([[2024.]]) * "[[Moja friki obitelj]]" kao Volos ([[2024.]]) * "[[Divlji robot]]" kao Sjajko ([[2024.]]) * "[[Legenda o fantastičnim stvorenjima]]" kao Kyle ([[2025.]]) * "[[Loši momci 2]]" kao građanin iz Kaira, bankovni menadžer Hrvoje, lucha borac, zaštitar Karlo i čelnik zaštitara na vjenčanju ([[2025.]]) * "[[Zecko koš i tajna velikog svisca]]" kao Lovro ([[2025.]]) * "[[Nindža kornjače: Krom u kući 2: Izgubljeni u New Jerseyju]]" kao Leonardo i glas reklame (kratki film) ([[2025.]]) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Juraga, Lovro }} [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] hrx2rmypgml7rlgzm86ct0sdp6p3uok Kategorija:Američke umjetničke nagrade 14 802756 7431365 7402064 2026-04-17T09:39:01Z Argo Navis 852 7431365 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Umjetničke nagrade po državama]] [[Kategorija:Američke nagrade|Umjetničke]] [[Kategorija:Američka umjetnost|Nagrade]] [[Kategorija:Kritika u SAD-u|Nagrade]] pnzv8czn3g2xo177dz3pvlfa45meouo Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2020. – MotoGP 0 802764 7430845 7430453 2026-04-16T12:03:54Z Cybermb 1634 /* Poredak za vozače */ vozač s 4 boda, uređenje tablice 7430845 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''MotoGP''''' za 2020. godinu je osvojio [[Španjolska|španjolski]] vazač [[Joan Mir]] na motociklu ''Suzuki GSX-RR'' s momčadi ''Team Suzuki Ecstar''. <br> Ovo je bio prvi naslov za vozače ''[[Suzuki|Suzukija]]'' od formiranja klase ''MotoGP'', dnosno prvi nakon 2000. godine uključivo i klasu ''500cc''. <br> Prvenstvo za kostruktore je osvojio ''Ducati'', a za momčadi ''Team Suzuki Ecstar''. <br> Ova je sezona bila obilježena utjecajima [[Pandemija COVID-19|globalne pandemije COVID-19]], te su utrke održane u drugoj polovici 2020. godine, dok je dio predviđenih utrka otkazan. <br> Iznimno je uvedeno da se na pojedinim stazama utrke održavaju dva tjedna zaredom (pod različitim nazivom ''Velike nagrade''). <br> Na 14 održanih utrka je bilo devet različitih pobjednika. <br> Sezona je također obilježena teškom ozljedom šesterostrukog prvaka ''MotoGP'' klase [[Marc Márquez|Marca Márqueza]] na prvoj utrci, koji je potom propustio ostatak sezone. == Raspored utrka i osvajači postolja == 2020. godine je održano 15 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', te na njih 14 su vožene utrke u klasi ''MotoGP''. <br> Kao posljedica [[Pandemija COVID-19|globalne pandemije COVID-19]], 11 predviđenih ''Velikih nagrada'' je otkazano, a dio održanih utrka je vožen u zamjenskom terminu, ili su utrke vožene na zamjenskim i naknadno dodavanim stazama. <br> Na pet staza su održani tzv. ''dvostruki vikendi'' – sa dvije ''Velike nagrade'' u tjedan dana. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj Velike nagrade u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- | ||<small> 8. ožujka 2020. ||{{Z|KAT}} Losail ||''VN Katara ||<small> ''QNB Grand Prix of Qatar |colspan="10"|<center> ''nije bilo utrke MotoGP |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/news/2020/03/01/moto2-e-moto3-disputano-la-tappa-del-qatar/158899 motogp.com, ''Moto2™ and Moto3™ classes will race in Qatar''], objavljeno 1. ožujka 2020., pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> |- |'''1. ||<small> 19. srpnja 2020. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske ||<small> ''Gran Premio Red Bull de España |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda |{{Z|FRA}} '''Fabio Quartararo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/spa/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Red Bull de España 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/SPA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO RED BULL DE ESPAÑA / Race / Classification after 25 laps = 110.575 km''], objavljeno 19. srpnja 2020., preuzeto 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-red-bull-de-espana/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / ESP / Race''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Spanish MotoGP''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> |- |'''2. ||<small> 26. srpnja 2020. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Andaluzije ||<small> ''Gran Premio Red Bull de Andalucía |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha |{{Z|FRA}} '''Fabio Quartararo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/anc/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Red Bull de Andalucía 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/ANC/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO RED BULL DE ANDALUCIA / Race / Classification after 25 laps = 110.575 km''], objavljeno 26. srpnja 2020., preuzeto 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-red-bull-de-andalucia/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / AND / Race''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-andalucia-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Andalucia MotoGP''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/jerez200726.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Jerez Circuit''], preuzeto 16. ožujka 2026. </ref> |- |'''3. ||<small> 9. kolovoza 2020. ||{{Z|ČEŠ}} Brno ||''VN Češke Republike ||<small> ''Monster Energy Grand Prix České republiky |{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Ducati ||{{Z|JAR}} Brad Binder ||KTM |{{Z|JAR}} '''Brad Binder ||'''KTM ||{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/cze/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Monster Energy Grand Prix České republiky 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/CZE/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / MONSTER ENERGY GRAND PRIX ČESKÉ REPUBLIKY / Race / Classification after 21 laps = 113.463 km''], objavljeno 9. kolovoza 2020., preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/monster-energy-grand-prix-ceske-republiky/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / CZE / Race''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-czech-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Czech MotoGP''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/brno200809.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 3 / Brno Circuit''], preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> |- |'''4. ||<small> 16. kolovoza 2020. ||{{Z|AUT}} [[Red Bull Ring|Red Bull Ring]] ||''VN Austrije ||<small> ''myWorld Motorrad Grand Prix von Österreich |{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki |{{Z|ITA}} '''Andrea Dovizioso ||'''Ducati ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/aut/motogp/rac2/classification motogp.com, ''Results / 2020 / myWorld Motorrad Grand Prix von Österreich 2020 / MotoGP / RAC2''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/AUT/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / myWorld MOTORRAD GRAND PRIX VON ÖSTERREICH / Race PART 1 / Classification after 8 laps = 34.544 km''], objavljeno 16. kolovoza 2020., preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/AUT/MotoGP/RAC2/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / myWorld MOTORRAD GRAND PRIX VON ÖSTERREICH / Race PART 2 / Classification after 20 laps = 86.36 km''], objavljeno 16. kolovoza 2020., preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/myworld-motorrad-grand-prix-von-osterreich/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / AUT / Race''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-austrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Austrian MotoGP''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> |- |'''5. ||<small> 23. kolovoza 2020. ||{{Z|AUT}} [[Red Bull Ring|Red Bull Ring]] ||''VN Štajerske ||<small> ''BMW M Grand Prix of Styria |{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |{{Z|POR}} '''Miguel Oliveira ||'''KTM ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/sty/motogp/rac2/classification motogp.com, ''Results / 2020 / BMW M Grand Prix of Styria 2020 / MotoGP / RAC2''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/STY/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / BMW M GRAND PRIX OF STYRIA / Race PART 1 / Classification after 16 laps = 69.088 km''], objavljeno 23. kolovoza 2020., preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/STY/MotoGP/RAC2/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / BMW M GRAND PRIX OF STYRIA / Race PART 2 / Classification after 12 laps = 51.816 km''], objavljeno 23. kolovoza 2020., preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/bmw-m-grand-prix-von-styria/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / STY / Race''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-styrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Styrian MotoGP''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/redbullring200823.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 5 / Red Bull Ring''], preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> |- |'''6. ||<small> 13. rujna 2020. ||{{Z|ITA}} Misano World Circuit Marco Simoncelli ||''VN San Marina i Rivijere Rimini ||<small> ''Gran Premio Lenovo di San Marino e della Riviera di Rimini |{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Francesco Bagnaia ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Franco Morbidelli ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Francesco Bagnaia ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/rsm/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Lenovo di San Marino e della Riviera di Rimini 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/RSM/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO LENOVO DI SAN MARINO E DELLA RIVIERA / Race / Classification after 27 laps = 114.102 km''], objavljeno 13. rujna 2020., preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-di-san-marino-e-della-riviera-di-rimini/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / SMR / Race''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-san-marino-motogp-2/ motorsportmagazine.com, ''2020 San Marino MotoGP - Round 6''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> |- |'''7. ||<small> 20. rujna 2020. ||{{Z|ITA}} Misano World Circuit Marco Simoncelli ||''VN Emilije Romagne i Rivijere Rimini ||<small> ''Gran Premio Tissot dell'Emilia-Romagna e della Riviera di Rimini |{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Francesco Bagnaia ||Ducati |{{Z|ŠPA}} '''Maverick Viñales ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/emi/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio TISSOT dell'Emilia Romagna e della Riviera di Rimini 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/EMI/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP TISSOT DELL'EMILIA ROMAGNA E RIVIERA DI RIMINI / Race / Classification after 27 laps = 114.102 km''], objavljeno 20. rujna 2020., preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-dell-emilia-romagna-e-della-riviera-di-rimini/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / EML / Race''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-emilia-romagna-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Emilia Romagna MotoGP''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/misano200920.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 7 / Misano World Circuit''], preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> |- |'''8. ||<small> 27. rujna 2020. ||{{Z|ŠPA}} Catalunya (Barcelona) ||''VN Katalonije ||<small> ''Gran Premi Monster Energy de Catalunya |{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha |{{Z|FRA}} '''Fabio Quartararo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/cat/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premi Monster Energy de Catalunya 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/CAT/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMI MONSTER ENERGY DE CATALUNYA / Race / Classification after 24 laps = 111.048 km''], objavljeno 27. rujna 2020., preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premi-monster-energy-de-catalunya/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / CAT / Race''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-catalan-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Catalan MotoGP''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/catalunya200927.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 8 / Circuit de Barcelona-Catalunya''], preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> |- |'''9. ||<small> 11. listopada 2020. ||{{Z|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||<small> ''Shark Helmets Grand Prix de France |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Danilo Petrucci ||'''Ducati ||{{Z|ŠPA}} Álex Márquez ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/fra/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / SHARK Helmets Grand Prix de France 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/FRA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / SHARK HELMETS GRAND PRIX DE FRANCE / Race / Classification after 26 laps = 108.81 km''], objavljeno 11. listopada 2020., preuzeto 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/shark-helmets-grand-prix-de-france/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / FRA / Race''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-french-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 French MotoGP''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> |- |'''10. ||<small> 18. listopada 2020. ||{{Z|ŠPA}} Motorland Aragón ||''VN Aragona ||<small> ''Gran Premio Michelin de Aragón |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki |{{Z|ŠPA}} '''Álex Rins ||'''Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Álex Márquez ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/ara/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Michelin® de Aragón 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/ARA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO MICHELIN® DE ARAGÓN / Race / Classification after 23 laps = 116.771 km''], objavljeno 18. listopada 2020., preuzeto 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-michelin-de-aragon/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / ARA / Race''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-aragon-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Aragon MotoGP''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/aragon201018.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 10 / Motorland Aragón''], preuzeto 27. ožujka 2026. </ref> |- |'''11. ||<small> 25. listopada 2020. ||{{Z|ŠPA}} Motorland Aragón ||''VN Teruela ||<small> ''Gran Premio Liqui Moly de Teruel |{{Z|JAP}} Takaaki Nakagami ||Honda ||{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Franco Morbidelli ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/ter/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Liqui Moly de Teruel 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/TER/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO LIQUI MOLY DE TERUEL / Race / Classification after 23 laps = 116.771 km''], objavljeno 25. listopada 2020., preuzeto 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-liqui-moly-de-teruel/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / TER / Race''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-teruel-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Teruel MotoGP''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/aragon201025.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 11 / Motorland Aragón''], preuzeto 3. travnja 2026. </ref> |- |'''12. ||<small> 8. studenog 2020. ||{{Z|ŠPA}} Valencia (Ricardo Tormo) ||''VN Europe ||<small> ''Gran Premio de Europa |{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM ||{{Z|JAR}} Brad Binder ||KTM |{{Z|ŠPA}} '''Joan Mir ||'''Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/eur/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio de Europa 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/EUR/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO DE EUROPA / Race / Classification after 27 laps = 108.135 km''], objavljeno 8. studenog 2020., preuzeto 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-de-europa/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / EUR / Race''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-european-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 European MotoGP''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/valencia201108.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 12 / Valencia Ricardo Tormo''], preuzeto 3. travnja 2026. </ref> |- |'''13. ||<small> 15. studenog 2020. ||{{Z|ŠPA}} Valencia (Ricardo Tormo) ||''VN Zajednice Valencia ||<small> ''Gran Premio Motul de la Comunitat Valenciana |{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Franco Morbidelli ||'''Yamaha ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/val/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Motul de la Comunitat Valenciana 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/VAL/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / Race / Classification after 27 laps = 108.135 km''], objavljeno 15. studenog 2020., preuzeto 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/communitat-valenciana/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / VAL / Race''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-valencia-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Valencia MotoGP''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/valencia201115.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 13 / Valencia Ricardo Tormo''], preuzeto 10. travnja 2026. </ref> |- |'''14. ||<small> 22. studenog 2020. ||{{Z|POR}} [[Autodrom Internacional do Algarve|Algarve (Portimão)]] ||''VN Portugala ||<small> ''Grande Prémio MEO de Portugal |{{Z|POR}} Miguel Oliveira ||KTM ||{{Z|POR}} Miguel Oliveira ||KTM |{{Z|POR}} '''Miguel Oliveira ||'''KTM ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati ||{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/por/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Grande Prémio MEO de Portugal 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGA / Race / Classification after 25 laps = 114.8 km''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/grande-premio-meo-de-portugal/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Portugal / Race''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-portuguese-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Portuguese MotoGP''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/portimao201122.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 14 / Algarve International Circuit''], preuzeto 10. travnja 2026. </ref> |- |} <small> ''VN Katara'' – utrka ''MotoGP'' klase nije održana zbog restrikcija u putovanjima, ali su održane utrke klasa ''Moto2'' i ''Moto3'' jer su već bili na stazi radi testiranja <br> ''VN Austrije'' – prekinuta nakon nesreće u 8. krugu, potom nastavljena kao nova utrka od 20 krugova <br> ''VN Štajerske'' – prekinuta nakon nesreće u 16. krugu, potom nastavljena kao nova utrka od 12 krugova <br> ''VN San Marina i Rivijere Rimini'' – također navedena kao ''VN San Marina'' <br> ''VN Emilije Romagne i Rivijere Rimini'' – također navedena kao ''VN Emilije Romagne'' <br> ''VN Zajednice Valencia'' – također navedena kao ''VN Valencije'' </small> <small> Kao posljedica Pandemije COVID-19 otkazane su sljedeće planirane ''Velike nagrade'' na stazama: * {{Z|ARG}} Termas de Río Hondo, ''VN Republike Argentine'' * {{Z|AUS}} Phillip Island, ''VN Australije'' * {{Z|FIN}} Kymi Ring, ''VN Finske'' * {{Z|ITA}} [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugello]], ''VN Italije'' * {{Z|JAP}} Twin Ring Motegi, ''VN Japana'' * {{Z|MALE}} Sepang, ''VN Malezije'' * {{Z|NIZ}} Assen, ''VN Nizozemske / Dutch TT'' * {{Z|NJE}} Sachsenring, ''VN Njemačke'' * {{Z|SAD}} [[Staza Americas|Circuit of the Americas]], ''VN Amerika'' * {{Z|THA}} Buriram (Chang International), ''VN Tajlanda'' * {{Z|UK}} [[Staza Silverstone|Silverstone]], ''VN Britanije'' </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ŠPA}} '''[[Joan Mir]] ||'''[[Suzuki]] ||<center> '''36 ||<small> '''Team Suzuki Ecstar ||<small> '''Suzuki GSX-RR ||<center> '''171 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ITA}} '''[[Franco Morbidelli]] ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''21 ||<small> '''Petronas Yamaha SRT ||<small> '''Yamaha YZR-M1 ||<center> '''158 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ŠPA}} '''[[Álex Rins]] ||'''Suzuki ||<center> '''42 ||<small> '''Team Suzuki Ecstar ||<small> '''Suzuki GSX-RR ||<center> '''139 |- |4. ||{{Z|ITA}} [[Andrea Dovizioso]] ||Ducati ||<center> 04 ||<small> Ducati Team ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||rowspan="2"|<center> 135 |- |5. ||{{Z|ŠPA}} [[Pol Espargaró]] ||KTM ||<center> 44 ||<small> Red Bull KTM Factory Racing ||<small> KTM RC16 |- |6. ||{{Z|ŠPA}} [[Maverick Viñales]] ||Yamaha ||<center> 12 ||<small> Monster Energy Yamaha MotoGP ||<small> Yamaha YZR-M1 ||rowspan="2"|<center> 132 |- |7. ||{{Z|AUS}} [[Jack Miller]] ||Ducati ||<center> 43 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 |- |8. ||{{Z|FRA}} [[Fabio Quartararo]] ||Yamaha ||<center> 20 ||<small> Petronas Yamaha SRT ||<small> Yamaha YZR-M1 ||<center> 127 |- |9. ||{{Z|POR}} [[Miguel Oliveira]] ||KTM ||<center> 88 ||<small> Red Bull KTM Tech3 ||<small> KTM RC16 ||<center> 125 |- |10. ||{{Z|JAP}} [[Takaaki Nakagami]] ||[[Honda]] ||<center> 30 ||<small> LCR Honda <br> LCR Honda Idemitsu ||<small> Honda RC213V ||<center> 116 |- |11. ||{{Z|JAR}} [[Brad Binder]] ||KTM ||<center> 33 ||<small> Red Bull KTM Factory Racing ||<small> KTM RC16 ||<center> 87 |- |12. ||{{Z|ITA}} [[Danilo Petrucci]] ||Ducati ||<center> 9 ||<small> Ducati Team ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||<center> 78 |- |13. ||{{Z|FRA}} [[Johann Zarco]] ||Ducati ||<center> 5 ||<small> Esponsorama Racing <br> Hublot Reale Avintia Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP19 ||<center> 77 |- |14. ||{{Z|ŠPA}} [[Álex Márquez]] ||Honda ||<center> 73 ||<small> Repsol Honda Team ||<small> Honda RC213V ||<center> 74 |- |15. ||{{Z|ITA}} [[Valentino Rossi]] ||Yamaha ||<center> 46 ||<small> Monster Energy Yamaha MotoGP ||<small> Yamaha YZR-M1 ||<center> 66 |- |16. ||{{Z|ITA}} [[Francesco Bagnaia]] ||Ducati ||<center> 63 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||<center> 47 |- |17. ||{{Z|ŠPA}} [[Aleix Espargaró]] ||Aprilia ||<center> 41 ||<small> Aprilia Racing Team Gresini ||<small> Aprilia RS-GP ||<center> 42 |- |18. ||{{Z|UK}} [[Cal Crutchlow]] ||Honda ||<center> 35 ||<small> LCR Honda <br> LCR Honda Castrol ||<small> Honda RC213V ||<center> 32 |- |19. ||{{Z|NJE}} [[Stefan Bradl]] ||Honda ||<center> 6 ||<small> Repsol Honda Team ||<small> Honda RC213V ||rowspan="2"|<center> 27 |- |20. ||{{Z|ŠPA}} Iker Lecuona ||KTM ||<center> 27 ||<small> Red Bull KTM Tech3 ||<small> KTM RC16 |- |21. ||{{Z|UK}} Bradley Smith ||Aprilia ||<center> 38 ||<small> Aprilia Racing Team Gresini ||<small> Aprilia RS-GP ||<center> 12 |- |22. ||{{Z|ŠPA}} [[Esteve Rabat]] ||Ducati ||<center> 53 ||<small> Esponsorama Racing <br> Hublot Reale Avintia Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP19 ||<center> 10 |- |23. ||{{Z|ITA}} Michele Pirro ||Ducati ||<center> 51 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||<center> 4 |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''Ducati'' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod !! oduzeti <br> bodovi |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ITA}} '''Ducati ||<center> '''221 || ''' |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||<center> '''204 ||<center> '''(-50) |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|JAP}} '''[[Suzuki]] ||<center> '''202 || ''' |- |4. ||{{Z|AUT}} KTM ||<center> 200 || |- |5. ||{{Z|JAP}} [[Honda]] ||<center> 144 || |- |6. ||{{Z|ITA}} Aprilia ||<center> 51 || |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu <br> ''Yamahi'' su oduzeti bodovi zbog nepoštivanja protokola za tehničke promjene na motociklu <ref name="mgp_Yamaha"> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/news/2020/11/05/yamaha-handed-penalties-no-effect-on-rider-points/163419 motogp.com, ''Yamaha handed penalties, no effect on rider points''], objavljeno 5. studenog 2020., pristupljeno 11. ožujka 2026. </ref> </small> == Poredak za momčadi (timove) == ; Sustav bodovanja Bodove za timove (momčadi) osvajaju vozači tima koji su plasirani među prvih 15 u utrci, ujedno i osvajači bodova za poredak vozača. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''Team Suzuki Ecstar'' (tvornička momčad ''[[Suzuki]]ja'') osvojila prvenstvo za momčadi. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod !! oduzeti <br> bodovi |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''Team Suzuki Ecstar ||'''[[Suzuki]] ||<center> '''310 || ''' |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|MALE}} '''Petronas Yamaha SRT ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''248 ||<center> '''(-37) |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|AUT}} '''Red Bull KTM Factory Racing ||'''KTM ||<center> '''222 || ''' |- |4. ||{{Z|ITA}} Ducati Team ||Ducati ||<center> 213 || |- |5. ||{{Z|ITA}} Pramac Racing ||Ducati ||<center> 183 || |- |6. ||{{Z|JAP}}{{Z|ITA}} Monster Energy Yamaha MotoGP ||Yamaha ||<center> 178 ||<center> (-20) |- |7. ||{{Z|FRA}} Red Bull KTM Tech3 ||KTM ||<center> 152 || |- |8. ||{{Z|MON}}{{Z|ITA}} LCR Honda <br> <small> ''LCR Honda Idemitsu <br> LCR Honda Castrol ||[[Honda]] ||<center> 148 || |- |9. ||{{Z|JAP}} Repsol Honda Team ||Honda ||<center> 101 || |- |10. ||{{Z|ŠPA}}{{Z|AND}} Esponsorama Racing <br> <small> ''Hublot Reale Avintia Racing ||Ducati ||<center> 87 || |- |11. ||{{Z|ITA}} Aprilia Racing Team Gresini ||Aprilia ||<center> 54 || |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu <br> ''Yamahine'' momčadi (''Petronas Yamaha SRT'' i ''Monster Energy Yamaha MotoGP'') su imali oduzete bodove zbog nepoštivanja protokola za tehničke promjene na motociklu <ref name="mgp_Yamaha"/> </small> ; Poredak za prvenstvo nezavisnih (netvorničkih) momčadi {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod !! oduzeti <br> bodovi |- bgcolor="gold" |1. ||{{Z|MALE}} Petronas Yamaha SRT ||[[Yamaha]] ||<center> 248 ||<center> (-37) <ref name="mgp_Yamaha"/> |- bgcolor="silver" |2. ||{{Z|ITA}} Pramac Racing ||Ducati ||<center> 183 || |- bgcolor="goldenrod" |3. ||{{Z|FRA}} Red Bull KTM Tech3 ||KTM ||<center> 152 || |- |4. ||{{Z|MON}}{{Z|ITA}} LCR Honda ||[[Honda]] ||<center> 148 || |- |5. ||{{Z|ŠPA}}{{Z|AND}} Esponsorama Racing ||Ducati ||<center> 87 || |- |6. ||{{Z|ITA}} Aprilia Racing Team Gresini ||Aprilia ||<center> 54 || |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2024 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_2020 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 2020''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/spa/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results 2020 / MotoGP''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/championship-standings motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / Riders' Championship / Championship Standings 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/team-standings motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / Teams' Championship / Team Standings 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/constructor-standings motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / Constructors' Championship / Constructor Standings 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/bmw-award motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / BMW M Award / BMW Award 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/RAC/worldstanding.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / World Championship Classification''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/IndependentTeam.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / 2020 Independent Team Classification''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/table1.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / After the GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / 2020 Season Statistics - Riders (no wildcards)''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/rookieirtacup.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / 2020 Rookie of the Year Classification''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/BMW_Award.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / BMW M Award - Best Qualifier MotoGP 2020''], objavljeno 21. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Summary''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/calendar/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Calendar''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/standings/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Standings''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/results/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Results''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/2020-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''2020 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-2020-moto-gp-epr101229.html the-sports.org, ''Moto GP 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/motogp2020.php progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 10. ožujka 2026. {{izvori|49em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|2020 1 MotoGP]] 0ph8hajhfn6kurx0zrjsnz53qxm83ue 7430957 7430845 2026-04-16T14:17:01Z Cybermb 1634 /* Poredak za vozače */ Poredak za prvenstvo vozača nezavisnih (netvorničkih) momčadi 7430957 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''MotoGP''''' za 2020. godinu je osvojio [[Španjolska|španjolski]] vazač [[Joan Mir]] na motociklu ''Suzuki GSX-RR'' s momčadi ''Team Suzuki Ecstar''. <br> Ovo je bio prvi naslov za vozače ''[[Suzuki|Suzukija]]'' od formiranja klase ''MotoGP'', dnosno prvi nakon 2000. godine uključivo i klasu ''500cc''. <br> Prvenstvo za kostruktore je osvojio ''Ducati'', a za momčadi ''Team Suzuki Ecstar''. <br> Ova je sezona bila obilježena utjecajima [[Pandemija COVID-19|globalne pandemije COVID-19]], te su utrke održane u drugoj polovici 2020. godine, dok je dio predviđenih utrka otkazan. <br> Iznimno je uvedeno da se na pojedinim stazama utrke održavaju dva tjedna zaredom (pod različitim nazivom ''Velike nagrade''). <br> Na 14 održanih utrka je bilo devet različitih pobjednika. <br> Sezona je također obilježena teškom ozljedom šesterostrukog prvaka ''MotoGP'' klase [[Marc Márquez|Marca Márqueza]] na prvoj utrci, koji je potom propustio ostatak sezone. == Raspored utrka i osvajači postolja == 2020. godine je održano 15 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', te na njih 14 su vožene utrke u klasi ''MotoGP''. <br> Kao posljedica [[Pandemija COVID-19|globalne pandemije COVID-19]], 11 predviđenih ''Velikih nagrada'' je otkazano, a dio održanih utrka je vožen u zamjenskom terminu, ili su utrke vožene na zamjenskim i naknadno dodavanim stazama. <br> Na pet staza su održani tzv. ''dvostruki vikendi'' – sa dvije ''Velike nagrade'' u tjedan dana. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj Velike nagrade u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- | ||<small> 8. ožujka 2020. ||{{Z|KAT}} Losail ||''VN Katara ||<small> ''QNB Grand Prix of Qatar |colspan="10"|<center> ''nije bilo utrke MotoGP |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/news/2020/03/01/moto2-e-moto3-disputano-la-tappa-del-qatar/158899 motogp.com, ''Moto2™ and Moto3™ classes will race in Qatar''], objavljeno 1. ožujka 2020., pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> |- |'''1. ||<small> 19. srpnja 2020. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske ||<small> ''Gran Premio Red Bull de España |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda |{{Z|FRA}} '''Fabio Quartararo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/spa/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Red Bull de España 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/SPA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO RED BULL DE ESPAÑA / Race / Classification after 25 laps = 110.575 km''], objavljeno 19. srpnja 2020., preuzeto 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-red-bull-de-espana/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / ESP / Race''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Spanish MotoGP''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> |- |'''2. ||<small> 26. srpnja 2020. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Andaluzije ||<small> ''Gran Premio Red Bull de Andalucía |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha |{{Z|FRA}} '''Fabio Quartararo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/anc/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Red Bull de Andalucía 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/ANC/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO RED BULL DE ANDALUCIA / Race / Classification after 25 laps = 110.575 km''], objavljeno 26. srpnja 2020., preuzeto 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-red-bull-de-andalucia/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / AND / Race''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-andalucia-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Andalucia MotoGP''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/jerez200726.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Jerez Circuit''], preuzeto 16. ožujka 2026. </ref> |- |'''3. ||<small> 9. kolovoza 2020. ||{{Z|ČEŠ}} Brno ||''VN Češke Republike ||<small> ''Monster Energy Grand Prix České republiky |{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Ducati ||{{Z|JAR}} Brad Binder ||KTM |{{Z|JAR}} '''Brad Binder ||'''KTM ||{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/cze/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Monster Energy Grand Prix České republiky 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/CZE/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / MONSTER ENERGY GRAND PRIX ČESKÉ REPUBLIKY / Race / Classification after 21 laps = 113.463 km''], objavljeno 9. kolovoza 2020., preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/monster-energy-grand-prix-ceske-republiky/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / CZE / Race''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-czech-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Czech MotoGP''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/brno200809.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 3 / Brno Circuit''], preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> |- |'''4. ||<small> 16. kolovoza 2020. ||{{Z|AUT}} [[Red Bull Ring|Red Bull Ring]] ||''VN Austrije ||<small> ''myWorld Motorrad Grand Prix von Österreich |{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki |{{Z|ITA}} '''Andrea Dovizioso ||'''Ducati ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/aut/motogp/rac2/classification motogp.com, ''Results / 2020 / myWorld Motorrad Grand Prix von Österreich 2020 / MotoGP / RAC2''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/AUT/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / myWorld MOTORRAD GRAND PRIX VON ÖSTERREICH / Race PART 1 / Classification after 8 laps = 34.544 km''], objavljeno 16. kolovoza 2020., preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/AUT/MotoGP/RAC2/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / myWorld MOTORRAD GRAND PRIX VON ÖSTERREICH / Race PART 2 / Classification after 20 laps = 86.36 km''], objavljeno 16. kolovoza 2020., preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/myworld-motorrad-grand-prix-von-osterreich/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / AUT / Race''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-austrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Austrian MotoGP''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> |- |'''5. ||<small> 23. kolovoza 2020. ||{{Z|AUT}} [[Red Bull Ring|Red Bull Ring]] ||''VN Štajerske ||<small> ''BMW M Grand Prix of Styria |{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |{{Z|POR}} '''Miguel Oliveira ||'''KTM ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/sty/motogp/rac2/classification motogp.com, ''Results / 2020 / BMW M Grand Prix of Styria 2020 / MotoGP / RAC2''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/STY/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / BMW M GRAND PRIX OF STYRIA / Race PART 1 / Classification after 16 laps = 69.088 km''], objavljeno 23. kolovoza 2020., preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/STY/MotoGP/RAC2/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / BMW M GRAND PRIX OF STYRIA / Race PART 2 / Classification after 12 laps = 51.816 km''], objavljeno 23. kolovoza 2020., preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/bmw-m-grand-prix-von-styria/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / STY / Race''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-styrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Styrian MotoGP''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/redbullring200823.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 5 / Red Bull Ring''], preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> |- |'''6. ||<small> 13. rujna 2020. ||{{Z|ITA}} Misano World Circuit Marco Simoncelli ||''VN San Marina i Rivijere Rimini ||<small> ''Gran Premio Lenovo di San Marino e della Riviera di Rimini |{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Francesco Bagnaia ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Franco Morbidelli ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Francesco Bagnaia ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/rsm/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Lenovo di San Marino e della Riviera di Rimini 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/RSM/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO LENOVO DI SAN MARINO E DELLA RIVIERA / Race / Classification after 27 laps = 114.102 km''], objavljeno 13. rujna 2020., preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-di-san-marino-e-della-riviera-di-rimini/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / SMR / Race''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-san-marino-motogp-2/ motorsportmagazine.com, ''2020 San Marino MotoGP - Round 6''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> |- |'''7. ||<small> 20. rujna 2020. ||{{Z|ITA}} Misano World Circuit Marco Simoncelli ||''VN Emilije Romagne i Rivijere Rimini ||<small> ''Gran Premio Tissot dell'Emilia-Romagna e della Riviera di Rimini |{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Francesco Bagnaia ||Ducati |{{Z|ŠPA}} '''Maverick Viñales ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/emi/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio TISSOT dell'Emilia Romagna e della Riviera di Rimini 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/EMI/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP TISSOT DELL'EMILIA ROMAGNA E RIVIERA DI RIMINI / Race / Classification after 27 laps = 114.102 km''], objavljeno 20. rujna 2020., preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-dell-emilia-romagna-e-della-riviera-di-rimini/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / EML / Race''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-emilia-romagna-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Emilia Romagna MotoGP''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/misano200920.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 7 / Misano World Circuit''], preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> |- |'''8. ||<small> 27. rujna 2020. ||{{Z|ŠPA}} Catalunya (Barcelona) ||''VN Katalonije ||<small> ''Gran Premi Monster Energy de Catalunya |{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha |{{Z|FRA}} '''Fabio Quartararo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/cat/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premi Monster Energy de Catalunya 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/CAT/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMI MONSTER ENERGY DE CATALUNYA / Race / Classification after 24 laps = 111.048 km''], objavljeno 27. rujna 2020., preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premi-monster-energy-de-catalunya/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / CAT / Race''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-catalan-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Catalan MotoGP''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/catalunya200927.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 8 / Circuit de Barcelona-Catalunya''], preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> |- |'''9. ||<small> 11. listopada 2020. ||{{Z|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||<small> ''Shark Helmets Grand Prix de France |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Danilo Petrucci ||'''Ducati ||{{Z|ŠPA}} Álex Márquez ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/fra/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / SHARK Helmets Grand Prix de France 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/FRA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / SHARK HELMETS GRAND PRIX DE FRANCE / Race / Classification after 26 laps = 108.81 km''], objavljeno 11. listopada 2020., preuzeto 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/shark-helmets-grand-prix-de-france/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / FRA / Race''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-french-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 French MotoGP''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> |- |'''10. ||<small> 18. listopada 2020. ||{{Z|ŠPA}} Motorland Aragón ||''VN Aragona ||<small> ''Gran Premio Michelin de Aragón |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki |{{Z|ŠPA}} '''Álex Rins ||'''Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Álex Márquez ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/ara/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Michelin® de Aragón 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/ARA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO MICHELIN® DE ARAGÓN / Race / Classification after 23 laps = 116.771 km''], objavljeno 18. listopada 2020., preuzeto 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-michelin-de-aragon/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / ARA / Race''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-aragon-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Aragon MotoGP''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/aragon201018.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 10 / Motorland Aragón''], preuzeto 27. ožujka 2026. </ref> |- |'''11. ||<small> 25. listopada 2020. ||{{Z|ŠPA}} Motorland Aragón ||''VN Teruela ||<small> ''Gran Premio Liqui Moly de Teruel |{{Z|JAP}} Takaaki Nakagami ||Honda ||{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Franco Morbidelli ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/ter/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Liqui Moly de Teruel 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/TER/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO LIQUI MOLY DE TERUEL / Race / Classification after 23 laps = 116.771 km''], objavljeno 25. listopada 2020., preuzeto 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-liqui-moly-de-teruel/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / TER / Race''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-teruel-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Teruel MotoGP''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/aragon201025.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 11 / Motorland Aragón''], preuzeto 3. travnja 2026. </ref> |- |'''12. ||<small> 8. studenog 2020. ||{{Z|ŠPA}} Valencia (Ricardo Tormo) ||''VN Europe ||<small> ''Gran Premio de Europa |{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM ||{{Z|JAR}} Brad Binder ||KTM |{{Z|ŠPA}} '''Joan Mir ||'''Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/eur/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio de Europa 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/EUR/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO DE EUROPA / Race / Classification after 27 laps = 108.135 km''], objavljeno 8. studenog 2020., preuzeto 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-de-europa/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / EUR / Race''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-european-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 European MotoGP''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/valencia201108.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 12 / Valencia Ricardo Tormo''], preuzeto 3. travnja 2026. </ref> |- |'''13. ||<small> 15. studenog 2020. ||{{Z|ŠPA}} Valencia (Ricardo Tormo) ||''VN Zajednice Valencia ||<small> ''Gran Premio Motul de la Comunitat Valenciana |{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Franco Morbidelli ||'''Yamaha ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/val/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Motul de la Comunitat Valenciana 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/VAL/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / Race / Classification after 27 laps = 108.135 km''], objavljeno 15. studenog 2020., preuzeto 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/communitat-valenciana/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / VAL / Race''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-valencia-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Valencia MotoGP''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/valencia201115.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 13 / Valencia Ricardo Tormo''], preuzeto 10. travnja 2026. </ref> |- |'''14. ||<small> 22. studenog 2020. ||{{Z|POR}} [[Autodrom Internacional do Algarve|Algarve (Portimão)]] ||''VN Portugala ||<small> ''Grande Prémio MEO de Portugal |{{Z|POR}} Miguel Oliveira ||KTM ||{{Z|POR}} Miguel Oliveira ||KTM |{{Z|POR}} '''Miguel Oliveira ||'''KTM ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati ||{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/por/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Grande Prémio MEO de Portugal 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGA / Race / Classification after 25 laps = 114.8 km''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/grande-premio-meo-de-portugal/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Portugal / Race''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-portuguese-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Portuguese MotoGP''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/portimao201122.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 14 / Algarve International Circuit''], preuzeto 10. travnja 2026. </ref> |- |} <small> ''VN Katara'' – utrka ''MotoGP'' klase nije održana zbog restrikcija u putovanjima, ali su održane utrke klasa ''Moto2'' i ''Moto3'' jer su već bili na stazi radi testiranja <br> ''VN Austrije'' – prekinuta nakon nesreće u 8. krugu, potom nastavljena kao nova utrka od 20 krugova <br> ''VN Štajerske'' – prekinuta nakon nesreće u 16. krugu, potom nastavljena kao nova utrka od 12 krugova <br> ''VN San Marina i Rivijere Rimini'' – također navedena kao ''VN San Marina'' <br> ''VN Emilije Romagne i Rivijere Rimini'' – također navedena kao ''VN Emilije Romagne'' <br> ''VN Zajednice Valencia'' – također navedena kao ''VN Valencije'' </small> <small> Kao posljedica Pandemije COVID-19 otkazane su sljedeće planirane ''Velike nagrade'' na stazama: * {{Z|ARG}} Termas de Río Hondo, ''VN Republike Argentine'' * {{Z|AUS}} Phillip Island, ''VN Australije'' * {{Z|FIN}} Kymi Ring, ''VN Finske'' * {{Z|ITA}} [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugello]], ''VN Italije'' * {{Z|JAP}} Twin Ring Motegi, ''VN Japana'' * {{Z|MALE}} Sepang, ''VN Malezije'' * {{Z|NIZ}} Assen, ''VN Nizozemske / Dutch TT'' * {{Z|NJE}} Sachsenring, ''VN Njemačke'' * {{Z|SAD}} [[Staza Americas|Circuit of the Americas]], ''VN Amerika'' * {{Z|THA}} Buriram (Chang International), ''VN Tajlanda'' * {{Z|UK}} [[Staza Silverstone|Silverstone]], ''VN Britanije'' </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ŠPA}} '''[[Joan Mir]] ||'''[[Suzuki]] ||<center> '''36 ||<small> '''Team Suzuki Ecstar ||<small> '''Suzuki GSX-RR ||<center> '''171 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ITA}} '''[[Franco Morbidelli]] ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''21 ||<small> '''Petronas Yamaha SRT ||<small> '''Yamaha YZR-M1 ||<center> '''158 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ŠPA}} '''[[Álex Rins]] ||'''Suzuki ||<center> '''42 ||<small> '''Team Suzuki Ecstar ||<small> '''Suzuki GSX-RR ||<center> '''139 |- |4. ||{{Z|ITA}} [[Andrea Dovizioso]] ||Ducati ||<center> 04 ||<small> Ducati Team ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||rowspan="2"|<center> 135 |- |5. ||{{Z|ŠPA}} [[Pol Espargaró]] ||KTM ||<center> 44 ||<small> Red Bull KTM Factory Racing ||<small> KTM RC16 |- |6. ||{{Z|ŠPA}} [[Maverick Viñales]] ||Yamaha ||<center> 12 ||<small> Monster Energy Yamaha MotoGP ||<small> Yamaha YZR-M1 ||rowspan="2"|<center> 132 |- |7. ||{{Z|AUS}} [[Jack Miller]] ||Ducati ||<center> 43 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 |- |8. ||{{Z|FRA}} [[Fabio Quartararo]] ||Yamaha ||<center> 20 ||<small> Petronas Yamaha SRT ||<small> Yamaha YZR-M1 ||<center> 127 |- |9. ||{{Z|POR}} [[Miguel Oliveira]] ||KTM ||<center> 88 ||<small> Red Bull KTM Tech3 ||<small> KTM RC16 ||<center> 125 |- |10. ||{{Z|JAP}} [[Takaaki Nakagami]] ||[[Honda]] ||<center> 30 ||<small> LCR Honda <br> LCR Honda Idemitsu ||<small> Honda RC213V ||<center> 116 |- |11. ||{{Z|JAR}} [[Brad Binder]] ||KTM ||<center> 33 ||<small> Red Bull KTM Factory Racing ||<small> KTM RC16 ||<center> 87 |- |12. ||{{Z|ITA}} [[Danilo Petrucci]] ||Ducati ||<center> 9 ||<small> Ducati Team ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||<center> 78 |- |13. ||{{Z|FRA}} [[Johann Zarco]] ||Ducati ||<center> 5 ||<small> Esponsorama Racing <br> Hublot Reale Avintia Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP19 ||<center> 77 |- |14. ||{{Z|ŠPA}} [[Álex Márquez]] ||Honda ||<center> 73 ||<small> Repsol Honda Team ||<small> Honda RC213V ||<center> 74 |- |15. ||{{Z|ITA}} [[Valentino Rossi]] ||Yamaha ||<center> 46 ||<small> Monster Energy Yamaha MotoGP ||<small> Yamaha YZR-M1 ||<center> 66 |- |16. ||{{Z|ITA}} [[Francesco Bagnaia]] ||Ducati ||<center> 63 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||<center> 47 |- |17. ||{{Z|ŠPA}} [[Aleix Espargaró]] ||Aprilia ||<center> 41 ||<small> Aprilia Racing Team Gresini ||<small> Aprilia RS-GP ||<center> 42 |- |18. ||{{Z|UK}} [[Cal Crutchlow]] ||Honda ||<center> 35 ||<small> LCR Honda <br> LCR Honda Castrol ||<small> Honda RC213V ||<center> 32 |- |19. ||{{Z|NJE}} [[Stefan Bradl]] ||Honda ||<center> 6 ||<small> Repsol Honda Team ||<small> Honda RC213V ||rowspan="2"|<center> 27 |- |20. ||{{Z|ŠPA}} Iker Lecuona ||KTM ||<center> 27 ||<small> Red Bull KTM Tech3 ||<small> KTM RC16 |- |21. ||{{Z|UK}} Bradley Smith ||Aprilia ||<center> 38 ||<small> Aprilia Racing Team Gresini ||<small> Aprilia RS-GP ||<center> 12 |- |22. ||{{Z|ŠPA}} [[Esteve Rabat]] ||Ducati ||<center> 53 ||<small> Esponsorama Racing <br> Hublot Reale Avintia Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP19 ||<center> 10 |- |23. ||{{Z|ITA}} Michele Pirro ||Ducati ||<center> 51 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||<center> 4 |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> ; Poredak za prvenstvo vozača nezavisnih (netvorničkih) momčadi {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |1. ||{{Z|ITA}} [[Franco Morbidelli]] ||[[Yamaha]] ||<center> 21 ||<small> Petronas Yamaha SRT ||<small> Yamaha YZR-M1 ||<center> 158 |- bgcolor="silver" |2. ||{{Z|AUS}} [[Jack Miller]] ||Ducati ||<center> 43 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||<center> 132 |- bgcolor="goldenrod" |3. ||{{Z|FRA}} [[Fabio Quartararo]] ||Yamaha ||<center> 20 ||<small> Petronas Yamaha SRT ||<small> Yamaha YZR-M1 ||<center> 127 |- |4. ||{{Z|POR}} [[Miguel Oliveira]] ||KTM ||<center> 88 ||<small> Red Bull KTM Tech3 ||<small> KTM RC16 ||<center> 125 |- |5. ||{{Z|JAP}} [[Takaaki Nakagami]] ||[[Honda]] ||<center> 30 ||<small> LCR Honda <br> LCR Honda Idemitsu ||<small> Honda RC213V ||<center> 116 |- |6. ||{{Z|FRA}} [[Johann Zarco]] ||Ducati ||<center> 5 ||<small> Esponsorama Racing <br> Hublot Reale Avintia Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP19 ||<center> 77 |- |7. ||{{Z|ITA}} [[Francesco Bagnaia]] ||Ducati ||<center> 63 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||<center> 47 |- |8. ||{{Z|ŠPA}} [[Aleix Espargaró]] ||Aprilia ||<center> 41 ||<small> Aprilia Racing Team Gresini ||<small> Aprilia RS-GP ||<center> 42 |- |9. ||{{Z|UK}} [[Cal Crutchlow]] ||Honda ||<center> 35 ||<small> LCR Honda <br> LCR Honda Castrol ||<small> Honda RC213V ||<center> 32 |- |10. ||{{Z|ŠPA}} Iker Lecuona ||KTM ||<center> 27 ||<small> Red Bull KTM Tech3 ||<small> KTM RC16 ||<center> 27 |- |11. ||{{Z|UK}} Bradley Smith ||Aprilia ||<center> 38 ||<small> Aprilia Racing Team Gresini ||<small> Aprilia RS-GP ||<center> 12 |- |12. ||{{Z|ŠPA}} [[Esteve Rabat]] ||Ducati ||<center> 53 ||<small> Esponsorama Racing <br> Hublot Reale Avintia Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP19 ||<center> 10 |- |13. ||{{Z|ITA}} Michele Pirro ||Ducati ||<center> 51 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||<center> 4 |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''Ducati'' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod !! oduzeti <br> bodovi |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ITA}} '''Ducati ||<center> '''221 || ''' |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||<center> '''204 ||<center> '''(-50) |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|JAP}} '''[[Suzuki]] ||<center> '''202 || ''' |- |4. ||{{Z|AUT}} KTM ||<center> 200 || |- |5. ||{{Z|JAP}} [[Honda]] ||<center> 144 || |- |6. ||{{Z|ITA}} Aprilia ||<center> 51 || |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu <br> ''Yamahi'' su oduzeti bodovi zbog nepoštivanja protokola za tehničke promjene na motociklu <ref name="mgp_Yamaha"> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/news/2020/11/05/yamaha-handed-penalties-no-effect-on-rider-points/163419 motogp.com, ''Yamaha handed penalties, no effect on rider points''], objavljeno 5. studenog 2020., pristupljeno 11. ožujka 2026. </ref> </small> == Poredak za momčadi (timove) == ; Sustav bodovanja Bodove za timove (momčadi) osvajaju vozači tima koji su plasirani među prvih 15 u utrci, ujedno i osvajači bodova za poredak vozača. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''Team Suzuki Ecstar'' (tvornička momčad ''[[Suzuki]]ja'') osvojila prvenstvo za momčadi. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod !! oduzeti <br> bodovi |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''Team Suzuki Ecstar ||'''[[Suzuki]] ||<center> '''310 || ''' |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|MALE}} '''Petronas Yamaha SRT ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''248 ||<center> '''(-37) |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|AUT}} '''Red Bull KTM Factory Racing ||'''KTM ||<center> '''222 || ''' |- |4. ||{{Z|ITA}} Ducati Team ||Ducati ||<center> 213 || |- |5. ||{{Z|ITA}} Pramac Racing ||Ducati ||<center> 183 || |- |6. ||{{Z|JAP}}{{Z|ITA}} Monster Energy Yamaha MotoGP ||Yamaha ||<center> 178 ||<center> (-20) |- |7. ||{{Z|FRA}} Red Bull KTM Tech3 ||KTM ||<center> 152 || |- |8. ||{{Z|MON}}{{Z|ITA}} LCR Honda <br> <small> ''LCR Honda Idemitsu <br> LCR Honda Castrol ||[[Honda]] ||<center> 148 || |- |9. ||{{Z|JAP}} Repsol Honda Team ||Honda ||<center> 101 || |- |10. ||{{Z|ŠPA}}{{Z|AND}} Esponsorama Racing <br> <small> ''Hublot Reale Avintia Racing ||Ducati ||<center> 87 || |- |11. ||{{Z|ITA}} Aprilia Racing Team Gresini ||Aprilia ||<center> 54 || |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu <br> ''Yamahine'' momčadi (''Petronas Yamaha SRT'' i ''Monster Energy Yamaha MotoGP'') su imali oduzete bodove zbog nepoštivanja protokola za tehničke promjene na motociklu <ref name="mgp_Yamaha"/> </small> ; Poredak za prvenstvo nezavisnih (netvorničkih) momčadi {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod !! oduzeti <br> bodovi |- bgcolor="gold" |1. ||{{Z|MALE}} Petronas Yamaha SRT ||[[Yamaha]] ||<center> 248 ||<center> (-37) <ref name="mgp_Yamaha"/> |- bgcolor="silver" |2. ||{{Z|ITA}} Pramac Racing ||Ducati ||<center> 183 || |- bgcolor="goldenrod" |3. ||{{Z|FRA}} Red Bull KTM Tech3 ||KTM ||<center> 152 || |- |4. ||{{Z|MON}}{{Z|ITA}} LCR Honda ||[[Honda]] ||<center> 148 || |- |5. ||{{Z|ŠPA}}{{Z|AND}} Esponsorama Racing ||Ducati ||<center> 87 || |- |6. ||{{Z|ITA}} Aprilia Racing Team Gresini ||Aprilia ||<center> 54 || |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2024 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_2020 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 2020''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/spa/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results 2020 / MotoGP''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/championship-standings motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / Riders' Championship / Championship Standings 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/team-standings motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / Teams' Championship / Team Standings 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/constructor-standings motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / Constructors' Championship / Constructor Standings 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/bmw-award motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / BMW M Award / BMW Award 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/RAC/worldstanding.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / World Championship Classification''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/IndependentTeam.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / 2020 Independent Team Classification''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/table1.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / After the GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / 2020 Season Statistics - Riders (no wildcards)''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/rookieirtacup.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / 2020 Rookie of the Year Classification''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/BMW_Award.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / BMW M Award - Best Qualifier MotoGP 2020''], objavljeno 21. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Summary''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/calendar/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Calendar''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/standings/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Standings''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/results/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Results''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/2020-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''2020 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-2020-moto-gp-epr101229.html the-sports.org, ''Moto GP 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/motogp2020.php progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 10. ožujka 2026. {{izvori|49em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|2020 1 MotoGP]] 1bqu3zthaa2mnyv6hwgpq9g8irs5c6f 7431288 7430957 2026-04-17T06:53:00Z Cybermb 1634 /* Poredak za vozače */ Poredak za najboljeg novog vozača (''rookie'') 7431288 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''MotoGP''''' za 2020. godinu je osvojio [[Španjolska|španjolski]] vazač [[Joan Mir]] na motociklu ''Suzuki GSX-RR'' s momčadi ''Team Suzuki Ecstar''. <br> Ovo je bio prvi naslov za vozače ''[[Suzuki|Suzukija]]'' od formiranja klase ''MotoGP'', dnosno prvi nakon 2000. godine uključivo i klasu ''500cc''. <br> Prvenstvo za kostruktore je osvojio ''Ducati'', a za momčadi ''Team Suzuki Ecstar''. <br> Ova je sezona bila obilježena utjecajima [[Pandemija COVID-19|globalne pandemije COVID-19]], te su utrke održane u drugoj polovici 2020. godine, dok je dio predviđenih utrka otkazan. <br> Iznimno je uvedeno da se na pojedinim stazama utrke održavaju dva tjedna zaredom (pod različitim nazivom ''Velike nagrade''). <br> Na 14 održanih utrka je bilo devet različitih pobjednika. <br> Sezona je također obilježena teškom ozljedom šesterostrukog prvaka ''MotoGP'' klase [[Marc Márquez|Marca Márqueza]] na prvoj utrci, koji je potom propustio ostatak sezone. == Raspored utrka i osvajači postolja == 2020. godine je održano 15 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', te na njih 14 su vožene utrke u klasi ''MotoGP''. <br> Kao posljedica [[Pandemija COVID-19|globalne pandemije COVID-19]], 11 predviđenih ''Velikih nagrada'' je otkazano, a dio održanih utrka je vožen u zamjenskom terminu, ili su utrke vožene na zamjenskim i naknadno dodavanim stazama. <br> Na pet staza su održani tzv. ''dvostruki vikendi'' – sa dvije ''Velike nagrade'' u tjedan dana. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj Velike nagrade u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- | ||<small> 8. ožujka 2020. ||{{Z|KAT}} Losail ||''VN Katara ||<small> ''QNB Grand Prix of Qatar |colspan="10"|<center> ''nije bilo utrke MotoGP |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/news/2020/03/01/moto2-e-moto3-disputano-la-tappa-del-qatar/158899 motogp.com, ''Moto2™ and Moto3™ classes will race in Qatar''], objavljeno 1. ožujka 2020., pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> |- |'''1. ||<small> 19. srpnja 2020. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske ||<small> ''Gran Premio Red Bull de España |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda |{{Z|FRA}} '''Fabio Quartararo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/spa/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Red Bull de España 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/SPA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO RED BULL DE ESPAÑA / Race / Classification after 25 laps = 110.575 km''], objavljeno 19. srpnja 2020., preuzeto 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-red-bull-de-espana/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / ESP / Race''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Spanish MotoGP''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> |- |'''2. ||<small> 26. srpnja 2020. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Andaluzije ||<small> ''Gran Premio Red Bull de Andalucía |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha |{{Z|FRA}} '''Fabio Quartararo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/anc/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Red Bull de Andalucía 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/ANC/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO RED BULL DE ANDALUCIA / Race / Classification after 25 laps = 110.575 km''], objavljeno 26. srpnja 2020., preuzeto 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-red-bull-de-andalucia/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / AND / Race''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-andalucia-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Andalucia MotoGP''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/jerez200726.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Jerez Circuit''], preuzeto 16. ožujka 2026. </ref> |- |'''3. ||<small> 9. kolovoza 2020. ||{{Z|ČEŠ}} Brno ||''VN Češke Republike ||<small> ''Monster Energy Grand Prix České republiky |{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Ducati ||{{Z|JAR}} Brad Binder ||KTM |{{Z|JAR}} '''Brad Binder ||'''KTM ||{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/cze/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Monster Energy Grand Prix České republiky 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/CZE/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / MONSTER ENERGY GRAND PRIX ČESKÉ REPUBLIKY / Race / Classification after 21 laps = 113.463 km''], objavljeno 9. kolovoza 2020., preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/monster-energy-grand-prix-ceske-republiky/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / CZE / Race''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-czech-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Czech MotoGP''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/brno200809.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 3 / Brno Circuit''], preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> |- |'''4. ||<small> 16. kolovoza 2020. ||{{Z|AUT}} [[Red Bull Ring|Red Bull Ring]] ||''VN Austrije ||<small> ''myWorld Motorrad Grand Prix von Österreich |{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki |{{Z|ITA}} '''Andrea Dovizioso ||'''Ducati ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/aut/motogp/rac2/classification motogp.com, ''Results / 2020 / myWorld Motorrad Grand Prix von Österreich 2020 / MotoGP / RAC2''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/AUT/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / myWorld MOTORRAD GRAND PRIX VON ÖSTERREICH / Race PART 1 / Classification after 8 laps = 34.544 km''], objavljeno 16. kolovoza 2020., preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/AUT/MotoGP/RAC2/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / myWorld MOTORRAD GRAND PRIX VON ÖSTERREICH / Race PART 2 / Classification after 20 laps = 86.36 km''], objavljeno 16. kolovoza 2020., preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/myworld-motorrad-grand-prix-von-osterreich/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / AUT / Race''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-austrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Austrian MotoGP''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> |- |'''5. ||<small> 23. kolovoza 2020. ||{{Z|AUT}} [[Red Bull Ring|Red Bull Ring]] ||''VN Štajerske ||<small> ''BMW M Grand Prix of Styria |{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |{{Z|POR}} '''Miguel Oliveira ||'''KTM ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/sty/motogp/rac2/classification motogp.com, ''Results / 2020 / BMW M Grand Prix of Styria 2020 / MotoGP / RAC2''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/STY/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / BMW M GRAND PRIX OF STYRIA / Race PART 1 / Classification after 16 laps = 69.088 km''], objavljeno 23. kolovoza 2020., preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/STY/MotoGP/RAC2/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / BMW M GRAND PRIX OF STYRIA / Race PART 2 / Classification after 12 laps = 51.816 km''], objavljeno 23. kolovoza 2020., preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/bmw-m-grand-prix-von-styria/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / STY / Race''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-styrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Styrian MotoGP''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/redbullring200823.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 5 / Red Bull Ring''], preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> |- |'''6. ||<small> 13. rujna 2020. ||{{Z|ITA}} Misano World Circuit Marco Simoncelli ||''VN San Marina i Rivijere Rimini ||<small> ''Gran Premio Lenovo di San Marino e della Riviera di Rimini |{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Francesco Bagnaia ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Franco Morbidelli ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Francesco Bagnaia ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/rsm/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Lenovo di San Marino e della Riviera di Rimini 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/RSM/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO LENOVO DI SAN MARINO E DELLA RIVIERA / Race / Classification after 27 laps = 114.102 km''], objavljeno 13. rujna 2020., preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-di-san-marino-e-della-riviera-di-rimini/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / SMR / Race''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-san-marino-motogp-2/ motorsportmagazine.com, ''2020 San Marino MotoGP - Round 6''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> |- |'''7. ||<small> 20. rujna 2020. ||{{Z|ITA}} Misano World Circuit Marco Simoncelli ||''VN Emilije Romagne i Rivijere Rimini ||<small> ''Gran Premio Tissot dell'Emilia-Romagna e della Riviera di Rimini |{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Francesco Bagnaia ||Ducati |{{Z|ŠPA}} '''Maverick Viñales ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/emi/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio TISSOT dell'Emilia Romagna e della Riviera di Rimini 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/EMI/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP TISSOT DELL'EMILIA ROMAGNA E RIVIERA DI RIMINI / Race / Classification after 27 laps = 114.102 km''], objavljeno 20. rujna 2020., preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-dell-emilia-romagna-e-della-riviera-di-rimini/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / EML / Race''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-emilia-romagna-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Emilia Romagna MotoGP''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/misano200920.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 7 / Misano World Circuit''], preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> |- |'''8. ||<small> 27. rujna 2020. ||{{Z|ŠPA}} Catalunya (Barcelona) ||''VN Katalonije ||<small> ''Gran Premi Monster Energy de Catalunya |{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha |{{Z|FRA}} '''Fabio Quartararo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/cat/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premi Monster Energy de Catalunya 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/CAT/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMI MONSTER ENERGY DE CATALUNYA / Race / Classification after 24 laps = 111.048 km''], objavljeno 27. rujna 2020., preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premi-monster-energy-de-catalunya/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / CAT / Race''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-catalan-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Catalan MotoGP''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/catalunya200927.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 8 / Circuit de Barcelona-Catalunya''], preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> |- |'''9. ||<small> 11. listopada 2020. ||{{Z|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||<small> ''Shark Helmets Grand Prix de France |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Danilo Petrucci ||'''Ducati ||{{Z|ŠPA}} Álex Márquez ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/fra/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / SHARK Helmets Grand Prix de France 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/FRA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / SHARK HELMETS GRAND PRIX DE FRANCE / Race / Classification after 26 laps = 108.81 km''], objavljeno 11. listopada 2020., preuzeto 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/shark-helmets-grand-prix-de-france/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / FRA / Race''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-french-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 French MotoGP''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> |- |'''10. ||<small> 18. listopada 2020. ||{{Z|ŠPA}} Motorland Aragón ||''VN Aragona ||<small> ''Gran Premio Michelin de Aragón |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki |{{Z|ŠPA}} '''Álex Rins ||'''Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Álex Márquez ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/ara/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Michelin® de Aragón 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/ARA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO MICHELIN® DE ARAGÓN / Race / Classification after 23 laps = 116.771 km''], objavljeno 18. listopada 2020., preuzeto 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-michelin-de-aragon/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / ARA / Race''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-aragon-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Aragon MotoGP''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/aragon201018.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 10 / Motorland Aragón''], preuzeto 27. ožujka 2026. </ref> |- |'''11. ||<small> 25. listopada 2020. ||{{Z|ŠPA}} Motorland Aragón ||''VN Teruela ||<small> ''Gran Premio Liqui Moly de Teruel |{{Z|JAP}} Takaaki Nakagami ||Honda ||{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Franco Morbidelli ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/ter/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Liqui Moly de Teruel 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/TER/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO LIQUI MOLY DE TERUEL / Race / Classification after 23 laps = 116.771 km''], objavljeno 25. listopada 2020., preuzeto 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-liqui-moly-de-teruel/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / TER / Race''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-teruel-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Teruel MotoGP''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/aragon201025.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 11 / Motorland Aragón''], preuzeto 3. travnja 2026. </ref> |- |'''12. ||<small> 8. studenog 2020. ||{{Z|ŠPA}} Valencia (Ricardo Tormo) ||''VN Europe ||<small> ''Gran Premio de Europa |{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM ||{{Z|JAR}} Brad Binder ||KTM |{{Z|ŠPA}} '''Joan Mir ||'''Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/eur/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio de Europa 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/EUR/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO DE EUROPA / Race / Classification after 27 laps = 108.135 km''], objavljeno 8. studenog 2020., preuzeto 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-de-europa/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / EUR / Race''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-european-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 European MotoGP''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/valencia201108.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 12 / Valencia Ricardo Tormo''], preuzeto 3. travnja 2026. </ref> |- |'''13. ||<small> 15. studenog 2020. ||{{Z|ŠPA}} Valencia (Ricardo Tormo) ||''VN Zajednice Valencia ||<small> ''Gran Premio Motul de la Comunitat Valenciana |{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Franco Morbidelli ||'''Yamaha ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/val/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Motul de la Comunitat Valenciana 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/VAL/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / Race / Classification after 27 laps = 108.135 km''], objavljeno 15. studenog 2020., preuzeto 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/communitat-valenciana/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / VAL / Race''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-valencia-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Valencia MotoGP''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/valencia201115.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 13 / Valencia Ricardo Tormo''], preuzeto 10. travnja 2026. </ref> |- |'''14. ||<small> 22. studenog 2020. ||{{Z|POR}} [[Autodrom Internacional do Algarve|Algarve (Portimão)]] ||''VN Portugala ||<small> ''Grande Prémio MEO de Portugal |{{Z|POR}} Miguel Oliveira ||KTM ||{{Z|POR}} Miguel Oliveira ||KTM |{{Z|POR}} '''Miguel Oliveira ||'''KTM ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati ||{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/por/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Grande Prémio MEO de Portugal 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGA / Race / Classification after 25 laps = 114.8 km''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/grande-premio-meo-de-portugal/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Portugal / Race''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-portuguese-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Portuguese MotoGP''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/portimao201122.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 14 / Algarve International Circuit''], preuzeto 10. travnja 2026. </ref> |- |} <small> ''VN Katara'' – utrka ''MotoGP'' klase nije održana zbog restrikcija u putovanjima, ali su održane utrke klasa ''Moto2'' i ''Moto3'' jer su već bili na stazi radi testiranja <br> ''VN Austrije'' – prekinuta nakon nesreće u 8. krugu, potom nastavljena kao nova utrka od 20 krugova <br> ''VN Štajerske'' – prekinuta nakon nesreće u 16. krugu, potom nastavljena kao nova utrka od 12 krugova <br> ''VN San Marina i Rivijere Rimini'' – također navedena kao ''VN San Marina'' <br> ''VN Emilije Romagne i Rivijere Rimini'' – također navedena kao ''VN Emilije Romagne'' <br> ''VN Zajednice Valencia'' – također navedena kao ''VN Valencije'' </small> <small> Kao posljedica Pandemije COVID-19 otkazane su sljedeće planirane ''Velike nagrade'' na stazama: * {{Z|ARG}} Termas de Río Hondo, ''VN Republike Argentine'' * {{Z|AUS}} Phillip Island, ''VN Australije'' * {{Z|FIN}} Kymi Ring, ''VN Finske'' * {{Z|ITA}} [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugello]], ''VN Italije'' * {{Z|JAP}} Twin Ring Motegi, ''VN Japana'' * {{Z|MALE}} Sepang, ''VN Malezije'' * {{Z|NIZ}} Assen, ''VN Nizozemske / Dutch TT'' * {{Z|NJE}} Sachsenring, ''VN Njemačke'' * {{Z|SAD}} [[Staza Americas|Circuit of the Americas]], ''VN Amerika'' * {{Z|THA}} Buriram (Chang International), ''VN Tajlanda'' * {{Z|UK}} [[Staza Silverstone|Silverstone]], ''VN Britanije'' </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ŠPA}} '''[[Joan Mir]] ||'''[[Suzuki]] ||<center> '''36 ||<small> '''Team Suzuki Ecstar ||<small> '''Suzuki GSX-RR ||<center> '''171 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ITA}} '''[[Franco Morbidelli]] ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''21 ||<small> '''Petronas Yamaha SRT ||<small> '''Yamaha YZR-M1 ||<center> '''158 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ŠPA}} '''[[Álex Rins]] ||'''Suzuki ||<center> '''42 ||<small> '''Team Suzuki Ecstar ||<small> '''Suzuki GSX-RR ||<center> '''139 |- |4. ||{{Z|ITA}} [[Andrea Dovizioso]] ||Ducati ||<center> 04 ||<small> Ducati Team ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||rowspan="2"|<center> 135 |- |5. ||{{Z|ŠPA}} [[Pol Espargaró]] ||KTM ||<center> 44 ||<small> Red Bull KTM Factory Racing ||<small> KTM RC16 |- |6. ||{{Z|ŠPA}} [[Maverick Viñales]] ||Yamaha ||<center> 12 ||<small> Monster Energy Yamaha MotoGP ||<small> Yamaha YZR-M1 ||rowspan="2"|<center> 132 |- |7. ||{{Z|AUS}} [[Jack Miller]] ||Ducati ||<center> 43 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 |- |8. ||{{Z|FRA}} [[Fabio Quartararo]] ||Yamaha ||<center> 20 ||<small> Petronas Yamaha SRT ||<small> Yamaha YZR-M1 ||<center> 127 |- |9. ||{{Z|POR}} [[Miguel Oliveira]] ||KTM ||<center> 88 ||<small> Red Bull KTM Tech3 ||<small> KTM RC16 ||<center> 125 |- |10. ||{{Z|JAP}} [[Takaaki Nakagami]] ||[[Honda]] ||<center> 30 ||<small> LCR Honda <br> LCR Honda Idemitsu ||<small> Honda RC213V ||<center> 116 |- |11. ||{{Z|JAR}} [[Brad Binder]] ||KTM ||<center> 33 ||<small> Red Bull KTM Factory Racing ||<small> KTM RC16 ||<center> 87 |- |12. ||{{Z|ITA}} [[Danilo Petrucci]] ||Ducati ||<center> 9 ||<small> Ducati Team ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||<center> 78 |- |13. ||{{Z|FRA}} [[Johann Zarco]] ||Ducati ||<center> 5 ||<small> Esponsorama Racing <br> Hublot Reale Avintia Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP19 ||<center> 77 |- |14. ||{{Z|ŠPA}} [[Álex Márquez]] ||Honda ||<center> 73 ||<small> Repsol Honda Team ||<small> Honda RC213V ||<center> 74 |- |15. ||{{Z|ITA}} [[Valentino Rossi]] ||Yamaha ||<center> 46 ||<small> Monster Energy Yamaha MotoGP ||<small> Yamaha YZR-M1 ||<center> 66 |- |16. ||{{Z|ITA}} [[Francesco Bagnaia]] ||Ducati ||<center> 63 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||<center> 47 |- |17. ||{{Z|ŠPA}} [[Aleix Espargaró]] ||Aprilia ||<center> 41 ||<small> Aprilia Racing Team Gresini ||<small> Aprilia RS-GP ||<center> 42 |- |18. ||{{Z|UK}} [[Cal Crutchlow]] ||Honda ||<center> 35 ||<small> LCR Honda <br> LCR Honda Castrol ||<small> Honda RC213V ||<center> 32 |- |19. ||{{Z|NJE}} [[Stefan Bradl]] ||Honda ||<center> 6 ||<small> Repsol Honda Team ||<small> Honda RC213V ||rowspan="2"|<center> 27 |- |20. ||{{Z|ŠPA}} Iker Lecuona ||KTM ||<center> 27 ||<small> Red Bull KTM Tech3 ||<small> KTM RC16 |- |21. ||{{Z|UK}} Bradley Smith ||Aprilia ||<center> 38 ||<small> Aprilia Racing Team Gresini ||<small> Aprilia RS-GP ||<center> 12 |- |22. ||{{Z|ŠPA}} [[Esteve Rabat]] ||Ducati ||<center> 53 ||<small> Esponsorama Racing <br> Hublot Reale Avintia Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP19 ||<center> 10 |- |23. ||{{Z|ITA}} Michele Pirro ||Ducati ||<center> 51 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||<center> 4 |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> ; Poredak za prvenstvo vozača nezavisnih (netvorničkih) momčadi {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |1. ||{{Z|ITA}} [[Franco Morbidelli]] ||[[Yamaha]] ||<center> 21 ||<small> Petronas Yamaha SRT ||<small> Yamaha YZR-M1 ||<center> 158 |- bgcolor="silver" |2. ||{{Z|AUS}} [[Jack Miller]] ||Ducati ||<center> 43 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||<center> 132 |- bgcolor="goldenrod" |3. ||{{Z|FRA}} [[Fabio Quartararo]] ||Yamaha ||<center> 20 ||<small> Petronas Yamaha SRT ||<small> Yamaha YZR-M1 ||<center> 127 |- |4. ||{{Z|POR}} [[Miguel Oliveira]] ||KTM ||<center> 88 ||<small> Red Bull KTM Tech3 ||<small> KTM RC16 ||<center> 125 |- |5. ||{{Z|JAP}} [[Takaaki Nakagami]] ||[[Honda]] ||<center> 30 ||<small> LCR Honda <br> LCR Honda Idemitsu ||<small> Honda RC213V ||<center> 116 |- |6. ||{{Z|FRA}} [[Johann Zarco]] ||Ducati ||<center> 5 ||<small> Esponsorama Racing <br> Hublot Reale Avintia Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP19 ||<center> 77 |- |7. ||{{Z|ITA}} [[Francesco Bagnaia]] ||Ducati ||<center> 63 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||<center> 47 |- |8. ||{{Z|ŠPA}} [[Aleix Espargaró]] ||Aprilia ||<center> 41 ||<small> Aprilia Racing Team Gresini ||<small> Aprilia RS-GP ||<center> 42 |- |9. ||{{Z|UK}} [[Cal Crutchlow]] ||Honda ||<center> 35 ||<small> LCR Honda <br> LCR Honda Castrol ||<small> Honda RC213V ||<center> 32 |- |10. ||{{Z|ŠPA}} Iker Lecuona ||KTM ||<center> 27 ||<small> Red Bull KTM Tech3 ||<small> KTM RC16 ||<center> 27 |- |11. ||{{Z|UK}} Bradley Smith ||Aprilia ||<center> 38 ||<small> Aprilia Racing Team Gresini ||<small> Aprilia RS-GP ||<center> 12 |- |12. ||{{Z|ŠPA}} [[Esteve Rabat]] ||Ducati ||<center> 53 ||<small> Esponsorama Racing <br> Hublot Reale Avintia Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP19 ||<center> 10 |- |13. ||{{Z|ITA}} Michele Pirro ||Ducati ||<center> 51 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||<center> 4 |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> ; Poredak za najboljeg novog vozača (''rookie'') {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |1. ||{{Z|JAR}} [[Brad Binder]] ||KTM ||<center> 33 ||<small> Red Bull KTM Factory Racing ||<small> KTM RC16 ||<center> 87 |- bgcolor="silver" |2. ||{{Z|ŠPA}} [[Álex Márquez]] ||Honda ||<center> 73 ||<small> Repsol Honda Team ||<small> Honda RC213V ||<center> 74 |- bgcolor="goldenrod" |3. ||{{Z|ŠPA}} Iker Lecuona ||KTM ||<center> 27 ||<small> Red Bull KTM Tech3 ||<small> KTM RC16 ||<center> 27 |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''Ducati'' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod !! oduzeti <br> bodovi |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ITA}} '''Ducati ||<center> '''221 || ''' |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||<center> '''204 ||<center> '''(-50) |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|JAP}} '''[[Suzuki]] ||<center> '''202 || ''' |- |4. ||{{Z|AUT}} KTM ||<center> 200 || |- |5. ||{{Z|JAP}} [[Honda]] ||<center> 144 || |- |6. ||{{Z|ITA}} Aprilia ||<center> 51 || |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu <br> ''Yamahi'' su oduzeti bodovi zbog nepoštivanja protokola za tehničke promjene na motociklu <ref name="mgp_Yamaha"> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/news/2020/11/05/yamaha-handed-penalties-no-effect-on-rider-points/163419 motogp.com, ''Yamaha handed penalties, no effect on rider points''], objavljeno 5. studenog 2020., pristupljeno 11. ožujka 2026. </ref> </small> == Poredak za momčadi (timove) == ; Sustav bodovanja Bodove za timove (momčadi) osvajaju vozači tima koji su plasirani među prvih 15 u utrci, ujedno i osvajači bodova za poredak vozača. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''Team Suzuki Ecstar'' (tvornička momčad ''[[Suzuki]]ja'') osvojila prvenstvo za momčadi. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod !! oduzeti <br> bodovi |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''Team Suzuki Ecstar ||'''[[Suzuki]] ||<center> '''310 || ''' |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|MALE}} '''Petronas Yamaha SRT ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''248 ||<center> '''(-37) |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|AUT}} '''Red Bull KTM Factory Racing ||'''KTM ||<center> '''222 || ''' |- |4. ||{{Z|ITA}} Ducati Team ||Ducati ||<center> 213 || |- |5. ||{{Z|ITA}} Pramac Racing ||Ducati ||<center> 183 || |- |6. ||{{Z|JAP}}{{Z|ITA}} Monster Energy Yamaha MotoGP ||Yamaha ||<center> 178 ||<center> (-20) |- |7. ||{{Z|FRA}} Red Bull KTM Tech3 ||KTM ||<center> 152 || |- |8. ||{{Z|MON}}{{Z|ITA}} LCR Honda <br> <small> ''LCR Honda Idemitsu <br> LCR Honda Castrol ||[[Honda]] ||<center> 148 || |- |9. ||{{Z|JAP}} Repsol Honda Team ||Honda ||<center> 101 || |- |10. ||{{Z|ŠPA}}{{Z|AND}} Esponsorama Racing <br> <small> ''Hublot Reale Avintia Racing ||Ducati ||<center> 87 || |- |11. ||{{Z|ITA}} Aprilia Racing Team Gresini ||Aprilia ||<center> 54 || |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu <br> ''Yamahine'' momčadi (''Petronas Yamaha SRT'' i ''Monster Energy Yamaha MotoGP'') su imali oduzete bodove zbog nepoštivanja protokola za tehničke promjene na motociklu <ref name="mgp_Yamaha"/> </small> ; Poredak za prvenstvo nezavisnih (netvorničkih) momčadi {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod !! oduzeti <br> bodovi |- bgcolor="gold" |1. ||{{Z|MALE}} Petronas Yamaha SRT ||[[Yamaha]] ||<center> 248 ||<center> (-37) <ref name="mgp_Yamaha"/> |- bgcolor="silver" |2. ||{{Z|ITA}} Pramac Racing ||Ducati ||<center> 183 || |- bgcolor="goldenrod" |3. ||{{Z|FRA}} Red Bull KTM Tech3 ||KTM ||<center> 152 || |- |4. ||{{Z|MON}}{{Z|ITA}} LCR Honda ||[[Honda]] ||<center> 148 || |- |5. ||{{Z|ŠPA}}{{Z|AND}} Esponsorama Racing ||Ducati ||<center> 87 || |- |6. ||{{Z|ITA}} Aprilia Racing Team Gresini ||Aprilia ||<center> 54 || |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2024 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_2020 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 2020''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/spa/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results 2020 / MotoGP''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/championship-standings motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / Riders' Championship / Championship Standings 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/team-standings motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / Teams' Championship / Team Standings 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/constructor-standings motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / Constructors' Championship / Constructor Standings 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/bmw-award motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / BMW M Award / BMW Award 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/RAC/worldstanding.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / World Championship Classification''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/IndependentTeam.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / 2020 Independent Team Classification''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/table1.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / After the GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / 2020 Season Statistics - Riders (no wildcards)''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/rookieirtacup.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / 2020 Rookie of the Year Classification''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/BMW_Award.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / BMW M Award - Best Qualifier MotoGP 2020''], objavljeno 21. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Summary''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/calendar/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Calendar''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/standings/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Standings''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/results/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Results''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/2020-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''2020 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-2020-moto-gp-epr101229.html the-sports.org, ''Moto GP 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/motogp2020.php progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 10. ožujka 2026. {{izvori|49em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|2020 1 MotoGP]] mgq5bolk6eiej28tz23pfohbay6y8gt Popis hrvatskih misionara 0 802985 7431397 7419129 2026-04-17T10:34:36Z ~2026-23729-13 358140 /* Haiti */ s. Mirjam Filipović 7431397 wikitext text/x-wiki Ovo je popis hrvatskih misionara koji djeluju u misijama [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] diljem svijeta. ==Trenutno službujući misionari== Popis trenutno službujućih misionara vode nacionalne uprave [[Papinska misijska djela|Papinskih misijskih djela]] u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.<ref>Margarin, Ivana (ur.). 2025. ''Djeca pomažu djeci'', Papinska misijska djela u Republici Hrvatskoj i Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela u Bosni i Hercegovini: Zagreb i Sarajevo.</ref> ===Albanija=== * s. Mirjam Glavina, [[Red bosonogih karmelićanki]] * s. Mihaela Grbeš, Red bosonogih karmelićanki * s. Ana Milković, Red bosonogih karmelićanki * s. Ancila Lulgjuraj, Red bosonogih karmelićanki * fra Ilija kovačević, svećenik [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]] ===Argentina=== * s. Nives Kozarić, [[Družba sestara milosrdnica|Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog]] * s. Edita Lukić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Vicenta Marić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Stanislava Saćer, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Samuela Vilenica, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog ===Benin=== * s. Doroteja Dundjer, [[Družba Marijinih sestara čudotvorne medaljice]] * s. Ivančica Fulir, Družba Marijinih sestara čudotvorne medaljice ===Brazil=== * o. Milan Knezović, [[Družba Božje Riječi]] * s. Vendelina Kvesić, [[Karmelićanke Božanskog Srca Isusova|Družba karmelićanki Božanskog Srca Isusova]] * s. Beatrica Krstačić, [[Družba milosrdnih sestara sv. Križa]]<ref>Krstačić, Beatrica. „Što znači živjeti nadu?”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 597 (rujan 2025.), str. 8-9.</ref> * don Rafael Gašpar, svećenik [[Hrvatska salezijanska provincija|Hrvatske salezijanske provincije]] ===Bolivija=== * fra Ivica Vrbić, svećenik [[Hrvatska kapucinska provincija|Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Mandića]]<ref>Vrbić, Ivica. „Hodočasnici nade u bolivijskoj stvarnosti”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 6-7.</ref> * o. Karlo Ćavar, svećenik [[Hrvatska dominikanska provincija|Hrvatske dominikanske provincije]] ===Čile=== * s. Adelina Franov, [[Družba Kćeri Milosrđa]] ===Dominikanska Republika=== * don Marijan Zovak, svećenik Hrvatske salezijanske provincije ===DR Kongo=== * fra Ilija Barišić, svećenik Franjevačke provincije Zadar * fra Pero Čuić, svećenik [[Hercegovačka franjevačka provincija|Hercegovačke franjevačke provincije]] * s. Blaženka Barun, [[Družba školskih sestara franjevki]] (Splitska provincija) * s. Erika Dadić, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Mirabilis Višić, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Mirjam Penić, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Mislava Prkić, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Romana Baković, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Samuela Šimunović, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) ===Ekvador=== * don Luka Pranjić, svećenik [[Porečka i Pulska biskupija|Porečke i Pulske biskupije]]<ref name=LuPa>Pranjić, Luka. „Novi početak u Ekvadoru”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 598 (listopad 2025.), str. 6-7.</ref> * s. Klementina Banožić, Družba Službenica milosrđa * s. Iva Jelić, Družba Službenica milosrđa<ref name=LuPa/> * s. Lenka Čović, Zajednica Krista misionara molitelja * s. Magdalena Juretić, Zajednica Krista misionara molitelja ===Etiopija=== * don Josip Ivan Soldo, salezijanac<ref>Soldo, Josip Ivan. „Novosti iz Etiopije”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 597 (rujan 2025.), str. 6-7.</ref> ===Haiti=== * s. Liberija Filipović, [[Služavke Malog Isusa]]<ref name=Haiti>„Misionarke iz Haitija posjetile župu sv. Ivana Krstitelja u Zagrebu”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 17.</ref><ref name=MG>M. G. „Misionarski rad u ranjenu Haitiju”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 598 (listopad 2025.), str. 18.</ref> * s. Mirjam Filipović<ref>Filipović, Mirjam. „Dar vjere i nade u Haitiju”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 594 (lipanj 2025.), str. 7</ref> * s. Ana Uložnik, Služavke Malog Isusa<ref name=Haiti/><ref name=MG/> ===Island=== * s. Celestina Gavrić, Družba karmelićanki Božanskog Srca Isusova ===Kamerun=== * včl. Karlo Prpić, svećenik [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]] ===Kosovo=== * s. Miroljuba Anđelić, [[Družba kćeri Božje ljubavi]] * fra Lovro Gavran, svećenik Franjevačke provincije Bosna Srebrena ===Madagaskar=== * s. Marica Jelić, [[Družba sestara Kćeri Marije Pomoćnice]] ===Mongolija=== * vlč. Marko Dropuljić, svećenik Hrvatske salezijanske provincije ===Nigerija=== * s. Ana Marija Maleš, Družba karmelićanki Božanskog Srca Isusova * s. Lucija Vincek, Družba karmelićanki Božanskog Srca Isusova<ref>Vincek, Lucija. „Sunce i kiša u Nigeriji”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 598 (listopad 2025.), str. 10-11.</ref> ===Papua Nova Gvineja=== * vlč. Krešo Gabričević, svećenik Hrvatske salezijanske provincije ===Peru=== * msgr. Drago Balvanović, svečenik [[Banjolučka biskupija|Banjolučke biskupije]] * s. Julijana Beretić, [[Družba Kćeri Milosrđa]]<ref>„Nova misionarka Crkve u Hrvata”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 18.</ref> * vlč. Marko Jukić, svećenik [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] ===Ruanda=== * don Danko Litrić, svećenik Hrvatske salezijanske provincije ===Salomonski otoci=== * s. Slavka Bogdan, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Augustina Nikolić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Ruža Raič, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Magdalena Marić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Veronika Ćibarić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog ===Tanzanija=== * don Ante Batarelo, svećenik [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarske nadbiskupije]], od 1974.<ref>Batarelo, Ante. „Zlatna misa uza zlatne note pod zlatnim suncem Afrike”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 8-9.</ref> * don Nikola Sarić, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije * don Dražan Klapež, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije * don Velimir Tomić, svećenik [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske biskupije]]<ref>Tomić, Velimir. „Uspomene i radosti napunile su moje srce”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 597 (rujan 2025.), str. 9-10.</ref> ===Uganda=== * s. Ivka Lučić<ref>Lučić, Ivka. „Donositi veliku radost čineći male stvari”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 9-10.</ref> ===Venezuela=== * Tomislav Puškarić, salezijanski bogoslov ===Zambija=== * don Boris Dabo, svećenik [[Krčka biskupija|Krčke biskupije]] * fra Ivica Perić, svećenik Franjevačke provincije Bosna Srebrena ==Preminuli misionari== ===Indija=== * Sluga Božji don [[Ante Gabrić]] ===Ruanda=== * fra [[Vjeko Ćurić]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Popisi osoba (Hrvatska)]] [[Kategorija:Religijski popisi]] eamza3oypxnjhytgw8ii487bymt10hu 7431398 7431397 2026-04-17T10:37:45Z ~2026-23729-13 358140 /* Ruanda */ don Danko Litrić 7431398 wikitext text/x-wiki Ovo je popis hrvatskih misionara koji djeluju u misijama [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] diljem svijeta. ==Trenutno službujući misionari== Popis trenutno službujućih misionara vode nacionalne uprave [[Papinska misijska djela|Papinskih misijskih djela]] u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.<ref>Margarin, Ivana (ur.). 2025. ''Djeca pomažu djeci'', Papinska misijska djela u Republici Hrvatskoj i Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela u Bosni i Hercegovini: Zagreb i Sarajevo.</ref> ===Albanija=== * s. Mirjam Glavina, [[Red bosonogih karmelićanki]] * s. Mihaela Grbeš, Red bosonogih karmelićanki * s. Ana Milković, Red bosonogih karmelićanki * s. Ancila Lulgjuraj, Red bosonogih karmelićanki * fra Ilija kovačević, svećenik [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]] ===Argentina=== * s. Nives Kozarić, [[Družba sestara milosrdnica|Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog]] * s. Edita Lukić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Vicenta Marić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Stanislava Saćer, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Samuela Vilenica, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog ===Benin=== * s. Doroteja Dundjer, [[Družba Marijinih sestara čudotvorne medaljice]] * s. Ivančica Fulir, Družba Marijinih sestara čudotvorne medaljice ===Brazil=== * o. Milan Knezović, [[Družba Božje Riječi]] * s. Vendelina Kvesić, [[Karmelićanke Božanskog Srca Isusova|Družba karmelićanki Božanskog Srca Isusova]] * s. Beatrica Krstačić, [[Družba milosrdnih sestara sv. Križa]]<ref>Krstačić, Beatrica. „Što znači živjeti nadu?”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 597 (rujan 2025.), str. 8-9.</ref> * don Rafael Gašpar, svećenik [[Hrvatska salezijanska provincija|Hrvatske salezijanske provincije]] ===Bolivija=== * fra Ivica Vrbić, svećenik [[Hrvatska kapucinska provincija|Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Mandića]]<ref>Vrbić, Ivica. „Hodočasnici nade u bolivijskoj stvarnosti”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 6-7.</ref> * o. Karlo Ćavar, svećenik [[Hrvatska dominikanska provincija|Hrvatske dominikanske provincije]] ===Čile=== * s. Adelina Franov, [[Družba Kćeri Milosrđa]] ===Dominikanska Republika=== * don Marijan Zovak, svećenik Hrvatske salezijanske provincije ===DR Kongo=== * fra Ilija Barišić, svećenik Franjevačke provincije Zadar * fra Pero Čuić, svećenik [[Hercegovačka franjevačka provincija|Hercegovačke franjevačke provincije]] * s. Blaženka Barun, [[Družba školskih sestara franjevki]] (Splitska provincija) * s. Erika Dadić, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Mirabilis Višić, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Mirjam Penić, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Mislava Prkić, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Romana Baković, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Samuela Šimunović, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) ===Ekvador=== * don Luka Pranjić, svećenik [[Porečka i Pulska biskupija|Porečke i Pulske biskupije]]<ref name=LuPa>Pranjić, Luka. „Novi početak u Ekvadoru”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 598 (listopad 2025.), str. 6-7.</ref> * s. Klementina Banožić, Družba Službenica milosrđa * s. Iva Jelić, Družba Službenica milosrđa<ref name=LuPa/> * s. Lenka Čović, Zajednica Krista misionara molitelja * s. Magdalena Juretić, Zajednica Krista misionara molitelja ===Etiopija=== * don Josip Ivan Soldo, salezijanac<ref>Soldo, Josip Ivan. „Novosti iz Etiopije”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 597 (rujan 2025.), str. 6-7.</ref> ===Haiti=== * s. Liberija Filipović, [[Služavke Malog Isusa]]<ref name=Haiti>„Misionarke iz Haitija posjetile župu sv. Ivana Krstitelja u Zagrebu”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 17.</ref><ref name=MG>M. G. „Misionarski rad u ranjenu Haitiju”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 598 (listopad 2025.), str. 18.</ref> * s. Mirjam Filipović<ref>Filipović, Mirjam. „Dar vjere i nade u Haitiju”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 594 (lipanj 2025.), str. 7</ref> * s. Ana Uložnik, Služavke Malog Isusa<ref name=Haiti/><ref name=MG/> ===Island=== * s. Celestina Gavrić, Družba karmelićanki Božanskog Srca Isusova ===Kamerun=== * včl. Karlo Prpić, svećenik [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]] ===Kosovo=== * s. Miroljuba Anđelić, [[Družba kćeri Božje ljubavi]] * fra Lovro Gavran, svećenik Franjevačke provincije Bosna Srebrena ===Madagaskar=== * s. Marica Jelić, [[Družba sestara Kćeri Marije Pomoćnice]] ===Mongolija=== * vlč. Marko Dropuljić, svećenik Hrvatske salezijanske provincije ===Nigerija=== * s. Ana Marija Maleš, Družba karmelićanki Božanskog Srca Isusova * s. Lucija Vincek, Družba karmelićanki Božanskog Srca Isusova<ref>Vincek, Lucija. „Sunce i kiša u Nigeriji”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 598 (listopad 2025.), str. 10-11.</ref> ===Papua Nova Gvineja=== * vlč. Krešo Gabričević, svećenik Hrvatske salezijanske provincije ===Peru=== * msgr. Drago Balvanović, svečenik [[Banjolučka biskupija|Banjolučke biskupije]] * s. Julijana Beretić, [[Družba Kćeri Milosrđa]]<ref>„Nova misionarka Crkve u Hrvata”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 18.</ref> * vlč. Marko Jukić, svećenik [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] ===Ruanda=== * don Danko Litrić (Žeravica, 1942.), svećenik Hrvatske salezijanske provincije, zaređen 29. lipnja 1968. u Zagrebu, u Ruandi od 1981.<ref>Litrić, Danko. „Sjećanje iz Ruande”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 594 (lipanj 2025.), str. 8</ref> ===Salomonski otoci=== * s. Slavka Bogdan, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Augustina Nikolić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Ruža Raič, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Magdalena Marić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Veronika Ćibarić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog ===Tanzanija=== * don Ante Batarelo, svećenik [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarske nadbiskupije]], od 1974.<ref>Batarelo, Ante. „Zlatna misa uza zlatne note pod zlatnim suncem Afrike”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 8-9.</ref> * don Nikola Sarić, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije * don Dražan Klapež, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije * don Velimir Tomić, svećenik [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske biskupije]]<ref>Tomić, Velimir. „Uspomene i radosti napunile su moje srce”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 597 (rujan 2025.), str. 9-10.</ref> ===Uganda=== * s. Ivka Lučić<ref>Lučić, Ivka. „Donositi veliku radost čineći male stvari”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 9-10.</ref> ===Venezuela=== * Tomislav Puškarić, salezijanski bogoslov ===Zambija=== * don Boris Dabo, svećenik [[Krčka biskupija|Krčke biskupije]] * fra Ivica Perić, svećenik Franjevačke provincije Bosna Srebrena ==Preminuli misionari== ===Indija=== * Sluga Božji don [[Ante Gabrić]] ===Ruanda=== * fra [[Vjeko Ćurić]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Popisi osoba (Hrvatska)]] [[Kategorija:Religijski popisi]] goxcbm206z347h69lj61nqpjjmdu3p6 7431400 7431398 2026-04-17T10:41:20Z ~2026-23729-13 358140 /* Zambija */ fra Ivica Perić 7431400 wikitext text/x-wiki Ovo je popis hrvatskih misionara koji djeluju u misijama [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] diljem svijeta. ==Trenutno službujući misionari== Popis trenutno službujućih misionara vode nacionalne uprave [[Papinska misijska djela|Papinskih misijskih djela]] u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.<ref>Margarin, Ivana (ur.). 2025. ''Djeca pomažu djeci'', Papinska misijska djela u Republici Hrvatskoj i Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela u Bosni i Hercegovini: Zagreb i Sarajevo.</ref> ===Albanija=== * s. Mirjam Glavina, [[Red bosonogih karmelićanki]] * s. Mihaela Grbeš, Red bosonogih karmelićanki * s. Ana Milković, Red bosonogih karmelićanki * s. Ancila Lulgjuraj, Red bosonogih karmelićanki * fra Ilija kovačević, svećenik [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]] ===Argentina=== * s. Nives Kozarić, [[Družba sestara milosrdnica|Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog]] * s. Edita Lukić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Vicenta Marić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Stanislava Saćer, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Samuela Vilenica, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog ===Benin=== * s. Doroteja Dundjer, [[Družba Marijinih sestara čudotvorne medaljice]] * s. Ivančica Fulir, Družba Marijinih sestara čudotvorne medaljice ===Brazil=== * o. Milan Knezović, [[Družba Božje Riječi]] * s. Vendelina Kvesić, [[Karmelićanke Božanskog Srca Isusova|Družba karmelićanki Božanskog Srca Isusova]] * s. Beatrica Krstačić, [[Družba milosrdnih sestara sv. Križa]]<ref>Krstačić, Beatrica. „Što znači živjeti nadu?”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 597 (rujan 2025.), str. 8-9.</ref> * don Rafael Gašpar, svećenik [[Hrvatska salezijanska provincija|Hrvatske salezijanske provincije]] ===Bolivija=== * fra Ivica Vrbić, svećenik [[Hrvatska kapucinska provincija|Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Mandića]]<ref>Vrbić, Ivica. „Hodočasnici nade u bolivijskoj stvarnosti”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 6-7.</ref> * o. Karlo Ćavar, svećenik [[Hrvatska dominikanska provincija|Hrvatske dominikanske provincije]] ===Čile=== * s. Adelina Franov, [[Družba Kćeri Milosrđa]] ===Dominikanska Republika=== * don Marijan Zovak, svećenik Hrvatske salezijanske provincije ===DR Kongo=== * fra Ilija Barišić, svećenik Franjevačke provincije Zadar * fra Pero Čuić, svećenik [[Hercegovačka franjevačka provincija|Hercegovačke franjevačke provincije]] * s. Blaženka Barun, [[Družba školskih sestara franjevki]] (Splitska provincija) * s. Erika Dadić, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Mirabilis Višić, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Mirjam Penić, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Mislava Prkić, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Romana Baković, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Samuela Šimunović, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) ===Ekvador=== * don Luka Pranjić, svećenik [[Porečka i Pulska biskupija|Porečke i Pulske biskupije]]<ref name=LuPa>Pranjić, Luka. „Novi početak u Ekvadoru”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 598 (listopad 2025.), str. 6-7.</ref> * s. Klementina Banožić, Družba Službenica milosrđa * s. Iva Jelić, Družba Službenica milosrđa<ref name=LuPa/> * s. Lenka Čović, Zajednica Krista misionara molitelja * s. Magdalena Juretić, Zajednica Krista misionara molitelja ===Etiopija=== * don Josip Ivan Soldo, salezijanac<ref>Soldo, Josip Ivan. „Novosti iz Etiopije”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 597 (rujan 2025.), str. 6-7.</ref> ===Haiti=== * s. Liberija Filipović, [[Služavke Malog Isusa]]<ref name=Haiti>„Misionarke iz Haitija posjetile župu sv. Ivana Krstitelja u Zagrebu”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 17.</ref><ref name=MG>M. G. „Misionarski rad u ranjenu Haitiju”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 598 (listopad 2025.), str. 18.</ref> * s. Mirjam Filipović<ref>Filipović, Mirjam. „Dar vjere i nade u Haitiju”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 594 (lipanj 2025.), str. 7</ref> * s. Ana Uložnik, Služavke Malog Isusa<ref name=Haiti/><ref name=MG/> ===Island=== * s. Celestina Gavrić, Družba karmelićanki Božanskog Srca Isusova ===Kamerun=== * včl. Karlo Prpić, svećenik [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]] ===Kosovo=== * s. Miroljuba Anđelić, [[Družba kćeri Božje ljubavi]] * fra Lovro Gavran, svećenik Franjevačke provincije Bosna Srebrena ===Madagaskar=== * s. Marica Jelić, [[Družba sestara Kćeri Marije Pomoćnice]] ===Mongolija=== * vlč. Marko Dropuljić, svećenik Hrvatske salezijanske provincije ===Nigerija=== * s. Ana Marija Maleš, Družba karmelićanki Božanskog Srca Isusova * s. Lucija Vincek, Družba karmelićanki Božanskog Srca Isusova<ref>Vincek, Lucija. „Sunce i kiša u Nigeriji”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 598 (listopad 2025.), str. 10-11.</ref> ===Papua Nova Gvineja=== * vlč. Krešo Gabričević, svećenik Hrvatske salezijanske provincije ===Peru=== * msgr. Drago Balvanović, svečenik [[Banjolučka biskupija|Banjolučke biskupije]] * s. Julijana Beretić, [[Družba Kćeri Milosrđa]]<ref>„Nova misionarka Crkve u Hrvata”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 18.</ref> * vlč. Marko Jukić, svećenik [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] ===Ruanda=== * don Danko Litrić (Žeravica, 1942.), svećenik Hrvatske salezijanske provincije, zaređen 29. lipnja 1968. u Zagrebu, u Ruandi od 1981.<ref>Litrić, Danko. „Sjećanje iz Ruande”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 594 (lipanj 2025.), str. 8</ref> ===Salomonski otoci=== * s. Slavka Bogdan, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Augustina Nikolić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Ruža Raič, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Magdalena Marić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Veronika Ćibarić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog ===Tanzanija=== * don Ante Batarelo, svećenik [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarske nadbiskupije]], od 1974.<ref>Batarelo, Ante. „Zlatna misa uza zlatne note pod zlatnim suncem Afrike”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 8-9.</ref> * don Nikola Sarić, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije * don Dražan Klapež, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije * don Velimir Tomić, svećenik [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske biskupije]]<ref>Tomić, Velimir. „Uspomene i radosti napunile su moje srce”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 597 (rujan 2025.), str. 9-10.</ref> ===Uganda=== * s. Ivka Lučić<ref>Lučić, Ivka. „Donositi veliku radost čineći male stvari”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 9-10.</ref> ===Venezuela=== * Tomislav Puškarić, salezijanski bogoslov ===Zambija=== * don Boris Dabo, svećenik [[Krčka biskupija|Krčke biskupije]] * fra Ivica Perić, svećenik Franjevačke provincije Bosna Srebrena, misija Mwakapandula<ref>Perić, Ivica. „Svjedočanstvo iz Zambije”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 594 (lipanj 2025.), str. 9-10</ref> ==Preminuli misionari== ===Indija=== * Sluga Božji don [[Ante Gabrić]] ===Ruanda=== * fra [[Vjeko Ćurić]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Popisi osoba (Hrvatska)]] [[Kategorija:Religijski popisi]] 7l2xhjs458z4so9mvpi8zxbrticnhqc 7431402 7431400 2026-04-17T10:50:33Z ~2026-23729-13 358140 /* Uganda */ s. M. Vedrana Ljubić 7431402 wikitext text/x-wiki Ovo je popis hrvatskih misionara koji djeluju u misijama [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] diljem svijeta. ==Trenutno službujući misionari== Popis trenutno službujućih misionara vode nacionalne uprave [[Papinska misijska djela|Papinskih misijskih djela]] u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.<ref>Margarin, Ivana (ur.). 2025. ''Djeca pomažu djeci'', Papinska misijska djela u Republici Hrvatskoj i Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela u Bosni i Hercegovini: Zagreb i Sarajevo.</ref> ===Albanija=== * s. Mirjam Glavina, [[Red bosonogih karmelićanki]] * s. Mihaela Grbeš, Red bosonogih karmelićanki * s. Ana Milković, Red bosonogih karmelićanki * s. Ancila Lulgjuraj, Red bosonogih karmelićanki * fra Ilija kovačević, svećenik [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]] ===Argentina=== * s. Nives Kozarić, [[Družba sestara milosrdnica|Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog]] * s. Edita Lukić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Vicenta Marić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Stanislava Saćer, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Samuela Vilenica, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog ===Benin=== * s. Doroteja Dundjer, [[Družba Marijinih sestara čudotvorne medaljice]] * s. Ivančica Fulir, Družba Marijinih sestara čudotvorne medaljice ===Brazil=== * o. Milan Knezović, [[Družba Božje Riječi]] * s. Vendelina Kvesić, [[Karmelićanke Božanskog Srca Isusova|Družba karmelićanki Božanskog Srca Isusova]] * s. Beatrica Krstačić, [[Družba milosrdnih sestara sv. Križa]]<ref>Krstačić, Beatrica. „Što znači živjeti nadu?”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 597 (rujan 2025.), str. 8-9.</ref> * don Rafael Gašpar, svećenik [[Hrvatska salezijanska provincija|Hrvatske salezijanske provincije]] ===Bolivija=== * fra Ivica Vrbić, svećenik [[Hrvatska kapucinska provincija|Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Mandića]]<ref>Vrbić, Ivica. „Hodočasnici nade u bolivijskoj stvarnosti”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 6-7.</ref> * o. Karlo Ćavar, svećenik [[Hrvatska dominikanska provincija|Hrvatske dominikanske provincije]] ===Čile=== * s. Adelina Franov, [[Družba Kćeri Milosrđa]] ===Dominikanska Republika=== * don Marijan Zovak, svećenik Hrvatske salezijanske provincije ===DR Kongo=== * fra Ilija Barišić, svećenik Franjevačke provincije Zadar * fra Pero Čuić, svećenik [[Hercegovačka franjevačka provincija|Hercegovačke franjevačke provincije]] * s. Blaženka Barun, [[Družba školskih sestara franjevki]] (Splitska provincija) * s. Erika Dadić, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Mirabilis Višić, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Mirjam Penić, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Mislava Prkić, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Romana Baković, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) * s. Samuela Šimunović, Družba školskih sestara franjevki (Splitska provincija) ===Ekvador=== * don Luka Pranjić, svećenik [[Porečka i Pulska biskupija|Porečke i Pulske biskupije]]<ref name=LuPa>Pranjić, Luka. „Novi početak u Ekvadoru”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 598 (listopad 2025.), str. 6-7.</ref> * s. Klementina Banožić, Družba Službenica milosrđa * s. Iva Jelić, Družba Službenica milosrđa<ref name=LuPa/> * s. Lenka Čović, Zajednica Krista misionara molitelja * s. Magdalena Juretić, Zajednica Krista misionara molitelja ===Etiopija=== * don Josip Ivan Soldo, salezijanac<ref>Soldo, Josip Ivan. „Novosti iz Etiopije”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 597 (rujan 2025.), str. 6-7.</ref> ===Haiti=== * s. Liberija Filipović, [[Služavke Malog Isusa]]<ref name=Haiti>„Misionarke iz Haitija posjetile župu sv. Ivana Krstitelja u Zagrebu”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 17.</ref><ref name=MG>M. G. „Misionarski rad u ranjenu Haitiju”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 598 (listopad 2025.), str. 18.</ref> * s. Mirjam Filipović<ref>Filipović, Mirjam. „Dar vjere i nade u Haitiju”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 594 (lipanj 2025.), str. 7</ref> * s. Ana Uložnik, Služavke Malog Isusa<ref name=Haiti/><ref name=MG/> ===Island=== * s. Celestina Gavrić, Družba karmelićanki Božanskog Srca Isusova ===Kamerun=== * včl. Karlo Prpić, svećenik [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]] ===Kosovo=== * s. Miroljuba Anđelić, [[Družba kćeri Božje ljubavi]] * fra Lovro Gavran, svećenik Franjevačke provincije Bosna Srebrena ===Madagaskar=== * s. Marica Jelić, [[Družba sestara Kćeri Marije Pomoćnice]] ===Mongolija=== * vlč. Marko Dropuljić, svećenik Hrvatske salezijanske provincije ===Nigerija=== * s. Ana Marija Maleš, Družba karmelićanki Božanskog Srca Isusova * s. Lucija Vincek, Družba karmelićanki Božanskog Srca Isusova<ref>Vincek, Lucija. „Sunce i kiša u Nigeriji”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 598 (listopad 2025.), str. 10-11.</ref> ===Papua Nova Gvineja=== * vlč. Krešo Gabričević, svećenik Hrvatske salezijanske provincije ===Peru=== * msgr. Drago Balvanović, svečenik [[Banjolučka biskupija|Banjolučke biskupije]] * s. Julijana Beretić, [[Družba Kćeri Milosrđa]]<ref>„Nova misionarka Crkve u Hrvata”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 18.</ref> * vlč. Marko Jukić, svećenik [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] ===Ruanda=== * don Danko Litrić (Žeravica, 1942.), svećenik Hrvatske salezijanske provincije, zaređen 29. lipnja 1968. u Zagrebu, u Ruandi od 1981.<ref>Litrić, Danko. „Sjećanje iz Ruande”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 594 (lipanj 2025.), str. 8</ref> ===Salomonski otoci=== * s. Slavka Bogdan, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Augustina Nikolić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Ruža Raič, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Magdalena Marić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog * s. Veronika Ćibarić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog ===Tanzanija=== * don Ante Batarelo, svećenik [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarske nadbiskupije]], od 1974.<ref>Batarelo, Ante. „Zlatna misa uza zlatne note pod zlatnim suncem Afrike”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 8-9.</ref> * don Nikola Sarić, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije * don Dražan Klapež, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije * don Velimir Tomić, svećenik [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske biskupije]]<ref>Tomić, Velimir. „Uspomene i radosti napunile su moje srce”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 597 (rujan 2025.), str. 9-10.</ref> ===Uganda=== * s. Ivka Lučić<ref>Lučić, Ivka. „Donositi veliku radost čineći male stvari”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 595-596 (srpanj-kolovoz 2025.), str. 9-10.</ref> * s. Marija Vedrana Ljubić, FDC<ref>Ljubić, Vedrana. „Sjećanje: Don Danilo Losjak, salezijanac, prijatelj i dobročinitelj”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 594 (lipanj 2025.), str. 18</ref> ===Venezuela=== * Tomislav Puškarić, salezijanski bogoslov ===Zambija=== * don Boris Dabo, svećenik [[Krčka biskupija|Krčke biskupije]] * fra Ivica Perić, svećenik Franjevačke provincije Bosna Srebrena, misija Mwakapandula<ref>Perić, Ivica. „Svjedočanstvo iz Zambije”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LIV., br. 594 (lipanj 2025.), str. 9-10</ref> ==Preminuli misionari== ===Indija=== * Sluga Božji don [[Ante Gabrić]] ===Ruanda=== * fra [[Vjeko Ćurić]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Popisi osoba (Hrvatska)]] [[Kategorija:Religijski popisi]] 07yrjdsexog25vdo5cz3h93kjvnp09d Modul:Location map/data/Hrvatska Split Marmontova/doc 828 803114 7431274 7406213 2026-04-17T06:31:56Z Argo Navis 852 7431274 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte Splita|Marmontova]]</includeonly> 2g4j7v82otntgsy4b7sd65otf6tphpb Pseudožitarice 0 803295 7430846 7428199 2026-04-16T12:15:19Z Ponor 38361 sređeno, ne brisati 7430846 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Fagopyrum гречка.jpg|mini|[[Heljda]] je pseudožitarica s najraširenijom upotrebom]] '''Pseudožitarice''' su biljke koje za razliku od pravih [[Žitarice|žitarica]] ne pripadaju porodici [[Trave|trava]] ali se u [[prehrana|ljudskoj prehrani]] koriste na gotovo isti način žitarice.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Pajić|first=Suzana|date=2024-11-25|title=Što su pseudožitarice?|url=https://gospodarski.hr/rubrike/ratarstvo-rubrike/sto-su-pseudozitarice/|url-status=live|access-date=2026-04-16|website=Gospodarski list|language=hr}}</ref> Radi se o različitim porodicama iz skupine [[dvosupnice|dvosupnica]].<ref name=":0" /> Pseudožitarice se mogu dodatno razlikovati od ostalih osnovnih usjeva koji nisu žitarice (poput [[krumpir]]a) po tome što se obrađuju poput žitarica: njihovo sjeme se može samljeti u brašno i koristiti kao žitarica. Istaknuti primjeri pseudožitarica jesu [[heljda]], [[kvinoja]] i [[Šćir|zrnati šćir]] (amarant).<ref name=":0" /> Amarant i kvinoja porijeklom su iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<ref name=":0" /> Pseudožitarice imaju dobar nutritivni profil, s visokim razinama esencijalnih aminokiselina, esencijalnih masnih kiselina, minerala i nekih vitamina. Škrob u pseudožitaricama ima nizak sadržaj amiloze (osim u heljdi), što mu daje slična svojstva voštanim žitnim škrobovima. Funkcionalna svojstva pseudožitarica poput sposobnosti vezanja vode, sposobnosti bubrenja i stabilnosti pri smrzavanju i odmrzavanju, određena su svojstvima njihovog škroba i morfologijom sjemena. Pseudožitarice ne sadrže gluten i koriste se za izradu bezglutenskih proizvoda, što je povećalo njihovu popularnost.<ref>{{Citiranje weba|title=Cereals & Grains Association|url=https://www.cerealsgrains.org/publications/cfw/2020/March-April/Pages/CFW-65-2-0014.aspx#:~:text=Pseudocereals%20are%20a%20group%20of,which%20is%20less%20well%20known.|url-status=live|access-date=2026-04-16|website=www.cerealsgrains.org|language=en-US}}</ref> U Hrvatskoj je na obradivim površinama pod izravnim plaćanjima u 2024. godini heljda posijana na 656 [[Hektar|hektara]], amarant na 9, a kvinoja na tek jednom; uzgoj može biti ograničen kasnim mrazevima i nižim temperaturama.<ref name=":0" /> == Izvori == {{Izvori}} sj3utpqwzas28ptjbjrb16624fzcl2v 7430847 7430846 2026-04-16T12:16:06Z Ponor 38361 +[[Kategorija:Jestive biljke]] ([[:en:User:Ponor/CoolCat|CoolCat]]) 7430847 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Fagopyrum гречка.jpg|mini|[[Heljda]] je pseudožitarica s najraširenijom upotrebom]] '''Pseudožitarice''' su biljke koje za razliku od pravih [[Žitarice|žitarica]] ne pripadaju porodici [[Trave|trava]] ali se u [[prehrana|ljudskoj prehrani]] koriste na gotovo isti način žitarice.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Pajić|first=Suzana|date=2024-11-25|title=Što su pseudožitarice?|url=https://gospodarski.hr/rubrike/ratarstvo-rubrike/sto-su-pseudozitarice/|url-status=live|access-date=2026-04-16|website=Gospodarski list|language=hr}}</ref> Radi se o različitim porodicama iz skupine [[dvosupnice|dvosupnica]].<ref name=":0" /> Pseudožitarice se mogu dodatno razlikovati od ostalih osnovnih usjeva koji nisu žitarice (poput [[krumpir]]a) po tome što se obrađuju poput žitarica: njihovo sjeme se može samljeti u brašno i koristiti kao žitarica. Istaknuti primjeri pseudožitarica jesu [[heljda]], [[kvinoja]] i [[Šćir|zrnati šćir]] (amarant).<ref name=":0" /> Amarant i kvinoja porijeklom su iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<ref name=":0" /> Pseudožitarice imaju dobar nutritivni profil, s visokim razinama esencijalnih aminokiselina, esencijalnih masnih kiselina, minerala i nekih vitamina. Škrob u pseudožitaricama ima nizak sadržaj amiloze (osim u heljdi), što mu daje slična svojstva voštanim žitnim škrobovima. Funkcionalna svojstva pseudožitarica poput sposobnosti vezanja vode, sposobnosti bubrenja i stabilnosti pri smrzavanju i odmrzavanju, određena su svojstvima njihovog škroba i morfologijom sjemena. Pseudožitarice ne sadrže gluten i koriste se za izradu bezglutenskih proizvoda, što je povećalo njihovu popularnost.<ref>{{Citiranje weba|title=Cereals & Grains Association|url=https://www.cerealsgrains.org/publications/cfw/2020/March-April/Pages/CFW-65-2-0014.aspx#:~:text=Pseudocereals%20are%20a%20group%20of,which%20is%20less%20well%20known.|url-status=live|access-date=2026-04-16|website=www.cerealsgrains.org|language=en-US}}</ref> U Hrvatskoj je na obradivim površinama pod izravnim plaćanjima u 2024. godini heljda posijana na 656 [[Hektar|hektara]], amarant na 9, a kvinoja na tek jednom; uzgoj može biti ograničen kasnim mrazevima i nižim temperaturama.<ref name=":0" /> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Jestive biljke]] s8khhwcj56ahxp6wjh6a3hprglmomjh 7430855 7430847 2026-04-16T12:18:52Z Ponor 38361 Ponor premješta stranicu [[Pseudocerealija]] na [[Pseudožitarice]]: [[WP:UN]] čini se 7430847 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Fagopyrum гречка.jpg|mini|[[Heljda]] je pseudožitarica s najraširenijom upotrebom]] '''Pseudožitarice''' su biljke koje za razliku od pravih [[Žitarice|žitarica]] ne pripadaju porodici [[Trave|trava]] ali se u [[prehrana|ljudskoj prehrani]] koriste na gotovo isti način žitarice.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Pajić|first=Suzana|date=2024-11-25|title=Što su pseudožitarice?|url=https://gospodarski.hr/rubrike/ratarstvo-rubrike/sto-su-pseudozitarice/|url-status=live|access-date=2026-04-16|website=Gospodarski list|language=hr}}</ref> Radi se o različitim porodicama iz skupine [[dvosupnice|dvosupnica]].<ref name=":0" /> Pseudožitarice se mogu dodatno razlikovati od ostalih osnovnih usjeva koji nisu žitarice (poput [[krumpir]]a) po tome što se obrađuju poput žitarica: njihovo sjeme se može samljeti u brašno i koristiti kao žitarica. Istaknuti primjeri pseudožitarica jesu [[heljda]], [[kvinoja]] i [[Šćir|zrnati šćir]] (amarant).<ref name=":0" /> Amarant i kvinoja porijeklom su iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<ref name=":0" /> Pseudožitarice imaju dobar nutritivni profil, s visokim razinama esencijalnih aminokiselina, esencijalnih masnih kiselina, minerala i nekih vitamina. Škrob u pseudožitaricama ima nizak sadržaj amiloze (osim u heljdi), što mu daje slična svojstva voštanim žitnim škrobovima. Funkcionalna svojstva pseudožitarica poput sposobnosti vezanja vode, sposobnosti bubrenja i stabilnosti pri smrzavanju i odmrzavanju, određena su svojstvima njihovog škroba i morfologijom sjemena. Pseudožitarice ne sadrže gluten i koriste se za izradu bezglutenskih proizvoda, što je povećalo njihovu popularnost.<ref>{{Citiranje weba|title=Cereals & Grains Association|url=https://www.cerealsgrains.org/publications/cfw/2020/March-April/Pages/CFW-65-2-0014.aspx#:~:text=Pseudocereals%20are%20a%20group%20of,which%20is%20less%20well%20known.|url-status=live|access-date=2026-04-16|website=www.cerealsgrains.org|language=en-US}}</ref> U Hrvatskoj je na obradivim površinama pod izravnim plaćanjima u 2024. godini heljda posijana na 656 [[Hektar|hektara]], amarant na 9, a kvinoja na tek jednom; uzgoj može biti ograničen kasnim mrazevima i nižim temperaturama.<ref name=":0" /> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Jestive biljke]] s8khhwcj56ahxp6wjh6a3hprglmomjh Kategorija:Britanske umjetničke nagrade 14 804269 7431366 7411853 2026-04-17T09:39:08Z Argo Navis 852 7431366 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Umjetničke nagrade po državama]] [[Kategorija:Britanske nagrade|Umjetničke]] [[Kategorija:Britanska umjetnost|Nagrade]] [[Kategorija:Kritika u Ujedinjenom Kraljevstvu|Nagrade]] jbj25t0rd1kngi149jdwlv9axcpbi3j Kategorija:Njemačke umjetničke nagrade 14 804270 7431360 7411867 2026-04-17T09:34:58Z Argo Navis 852 7431360 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Umjetničke nagrade po državama]] [[Kategorija:Njemačke nagrade|Umjetničke]] [[Kategorija:Njemačka umjetnost|Nagrade]] [[Kategorija:Kritika u Njemačkoj|Nagrade]] i3he5e2d6gtk0j3xx3ser589nst4sic Katsuaki Fujiwara 0 805135 7431399 7416447 2026-04-17T10:40:45Z Cybermb 1634 Svejapansko prvenstvo – Superbike 7431399 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir motociklist | ime_prezime = Katsuaki Fujiwara <br> 藤原 克昭 | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rodno_ime = | pseudonim = | datum_rođenje = [[27. ožujka]] [[1975.]] | mjesto_rođenje = Yamaguchi, [[Yamaguchi (prefektura)|perfektura Yamaguchi]], {{Z|JAP}} [[Japan]] | datum_smrt = | mjesto_smrt = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = [[Japanci|Japanac]] | državljantvo = {{Z|JAP}} [[Japan]] | aktivne_godine = | nadimak = | broj_motocikla = | klasa01_natjecanje = | klasa01_sezone = | klasa01_proiz_motor = | klasa01_prvenstva = | klasa01_utrke = | klasa01_pobjede = | klasa01_postolja = | klasa01_pole_poz = | klasa01_naj_krug = | klasa01_bodova = | klasa02_natjecanje = | klasa02_sezone = | klasa02_proiz_motor = | klasa02_prvenstva = | klasa02_utrke = | klasa02_pobjede = | klasa02_postolja = | klasa02_pole_poz = | klasa02_naj_krug = | klasa02_bodova = | klasa03_natjecanje = | klasa03_sezone = | klasa03_proiz_motor = | klasa03_prvenstva = | klasa03_utrke = | klasa03_pobjede = | klasa03_postolja = | klasa03_pole_poz = | klasa03_naj_krug = | klasa03_bodova = | klasa04_natjecanje = | klasa04_sezone = | klasa04_proiz_motor = | klasa04_prvenstva = | klasa04_utrke = | klasa04_pobjede = | klasa04_postolja = | klasa04_pole_poz = | klasa04_naj_krug = | klasa04_bodova = | klasa05_natjecanje = | klasa05_sezone = | klasa05_proiz_motor = | klasa05_prvenstva = | klasa05_utrke = | klasa05_pobjede = | klasa05_postolja = | klasa05_pole_poz = | klasa05_naj_krug = | klasa05_bodova = | klasa06_natjecanje = | klasa06_sezone = | klasa06_proiz_motor = | klasa06_prvenstva = | klasa06_utrke = | klasa06_pobjede = | klasa06_postolja = | klasa06_pole_poz = | klasa06_naj_krug = | klasa06_bodova = | klasa07_natjecanje = | klasa07_sezone = | klasa07_proiz_motor = | klasa07_prvenstva = | klasa07_utrke = | klasa07_pobjede = | klasa07_postolja = | klasa07_pole_poz = | klasa07_naj_krug = | klasa07_bodova = | klasa08_natjecanje = | klasa08_sezone = | klasa08_proiz_motor = | klasa08_prvenstva = | klasa08_utrke = | klasa08_pobjede = | klasa08_postolja = | klasa08_pole_poz = | klasa08_naj_krug = | klasa08_bodova = | klasa09_natjecanje = | klasa09_sezone = | klasa09_proiz_motor = | klasa09_prvenstva = | klasa09_utrke = | klasa09_pobjede = | klasa09_postolja = | klasa09_pole_poz = | klasa09_naj_krug = | klasa09_bodova = | klasa10_natjecanje = | klasa10_sezone = | klasa10_proiz_motor = | klasa10_prvenstva = | klasa10_utrke = | klasa10_pobjede = | klasa10_postolja = | klasa10_pole_poz = | klasa10_naj_krug = | klasa10_bodova = | web = }} '''Katsuaki Fujiwara''' (jpn. '''''藤原 克昭; Fujiwara Katsuaki'''''), (Yamaguchi, [[Yamaguchi (prefektura)|perfektura Yamaguchi]], [[Japan]], 27. ožujka 1975.), bivši [[Japan|japanski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih utrka]]. == Životopis i karijera == == Uspjesi u prvenstvima == ; [[Supersport svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo – Supersport]] * drugoplasirani: 2002. * trrećeplasirani: 2005. ; Svejapansko prvenstvo – Superbike * drugoplasirani: 1997. * trećeplasirani: 1995. == Osvojene utrke == === Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- | || || || || || || || |- | || || || || || || || |- |} --> === Ostale pobjede === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" |- !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |} --> === Pobjede u utrkama izdržljivosti === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" |- !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!suvozač !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- | || || || || || || || || |- | || || || || || || || || |- |} --> == Pregled karijere == === Po sezonama - cestovni motociklizam === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; width="100%"; text-align: center" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- | || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || |- |} --> <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; text-align: center" !colspan="12"| (prvenstvo) |- !sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- | || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || |- |} --> {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; text-align: center" !colspan="12"| Svejapansko prvenstvo – Superbike |- !sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- |1995. ||<small> K.R.T. ||Kawasaki ||<small> Kawasaki ZXR750R || ||'''1 ||8 || || ||117 ||bgcolor="goldenrod"|'''3. |<ref name="mst20_JAP_SBK"> {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/10/8.-Japan-Superbike.pdf motorsporttop20.com, ''JAPANESE SUPERBIKE CHAMPIONSHIP''], objavljeno u listopadu 2025., preuzeto 17. travnja 20236. </ref> <ref> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20210926024013/https://www.motoracing-japan.com/result/jrr/1995/index.html motoracing-japan.com, ''MFJ ROAD RACE CHAMPIONSHIP 1995''], wayback arhiva </ref > |- |1996. ||<small> LUCKYSTRIKE SUZUKI ||[[Suzuki]] ||<small> Suzuki GSX-R750 || || ||3 || || ||109 ||'''5. |<ref name="mst20_JAP_SBK"/> <ref> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20210926031659/https://www.motoracing-japan.com/result/jrr/1996/index.html motoracing-japan.com, ''MFJ ROAD RACE CHAMPIONSHIP 1996''], wayback arhiva </ref > |- |1997. ||<small> LUCKYSTRIKE SUZUKI ||[[Suzuki]] ||<small> Suzuki GSX-R750 ||12 ||'''2 ||7 || || ||167 ||bgcolor="silver"|'''2. |<ref name="mst20_JAP_SBK"/> <ref> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20210926035410/https://www.motoracing-japan.com/result/jrr/1997/index.html motoracing-japan.com, ''MFJ ROAD RACE CHAMPIONSHIP 1997''], wayback arhiva </ref > |- |} === Po natjecanjima - cestovni motociklizam === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center" !sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !! |- | || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || |- |} --> == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}}{{jpn icon}} [https://web.archive.org/web/20081006085131/http://katsuakifujiwara.com/ katsuakifujiwara.com], wayback * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20081120043253/http://katsuakifujiwara.com/en/ katsuakifujiwara.com], wayback * {{en icon}} [https://archive.wikiwix.com/cache/?url=http%3A%2F%2Fkatsuakifujiwara.com%2Fen%2F katsuakifujiwara.com], wikiwix arhiva * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/riders/-/d08e9f35-3f77-4c45-9682-f9df91b462d0?tab=overview motogp.com, ''Katsuaki Fujiwara''] * {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/rider/Katsuaki+Fujiwara/82 worldsbk.com, ''Katsuaki Fujiwara''] == Izvori i literatura == <small> * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/katsuaki-fujiwara/summary/series/fim-superbike-world-championship motorsportstats.com, ''Katsuaki Fujiwara''], pristupljeno 31. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080621022739/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SSP&p_Conduttore=82 sbk.perugiatiming.com, ''Katsuaki Fujiwara''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20161115204415/http://www.wsb-archives.co.uk/profiles/rider-profile.php?riderID=772 wsb-archives.co.uk, ''Rider Profile - Katsuaki Fujiwara''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/drivers/katsuaki-fujiwara/ motorsportmagazine.com, ''Katsuaki Fujiwara''], pristupljeno 31. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20131014233745/http://my.asiaroadracing.com/index.php/profiles/item/173-katsuaki-fujiwara my.asiaroadracing.com, Katsuaki Fujiwara''], objavljeno 2. svibnja 2014., wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/katsuaki-fujiwara-motor-sport-spf118349.html the-sports.org, ''Supersport - Katsuaki Fujiwara''], pristupljeno 31. ožujka 2026. * {{fra icon}} [https://www.motoplanete.com/sport/pilote/Fujiwara/Katsuaki/1060/page.html motoplanete.com, ''Pilote moto / Fujiwara Katsuaki''], pristupljeno 31. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://alchetron.com/Katsuaki-Fujiwara alchetron.com, ''Katsuaki Fujiwara''], ažurirano 20. siječnja 2026., pristupljeno 31. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20090106133045/http://katsuakifujiwara.com/en/profile.html katsuakifujiwara.com, ''Katsuaki Fujiwara - PROFILE -''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.owndays.com/ae/en/news/owndays-meets-201807 owndays.com, ''#18 FUJIWARA KATSUAKI''], pristupljeno 31. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20131016162910/http://www.arrc.com.my/en_arrc/index.php/2011-06-30-23-44-4/600cc/item/492-katsuaki-fujiwara-in-his-own-words arrc.com, ''KATSUAKI FUJIWARA: IN HIS OWN WORDS''], objavljeno 28. koloovza 2013., wayback arhiva * {{ita icon}} [https://www.corsedimoto.com/in-pista/supersport-katsuaki-fujiwara-saluta-la-categoria-dopo-10-anni corsedimoto.com, ''Supersport: Katsuaki Fujiwara saluta la categoria dopo 10 anni''], objavljeno 5. listopada 2010., pristupljeno 31. ožujka 2026. * {{ita icon}} [https://www.corsedimoto.com/in-pista/katsuaki-fujiwara-annuncia-il-ritiro-dalle-corse corsedimoto.com, ''Katsuaki Fujiwara annuncia il ritiro dalle corse''], objavljeno 10. prosinca 2014., pristupljeno 31. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20131014232339/http://asiaroadracing.com/index.php/2011-06-30-23-44-4/600cc/item/329-fujiwara-home-victory asiaroadracing.com, ''FUJIWARA: HOME VICTORY''], objavljeno 8. rujna 2012., wayback arhiva * {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20PILOTES/PIL%20SBK%20F.htm racingmemo.free.fr, ''Les Pilotes des Championnats du Monde de Superbikes et Supersports, Thunderbike Trophy et Coupe FIM Superstock. / F''], pristupljeno 31. ožujka 2026. {{izvori}} </small> {{Mrva-biog-šport}} {{GLAVNIRASPORED:Fujiwara, Katsuaki}} [[Kategorija:Japanski športski motociklisti]] 043c29zpxmfi5de8q99q5pky4nahrdc 7431421 7431399 2026-04-17T11:17:44Z Cybermb 1634 Azijsko prvenstvo – Supersport 600 7431421 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir motociklist | ime_prezime = Katsuaki Fujiwara <br> 藤原 克昭 | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rodno_ime = | pseudonim = | datum_rođenje = [[27. ožujka]] [[1975.]] | mjesto_rođenje = Yamaguchi, [[Yamaguchi (prefektura)|perfektura Yamaguchi]], {{Z|JAP}} [[Japan]] | datum_smrt = | mjesto_smrt = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = [[Japanci|Japanac]] | državljantvo = {{Z|JAP}} [[Japan]] | aktivne_godine = | nadimak = | broj_motocikla = | klasa01_natjecanje = | klasa01_sezone = | klasa01_proiz_motor = | klasa01_prvenstva = | klasa01_utrke = | klasa01_pobjede = | klasa01_postolja = | klasa01_pole_poz = | klasa01_naj_krug = | klasa01_bodova = | klasa02_natjecanje = | klasa02_sezone = | klasa02_proiz_motor = | klasa02_prvenstva = | klasa02_utrke = | klasa02_pobjede = | klasa02_postolja = | klasa02_pole_poz = | klasa02_naj_krug = | klasa02_bodova = | klasa03_natjecanje = | klasa03_sezone = | klasa03_proiz_motor = | klasa03_prvenstva = | klasa03_utrke = | klasa03_pobjede = | klasa03_postolja = | klasa03_pole_poz = | klasa03_naj_krug = | klasa03_bodova = | klasa04_natjecanje = | klasa04_sezone = | klasa04_proiz_motor = | klasa04_prvenstva = | klasa04_utrke = | klasa04_pobjede = | klasa04_postolja = | klasa04_pole_poz = | klasa04_naj_krug = | klasa04_bodova = | klasa05_natjecanje = | klasa05_sezone = | klasa05_proiz_motor = | klasa05_prvenstva = | klasa05_utrke = | klasa05_pobjede = | klasa05_postolja = | klasa05_pole_poz = | klasa05_naj_krug = | klasa05_bodova = | klasa06_natjecanje = | klasa06_sezone = | klasa06_proiz_motor = | klasa06_prvenstva = | klasa06_utrke = | klasa06_pobjede = | klasa06_postolja = | klasa06_pole_poz = | klasa06_naj_krug = | klasa06_bodova = | klasa07_natjecanje = | klasa07_sezone = | klasa07_proiz_motor = | klasa07_prvenstva = | klasa07_utrke = | klasa07_pobjede = | klasa07_postolja = | klasa07_pole_poz = | klasa07_naj_krug = | klasa07_bodova = | klasa08_natjecanje = | klasa08_sezone = | klasa08_proiz_motor = | klasa08_prvenstva = | klasa08_utrke = | klasa08_pobjede = | klasa08_postolja = | klasa08_pole_poz = | klasa08_naj_krug = | klasa08_bodova = | klasa09_natjecanje = | klasa09_sezone = | klasa09_proiz_motor = | klasa09_prvenstva = | klasa09_utrke = | klasa09_pobjede = | klasa09_postolja = | klasa09_pole_poz = | klasa09_naj_krug = | klasa09_bodova = | klasa10_natjecanje = | klasa10_sezone = | klasa10_proiz_motor = | klasa10_prvenstva = | klasa10_utrke = | klasa10_pobjede = | klasa10_postolja = | klasa10_pole_poz = | klasa10_naj_krug = | klasa10_bodova = | web = }} '''Katsuaki Fujiwara''' (jpn. '''''藤原 克昭; Fujiwara Katsuaki'''''), (Yamaguchi, [[Yamaguchi (prefektura)|perfektura Yamaguchi]], [[Japan]], 27. ožujka 1975.), bivši [[Japan|japanski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih utrka]]. == Životopis i karijera == == Uspjesi u prvenstvima == ; [[Supersport svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo – Supersport]] * drugoplasirani: 2002. * trrećeplasirani: 2005. ; Azijsko prvenstvo – Supersport 600 * '''prvak:''' 2011. * drugoplasirani: 2012. , 2013. * trećeplasirani: 2014. ; Svejapansko prvenstvo – Superbike * drugoplasirani: 1997. * trećeplasirani: 1995. == Osvojene utrke == === Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- | || || || || || || || |- | || || || || || || || |- |} --> === Ostale pobjede === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" |- !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |} --> === Pobjede u utrkama izdržljivosti === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" |- !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!suvozač !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- | || || || || || || || || |- | || || || || || || || || |- |} --> == Pregled karijere == === Po sezonama - cestovni motociklizam === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; width="100%"; text-align: center" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- | || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || |- |} --> <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; text-align: center" !colspan="12"| (prvenstvo) |- !sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- | || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || |- |} --> {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; text-align: center" !colspan="12"| Azijsko prvenstvo – Supersport 600 |- !sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- |2011. ||<small> Manual-Tech BEET Kawasaki Racing ||Kawasaki ||<small> Kawasaki ||12 ||'''8 ||9 || || ||237,5 ||bgcolor="gold"|'''1. |<ref name="mst20_Asia_SSP"> {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/12/2.-Asia-250cc-SSP-600.pdf motorsporttop20.com, ''UAM/FIM-ASIA 250cc ASIAN CHAMPIONSHIP (1996-99) / FIM-ASIA SUPERSPORT 600 ASIAN CHAMPIONSHIP (2000- )''], objavljeno u prosincu 2025., preuzeto 17. travnja 20236. </ref> <ref> {{en icon}} [https://asiaroadracing.com/arrcdata/result/2011/r6/2011_standing_ss600.pdf asiaroadracing.com, ''2011 FIM ASIA ROAD RACING CHAMPIONSHIP / 2011 CHAMPIONSHIP STANDINGS / Supersport 600cc''], preuzeto 17. travnja 20236. </ref> |- |2012. ||<small> ||Kawasaki ||<small> Kawasaki || ||'''5 || || || ||226 ||bgcolor="silver"|'''2. |<ref name="mst20_Asia_SSP"/> |- |2013. ||<small> ||Kawasaki ||<small> Kawasaki || ||'''3 || || || ||194,5 ||bgcolor="silver"|'''2. |<ref name="mst20_Asia_SSP"/> |- |2014. ||<small> BEET Kawasaki Racing ||Kawasaki ||<small> Kawasaki ||12 ||'''2 ||5 ||4 ||3 ||155 ||bgcolor="goldenrod"|'''3. |<ref name="mst20_Asia_SSP"/> <ref> {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2014_Asia_Road_Racing_Championship en.wikipedia.org, ''2014 Asia Road Racing Championship''], pristupljeno 17. travnja 2026. </ref> |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; text-align: center" !colspan="12"| Svejapansko prvenstvo – Superbike |- !sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- |1995. ||<small> K.R.T. ||Kawasaki ||<small> Kawasaki ZXR750R || ||'''1 ||8 || || ||117 ||bgcolor="goldenrod"|'''3. |<ref name="mst20_JAP_SBK"> {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/10/8.-Japan-Superbike.pdf motorsporttop20.com, ''JAPANESE SUPERBIKE CHAMPIONSHIP''], objavljeno u listopadu 2025., preuzeto 17. travnja 20236. </ref> <ref> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20210926024013/https://www.motoracing-japan.com/result/jrr/1995/index.html motoracing-japan.com, ''MFJ ROAD RACE CHAMPIONSHIP 1995''], wayback arhiva </ref > |- |1996. ||<small> LUCKYSTRIKE SUZUKI ||[[Suzuki]] ||<small> Suzuki GSX-R750 || || ||3 || || ||109 ||'''5. |<ref name="mst20_JAP_SBK"/> <ref> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20210926031659/https://www.motoracing-japan.com/result/jrr/1996/index.html motoracing-japan.com, ''MFJ ROAD RACE CHAMPIONSHIP 1996''], wayback arhiva </ref > |- |1997. ||<small> LUCKYSTRIKE SUZUKI ||[[Suzuki]] ||<small> Suzuki GSX-R750 ||12 ||'''2 ||7 || || ||167 ||bgcolor="silver"|'''2. |<ref name="mst20_JAP_SBK"/> <ref> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20210926035410/https://www.motoracing-japan.com/result/jrr/1997/index.html motoracing-japan.com, ''MFJ ROAD RACE CHAMPIONSHIP 1997''], wayback arhiva </ref > |- |} === Po natjecanjima - cestovni motociklizam === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center" !sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !! |- | || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || |- |} --> == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}}{{jpn icon}} [https://web.archive.org/web/20081006085131/http://katsuakifujiwara.com/ katsuakifujiwara.com], wayback * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20081120043253/http://katsuakifujiwara.com/en/ katsuakifujiwara.com], wayback * {{en icon}} [https://archive.wikiwix.com/cache/?url=http%3A%2F%2Fkatsuakifujiwara.com%2Fen%2F katsuakifujiwara.com], wikiwix arhiva * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/riders/-/d08e9f35-3f77-4c45-9682-f9df91b462d0?tab=overview motogp.com, ''Katsuaki Fujiwara''] * {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/rider/Katsuaki+Fujiwara/82 worldsbk.com, ''Katsuaki Fujiwara''] == Izvori i literatura == <small> * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/katsuaki-fujiwara/summary/series/fim-superbike-world-championship motorsportstats.com, ''Katsuaki Fujiwara''], pristupljeno 31. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080621022739/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SSP&p_Conduttore=82 sbk.perugiatiming.com, ''Katsuaki Fujiwara''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20161115204415/http://www.wsb-archives.co.uk/profiles/rider-profile.php?riderID=772 wsb-archives.co.uk, ''Rider Profile - Katsuaki Fujiwara''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/drivers/katsuaki-fujiwara/ motorsportmagazine.com, ''Katsuaki Fujiwara''], pristupljeno 31. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20131014233745/http://my.asiaroadracing.com/index.php/profiles/item/173-katsuaki-fujiwara my.asiaroadracing.com, Katsuaki Fujiwara''], objavljeno 2. svibnja 2014., wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/katsuaki-fujiwara-motor-sport-spf118349.html the-sports.org, ''Supersport - Katsuaki Fujiwara''], pristupljeno 31. ožujka 2026. * {{fra icon}} [https://www.motoplanete.com/sport/pilote/Fujiwara/Katsuaki/1060/page.html motoplanete.com, ''Pilote moto / Fujiwara Katsuaki''], pristupljeno 31. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://alchetron.com/Katsuaki-Fujiwara alchetron.com, ''Katsuaki Fujiwara''], ažurirano 20. siječnja 2026., pristupljeno 31. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20090106133045/http://katsuakifujiwara.com/en/profile.html katsuakifujiwara.com, ''Katsuaki Fujiwara - PROFILE -''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.owndays.com/ae/en/news/owndays-meets-201807 owndays.com, ''#18 FUJIWARA KATSUAKI''], pristupljeno 31. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20131016162910/http://www.arrc.com.my/en_arrc/index.php/2011-06-30-23-44-4/600cc/item/492-katsuaki-fujiwara-in-his-own-words arrc.com, ''KATSUAKI FUJIWARA: IN HIS OWN WORDS''], objavljeno 28. koloovza 2013., wayback arhiva * {{ita icon}} [https://www.corsedimoto.com/in-pista/supersport-katsuaki-fujiwara-saluta-la-categoria-dopo-10-anni corsedimoto.com, ''Supersport: Katsuaki Fujiwara saluta la categoria dopo 10 anni''], objavljeno 5. listopada 2010., pristupljeno 31. ožujka 2026. * {{ita icon}} [https://www.corsedimoto.com/in-pista/katsuaki-fujiwara-annuncia-il-ritiro-dalle-corse corsedimoto.com, ''Katsuaki Fujiwara annuncia il ritiro dalle corse''], objavljeno 10. prosinca 2014., pristupljeno 31. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20131014232339/http://asiaroadracing.com/index.php/2011-06-30-23-44-4/600cc/item/329-fujiwara-home-victory asiaroadracing.com, ''FUJIWARA: HOME VICTORY''], objavljeno 8. rujna 2012., wayback arhiva * {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20PILOTES/PIL%20SBK%20F.htm racingmemo.free.fr, ''Les Pilotes des Championnats du Monde de Superbikes et Supersports, Thunderbike Trophy et Coupe FIM Superstock. / F''], pristupljeno 31. ožujka 2026. {{izvori}} </small> {{Mrva-biog-šport}} {{GLAVNIRASPORED:Fujiwara, Katsuaki}} [[Kategorija:Japanski športski motociklisti]] p0mmqzino9jeelnwhjuvw7yr0wsjrwj Suradnik:Zijad Zuna Hamburg/sandbox 2 805169 7431434 7430765 2026-04-17T11:35:38Z Zijad Zuna Hamburg 356052 "Unos finalnih referenci i dopuna biografije povodom 50 godina novinarskog rada (1975–2026). Dodani izvori: Nova Bosna, Expres, Infobiro i Jajce Online." 7431434 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Zijad Zuna - reference final == Ovdje su navedeni ključni izvori i dokumentacija koja potvrđuje novinarski rad i bibliografiju autora: * '''Zijad Žuna''', „Bosanci na ukletom brodu“, ''Nova Bosna'', 2. januar 1999. * '''Zijad Žuna''', „Borussia je bila moj san“ (intervju sa Sergejom Barbarezom), ''Nova Bosna'', 8. maj 1999. * '''Zijad Žuna''', „Od prognanstva do svjetske slave“ (intervju sa Hasanom Salihamidžićem), ''Nova Bosna'', 25. mart 1999. * '''Zijad Žuna''', intervju sa YU Grupom, ''Expres'', 4. april 2011. * '''Razni novinari''', intervjui i osvrti o Zijadu Žuni (povodom 50 godina rada), 2025–2026. (Jajce Online, Hadžović, Živković i dr.). * '''Oslobođenje''', digitalna arhiva (Infobiro), skenirani članci i reportaže iz perioda 1980–1990. ---- == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. == Ratni period, egzodus i odlazak u Njemačku (1992. – 1993.) == Početak rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine zatiče Žunu u rodnom Jajcu. Kao novinar i dopisnik, svjedoči brutalnom napadu na grad koji je započeo 27. svibnja 1992. godine. Tijekom opsade dokumentirao je sustavno razaranje Jajca pod stalnim granatiranjem i bombardiranjem kasetnim bombama. U kolovozu 1992. godine, zbog neposredne opasnosti po život, sa suprugom i dvoje djece biva prisiljen napustiti grad jedinim preostalim izlazom preko planinskih prijevoja prema Travniku (noćna vožnja bez svjetala). U dramatičnom bijegu uspio je spasiti samo jednu torbu s najvažnijom profesionalnom dokumentacijom: novinarskim iskaznicama, diktafonima, kasetama i manjim brojem obiteljskih fotografija. U dopisništvu lista ''Oslobođenje'' i u njegovom obiteljskom stanu nepovratno je uništena cjelokupna oprema te privatna i profesionalna arhiva koja je sadržavala oko '''7.000 fotografija''', što predstavlja nenadoknadiv gubitak za njegov životni rad i dokumentaristiku Jajca. Put ga preko Splita odvodi u Sloveniju, u grad [[Nova Gorica]]. Tamo 1993. godine piše i objavljuje autobiografsku knjigu pod naslovom '''''Umiranje grobova''''' (izdavač Grafika Soča), koja predstavlja potresno svjedočanstvo o opsadi i padu Jajca. Predgovor za knjigu napisao je poznati književnik i novinar [[Ahmet Bosnić]]. Krajem 1993. godine, Žuna s obitelji napušta Sloveniju i seli u [[Hamburg]], Njemačka, gdje započinje novi život i nastavlja svoj novinarski i publicistički rad. [[Datoteka:Ratna_fotografija_Jajca_1992_autor_Zijad_Zuna.jpg|mini|centar|500px|Ratna razaranja Jajca 1992. godine (Foto: Zijad Žuna)]] === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije [[Datoteka:Zijad zuna i halid beslic hamburg 1977.jpg|mini|lijevo|Zijad Zuna i Halid Bešlić u Hamburgu (1977.). „Suze kao bosanski potok“ – dokumentarna građa za monografiju „Džuboks vremena“.]] U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi [[Datoteka:Zijad Zuna i Zeljko Bebek.jpg|mini|desno|280px|Zijad Žuna i Željko Bebek: Ekskluzivni intervju u Hamburgu o istini iza Bijelog dugmeta.]] == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Susret sa „sarajevskim čarobnjakom“ == [[Datoteka:Zijad Zuna i Merlin.jpg|thumb|center|450px|Zijad Žuna, novinar i urednik dopisništva „Oslobođenja“ u Jajcu od 1975. godine, u susretu s Dinom Merlinom. Dokumentarna fotografija kroničara vremena i „sarajevskog čarobnjaka“. Arhiv: Zijad Žuna.]] Poseban segment u novinarskom radu Zijada Žune zauzimaju susreti i intervjui s Dinom Merlinom, jednim od najvećih kantautora jugoistočne Europe. Žuna kroz svoje reportaže prati Merlinov put od regionalne zvijezde do „svjetskog čarobnjaka“ koji puni stadione i dvorane širom dijaspore, od Hamburga do Amerike. Ovaj arhivski zapis svjedoči o dugogodišnjoj profesionalnoj suradnji i međusobnom poštovanju dvojice autora koji promoviraju kulturne vrijednosti Sarajeva na globalnoj razini. == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez.jpg|mini|lijevo|300px|Novinar Zijad Žuna i Sergej Barbarez, legendarni kapetan HSV-a i današnji izbornik reprezentacije BiH.]] "Kroz desetljeća rada u Hamburgu, Zijad Žuna postao je ključni kroničar karijere Sergeja Barbareza, prateći ga od igračkih dana u HSV-u, gdje je Barbarez stekao status kultne ličnosti, pa sve do njegovog imenovanja za izbornika reprezentacije Bosne i Hercegovine. Žunini izvještaji za 'Oslobođenje' i 'Novu Bosnu' nisu bili samo sportski rezultati, već priče o liderstvu i utjecaju koji je Barbarez imao na bh. zajednicu u Njemačkoj." U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi."U svom dugogodišnjem novinarskom radu, Zijad Žuna je kroz poglavlje 'Folkeri vječnosti' analizirao fenomen Lepe Brene kao najveće balkanske zvijezde svih vremena. Žuna ne piše samo o njezinim hitovima, već o Breni kao simbolu jugoslavenske popularne kulture i profesionalizma koji traje desetljećima. Kroz seriju ekskluzivnih susreta i razgovora, on dokumentira njezinu transformaciju od predvodnice 'Slatkog greha' do poslovne žene i ikone koja i danas okuplja generacije na svim kontinentima." [[Datoteka:Zijad Zuna i Lepa Brena.jpg|mini|lijevo|300px|Zijad Žuna i Lepa Brena: Susret kroničara i glazbene ikone u sklopu serijala 'Folkeri vječnosti'.]] == Intervju sa Selmom Bajrami: Smijeh i suze == U sklopu materijala za knjigu '''''Folkeri vječnosti''''', koja obuhvaća 80 najkultnijih imena estrade, Zijad Žuna je u Hamburgu vodio duboki, dvosatni razgovor sa '''Selmom Bajrami'''. [[Datoteka:Zijad Zuna i Selma Bajrami - intervju u Hamburgu.jpg|mini|desno|300px|Emotivan susret u Hamburgu: Selma Bajrami i Zijad Žuna tijekom razgovora o ratnim traumama i životnom usponu.]] * '''Ratne traume i uspon''': Selma je u razgovoru otvoreno govorila o teškim obiteljskim tragedijama i gubicima prijatelja tijekom rata u Bosni i Hercegovini, te o svojoj snazi da unatoč svemu izgradi vrhunsku karijeru. * '''Međusobno povjerenje''': Umjetnica je istaknula spontanost razgovora kao ključni trenutak u kojem je mogla iznijeti svoju intimu, što je rijetkost u njezinim medijskim nastupima. * '''Dokumentarna vrijednost''': Ovaj intervju predstavlja jedno od najvažnijih svjedočanstava o njezinom putu od tuzlanskih početaka do statusa balkanske zvijezde. === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. [[Datoteka:Zijad Zuna i Zdravko Colic.jpg|mini|lijevo|Susret starih prijatelja i suradnika iz sarajevskog „Oslobođenja“: Zijad Žuna i Zdravko Čolić u Hamburgu tokom dvosatnog razgovora.]] Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == [[Datoteka:Zijad Zuna i Alen Islamovic intervju.jpg|mini|desno|350px|Ekskluzivni intervju (travanj 2026): Alen Islamović o pola stoljeća rocka.]] U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. Ovaj susret dvojice dugogodišnjih suradnika dokumentira povijest rock kulture kroz osobna sjećanja i profesionalne osvrte na pola stoljeća djelovanja na sceni. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> [[Datoteka:Braca Dragi i Zika Jelic YU grupa.jpg|mini|desno|300px|Braća Dragi i Žika Jelić, osnivači kultne YU grupe. Njihov jubilarni projekt na Jamajci pratio je i zabilježio Zijad Žuna.]] == Monografija "Džuboks vremena" i 55 godina YU grupe == "U svojoj monografiji 'Džuboks vremena', Zijad Žuna detaljno obrađuje fenomen dugovječnosti YU grupe, kulminirajući s njihovim jubilarnim projektom povodom 55 godina postojanja. Žuna bilježi njihovo putovanje na Jamajku, gdje su u legendarnom studiju Tuff Gong snimili album koji definira kao 'nebeski trenutak sna'. Prema Žuninim zapisima, boravak braće Jelić u studiju Boba Marleyja nije bio samo glazbeni eksperiment, već potvrda njihove svjetske autentičnosti. On ističe kako su kultne pjesme poput 'Crnog leptira' dobile novu dimenziju u reggae ritmu, dokumentirajući taj proces kao 'zvuk koji vozi u beskraj'. Ovim tekstovima Žuna zaokružuje polustoljetnu povijest grupe, povezujući beogradsku rock scenu s globalnim glazbenim korijenima." == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Bernisa_i_Albert_Lee.jpg|mini|desno|„Kasniš, mr. Lee“: Bernisa Zuna i legendarni Albert Lee u Hamburgu. Najljepši osmijeh i svjetska gitarska legenda iz arhive „Džuboks vremena“.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. [[Datoteka:Zoran Ljubicic muzicki ekspert 2025.jpg|mini|desno|250px|Prof. Zoran Ljubičić, glazbeni recenzent knjiga „Zvijezde na kapiji” i „Džuboks vremena” Zijada Žune (Foto: Zijad Žuna, 2025.)]] Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref == Djela == * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, 2020. * Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. 2024. == Reference == <references /> <references /> {{Infookvir biografija | ime = Zijad Žuna | slika = Zijad_Zuna_Hamburg.jpg | opis_slike = Zijad Žuna u Hamburgu | datum_rođenja = 25. lipnja 1951. | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[BiH]] | zanimanje = novinar, urednik, publicist | razdoblje = 1975. – danas | djela = ''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'', ''Folkeri vječnosti'' }} '''Zijad Žuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom više od pedeset godina. Poznat je kao jedan od najznačajnijih kroničara glazbene scene bivše Jugoslavije i svjetskih rock i blues ikona. == Karijera == Novinarsku karijeru započeo je 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje]]'' u Jajcu. Bio je direktor i glavni urednik Radio Jajca od 1984. do 1987. godine. Veći dio karijere proveo je u [[Hamburg|Hamburgu]], gdje je nastavio raditi kao dopisnik i publicist. Žuna posjeduje jednu od najopsežnijih privatnih arhiva u regiji, s približno '''90.000 dokumenata i fotografija''' koji dokumentiraju povijest glazbe. U njegovom domu u Hamburgu gostovale su legende poput [[Željko Bebek|Željka Bebeka]], [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]], Tonija Jankovića i Zije Valentina. == Intervjui i suradnje == Tijekom karijere napravio je preko 300 intervjua sa svjetskim zvijezdama, uključujući: * '''[[Eric Clapton]]''' i '''[[B.B. King]]''' (razgovori o suradnji i bluesu).<ref name="Express_King">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = BB King je neponovljiv / Razgovarao sam s Claptonom | journal = Express | location = Sarajevo | year = 2006 }}</ref> * '''[[Ken Hensley]]''' (ekskluzivni intervju o grupi [[Uriah Heep]]).<ref name="Express_Hensley">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = Ken Hensley za Express: Uriah Heep više ne postoji | journal = Express | year = 2006 }}</ref> * '''[[Albert Lee]]''' i '''Walter Trout''' [[Datoteka:Goran Bregovic na sanduku opreme Koprivnica 1979 Foto Moskon Arhiva Zijad Zuna.jpg|thumb|center|450px|Goran Bregović na sanduku opreme: Trenutak predaha pred koncert u Koprivnici (1979). Arhiv: Zijad Žuna.]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] Verwende Code mit Vorsicht. == Svjetske zvijezde sa gitarom u mom objektivu == [[Datoteka:Roger Glover Deep Purple.jpg|mini|desno|350px|Roger Glover (Deep Purple) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Roger Glover''' – legendarni britanski bas gitarist, skladatelj i glazbeni producent, najpoznatiji kao dugogodišnji član kultne rock skupine '''Deep Purple'''. Kao autor i koautor nekih od najvećih rock klasika, Glover je ključna figura u povijesti hard rocka. Ova fotografija „u akciji”, snimljena objektivom Zijada Žune, dokumentira Gloverovu scensku energiju i autentičan nastup jedne od najvećih planetarnih rock ikona. [[Datoteka:Steve Morse Deep Purple in action by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Steve Morse (ex-član Deep Purplea) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Steve Morse''' – američki gitarist i skladatelj, prepoznat kao jedan od najsvestranijih virtuoza na svijetu. Najpoznatiji je kao dugogodišnji '''ex-član grupe Deep Purple''' (1994. – 2022.) te osnivač sastava '''Dixie Dregs'''. Morse je poznat po svojoj nevjerojatnoj tehnici i spajanju rocka, jazza i klasične glazbe. Fotografija snimljena objektivom Zijada Žune autentično bilježi njegovu prepoznatljivu preciznost tijekom nastupa uživo. [[Datoteka:Albert Lee in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Albert Lee u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Albert Lee''' – vrhunski britanski gitarist, poznat po svom specifičnom stilu sviranja i nevjerojatnoj brzini. Tijekom karijere surađivao je s velikanima kao što su '''Eric Clapton''' i '''The Everly Brothers'''. Lee je dvostruki dobitnik nagrade Grammy i smatra se jednim od najutjecajnijih gitarista u svijetu country-rock glazbe. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnoj atmosferi blues kluba u Hamburgu, bilježi Leeja u njegovom prepoznatljivom izvođačkom zanosu. [[Datoteka:Jimmie Vaughan at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Jimmie Vaughan u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Jimmie Vaughan''' – istaknuti američki blues-rock gitarist i pjevač, najpoznatiji kao osnivač grupe '''The Fabulous Thunderbirds''' i stariji brat legendarne rock ikone Stevieja Raya Vaughana. Dobitnik je četiri nagrade Grammy i smatra se jednim od najvažnijih predstavnika teksaškog bluesa. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnom ambijentu blues kluba u Hamburgu, bilježi Vaughana u njegovom autentičnom izričaju i eleganciji sviranja koja ga je učinila svjetskom legendom. [[Datoteka:B.B. King in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|400px|B.B. King u akciji sa svojom gitarom Lucille. Foto: Zijad Žuna]] '''B.B. King''' – neokrunjeni „Kralj bluesa” i jedan od najutjecajnijih gitarista svih vremena. Tijekom svoje karijere, koja je trajala više od šest desetljeća, King je definirao blues zvuk svojom prepoznatljivom gitarom „Lucille” i toplim, emotivnim vokalom. Dobitnik je 15 nagrada Grammy i član je Kuće slavnih rock i rolla. Za Zijada Žunu, ovaj susret predstavlja vrhunac profesionalnog rada, a fotografija bilježi Kingovu neponovljivu karizmu i energiju koja je nadahnula generacije glazbenika širom svijeta. [[Datoteka:Carlos Santana at Stadtpark Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Carlos Santana u Stadtparku, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Carlos Santana''' – legendarni meksičko-američki gitarist i osnivač sastava '''Santana''', pionir u spajanju rocka s latinoameričkom glazbom i jazzom. Dobitnik je deset nagrada Grammy i tri nagrade Latin Grammy, a magazin ''Rolling Stone'' svrstao ga je među najveće gitariste svih vremena. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena tijekom energičnog nastupa u hamburškom Stadtparku, bilježi Santanin prepoznatljiv stil i duhovnost koju unosi u svaku notu svoje gitare. [[Datoteka:Jonny Lang at Fabrik Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Jonny Lang u klubu Fabrik, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Jonny Lang''' – američki blues, rock i gospel pjevač te gitarist, koji je karijeru započeo kao tinejdžerska senzacija. Poznat po svom nevjerojatno hrapavom glasu i virtuoznom sviranju gitare, Lang je osvojio nagradu Grammy i nastupao s najvećim imenima poput Rolling Stonesa i B.B. Kinga. Fotografija Zijada Žune, snimljena u specifičnom ambijentu hamburškog kluba Fabrik, bilježi Langovu ekspresivnost i sirovu energiju po kojoj je prepoznatljiv širom svijeta. [[Datoteka:Goran Bregovic live by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Goran Bregović u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Goran Bregović''' – najuspješniji glazbenik i skladatelj s Balkana na svjetskoj sceni. Osnivač kultnog sastava '''Bijelo dugme''', koji slavi 50 godina postojanja, te vođa planetarno popularnog '''Orkestra za svadbe i sahrane'''. Bregović je prepoznatljiv po spajanju tradicionalnih balkanskih motiva s rock i suvremenim zvukom, održavajući koncerte na svim kontinentima. Fotografija Zijada Žune bilježi Bregovića u njegovom prepoznatljivom radnom ritmu, dokumentirajući karijeru umjetnika koji spaja balkansku dušu i svjetske pozornice. [[Datoteka:Mitch Laddie at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Mitch Laddie u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Mitch Laddie''' – talentirani britanski blues-rock gitarist, pjevač i skladatelj. Prepoznat kao „čudo od djeteta” na gitari, Laddie je već u ranoj mladosti privukao pozornost svjetske kritike svojom tehnikom i osjećajem za blues, surađujući s imenima poput Waltera Trouta. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u blues klubu u Hamburgu, bilježi Laddieja u počecima njegove karijere, dokumentirajući uspon nove generacije europskih blues virtuoza. [[Datoteka:Steve_Hogarth_Marillion_live_performance_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|desno|250px|Steve Hogarth (Marillion) u objektivu Zijada Žune.]] „U sklopu svog dugogodišnjeg dokumentarističkog rada, Zijad Žuna je kroz objektiv zabeležio seriju portreta najznačajnijih svetskih gitarista i muzičara. Poseban fokus ove rubrike je na autentičnim trenucima sa koncerata, poput energičnog nastupa Stevea Hogartha (Marillion), čime je stvoren vizuelni arhiv koji svedoči o istoriji svetske rock i blues scene iz prve ruke.“ [[Datoteka:Wolf_Mail_guitar_action_live_world_tour_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|lijevo|250px|Australski blues-rock virtuoz Wolf Mail u akciji. Snimio: Zijad Žuna]] "Poseban osvrt u kolekciji pripada australskom gitaristu Wolfu Mailu. Fotografija je nastala tijekom njegove svjetske turneje i promocije novog albuma, a bilježi njegovu prepoznatljivu 'agresivnu i magičnu' energiju na sceni. Mail, poznat po spajanju bluesa, jazza i rocka, ovdje je prikazan u svom prirodnom elementu – u punom scenskom zanosu." Poštovani administratori, Obraćam vam se sa zamolbom za pregled i premještanje članka o novinaru i publicistu Zijadu Žuni iz mog pješčanika (Korisnik:Zijad_Zuna_Hamburg/sandbox) u glavni prostor Wikipedije. U proteklom razdoblju članak je značajno dopunjen i usklađen s Wikipedijinim standardima: Izvori: Dodane su reference na nezavisne medije (Express, Oslobođenje) koji potvrđuju 50-godišnju karijeru (1975.–2025.). Arhivska građa: Članak sadrži podatke o jedinstvenoj arhivi od 90.000 dokumenata i suradnji sa svjetskim (Clapton, B.B. King) i regionalnim zvijezdama (Bregović, Bebek, Aki Rahimovski). Multimedija: Pripremljena je serija autorskih fotografija Zlatka Moškona iz 1979. godine s ovlaštenjem za objavu. Stil: Tekst je pisan neutralnim, enciklopedijskim stilom. S obzirom na značaj gospodina Žune kao kroničara glazbene povijesti Jajca, Sarajeva i Hamburga, vjerujem da članak zadovoljava kriterije značajnosti. Unaprijed hvala na trudu i pomoći oko finalizacije ovog projekta. Srdačan pozdrav, Zijad Žuna 87ke3dxvuovnsa6nyde22uwucstgesp Haris Alispahić 0 805236 7431108 7421212 2026-04-16T20:58:59Z Man Usk 7132 malo poštovanja 7431108 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Haris Alispahić | slika = | opis slike = | država = | puno ime = Haris Alispahić | nadimak = Triska | datum rođenja = [[1971.]] | mjesto rođenja = [[Bugojno]] | država rođenja = [[BiH]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = | težina = | trenutačni klub = [[HNK Sloga Uskoplje]] | pozicija = trener | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = [[NK Iskra Bugojno]] | godina = ? - ? | profesionalni klubovi = [[NK Iskra Bugojno]] | nastupi(golovi) = {{0}}? (?) | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = ... <br> 2025. - | klubovi = ... <br> [[HNK Sloga Uskoplje]] | medalje = | napomena = | ažurirano = }} '''Haris Alispahić''' ([[Bugojno]], [[1971.]]) je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. == Karijera == === Igračka karijera === Nogometom se počeo baviti u omladinskom pogonu [[Bugojno|bugojanske]] [[NK Iskra Bugojno|Iskre]]. Kao kapetan momčadi predvodio je Iskru kada je nastupala u [[Premijer nogometna liga BiH|Premijer ligi BiH]] početkom 2000-ih.<ref name="sportsport.ba">[https://sportsport.ba/fudbal/haris-alispahic-pojacao-strucni-stab-fk-radnik/226556 Haris Alispahić pojačao stručni štab FK Radnik], sportsport.ba, preuzeto 4. travnja 2026.</ref> === Trenerska karijera === Nakon igračke karijere bavi se trenerskim poslom. Vodio je uz prvu momčad<ref>[https://www.usksport.ba/2022/03/20/izvjestaji-odigrano-18-kolo-druga-liga-fbih-grupa-zapad/ IZVJEŠTAJI: Odigrano 18.kolo Druga liga FBiH grupa “Zapad”], usksport.ba, preuzeto 4. travnja 2026.</ref> i mlađe kategorije Iskre.<ref>[https://bug.ba/omladinske-kategorije-nk-iskra-bugojno-prve-na-tabeli-osvajaju-jesenje-titule.html Omladinske kategorije NK Iskra Bugojno prve na tabeli, osvajaju jesenje titule], bug.ba, preuzeto 4. travnja 2026.</ref><ref>[https://sportske.ba/clanak/izvrsena-prozivka-sve-je-spremno-da-se-iskri-vrati-stari-sjaj/ Izvršena prozivka: Sve je spremno da se Iskri vrati stari sjaj], sportske.ba, preuzeto 4. travnja 2026.</ref> S juniorskom momčadi Iskre igrao je u polufinalu [[Nogometni kup BiH|Kupa BiH]].<ref>[https://sportsport.ba/fudbal/alispahic-zelimo-siroki-u-polufinalu/189172 Alispahić: Želimo Široki u polufinalu], sportsport.ba, preuzeto 4. travnja 2026.</ref> Osim Iskre, radio je i u [[FK Radnik Donji Vakuf|Radniku]] iz [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]].<ref name="sportsport.ba"/> Sredinom 2024. postaje trener kadetske momčadi [[HNK Sloga Uskoplje|Sloge]] iz [[Uskoplje|Uskoplja]]<ref>[https://bug.ba/legenda-bugojanske-iskre-haris-alispahic-imenovan-za-trenera-kadetske-ekipe-hnk-sloga.html Legenda bugojanske Iskre Haris Alispahić imenovan za trenera kadetske ekipe HNK Sloga], bug.ba, preuzeto 4. travnja 2026.</ref>, a godinu dana kasnije preuzima prvu momčad Sloge. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Alispahić, Haris}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Životopisi, Bugojno]] j93imray3vm9gilgxuanajhqmxjtqjb Suradnik:Nikolica1512/Marijana Bijelić 2 809161 7430920 7430650 2026-04-16T13:05:04Z ~2026-23180-42 357951 7430920 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Marijana Bijelić | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = 07.11.1978 (age 47) | mjesto_rođenja = Dubrovnik | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = Hrvatica | etnicitet = | polje = [[filozofija]], književnost, bugarski jezik, lingvistika | radna_institucija = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]] | alma_mater = | doktorski_mentor = Zvonko Kovač | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} '''Doc. dr. sc. Marijana Bijelić''' ( [[Dubrovnik]], 07.11.1978.) prominentna je [[hrvatska]] intelektualka, lingvistkinja, profesorica bugarskog jezika i književnosti, docentica i šefica Katedre za bugarski jezik i književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu.]] Rođena je u Dubrovniku, gdje je pohađala Osnovnu školu Marin Držić. Godine 1997. završila je Dubrovačku opću gimnaziju.<ref>{{Citiranje weba|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|access-date=2026-04-13|language=en-US}}</ref><br /> == Životopis == Godine 1999. upisala se na studije hrvatskih i slovenskih jezika i književnosti na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u [[Zagreb|Zagrebu]]. Kao studentkinja objavljivala je prevode iz bugarske književnosti na hrvatski jezik, kao i pohađala letnje i zimske tečajeve bugarskog jezika, književnosti i kulture u Bugarskoj. Godine 2005. diplomirala je sa diplomskim radom „Mikropoetske i makropoetske stilske strategije u romanu Travnička hronika Ive Andrića“. Zaposlena je kao mlađi istraživač i asistent u nastavi od novembra 2005. godine, radeći na projektu Interkulturna književna povijest (pod mentorstvom Zvonka Kovača kao rukovodioca projekta). Predaje na tečajevima bugarske književnosti na Odseku za južnoslovenske jezike i književnosti, redovno objavljujući radove o bugarskoj književnosti i slovenskim temama iz komparativne perspektive. Godine 2006. upisala se na postdiplomske i doktorske studije književnosti, scenskih umetnosti, filma i kulture na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u [[Zagreb|Zagrebu]].<ref>{{Citiranje weba|title=dr.sc. Marijana Bijelić, doc.|url=https://thetha.ffzg.hr/ECTSArhiva/2019/Osoba/Index/2989|access-date=2026-04-13|website=thetha.ffzg.hr}}</ref> U maju i junu 2008. godine boravila je na Sofijskom univerzitetu Sveti Kliment Ohridski kao CEEPUS stipendista. Tokom ovog perioda stipendiranja učestvovala je sa naučno-istraživačkim radom na jubilarnoj konferenciji povodom 35. godišnjice Katedre za opću i uporednu povijest Univerziteta Sveti Ćirilo i Metodije u Velikom Trnovu. 20. decembra 2011. godine odbranila je doktorsku disertaciju pod nazivom „Žrtva kao strukturni model septembarske književnosti u bugarskoj književnoj avangardi“. U maju 2013. godine učestvovala je u Erazmus programu mobilnosti osoblja, tokom kojeg je održala četiri predavanja na Jugozapadnom univerzitetu Neofit Rilski u Blagoevgradu. Od 2016. godine radi kao viši predavač na Katedri za južnoslovenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a poslednji reizbor je obavljen u martu 2021. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|access-date=2026-04-13|language=en-US}}</ref> == Karijera i javno djelovanje == Predsjednica je hrvatskog feminističkog pokreta. <ref>{{Citiranje weba|title=Marijana Bijelić|url=https://www.salesiana.hr/predavac/marijana-bijelic|access-date=2026-04-13|website=Salesiana|language=hr}}</ref> Identifikuje se kao feministica i ljevičarka negdje od šeste godine, od trenutka kada počinje percipirati nepravde u sredini koja je okružuje, a na aktivistički rad je motivira osjećaj osobne odgovornosti za društvo čiji je dio. Marijana Bijelić također je aktivistica Platforme za reproduktivna prava, te je lani sudjelovala u paradi za reproduktivna prava žena na “8. mart”. Bijelić je česta kritičarka katoličke Crkve u Hrvatskoj te je tako putem medija zastupala ukidanje ugovora sa Svetom Stolicom, no posebnu pozornost privukao je njen napad na biskupa Vladu Košića kada ga je optužila da kritiziranjem komunističkog režima brani ustaštvo, fašizam i kapitalizam.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-16|title=MARIJANA BIJELIĆ: Nema tog zamislivog nasilja, poniženja i iživljavanja koje žrtve prostitucije nisu susrele - Žene i mediji|url=https://www.zeneimediji.hr/marijana-bijelic-nema-tog-zamislivog-nasilja-ponizenja-i-izivljavanja-koje-zrtve-prostitucije-nisu-susrele/|access-date=2026-04-13|website=www.zeneimediji.hr|language=hr}}</ref> == <small>Emisija "Peti dan" na Hrvatskoj radioteleviziji</small> == Marijana Bijelić stiče širu medijsku prepoznatljivost 2019. godine kada se pridružuje postavci komentatora u emisiji "[[Peti dan]]<ref>{{Citiranje weba|title=HRT: #Peti dan|url=https://www.hrt.hr/tag/peti-dan|access-date=2026-04-13|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref>" koja se emituje od 2010. godine na [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]<ref>{{Citiranje|title=Hrvatska radiotelevizija|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_radiotelevizija&oldid=7379731|date=2026-02-02|accessdate=2026-04-13|language=hr}}</ref> kao jedan od 5 komentatora. Redovito komentira sve aktualne teme i dešavanja kako u svijetu tako i na domaćoj sceni, od politike, društvenih fenomena, gradjanskih pokreta, do političkih filozofija aktuelnih političkih partija, političke istorije, pokušaje istorijskih revizionizma itd. Tokom svog učešća u diskusijama na različite političko - socijalno - ekonomsko - ideološke teme iznosila je svoje stavove i tako se profilisala kao borac za ljudska prava, vladavinu prava, antifašizam, socijaldemokratiju, pro EU, pro NATO, za jednakost žena i umanjenje razlika izmedju društvenih slojeva, aktivno se zalaže za prava manjinskih grupa.<ref>{{Citiranje novina|title=|url=https://www.portalnovosti.com/marijana-bijelic-crkva-stiti-vlastite-pozicije/}}</ref> Neretko ističe da je protiv "političko-kapitalističkih establišmenta i ekstremne hijerarhijsko-instrumentalističke organizacije katoličke crkve" u kojima je neko/neki ko/koji ima/imaju moć i vlada/ju nad ostalima i gde su žene de facto uvek potlačene. <ref>{{Citiranje weba|date=2021-05-05|title=Jutarnji list - Komentatorica iz ‘Petog dana‘ osniva radikalno feministički pokret: ‘Stop pornografiji i ginekološkom nasilju!‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/komentatorica-iz-petog-dana-osniva-radikalno-feministicki-pokret-stop-pornografiji-i-ginekoloskom-nasilju-15070832|access-date=2026-04-13|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> == <small>Stručni radovi i dela</small> == # ''<small>The Limits of Men’s Identity and the Transgressions of the Patriarchal Order in the Novels Alkar by Dinko Šimunović and Đuka Begović by Ivan Kozarac<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2025-07-24|title=Granice muškog identiteta i prekoračenja patrijarhalnog poretka u pripovijesti Alkar Dinka Šimunovića i romanu Đuka Begović Ivana Kozarca|url=https://pressto.amu.edu.pl/index.php/pss/article/view/49057|journal=Poznańskie Studia Slawistyczne|language=hr|issue=28|pages=53–65|doi=10.14746/pss.2025.28.2|issn=2450-2731}}</ref></small>'' # ''<small>SCIENCE AND TECHNOLOGY IN SVETOSLAV MINKOV'S SHORT STORIES (НАУКАТА И ТЕХНОЛОГИЯТА В РАЗКАЗИТЕ НА СВЕТОСЛАВ МИНКОВ)<ref>{{Citiranje weba|last=User|first=Super|title=Contents Vol.21.2 - 2023|url=https://ezikovsvyat.swu.bg/index.php/bg/archivebg/9-archc/40-21-2|access-date=2026-04-13|website=ezikovsvyat.swu.bg|language=bg-bg}}</ref></small>'' # ''<small>Polemical dialogue with patriarchal tradition in the collection of poems eternal and sacred by Elisaveta Bagryana<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2018-06-19|title=Polemical Dialogue with Patriarchal Tradition in the Collection of Poems Eternal and Sacred by Elisaveta Bagryana|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/297000|journal=Književna smotra : Časopis za svjetsku književnost|language=hr|volume=50|issue=187(1)|pages=63–69|issn=0455-0463}}</ref></small>'' # ''<small>FRATRICIDE OR PATRICIDE –THE CRISIS OF PATRIARCHY IN THE NOVELS ĐUKA BEGOVIĆBY IVAN KOZARAC AND ZEMJABY ELIN PELIN<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2020-11-08|title=Fratricide or Patricide - the Crisis of Patriarchy in the Novels "Đuka Begović" by Ivan Kozarac and "Zemja" by Elin Pelin|url=https://journals.ukim.mk/index.php/philologicalstudies/article/view/1351|journal=Philological Studies|language=en|volume=18|issue=2|pages=91–111|issn=1857-6060}}</ref></small>'' # ''<small>The aspects of tragic in the genius cycle in the legends by krleža<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2014|title=THE ASPECTS OF TRAGIC IN THE “GENIUS CYCLE” IN THE LEGENDS BY KRLEŽA|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/197300|journal=FLUMINENSIA : časopis za filološka istraživanja|language=hr|volume=26|issue=2|pages=133–142|issn=0353-4642}}</ref></small>''<br /> == <small> Reference</small> == mr6vp5kfl4z8v2igdcm5nrvs8l52ytn 7430921 7430920 2026-04-16T13:06:40Z ~2026-23180-42 357951 7430921 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Marijana Bijelić | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = 07.11.1978 (age 47) | mjesto_rođenja = Dubrovnik | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = Hrvatica | etnicitet = | polje = [[filozofija]], književnost, bugarski jezik, lingvistika | radna_institucija = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]] | alma_mater = | doktorski_mentor = Zvonko Kovač | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} '''Doc. dr. sc. Marijana Bijelić''' ( [[Dubrovnik]], 07.11.1978.) prominentna je [[hrvatska]] intelektualka, lingvistkinja, profesorica bugarskog jezika i književnosti, docentica i šefica Katedre za bugarski jezik i književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu.]] Rođena je u Dubrovniku, gdje je pohađala Osnovnu školu Marin Držić. Godine 1997. završila je Dubrovačku opću gimnaziju.<ref>{{Citiranje weba|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|access-date=2026-04-13|language=en-US}}</ref><br /> == Životopis == Godine 1999. upisala se na studije hrvatskih i slovenskih jezika i književnosti na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u [[Zagreb|Zagrebu]]. Kao studentkinja objavljivala je prevode iz bugarske književnosti na hrvatski jezik, kao i pohađala letnje i zimske tečajeve bugarskog jezika, književnosti i kulture u Bugarskoj. Godine 2005. diplomirala je sa diplomskim radom „Mikropoetske i makropoetske stilske strategije u romanu Travnička hronika Ive Andrića“. Zaposlena je kao mlađi istraživač i asistent u nastavi od novembra 2005. godine, radeći na projektu Interkulturna književna povijest (pod mentorstvom Zvonka Kovača kao rukovodioca projekta). Predaje na tečajevima bugarske književnosti na Odseku za južnoslovenske jezike i književnosti, redovno objavljujući radove o bugarskoj književnosti i slovenskim temama iz komparativne perspektive. Godine 2006. upisala se na postdiplomske i doktorske studije književnosti, scenskih umetnosti, filma i kulture na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u [[Zagreb|Zagrebu]].<ref>{{Citiranje weba|title=dr.sc. Marijana Bijelić, doc.|url=https://thetha.ffzg.hr/ECTSArhiva/2019/Osoba/Index/2989|access-date=2026-04-13|website=thetha.ffzg.hr}}</ref> U maju i junu 2008. godine boravila je na Sofijskom univerzitetu Sveti Kliment Ohridski kao CEEPUS stipendista. Tokom ovog perioda stipendiranja učestvovala je sa naučno-istraživačkim radom na jubilarnoj konferenciji povodom 35. godišnjice Katedre za opću i uporednu povijest Univerziteta Sveti Ćirilo i Metodije u Velikom Trnovu. 20. decembra 2011. godine odbranila je doktorsku disertaciju pod nazivom „Žrtva kao strukturni model septembarske književnosti u bugarskoj književnoj avangardi“. U maju 2013. godine učestvovala je u Erazmus programu mobilnosti osoblja, tokom kojeg je održala četiri predavanja na Jugozapadnom univerzitetu Neofit Rilski u Blagoevgradu. Od 2016. godine radi kao viši predavač na Katedri za južnoslovenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a poslednji reizbor je obavljen u martu 2021. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|access-date=2026-04-13|language=en-US}}</ref> == Karijera i javno djelovanje == Predsjednica je hrvatskog feminističkog pokreta. <ref>{{Citiranje weba|title=Marijana Bijelić|url=https://www.salesiana.hr/predavac/marijana-bijelic|access-date=2026-04-13|website=Salesiana|language=hr}}</ref> Identifikuje se kao feministica i ljevičarka negdje od šeste godine, od trenutka kada počinje percipirati nepravde u sredini koja je okružuje, a na aktivistički rad je motivira osjećaj osobne odgovornosti za društvo čiji je dio. Marijana Bijelić također je aktivistica Platforme za reproduktivna prava, te je lani sudjelovala u paradi za reproduktivna prava žena na “8. mart”. Bijelić je česta kritičarka katoličke Crkve u Hrvatskoj te je tako putem medija zastupala ukidanje ugovora sa Svetom Stolicom, no posebnu pozornost privukao je njen napad na biskupa Vladu Košića kada ga je optužila da kritiziranjem komunističkog režima brani ustaštvo, fašizam i kapitalizam.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-16|title=MARIJANA BIJELIĆ: Nema tog zamislivog nasilja, poniženja i iživljavanja koje žrtve prostitucije nisu susrele - Žene i mediji|url=https://www.zeneimediji.hr/marijana-bijelic-nema-tog-zamislivog-nasilja-ponizenja-i-izivljavanja-koje-zrtve-prostitucije-nisu-susrele/|access-date=2026-04-13|website=www.zeneimediji.hr|language=hr}}</ref> == <small>Emisija "Peti dan" na Hrvatskoj radioteleviziji</small> == Marijana Bijelić stiče širu medijsku prepoznatljivost 2019. godine kada se pridružuje postavci komentatora u emisiji "[[Peti dan]]<ref>{{Citiranje weba|title=HRT: #Peti dan|url=https://www.hrt.hr/tag/peti-dan|access-date=2026-04-13|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref>" koja se emituje od 2010. godine na [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]<ref>{{Citiranje|title=Hrvatska radiotelevizija|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_radiotelevizija&oldid=7379731|date=2026-02-02|accessdate=2026-04-13|language=hr}}</ref> kao jedna od 5 komentatora. Redovito komentira sve aktualne teme i dešavanja kako u svijetu tako i na domaćoj sceni, od politike, društvenih fenomena, gradjanskih pokreta, do političkih filozofija aktuelnih političkih partija, političke istorije, pokušaje istorijskih revizionizma itd. Tokom svog učešća u diskusijama na različite političko - socijalno - ekonomsko - ideološke teme iznosila je svoje stavove i tako se profilisala kao borac za ljudska prava, vladavinu prava, antifašizam, socijaldemokratiju, za jednakost žena i umanjenje razlika izmedju društvenih slojeva, aktivno se zalaže za prava manjinskih grupa.<ref>{{Citiranje novina|title=|url=https://www.portalnovosti.com/marijana-bijelic-crkva-stiti-vlastite-pozicije/}}</ref> Nerijetko ističe da je protiv "političko-kapitalističkih establišmenta i ekstremne hijerarhijsko-instrumentalističke organizacije katoličke crkve" u kojima je neko/neki ko/koji ima/imaju moć i vlada/ju nad ostalima i gde su žene de facto uvek potlačene. <ref>{{Citiranje weba|date=2021-05-05|title=Jutarnji list - Komentatorica iz ‘Petog dana‘ osniva radikalno feministički pokret: ‘Stop pornografiji i ginekološkom nasilju!‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/komentatorica-iz-petog-dana-osniva-radikalno-feministicki-pokret-stop-pornografiji-i-ginekoloskom-nasilju-15070832|access-date=2026-04-13|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> == <small>Stručni radovi i dela</small> == # ''<small>The Limits of Men’s Identity and the Transgressions of the Patriarchal Order in the Novels Alkar by Dinko Šimunović and Đuka Begović by Ivan Kozarac<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2025-07-24|title=Granice muškog identiteta i prekoračenja patrijarhalnog poretka u pripovijesti Alkar Dinka Šimunovića i romanu Đuka Begović Ivana Kozarca|url=https://pressto.amu.edu.pl/index.php/pss/article/view/49057|journal=Poznańskie Studia Slawistyczne|language=hr|issue=28|pages=53–65|doi=10.14746/pss.2025.28.2|issn=2450-2731}}</ref></small>'' # ''<small>SCIENCE AND TECHNOLOGY IN SVETOSLAV MINKOV'S SHORT STORIES (НАУКАТА И ТЕХНОЛОГИЯТА В РАЗКАЗИТЕ НА СВЕТОСЛАВ МИНКОВ)<ref>{{Citiranje weba|last=User|first=Super|title=Contents Vol.21.2 - 2023|url=https://ezikovsvyat.swu.bg/index.php/bg/archivebg/9-archc/40-21-2|access-date=2026-04-13|website=ezikovsvyat.swu.bg|language=bg-bg}}</ref></small>'' # ''<small>Polemical dialogue with patriarchal tradition in the collection of poems eternal and sacred by Elisaveta Bagryana<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2018-06-19|title=Polemical Dialogue with Patriarchal Tradition in the Collection of Poems Eternal and Sacred by Elisaveta Bagryana|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/297000|journal=Književna smotra : Časopis za svjetsku književnost|language=hr|volume=50|issue=187(1)|pages=63–69|issn=0455-0463}}</ref></small>'' # ''<small>FRATRICIDE OR PATRICIDE –THE CRISIS OF PATRIARCHY IN THE NOVELS ĐUKA BEGOVIĆBY IVAN KOZARAC AND ZEMJABY ELIN PELIN<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2020-11-08|title=Fratricide or Patricide - the Crisis of Patriarchy in the Novels "Đuka Begović" by Ivan Kozarac and "Zemja" by Elin Pelin|url=https://journals.ukim.mk/index.php/philologicalstudies/article/view/1351|journal=Philological Studies|language=en|volume=18|issue=2|pages=91–111|issn=1857-6060}}</ref></small>'' # ''<small>The aspects of tragic in the genius cycle in the legends by krleža<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2014|title=THE ASPECTS OF TRAGIC IN THE “GENIUS CYCLE” IN THE LEGENDS BY KRLEŽA|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/197300|journal=FLUMINENSIA : časopis za filološka istraživanja|language=hr|volume=26|issue=2|pages=133–142|issn=0353-4642}}</ref></small>''<br /> == <small> Reference</small> == jqngoe2bf4echuuzju56l6206gi91nr 7430924 7430921 2026-04-16T13:08:41Z ~2026-23180-42 357951 Promena teksta 7430924 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Marijana Bijelić | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = 07.11.1978 (age 47) | mjesto_rođenja = Dubrovnik | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = Hrvatica | etnicitet = | polje = [[filozofija]], književnost, bugarski jezik, lingvistika | radna_institucija = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]] | alma_mater = | doktorski_mentor = Zvonko Kovač | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} '''Doc. dr. sc. Marijana Bijelić''' ( [[Dubrovnik]], 07.11.1978.) prominentna je [[hrvatska]] intelektualka, lingvistkinja, profesorica bugarskog jezika i književnosti, docentica i šefica Katedre za bugarski jezik i književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu.]] Rođena je u Dubrovniku, gdje je pohađala Osnovnu školu Marin Držić. Godine 1997. završila je Dubrovačku opću gimnaziju.<ref>{{Citiranje weba|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|access-date=2026-04-13|language=en-US}}</ref><br /> == Životopis == Godine 1999. upisala se na studije hrvatskih i slovenskih jezika i književnosti na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u [[Zagreb|Zagrebu]]. Kao studentkinja objavljivala je prevode iz bugarske književnosti na hrvatski jezik, kao i pohađala letnje i zimske tečajeve bugarskog jezika, književnosti i kulture u Bugarskoj. Godine 2005. diplomirala je sa diplomskim radom „Mikropoetske i makropoetske stilske strategije u romanu Travnička hronika Ive Andrića“. Zaposlena je kao mlađi istraživač i asistent u nastavi od novembra 2005. godine, radeći na projektu Interkulturna književna povijest (pod mentorstvom Zvonka Kovača kao rukovodioca projekta). Predaje na tečajevima bugarske književnosti na Odseku za južnoslovenske jezike i književnosti, redovno objavljujući radove o bugarskoj književnosti i slovenskim temama iz komparativne perspektive. Godine 2006. upisala se na postdiplomske i doktorske studije književnosti, scenskih umetnosti, filma i kulture na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u [[Zagreb|Zagrebu]].<ref>{{Citiranje weba|title=dr.sc. Marijana Bijelić, doc.|url=https://thetha.ffzg.hr/ECTSArhiva/2019/Osoba/Index/2989|access-date=2026-04-13|website=thetha.ffzg.hr}}</ref> U maju i junu 2008. godine boravila je na Sofijskom univerzitetu Sveti Kliment Ohridski kao CEEPUS stipendista. Tokom ovog perioda stipendiranja učestvovala je sa naučno-istraživačkim radom na jubilarnoj konferenciji povodom 35. godišnjice Katedre za opću i uporednu povijest Univerziteta Sveti Ćirilo i Metodije u Velikom Trnovu. 20. decembra 2011. godine odbranila je doktorsku disertaciju pod nazivom „Žrtva kao strukturni model septembarske književnosti u bugarskoj književnoj avangardi“. U maju 2013. godine učestvovala je u Erazmus programu mobilnosti osoblja, tokom kojeg je održala četiri predavanja na Jugozapadnom univerzitetu Neofit Rilski u Blagoevgradu. Od 2016. godine radi kao viši predavač na Katedri za južnoslovenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a poslednji reizbor je obavljen u martu 2021. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|access-date=2026-04-13|language=en-US}}</ref> == Karijera i javno djelovanje == Predsjednica je hrvatskog feminističkog pokreta. <ref>{{Citiranje weba|title=Marijana Bijelić|url=https://www.salesiana.hr/predavac/marijana-bijelic|access-date=2026-04-13|website=Salesiana|language=hr}}</ref> Identifikuje se kao feministica i ljevičarka negdje od šeste godine, od trenutka kada počinje percipirati nepravde u sredini koja je okružuje, a na aktivistički rad je motivira osjećaj osobne odgovornosti za društvo čiji je dio. Marijana Bijelić također je aktivistica Platforme za reproduktivna prava, te je lani sudjelovala u paradi za reproduktivna prava žena na “8. mart”. Bijelić je česta kritičarka katoličke Crkve u Hrvatskoj te je tako putem medija zastupala ukidanje ugovora sa Svetom Stolicom, no posebnu pozornost privukao je njen napad na biskupa Vladu Košića kada ga je optužila da kritiziranjem komunističkog režima brani ustaštvo, fašizam i kapitalizam.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-16|title=MARIJANA BIJELIĆ: Nema tog zamislivog nasilja, poniženja i iživljavanja koje žrtve prostitucije nisu susrele - Žene i mediji|url=https://www.zeneimediji.hr/marijana-bijelic-nema-tog-zamislivog-nasilja-ponizenja-i-izivljavanja-koje-zrtve-prostitucije-nisu-susrele/|access-date=2026-04-13|website=www.zeneimediji.hr|language=hr}}</ref> == <small>Emisija "Peti dan" na Hrvatskoj radioteleviziji</small> == Marijana Bijelić stiče širu medijsku prepoznatljivost 2019. godine kada se pridružuje postavci komentatora u emisiji "[[Peti dan]]<ref>{{Citiranje weba|title=HRT: #Peti dan|url=https://www.hrt.hr/tag/peti-dan|access-date=2026-04-13|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref>" koja se emituje od 2010. godine na [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]<ref>{{Citiranje|title=Hrvatska radiotelevizija|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_radiotelevizija&oldid=7379731|date=2026-02-02|accessdate=2026-04-13|language=hr}}</ref> kao jedna od 5 komentatora. Redovito komentira sve aktualne teme i dešavanja kako u svijetu tako i na domaćoj sceni, od politike, društvenih fenomena, gradjanskih pokreta, do političkih filozofija aktuelnih političkih partija, političke istorije, pokušaje istorijskih revizionizma itd. Tokom svog učešća u diskusijama na različite političko - socijalno - ekonomsko - ideološke teme iznosila je svoje stavove i tako se profilisala kao borac za ljudska prava, vladavinu prava, antifašizam, socijaldemokratiju, za jednakost žena i umanjenje razlika izmedju društvenih slojeva, aktivno se zalaže za prava manjinskih grupa.<ref>{{Citiranje novina|title=|url=https://www.portalnovosti.com/marijana-bijelic-crkva-stiti-vlastite-pozicije/}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2021-05-05|title=Jutarnji list - Komentatorica iz ‘Petog dana‘ osniva radikalno feministički pokret: ‘Stop pornografiji i ginekološkom nasilju!‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/komentatorica-iz-petog-dana-osniva-radikalno-feministicki-pokret-stop-pornografiji-i-ginekoloskom-nasilju-15070832|access-date=2026-04-13|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> == <small>Stručni radovi i dela</small> == # ''<small>The Limits of Men’s Identity and the Transgressions of the Patriarchal Order in the Novels Alkar by Dinko Šimunović and Đuka Begović by Ivan Kozarac<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2025-07-24|title=Granice muškog identiteta i prekoračenja patrijarhalnog poretka u pripovijesti Alkar Dinka Šimunovića i romanu Đuka Begović Ivana Kozarca|url=https://pressto.amu.edu.pl/index.php/pss/article/view/49057|journal=Poznańskie Studia Slawistyczne|language=hr|issue=28|pages=53–65|doi=10.14746/pss.2025.28.2|issn=2450-2731}}</ref></small>'' # ''<small>SCIENCE AND TECHNOLOGY IN SVETOSLAV MINKOV'S SHORT STORIES (НАУКАТА И ТЕХНОЛОГИЯТА В РАЗКАЗИТЕ НА СВЕТОСЛАВ МИНКОВ)<ref>{{Citiranje weba|last=User|first=Super|title=Contents Vol.21.2 - 2023|url=https://ezikovsvyat.swu.bg/index.php/bg/archivebg/9-archc/40-21-2|access-date=2026-04-13|website=ezikovsvyat.swu.bg|language=bg-bg}}</ref></small>'' # ''<small>Polemical dialogue with patriarchal tradition in the collection of poems eternal and sacred by Elisaveta Bagryana<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2018-06-19|title=Polemical Dialogue with Patriarchal Tradition in the Collection of Poems Eternal and Sacred by Elisaveta Bagryana|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/297000|journal=Književna smotra : Časopis za svjetsku književnost|language=hr|volume=50|issue=187(1)|pages=63–69|issn=0455-0463}}</ref></small>'' # ''<small>FRATRICIDE OR PATRICIDE –THE CRISIS OF PATRIARCHY IN THE NOVELS ĐUKA BEGOVIĆBY IVAN KOZARAC AND ZEMJABY ELIN PELIN<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2020-11-08|title=Fratricide or Patricide - the Crisis of Patriarchy in the Novels "Đuka Begović" by Ivan Kozarac and "Zemja" by Elin Pelin|url=https://journals.ukim.mk/index.php/philologicalstudies/article/view/1351|journal=Philological Studies|language=en|volume=18|issue=2|pages=91–111|issn=1857-6060}}</ref></small>'' # ''<small>The aspects of tragic in the genius cycle in the legends by krleža<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2014|title=THE ASPECTS OF TRAGIC IN THE “GENIUS CYCLE” IN THE LEGENDS BY KRLEŽA|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/197300|journal=FLUMINENSIA : časopis za filološka istraživanja|language=hr|volume=26|issue=2|pages=133–142|issn=0353-4642}}</ref></small>''<br /> == <small> Reference</small> == e9kug4hgv4rem2x8drgf9q93dc3o5la 7431042 7430924 2026-04-16T19:21:09Z ~2026-23180-42 357951 7431042 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Marijana Bijelić | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = 07.11.1978 (age 47) | mjesto_rođenja = Dubrovnik | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = Hrvatica | etnicitet = | polje = [[filozofija]], književnost, bugarski jezik, lingvistika | radna_institucija = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]] | alma_mater = | doktorski_mentor = Zvonko Kovač | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} '''Doc. dr. sc. Marijana Bijelić''' (Dubrovnik, 7. studenog 1978.) istaknuta je hrvatska intelektualka, lingvistica, profesorica bugarskog jezika i književnosti, docentica i pročelnica Katedre za bugarski jezik i književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu.]] Rođena je u [[Dubrovnik|Dubrovniku]], gdje je pohađala Osnovnu školu Marin Držić. Godine 1997. maturirala je na Općoj gimnaziji u Dubrovniku.<ref>https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/</ref> == Biografija == Godine 1999. upisala je studij hrvatskih i slavenskih jezika i književnosti na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu. Kao studentica objavljivala je prijevode iz bugarske književnosti na hrvatski jezik, a pohađala je i ljetne i zimske tečajeve bugarskog jezika, književnosti i kulture u Bugarskoj. Godine 2005. diplomirala je s diplomskim radom "Mikropoetske i makropoetske stilske strategije u romanu Travnička hronika Ive Andrića". Od studenog 2005. zaposlena je kao mlađa istraživačica i asistentica u nastavi na projektu Interkulturalna književna povijest (pod mentorstvom Zvonka Kovača kao voditelja projekta). Predaje bugarsku književnost na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti, redovito objavljujući radove o bugarskoj književnosti i slavenskim temama iz komparativne perspektive. Godine 2006. upisala je poslijediplomski i doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba|title=dr.sc. Marijana Bijelić, doc.|url=https://thetha.ffzg.hr/ECTSArhiva/2019/Osoba/Index/2989|access-date=2026-04-16|website=thetha.ffzg.hr}}</ref> U svibnju i lipnju 2008. boravila je na Sveučilištu Sveti Kliment Ohridski u Sofiji kao CEEPUS stipendistica. Tijekom tog stipendijskog razdoblja sudjelovala je sa znanstveno-istraživačkim radom na jubilarnoj konferenciji povodom 35. obljetnice Odsjeka za opću i komparativnu povijest Sveučilišta Svetog Ćirila i Metoda u Velikom Trnovu. Dana 20. prosinca 2011. obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom "Žrtva kao strukturni model rujanske književnosti u bugarskoj književnoj avangardi". U svibnju 2013. sudjelovala je u programu mobilnosti osoblja Erasmus, tijekom kojeg je održala četiri predavanja na Sveučilištu Neofit Rilski Jugozapad u Blagoevgradu. Od 2016. radi kao viša predavačica na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a posljednji reizbor održan je u ožujku 2021.<ref>{{Citiranje weba|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|access-date=2026-04-16|language=en-US}}</ref> == Karijera i javna aktivnost == Predsjednica je Hrvatskog feminističkog pokreta.<ref>{{Citiranje weba|title=Marijana Bijelić|url=https://www.salesiana.hr/predavac/marijana-bijelic|access-date=2026-04-16|website=Salesiana|language=hr}}</ref> Identificira se kao feministkinja i ljevičarka negdje od šeste godine, od trenutka kada počinje uočavati nepravde u okruženju koje je okružuje, a njezin aktivistički rad motiviran je osjećajem osobne odgovornosti za društvo čiji je dio. Marijana Bijelić je također aktivistica Platforme za reproduktivna prava, a prošle godine sudjelovala je u paradi za ženska reproduktivna prava 8. ožujka. Bijelić je česta kritičarka Katoličke crkve u Hrvatskoj te se tako putem medija zalagala za raskid ugovora sa Svetom Stolicom, ali njezin napad na biskupa Vladu Košića privukao je posebnu pozornost kada ga je optužila da brani ustaše, fašizam i kapitalizam kritizirajući komunistički režim.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-16|title=MARIJANA BIJELIĆ: Nema tog zamislivog nasilja, poniženja i iživljavanja koje žrtve prostitucije nisu susrele - Žene i mediji|url=https://www.zeneimediji.hr/marijana-bijelic-nema-tog-zamislivog-nasilja-ponizenja-i-izivljavanja-koje-zrtve-prostitucije-nisu-susrele/|access-date=2026-04-16|website=www.zeneimediji.hr|language=hr}}</ref> == Emisija "Peti dan" na Hrvatskoj radioteleviziji == Marijana Bijelić stekla je širu medijsku prepoznatljivost 2019. godine kada se pridružila komentatorskoj postavi u emisiji "Peti dan<ref>{{Citiranje weba|title=HRT: #Peti dan|url=https://www.hrt.hr/tag/peti-dan|access-date=2026-04-16|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref>", koja se emitira od 2010. na HRT-ukao jedna od 5 komentatorica. Redovito komentira sve aktualne teme i događaje kako na svjetskoj tako i na domaćoj sceni, od politike, društvenih fenomena, građanskih pokreta, do političkih filozofija aktualnih političkih stranaka, političke povijesti, pokušaja povijesnog revizionizma itd. Tijekom sudjelovanja u raspravama o raznim političko - socijalno - ekonomsko - ideološkim temama, iznosila je svoje stavove i profilirala se kao borac za ljudska prava, vladavinu prava, antifašizam, socijaldemokraciju, za ravnopravnost žena i smanjenje razlika između društvenih slojeva, te aktivno zagovara prava manjinskih skupina.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-05-05|title=Jutarnji list - Komentatorica iz ‘Petog dana‘ osniva radikalno feministički pokret: ‘Stop pornografiji i ginekološkom nasilju!‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/komentatorica-iz-petog-dana-osniva-radikalno-feministicki-pokret-stop-pornografiji-i-ginekoloskom-nasilju-15070832|access-date=2026-04-16|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> == <small>Stručni radovi i dela</small> == # ''<small>The Limits of Men’s Identity and the Transgressions of the Patriarchal Order in the Novels Alkar by Dinko Šimunović and Đuka Begović by Ivan Kozarac<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2025-07-24|title=Granice muškog identiteta i prekoračenja patrijarhalnog poretka u pripovijesti Alkar Dinka Šimunovića i romanu Đuka Begović Ivana Kozarca|url=https://pressto.amu.edu.pl/index.php/pss/article/view/49057|journal=Poznańskie Studia Slawistyczne|language=hr|issue=28|pages=53–65|doi=10.14746/pss.2025.28.2|issn=2450-2731}}</ref></small>'' # ''<small>SCIENCE AND TECHNOLOGY IN SVETOSLAV MINKOV'S SHORT STORIES (НАУКАТА И ТЕХНОЛОГИЯТА В РАЗКАЗИТЕ НА СВЕТОСЛАВ МИНКОВ)<ref>{{Citiranje weba|last=User|first=Super|title=Contents Vol.21.2 - 2023|url=https://ezikovsvyat.swu.bg/index.php/bg/archivebg/9-archc/40-21-2|access-date=2026-04-13|website=ezikovsvyat.swu.bg|language=bg-bg}}</ref></small>'' # ''<small>Polemical dialogue with patriarchal tradition in the collection of poems eternal and sacred by Elisaveta Bagryana<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2018-06-19|title=Polemical Dialogue with Patriarchal Tradition in the Collection of Poems Eternal and Sacred by Elisaveta Bagryana|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/297000|journal=Književna smotra : Časopis za svjetsku književnost|language=hr|volume=50|issue=187(1)|pages=63–69|issn=0455-0463}}</ref></small>'' # ''<small>FRATRICIDE OR PATRICIDE –THE CRISIS OF PATRIARCHY IN THE NOVELS ĐUKA BEGOVIĆBY IVAN KOZARAC AND ZEMJABY ELIN PELIN<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2020-11-08|title=Fratricide or Patricide - the Crisis of Patriarchy in the Novels "Đuka Begović" by Ivan Kozarac and "Zemja" by Elin Pelin|url=https://journals.ukim.mk/index.php/philologicalstudies/article/view/1351|journal=Philological Studies|language=en|volume=18|issue=2|pages=91–111|issn=1857-6060}}</ref></small>'' # ''<small>The aspects of tragic in the genius cycle in the legends by krleža<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2014|title=THE ASPECTS OF TRAGIC IN THE “GENIUS CYCLE” IN THE LEGENDS BY KRLEŽA|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/197300|journal=FLUMINENSIA : časopis za filološka istraživanja|language=hr|volume=26|issue=2|pages=133–142|issn=0353-4642}}</ref></small>''<br /> == <small> Reference</small> == szbkayz8u377wpplk65nb9uviyc0j5n Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512/Marijana Bijelić 3 809177 7430993 7430651 2026-04-16T16:57:21Z Runolist 263374 /* neenciklopedijski dijelovi */ Odgovor 7430993 wikitext text/x-wiki == Podvucena citava stranica == Postovani, uklonite underline sa citave stranice zbog estetskih razloga hvala [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 19:27, 13. travnja 2026. (CEST) :Respected, please re-evaluate again those points that were in question since those have been ameliorated. :Regarding the photos I would like to change their category since those are publicly avaliable on the free internet and such do not violate any terms since the authors of those have waived the right. This person DESERVES to have its Wiki page. :Regards, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 23:41, 13. travnja 2026. (CEST) == neenciklopedijski dijelovi == Wikipedija nije popis bibliografije, aktivističkih pothvata, izjava (za važnije ima ''Wikicitat'') niti izvedbenih kolegija na fakultetu. Stavovi se mogu obraditi u zasebnom odlomku, s izravnim citatima samo ako je nužno za razumijevanje istih. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-22825-73|&#126;2026-22825-73]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-22825-73|talk]]) 01:18, 14. travnja 2026. (CEST) :Zar nije poenta sto veci broj informacija o konkretnoj osobi koje pokazuju relevantnost/kredibilitet. Bibliografij ukazuje na naucnu aktivnost iste. Kolegije cu izbaciti. Da citati su u ovom slucaju nuzni. :N [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:39, 14. travnja 2026. (CEST) :Takodjer koju fotografiju mogu opste ubaciti posto apsolutno svaku prijave i skinu i zaista je vec previse. Nov sam ovde pa bi mi trebala mala pomoc. :Srdacno [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:41, 14. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] Enciklopedijska značajnost osobe ([[WP:KRTE]]) treba biti razvidna iz izvora koji se koriste za članak i osnovnih podataka, ne dokazuje ju se popisima kolegija i sličnim podatcima. Za fotografije već u početku procesa objave jasno piše da moraju biti pod slobodnom licencijom ili trebaju biti vlastiti rad. Preuzimanje slika s interneta ili snimanje ekrana neke televizijske emisije ne spadaju ni pod jedno od navedenog. Treba pažljivije čitati upute. ::Usput, citat nije nužan. Cijeli taj dio može se bez gubitaka parafrazirati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:30, 15. travnja 2026. (CEST) :::Izbačeni su citati, tako da je tekst formalno informativnog karaktera. Da li sad moze biti objavljen? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-23180-42|&#126;2026-23180-42]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-23180-42|talk]]) 23:40, 15. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] Tekst i dalje nije prilagođen hrvatskome jeziku. Ako ne govorite hrvatski ili ne poznajete pravopis, najbolje bi bilo da stranicu objavite na relevantnoj jezičnoj inačici Wikipedije. Pretpostavljam da je u pitanju bošnjački/bosanski, pa možete tekst objaviti na stranici bosanske Wikipedije na sljedećoj poveznici: [[:bs:Marijana Bijelić]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:57, 16. travnja 2026. (CEST) ddogma1e0qs7eoz7tjgs4d83v3o1ixe 7430994 7430993 2026-04-16T16:58:39Z Runolist 263374 /* neenciklopedijski dijelovi */ dod. 7430994 wikitext text/x-wiki == Podvucena citava stranica == Postovani, uklonite underline sa citave stranice zbog estetskih razloga hvala [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 19:27, 13. travnja 2026. (CEST) :Respected, please re-evaluate again those points that were in question since those have been ameliorated. :Regarding the photos I would like to change their category since those are publicly avaliable on the free internet and such do not violate any terms since the authors of those have waived the right. This person DESERVES to have its Wiki page. :Regards, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 23:41, 13. travnja 2026. (CEST) == neenciklopedijski dijelovi == Wikipedija nije popis bibliografije, aktivističkih pothvata, izjava (za važnije ima ''Wikicitat'') niti izvedbenih kolegija na fakultetu. Stavovi se mogu obraditi u zasebnom odlomku, s izravnim citatima samo ako je nužno za razumijevanje istih. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-22825-73|&#126;2026-22825-73]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-22825-73|talk]]) 01:18, 14. travnja 2026. (CEST) :Zar nije poenta sto veci broj informacija o konkretnoj osobi koje pokazuju relevantnost/kredibilitet. Bibliografij ukazuje na naucnu aktivnost iste. Kolegije cu izbaciti. Da citati su u ovom slucaju nuzni. :N [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:39, 14. travnja 2026. (CEST) :Takodjer koju fotografiju mogu opste ubaciti posto apsolutno svaku prijave i skinu i zaista je vec previse. Nov sam ovde pa bi mi trebala mala pomoc. :Srdacno [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:41, 14. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] Enciklopedijska značajnost osobe ([[WP:KRTE]]) treba biti razvidna iz izvora koji se koriste za članak i osnovnih podataka, ne dokazuje ju se popisima kolegija i sličnim podatcima. Za fotografije već u početku procesa objave jasno piše da moraju biti pod slobodnom licencijom ili trebaju biti vlastiti rad. Preuzimanje slika s interneta ili snimanje ekrana neke televizijske emisije ne spadaju ni pod jedno od navedenog. Treba pažljivije čitati upute. ::Usput, citat nije nužan. Cijeli taj dio može se bez gubitaka parafrazirati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:30, 15. travnja 2026. (CEST) :::Izbačeni su citati, tako da je tekst formalno informativnog karaktera. Da li sad moze biti objavljen? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-23180-42|&#126;2026-23180-42]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-23180-42|talk]]) 23:40, 15. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] Tekst i dalje nije prilagođen hrvatskome jeziku. Ako ne govorite hrvatski ili ne poznajete pravopis, najbolje bi bilo da stranicu objavite na relevantnoj jezičnoj inačici Wikipedije. Pretpostavljam da je u pitanju bošnjački/bosanski, pa možete tekst objaviti na stranici bosanske Wikipedije na sljedećoj poveznici: [[:bs:Marijana Bijelić]]. Netko će već jednom prevesti na hrvatski, a dotad će se članak svejedno jednako lako moći pronaći preko Googlea kao da je objavljen na hrvatskoj Wikipediji. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:57, 16. travnja 2026. (CEST) bnf3jugqesqvn4pqve3peppqvphmk18 7431044 7430994 2026-04-16T19:22:11Z ~2026-23180-42 357951 /* neenciklopedijski dijelovi */ Odgovor 7431044 wikitext text/x-wiki == Podvucena citava stranica == Postovani, uklonite underline sa citave stranice zbog estetskih razloga hvala [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 19:27, 13. travnja 2026. (CEST) :Respected, please re-evaluate again those points that were in question since those have been ameliorated. :Regarding the photos I would like to change their category since those are publicly avaliable on the free internet and such do not violate any terms since the authors of those have waived the right. This person DESERVES to have its Wiki page. :Regards, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 23:41, 13. travnja 2026. (CEST) == neenciklopedijski dijelovi == Wikipedija nije popis bibliografije, aktivističkih pothvata, izjava (za važnije ima ''Wikicitat'') niti izvedbenih kolegija na fakultetu. Stavovi se mogu obraditi u zasebnom odlomku, s izravnim citatima samo ako je nužno za razumijevanje istih. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-22825-73|&#126;2026-22825-73]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-22825-73|talk]]) 01:18, 14. travnja 2026. (CEST) :Zar nije poenta sto veci broj informacija o konkretnoj osobi koje pokazuju relevantnost/kredibilitet. Bibliografij ukazuje na naucnu aktivnost iste. Kolegije cu izbaciti. Da citati su u ovom slucaju nuzni. :N [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:39, 14. travnja 2026. (CEST) :Takodjer koju fotografiju mogu opste ubaciti posto apsolutno svaku prijave i skinu i zaista je vec previse. Nov sam ovde pa bi mi trebala mala pomoc. :Srdacno [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:41, 14. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] Enciklopedijska značajnost osobe ([[WP:KRTE]]) treba biti razvidna iz izvora koji se koriste za članak i osnovnih podataka, ne dokazuje ju se popisima kolegija i sličnim podatcima. Za fotografije već u početku procesa objave jasno piše da moraju biti pod slobodnom licencijom ili trebaju biti vlastiti rad. Preuzimanje slika s interneta ili snimanje ekrana neke televizijske emisije ne spadaju ni pod jedno od navedenog. Treba pažljivije čitati upute. ::Usput, citat nije nužan. Cijeli taj dio može se bez gubitaka parafrazirati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:30, 15. travnja 2026. (CEST) :::Izbačeni su citati, tako da je tekst formalno informativnog karaktera. Da li sad moze biti objavljen? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-23180-42|&#126;2026-23180-42]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-23180-42|talk]]) 23:40, 15. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] Tekst i dalje nije prilagođen hrvatskome jeziku. Ako ne govorite hrvatski ili ne poznajete pravopis, najbolje bi bilo da stranicu objavite na relevantnoj jezičnoj inačici Wikipedije. Pretpostavljam da je u pitanju bošnjački/bosanski, pa možete tekst objaviti na stranici bosanske Wikipedije na sljedećoj poveznici: [[:bs:Marijana Bijelić]]. Netko će već jednom prevesti na hrvatski, a dotad će se članak svejedno jednako lako moći pronaći preko Googlea kao da je objavljen na hrvatskoj Wikipediji. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:57, 16. travnja 2026. (CEST) ::Smatram da je neprirodno posto se osoba izjasnjava kao Hrvatica. Upravo sam zavrsio prevod i odradio ono sto ste rekli. Proverite sada ponovo da li je u redu za objavljivanje. ::Srdacno [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-23180-42|&#126;2026-23180-42]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-23180-42|talk]]) 21:22, 16. travnja 2026. (CEST) c0y0sautox5dw71oi1ery6buepze9d5 Plućna embolija 0 809195 7431061 7429407 2026-04-16T19:56:03Z GB TWB 336159 missing references added (ref. nr. 1, 3, 4 & 12) 7431061 wikitext text/x-wiki {{Infookvir bolest |ime =Plućna embolija |druga imena = |slika =SaddlePE.PNG |veličina slike = |image_thumbtime = |alt = |opis slike =Spiralna [[CT snimka]] s [[radiokontrastnim]] sredstvom koja prikazuje više područja neujednačenog ispunjenja na bifurkaciji ("sedlasta" plućna embolija) i u [[plućna arterija|plućnim arterijama]]. |specijalizacija =[[hematologija]], [[kardiologija]], [[pulmologija]] |simptomi =[[dispneja|otežano disanje]], [[bol u prsima]], iskašljavanje krvi<ref name=NIH2011Sym/> |komplikacije =[[sinkopa (medicina)|nesvjestica]], [[šok (cirkulacijski)|nizak krvni tlak]], [[srčani arest|iznenadna smrt]]<ref name=Goldhaber/> |početak =starija dob<ref name=NIH2011Risk/> |trajanje = |vrste = |uzroci = |rizici =[[rak]], dugotrajno [[mirovanje u krevetu]], [[pušenje]], [[moždani udar]], određene [[genetika|genetske]] bolesti, [[hormonska nadomjesna terapija|lijekovi na bazi estrogena]], [[trudnoća]], [[pretilost]], postoperativni period<ref name=NIH2011Risk/> |dijagnoza =metoda temeljena na simptomima, [[D-dimer]], [[CT plućna angiografija]], [[scintigrafija pluća]]<ref name=NIH2011Diag/> |diferencijalna = |prevencija = |liječenje =[[antikoagulans]]i ([[heparin]], [[varfarin]], [[izravni oralni antikoagulansi (razrjeđivači krvi)]])<ref name=Chest2016>{{cite journal | vauthors = Kearon C, Akl EA, Ornelas J, Blaivas A, Jimenez D, Bounameaux H, Huisman M, King CS, Morris TA, Sood N, Stevens SM, Vintch JR, Wells P, Woller SC, Moores L | display-authors = 6 | title = Antithrombotic Therapy for VTE Disease: CHEST Guideline and Expert Panel Report | journal = Chest | volume = 149 | issue = 2 | pages = 315–352 | date = February 2016 | pmid = 26867832 | doi = 10.1016/j.chest.2015.11.026 }}</ref> |lijekovi = |prognoza = |učestalost =~450 000 godišnje (SAD), 430 000 (Europa)<ref name=NIH2011What/><ref name="Epi2005"/><ref name=Ras2014/> |smrti =50 000 – 200 000 godišnje (SAD)<ref name=Epi2005/><ref name="Robbins Pathology"/> |video1 = |eponim = }} '''Plućna embolija''' ('''PE''') je začepljenje [[Plućna arterija|plućne arterije]] uzrokovano materijom koja na mjesto začepljenja dospijeva krvotokom iz drugih dijelova tijela ([[embolija]]).<ref name="NIH2011What">{{Citiranje weba|title=What Is Pulmonary Embolism?|url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/pe|website=NHLBI|access-date=12 March 2016|date=July 1, 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160312125204/https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/pe|archive-date=12 March 2016}}{{Webarchive}}</ref> Simptomi plućne embolije uključuju [[Dispneja|otežano disanje]], [[Bol u prsima|bol u prsima,]] posebno pri udisaju, i [[Hemoptiza|iskašljavanje krvi]].<ref name="NIH2011Sym">{{Citiranje weba|title=What Are the Signs and Symptoms of Pulmonary Embolism?|url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/venous-thromboembolism/symptoms|access-date=12 March 2016|date=July 1, 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309014739/https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/pe/signs|archive-date=12 March 2016}}{{Webarchive}}</ref> Mogu biti prisutni i simptomi krvnog ugruška u nozi, poput crvene, tople, otečene i bolne noge. Znakovi plućne embolije uključuju nisku razinu kisika u krvi, ubrzano disanje, [[Tahikardija|ubrzan rad srca]], ponekad blagu [[Groznica|vrućicu]].<ref name="Tint2010">{{Citiranje knjige|last=Tintinalli|first=Judith E.|title=Emergency Medicine: A Comprehensive Study Guide (Emergency Medicine (Tintinalli))|publisher=McGraw-Hill Companies|location=New York|year=2010|pages=432|edition=7|isbn=978-0-07-148480-0}}</ref> Teški slučajevi mogu dovesti do [[Sinkopa (medicina)|nesvjestice]], [[Šok (medicina)|abnormalno niskog krvnog tlaka]] i [[Srčani zastoj|iznenadne smrti]].<ref name="Goldhaber">{{Citiranje knjige|vauthors=Goldhaber SZ|veditors=Kasper DL, Braunwald E, Fauci AS|title=Harrison's Principles of Internal Medicine|edition=16th|year=2005|publisher=McGraw-Hill|location=New York, NY|isbn=978-0-07-139140-5|pages=1561–65|chapter=Pulmonary thromboembolism|display-editors=etal}}</ref> Plućnu emboliju obično uzrokuje krvni ugrušak u nozi koji doputuje u pluća.<ref name="NIH2011What" /> Rizik od krvnih ugrušaka povećavaju [[Rak (bolest)|rak]], dugotrajno mirovanje u krevetu, pušenje, [[moždani udar]], određene [[Genetika|genetske]] bolesti, lijekovi na bazi estrogena, [[trudnoća]], [[pretilost]] i postoperativni periodi. Mali udio slučajeva posljedica je embolizacije zraka, masti ili amnionske tekućine.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Pantaleo G, Luigi N, Federica T, Paola S, Margherita N, Tahir M|title=Amniotic fluid embolism: review|journal=Current Pharmaceutical Biotechnology|volume=14|issue=14|pages=1163–7|date=2014|pmid=24804726|doi=10.2174/1389201015666140430161404}}</ref> Dijagnoza se temelji na kombinaciji znakova, simptoma i rezultata testova.<ref name="NIH2011Diag">{{Citiranje weba|title=How Is Pulmonary Embolism Diagnosed?|url=https://web.archive.org/web/20160407071108/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/pe/diagnosis|access-date=12. ožujka 2016.|date=1. srpnja 2011.|url-status=live|archive-url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/pe/diagnosis|archive-date=7. travnja 2016.}}{{Webarchive}}</ref> Ako je rizik nizak, krvni test poznat kao D-dimer može isključiti stanje.<ref name="NIH2011Diag" /> Osim toga, CT plućna angiografija, scintigrafija pluća ili [[ultrazvuk]] nogu mogu potvrditi dijagnozu. Zajedno, duboka venska tromboza i plućna embolija poznate su kao venska tromboembolija (VTE). Prevencija plućne embolije uključuje što brži početak kretanja nakon operacija, vježbe za potkoljenice tijekom razdoblja sjedenja i uzimanje lijekova [[Antikoagulansi|za razrjeđivanje krvi]] nakon nekih vrsta operacija. Liječenje se provodi antikoagulansima poput [[Heparin|heparina]], varfarina ili jednog od [[Antikoagulansi|oralnih antikoagulanata izravnog djelovanja]] (razrjeđivača krvi),<ref name=Chest2016>{{cite journal | vauthors = Kearon C, Akl EA, Ornelas J, Blaivas A, Jimenez D, Bounameaux H, Huisman M, King CS, Morris TA, Sood N, Stevens SM, Vintch JR, Wells P, Woller SC, Moores L | display-authors = 6 | title = Antithrombotic Therapy for VTE Disease: CHEST Guideline and Expert Panel Report | journal = Chest | volume = 149 | issue = 2 | pages = 315–352 | date = February 2016 | pmid = 26867832 | doi = 10.1016/j.chest.2015.11.026 }}</ref> čije se uzimanje preporučuje najmanje tri mjeseca. U teškim slučajevima može se javiti potreba za trombolizom lijekovima poput tkivnog aktivatora plazminogena (tPA) koji se daje intravenozno ili putem katetera, a u nekim slučajevima i za operacijom (plućna trombektomija).<ref name="NIH2011Tx">{{Citiranje weba|title=How Is Pulmonary Embolism Treated?|url=https://web.archive.org/web/20160309014151/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/pe/treatment|access-date=12 March 2016|date=July 1, 2011|url-status=live|archive-url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/pe/treatment|archive-date=9 March 2016}}{{Webarchive}}</ref><ref name="Or2020">Ortel, Thomas L.; Neumann, Ignacio; Ageno, Walter; Beyth, Rebecca; Clark, Nathan P.; Cuker, Adam; Hutten, Barbara A.; Jaff, Michael R.; Manja, Veena; Schulman, Sam; Thurston, Caitlin. 13. listopada 2020. [https://ashpublications.org/bloodadvances/article/4/19/4693/463998/American-Society-of-Hematology-2020-Guidelines-for American Society of Hematology 2020 guidelines for management of venous thromboembolism: treatment of deep vein thrombosis and pulmonary embolism]. ''Blood Advances''. '''4''' (19): 4693–4738.</ref> Ako razrjeđivači krvi nisu prikladni, može se koristiti privremeni filter za venu cavu. Plućne embolije pogađaju oko 430 000 ljudi svake godine u Europi.<ref name="Ras2014">{{Citiranje časopisa|vauthors=Raskob GE, Angchaisuksiri P, Blanco AN, Buller H, Gallus A, Hunt BJ, Hylek EM, Kakkar A, Konstantinides SV, McCumber M, Ozaki Y, Wendelboe A, Weitz JI|display-authors=6|title=Thrombosis: a major contributor to global disease burden|journal=Arteriosclerosis, Thrombosis, and Vascular Biology|volume=34|issue=11|pages=2363–71|date=November 2014|pmid=25304324|doi=10.1161/atvbaha.114.304488|doi-access=free}}</ref> U Sjedinjenim Državama svake se godine pojavi između 300 000 i 600 000 slučajeva,<ref name="Epi2005">{{Citiranje časopisa|vauthors=Rahimtoola A, Bergin JD|title=Acute pulmonary embolism: an update on diagnosis and management|journal=Current Problems in Cardiology|volume=30|issue=2|pages=61–114|date=February 2005|pmid=15650680|doi=10.1016/j.cpcardiol.2004.06.001}}</ref> što rezultira s između 50 000<ref name="Epi2005" /> i 200 000 smrtnih slučajeva.<ref name="Robbins Pathology">{{Citiranje knjige|vauthors=Kumar V, Abbas AK, Fausto N, Mitchell RN|title=Basic Pathology|year=2010|publisher=Elsevier|location=New Delhi|isbn=978-81-312-1036-9|page=98}}</ref> Stopa smrtnosti slična je kod muškaraca i žena.<ref name="NIH2011Risk">{{Citiranje weba|title=What Are the Signs and Symptoms of Pulmonary Embolism?|url=https://web.archive.org/web/20160215115545/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/pe/atrisk|access-date=1. srpnja 2011.|date=July 1, 2011|url-status=live|archive-url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/pe/atrisk|archive-date=15 February 2016}}{{Webarchive}}</ref> Uobičajenija je kod starijih ljudi. == Izvori == <references /> [[Category:Hematologija]] [[Category:Pulmologija]] [[Kategorija:Translated from MDWiki]] 3t7t1mheigb7y738fsismu7u98cybwf Razgovor:Plućna embolija 1 809213 7431064 7429508 2026-04-16T19:57:53Z GB TWB 336159 /* Missing sources */ Odgovor 7431064 wikitext text/x-wiki == Missing sources == {{s|GB TWB}}, several sources are missing in the article. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:42, 14. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] - Thank you for the heads up, the sources have been added. [[Suradnik:GB TWB|GB TWB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GB TWB|razgovor]])</small> 21:57, 16. travnja 2026. (CEST) gtzxbj8suly7twspzm3a66ihe1zj17x Tisza 0 809228 7431404 7429687 2026-04-17T10:57:03Z ~2026-23729-13 358140 sitnice i održavanje 7431404 wikitext text/x-wiki {{Infookvir politička stranka | ime = Stranka poštovanja i slobode | izvorno ime = Tisztelet és Szabadság Párt | logo = TISZA 2024.svg | veličina = 150px | logo opis = | predsjednik = [[Péter Magyar]] | dužnosnik1 titula = Potpredsjednici | dužnosnik1 ime = [[Márk Radnai]]<br/>[[Zoltán Tarr]]<br/>[[Ágnes Forsthoffer]] | dužnosnik2 titula = Predsjednik osnivač | dužnosnik2 ime = Attila Szabó | osnivač = Attila Szabó<br/>Boldizsár Deák | osnovana = [[23. listopada]] [[2020.]] | sjedište = [[Eger]] | država = {{Z+X|MAĐ}} | glasilo = Tiszta Hang | ideologija = [[liberalni konzervativizam]]<br/>[[populizam]]<br/>[[proeuropeizam]] | europski parlament skupina = [[Europska pučka stranka]] | boje = {{Obojani okvir|#ADD8E6}} svjetloplava | slogan = ''Árad a [[Tisza]]!''<br/>(„[[Tisa]] se izlijeva!") }} '''Stranka poštovanja i slobode''', uobičajeno poznata pod mađarskim kraticama '''Stranka Tisza''' i '''TISZA''' je [[Centrizam|centristička]]<ref>[https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/21599165.2025.2468693 Elite defection and opposition realignment in Hungary: Respect and Freedom Party (TISZA) in the 2024 European Parliamentary elections] tandfonline.com. Daniel Kovarek, 2025.</ref> do umjereno desničarska,<ref>[https://www.bbc.co.uk/news/articles/c722rq29x7wo A night of drama in Europe as EU parliament moves to right] bbc.co.uk. Nick Thorpe, 10. lipnja 2024.</ref> proeuropska<ref>[https://www.swissinfo.ch/eng/eu%27s-eastern-members-see-strong-performances-by-centrist-parties/80188387 EU's eastern members see strong performances by centrist parties] swissinfo.ch. Preuzeto 10. lipnja 2024.</ref> i [[populizam|populistička]]<ref>[https://verfassungsblog.de/beating-populism-with-populism/ Beating (Authoritarian) Populism with (Democratic) Populism] verfassungsblog.de. Zoltán Ádám, 9. travnja 2026.</ref> politička stranka u [[Mađarska|Mađarskoj]]. ==Povijest== Stranka je osnovana 2020. Brzo je stekla prepoznatljivost kada joj se pridružio bivši član [[Fidesz]]a [[Péter Magyar]]; članovi njegova nestranačkog pokreta „Ustani mađarska zajednice" preuzeli su većinu položaja u stranci kako bi sudjelovali na [[Izbori za Europski parlament 2024.|izborima za Europski parlament 2024.]] i osvojili 7 mjesta u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]]. Stranku vodi Magyar, koji je izabran za stranačkog predsjednika 22. srpnja 2024. [[Zoltán Tarr]] i [[Andrea Bujdosó]] obnašaju dužnosti [[parlamentarni vođa|parlamentarnih vođa]] stranke u Europskom parlamentu i Gradskoj skupštini Budimpešte. Stranka je osvojila dvotrećinsku većinu na parlamentarnim izborima 12. travnja 2026., stekavši ovlast izmjene [[Ustav Mađarske|Ustava Mađarske]] u [[Nacionalna skupština Mađarske|Nacionalnoj skupštini]] i okončavši 16-godišnji mandat [[Mađarska pod Viktorom Orbánom|vladavine]] [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] i [[Fidesz]]a. ==Načela== {{Nedostaju izvori}} Kao članica [[Europska pučka stranka|Skupine Europske pučke stranke]], stranka se opisuje kao [[konzervativizam|konzervativna]], [[liberalni konzervativizam|liberalno konzervativna]] i [[populizam|populistička]]. Proeuropska je i zagovara prozapadnu vanjsku politiku, podupirući poboljšanje odnosa s [[Europska unija|Europskom unijom]] i [[NATO]]-m te uvođenje [[euro]]a. Stranka podupire mjere za borbu protiv korupcije i kritizira stranku Viktora Orbána, zahtijevajući da se Mađarska pridruži Europskom javnom tužiteljstvu te poduzme mjere za neovisnost pravosuđa. Predlaže jače mehanizme nadzora nad vladom, zahtijeva da [[Predsjednik Mađarske|Predsjednika Mađarske]] biraju građani te je predložila referendum kojim bi se ograničio premijerski mandat na najviše 2 mandata, ukupno 8 godina. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Mađarske političke stranke]] g90ivum61d9az014rub50gdikkzesai Modul:Pritok 828 809285 7430844 7430700 2026-04-16T11:59:00Z Argo Navis 852 --return ulijeva 7430844 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end local function get_arg_recursive(frame, key1, key2) while frame do local args = frame.args if args then if args[key1] and args[key1] ~= "" then return args[key1] end if key2 and args[key2] and args[key2] ~= "" then return args[key2] end end frame = frame:getParent() end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local ulijeva = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or args["test"] or '' --return ulijeva if ime_clanka == root then return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' else return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local args = mw.getCurrentFrame():getParent().args local ime_clanka = args[1] or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka, args) end return p bzfaaeufv72ep835lminmsobq3jegdp 7430919 7430844 2026-04-16T12:59:38Z Argo Navis 852 args["ulijeva"], nakon izmjene na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_rijeka&diff=7430918&oldid=7430524 predložak:rijeka] 7430919 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end local function get_arg_recursive(frame, key1, key2) while frame do local args = frame.args if args then if args[key1] and args[key1] ~= "" then return args[key1] end if key2 and args[key2] and args[key2] ~= "" then return args[key2] end end frame = frame:getParent() end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local ulijeva = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or args["ulijeva"] or '' --return ulijeva if ime_clanka == root then return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' else return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local args = mw.getCurrentFrame():getParent().args local ime_clanka = args[1] or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka, args) end return p kbgm70ycv2e8j44gutq6znolj6z6fwv 7430926 7430919 2026-04-16T13:19:17Z Argo Navis 852 mičem duplikat prikaz.poveznica(sljedece) 7430926 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end local function get_arg_recursive(frame, key1, key2) while frame do local args = frame.args if args then if args[key1] and args[key1] ~= "" then return args[key1] end if key2 and args[key2] and args[key2] ~= "" then return args[key2] end end frame = frame:getParent() end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local ulijeva = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or args["ulijeva"] or '' --return ulijeva if ime_clanka == root then return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' else return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local args = mw.getCurrentFrame():getParent().args local ime_clanka = args[1] or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka, args) end return p qw6kj498vb3hp63f2acecuxwpzuh9ho 7430927 7430926 2026-04-16T13:21:43Z Argo Navis 852 Ako postoji modul za root → dodaj "uredi modul" na kraju 7430927 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end local function get_arg_recursive(frame, key1, key2) while frame do local args = frame.args if args then if args[key1] and args[key1] ~= "" then return args[key1] end if key2 and args[key2] and args[key2] ~= "" then return args[key2] end end frame = frame:getParent() end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local ulijeva = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or args["ulijeva"] or '' --return ulijeva if ime_clanka == root then return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' else return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local args = frame:getParent() and frame:getParent().args or {} local ime_clanka = args[1] or mw.title.getCurrentTitle().text local rezultat = tok(ime_clanka) -- Ako postoji modul za root → dodaj "uredi modul" na kraju if ucitaj(ime_clanka) then rezultat = rezultat .. " " .. wp_edit_modul(ime_clanka) end return rezultat end return p fml9ynb6k4haqjjdl3l8q3oyd399m5e 7430928 7430927 2026-04-16T13:25:16Z Argo Navis 852 dodaj modul u "+" 7430928 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '<a href="' .. tostring(url) .. '" title="dodaj modul za ' .. ime_clanka .. '" style="font-weight:bold; text-decoration:none;">+</a>' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end local function get_arg_recursive(frame, key1, key2) while frame do local args = frame.args if args then if args[key1] and args[key1] ~= "" then return args[key1] end if key2 and args[key2] and args[key2] ~= "" then return args[key2] end end frame = frame:getParent() end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local ulijeva = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or args["ulijeva"] or '' --return ulijeva if ime_clanka == root then return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' else return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local args = frame:getParent() and frame:getParent().args or {} local ime_clanka = args[1] or mw.title.getCurrentTitle().text local rezultat = tok(ime_clanka) -- Ako postoji modul za root → dodaj "uredi modul" na kraju if ucitaj(ime_clanka) then rezultat = rezultat .. " " .. wp_edit_modul(ime_clanka) end return rezultat end return p q8begouhxvg64sq0bcbcgnlqk1w7fjx 7430929 7430928 2026-04-16T13:26:59Z Argo Navis 852 7430929 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local title = naslov_modula(ime_clanka) local url = tostring(mw.uri.fullUrl(title, { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka })) return '[[' .. title .. '|+]]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end local function get_arg_recursive(frame, key1, key2) while frame do local args = frame.args if args then if args[key1] and args[key1] ~= "" then return args[key1] end if key2 and args[key2] and args[key2] ~= "" then return args[key2] end end frame = frame:getParent() end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local ulijeva = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or args["ulijeva"] or '' --return ulijeva if ime_clanka == root then return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' else return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local args = frame:getParent() and frame:getParent().args or {} local ime_clanka = args[1] or mw.title.getCurrentTitle().text local rezultat = tok(ime_clanka) -- Ako postoji modul za root → dodaj "uredi modul" na kraju if ucitaj(ime_clanka) then rezultat = rezultat .. " " .. wp_edit_modul(ime_clanka) end return rezultat end return p nx4m65ofzdey5ara6iodyme2zz8wqnw 7430930 7430929 2026-04-16T13:30:45Z Argo Navis 852 wp_create_modul(ime_clanka, '+') 7430930 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka, tekst) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' ' .. tekst .. ']' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda, '+')) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda, '+')) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end local function get_arg_recursive(frame, key1, key2) while frame do local args = frame.args if args then if args[key1] and args[key1] ~= "" then return args[key1] end if key2 and args[key2] and args[key2] ~= "" then return args[key2] end end frame = frame:getParent() end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local ulijeva = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or args["ulijeva"] or '' --return ulijeva if ime_clanka == root then return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka, '+')) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' else return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka, '+')) end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece), '+') .. " )" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local args = frame:getParent() and frame:getParent().args or {} local ime_clanka = args[1] or mw.title.getCurrentTitle().text local rezultat = tok(ime_clanka) -- Ako postoji modul za root → dodaj "uredi modul" na kraju if ucitaj(ime_clanka) then rezultat = rezultat .. " " .. wp_edit_modul(ime_clanka) end return rezultat end return p 5q7ep0lknlqk59pw4tbe32oilwbyozo 7430931 7430930 2026-04-16T13:32:14Z Argo Navis 852 wp_create_modul(sljedece), tekst je "+" 7430931 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' ' .. '+' .. ']' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end local function get_arg_recursive(frame, key1, key2) while frame do local args = frame.args if args then if args[key1] and args[key1] ~= "" then return args[key1] end if key2 and args[key2] and args[key2] ~= "" then return args[key2] end end frame = frame:getParent() end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local ulijeva = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or args["ulijeva"] or '' --return ulijeva if ime_clanka == root then return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' else return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local args = frame:getParent() and frame:getParent().args or {} local ime_clanka = args[1] or mw.title.getCurrentTitle().text local rezultat = tok(ime_clanka) -- Ako postoji modul za root → dodaj "uredi modul" na kraju if ucitaj(ime_clanka) then rezultat = rezultat .. " " .. wp_edit_modul(ime_clanka) end return rezultat end return p 6xljsl3tdxvq8qnjm3p8uq8o0w1u0vc 7430932 7430931 2026-04-16T13:36:49Z Argo Navis 852 Ulijeva se u ⤵ Sura ⤴ Volga (→ + ) uredi modul => Ulijeva se u ⤵ Sura ⤴ Volga [+] [uredi modul], plus bugfix za return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) 7430932 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' ' .. '+' .. ']' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end local function get_arg_recursive(frame, key1, key2) while frame do local args = frame.args if args then if args[key1] and args[key1] ~= "" then return args[key1] end if key2 and args[key2] and args[key2] ~= "" then return args[key2] end end frame = frame:getParent() end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local ulijeva = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or args["ulijeva"] or '' --return ulijeva if ime_clanka == root then return ulijeva .. " [" .. wp_create_modul(ime_clanka) .. "]" .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' else return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " [" .. wp_create_modul(sljedece) .. "]" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local args = frame:getParent() and frame:getParent().args or {} local ime_clanka = args[1] or mw.title.getCurrentTitle().text local rezultat = tok(ime_clanka) -- Ako postoji modul za root → dodaj "uredi modul" na kraju if ucitaj(ime_clanka) then rezultat = rezultat .. " " .. wp_edit_modul(ime_clanka) end return rezultat end return p 4aibnq62rtndozxjf1tej3a6gab3ql0 7431099 7430932 2026-04-16T20:48:21Z Argo Navis 852 if data and data.kraj then return "" end 7431099 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' ' .. '+' .. ']' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end local function get_arg_recursive(frame, key1, key2) while frame do local args = frame.args if args then if args[key1] and args[key1] ~= "" then return args[key1] end if key2 and args[key2] and args[key2] ~= "" then return args[key2] end end frame = frame:getParent() end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local ulijeva = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or args["ulijeva"] or '' --return ulijeva if ime_clanka == root then return ulijeva .. " [" .. wp_create_modul(ime_clanka) .. "]" .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' else return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return "" end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " [" .. wp_create_modul(sljedece) .. "]" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local args = frame:getParent() and frame:getParent().args or {} local ime_clanka = args[1] or mw.title.getCurrentTitle().text local rezultat = tok(ime_clanka) -- Ako postoji modul za root → dodaj "uredi modul" na kraju if ucitaj(ime_clanka) then rezultat = rezultat .. " " .. wp_edit_modul(ime_clanka) end return rezultat end return p 8wmhgz72lmxfsbc40feqp6tk5i9g1qr 7431100 7431099 2026-04-16T20:50:09Z Argo Navis 852 return '[ [' .. tostring(url) .. ' uredi modul] ]' 7431100 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' ' .. '+' .. ']' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[ [' .. tostring(url) .. ' uredi modul] ]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end local function get_arg_recursive(frame, key1, key2) while frame do local args = frame.args if args then if args[key1] and args[key1] ~= "" then return args[key1] end if key2 and args[key2] and args[key2] ~= "" then return args[key2] end end frame = frame:getParent() end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local ulijeva = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or args["ulijeva"] or '' --return ulijeva if ime_clanka == root then return ulijeva .. " [" .. wp_create_modul(ime_clanka) .. "]" .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' else return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return "" end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " [" .. wp_create_modul(sljedece) .. "]" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local args = frame:getParent() and frame:getParent().args or {} local ime_clanka = args[1] or mw.title.getCurrentTitle().text local rezultat = tok(ime_clanka) -- Ako postoji modul za root → dodaj "uredi modul" na kraju if ucitaj(ime_clanka) then rezultat = rezultat .. " " .. wp_edit_modul(ime_clanka) end return rezultat end return p opppa29bw33opi78vi7x1iarfwzagly 7431102 7431100 2026-04-16T20:51:51Z Argo Navis 852 riječ "tok" umjesto modul 7431102 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' ' .. '+' .. ']' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[ [' .. tostring(url) .. ' uredi tok] ]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul toka]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end local function get_arg_recursive(frame, key1, key2) while frame do local args = frame.args if args then if args[key1] and args[key1] ~= "" then return args[key1] end if key2 and args[key2] and args[key2] ~= "" then return args[key2] end end frame = frame:getParent() end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local ulijeva = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or args["ulijeva"] or '' --return ulijeva if ime_clanka == root then return ulijeva .. " [" .. wp_create_modul(ime_clanka) .. "]" .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' else return ulijeva .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return "" end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " [" .. wp_create_modul(sljedece) .. "]" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local args = frame:getParent() and frame:getParent().args or {} local ime_clanka = args[1] or mw.title.getCurrentTitle().text local rezultat = tok(ime_clanka) -- Ako postoji modul za root → dodaj "uredi modul" na kraju if ucitaj(ime_clanka) then rezultat = rezultat .. " " .. wp_edit_modul(ime_clanka) end return rezultat end return p 5egqiq8l8fvl3591axequtcarzfpoec Maher Sabry 0 809322 7430970 7430592 2026-04-16T14:56:19Z Skipperside 349001 7430970 wikitext text/x-wiki '''Maher Sabry''' ([[Kairo]], [[11. travnja]] [[1967.]])<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Maher Sabry - Biography|url=https://www.imdb.com/name/nm3223977/bio/?ref_=nm_ov_bio_sm|url-status=live|access-date=2026-04-16|website=IMDb}}</ref> egipatski je [[pjesnik]], filmski [[scenarist]] i [[redatelj]], poznat i kao [[Prava LGBTQ osoba u Egiptu|egipatski]] [[gej muškarac]] koji je napravio »[[Izlazak iz ormara|iskorak]]«. == Životopis == Sabry je rođen u Kairu u obitelji više srednje klase. Pohađao je prestižnu privatnu školu Victoria college koju su pohađale brojne arapske i egipatske slavne osobe.<ref name=":0" /> Poznat po nagrađivanim filmom na gay-temu ''All My Life'', koji je najsmjeliji i seksualno eksplicitno LGBT film koji je ikad došao iz arapskog svijeta<ref>{{Citiranje weba|last=Hassan|first=Omar|date=2009-04-28|title=Interview: Arabic filmmaker Maher Sabry|url=https://www.thepinknews.com/2009/04/28/interview-arabic-filmmaker-maher-sabry/|url-status=live|access-date=2026-04-16|website=PinkNews}}</ref> i zbirkama pjesama ''Marionette'' iz 1998., objavljene u Kairu. Sabry je [[Homoseksualnost|homoseksualan]] te je odlučio prikazati istospolnu ljubav na način koji je [[Gay-friendly|pozitivan]], što je skandalozno u Egiptu — egipatsko je društvo iznimno konzervativno, pod utjecajem [[Patrijarhat|patrijarhata]] i [[Islam|islama]]. Kao [[LGBTQ]] aktivist,<ref>{{Cite web |url=http://www.alternet.org/story/13109/ |title=AlterNet: Activist Fights for Gay Rights in Egypt |access-date=2010-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080518230655/http://www.alternet.org/story/13109/ |archive-date=2008-05-18 |url-status=live }}</ref> Sabry je se koristio internetom kao »Horus«, uzevši [[pseudonim]] po [[Egipatska mitologija|staroegipatskom bogu]]. Godine 2001., 52 gej muškaraca uhićena su tijekom incidenta koji je u Egiptu proglašen skandaloznim; Sabry je činio sve što je mogao kako bi bila pružena legalna pomoć. == Izvori i bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Imdb ime|id=3223977|ime=Maher Sabry}} [[Kategorija:Borci za prava LGBTQ osoba]] [[Kategorija:Pjesnici]] [[Kategorija:Egipatski umjetnici]] [[Kategorija:Filmski redatelji]] [[Kategorija:Filmski scenaristi]] mxyzv9gaxjwzicjj4vt9i8qakd80jx7 Kategorija:Rijeke bez modula toka 14 809337 7431125 7430840 2026-04-16T21:18:28Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Kategorija:Rijeke bez modula za tok]] na [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]] bez preusmjeravanja 7430840 wikitext text/x-wiki {{CategoryTOC|}} __HIDDENCAT__ Rijeke koje nemaju [[:Kategorija:Moduli za pritoke|modul za pritok]]. [[Kategorija:Kategorije za praćenje]] jue9zn9i2mz95evpylkzi2flc3ljb9u Pseudocerealija 0 809338 7430856 2026-04-16T12:18:53Z Ponor 38361 Ponor premješta stranicu [[Pseudocerealija]] na [[Pseudožitarice]]: [[WP:UN]] čini se 7430856 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Pseudožitarice]] 566mcsb1bnc7tlf0z0unpcip7k7mpc2 Modul:Rijeka/Alatjir (rijeka) 828 809339 7430923 2026-04-16T13:08:41Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Alatjir (rijeka) 7430923 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Sura (rijeka)", strana = "L" } hj1fctbgaktlqszfdgk4286cntszq6j Modul:Rijeka/Sura (rijeka) 828 809340 7430925 2026-04-16T13:13:15Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Sura (rijeka) 7430925 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Volga", strana = "D" } cgnoiwm6v3dy4z86nlwmpwg64ruvxgy Aniš 0 809341 7430934 2026-04-16T13:44:14Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1254068813|Anish (river)]]« 7430934 wikitext text/x-wiki {{Dodaj infookvir|rijeka}} '''Aniš''' ({{Rus.|Аниш}}, [[Čuvaški jezik|čuvaški]] ''Энĕш'', ''Enĕş'' ) je rijeka u Civilskom i Kozlovskom rajonu [[Čuvašija|Republike Čuvašije]] [[Rusija|u Rusiji]], desni [[pritok]] [[Volga|Volge]]. Duljina joj je 59 km, a površina porječja {{Km2|904}}.<ref name="gvr2">{{Državni vodni registar Rusije|177240|date=2025-04-16}}</ref> Ulijeva se u [[Kujbyševsko umjetno jezero|Kujbyševsko jezero]] na [[Volga|Volgi]], blizu Kozlovke. == Reference == {{Izvori}} [[Kategorija:Pritoci Volge]] [[Kategorija:Vodene mase u Čuvašiji]] 9m4em2u5vol75d2ssvrt1e3e8p4bz56 7430937 7430934 2026-04-16T13:54:00Z Argo Navis 852 7430937 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Aniš | izvorno ime = {{Rus.|Аниш}}, [[Čuvaški jezik|čuvaški]] ''Энĕш'', ''Enĕş'' | vrsta = | etimologija = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = RUS | naselja = | duljina = 59 | površina porječja = 904<ref name="gvr"/> | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{Coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = <!--{{Coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Kaspijski | ulijeva se u = [[Kujbyševsko umjetno jezero]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Aniš''' ({{Rus.|Аниш}}, [[Čuvaški jezik|čuvaški]] ''Энĕш'', ''Enĕş'') je rijeka u Civilskom i Kozlovskom rajonu [[Čuvašija|Republike Čuvašije]] [[Rusija|u Rusiji]], desni [[pritok]] [[Volga|Volge]]. Duljina joj je 59 km, a površina porječja {{Km2|904}}.<ref name="gvr">{{Državni vodni registar Rusije|177240|date=2025-04-16}}</ref> Ulijeva se u [[Kujbyševsko umjetno jezero|Kujbyševsko jezero]] na [[Volga|Volgi]], blizu Kozlovke. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Pritoci Volge]] [[Kategorija:Vodene mase u Čuvašiji]] le9rcogcqnotjref3akp96ks8xtdggt 7431103 7430937 2026-04-16T20:53:18Z Argo Navis 852 7431103 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Aniš | izvorno ime = {{Rus.|Аниш}}, [[Čuvaški jezik|čuvaški]] ''Энĕш'', ''Enĕş'' | vrsta = | etimologija = | slika = Вид на луга и леса республики Марий Эл.jpg | slika_opis = Ušće Aniša u [[Kujbyševsko umjetno jezero]] | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = RUS | naselja = | duljina = 59 | površina porječja = 904<ref name="gvr"/> | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = | sutok = | izvor_koordinate = {{Coord|55.863995|47.574369|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{Coord|55.875|48.199722|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Kaspijski | ulijeva se u = [[Kujbyševsko umjetno jezero]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Rusija Čuvašija#Rusija Privolški savezni okrug | pushpin_label_position_A = left | pushpin_label_position_B = right }} '''Aniš''' ({{Rus.|Аниш}}, [[Čuvaški jezik|čuvaški]] ''Энĕш'', ''Enĕş'') je rijeka u Civilskom i Kozlovskom rajonu [[Čuvašija|Republike Čuvašije]] [[Rusija|u Rusiji]], desni [[pritok]] [[Volga|Volge]]. Duljina joj je 59 km, a površina porječja {{Km2|904}}.<ref name="gvr">{{Državni vodni registar Rusije|177240|date=2025-04-16}}</ref> Ulijeva se u [[Kujbyševsko umjetno jezero|Kujbyševsko jezero]] na [[Volga|Volgi]], blizu Kozlovke. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Pritoci Volge]] [[Kategorija:Vodene mase u Čuvašiji]] nxpxi9q3r5c7wgyjqvxsr8quzcvsvn4 7431316 7431103 2026-04-17T09:01:10Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Vodene mase u Čuvašiji|Vodene mase u Čuvašiji]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rijeke u Čuvašiji|Rijeke u Čuvašiji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431316 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Aniš | izvorno ime = {{Rus.|Аниш}}, [[Čuvaški jezik|čuvaški]] ''Энĕш'', ''Enĕş'' | vrsta = | etimologija = | slika = Вид на луга и леса республики Марий Эл.jpg | slika_opis = Ušće Aniša u [[Kujbyševsko umjetno jezero]] | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = RUS | naselja = | duljina = 59 | površina porječja = 904<ref name="gvr"/> | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = | sutok = | izvor_koordinate = {{Coord|55.863995|47.574369|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{Coord|55.875|48.199722|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Kaspijski | ulijeva se u = [[Kujbyševsko umjetno jezero]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Rusija Čuvašija#Rusija Privolški savezni okrug | pushpin_label_position_A = left | pushpin_label_position_B = right }} '''Aniš''' ({{Rus.|Аниш}}, [[Čuvaški jezik|čuvaški]] ''Энĕш'', ''Enĕş'') je rijeka u Civilskom i Kozlovskom rajonu [[Čuvašija|Republike Čuvašije]] [[Rusija|u Rusiji]], desni [[pritok]] [[Volga|Volge]]. Duljina joj je 59 km, a površina porječja {{Km2|904}}.<ref name="gvr">{{Državni vodni registar Rusije|177240|date=2025-04-16}}</ref> Ulijeva se u [[Kujbyševsko umjetno jezero|Kujbyševsko jezero]] na [[Volga|Volgi]], blizu Kozlovke. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Pritoci Volge]] [[Kategorija:Rijeke u Čuvašiji]] 0esbufxlpzj9zj9cu34bh8b5cz5wio5 3. NL – Jug 2025./26. 0 809342 7430961 2026-04-16T14:43:31Z Cybermb 1634 n.č., početak 7430961 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[3. NL – Jug]] | sezona = 2025./26. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = IV. | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 16 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[3. NL – Jug 2024./25.|2024./25.]] | sljedeća sezona = [[3. NL – Jug 2026./27.|2026./27.]] }} '''[[3. NL – Jug]]''' ('''''Treća nogometna liga – Jug''''') u sezoni 2024./25. predstavlja ligu [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|četvrtog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]]. <br> U ligi sudjeluje 16 klubova s područja [[Dalmacija|Dalmacije]] (odnosno četiri županije koje pripadaju ''"[[Nogometno središte Split|Nogometnom središtu Split]]"'' [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]]). <br> == Sudionici == == Ljestvica == == Rezultatska križaljka == == Najbolji strijelci == == Povezani članci == * [[3. NL – Jug]] * [[2. NL 2025./26.]] * [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26.]] * [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2025./26.]] * [[ŽNL Šibensko-kninska 2025./26.]] * [[1. ŽNL Zadarska 2025./26.]] == Vanjske poveznice == * [https://hns.family/hns/sredista/srediste-split/ hns-cff.hr, Središte Split] * [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr] == Izvori == <small> * [https://semafor.hns.family/natjecanja/100708777/treca-nl-jug-2526/ semafor.hns.family, ''2025/26 / HNS - NS Split / Treća NL Jug 25/26 / 2025/2026''] * [https://semafor.hns.family/natjecanja/100708777/treca-nl-jug-2526/detaljno/ semafor.hns.family, ''2025/26 / HNS - NS Split / Treća NL Jug 25/26 / 2025/2026 / Detaljno''] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/croatia/3-nl-jug/19124#id:77268 sofascore.com, ''3. NL - Jug / 25/26''] * [https://sportnet.hr/statistika/835/rezultati/ sportnet.hr, ''Treća NL Jug 2025/26 - Raspored i rezultati''] * [https://sportnet.hr/statistika/835/ljestvice/ sportnet.hr, ''Treća NL Jug 2025/26 - Tablica''] {{izvori}} </small> {{3. HNL - Jug sezone}} [[Kategorija:3. HNL - Jug po sezonama|2025-26]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2025./26.|3 NL Jug]] pw1p6pf8sxhwlljci97xtuuze9ynxfx 7430971 7430961 2026-04-16T15:06:44Z Cybermb 1634 Sudionici 7430971 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[3. NL – Jug]] | sezona = 2025./26. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = IV. | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 16 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[3. NL – Jug 2024./25.|2024./25.]] | sljedeća sezona = [[3. NL – Jug 2026./27.|2026./27.]] }} '''[[3. NL – Jug]]''' ('''''Treća nogometna liga – Jug''''') u sezoni 2024./25. predstavlja ligu [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|četvrtog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]]. <br> U ligi sudjeluje 16 klubova s područja [[Dalmacija|Dalmacije]] (odnosno četiri županije koje pripadaju ''"[[Nogometno središte Split|Nogometnom središtu Split]]"'' [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]]). <br> == Sudionici == {| class="wikitable sortable" style="font-size:80%; line-height:20px;" !Klub !!Sjedište !!Županija !!Stadion !!Liga 2024./25. !!pozicija |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||[[Šibenik]] ||[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] ||[[Stadion Šubićevac|Šubićevac]] ||bgcolor="salmon"|<center> [[HNL 2024./25.|HNL]] (I.) ||bgcolor="salmon"|<center> 12. |- |[[HNK Zadar|Zadar]] ||[[Zadar]] ||[[Zadarska županija|Zadarska]] ||[[Stadion Stanovi]] ||rowspan="14"|<center> [[3. NL – Jug 2024./25.|3. NL – Jug]] ||bgcolor="silver"|<center> 2. |- |[[NK Neretva Metković|Neretva]] ||[[Metković]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Iza Vage ||bgcolor="goldenrod"|<center> 3. |- |[[NK Zagora Unešić|Zagora]] ||[[Unešić]] ||[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] ||[[Borovište|Borovište]] ||<center> 4. |- |[[HNK Sloga Mravince|Sloga]] ||[[Mravince]], [[Solin]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||Glavica ||<center> 5. |- |[[NK Vodice|Vodice]] ||[[Vodice]] ||[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] ||Račice (SC Olimpija) ||<center> 6. |- |[[NK Junak|Junak]] ||[[Sinj]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||[[Gradski stadion Sinj]] ||<center> 7. |- |[[NK GOŠK Kaštela|GOŠK Kaštela]] ||[[Kaštel Gomilica]], [[Kaštela]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||SC Jure Bakotić ||<center> 8. |- |[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski Vitez]] ||[[Posedarje]] ||[[Zadarska županija|Zadarska]] ||Gordan Demo ||<center> 9. |- |[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] ||[[Opuzen]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Podvornica ||<center> 10. |- |[[HNK Val Kaštel Stari|Val]] ||[[Kaštel Stari]], [[Kaštela]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||Vukovar ||<center> 11. |- |[[NK Omiš|Omiš]] ||[[Omiš]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||[[Stadion Anđelko Marušić – Ferata|Anđelko Marušić – Ferata]] ||<center> 12. |- |[[NK GOŠK – Dubrovnik 1919|GOŠK - Dubrovnik 1919]] ||[[Dubrovnik]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||[[Gradski stadion Lapad|Lapad]] ||<center> 13. |- |[[NK Kamen Ivanbegovina|Kamen Podbablje]] ||[[Ivanbegovina]], [[Podbablje]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||Igralište NK Kamen ||<center> 14. |- |[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac]] ||[[Biograd na Moru]] ||[[Zadarska županija|Zadarska]] ||Stadion Kazimir i Silvio ||<center> 15. |- |[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran]] ||[[Kaštel Sućurac]], [[Kaštela]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||Zrinski ||bgcolor="palegreen"|<center> [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2024./25.|1. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] (V.) ||bgcolor="palegreen"|<center> 1. |- |} == Ljestvica == == Rezultatska križaljka == == Najbolji strijelci == == Povezani članci == * [[3. NL – Jug]] * [[2. NL 2025./26.]] * [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26.]] * [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2025./26.]] * [[ŽNL Šibensko-kninska 2025./26.]] * [[1. ŽNL Zadarska 2025./26.]] == Vanjske poveznice == * [https://hns.family/hns/sredista/srediste-split/ hns-cff.hr, Središte Split] * [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr] == Izvori == <small> * [https://semafor.hns.family/natjecanja/100708777/treca-nl-jug-2526/ semafor.hns.family, ''2025/26 / HNS - NS Split / Treća NL Jug 25/26 / 2025/2026''] * [https://semafor.hns.family/natjecanja/100708777/treca-nl-jug-2526/detaljno/ semafor.hns.family, ''2025/26 / HNS - NS Split / Treća NL Jug 25/26 / 2025/2026 / Detaljno''] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/croatia/3-nl-jug/19124#id:77268 sofascore.com, ''3. NL - Jug / 25/26''] * [https://sportnet.hr/statistika/835/rezultati/ sportnet.hr, ''Treća NL Jug 2025/26 - Raspored i rezultati''] * [https://sportnet.hr/statistika/835/ljestvice/ sportnet.hr, ''Treća NL Jug 2025/26 - Tablica''] {{izvori}} </small> {{3. HNL - Jug sezone}} [[Kategorija:3. HNL - Jug po sezonama|2025-26]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2025./26.|3 NL Jug]] 54l67lflch5nmtjh4qsmoqf367ke77g Prava LGBTQ osoba u Maroku 0 809343 7430974 2026-04-16T15:27:51Z Mychele Trempetich 47215 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Prava LGBTQ osoba''' nerazvijena su u Maroku<ref name="ILGA 2008">{{cite report|url=https://ilga.org/wp-content/uploads/2023/11/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2008.pdf|title=State-sponsored Homophobia: A world survey of laws prohibiting same sex activity between consenting adults|last=Ottosson|first=Daniel|date=May 2008|publisher=International Lesbian and Gay Association (ILGA)|page=25|access-date=5 May 2009|url-status=live|archive-url=https://...«. 7430974 wikitext text/x-wiki '''Prava LGBTQ osoba''' nerazvijena su u Maroku<ref name="ILGA 2008">{{cite report|url=https://ilga.org/wp-content/uploads/2023/11/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2008.pdf|title=State-sponsored Homophobia: A world survey of laws prohibiting same sex activity between consenting adults|last=Ottosson|first=Daniel|date=May 2008|publisher=International Lesbian and Gay Association (ILGA)|page=25|access-date=5 May 2009|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090306021141/http://www.ilga.org/statehomophobia/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2008.pdf|archive-date=6 March 2009}}</ref> – [[Obris ljudske spolnosti|istospolni su odnosi]] ilegalni,<ref name="ilga 2020">{{cite report|author1=((ILGA World))|author2=Lucas Ramón Mendos |author3=Kellyn Botha|author4=Rafael Carrano Lelis|author5=Enrique López de la Peña|author6=Ilia Savelev|author7=Daron Tan |title=State-Sponsored Homophobia report: 2020 global legislation overview update |page=120 |url-status=live |url=https://ilga.org/downloads/ILGA_World_State_Sponsored_Homophobia_report_global_legislation_overview_update_December_2020.pdf |edition=14th revised |publisher=ILGA |location=Geneva |archive-date=15 December 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201215114401/https://ilga.org/downloads/ILGA_World_State_Sponsored_Homophobia_report_global_legislation_overview_update_December_2020.pdf|quote=|language=en |date=14 December 2020}}</ref> a marokanska policija često uhićuje LGBT+ osobe. Većina stanovništva ima negativne poglede na [[homoseksualnost]] i [[transrodnost]]. Kazneni zakon Maroka kriminalizira istospolne seksualne odnose.<ref name="hdt">{{cite web |url=https://www.humandignitytrust.org/country-profile/morocco/ |title=Morocco |date=December 17, 2024 |website=Human Dignity Trust |access-date=July 25, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250401005553/https://www.humandignitytrust.org/country-profile/morocco/ |archive-date=April 1, 2025}}</ref><ref name="upheld">{{cite web |url=https://www.hrw.org/news/2014/07/08/morocco-homosexuality-convictions-upheld |title=Morocco: Homosexuality convictions upheld |date=July 8, 2014 |website=Human Rights Watch |archive-url=https://web.archive.org/web/20250429012336/https://www.hrw.org/news/2014/07/08/morocco-homosexuality-convictions-upheld |archive-date=April 29, 2025}}</ref> Osoba „uhvaćena“ u istospolnom odnosu može biti kažnjena zatvorskom kaznom i novčanom naknadom. Marokansko je društvo iznimno konzervativno, pod utjecajem islama, religije koje ne gleda blagonaklono na homoseksualnost. Međutim, mišljenje je nekih islamskih filozofa da sama homoseksualnost nije grešna – osoba bi se trebala suzdržati od istospolnih odnosa. Poznata homoseksualna osoba jest [[Abdellah Taïa]], marokanski pisac koji je napisao da su ga „frustirani muškarci“ htjeli silovati. == Izvori == {{izvori}} * [https://www.hrw.org/report/2018/04/16/audacity-adversity/lgbt-activism-middle-east-and-north-africa Audacity in Adversity | LGBT Activism in the Middle East and North Africa] 5vo396m02l3htgqt280s5s1mvcx90qa 7430975 7430974 2026-04-16T15:28:27Z Mychele Trempetich 47215 dodana kategorija [[:Kategorija:Prava LGBT osoba prema državi ili teritoriju|Prava LGBT osoba prema državi ili teritoriju]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430975 wikitext text/x-wiki '''Prava LGBTQ osoba''' nerazvijena su u Maroku<ref name="ILGA 2008">{{cite report|url=https://ilga.org/wp-content/uploads/2023/11/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2008.pdf|title=State-sponsored Homophobia: A world survey of laws prohibiting same sex activity between consenting adults|last=Ottosson|first=Daniel|date=May 2008|publisher=International Lesbian and Gay Association (ILGA)|page=25|access-date=5 May 2009|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090306021141/http://www.ilga.org/statehomophobia/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2008.pdf|archive-date=6 March 2009}}</ref> – [[Obris ljudske spolnosti|istospolni su odnosi]] ilegalni,<ref name="ilga 2020">{{cite report|author1=((ILGA World))|author2=Lucas Ramón Mendos |author3=Kellyn Botha|author4=Rafael Carrano Lelis|author5=Enrique López de la Peña|author6=Ilia Savelev|author7=Daron Tan |title=State-Sponsored Homophobia report: 2020 global legislation overview update |page=120 |url-status=live |url=https://ilga.org/downloads/ILGA_World_State_Sponsored_Homophobia_report_global_legislation_overview_update_December_2020.pdf |edition=14th revised |publisher=ILGA |location=Geneva |archive-date=15 December 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201215114401/https://ilga.org/downloads/ILGA_World_State_Sponsored_Homophobia_report_global_legislation_overview_update_December_2020.pdf|quote=|language=en |date=14 December 2020}}</ref> a marokanska policija često uhićuje LGBT+ osobe. Većina stanovništva ima negativne poglede na [[homoseksualnost]] i [[transrodnost]]. Kazneni zakon Maroka kriminalizira istospolne seksualne odnose.<ref name="hdt">{{cite web |url=https://www.humandignitytrust.org/country-profile/morocco/ |title=Morocco |date=December 17, 2024 |website=Human Dignity Trust |access-date=July 25, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250401005553/https://www.humandignitytrust.org/country-profile/morocco/ |archive-date=April 1, 2025}}</ref><ref name="upheld">{{cite web |url=https://www.hrw.org/news/2014/07/08/morocco-homosexuality-convictions-upheld |title=Morocco: Homosexuality convictions upheld |date=July 8, 2014 |website=Human Rights Watch |archive-url=https://web.archive.org/web/20250429012336/https://www.hrw.org/news/2014/07/08/morocco-homosexuality-convictions-upheld |archive-date=April 29, 2025}}</ref> Osoba „uhvaćena“ u istospolnom odnosu može biti kažnjena zatvorskom kaznom i novčanom naknadom. Marokansko je društvo iznimno konzervativno, pod utjecajem islama, religije koje ne gleda blagonaklono na homoseksualnost. Međutim, mišljenje je nekih islamskih filozofa da sama homoseksualnost nije grešna – osoba bi se trebala suzdržati od istospolnih odnosa. Poznata homoseksualna osoba jest [[Abdellah Taïa]], marokanski pisac koji je napisao da su ga „frustirani muškarci“ htjeli silovati. == Izvori == {{izvori}} * [https://www.hrw.org/report/2018/04/16/audacity-adversity/lgbt-activism-middle-east-and-north-africa Audacity in Adversity | LGBT Activism in the Middle East and North Africa] [[Kategorija:Prava LGBT osoba prema državi ili teritoriju]] ovwgemovlroiq6psx857td68cu4uieb 7430978 7430975 2026-04-16T15:35:10Z Mychele Trempetich 47215 slika 7430978 wikitext text/x-wiki '''Prava LGBTQ osoba''' nerazvijena su u Maroku<ref name="ILGA 2008">{{cite report|url=https://ilga.org/wp-content/uploads/2023/11/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2008.pdf|title=State-sponsored Homophobia: A world survey of laws prohibiting same sex activity between consenting adults|last=Ottosson|first=Daniel|date=May 2008|publisher=International Lesbian and Gay Association (ILGA)|page=25|access-date=5 May 2009|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090306021141/http://www.ilga.org/statehomophobia/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2008.pdf|archive-date=6 March 2009}}</ref> – [[Obris ljudske spolnosti|istospolni su odnosi]] ilegalni,<ref name="ilga 2020">{{cite report|author1=((ILGA World))|author2=Lucas Ramón Mendos |author3=Kellyn Botha|author4=Rafael Carrano Lelis|author5=Enrique López de la Peña|author6=Ilia Savelev|author7=Daron Tan |title=State-Sponsored Homophobia report: 2020 global legislation overview update |page=120 |url-status=live |url=https://ilga.org/downloads/ILGA_World_State_Sponsored_Homophobia_report_global_legislation_overview_update_December_2020.pdf |edition=14th revised |publisher=ILGA |location=Geneva |archive-date=15 December 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201215114401/https://ilga.org/downloads/ILGA_World_State_Sponsored_Homophobia_report_global_legislation_overview_update_December_2020.pdf|quote=|language=en |date=14 December 2020}}</ref> a marokanska policija često uhićuje LGBT+ osobe. Većina stanovništva ima negativne poglede na [[homoseksualnost]] i [[transrodnost]]. [[Datoteka:Abdellah Taïa (21e Maghreb des Livres, Paris, 7 et 8 février 2015).jpg|230px|mini|<center>Abdellah Taïa</center>]] Kazneni zakon Maroka kriminalizira istospolne seksualne odnose.<ref name="hdt">{{cite web |url=https://www.humandignitytrust.org/country-profile/morocco/ |title=Morocco |date=December 17, 2024 |website=Human Dignity Trust |access-date=July 25, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250401005553/https://www.humandignitytrust.org/country-profile/morocco/ |archive-date=April 1, 2025}}</ref><ref name="upheld">{{cite web |url=https://www.hrw.org/news/2014/07/08/morocco-homosexuality-convictions-upheld |title=Morocco: Homosexuality convictions upheld |date=July 8, 2014 |website=Human Rights Watch |archive-url=https://web.archive.org/web/20250429012336/https://www.hrw.org/news/2014/07/08/morocco-homosexuality-convictions-upheld |archive-date=April 29, 2025}}</ref> Osoba „uhvaćena“ u istospolnom odnosu može biti kažnjena zatvorskom kaznom i novčanom naknadom. Marokansko je društvo iznimno konzervativno, pod utjecajem islama, religije koje ne gleda blagonaklono na homoseksualnost. Međutim, mišljenje je nekih islamskih filozofa da sama homoseksualnost nije grešna – osoba bi se trebala suzdržati od istospolnih odnosa. Poznata homoseksualna osoba jest [[Abdellah Taïa]], marokanski pisac koji je napisao da su ga „frustirani muškarci“ htjeli silovati. == Izvori == {{izvori}} * [https://www.hrw.org/report/2018/04/16/audacity-adversity/lgbt-activism-middle-east-and-north-africa Audacity in Adversity | LGBT Activism in the Middle East and North Africa] [[Kategorija:Prava LGBT osoba prema državi ili teritoriju]] 3jwstoogryj7nrpuqy19h3kpm0dx31p Razgovor sa suradnikom:Defko i Ćaki 3 809344 7430995 2026-04-16T16:59:06Z Runolist 263374 Dobro došli! 7430995 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Defko i Ćaki''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Defko i Ćaki]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Defko i Ćaki]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:59, 16. travnja 2026. (CEST) h3awzogy90cfga3oe5r9lyah8ezgvri Kategorija:Međunarodni ugovori NDH 14 809345 7431005 2026-04-16T17:47:12Z Silverije 23459 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Politika NDH]] [[Kategorija:Međunarodni ugovori]]«. 7431005 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Politika NDH]] [[Kategorija:Međunarodni ugovori]] h1pofzvxebni1imsn767uag6inbv7p1 Robrichia 0 809346 7431007 2026-04-16T17:53:33Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Robrichia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = ''[[Caesalpinioideae]]'' | tribus = [[Ingeae]] | genus = '''''Robrichia''''' | genus_autorstvo = <small>(Barneby & J.W...«. 7431007 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Robrichia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = ''[[Caesalpinioideae]]'' | tribus = [[Ingeae]] | genus = '''''Robrichia''''' | genus_autorstvo = <small>(Barneby & J.W.Grimes) A.R.M.Luz & E.R.Souza</small> }} '''''Robrichia''''' je biljni rod drveća iz porodice ''[[Fabaceae]]''Raširren je od južnog Meksika do tyropske Južne Amerike<ref name="Plants ">[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21710-1 Plants of the World online] Pristupljeno 31. srpnja 2019.</ref> Naziv roda dolazi od imena prirodoslovaca [[Robert Schomburgk]] i [[Richard Schomburgk]]. <ref name="Treatment ">[https://tb.plazi.org/GgServer/xhtml/8266AF53698B697A4667A1013CDBEBD4 Robrichia (Barneby & J.W. Grimes) A.R.M. Luz & E.R. Souza], pristupljeno 12. travnja 2026.</ref> == Opis == Velika [[Stablo|stabla]] (8–50 m), kora hrapava, s lenticelama, ponekad se ljušti. [[Listovi]]: Dvostruko perasti (bipinnatni), dlakavi. Imaju 10–30 parova osi (pinnae) i 40–80 parova sitnih, linearnih liski. Često prisutne žlijezde na peteljci. [[Cvjetovi]]: Grupirani u kuglaste cvatove (kapitule), u pazušcima listova. Mali, 5-dijelni, s mnogo prašnika spojenih u cijev. [[Pelud]] u složenim skupinama (polyadi). [[Plod]] i [[sjeme]]: Plodovi se ne otvaraju, spljošteni, ponekad uvijeni. Sjemenke ovalne, s vidljivim pleurogramom.<ref name="Treatment "/> == Vrste == * ''[[Robrichia glaziovii]] <''small>(Benth.) A.R.M.Luz & E.R.Souza</small> * ''[[Robrichia oldemanii]]'' <small>(Barneby & J.W.Grimes) A.R.M.Luz & E.R.Souza</small> * ''[[Robrichia schomburgkii]]'' <small>(Benth.) A.R.M.Luz & E.R.Souza</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Ingeae]] r0oqhx6ruqxq30vh51fgtqy7qpb2q8x Razgovor o kategoriji:Biografski infookviri 15 809347 7431011 2026-04-16T18:39:08Z Divna Jaksic 974 /* skladatelji */ novi odlomak 7431011 wikitext text/x-wiki == skladatelji == Zašto se ovi silni članci o skladateljima pojavljuju u ovoj kategoriji ? lp [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])</small> 20:39, 16. travnja 2026. (CEST) rpvkpztnzety5jry80pwhosrl55px8h Lijepe naše (televizijska serija) 0 809348 7431037 2026-04-16T19:12:39Z Zviz2401 102709 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Lijepe naše | slika = | natpis_pod_slikom = | format_serije = | žanr = drama<br>komedija | autor = [[Nataša Dangubić]] | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = [[Nataša Dangubić]]<br>Zrinka Šamija<br>Marin Lisjak | redatelj = Jakov Nola<br>Judita Gamulin...«. 7431037 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Lijepe naše | slika = | natpis_pod_slikom = | format_serije = | žanr = drama<br>komedija | autor = [[Nataša Dangubić]] | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = [[Nataša Dangubić]]<br>Zrinka Šamija<br>Marin Lisjak | redatelj = Jakov Nola<br>Judita Gamulin | glumci = | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 12 | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 40 min. | produkcijska_kuća = Drugi plan | tv_kuća = HRT | početak_serije = <!--- {{Premijera|DD|MM|GGGG}} ---> | kraj_serije = <!--- {{Finale|DD|MM|GGGG}} ---> | imdb_id = }} '''''Lijepe naše''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] [[Humoristična serija|humoristično]]-[[Dramska serija|dramska]] [[televizijska serija]] koja prati svakodnevni život dviju najboljih prijateljica i njihovih obitelji. Serija je usmjerena na suvremene ženske likove i njihove pokušaje usklađivanja privatnog, obiteljskog i profesionalnog života, pri čemu se naglasak stavlja na prijateljstvo, obiteljske odnose i životne izazove prikazane na duhovit i osebujan način.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2026-03-12|title=Izvješče o provedbi članka 11. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji od 1. siječnja do 31. prosinca 2025.|url=https://api.hrt.hr/media/51/4a/izvjesce-o-provedbi-clanka-11-zakona-o-hrt-u-za-2025-20260312135241.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260416185811/https://api.hrt.hr/media/51/4a/izvjesce-o-provedbi-clanka-11-zakona-o-hrt-u-za-2025-20260312135241.pdf|archive-date=2026-04-16|access-date=2026-04-16|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|pages=20, 63|format=PDF}}</ref> == Radnja == Serija prati dvije najbolje prijateljice, ekscentričnu glumicu Etu i ambicioznu urednicu ženskog magazina Mašu, čiji odnos često nalikuje braku. Unatoč formalnim razvodima, njihovi se životi i dalje snažno isprepliću, a zajednički odgajaju tri maloljetne kćeri, uz povremenu i često nespretnu pomoć bivših muževa te brojnih živopisnih likova iz njihove okoline. Serija prikazuje izazove svakodnevice u kojoj se nastoje uskladiti karijera, roditeljstvo, ljubavni odnosi i osobne potrebe, pri čemu često dolazi do sukoba prioriteta. Kroz humor i emotivne situacije razotkriva se ženski svijet, s naglaskom na bezuvjetno prijateljstvo i životnu energiju, sažetu u njihovom motu „smijehom protiv besmisla”.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje weba|date=2024|title=TV HIT – Pula Film Festival|url=https://2024.pulafilmfestival.hr/pula-pro/razvoj-i-plasman-projekata/tv-hit/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260212185834/https://2024.pulafilmfestival.hr/pula-pro/razvoj-i-plasman-projekata/tv-hit/|archive-date=2026-02-12|access-date=2026-04-16|website=[[Pulski filmski festival]]}}</ref> == Produkcija == Serija je zamišljena kao humoristična dramska produkcija urbanog i obiteljskog karaktera, planirana u formatu od dvanaest epizoda u trajanju od približno četrdeset minuta. Producent je Drugi plan d.o.o., dok scenarij potpisuju [[Nataša Dangubić]] i [[Zrinka Šamija]], uz sudjelovanje [[Marina Lisjaka]] kao koscenarista. Režiju potpisuju [[Jakov Nola]] i [[Judita Gamulin]]. Projekt je razvijan kroz više faza, od ranijih verzija zamišljenih kao sitcom o dvjema razvedenim ženama do konačne koncepcije suvremene dramedije koja tematizira obiteljski i profesionalni život žena srednjih godina. Snimanje serije započinje u travnju 2026. na više lokacija u središtu [[Zagreb|Zagreba]].<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-25|title='Ja sam kazališna glumica, na film me više i ne zovu. Što će raditi moja Lola? Ima 18 godina, nemam ja više što za nju govoriti'|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/kazaliste/natasa-dangubic-lijepe-nase-nova-hrvatska-serija-snimanje-zagreb-zkm-15665220|url-access=subscription|url-status=live|access-date=2026-04-16|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske dramske serije]] [[Kategorija:Hrvatske humoristične serije]] sqfp03g5yxeh03ehiq4cl9oydkhb5am 7431041 7431037 2026-04-16T19:16:07Z Zviz2401 102709 7431041 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Lijepe naše | slika = | natpis_pod_slikom = | format_serije = | žanr = drama<br>komedija | autor = [[Nataša Dangubić]] | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = [[Nataša Dangubić]]<br>Zrinka Šamija<br>Marin Lisjak | redatelj = Jakov Nola<br>Judita Gamulin | glumci = | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 12 | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 40 min. | produkcijska_kuća = Drugi plan | tv_kuća = HRT | početak_serije = <!--- {{Premijera|DD|MM|GGGG}} ---> | kraj_serije = <!--- {{Finale|DD|MM|GGGG}} ---> | imdb_id = }} '''''Lijepe naše''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] [[Humoristična serija|humoristično]]-[[Dramska serija|dramska]] [[televizijska serija]] koja prati svakodnevni život dviju najboljih prijateljica i njihovih obitelji. Serija je usmjerena na suvremene ženske likove i njihove pokušaje usklađivanja privatnog, obiteljskog i profesionalnog života, pri čemu se naglasak stavlja na prijateljstvo, obiteljske odnose i životne izazove prikazane na duhovit i osebujan način.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2026-03-12|title=Izvješče o provedbi članka 11. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji od 1. siječnja do 31. prosinca 2025.|url=https://api.hrt.hr/media/51/4a/izvjesce-o-provedbi-clanka-11-zakona-o-hrt-u-za-2025-20260312135241.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260416185811/https://api.hrt.hr/media/51/4a/izvjesce-o-provedbi-clanka-11-zakona-o-hrt-u-za-2025-20260312135241.pdf|archive-date=2026-04-16|access-date=2026-04-16|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|pages=20, 63|format=PDF}}</ref> == Radnja == Serija prati dvije najbolje prijateljice, ekscentričnu glumicu Etu i ambicioznu urednicu ženskog magazina Mašu, čiji odnos često nalikuje braku. Unatoč formalnim razvodima, njihovi se životi i dalje snažno isprepliću, a zajednički odgajaju tri maloljetne kćeri, uz povremenu i često nespretnu pomoć bivših muževa te brojnih živopisnih likova iz njihove okoline. Serija prikazuje izazove svakodnevice u kojoj se nastoje uskladiti karijera, roditeljstvo, ljubavni odnosi i osobne potrebe, pri čemu često dolazi do sukoba prioriteta. Kroz humor i emotivne situacije razotkriva se ženski svijet, s naglaskom na bezuvjetno prijateljstvo i životnu energiju, sažetu u njihovom motu „smijehom protiv besmisla”.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje weba|date=2024|title=TV HIT – Pula Film Festival|url=https://2024.pulafilmfestival.hr/pula-pro/razvoj-i-plasman-projekata/tv-hit/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260212185834/https://2024.pulafilmfestival.hr/pula-pro/razvoj-i-plasman-projekata/tv-hit/|archive-date=2026-02-12|access-date=2026-04-16|website=[[Pulski filmski festival]]}}</ref> == Glumačka postava == * [[Nataša Dangubić]] kao Eta == Produkcija == Serija je zamišljena kao humoristična dramska produkcija urbanog i obiteljskog karaktera, planirana u formatu od dvanaest epizoda u trajanju od približno četrdeset minuta. Producent je Drugi plan d.o.o., dok scenarij potpisuju [[Nataša Dangubić]] i [[Zrinka Šamija]], uz sudjelovanje [[Marina Lisjaka]] kao koscenarista. Režiju potpisuju [[Jakov Nola]] i [[Judita Gamulin]]. Projekt je razvijan kroz više faza, od ranijih verzija zamišljenih kao sitcom o dvjema razvedenim ženama do konačne koncepcije suvremene dramedije koja tematizira obiteljski i profesionalni život žena srednjih godina. Snimanje serije započinje u travnju 2026. na više lokacija u središtu [[Zagreb|Zagreba]].<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-25|title='Ja sam kazališna glumica, na film me više i ne zovu. Što će raditi moja Lola? Ima 18 godina, nemam ja više što za nju govoriti'|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/kazaliste/natasa-dangubic-lijepe-nase-nova-hrvatska-serija-snimanje-zagreb-zkm-15665220|url-access=subscription|url-status=live|access-date=2026-04-16|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske dramske serije]] [[Kategorija:Hrvatske humoristične serije]] epptj95zm8gseuidkd5tltsgqwpl2yo Razgovor:Slavenski kalendar 1 809349 7431058 2026-04-16T19:48:58Z Croxyz 205325 /* Kurziv */ novi odlomak 7431058 wikitext text/x-wiki == Kurziv == {{s|Runolist}}, trenutno sam zauzet. Bi li mogao maknuti kurziv u usporednoj tablici? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:48, 16. travnja 2026. (CEST) b8811erna8gq5h1tpa66jb5g9hvcfgk Genocid u Bosni i Hercegovini 0 809350 7431065 2026-04-16T19:59:04Z Mhare 200010 + 7431065 wikitext text/x-wiki {{Infookvir napad na civile|naslov=Genocid u Bosni i Hercegovini|slika=Srebrenica massacre memorial gravestones 2009 1.jpg|opis_slika=[[Memorijalni centar Srebrenica-Potočari]]|dio=[[Rat u Bosni i Hercegovini]]|lokacija=[[Bosna i Hercegovina]]|meta=[[Bošnjaci]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] i drugo nesrpsko stanovništvo|datum=[[1992.]] – [[1995.]]|tip=[[Genocid]], [[etničko čišćenje]], masovna ubojstva, progoni, logori, silovanja i uništavanje kulturne baštine|oružje=streljačko naoružanje, topništvo, logori, prisilne deportacije i druga sredstva sustavnoga nasilja|žrtve=u [[Srebrenički pokolj|Srebrenici]] više od 8.000 ubijenih; u širem ratu deseci tisuća ubijenih i stotine tisuća protjeranih<ref name="krstic-ap">{{Citiranje weba |title=Prosecutor v. Radislav Krstić, Appeal Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/krstic/acjug/en/krs-aj040419e.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref><ref name="icj-2007">{{Citiranje weba |title=Summary of the Judgment of 26 February 2007: Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro) |url=https://www.icj-cij.org/index.php/node/103898 |publisher=Međunarodni sud pravde |access-date=16. travnja 2026.}}</ref>{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}}|počinitelji=vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]], [[Vojska Republike Srpske]] i povezane srpske snage|motiv=etničko preoblikovanje prostora i uklanjanje nesrpskoga stanovništva s teritorija pod srpskim nadzorom}}'''Genocid u Bosni i Hercegovini''' naziv je za [[genocid]] počinjen tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od [[1992.]] do [[1995.]] godine. U užem, pravnom smislu pojam se odnosi na [[genocid u Srebrenici]] iz srpnja [[1995.]], koji su kao genocid utvrdili [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju]] i [[Međunarodni sud|Međunarodni sud pravde]].<ref name="krstic-ap">{{Citiranje weba |title=Prosecutor v. Radislav Krstić, Appeal Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/krstic/acjug/en/krs-aj040419e.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref><ref name="icj-2007">{{Citiranje weba |title=Summary of the Judgment of 26 February 2007: Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro) |url=https://www.icj-cij.org/index.php/node/103898 |publisher=Međunarodni sud pravde |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> U širem smislu dio historiografije, studija genocida i političkih deklaracija tim nazivom obuhvaća i sustavnu kampanju [[etničko čišćenje|etničkoga čišćenja]], masovnih ubojstava, progona, zatočenja, silovanja i razaranja koju su vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i [[Vojska Republike Srpske]] provodile nad [[Bošnjaci|Bošnjacima]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvatima]] i drugim nesrpskim stanovništvom u većem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} Ujedinjeni narodi još su tijekom rata u rezoluciji [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine UN-a]] 47/121 od [[18. prosinca]] [[1992.]] ocijenili da je politika "etničkoga čišćenja" u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] oblik genocida.<ref name="un-47-121">{{Citiranje weba |title=The situation in Bosnia and Herzegovina (A/RES/47/121) |url=https://digitallibrary.un.org/record/158781?ln=en |publisher=Ujedinjeni narodi |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> U presudama međunarodnih sudova, međutim, najviši prag kaznenopravnoga dokazivanja genocidne namjere potvrđen je ponajprije za [[Srebrenica|Srebrenicu]], dok su brojni drugi zločini u Bosni i Hercegovini pravno kvalificirani kao [[zločin protiv čovječnosti|zločini protiv čovječnosti]], ratni zločini, progon i istrebljenje.<ref name="mladic-pr">{{Citiranje weba |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref><ref name="jorgic">{{Citiranje weba |title=Case of Jorgic v. Germany (Judgment) |url=https://hudoc.echr.coe.int/app/conversion/pdf/?library=ECHR&id=003-2055877-2175646&filename=003-2055877-2175646.pdf |publisher=Europski sud za ljudska prava |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> == Pozadina == Raspad [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]], uspon suprotstavljenih nacionalnih programa i stvaranje paralelnih političkih struktura u Bosni i Hercegovini otvorili su prostor za rat koji je od početka imao i snažnu dimenziju preoblikovanja etničkoga sastava stanovništva. U proljeće [[1992.]] srpsko političko vodstvo u Bosni i Hercegovini, oslonjeno na vojnu snagu [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i kasnije [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]], uspostavilo je nadzor nad velikim dijelom teritorija te započelo sustavno protjerivanje nesrpskoga stanovništva.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Donia|2014}}{{sfn|Hoare|2015}} Već u prvim mjesecima rata oblikovao se obrazac koji se potom ponavljao u nizu općina: vojno zauzimanje prostora, razdvajanje stanovništva po etničkoj pripadnosti, uspostava logora, likvidacije lokalnih elita, deportacije civila i uništavanje vjerskih te kulturnih objekata. U stručnoj literaturi takav se slijed tumači kao spoj teritorijalnoga osvajanja, nacionalističke homogenizacije i planskoga nasilja nad skupinama koje su smatrane preprekom stvaranju etnički srpskoga prostora.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Sells|1996}}{{sfn|Bećirević|2014}} == Obrasci nasilja == [[Datoteka:Exhumation Site in Čančari valley.jpg|mini|Izložba fotografija korištena u predmetima ICTY Srebrenica: Mjesto ekshumacije u dolini Čančari]] Nasilje nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini obuhvaćalo je masovna ubojstva, logore, mučenje, sustavna silovanja, prisilne deportacije, pljačku, uništavanje kulturne i vjerske baštine te uklanjanje političkih, vjerskih i intelektualnih elita iz lokalnih zajednica.{{sfn|Allen|1996}}{{sfn|Walasek|2015}}{{sfn|Bartrop|2016}} Takvi obrasci zabilježeni su u [[Prijedor]]u, [[Foča|Foči]], [[Višegrad]]u, [[Zvornik]]u, [[Ključ (BiH)|Ključu]], [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], [[Brčko|Brčkom]] i brojnim drugim općinama pod srpskim nadzorom.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Donia|2014}} Uništavanje džamija, katoličkih crkava, knjižnica, arhiva i povijesnih spomenika pratilo je protjerivanja i masovna ubojstva te je imalo važnu ulogu u brisanju prisutnosti nesrpskih zajednica iz prostora koji je trebalo nacionalno preoblikovati.{{sfn|Walasek|2015}}{{sfn|Sells|1996}} U presudama MKSJ-a utvrđeno je da su u više općina počinjeni progoni, istrebljenja, ubojstva, deportacije i drugi nečovječni činovi širokih razmjera.<ref name="karadzic">{{Citiranje weba |title=Prosecutor v. Radovan Karadžić, Summary of Trial Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/tjug/en/160324_judgement_summary.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref><ref name="mladic-pr" /> Iako sudovi nisu za sve te općine izrekli osuđujuću presudu za genocid, u dijelu literature taj se cjelokupni obrazac nasilja smatra genocidnim zbog razmjera, sustavnosti i namjere da se nesrpsko stanovništvo trajno ukloni s osvojenoga teritorija.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Hoare|2015}} == Silovanje == {{Glavni|Silovanja za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Karaman's House.jpg|mini|[[Karamanova kuća]], mjesto gdje su žene mučene i silovane u blizini Foče]] Silovanje i drugi oblici seksualnoga nasilja bili su jedan od najtežih i najsustavnijih oblika nasilja tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Posebno su dokumentirani u [[Foča|Foči]], [[Višegrad]]u, [[Prijedor]]u i drugim mjestima u kojima su žene i djevojčice zatočivane, silovane, seksualno zlostavljane i izlagane poniženju kao dijelu šire kampanje terora protiv nesrpskoga stanovništva.{{sfn|Allen|1996}}{{sfn|Bartrop|2016}} U stručnoj literaturi seksualno nasilje ne tumači se samo kao prateća pojava rata, nego kao sredstvo zastrašivanja, raseljavanja i razaranja zajednice. Takva praksa bila je usmjerena i na fizičko i na psihološko uništenje žrtava te na trajno razaranje obiteljskih i društvenih veza unutar ciljane skupine.{{sfn|Allen|1996}}{{sfn|Bećirević|2014}} Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u više je predmeta silovanje i seksualno porobljavanje kvalificirao kao zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Presude u predmetima vezanima uz Foču imale su osobitu važnost jer su potvrdile da seksualno nasilje može biti sastavni dio sustavne kampanje progona civilnoga stanovništva.<ref>{{Citiranje weba |title=Foča case information sheet (Kunarac, Kovač and Vuković) |url=https://www.icty.org/x/cases/kunarac/cis/en/cis_kunarac_kovac_vukovic_en.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> == Srebrenica == Pad zaštićene zone Ujedinjenih naroda [[Srebrenica|Srebrenice]] u srpnju [[1995.]] označio je vrhunac genocidnoga nasilja u Bosni i Hercegovini. Nakon zauzeća Srebrenice pod zapovjedništvom [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], bošnjački muškarci i dječaci odvojeni su od žena, djece i staraca, potom zatočeni, prebacivani na više mjesta pogubljenja i masovno ubijani. Istodobno je oko 25.000 do 30.000 bošnjačkih civila prisilno protjerano iz enklave.<ref name="krstic-ap" /><ref name="icj-2007" /> Žalbeno vijeće MKSJ-a u predmetu ''Krstić'' utvrdilo je da je u Srebrenici počinjen genocid, pri čemu je uništenje srebreničkih Bošnjaka ocijenjeno kao uništenje bitnoga dijela zaštićene skupine. Sud je naglasio da je riječ o zajednici koja je imala iznimnu simboličku važnost za Bošnjake u cjelini te da je sustavno pogubljenje muškaraca vojno sposobne i drugih dobnih skupina bilo usmjereno na fizičko uništenje zajednice kao takve.<ref name="krstic-ap" /> Kasnije su za genocid u Srebrenici osuđeni i [[Radovan Karadžić]] te Ratko Mladić.<ref name="karadzic" /><ref name="mladic-pr" /> Presuda [[Međunarodni sud|Međunarodnoga suda pravde]] iz [[2007.]] prihvatila je zaključak da su djela počinjena u Srebrenici predstavljala genocid, ali je razlikovala individualnu kaznenu odgovornost počinitelja od međunarodnopravne odgovornosti države [[Srbija|Srbije]].<ref name="icj-2007" /> == Pravno određenje == [[Datoteka:Mass grave and execution site at Rahovec casu quo Orahovac.jpg|mini|Fotodokument korišten u slučajevima Srebrenice MKSJ-a: Masovna grobnica i mjesto pogubljenja u Orahovcu]] Pravno određenje genocida u Bosni i Hercegovini razvijalo se kroz rezolucije, kaznene presude i međudržavne postupke. Opća skupština UN-a rezolucijom 47/121 iz [[1992.]] proglasila je da je politika etničkoga čišćenja oblik genocida.<ref name="un-47-121" /> Američki [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]] je [[2005.]] također ustvrdio da su srpske politike agresije i etničkoga čišćenja u Bosni i Hercegovini ispunile odrednice genocida.<ref name="us-congress">{{Citiranje weba |title=H. Res. 199, Commemorating the 10th anniversary of the Srebrenica massacre |url=https://www.congress.gov/bill/109th-congress/house-resolution/199 |publisher=United States Congress |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> Najvažnije kaznenopravne odluke donesene su pred MKSJ-em. U predmetu ''Krstić'' genocid je pravomoćno utvrđen za Srebrenicu, dok je u predmetu ''Tolimir'' prvostupanjska presuda nakratko proširila genocidnu kvalifikaciju i na [[Žepa|Žepu]], ali to nije ostalo potvrđeno u žalbenom postupku.<ref name="krstic-ap" /><ref>{{Citiranje weba |title=Prosecutor v. Zdravko Tolimir, Appeal Judgement Summary |url=https://www.icty.org/x/cases/tolimir/acjug/en/150408_summary.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> U predmetima ''Karadžić'' i ''Mladić'' potvrđeno je da su u [[1995.]] u Srebrenici počinjena djela genocida, dok za više općina iz [[1992.]] genocidna namjera nije dokazana do razine potrebne za osuđujuću presudu za genocid.<ref name="karadzic" /><ref name="mladic-pr" /> Međunarodni sud pravde u sporu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' zaključio je da Srbija nije izravno odgovorna za počinjenje genocida niti za sudioništvo u genocidu, ali jest odgovorna zato što nije spriječila genocid u Srebrenici i nije u potpunosti surađivala u kažnjavanju odgovornih.<ref name="icj-2007" /> Europski sud za ljudska prava u predmetu ''Jorgić protiv Njemačke'' primijetio je da su njemački sudovi koristili šire tumačenje genocida od onoga koje su prihvatili međunarodni sudovi, ali nije osporio samu mogućnost da se zločini u Bosni i Hercegovini u nekim nacionalnim jurisdikcijama šire kvalificiraju kao genocid.<ref name="jorgic" /> == Povijesna i akademska tumačenja == U historiografiji i genocidnim studijima postoje dva glavna pristupa. Prvi, uži, pojam genocida u Bosni i Hercegovini veže gotovo isključivo uz Srebrenicu, odnosno uz ono što je pravomoćno potvrđeno pred međunarodnim sudovima.<ref name="krstic-ap" /><ref name="icj-2007" /> Drugi, širi, vidi genocidnu logiku i u ranijoj kampanji etničkoga čišćenja koja je od [[1992.]] zahvatila brojne općine istočne Bosne, [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], [[Posavina|Posavine]] i sjeveroistočne Bosne.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} U tom širem tumačenju naglašava se kontinuitet između zauzimanja općina [[1992.]], uspostave logora, masovnih ubojstava i deportacija te završne faze genocida u Srebrenici [[1995.]] godine. Posebna pozornost pritom posvećena je istočnoj Bosni, gdje je nasilje nad bošnjačkim stanovništvom trajalo kroz više ratnih faza i poprimilo izrazito sustavan oblik.{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Donia|2014}} Takva literatura često nadilazi strogi kaznenopravni standard i upotrebljava pojam genocida i za cjelokupnu kampanju progona, dok se pravnici češće drže restriktivnije sudske definicije genocidne namjere. Zbog toga je pri enciklopedijskom prikazu teme važno razlikovati ono što je međunarodnim presudama pravomoćno utvrđeno od onoga što zastupa relevantna historiografija i literatura o genocidu.{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} == Žrtve i posljedice == Posljedice genocidnoga nasilja u Bosni i Hercegovini bile su višestruke: masovna ubojstva, trajno raseljavanje stanovništva, razaranje lokalnih zajednica i duboke demografske promjene. U Srebrenici je ubijeno više od osam tisuća Bošnjaka, a deseci tisuća ljudi prisilno su protjerani iz enklave.<ref name="krstic-ap" /><ref name="icj-2007" /> U širem ratu stotine tisuća nesrba protjerane su s područja pod srpskim nadzorom, a brojni gradovi i sela ostali su bez predratnoga etničkog sastava.{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} Osim ljudskih gubitaka, rat je ostavio i golema razaranja kulturne baštine. Uništavanje džamija, crkava, grobalja, knjižnica i arhiva imalo je ne samo vojnu ili simboličku, nego i memoricidnu funkciju: cilj je bio ukloniti tragove višestoljetne prisutnosti zajednica koje su protjerane ili ubijene.{{sfn|Walasek|2015}}{{sfn|Sells|1996}} == Poricanje i sjećanje == Poricanje genocida u Bosni i Hercegovini, osobito onoga u Srebrenici, ostalo je jedno od središnjih političkih i društvenih pitanja u poratnom razdoblju. Ono se očituje u relativizaciji broja žrtava, osporavanju sudskih presuda, prikazivanju zločina kao legitimne vojne operacije ili prebacivanju odgovornosti na same žrtve.{{sfn|Hoare|2015}}{{sfn|Bartrop|2016}} Dio literature smatra da poricanje nije samo pitanje tumačenja prošlosti, nego nastavak istoga političkog projekta drugim sredstvima.{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Cushman|Mestrovic|1996}} Suprotno tomu, memorijalizacija genocida razvijala se kroz rad [[Memorijalni centar Srebrenica-Potočari|Memorijalnoga centra Srebrenica-Potočari]], identifikaciju posmrtnih ostataka, komemoracije [[11. srpnja]] te međunarodne i domaće rezolucije kojima se potvrđuje sjećanje na žrtve. U suvremenim raspravama genocid u Bosni i Hercegovini zauzima važno mjesto i u širem proučavanju odnosa između međunarodnoga prava, politike sjećanja i odgovornosti međunarodne zajednice.{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} == Izvori == {{Izvori|30em}} == Literatura == * {{Citiranje knjige |last=Allen |first=Beverly |title=Rape Warfare: The Hidden Genocide in Bosnia-Herzegovina and Croatia |location=Minneapolis |publisher=University of Minnesota Press |year=1996 |isbn=9780816628186 |url=https://www.upress.umn.edu/9780816628186/rape-warfare/ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Allen|1996}}}} * {{Citiranje knjige |last=Bartrop |first=Paul R. |title=Bosnian Genocide: The Essential Reference Guide |location=Santa Barbara |publisher=ABC-CLIO |year=2016 |isbn=9781440838682 |url=https://books.google.com/books/about/Bosnian_Genocide_The_Essential_Reference.html?id=IStZCwAAQBAJ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Bartrop|2016}}}} * {{Citiranje knjige |last=Bećirević |first=Edina |title=Genocide on the Drina River |location=New Haven i London |publisher=Yale University Press |year=2014 |isbn=9780300192582 |url=https://yalebooks.yale.edu/9780300192582/genocide-on-the-drina-river/ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Bećirević|2014}}}} * {{Citiranje knjige |last=Cigar |first=Norman |title=Genocide in Bosnia: The Policy of "Ethnic Cleansing" |location=College Station |publisher=Texas A & M University Press |year=1995 |isbn=9780890966389 |url=https://openlibrary.org/books/OL1107669M/Genocide_in_Bosnia |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Cigar|1995}}}} * {{Citiranje knjige |last=Cushman |first=Thomas |last2=Mestrovic |first2=Stjepan |title=This Time We Knew: Western Responses to Genocide in Bosnia |location=New York |publisher=New York University Press |year=1996 |isbn=9780814715352 |url=https://opensquare.nyupress.org/books/9780814723708/ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Cushman|Mestrovic|1996}}}} * {{Citiranje knjige |last=Donia |first=Robert J. |title=Radovan Karadžić: Architect of the Bosnian Genocide |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2014 |isbn=9781107423084 |url=https://www.cambridge.org/core/books/radovan-karadzic/contents/66A18D165F885AE91AE89FFB7D8EF7EC |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Donia|2014}}}} * {{Citiranje knjige |last=Hoare |first=Marko Attila |title=Bosnia and Herzegovina: Genocide, Justice and Denial |location=Sarajevo |publisher=Center for Advanced Studies |year=2015 |isbn=9789958022128 |url=https://www.knjizara-dominovic.hr/bosnia-and-herzegovina-genocide-justice-and-denial-proizvod-24137/ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Hoare|2015}}}} * {{Citiranje knjige |last=Sells |first=Michael Anthony |title=The Bridge Betrayed: Religion and Genocide in Bosnia |location=Berkeley |publisher=University of California Press |year=1996 |isbn=9780520216624 |url=https://www.ucpress.edu/books/the-bridge-betrayed/paper |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Sells|1996}}}} * {{Citiranje knjige |last=Walasek |first=Helen |title=Bosnia and the Destruction of Cultural Heritage |location=Dorchester |publisher=Routledge |year=2015 |isbn=9781138308428 |url=https://www.routledge.com/Bosnia-and-the-Destruction-of-Cultural-Heritage/Walasek-Carlton-Hadzimuhamedovic-Perry-Wik/p/book/9781138308428 |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Walasek|2015}}}} == Vanjske poveznice == * [https://www.icj-cij.org/case/91 Predmet ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''] na mrežnim stranicama Međunarodnoga suda pravde * [https://www.icty.org/en/case/krstic Predmet ''Krstić''] na mrežnim stranicama MKSJ-a * [https://www.icty.org/en/case/karadzic Predmet ''Karadžić''] na mrežnim stranicama MKSJ-a * [https://www.icty.org/en/case/mladic Predmet ''Mladić''] na mrežnim stranicama MKSJ-a {{DEFAULTSORT:Genocid u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Genocidi]] 3w6rya7alqn30zb57o31ljao08axs26 7431066 7431065 2026-04-16T20:02:15Z Mhare 200010 + 7431066 wikitext text/x-wiki {{Infookvir napad na civile | naslov = Genocid u Bosni i Hercegovini | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | slika = Srebrenica massacre memorial gravestones 2009 1.jpg | velicina_slike = 300px | alt = Nadgrobni nišani u Potočarima | opis = [[Memorijalni centar Srebrenica-Potočari]] | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | meta = [[Bošnjaci]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] i drugo nesrpsko stanovništvo | datum = [[1992.]] – [[1995.]] | vrsta = [[Genocid]], [[etničko čišćenje]], masovna ubojstva, progoni, logori, silovanja i uništavanje kulturne baštine | mrtvih = u užem smislu genocida 8.372 ubijenih u [[Srebrenički pokolj|Srebrenici]]; u širem značenju pojma 25.609 – 33.071 ubijenih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]]<ref name="krstic-ap">{{Citiranje weba |title=Prosecutor v. Radislav Krstić, Appeal Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/krstic/acjug/en/krs-aj040419e.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref><ref name="icj-2007">{{Citiranje weba |title=Summary of the Judgment of 26 February 2007: Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro) |url=https://www.icj-cij.org/index.php/node/103898 |publisher=Međunarodni sud pravde |access-date=16. travnja 2026.}}</ref>{{sfn|Bartrop|2016}} | zrtve = 25.000 – 30.000 protjeranih iz Srebrenice; 30.000 – 50.000 silovanih žena; oko 1.000.000 protjeranih [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]] i drugih nesrba{{sfn|Allen|1996}}{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} | pocinitelji = vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]], [[Vojska Republike Srpske]] i povezane srpske snage | oružje = streljačko naoružanje, topništvo, logori, prisilne deportacije i druga sredstva sustavnoga nasilja | motiv = etničko preoblikovanje prostora i uklanjanje nesrpskoga stanovništva s teritorija pod srpskim nadzorom }} '''Genocid u Bosni i Hercegovini''' naziv je za [[genocid]] počinjen tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od [[1992.]] do [[1995.]] godine. U užem, pravnom smislu pojam se odnosi na [[genocid u Srebrenici]] iz srpnja [[1995.]], koji su kao genocid utvrdili [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju]] i [[Međunarodni sud|Međunarodni sud pravde]].<ref name="krstic-ap">{{Citiranje weba |title=Prosecutor v. Radislav Krstić, Appeal Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/krstic/acjug/en/krs-aj040419e.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref><ref name="icj-2007">{{Citiranje weba |title=Summary of the Judgment of 26 February 2007: Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro) |url=https://www.icj-cij.org/index.php/node/103898 |publisher=Međunarodni sud pravde |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> U širem smislu dio historiografije, studija genocida i političkih deklaracija tim nazivom obuhvaća i sustavnu kampanju [[etničko čišćenje|etničkoga čišćenja]], masovnih ubojstava, progona, zatočenja, silovanja i razaranja koju su vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i [[Vojska Republike Srpske]] provodile nad [[Bošnjaci|Bošnjacima]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvatima]] i drugim nesrpskim stanovništvom u većem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} Ujedinjeni narodi još su tijekom rata u rezoluciji [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine UN-a]] 47/121 od [[18. prosinca]] [[1992.]] ocijenili da je politika "etničkoga čišćenja" u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] oblik genocida.<ref name="un-47-121">{{Citiranje weba |title=The situation in Bosnia and Herzegovina (A/RES/47/121) |url=https://digitallibrary.un.org/record/158781?ln=en |publisher=Ujedinjeni narodi |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> U presudama međunarodnih sudova, međutim, najviši prag kaznenopravnoga dokazivanja genocidne namjere potvrđen je ponajprije za [[Srebrenica|Srebrenicu]], dok su brojni drugi zločini u Bosni i Hercegovini pravno kvalificirani kao [[zločin protiv čovječnosti|zločini protiv čovječnosti]], ratni zločini, progon i istrebljenje.<ref name="mladic-pr">{{Citiranje weba |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref><ref name="jorgic">{{Citiranje weba |title=Case of Jorgic v. Germany (Judgment) |url=https://hudoc.echr.coe.int/app/conversion/pdf/?library=ECHR&id=003-2055877-2175646&filename=003-2055877-2175646.pdf |publisher=Europski sud za ljudska prava |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> == Pozadina == Raspad [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]], uspon suprotstavljenih nacionalnih programa i stvaranje paralelnih političkih struktura u Bosni i Hercegovini otvorili su prostor za rat koji je od početka imao i snažnu dimenziju preoblikovanja etničkoga sastava stanovništva. U proljeće [[1992.]] srpsko političko vodstvo u Bosni i Hercegovini, oslonjeno na vojnu snagu [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i kasnije [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]], uspostavilo je nadzor nad velikim dijelom teritorija te započelo sustavno protjerivanje nesrpskoga stanovništva.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Donia|2014}}{{sfn|Hoare|2015}} Već u prvim mjesecima rata oblikovao se obrazac koji se potom ponavljao u nizu općina: vojno zauzimanje prostora, razdvajanje stanovništva po etničkoj pripadnosti, uspostava logora, likvidacije lokalnih elita, deportacije civila i uništavanje vjerskih te kulturnih objekata. U stručnoj literaturi takav se slijed tumači kao spoj teritorijalnoga osvajanja, nacionalističke homogenizacije i planskoga nasilja nad skupinama koje su smatrane preprekom stvaranju etnički srpskoga prostora.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Sells|1996}}{{sfn|Bećirević|2014}} == Obrasci nasilja == [[Datoteka:Exhumation Site in Čančari valley.jpg|mini|Izložba fotografija korištena u predmetima ICTY Srebrenica: Mjesto ekshumacije u dolini Čančari]] Nasilje nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini obuhvaćalo je masovna ubojstva, logore, mučenje, sustavna silovanja, prisilne deportacije, pljačku, uništavanje kulturne i vjerske baštine te uklanjanje političkih, vjerskih i intelektualnih elita iz lokalnih zajednica.{{sfn|Allen|1996}}{{sfn|Walasek|2015}}{{sfn|Bartrop|2016}} Takvi obrasci zabilježeni su u [[Prijedor]]u, [[Foča|Foči]], [[Višegrad]]u, [[Zvornik]]u, [[Ključ (BiH)|Ključu]], [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], [[Brčko|Brčkom]] i brojnim drugim općinama pod srpskim nadzorom.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Donia|2014}} Uništavanje džamija, katoličkih crkava, knjižnica, arhiva i povijesnih spomenika pratilo je protjerivanja i masovna ubojstva te je imalo važnu ulogu u brisanju prisutnosti nesrpskih zajednica iz prostora koji je trebalo nacionalno preoblikovati.{{sfn|Walasek|2015}}{{sfn|Sells|1996}} U presudama MKSJ-a utvrđeno je da su u više općina počinjeni progoni, istrebljenja, ubojstva, deportacije i drugi nečovječni činovi širokih razmjera.<ref name="karadzic">{{Citiranje weba |title=Prosecutor v. Radovan Karadžić, Summary of Trial Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/tjug/en/160324_judgement_summary.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref><ref name="mladic-pr" /> Iako sudovi nisu za sve te općine izrekli osuđujuću presudu za genocid, u dijelu literature taj se cjelokupni obrazac nasilja smatra genocidnim zbog razmjera, sustavnosti i namjere da se nesrpsko stanovništvo trajno ukloni s osvojenoga teritorija.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Hoare|2015}} == Silovanje == {{Glavni|Silovanja za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Karaman's House.jpg|mini|[[Karamanova kuća]], mjesto gdje su žene mučene i silovane u blizini Foče]] Silovanje i drugi oblici seksualnoga nasilja bili su jedan od najtežih i najsustavnijih oblika nasilja tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Posebno su dokumentirani u [[Foča|Foči]], [[Višegrad]]u, [[Prijedor]]u i drugim mjestima u kojima su žene i djevojčice zatočivane, silovane, seksualno zlostavljane i izlagane poniženju kao dijelu šire kampanje terora protiv nesrpskoga stanovništva.{{sfn|Allen|1996}}{{sfn|Bartrop|2016}} U stručnoj literaturi seksualno nasilje ne tumači se samo kao prateća pojava rata, nego kao sredstvo zastrašivanja, raseljavanja i razaranja zajednice. Takva praksa bila je usmjerena i na fizičko i na psihološko uništenje žrtava te na trajno razaranje obiteljskih i društvenih veza unutar ciljane skupine.{{sfn|Allen|1996}}{{sfn|Bećirević|2014}} Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u više je predmeta silovanje i seksualno porobljavanje kvalificirao kao zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Presude u predmetima vezanima uz Foču imale su osobitu važnost jer su potvrdile da seksualno nasilje može biti sastavni dio sustavne kampanje progona civilnoga stanovništva.<ref>{{Citiranje weba |title=Foča case information sheet (Kunarac, Kovač and Vuković) |url=https://www.icty.org/x/cases/kunarac/cis/en/cis_kunarac_kovac_vukovic_en.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> == Srebrenica == Pad zaštićene zone Ujedinjenih naroda [[Srebrenica|Srebrenice]] u srpnju [[1995.]] označio je vrhunac genocidnoga nasilja u Bosni i Hercegovini. Nakon zauzeća Srebrenice pod zapovjedništvom [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], bošnjački muškarci i dječaci odvojeni su od žena, djece i staraca, potom zatočeni, prebacivani na više mjesta pogubljenja i masovno ubijani. Istodobno je oko 25.000 do 30.000 bošnjačkih civila prisilno protjerano iz enklave.<ref name="krstic-ap" /><ref name="icj-2007" /> Žalbeno vijeće MKSJ-a u predmetu ''Krstić'' utvrdilo je da je u Srebrenici počinjen genocid, pri čemu je uništenje srebreničkih Bošnjaka ocijenjeno kao uništenje bitnoga dijela zaštićene skupine. Sud je naglasio da je riječ o zajednici koja je imala iznimnu simboličku važnost za Bošnjake u cjelini te da je sustavno pogubljenje muškaraca vojno sposobne i drugih dobnih skupina bilo usmjereno na fizičko uništenje zajednice kao takve.<ref name="krstic-ap" /> Kasnije su za genocid u Srebrenici osuđeni i [[Radovan Karadžić]] te Ratko Mladić.<ref name="karadzic" /><ref name="mladic-pr" /> Presuda [[Međunarodni sud|Međunarodnoga suda pravde]] iz [[2007.]] prihvatila je zaključak da su djela počinjena u Srebrenici predstavljala genocid, ali je razlikovala individualnu kaznenu odgovornost počinitelja od međunarodnopravne odgovornosti države [[Srbija|Srbije]].<ref name="icj-2007" /> == Pravno određenje == [[Datoteka:Mass grave and execution site at Rahovec casu quo Orahovac.jpg|mini|Fotodokument korišten u slučajevima Srebrenice MKSJ-a: Masovna grobnica i mjesto pogubljenja u Orahovcu]] Pravno određenje genocida u Bosni i Hercegovini razvijalo se kroz rezolucije, kaznene presude i međudržavne postupke. Opća skupština UN-a rezolucijom 47/121 iz [[1992.]] proglasila je da je politika etničkoga čišćenja oblik genocida.<ref name="un-47-121" /> Američki [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]] je [[2005.]] također ustvrdio da su srpske politike agresije i etničkoga čišćenja u Bosni i Hercegovini ispunile odrednice genocida.<ref name="us-congress">{{Citiranje weba |title=H. Res. 199, Commemorating the 10th anniversary of the Srebrenica massacre |url=https://www.congress.gov/bill/109th-congress/house-resolution/199 |publisher=United States Congress |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> Najvažnije kaznenopravne odluke donesene su pred MKSJ-em. U predmetu ''Krstić'' genocid je pravomoćno utvrđen za Srebrenicu, dok je u predmetu ''Tolimir'' prvostupanjska presuda nakratko proširila genocidnu kvalifikaciju i na [[Žepa|Žepu]], ali to nije ostalo potvrđeno u žalbenom postupku.<ref name="krstic-ap" /><ref>{{Citiranje weba |title=Prosecutor v. Zdravko Tolimir, Appeal Judgement Summary |url=https://www.icty.org/x/cases/tolimir/acjug/en/150408_summary.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> U predmetima ''Karadžić'' i ''Mladić'' potvrđeno je da su u [[1995.]] u Srebrenici počinjena djela genocida, dok za više općina iz [[1992.]] genocidna namjera nije dokazana do razine potrebne za osuđujuću presudu za genocid.<ref name="karadzic" /><ref name="mladic-pr" /> Međunarodni sud pravde u sporu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' zaključio je da Srbija nije izravno odgovorna za počinjenje genocida niti za sudioništvo u genocidu, ali jest odgovorna zato što nije spriječila genocid u Srebrenici i nije u potpunosti surađivala u kažnjavanju odgovornih.<ref name="icj-2007" /> Europski sud za ljudska prava u predmetu ''Jorgić protiv Njemačke'' primijetio je da su njemački sudovi koristili šire tumačenje genocida od onoga koje su prihvatili međunarodni sudovi, ali nije osporio samu mogućnost da se zločini u Bosni i Hercegovini u nekim nacionalnim jurisdikcijama šire kvalificiraju kao genocid.<ref name="jorgic" /> == Povijesna i akademska tumačenja == U historiografiji i genocidnim studijima postoje dva glavna pristupa. Prvi, uži, pojam genocida u Bosni i Hercegovini veže gotovo isključivo uz Srebrenicu, odnosno uz ono što je pravomoćno potvrđeno pred međunarodnim sudovima.<ref name="krstic-ap" /><ref name="icj-2007" /> Drugi, širi, vidi genocidnu logiku i u ranijoj kampanji etničkoga čišćenja koja je od [[1992.]] zahvatila brojne općine istočne Bosne, [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], [[Posavina|Posavine]] i sjeveroistočne Bosne.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} U tom širem tumačenju naglašava se kontinuitet između zauzimanja općina [[1992.]], uspostave logora, masovnih ubojstava i deportacija te završne faze genocida u Srebrenici [[1995.]] godine. Posebna pozornost pritom posvećena je istočnoj Bosni, gdje je nasilje nad bošnjačkim stanovništvom trajalo kroz više ratnih faza i poprimilo izrazito sustavan oblik.{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Donia|2014}} Takva literatura često nadilazi strogi kaznenopravni standard i upotrebljava pojam genocida i za cjelokupnu kampanju progona, dok se pravnici češće drže restriktivnije sudske definicije genocidne namjere. Zbog toga je pri enciklopedijskom prikazu teme važno razlikovati ono što je međunarodnim presudama pravomoćno utvrđeno od onoga što zastupa relevantna historiografija i literatura o genocidu.{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} == Žrtve i posljedice == Posljedice genocidnoga nasilja u Bosni i Hercegovini bile su višestruke: masovna ubojstva, trajno raseljavanje stanovništva, razaranje lokalnih zajednica i duboke demografske promjene. U Srebrenici je ubijeno više od osam tisuća Bošnjaka, a deseci tisuća ljudi prisilno su protjerani iz enklave.<ref name="krstic-ap" /><ref name="icj-2007" /> U širem ratu stotine tisuća nesrba protjerane su s područja pod srpskim nadzorom, a brojni gradovi i sela ostali su bez predratnoga etničkog sastava.{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} Osim ljudskih gubitaka, rat je ostavio i golema razaranja kulturne baštine. Uništavanje džamija, crkava, grobalja, knjižnica i arhiva imalo je ne samo vojnu ili simboličku, nego i memoricidnu funkciju: cilj je bio ukloniti tragove višestoljetne prisutnosti zajednica koje su protjerane ili ubijene.{{sfn|Walasek|2015}}{{sfn|Sells|1996}} == Poricanje i sjećanje == Poricanje genocida u Bosni i Hercegovini, osobito onoga u Srebrenici, ostalo je jedno od središnjih političkih i društvenih pitanja u poratnom razdoblju. Ono se očituje u relativizaciji broja žrtava, osporavanju sudskih presuda, prikazivanju zločina kao legitimne vojne operacije ili prebacivanju odgovornosti na same žrtve.{{sfn|Hoare|2015}}{{sfn|Bartrop|2016}} Dio literature smatra da poricanje nije samo pitanje tumačenja prošlosti, nego nastavak istoga političkog projekta drugim sredstvima.{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Cushman|Mestrovic|1996}} Suprotno tomu, memorijalizacija genocida razvijala se kroz rad [[Memorijalni centar Srebrenica-Potočari|Memorijalnoga centra Srebrenica-Potočari]], identifikaciju posmrtnih ostataka, komemoracije [[11. srpnja]] te međunarodne i domaće rezolucije kojima se potvrđuje sjećanje na žrtve. U suvremenim raspravama genocid u Bosni i Hercegovini zauzima važno mjesto i u širem proučavanju odnosa između međunarodnoga prava, politike sjećanja i odgovornosti međunarodne zajednice.{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} == Izvori == {{Izvori|30em}} == Literatura == * {{Citiranje knjige |last=Allen |first=Beverly |title=Rape Warfare: The Hidden Genocide in Bosnia-Herzegovina and Croatia |location=Minneapolis |publisher=University of Minnesota Press |year=1996 |isbn=9780816628186 |url=https://www.upress.umn.edu/9780816628186/rape-warfare/ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Allen|1996}}}} * {{Citiranje knjige |last=Bartrop |first=Paul R. |title=Bosnian Genocide: The Essential Reference Guide |location=Santa Barbara |publisher=ABC-CLIO |year=2016 |isbn=9781440838682 |url=https://books.google.com/books/about/Bosnian_Genocide_The_Essential_Reference.html?id=IStZCwAAQBAJ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Bartrop|2016}}}} * {{Citiranje knjige |last=Bećirević |first=Edina |title=Genocide on the Drina River |location=New Haven i London |publisher=Yale University Press |year=2014 |isbn=9780300192582 |url=https://yalebooks.yale.edu/9780300192582/genocide-on-the-drina-river/ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Bećirević|2014}}}} * {{Citiranje knjige |last=Cigar |first=Norman |title=Genocide in Bosnia: The Policy of "Ethnic Cleansing" |location=College Station |publisher=Texas A & M University Press |year=1995 |isbn=9780890966389 |url=https://openlibrary.org/books/OL1107669M/Genocide_in_Bosnia |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Cigar|1995}}}} * {{Citiranje knjige |last=Cushman |first=Thomas |last2=Mestrovic |first2=Stjepan |title=This Time We Knew: Western Responses to Genocide in Bosnia |location=New York |publisher=New York University Press |year=1996 |isbn=9780814715352 |url=https://opensquare.nyupress.org/books/9780814723708/ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Cushman|Mestrovic|1996}}}} * {{Citiranje knjige |last=Donia |first=Robert J. |title=Radovan Karadžić: Architect of the Bosnian Genocide |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2014 |isbn=9781107423084 |url=https://www.cambridge.org/core/books/radovan-karadzic/contents/66A18D165F885AE91AE89FFB7D8EF7EC |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Donia|2014}}}} * {{Citiranje knjige |last=Hoare |first=Marko Attila |title=Bosnia and Herzegovina: Genocide, Justice and Denial |location=Sarajevo |publisher=Center for Advanced Studies |year=2015 |isbn=9789958022128 |url=https://www.knjizara-dominovic.hr/bosnia-and-herzegovina-genocide-justice-and-denial-proizvod-24137/ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Hoare|2015}}}} * {{Citiranje knjige |last=Sells |first=Michael Anthony |title=The Bridge Betrayed: Religion and Genocide in Bosnia |location=Berkeley |publisher=University of California Press |year=1996 |isbn=9780520216624 |url=https://www.ucpress.edu/books/the-bridge-betrayed/paper |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Sells|1996}}}} * {{Citiranje knjige |last=Walasek |first=Helen |title=Bosnia and the Destruction of Cultural Heritage |location=Dorchester |publisher=Routledge |year=2015 |isbn=9781138308428 |url=https://www.routledge.com/Bosnia-and-the-Destruction-of-Cultural-Heritage/Walasek-Carlton-Hadzimuhamedovic-Perry-Wik/p/book/9781138308428 |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Walasek|2015}}}} == Vanjske poveznice == * [https://www.icj-cij.org/case/91 Predmet ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''] na mrežnim stranicama Međunarodnoga suda pravde * [https://www.icty.org/en/case/krstic Predmet ''Krstić''] na mrežnim stranicama MKSJ-a * [https://www.icty.org/en/case/karadzic Predmet ''Karadžić''] na mrežnim stranicama MKSJ-a * [https://www.icty.org/en/case/mladic Predmet ''Mladić''] na mrežnim stranicama MKSJ-a {{DEFAULTSORT:Genocid u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Genocidi]] c6nh1h39pj4xf1chgowtfi22bl6v0dg 7431395 7431066 2026-04-17T09:56:05Z Mhare 200010 /* Silovanje */ 7431395 wikitext text/x-wiki {{Infookvir napad na civile | naslov = Genocid u Bosni i Hercegovini | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | slika = Srebrenica massacre memorial gravestones 2009 1.jpg | velicina_slike = 300px | alt = Nadgrobni nišani u Potočarima | opis = [[Memorijalni centar Srebrenica-Potočari]] | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | meta = [[Bošnjaci]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] i drugo nesrpsko stanovništvo | datum = [[1992.]] – [[1995.]] | vrsta = [[Genocid]], [[etničko čišćenje]], masovna ubojstva, progoni, logori, silovanja i uništavanje kulturne baštine | mrtvih = u užem smislu genocida 8.372 ubijenih u [[Srebrenički pokolj|Srebrenici]]; u širem značenju pojma 25.609 – 33.071 ubijenih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]]<ref name="krstic-ap">{{Citiranje weba |title=Prosecutor v. Radislav Krstić, Appeal Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/krstic/acjug/en/krs-aj040419e.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref><ref name="icj-2007">{{Citiranje weba |title=Summary of the Judgment of 26 February 2007: Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro) |url=https://www.icj-cij.org/index.php/node/103898 |publisher=Međunarodni sud pravde |access-date=16. travnja 2026.}}</ref>{{sfn|Bartrop|2016}} | zrtve = 25.000 – 30.000 protjeranih iz Srebrenice; 30.000 – 50.000 silovanih žena; oko 1.000.000 protjeranih [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]] i drugih nesrba{{sfn|Allen|1996}}{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} | pocinitelji = vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]], [[Vojska Republike Srpske]] i povezane srpske snage | oružje = streljačko naoružanje, topništvo, logori, prisilne deportacije i druga sredstva sustavnoga nasilja | motiv = etničko preoblikovanje prostora i uklanjanje nesrpskoga stanovništva s teritorija pod srpskim nadzorom }} '''Genocid u Bosni i Hercegovini''' naziv je za [[genocid]] počinjen tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od [[1992.]] do [[1995.]] godine. U užem, pravnom smislu pojam se odnosi na [[genocid u Srebrenici]] iz srpnja [[1995.]], koji su kao genocid utvrdili [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju]] i [[Međunarodni sud|Međunarodni sud pravde]].<ref name="krstic-ap">{{Citiranje weba |title=Prosecutor v. Radislav Krstić, Appeal Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/krstic/acjug/en/krs-aj040419e.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref><ref name="icj-2007">{{Citiranje weba |title=Summary of the Judgment of 26 February 2007: Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro) |url=https://www.icj-cij.org/index.php/node/103898 |publisher=Međunarodni sud pravde |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> U širem smislu dio historiografije, studija genocida i političkih deklaracija tim nazivom obuhvaća i sustavnu kampanju [[etničko čišćenje|etničkoga čišćenja]], masovnih ubojstava, progona, zatočenja, silovanja i razaranja koju su vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i [[Vojska Republike Srpske]] provodile nad [[Bošnjaci|Bošnjacima]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvatima]] i drugim nesrpskim stanovništvom u većem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} Ujedinjeni narodi još su tijekom rata u rezoluciji [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine UN-a]] 47/121 od [[18. prosinca]] [[1992.]] ocijenili da je politika "etničkoga čišćenja" u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] oblik genocida.<ref name="un-47-121">{{Citiranje weba |title=The situation in Bosnia and Herzegovina (A/RES/47/121) |url=https://digitallibrary.un.org/record/158781?ln=en |publisher=Ujedinjeni narodi |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> U presudama međunarodnih sudova, međutim, najviši prag kaznenopravnoga dokazivanja genocidne namjere potvrđen je ponajprije za [[Srebrenica|Srebrenicu]], dok su brojni drugi zločini u Bosni i Hercegovini pravno kvalificirani kao [[zločin protiv čovječnosti|zločini protiv čovječnosti]], ratni zločini, progon i istrebljenje.<ref name="mladic-pr">{{Citiranje weba |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref><ref name="jorgic">{{Citiranje weba |title=Case of Jorgic v. Germany (Judgment) |url=https://hudoc.echr.coe.int/app/conversion/pdf/?library=ECHR&id=003-2055877-2175646&filename=003-2055877-2175646.pdf |publisher=Europski sud za ljudska prava |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> == Pozadina == Raspad [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]], uspon suprotstavljenih nacionalnih programa i stvaranje paralelnih političkih struktura u Bosni i Hercegovini otvorili su prostor za rat koji je od početka imao i snažnu dimenziju preoblikovanja etničkoga sastava stanovništva. U proljeće [[1992.]] srpsko političko vodstvo u Bosni i Hercegovini, oslonjeno na vojnu snagu [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i kasnije [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]], uspostavilo je nadzor nad velikim dijelom teritorija te započelo sustavno protjerivanje nesrpskoga stanovništva.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Donia|2014}}{{sfn|Hoare|2015}} Već u prvim mjesecima rata oblikovao se obrazac koji se potom ponavljao u nizu općina: vojno zauzimanje prostora, razdvajanje stanovništva po etničkoj pripadnosti, uspostava logora, likvidacije lokalnih elita, deportacije civila i uništavanje vjerskih te kulturnih objekata. U stručnoj literaturi takav se slijed tumači kao spoj teritorijalnoga osvajanja, nacionalističke homogenizacije i planskoga nasilja nad skupinama koje su smatrane preprekom stvaranju etnički srpskoga prostora.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Sells|1996}}{{sfn|Bećirević|2014}} == Obrasci nasilja == [[Datoteka:Exhumation Site in Čančari valley.jpg|mini|Izložba fotografija korištena u predmetima ICTY Srebrenica: Mjesto ekshumacije u dolini Čančari]] Nasilje nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini obuhvaćalo je masovna ubojstva, logore, mučenje, sustavna silovanja, prisilne deportacije, pljačku, uništavanje kulturne i vjerske baštine te uklanjanje političkih, vjerskih i intelektualnih elita iz lokalnih zajednica.{{sfn|Allen|1996}}{{sfn|Walasek|2015}}{{sfn|Bartrop|2016}} Takvi obrasci zabilježeni su u [[Prijedor]]u, [[Foča|Foči]], [[Višegrad]]u, [[Zvornik]]u, [[Ključ (BiH)|Ključu]], [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], [[Brčko|Brčkom]] i brojnim drugim općinama pod srpskim nadzorom.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Donia|2014}} Uništavanje džamija, katoličkih crkava, knjižnica, arhiva i povijesnih spomenika pratilo je protjerivanja i masovna ubojstva te je imalo važnu ulogu u brisanju prisutnosti nesrpskih zajednica iz prostora koji je trebalo nacionalno preoblikovati.{{sfn|Walasek|2015}}{{sfn|Sells|1996}} U presudama MKSJ-a utvrđeno je da su u više općina počinjeni progoni, istrebljenja, ubojstva, deportacije i drugi nečovječni činovi širokih razmjera.<ref name="karadzic">{{Citiranje weba |title=Prosecutor v. Radovan Karadžić, Summary of Trial Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/tjug/en/160324_judgement_summary.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref><ref name="mladic-pr" /> Iako sudovi nisu za sve te općine izrekli osuđujuću presudu za genocid, u dijelu literature taj se cjelokupni obrazac nasilja smatra genocidnim zbog razmjera, sustavnosti i namjere da se nesrpsko stanovništvo trajno ukloni s osvojenoga teritorija.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Hoare|2015}} == Silovanje == {{Glavni|Silovanja tijekom rata u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Karaman's House.jpg|mini|[[Karamanova kuća]], mjesto gdje su žene mučene i silovane u blizini Foče]] Silovanje i drugi oblici seksualnoga nasilja bili su jedan od najtežih i najsustavnijih oblika nasilja tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Posebno su dokumentirani u [[Foča|Foči]], [[Višegrad]]u, [[Prijedor]]u i drugim mjestima u kojima su žene i djevojčice zatočivane, silovane, seksualno zlostavljane i izlagane poniženju kao dijelu šire kampanje terora protiv nesrpskoga stanovništva.{{sfn|Allen|1996}}{{sfn|Bartrop|2016}} U stručnoj literaturi seksualno nasilje ne tumači se samo kao prateća pojava rata, nego kao sredstvo zastrašivanja, raseljavanja i razaranja zajednice. Takva praksa bila je usmjerena i na fizičko i na psihološko uništenje žrtava te na trajno razaranje obiteljskih i društvenih veza unutar ciljane skupine.{{sfn|Allen|1996}}{{sfn|Bećirević|2014}} Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u više je predmeta silovanje i seksualno porobljavanje kvalificirao kao zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Presude u predmetima vezanima uz Foču imale su osobitu važnost jer su potvrdile da seksualno nasilje može biti sastavni dio sustavne kampanje progona civilnoga stanovništva.<ref>{{Citiranje weba |title=Foča case information sheet (Kunarac, Kovač and Vuković) |url=https://www.icty.org/x/cases/kunarac/cis/en/cis_kunarac_kovac_vukovic_en.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> == Srebrenica == Pad zaštićene zone Ujedinjenih naroda [[Srebrenica|Srebrenice]] u srpnju [[1995.]] označio je vrhunac genocidnoga nasilja u Bosni i Hercegovini. Nakon zauzeća Srebrenice pod zapovjedništvom [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], bošnjački muškarci i dječaci odvojeni su od žena, djece i staraca, potom zatočeni, prebacivani na više mjesta pogubljenja i masovno ubijani. Istodobno je oko 25.000 do 30.000 bošnjačkih civila prisilno protjerano iz enklave.<ref name="krstic-ap" /><ref name="icj-2007" /> Žalbeno vijeće MKSJ-a u predmetu ''Krstić'' utvrdilo je da je u Srebrenici počinjen genocid, pri čemu je uništenje srebreničkih Bošnjaka ocijenjeno kao uništenje bitnoga dijela zaštićene skupine. Sud je naglasio da je riječ o zajednici koja je imala iznimnu simboličku važnost za Bošnjake u cjelini te da je sustavno pogubljenje muškaraca vojno sposobne i drugih dobnih skupina bilo usmjereno na fizičko uništenje zajednice kao takve.<ref name="krstic-ap" /> Kasnije su za genocid u Srebrenici osuđeni i [[Radovan Karadžić]] te Ratko Mladić.<ref name="karadzic" /><ref name="mladic-pr" /> Presuda [[Međunarodni sud|Međunarodnoga suda pravde]] iz [[2007.]] prihvatila je zaključak da su djela počinjena u Srebrenici predstavljala genocid, ali je razlikovala individualnu kaznenu odgovornost počinitelja od međunarodnopravne odgovornosti države [[Srbija|Srbije]].<ref name="icj-2007" /> == Pravno određenje == [[Datoteka:Mass grave and execution site at Rahovec casu quo Orahovac.jpg|mini|Fotodokument korišten u slučajevima Srebrenice MKSJ-a: Masovna grobnica i mjesto pogubljenja u Orahovcu]] Pravno određenje genocida u Bosni i Hercegovini razvijalo se kroz rezolucije, kaznene presude i međudržavne postupke. Opća skupština UN-a rezolucijom 47/121 iz [[1992.]] proglasila je da je politika etničkoga čišćenja oblik genocida.<ref name="un-47-121" /> Američki [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]] je [[2005.]] također ustvrdio da su srpske politike agresije i etničkoga čišćenja u Bosni i Hercegovini ispunile odrednice genocida.<ref name="us-congress">{{Citiranje weba |title=H. Res. 199, Commemorating the 10th anniversary of the Srebrenica massacre |url=https://www.congress.gov/bill/109th-congress/house-resolution/199 |publisher=United States Congress |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> Najvažnije kaznenopravne odluke donesene su pred MKSJ-em. U predmetu ''Krstić'' genocid je pravomoćno utvrđen za Srebrenicu, dok je u predmetu ''Tolimir'' prvostupanjska presuda nakratko proširila genocidnu kvalifikaciju i na [[Žepa|Žepu]], ali to nije ostalo potvrđeno u žalbenom postupku.<ref name="krstic-ap" /><ref>{{Citiranje weba |title=Prosecutor v. Zdravko Tolimir, Appeal Judgement Summary |url=https://www.icty.org/x/cases/tolimir/acjug/en/150408_summary.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> U predmetima ''Karadžić'' i ''Mladić'' potvrđeno je da su u [[1995.]] u Srebrenici počinjena djela genocida, dok za više općina iz [[1992.]] genocidna namjera nije dokazana do razine potrebne za osuđujuću presudu za genocid.<ref name="karadzic" /><ref name="mladic-pr" /> Međunarodni sud pravde u sporu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' zaključio je da Srbija nije izravno odgovorna za počinjenje genocida niti za sudioništvo u genocidu, ali jest odgovorna zato što nije spriječila genocid u Srebrenici i nije u potpunosti surađivala u kažnjavanju odgovornih.<ref name="icj-2007" /> Europski sud za ljudska prava u predmetu ''Jorgić protiv Njemačke'' primijetio je da su njemački sudovi koristili šire tumačenje genocida od onoga koje su prihvatili međunarodni sudovi, ali nije osporio samu mogućnost da se zločini u Bosni i Hercegovini u nekim nacionalnim jurisdikcijama šire kvalificiraju kao genocid.<ref name="jorgic" /> == Povijesna i akademska tumačenja == U historiografiji i genocidnim studijima postoje dva glavna pristupa. Prvi, uži, pojam genocida u Bosni i Hercegovini veže gotovo isključivo uz Srebrenicu, odnosno uz ono što je pravomoćno potvrđeno pred međunarodnim sudovima.<ref name="krstic-ap" /><ref name="icj-2007" /> Drugi, širi, vidi genocidnu logiku i u ranijoj kampanji etničkoga čišćenja koja je od [[1992.]] zahvatila brojne općine istočne Bosne, [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], [[Posavina|Posavine]] i sjeveroistočne Bosne.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} U tom širem tumačenju naglašava se kontinuitet između zauzimanja općina [[1992.]], uspostave logora, masovnih ubojstava i deportacija te završne faze genocida u Srebrenici [[1995.]] godine. Posebna pozornost pritom posvećena je istočnoj Bosni, gdje je nasilje nad bošnjačkim stanovništvom trajalo kroz više ratnih faza i poprimilo izrazito sustavan oblik.{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Donia|2014}} Takva literatura često nadilazi strogi kaznenopravni standard i upotrebljava pojam genocida i za cjelokupnu kampanju progona, dok se pravnici češće drže restriktivnije sudske definicije genocidne namjere. Zbog toga je pri enciklopedijskom prikazu teme važno razlikovati ono što je međunarodnim presudama pravomoćno utvrđeno od onoga što zastupa relevantna historiografija i literatura o genocidu.{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} == Žrtve i posljedice == Posljedice genocidnoga nasilja u Bosni i Hercegovini bile su višestruke: masovna ubojstva, trajno raseljavanje stanovništva, razaranje lokalnih zajednica i duboke demografske promjene. U Srebrenici je ubijeno više od osam tisuća Bošnjaka, a deseci tisuća ljudi prisilno su protjerani iz enklave.<ref name="krstic-ap" /><ref name="icj-2007" /> U širem ratu stotine tisuća nesrba protjerane su s područja pod srpskim nadzorom, a brojni gradovi i sela ostali su bez predratnoga etničkog sastava.{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} Osim ljudskih gubitaka, rat je ostavio i golema razaranja kulturne baštine. Uništavanje džamija, crkava, grobalja, knjižnica i arhiva imalo je ne samo vojnu ili simboličku, nego i memoricidnu funkciju: cilj je bio ukloniti tragove višestoljetne prisutnosti zajednica koje su protjerane ili ubijene.{{sfn|Walasek|2015}}{{sfn|Sells|1996}} == Poricanje i sjećanje == Poricanje genocida u Bosni i Hercegovini, osobito onoga u Srebrenici, ostalo je jedno od središnjih političkih i društvenih pitanja u poratnom razdoblju. Ono se očituje u relativizaciji broja žrtava, osporavanju sudskih presuda, prikazivanju zločina kao legitimne vojne operacije ili prebacivanju odgovornosti na same žrtve.{{sfn|Hoare|2015}}{{sfn|Bartrop|2016}} Dio literature smatra da poricanje nije samo pitanje tumačenja prošlosti, nego nastavak istoga političkog projekta drugim sredstvima.{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Cushman|Mestrovic|1996}} Suprotno tomu, memorijalizacija genocida razvijala se kroz rad [[Memorijalni centar Srebrenica-Potočari|Memorijalnoga centra Srebrenica-Potočari]], identifikaciju posmrtnih ostataka, komemoracije [[11. srpnja]] te međunarodne i domaće rezolucije kojima se potvrđuje sjećanje na žrtve. U suvremenim raspravama genocid u Bosni i Hercegovini zauzima važno mjesto i u širem proučavanju odnosa između međunarodnoga prava, politike sjećanja i odgovornosti međunarodne zajednice.{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} == Izvori == {{Izvori|30em}} == Literatura == * {{Citiranje knjige |last=Allen |first=Beverly |title=Rape Warfare: The Hidden Genocide in Bosnia-Herzegovina and Croatia |location=Minneapolis |publisher=University of Minnesota Press |year=1996 |isbn=9780816628186 |url=https://www.upress.umn.edu/9780816628186/rape-warfare/ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Allen|1996}}}} * {{Citiranje knjige |last=Bartrop |first=Paul R. |title=Bosnian Genocide: The Essential Reference Guide |location=Santa Barbara |publisher=ABC-CLIO |year=2016 |isbn=9781440838682 |url=https://books.google.com/books/about/Bosnian_Genocide_The_Essential_Reference.html?id=IStZCwAAQBAJ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Bartrop|2016}}}} * {{Citiranje knjige |last=Bećirević |first=Edina |title=Genocide on the Drina River |location=New Haven i London |publisher=Yale University Press |year=2014 |isbn=9780300192582 |url=https://yalebooks.yale.edu/9780300192582/genocide-on-the-drina-river/ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Bećirević|2014}}}} * {{Citiranje knjige |last=Cigar |first=Norman |title=Genocide in Bosnia: The Policy of "Ethnic Cleansing" |location=College Station |publisher=Texas A & M University Press |year=1995 |isbn=9780890966389 |url=https://openlibrary.org/books/OL1107669M/Genocide_in_Bosnia |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Cigar|1995}}}} * {{Citiranje knjige |last=Cushman |first=Thomas |last2=Mestrovic |first2=Stjepan |title=This Time We Knew: Western Responses to Genocide in Bosnia |location=New York |publisher=New York University Press |year=1996 |isbn=9780814715352 |url=https://opensquare.nyupress.org/books/9780814723708/ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Cushman|Mestrovic|1996}}}} * {{Citiranje knjige |last=Donia |first=Robert J. |title=Radovan Karadžić: Architect of the Bosnian Genocide |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2014 |isbn=9781107423084 |url=https://www.cambridge.org/core/books/radovan-karadzic/contents/66A18D165F885AE91AE89FFB7D8EF7EC |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Donia|2014}}}} * {{Citiranje knjige |last=Hoare |first=Marko Attila |title=Bosnia and Herzegovina: Genocide, Justice and Denial |location=Sarajevo |publisher=Center for Advanced Studies |year=2015 |isbn=9789958022128 |url=https://www.knjizara-dominovic.hr/bosnia-and-herzegovina-genocide-justice-and-denial-proizvod-24137/ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Hoare|2015}}}} * {{Citiranje knjige |last=Sells |first=Michael Anthony |title=The Bridge Betrayed: Religion and Genocide in Bosnia |location=Berkeley |publisher=University of California Press |year=1996 |isbn=9780520216624 |url=https://www.ucpress.edu/books/the-bridge-betrayed/paper |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Sells|1996}}}} * {{Citiranje knjige |last=Walasek |first=Helen |title=Bosnia and the Destruction of Cultural Heritage |location=Dorchester |publisher=Routledge |year=2015 |isbn=9781138308428 |url=https://www.routledge.com/Bosnia-and-the-Destruction-of-Cultural-Heritage/Walasek-Carlton-Hadzimuhamedovic-Perry-Wik/p/book/9781138308428 |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Walasek|2015}}}} == Vanjske poveznice == * [https://www.icj-cij.org/case/91 Predmet ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''] na mrežnim stranicama Međunarodnoga suda pravde * [https://www.icty.org/en/case/krstic Predmet ''Krstić''] na mrežnim stranicama MKSJ-a * [https://www.icty.org/en/case/karadzic Predmet ''Karadžić''] na mrežnim stranicama MKSJ-a * [https://www.icty.org/en/case/mladic Predmet ''Mladić''] na mrežnim stranicama MKSJ-a {{DEFAULTSORT:Genocid u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Genocidi]] d3e7m0klulcorbmsz1ygcdtac50f0bx 7431396 7431395 2026-04-17T10:16:41Z Croxyz 205325 7431396 wikitext text/x-wiki {{Infookvir napad na civile | naslov = Genocid u Bosni i Hercegovini | dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | slika = Srebrenica massacre memorial gravestones 2009 1.jpg | velicina_slike = 300px | alt = Nadgrobni nišani u Potočarima | opis = [[Memorijalni centar Srebrenica-Potočari]] | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | meta = [[Bošnjaci]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] i drugo nesrpsko stanovništvo | datum = [[1992.]] – [[1995.]] | vrsta = [[Genocid]], [[etničko čišćenje]], masovna ubojstva, progoni, logori, silovanja i uništavanje kulturne baštine | mrtvih = u užem smislu genocida 8372 ubijenih u [[Srebrenički pokolj|Srebrenici]]; u širem značenju pojma 25.609 – 33.071 ubijenih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]]<ref name="krstic-ap">{{Citiranje weba |title=Prosecutor v. Radislav Krstić, Appeal Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/krstic/acjug/en/krs-aj040419e.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref><ref name="icj-2007">{{Citiranje weba |title=Summary of the Judgment of 26 February 2007: Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro) |url=https://www.icj-cij.org/index.php/node/103898 |publisher=Međunarodni sud pravde |access-date=16. travnja 2026.}}</ref>{{sfn|Bartrop|2016}} | zrtve = 25.000 – 30.000 protjeranih iz Srebrenice; 30.000 – 50.000 silovanih žena; oko 1.000.000 protjeranih [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]] i drugih nesrba{{sfn|Allen|1996}}{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} | pocinitelji = vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]], [[Vojska Republike Srpske]] i povezane srpske snage | oružje = streljačko naoružanje, topništvo, logori, prisilne deportacije i druga sredstva sustavnoga nasilja | motiv = etničko preoblikovanje prostora i uklanjanje nesrpskoga stanovništva s teritorija pod srpskim nadzorom }} '''Genocid u Bosni i Hercegovini''' naziv je za [[genocid]] počinjen tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od [[1992.]] do [[1995.]] godine. U užem, pravnom smislu pojam se odnosi na [[genocid u Srebrenici]] iz srpnja [[1995.]], koji su kao genocid utvrdili [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju]] i [[Međunarodni sud|Međunarodni sud pravde]].<ref name="krstic-ap">{{Citiranje weba |title=Prosecutor v. Radislav Krstić, Appeal Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/krstic/acjug/en/krs-aj040419e.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref><ref name="icj-2007">{{Citiranje weba |title=Summary of the Judgment of 26 February 2007: Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro) |url=https://www.icj-cij.org/index.php/node/103898 |publisher=Međunarodni sud pravde |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> U širem smislu dio historiografije, studija genocida i političkih deklaracija tim nazivom obuhvaća i sustavnu kampanju [[etničko čišćenje|etničkoga čišćenja]], masovnih ubojstava, progona, zatočenja, silovanja i razaranja koju su vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i [[Vojska Republike Srpske]] provodile nad [[Bošnjaci|Bošnjacima]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvatima]] i drugim nesrpskim stanovništvom u većem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} Ujedinjeni narodi još su tijekom rata u rezoluciji [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine UN-a]] 47/121 od [[18. prosinca]] [[1992.]] ocijenili da je politika "etničkoga čišćenja" u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] oblik genocida.<ref name="un-47-121">{{Citiranje weba |title=The situation in Bosnia and Herzegovina (A/RES/47/121) |url=https://digitallibrary.un.org/record/158781?ln=en |publisher=Ujedinjeni narodi |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> U presudama međunarodnih sudova, međutim, najviši prag kaznenopravnoga dokazivanja genocidne namjere potvrđen je ponajprije za [[Srebrenica|Srebrenicu]], dok su brojni drugi zločini u Bosni i Hercegovini pravno kvalificirani kao [[zločin protiv čovječnosti|zločini protiv čovječnosti]], ratni zločini, progon i istrebljenje.<ref name="mladic-pr">{{Citiranje weba |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref><ref name="jorgic">{{Citiranje weba |title=Case of Jorgic v. Germany (Judgment) |url=https://hudoc.echr.coe.int/app/conversion/pdf/?library=ECHR&id=003-2055877-2175646&filename=003-2055877-2175646.pdf |publisher=Europski sud za ljudska prava |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> == Pozadina == Raspad [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]], uspon suprotstavljenih nacionalnih programa i stvaranje paralelnih političkih struktura u Bosni i Hercegovini otvorili su prostor za rat koji je od početka imao i snažnu dimenziju preoblikovanja etničkoga sastava stanovništva. U proljeće [[1992.]] srpsko političko vodstvo u Bosni i Hercegovini, oslonjeno na vojnu snagu [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i kasnije [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]], uspostavilo je nadzor nad velikim dijelom teritorija te započelo sustavno protjerivanje nesrpskoga stanovništva.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Donia|2014}}{{sfn|Hoare|2015}} Već u prvim mjesecima rata oblikovao se obrazac koji se potom ponavljao u nizu općina: vojno zauzimanje prostora, razdvajanje stanovništva po etničkoj pripadnosti, uspostava logora, likvidacije lokalnih elita, deportacije civila i uništavanje vjerskih te kulturnih objekata. U stručnoj literaturi takav se slijed tumači kao spoj teritorijalnoga osvajanja, nacionalističke homogenizacije i planskoga nasilja nad skupinama koje su smatrane preprekom stvaranju etnički srpskoga prostora.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Sells|1996}}{{sfn|Bećirević|2014}} == Obrasci nasilja == [[Datoteka:Exhumation Site in Čančari valley.jpg|mini|Izložba fotografija korištena u predmetima ICTY Srebrenica: Mjesto ekshumacije u dolini Čančari]] Nasilje nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini obuhvaćalo je masovna ubojstva, logore, mučenje, sustavna silovanja, prisilne deportacije, pljačku, uništavanje kulturne i vjerske baštine te uklanjanje političkih, vjerskih i intelektualnih elita iz lokalnih zajednica.{{sfn|Allen|1996}}{{sfn|Walasek|2015}}{{sfn|Bartrop|2016}} Takvi obrasci zabilježeni su u [[Prijedor]]u, [[Foča|Foči]], [[Višegrad]]u, [[Zvornik]]u, [[Ključ (BiH)|Ključu]], [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], [[Brčko|Brčkom]] i brojnim drugim općinama pod srpskim nadzorom.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Donia|2014}} Uništavanje džamija, katoličkih crkava, knjižnica, arhiva i povijesnih spomenika pratilo je protjerivanja i masovna ubojstva te je imalo važnu ulogu u brisanju prisutnosti nesrpskih zajednica iz prostora koji je trebalo nacionalno preoblikovati.{{sfn|Walasek|2015}}{{sfn|Sells|1996}} U presudama MKSJ-a utvrđeno je da su u više općina počinjeni progoni, istrebljenja, ubojstva, deportacije i drugi nečovječni činovi širokih razmjera.<ref name="karadzic">{{Citiranje weba |title=Prosecutor v. Radovan Karadžić, Summary of Trial Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/tjug/en/160324_judgement_summary.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref><ref name="mladic-pr" /> Iako sudovi nisu za sve te općine izrekli osuđujuću presudu za genocid, u dijelu literature taj se cjelokupni obrazac nasilja smatra genocidnim zbog razmjera, sustavnosti i namjere da se nesrpsko stanovništvo trajno ukloni s osvojenoga teritorija.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Hoare|2015}} == Silovanje == {{Glavni|Silovanja tijekom rata u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Karaman's House.jpg|mini|[[Karamanova kuća]], mjesto gdje su žene mučene i silovane u blizini Foče]] Silovanje i drugi oblici seksualnoga nasilja bili su jedan od najtežih i najsustavnijih oblika nasilja tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Posebno su dokumentirani u [[Foča|Foči]], [[Višegrad]]u, [[Prijedor]]u i drugim mjestima u kojima su žene i djevojčice zatočivane, silovane, seksualno zlostavljane i izlagane poniženju kao dijelu šire kampanje terora protiv nesrpskoga stanovništva.{{sfn|Allen|1996}}{{sfn|Bartrop|2016}} U stručnoj literaturi seksualno nasilje ne tumači se samo kao prateća pojava rata, nego kao sredstvo zastrašivanja, raseljavanja i razaranja zajednice. Takva praksa bila je usmjerena i na fizičko i na psihološko uništenje žrtava te na trajno razaranje obiteljskih i društvenih veza unutar ciljane skupine.{{sfn|Allen|1996}}{{sfn|Bećirević|2014}} Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u više je predmeta silovanje i seksualno porobljavanje kvalificirao kao zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Presude u predmetima vezanima uz Foču imale su osobitu važnost jer su potvrdile da seksualno nasilje može biti sastavni dio sustavne kampanje progona civilnoga stanovništva.<ref>{{Citiranje weba |title=Foča case information sheet (Kunarac, Kovač and Vuković) |url=https://www.icty.org/x/cases/kunarac/cis/en/cis_kunarac_kovac_vukovic_en.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> == Srebrenica == Pad zaštićene zone Ujedinjenih naroda [[Srebrenica|Srebrenice]] u srpnju [[1995.]] označio je vrhunac genocidnoga nasilja u Bosni i Hercegovini. Nakon zauzeća Srebrenice pod zapovjedništvom [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], bošnjački muškarci i dječaci odvojeni su od žena, djece i staraca, potom zatočeni, prebacivani na više mjesta pogubljenja i masovno ubijani. Istodobno je oko 25.000 do 30.000 bošnjačkih civila prisilno protjerano iz enklave.<ref name="krstic-ap" /><ref name="icj-2007" /> Žalbeno vijeće MKSJ-a u predmetu ''Krstić'' utvrdilo je da je u Srebrenici počinjen genocid, pri čemu je uništenje srebreničkih Bošnjaka ocijenjeno kao uništenje bitnoga dijela zaštićene skupine. Sud je naglasio da je riječ o zajednici koja je imala iznimnu simboličku važnost za Bošnjake u cjelini te da je sustavno pogubljenje muškaraca vojno sposobne i drugih dobnih skupina bilo usmjereno na fizičko uništenje zajednice kao takve.<ref name="krstic-ap" /> Kasnije su za genocid u Srebrenici osuđeni i [[Radovan Karadžić]] te Ratko Mladić.<ref name="karadzic" /><ref name="mladic-pr" /> Presuda [[Međunarodni sud|Međunarodnoga suda pravde]] iz [[2007.]] prihvatila je zaključak da su djela počinjena u Srebrenici predstavljala genocid, ali je razlikovala individualnu kaznenu odgovornost počinitelja od međunarodnopravne odgovornosti države [[Srbija|Srbije]].<ref name="icj-2007" /> == Pravno određenje == [[Datoteka:Mass grave and execution site at Rahovec casu quo Orahovac.jpg|mini|Fotodokument korišten u slučajevima Srebrenice MKSJ-a: Masovna grobnica i mjesto pogubljenja u Orahovcu]] Pravno određenje genocida u Bosni i Hercegovini razvijalo se kroz rezolucije, kaznene presude i međudržavne postupke. Opća skupština UN-a rezolucijom 47/121 iz [[1992.]] proglasila je da je politika etničkoga čišćenja oblik genocida.<ref name="un-47-121" /> Američki [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]] je [[2005.]] također ustvrdio da su srpske politike agresije i etničkoga čišćenja u Bosni i Hercegovini ispunile odrednice genocida.<ref name="us-congress">{{Citiranje weba |title=H. Res. 199, Commemorating the 10th anniversary of the Srebrenica massacre |url=https://www.congress.gov/bill/109th-congress/house-resolution/199 |publisher=United States Congress |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> Najvažnije kaznenopravne odluke donesene su pred MKSJ-em. U predmetu ''Krstić'' genocid je pravomoćno utvrđen za Srebrenicu, dok je u predmetu ''Tolimir'' prvostupanjska presuda nakratko proširila genocidnu kvalifikaciju i na [[Žepa|Žepu]], ali to nije ostalo potvrđeno u žalbenom postupku.<ref name="krstic-ap" /><ref>{{Citiranje weba |title=Prosecutor v. Zdravko Tolimir, Appeal Judgement Summary |url=https://www.icty.org/x/cases/tolimir/acjug/en/150408_summary.pdf |publisher=MKSJ |access-date=16. travnja 2026.}}</ref> U predmetima ''Karadžić'' i ''Mladić'' potvrđeno je da su u [[1995.]] u Srebrenici počinjena djela genocida, dok za više općina iz [[1992.]] genocidna namjera nije dokazana do razine potrebne za osuđujuću presudu za genocid.<ref name="karadzic" /><ref name="mladic-pr" /> Međunarodni sud pravde u sporu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' zaključio je da Srbija nije izravno odgovorna za počinjenje genocida niti za sudioništvo u genocidu, ali jest odgovorna zato što nije spriječila genocid u Srebrenici i nije u potpunosti surađivala u kažnjavanju odgovornih.<ref name="icj-2007" /> Europski sud za ljudska prava u predmetu ''Jorgić protiv Njemačke'' primijetio je da su njemački sudovi koristili šire tumačenje genocida od onoga koje su prihvatili međunarodni sudovi, ali nije osporio samu mogućnost da se zločini u Bosni i Hercegovini u nekim nacionalnim jurisdikcijama šire kvalificiraju kao genocid.<ref name="jorgic" /> == Povijesna i akademska tumačenja == U historiografiji i genocidnim studijima postoje dva glavna pristupa. Prvi, uži, pojam genocida u Bosni i Hercegovini veže gotovo isključivo uz Srebrenicu, odnosno uz ono što je pravomoćno potvrđeno pred međunarodnim sudovima.<ref name="krstic-ap" /><ref name="icj-2007" /> Drugi, širi, vidi genocidnu logiku i u ranijoj kampanji etničkoga čišćenja koja je od [[1992.]] zahvatila brojne općine istočne Bosne, [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], [[Posavina|Posavine]] i sjeveroistočne Bosne.{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} U tom širem tumačenju naglašava se kontinuitet između zauzimanja općina [[1992.]], uspostave logora, masovnih ubojstava i deportacija te završne faze genocida u Srebrenici [[1995.]] godine. Posebna pozornost pritom posvećena je istočnoj Bosni, gdje je nasilje nad bošnjačkim stanovništvom trajalo kroz više ratnih faza i poprimilo izrazito sustavan oblik.{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Cigar|1995}}{{sfn|Donia|2014}} Takva literatura često nadilazi strogi kaznenopravni standard i upotrebljava pojam genocida i za cjelokupnu kampanju progona, dok se pravnici češće drže restriktivnije sudske definicije genocidne namjere. Zbog toga je pri enciklopedijskom prikazu teme važno razlikovati ono što je međunarodnim presudama pravomoćno utvrđeno od onoga što zastupa relevantna historiografija i literatura o genocidu.{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} == Žrtve i posljedice == Posljedice genocidnoga nasilja u Bosni i Hercegovini bile su višestruke: masovna ubojstva, trajno raseljavanje stanovništva, razaranje lokalnih zajednica i duboke demografske promjene. U Srebrenici je ubijeno više od osam tisuća Bošnjaka, a deseci tisuća ljudi prisilno su protjerani iz enklave.<ref name="krstic-ap" /><ref name="icj-2007" /> U širem ratu stotine tisuća nesrba protjerane su s područja pod srpskim nadzorom, a brojni gradovi i sela ostali su bez predratnoga etničkog sastava.{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} Osim ljudskih gubitaka, rat je ostavio i golema razaranja kulturne baštine. Uništavanje džamija, crkava, grobalja, knjižnica i arhiva imalo je ne samo vojnu ili simboličku, nego i memoricidnu funkciju: cilj je bio ukloniti tragove višestoljetne prisutnosti zajednica koje su protjerane ili ubijene.{{sfn|Walasek|2015}}{{sfn|Sells|1996}} == Poricanje i sjećanje == Poricanje genocida u Bosni i Hercegovini, osobito onoga u Srebrenici, ostalo je jedno od središnjih političkih i društvenih pitanja u poratnom razdoblju. Ono se očituje u relativizaciji broja žrtava, osporavanju sudskih presuda, prikazivanju zločina kao legitimne vojne operacije ili prebacivanju odgovornosti na same žrtve.{{sfn|Hoare|2015}}{{sfn|Bartrop|2016}} Dio literature smatra da poricanje nije samo pitanje tumačenja prošlosti, nego nastavak istoga političkog projekta drugim sredstvima.{{sfn|Bećirević|2014}}{{sfn|Cushman|Mestrovic|1996}} Suprotno tomu, memorijalizacija genocida razvijala se kroz rad [[Memorijalni centar Srebrenica-Potočari|Memorijalnoga centra Srebrenica-Potočari]], identifikaciju posmrtnih ostataka, komemoracije [[11. srpnja]] te međunarodne i domaće rezolucije kojima se potvrđuje sjećanje na žrtve. U suvremenim raspravama genocid u Bosni i Hercegovini zauzima važno mjesto i u širem proučavanju odnosa između međunarodnoga prava, politike sjećanja i odgovornosti međunarodne zajednice.{{sfn|Bartrop|2016}}{{sfn|Hoare|2015}} == Izvori == {{Izvori|30em}} == Literatura == * {{Citiranje knjige |last=Allen |first=Beverly |title=Rape Warfare: The Hidden Genocide in Bosnia-Herzegovina and Croatia |location=Minneapolis |publisher=University of Minnesota Press |year=1996 |isbn=9780816628186 |url=https://www.upress.umn.edu/9780816628186/rape-warfare/ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Allen|1996}}}} * {{Citiranje knjige |last=Bartrop |first=Paul R. |title=Bosnian Genocide: The Essential Reference Guide |location=Santa Barbara |publisher=ABC-CLIO |year=2016 |isbn=9781440838682 |url=https://books.google.com/books/about/Bosnian_Genocide_The_Essential_Reference.html?id=IStZCwAAQBAJ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Bartrop|2016}}}} * {{Citiranje knjige |last=Bećirević |first=Edina |title=Genocide on the Drina River |location=New Haven i London |publisher=Yale University Press |year=2014 |isbn=9780300192582 |url=https://yalebooks.yale.edu/9780300192582/genocide-on-the-drina-river/ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Bećirević|2014}}}} * {{Citiranje knjige |last=Cigar |first=Norman |title=Genocide in Bosnia: The Policy of "Ethnic Cleansing" |location=College Station |publisher=Texas A & M University Press |year=1995 |isbn=9780890966389 |url=https://openlibrary.org/books/OL1107669M/Genocide_in_Bosnia |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Cigar|1995}}}} * {{Citiranje knjige |last=Cushman |first=Thomas |last2=Mestrovic |first2=Stjepan |title=This Time We Knew: Western Responses to Genocide in Bosnia |location=New York |publisher=New York University Press |year=1996 |isbn=9780814715352 |url=https://opensquare.nyupress.org/books/9780814723708/ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Cushman|Mestrovic|1996}}}} * {{Citiranje knjige |last=Donia |first=Robert J. |title=Radovan Karadžić: Architect of the Bosnian Genocide |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2014 |isbn=9781107423084 |url=https://www.cambridge.org/core/books/radovan-karadzic/contents/66A18D165F885AE91AE89FFB7D8EF7EC |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Donia|2014}}}} * {{Citiranje knjige |last=Hoare |first=Marko Attila |title=Bosnia and Herzegovina: Genocide, Justice and Denial |location=Sarajevo |publisher=Center for Advanced Studies |year=2015 |isbn=9789958022128 |url=https://www.knjizara-dominovic.hr/bosnia-and-herzegovina-genocide-justice-and-denial-proizvod-24137/ |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Hoare|2015}}}} * {{Citiranje knjige |last=Sells |first=Michael Anthony |title=The Bridge Betrayed: Religion and Genocide in Bosnia |location=Berkeley |publisher=University of California Press |year=1996 |isbn=9780520216624 |url=https://www.ucpress.edu/books/the-bridge-betrayed/paper |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Sells|1996}}}} * {{Citiranje knjige |last=Walasek |first=Helen |title=Bosnia and the Destruction of Cultural Heritage |location=Dorchester |publisher=Routledge |year=2015 |isbn=9781138308428 |url=https://www.routledge.com/Bosnia-and-the-Destruction-of-Cultural-Heritage/Walasek-Carlton-Hadzimuhamedovic-Perry-Wik/p/book/9781138308428 |accessdate=16. travnja 2026. |ref={{harvid|Walasek|2015}}}} == Vanjske poveznice == * [https://www.icj-cij.org/case/91 Predmet ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''] na mrežnim stranicama Međunarodnoga suda pravde * [https://www.icty.org/en/case/krstic Predmet ''Krstić''] na mrežnim stranicama MKSJ-a * [https://www.icty.org/en/case/karadzic Predmet ''Karadžić''] na mrežnim stranicama MKSJ-a * [https://www.icty.org/en/case/mladic Predmet ''Mladić''] na mrežnim stranicama MKSJ-a {{DEFAULTSORT:Genocid u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Genocidi]] cnrgzphf4zwqqyq53cgwyqejf1yei9c Aganope stuhlmannii 0 809351 7431069 2026-04-16T20:15:23Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aganope stuhlmannii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | genus = '''''Aganope''''' | species =''A. stuhlmannii'' | subspecies = | dvoimeno =''Aga...«. 7431069 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aganope stuhlmannii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | genus = '''''Aganope''''' | species =''A. stuhlmannii'' | subspecies = | dvoimeno =''Aganope stuhlmannii'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Taub.) Adema</small> | karta_raspon = }} '''''Aganope stuhlmannii''''' drvo iz tropske [[Afrika|Afrike]] iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]]. Autohtono u državama [[Senegal]]; [[Gambija]]; [[Gvineja]]; Sijera Leone; JZ-Mali; Burkina Faso; Obala Bjelokosti; [[Gana]]; Togo; ?Benin; Nigerija; D.R.Kongo [Zair]; Kenija; Tanzanija; Zambija; Malavi; Zimbabve; Mozambik; [[Namibija]]; Bocvana; [[Južna Afrika]] (Limpopo)<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21596-1#children Plants of the World online] pristupljeno 1. prosinca 2019.</ref> == Opis == Listopadno [[drvo]]; pri oštećenju izlučuje krvavo crveni smolasti sok. [[Palistići]] prisutni, ali rano otpadaju; stipeli gotovo uvijek odsutni. [[Listovi]] neparno perasti; liske mogu biti nasuprotne, skoro nasuprotne ili naizmjenične. [[Cvjetovi]] u vršnim metličastim cvatovima. [[Čaška]] široko zvonasta, s 5 vrlo kratkih režnjeva. Gornji [[prašnik]] slobodan. Latice krila nisu srasle s čamčićem. [[Plod]] spljošten, ne otvara se, linearan do duguljast, s tankim uskim krilcima sa strane. Sjemenke približno duguljasto-bubrežaste. == Sinonimi == Homotipični * ''Deguelia stuhlmannii'' <small>Taub.</small> in H.G.A.Engler (ed.), Pflanzenw. Ost-Afrikas, C: 218 (1895) * ''Derris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Harms</small> in Bot. Jahrb. Syst. 28: 408 (1900) * ''Ostryoderris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Dunn ex Harms</small> in H.G.A.Engler & O.Drude, Veg. Erde 9(III 1): 644 (1915) * ''Xeroderris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Mendonça & E.P.Sousa</small> in Bol. Soc. Brot., sér. 2, 43: 273 (1968) Heterotipični * ''Lonchocarpus argenteus'' <small>A.Chev.</small> in Explor. Bot. Afrique Occ. Franç. 1: 213 (1920), nom. nud. * ''Ostryoderris chevalieri'' <small>Dunn</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1914: 335 (1914) * ''Xeroderris chevalieri'' <small>(Dunn) Roberty</small> in Bull. Inst. Fondam. Afrique Noire, Sér. A, Sci. Nat. 16: 353 (1954) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Faboideae]] 8g98z7d4ncc1sdbqq3kgvttluzu9snq 7431071 7431069 2026-04-16T20:18:49Z Zeljko 1196 7431071 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aganope stuhlmannii'' | slika = Xeroderris stuhlmannii01.jpg | slika_opis = ''A. stuhlmannii'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | genus = '''''Aganope''''' | species =''A. stuhlmannii'' | subspecies = | dvoimeno =''Aganope stuhlmannii'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Taub.) Adema</small> | karta_raspon = }} '''''Aganope stuhlmannii''''' drvo iz tropske [[Afrika|Afrike]] iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]]. Autohtono u državama [[Senegal]]; [[Gambija]]; [[Gvineja]]; Sijera Leone; JZ-Mali; Burkina Faso; Obala Bjelokosti; [[Gana]]; Togo; ?Benin; Nigerija; D.R.Kongo [Zair]; Kenija; Tanzanija; Zambija; Malavi; Zimbabve; Mozambik; [[Namibija]]; Bocvana; [[Južna Afrika]] (Limpopo)<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21596-1#children Plants of the World online] pristupljeno 1. prosinca 2019.</ref> == Opis == Listopadno [[drvo]]; pri oštećenju izlučuje krvavo crveni smolasti sok. [[Palistići]] prisutni, ali rano otpadaju; stipeli gotovo uvijek odsutni. [[Listovi]] neparno perasti; liske mogu biti nasuprotne, skoro nasuprotne ili naizmjenične. [[Cvjetovi]] u vršnim metličastim cvatovima. [[Čaška]] široko zvonasta, s 5 vrlo kratkih režnjeva. Gornji [[prašnik]] slobodan. Latice krila nisu srasle s čamčićem. [[Plod]] spljošten, ne otvara se, linearan do duguljast, s tankim uskim krilcima sa strane. Sjemenke približno duguljasto-bubrežaste. == Sinonimi == Homotipični * ''Deguelia stuhlmannii'' <small>Taub.</small> in H.G.A.Engler (ed.), Pflanzenw. Ost-Afrikas, C: 218 (1895) * ''Derris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Harms</small> in Bot. Jahrb. Syst. 28: 408 (1900) * ''Ostryoderris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Dunn ex Harms</small> in H.G.A.Engler & O.Drude, Veg. Erde 9(III 1): 644 (1915) * ''Xeroderris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Mendonça & E.P.Sousa</small> in Bol. Soc. Brot., sér. 2, 43: 273 (1968) Heterotipični * ''Lonchocarpus argenteus'' <small>A.Chev.</small> in Explor. Bot. Afrique Occ. Franç. 1: 213 (1920), nom. nud. * ''Ostryoderris chevalieri'' <small>Dunn</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1914: 335 (1914) * ''Xeroderris chevalieri'' <small>(Dunn) Roberty</small> in Bull. Inst. Fondam. Afrique Noire, Sér. A, Sci. Nat. 16: 353 (1954) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Faboideae]] 3p9r026gwjv6soa4ubx2am02a0c7nyc 7431073 7431071 2026-04-16T20:19:27Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Aganope stuhlmannii]] na [[Xeroderris stuhlmannii]] 7431071 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aganope stuhlmannii'' | slika = Xeroderris stuhlmannii01.jpg | slika_opis = ''A. stuhlmannii'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | genus = '''''Aganope''''' | species =''A. stuhlmannii'' | subspecies = | dvoimeno =''Aganope stuhlmannii'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Taub.) Adema</small> | karta_raspon = }} '''''Aganope stuhlmannii''''' drvo iz tropske [[Afrika|Afrike]] iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]]. Autohtono u državama [[Senegal]]; [[Gambija]]; [[Gvineja]]; Sijera Leone; JZ-Mali; Burkina Faso; Obala Bjelokosti; [[Gana]]; Togo; ?Benin; Nigerija; D.R.Kongo [Zair]; Kenija; Tanzanija; Zambija; Malavi; Zimbabve; Mozambik; [[Namibija]]; Bocvana; [[Južna Afrika]] (Limpopo)<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21596-1#children Plants of the World online] pristupljeno 1. prosinca 2019.</ref> == Opis == Listopadno [[drvo]]; pri oštećenju izlučuje krvavo crveni smolasti sok. [[Palistići]] prisutni, ali rano otpadaju; stipeli gotovo uvijek odsutni. [[Listovi]] neparno perasti; liske mogu biti nasuprotne, skoro nasuprotne ili naizmjenične. [[Cvjetovi]] u vršnim metličastim cvatovima. [[Čaška]] široko zvonasta, s 5 vrlo kratkih režnjeva. Gornji [[prašnik]] slobodan. Latice krila nisu srasle s čamčićem. [[Plod]] spljošten, ne otvara se, linearan do duguljast, s tankim uskim krilcima sa strane. Sjemenke približno duguljasto-bubrežaste. == Sinonimi == Homotipični * ''Deguelia stuhlmannii'' <small>Taub.</small> in H.G.A.Engler (ed.), Pflanzenw. Ost-Afrikas, C: 218 (1895) * ''Derris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Harms</small> in Bot. Jahrb. Syst. 28: 408 (1900) * ''Ostryoderris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Dunn ex Harms</small> in H.G.A.Engler & O.Drude, Veg. Erde 9(III 1): 644 (1915) * ''Xeroderris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Mendonça & E.P.Sousa</small> in Bol. Soc. Brot., sér. 2, 43: 273 (1968) Heterotipični * ''Lonchocarpus argenteus'' <small>A.Chev.</small> in Explor. Bot. Afrique Occ. Franç. 1: 213 (1920), nom. nud. * ''Ostryoderris chevalieri'' <small>Dunn</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1914: 335 (1914) * ''Xeroderris chevalieri'' <small>(Dunn) Roberty</small> in Bull. Inst. Fondam. Afrique Noire, Sér. A, Sci. Nat. 16: 353 (1954) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Faboideae]] 3p9r026gwjv6soa4ubx2am02a0c7nyc 7431075 7431073 2026-04-16T20:19:39Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Xeroderris stuhlmannii]] na [[Aganope stuhlmannii]] preko preusmjeravanja 7431071 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aganope stuhlmannii'' | slika = Xeroderris stuhlmannii01.jpg | slika_opis = ''A. stuhlmannii'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | genus = '''''Aganope''''' | species =''A. stuhlmannii'' | subspecies = | dvoimeno =''Aganope stuhlmannii'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Taub.) Adema</small> | karta_raspon = }} '''''Aganope stuhlmannii''''' drvo iz tropske [[Afrika|Afrike]] iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]]. Autohtono u državama [[Senegal]]; [[Gambija]]; [[Gvineja]]; Sijera Leone; JZ-Mali; Burkina Faso; Obala Bjelokosti; [[Gana]]; Togo; ?Benin; Nigerija; D.R.Kongo [Zair]; Kenija; Tanzanija; Zambija; Malavi; Zimbabve; Mozambik; [[Namibija]]; Bocvana; [[Južna Afrika]] (Limpopo)<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21596-1#children Plants of the World online] pristupljeno 1. prosinca 2019.</ref> == Opis == Listopadno [[drvo]]; pri oštećenju izlučuje krvavo crveni smolasti sok. [[Palistići]] prisutni, ali rano otpadaju; stipeli gotovo uvijek odsutni. [[Listovi]] neparno perasti; liske mogu biti nasuprotne, skoro nasuprotne ili naizmjenične. [[Cvjetovi]] u vršnim metličastim cvatovima. [[Čaška]] široko zvonasta, s 5 vrlo kratkih režnjeva. Gornji [[prašnik]] slobodan. Latice krila nisu srasle s čamčićem. [[Plod]] spljošten, ne otvara se, linearan do duguljast, s tankim uskim krilcima sa strane. Sjemenke približno duguljasto-bubrežaste. == Sinonimi == Homotipični * ''Deguelia stuhlmannii'' <small>Taub.</small> in H.G.A.Engler (ed.), Pflanzenw. Ost-Afrikas, C: 218 (1895) * ''Derris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Harms</small> in Bot. Jahrb. Syst. 28: 408 (1900) * ''Ostryoderris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Dunn ex Harms</small> in H.G.A.Engler & O.Drude, Veg. Erde 9(III 1): 644 (1915) * ''Xeroderris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Mendonça & E.P.Sousa</small> in Bol. Soc. Brot., sér. 2, 43: 273 (1968) Heterotipični * ''Lonchocarpus argenteus'' <small>A.Chev.</small> in Explor. Bot. Afrique Occ. Franç. 1: 213 (1920), nom. nud. * ''Ostryoderris chevalieri'' <small>Dunn</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1914: 335 (1914) * ''Xeroderris chevalieri'' <small>(Dunn) Roberty</small> in Bull. Inst. Fondam. Afrique Noire, Sér. A, Sci. Nat. 16: 353 (1954) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Faboideae]] 3p9r026gwjv6soa4ubx2am02a0c7nyc 7431093 7431075 2026-04-16T20:41:16Z Zeljko 1196 7431093 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aganope stuhlmannii'' | slika = Xeroderris stuhlmannii01.jpg | slika_opis = ''A. stuhlmannii'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | genus = '''''Aganope''''' | species =''A. stuhlmannii'' | subspecies = | dvoimeno =''Aganope stuhlmannii'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Taub.) Adema</small> | karta_raspon = }} '''''Aganope stuhlmannii''''' drvo iz tropske [[Afrika|Afrike]] iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]]. Autohtono u državama [[Senegal]]; [[Gambija]]; [[Gvineja]]; Sijera Leone; JZ-Mali; Burkina Faso; Obala Bjelokosti; [[Gana]]; Togo; ?Benin; Nigerija; D.R.Kongo [Zair]; Kenija; Tanzanija; Zambija; Malavi; Zimbabve; Mozambik; [[Namibija]]; Bocvana; [[Južna Afrika]] (Limpopo)<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1020686-1 Plants of the World online] pristupljeno 16. travnja 2026.</ref> == Ime == Rod je nazvan po Franzu Ludwigu Stuhlmannu, nekadašnjem vršitelju dužnosti guvernera Tanganjike i strastvenom sakupljaču biljaka. <ref name="Flora ">[https://www.mozambiqueflora.com/speciesdata/species.php?species_id=131220 Flora of Mozambique], pristupljeno 12. travnja 2026.</ref> == Opis == Srednje veliko do veliko rašireno stablo. Raste u vrućim i suhim listopadnim [[šuma]]ma. [[Lišće]] nagomilano na krajevima grana, neparno perasto s c.15 podnasuprotnih ili naizmjeničnih listića; listići duguljasti do jajoliki, 5-13 cm, zeleni, izgledaju presavijeni prema gore duž srednje žilice; baza asimetrična. [[Cvjetovi]] u razgranatim pazušnim i završnim cvjetovima, bijeli do zelenkasto bijeli. Mahuna 6-25 cm, zadebljana iznad sjemenke, bez dlaka, kožasta, s istaknutim krilastim rubom. <ref name="Flora "/> == Sinonimi == Homotipični * ''Deguelia stuhlmannii'' <small>Taub.</small> in H.G.A.Engler (ed.), Pflanzenw. Ost-Afrikas, C: 218 (1895) * ''Derris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Harms</small> in Bot. Jahrb. Syst. 28: 408 (1900) * ''Ostryoderris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Dunn ex Harms</small> in H.G.A.Engler & O.Drude, Veg. Erde 9(III 1): 644 (1915) * ''Xeroderris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Mendonça & E.P.Sousa</small> in Bol. Soc. Brot., sér. 2, 43: 273 (1968) Heterotipični * ''Lonchocarpus argenteus'' <small>A.Chev.</small> in Explor. Bot. Afrique Occ. Franç. 1: 213 (1920), nom. nud. * ''Ostryoderris chevalieri'' <small>Dunn</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1914: 335 (1914) * ''Xeroderris chevalieri'' <small>(Dunn) Roberty</small> in Bull. Inst. Fondam. Afrique Noire, Sér. A, Sci. Nat. 16: 353 (1954) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Faboideae]] 24s2mwsuu98j2m1mgrhd4allantu3jq 7431094 7431093 2026-04-16T20:41:37Z Zeljko 1196 7431094 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aganope stuhlmannii'' | slika = Xeroderris stuhlmannii01.jpg | slika_opis = ''A. stuhlmannii'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | genus = '''''[[Aganope]]''''' | species =''A. stuhlmannii'' | subspecies = | dvoimeno =''Aganope stuhlmannii'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Taub.) Adema</small> | karta_raspon = }} '''''Aganope stuhlmannii''''' drvo iz tropske [[Afrika|Afrike]] iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]]. Autohtono u državama [[Senegal]]; [[Gambija]]; [[Gvineja]]; Sijera Leone; JZ-Mali; Burkina Faso; Obala Bjelokosti; [[Gana]]; Togo; ?Benin; Nigerija; D.R.Kongo [Zair]; Kenija; Tanzanija; Zambija; Malavi; Zimbabve; Mozambik; [[Namibija]]; Bocvana; [[Južna Afrika]] (Limpopo)<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1020686-1 Plants of the World online] pristupljeno 16. travnja 2026.</ref> == Ime == Rod je nazvan po Franzu Ludwigu Stuhlmannu, nekadašnjem vršitelju dužnosti guvernera Tanganjike i strastvenom sakupljaču biljaka. <ref name="Flora ">[https://www.mozambiqueflora.com/speciesdata/species.php?species_id=131220 Flora of Mozambique], pristupljeno 12. travnja 2026.</ref> == Opis == Srednje veliko do veliko rašireno stablo. Raste u vrućim i suhim listopadnim [[šuma]]ma. [[Lišće]] nagomilano na krajevima grana, neparno perasto s c.15 podnasuprotnih ili naizmjeničnih listića; listići duguljasti do jajoliki, 5-13 cm, zeleni, izgledaju presavijeni prema gore duž srednje žilice; baza asimetrična. [[Cvjetovi]] u razgranatim pazušnim i završnim cvjetovima, bijeli do zelenkasto bijeli. Mahuna 6-25 cm, zadebljana iznad sjemenke, bez dlaka, kožasta, s istaknutim krilastim rubom. <ref name="Flora "/> == Sinonimi == Homotipični * ''Deguelia stuhlmannii'' <small>Taub.</small> in H.G.A.Engler (ed.), Pflanzenw. Ost-Afrikas, C: 218 (1895) * ''Derris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Harms</small> in Bot. Jahrb. Syst. 28: 408 (1900) * ''Ostryoderris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Dunn ex Harms</small> in H.G.A.Engler & O.Drude, Veg. Erde 9(III 1): 644 (1915) * ''Xeroderris stuhlmannii'' <small>(Taub.) Mendonça & E.P.Sousa</small> in Bol. Soc. Brot., sér. 2, 43: 273 (1968) Heterotipični * ''Lonchocarpus argenteus'' <small>A.Chev.</small> in Explor. Bot. Afrique Occ. Franç. 1: 213 (1920), nom. nud. * ''Ostryoderris chevalieri'' <small>Dunn</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1914: 335 (1914) * ''Xeroderris chevalieri'' <small>(Dunn) Roberty</small> in Bull. Inst. Fondam. Afrique Noire, Sér. A, Sci. Nat. 16: 353 (1954) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Faboideae]] 66q36k1rt0lev0n3v74h5spcsaym19p Xeroderris stuhlmannii 0 809353 7431076 2026-04-16T20:19:39Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Xeroderris stuhlmannii]] na [[Aganope stuhlmannii]] preko preusmjeravanja 7431076 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Aganope stuhlmannii]] iinwjeijj473lwuww871x8bqu08b8pf Xeroderris 0 809355 7431088 2026-04-16T20:28:01Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Xeroderris]] na [[Aganope]] preko preusmjeravanja 7431088 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Aganope]] ixs2uk0nk8ed8bpls7bv1bddffywepy Modul:Rijeka/Aniš 828 809356 7431090 2026-04-16T20:39:15Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Aniš 7431090 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "[[Kujbyševsko umjetno jezero]]", strana = "U" } jjjgbui3a3ylkadw1jr778a87a625lt 7431091 7431090 2026-04-16T20:40:24Z Argo Navis 852 7431091 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Kujbyševsko umjetno jezero", strana = "U" } 3odkgqndagzw9nomadrerwjp4kzg6nn Modul:Rijeka/Kujbyševsko umjetno jezero 828 809357 7431092 2026-04-16T20:40:59Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Kujbyševsko umjetno jezero 7431092 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Volga", strana = "U" } k8yyzagfnks0byrqe43xpptmzdowv4x Modul:Location map/data/Rusija Čuvašija 828 809358 7431095 2026-04-16T20:43:11Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »return { name = 'Čuvašija', nameG = 'Republike Čuvašije', top = 56.35, bottom = 54.60, left = 45.88, right = 48.50, image = 'Outline-Chuvashiya.svg', image1 = 'Relief-Chuvashiya.png' }«. 7431095 Scribunto text/plain return { name = 'Čuvašija', nameG = 'Republike Čuvašije', top = 56.35, bottom = 54.60, left = 45.88, right = 48.50, image = 'Outline-Chuvashiya.svg', image1 = 'Relief-Chuvashiya.png' } l0go7k342c3t6idmlxs90j2ws88qhtt Modul:Location map/data/Rusija Čuvašija/doc 828 809359 7431096 2026-04-16T20:43:35Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte ruskih federalnih subjekata|Čuvašija]]</includeonly>«. 7431096 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}} <includeonly>[[Kategorija:Lokacijske karte ruskih federalnih subjekata|Čuvašija]]</includeonly> d42wagqxiwzglfw2i2hkbiactbsxlmq Modul:Rijeka/Volga 828 809360 7431097 2026-04-16T20:44:54Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Volga 7431097 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Kaspijsko jezero", strana = "U" } c765hxfuffu5qsdumoqmx9rs0nyyb7i Modul:Rijeka/Kaspijsko jezero 828 809361 7431098 2026-04-16T20:46:02Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Kaspijsko jezero 7431098 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Aganope thyrsiflora 0 809362 7431104 2026-04-16T20:54:23Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aganope thyrsiflora'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | genus = '''''Aganope''''' | species =''A. thyrsiflora'' | subspecies = | dvoimeno =''Aga...«. 7431104 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aganope thyrsiflora'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | genus = '''''Aganope''''' | species =''A. thyrsiflora'' | subspecies = | dvoimeno =''Aganope thyrsiflora'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Benth.) Polhill</small> | karta_raspon = }} '''''Aganope thyrsiflora''''' drvo iz tropske [[Afrika|Afrike]] iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]]. Autohtono u: Andamansko otočje, Assam, Bangladeš, Borneo, Kambodža, Južna središnja Kina, Jugoistočna Kina, Istočna Himalaja, Hainan, Indija, Java, Laos, Malaja, Mjanmar, Nova Gvineja, Nikobarsko otočje, Filipini, Sulawesi, Sumatra, Tajland, Vijetnam<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21596-1#children Plants of the World online] pristupljeno 1. prosinca 2019.</ref> == Opis == ''A. thyrsiflora'' je [[lijana]] ili penjački grm. Grane uglavnom glatke ili slabo dlakave. [[Listovi]]: Sastavljeni od 5–9 liski. Liske duguljaste, kožaste, glatke. [[Cvjetovi]]: U gustim, piramidalnim cvatovima (12–35 cm). Mali (~8 mm), bijeli do crvenkasto-ljubičasti. [[Plod]]: Duguljasta, tanka mahuna (5–10 cm), s izraženim žilama i krilcima. 1–3 sjemenke po plodu. Rasprostranjenost i stanište: Raste uz potoke u planinama (do ~2000 m). Južna [[Kina]] i šire područje jugoistočne Azije i Pacifika. Fenologija: Cvate: svibanj–lipanj Plodonosi: kolovoz–studeni. == Sinonimi == Homotipični: * ''Deguelia thyrsiflora'' <small>(Benth.) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Derris thyrsiflora'' <small>(Benth.) Benth.</small> in J. Proc. Linn. Soc., Bot. 4(Suppl.): 114 (1860) * ''Millettia thyrsiflora'' <small>Benth.</small> in F.A.W.Miquel, Pl. Jungh.: 249 (1852), nom. cons. * ''Pterocarpus thyrsiflorus'' <small>(Benth.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 204 (1891) Heterotipični: * ''Aganope floribunda'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind. 1(1): 151 (1855) * ''Aganope latifolia'' <small>(Prain) T.C.Chen & Pedley</small> in Fl. China 10: 172 (2010) * ''Aganope macrophylla'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind. 1(1): 152 (1855) * ''Aganope subavenis'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind., Eerste Bijv.: 299 (1861) * ''Aganope thyrsiflora var. eualata'' <small>(Bedd.) Thoth. & D.N.Das</small> in Rheedea 2: 63 (1992) * ''Aganope thyrsiflora var. wallichii'' <small>(Prain) Thoth. & D.N.Das</small> in Rheedea 2: 63 (1992) * ''Amerimnon obovatum'' <small>Buch.-Ham. ex Baker</small> in J.D.Hooker, Fl. Brit. India 2: 246 (1878), not validly publ. * ''Dalbergia alata'' <small>Roxb.</small> in Fl. Ind., ed. 1832. 3: 225 (1832), nom. rej. * ''Dalbergia argentea'' <small>Zoll.</small> in Natuur- Geneesk. Arch. Ned.-Indië 3: 65 (1846) * ''Deguelia eualata'' <small>(Bedd.) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Deguelia macrophylla'' <small>(Miq.) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Deguelia platyptera'' <small>(Baker) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Deguelia pyrrothyrsa'' <small>(Miq.) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Deguelia subavenis'' <small>(Miq.) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Derris eualata'' <small>Bedd.</small> in Icon. Pl. Ind. Or. 1: 42 (1874) * ''Derris latifolia'' <small>Prain</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 67: 288 (1898) * ''Derris macrophylla'' <small>(Miq.) Benth.</small> in J. Proc. Linn. Soc., Bot. 4(Suppl.): 114 (1860) * ''Derris platyptera'' <small>Baker</small> in J.D.Hooker, Fl. Brit. India 2: 245 (1878) * ''Derris pyrrothyrsa'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind., Eerste Bijv.: 297 (1861) * ''Derris thyrsiflora var. eualata'' <small>(Bedd.) Thoth.</small> in Bull. Bot. Surv. India 3: 195 (1961 publ. 1962) * ''Derris thyrsiflora var. wallichii'' <small>(Prain) Thoth.</small> in Bull. Bot. Surv. India 3: 196 (1961 publ. 1962) * ''Derris wallichii'' <small>Prain</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 66: 99 (1897) * ''Pterocarpus eualatus'' <small>(Bedd.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 203 (1891) * ''Pterocarpus macrophyllus'' <small>(Miq.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 203 (1891) * ''Pterocarpus pyrrothyrsus'' <small>(Miq.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 204 (1891) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Faboideae]] q0cbmmrzu2w0pjdngqqpha4x1z0ckb2 7431106 7431104 2026-04-16T20:55:44Z Zeljko 1196 7431106 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aganope thyrsiflora'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | genus = '''''[[Aganope]]''''' | species =''A. thyrsiflora'' | subspecies = | dvoimeno =''Aganope thyrsiflora'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Benth.) Polhill</small> | karta_raspon = }} '''''Aganope thyrsiflora''''' drvo iz tropske [[Afrika|Afrike]] iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]]. Autohtono u: Andamansko otočje, Assam, Bangladeš, Borneo, Kambodža, Južna središnja Kina, Jugoistočna Kina, Istočna Himalaja, Hainan, Indija, Java, Laos, Malaja, Mjanmar, Nova Gvineja, Nikobarsko otočje, Filipini, Sulawesi, Sumatra, Tajland, Vijetnam<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21596-1#children Plants of the World online] pristupljeno 1. prosinca 2019.</ref> == Opis == ''A. thyrsiflora'' je [[lijana]] ili penjački grm. Grane uglavnom glatke ili slabo dlakave. [[Listovi]]: Sastavljeni od 5–9 liski. Liske duguljaste, kožaste, glatke. [[Cvjetovi]]: U gustim, piramidalnim cvatovima (12–35 cm). Mali (~8 mm), bijeli do crvenkasto-ljubičasti. [[Plod]]: Duguljasta, tanka mahuna (5–10 cm), s izraženim žilama i krilcima. 1–3 sjemenke po plodu. Rasprostranjenost i stanište: Raste uz potoke u planinama (do ~2000 m). Južna [[Kina]] i šire područje jugoistočne Azije i Pacifika. Fenologija: Cvate: svibanj–lipanj Plodonosi: kolovoz–studeni. == Sinonimi == Homotipični: * ''Deguelia thyrsiflora'' <small>(Benth.) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Derris thyrsiflora'' <small>(Benth.) Benth.</small> in J. Proc. Linn. Soc., Bot. 4(Suppl.): 114 (1860) * ''Millettia thyrsiflora'' <small>Benth.</small> in F.A.W.Miquel, Pl. Jungh.: 249 (1852), nom. cons. * ''Pterocarpus thyrsiflorus'' <small>(Benth.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 204 (1891) Heterotipični: * ''Aganope floribunda'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind. 1(1): 151 (1855) * ''Aganope latifolia'' <small>(Prain) T.C.Chen & Pedley</small> in Fl. China 10: 172 (2010) * ''Aganope macrophylla'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind. 1(1): 152 (1855) * ''Aganope subavenis'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind., Eerste Bijv.: 299 (1861) * ''Aganope thyrsiflora var. eualata'' <small>(Bedd.) Thoth. & D.N.Das</small> in Rheedea 2: 63 (1992) * ''Aganope thyrsiflora var. wallichii'' <small>(Prain) Thoth. & D.N.Das</small> in Rheedea 2: 63 (1992) * ''Amerimnon obovatum'' <small>Buch.-Ham. ex Baker</small> in J.D.Hooker, Fl. Brit. India 2: 246 (1878), not validly publ. * ''Dalbergia alata'' <small>Roxb.</small> in Fl. Ind., ed. 1832. 3: 225 (1832), nom. rej. * ''Dalbergia argentea'' <small>Zoll.</small> in Natuur- Geneesk. Arch. Ned.-Indië 3: 65 (1846) * ''Deguelia eualata'' <small>(Bedd.) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Deguelia macrophylla'' <small>(Miq.) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Deguelia platyptera'' <small>(Baker) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Deguelia pyrrothyrsa'' <small>(Miq.) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Deguelia subavenis'' <small>(Miq.) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Derris eualata'' <small>Bedd.</small> in Icon. Pl. Ind. Or. 1: 42 (1874) * ''Derris latifolia'' <small>Prain</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 67: 288 (1898) * ''Derris macrophylla'' <small>(Miq.) Benth.</small> in J. Proc. Linn. Soc., Bot. 4(Suppl.): 114 (1860) * ''Derris platyptera'' <small>Baker</small> in J.D.Hooker, Fl. Brit. India 2: 245 (1878) * ''Derris pyrrothyrsa'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind., Eerste Bijv.: 297 (1861) * ''Derris thyrsiflora var. eualata'' <small>(Bedd.) Thoth.</small> in Bull. Bot. Surv. India 3: 195 (1961 publ. 1962) * ''Derris thyrsiflora var. wallichii'' <small>(Prain) Thoth.</small> in Bull. Bot. Surv. India 3: 196 (1961 publ. 1962) * ''Derris wallichii'' <small>Prain</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 66: 99 (1897) * ''Pterocarpus eualatus'' <small>(Bedd.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 203 (1891) * ''Pterocarpus macrophyllus'' <small>(Miq.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 203 (1891) * ''Pterocarpus pyrrothyrsus'' <small>(Miq.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 204 (1891) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Faboideae]] ojz54ynl26m24zorl27o44tx14o7xp0 7431107 7431106 2026-04-16T20:56:49Z Zeljko 1196 7431107 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aganope thyrsiflora'' | slika = Aganope thyrsiflora Blanco2.336.png | slika_opis = ''A. thyrsiflora'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | genus = '''''[[Aganope]]''''' | species =''A. thyrsiflora'' | subspecies = | dvoimeno =''Aganope thyrsiflora'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Benth.) Polhill</small> | karta_raspon = }} '''''Aganope thyrsiflora''''' drvo iz tropske [[Afrika|Afrike]] iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]]. Autohtono u: Andamansko otočje, Assam, Bangladeš, Borneo, Kambodža, Južna središnja Kina, Jugoistočna Kina, Istočna Himalaja, Hainan, Indija, Java, Laos, Malaja, Mjanmar, Nova Gvineja, Nikobarsko otočje, Filipini, Sulawesi, Sumatra, Tajland, Vijetnam<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21596-1#children Plants of the World online] pristupljeno 1. prosinca 2019.</ref> == Opis == ''A. thyrsiflora'' je [[lijana]] ili penjački grm. Grane uglavnom glatke ili slabo dlakave. [[Listovi]]: Sastavljeni od 5–9 liski. Liske duguljaste, kožaste, glatke. [[Cvjetovi]]: U gustim, piramidalnim cvatovima (12–35 cm). Mali (~8 mm), bijeli do crvenkasto-ljubičasti. [[Plod]]: Duguljasta, tanka mahuna (5–10 cm), s izraženim žilama i krilcima. 1–3 sjemenke po plodu. Rasprostranjenost i stanište: Raste uz potoke u planinama (do ~2000 m). Južna [[Kina]] i šire područje jugoistočne Azije i Pacifika. Fenologija: Cvate: svibanj–lipanj Plodonosi: kolovoz–studeni. == Sinonimi == Homotipični: * ''Deguelia thyrsiflora'' <small>(Benth.) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Derris thyrsiflora'' <small>(Benth.) Benth.</small> in J. Proc. Linn. Soc., Bot. 4(Suppl.): 114 (1860) * ''Millettia thyrsiflora'' <small>Benth.</small> in F.A.W.Miquel, Pl. Jungh.: 249 (1852), nom. cons. * ''Pterocarpus thyrsiflorus'' <small>(Benth.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 204 (1891) Heterotipični: * ''Aganope floribunda'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind. 1(1): 151 (1855) * ''Aganope latifolia'' <small>(Prain) T.C.Chen & Pedley</small> in Fl. China 10: 172 (2010) * ''Aganope macrophylla'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind. 1(1): 152 (1855) * ''Aganope subavenis'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind., Eerste Bijv.: 299 (1861) * ''Aganope thyrsiflora var. eualata'' <small>(Bedd.) Thoth. & D.N.Das</small> in Rheedea 2: 63 (1992) * ''Aganope thyrsiflora var. wallichii'' <small>(Prain) Thoth. & D.N.Das</small> in Rheedea 2: 63 (1992) * ''Amerimnon obovatum'' <small>Buch.-Ham. ex Baker</small> in J.D.Hooker, Fl. Brit. India 2: 246 (1878), not validly publ. * ''Dalbergia alata'' <small>Roxb.</small> in Fl. Ind., ed. 1832. 3: 225 (1832), nom. rej. * ''Dalbergia argentea'' <small>Zoll.</small> in Natuur- Geneesk. Arch. Ned.-Indië 3: 65 (1846) * ''Deguelia eualata'' <small>(Bedd.) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Deguelia macrophylla'' <small>(Miq.) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Deguelia platyptera'' <small>(Baker) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Deguelia pyrrothyrsa'' <small>(Miq.) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Deguelia subavenis'' <small>(Miq.) Taub.</small> in Bot. Centralbl. 47: 386 (1891) * ''Derris eualata'' <small>Bedd.</small> in Icon. Pl. Ind. Or. 1: 42 (1874) * ''Derris latifolia'' <small>Prain</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 67: 288 (1898) * ''Derris macrophylla'' <small>(Miq.) Benth.</small> in J. Proc. Linn. Soc., Bot. 4(Suppl.): 114 (1860) * ''Derris platyptera'' <small>Baker</small> in J.D.Hooker, Fl. Brit. India 2: 245 (1878) * ''Derris pyrrothyrsa'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind., Eerste Bijv.: 297 (1861) * ''Derris thyrsiflora var. eualata'' <small>(Bedd.) Thoth.</small> in Bull. Bot. Surv. India 3: 195 (1961 publ. 1962) * ''Derris thyrsiflora var. wallichii'' <small>(Prain) Thoth.</small> in Bull. Bot. Surv. India 3: 196 (1961 publ. 1962) * ''Derris wallichii'' <small>Prain</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 66: 99 (1897) * ''Pterocarpus eualatus'' <small>(Bedd.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 203 (1891) * ''Pterocarpus macrophyllus'' <small>(Miq.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 203 (1891) * ''Pterocarpus pyrrothyrsus'' <small>(Miq.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 204 (1891) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Faboideae]] pcz8eo2ljwkw775hyi6b7osieu9h3lx Grupa Vigor 0 809363 7431105 2026-04-16T20:55:38Z Jave031 354246 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir glazbenik | Background = skupina | Ime = Grupa Vigor | Žanr = [[zabavna glazba]], [[pop glazba]] | Producentska_kuća = Campus | Osnivanje = 1992. | Mjesto = [[Osijek]], [[Hrvatska]] | Sadašnji članovi = [[Mario Roth]]<br>Sebastijan Novoselec<br>Goran Đurković<br>Robert Jaman<br>Stjepan Rudinski }} '''Grupa Vigor''' hrvatski je glazbeni sastav iz Osijek|O...«. 7431105 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Background = skupina | Ime = Grupa Vigor | Žanr = [[zabavna glazba]], [[pop glazba]] | Producentska_kuća = Campus | Osnivanje = 1992. | Mjesto = [[Osijek]], [[Hrvatska]] | Sadašnji članovi = [[Mario Roth]]<br>Sebastijan Novoselec<br>Goran Đurković<br>Robert Jaman<br>Stjepan Rudinski }} '''Grupa Vigor''' hrvatski je glazbeni sastav iz [[Osijek|Osijeka]]. Sastav djeluje od 1992. godine, a veću je prepoznatljivost na hrvatskoj glazbenoj sceni stekao 2014. objavom pjesme ''„Još fališ”''. Iste je godine potpisao diskografski ugovor s izdavačkom kućom Campus.<ref>{{Citiranje weba|title=Grupa Vigor – biografija|url=https://www.campus-records.com/artist/details/YTAyNTZmZTJkMjUyOGVmNmQzYTBhNDkwMDhkMzM4Yw|access-date=2026-03-06|website=Campus Records}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Još fališ|url=https://open.spotify.com/track/5evdDYmrbmFzgDqdNnU9ve|access-date=2026-03-06|website=Spotify}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2017-01-07|title=Nevjerojatna priča o bendu za kojim je iznenada poludjelo pola Hrvatske|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nevjerojatna-prica-o-bendu-za-kojim-je-iznenada-poludjelo-pola-hrvatske-na-svadbama-su-nam-letjele-flase-iznad-glava-a-danas-punimo-dvorane-5473691|access-date=2026-03-06|website=Jutarnji list}}</ref> == Povijest == Prema biografskim podacima objavljenima na stranici izdavačke kuće Campus, Grupa Vigor osnovana je 1992. godine u Osijeku.<ref>{{Citiranje weba|title=Grupa Vigor – biografija|url=https://www.campus-records.com/artist/details/YTAyNTZmZTJkMjUyOGVmNmQzYTBhNDkwMDhkMzM4Yw|access-date=2026-03-06|website=Campus Records}}</ref> Širu medijsku i komercijalnu prepoznatljivost sastav je stekao pjesmom ''„Još fališ”'', koju su i diskografski i medijski izvori istaknuli kao prekretnicu u njihovoj karijeri.<ref>{{Citiranje weba|title=Još fališ|url=https://open.spotify.com/track/5evdDYmrbmFzgDqdNnU9ve|access-date=2026-03-06|website=Spotify}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2017-01-07|title=Nevjerojatna priča o bendu za kojim je iznenada poludjelo pola Hrvatske|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nevjerojatna-prica-o-bendu-za-kojim-je-iznenada-poludjelo-pola-hrvatske-na-svadbama-su-nam-letjele-flase-iznad-glava-a-danas-punimo-dvorane-5473691|access-date=2026-03-06|website=Jutarnji list}}</ref> U kasnijim medijskim objavama Vigor se navodi kao osječki sastav prisutan na domaćoj zabavnoj sceni, s koncertnim nastupima u Hrvatskoj i inozemstvu te novim singlovima objavljivanima i tijekom 2020-ih.<ref>{{Citiranje weba|title=Osječka grupa Vigor objavila novi ljetni hit: 'Bez tebe ludim'|url=https://www.24sata.hr/show/osjecka-grupa-vigor-objavila-novi-ljetni-hit-bez-tebe-ludim-841464|access-date=2026-03-06|website=24sata}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-02-14|title=Grupa Vigor objavila pjesmu 'Kad te vidim' na Valentinovo|url=https://www.24sata.hr/show/grupa-vigor-objavila-pjesmu-kad-te-vidim-na-valentinovo-1033126|access-date=2026-03-06|website=24sata}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-02|title=Grupa Vigor nakon dva odrađena dočeka Nove godine|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/clubzone/clanovi-grupe-vigor-rekli-su-kako-se-osjecaju-nakon-dva-nastupa-na-doceku-nove-godine---820811.html|access-date=2026-03-06|website=Dnevnik.hr}}</ref> == Diskografija == Godine 2015. sastav je objavio studijski album ''Još fališ''.<ref>{{Citiranje weba|date=2015-01-01|title=Još Fališ|url=https://music.apple.com/hr/album/jo%C5%A1-fali%C5%A1/1770837900|access-date=2026-03-06|website=Apple Music}}</ref> U diskografskim bazama i medijskim objavama među pjesmama sastava navode se ''„Još fališ”'', ''„Da sam ja on”'', ''„Divna”'', ''„Marija”'', ''„Bez tebe ludim”'' i ''„Kad te vidim”''.<ref>{{Citiranje weba|date=2015-01-01|title=Još Fališ|url=https://music.apple.com/hr/album/jo%C5%A1-fali%C5%A1/1770837900|access-date=2026-03-06|website=Apple Music}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Osječka grupa Vigor objavila novi ljetni hit: 'Bez tebe ludim'|url=https://www.24sata.hr/show/osjecka-grupa-vigor-objavila-novi-ljetni-hit-bez-tebe-ludim-841464|access-date=2026-03-06|website=24sata}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-02-14|title=Grupa Vigor objavila pjesmu 'Kad te vidim' na Valentinovo|url=https://www.24sata.hr/show/grupa-vigor-objavila-pjesmu-kad-te-vidim-na-valentinovo-1033126|access-date=2026-03-06|website=24sata}}</ref> == Suradnje i priznanja == Među zapaženijim suradnjama sastava ističe se pjesma ''„Suzana”'', koju su izveli Mejaši i Grupa Vigor.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-10-23|title=Suzana - Single|url=https://music.apple.com/us/album/suzana-single/1770827727|access-date=2026-03-06|website=Apple Music}}</ref> Ta je pjesma osvojila nagradu Cesarica u kategoriji tamburaškoga hita za 2019. godinu.<ref>{{Citiranje weba|title=Održana svečana dodjela nagrada Cesarica 2019.|url=https://trogirskiportal.hr/odrzana-svecana-dodjela-nagrada-cesarica-2019/|access-date=2026-03-06|website=Trogirski portal}}</ref> Vigor je kasnije objavljivao i druge suradnje, među kojima i duet s Nedom Ukraden.<ref>{{Citiranje weba|title=Neda Ukraden i grupa Vigor u novom hitu|url=https://www.24sata.hr/show/neda-ukraden-i-grupa-vigor-u-novom-hitu-zivot-je-kratak-da-bismo-ga-trosili-na-mrznju-i-zal-902430|access-date=2026-03-06|website=24sata}}</ref> == Članovi == Prema biografskim podacima objavljenima na stranici izdavačke kuće Campus, članovi sastava su:<ref>{{Citiranje weba|title=Grupa Vigor – biografija|url=https://www.campus-records.com/artist/details/YTAyNTZmZTJkMjUyOGVmNmQzYTBhNDkwMDhkMzM4Yw|access-date=2026-03-06|website=Campus Records}}</ref> * [[Mario Roth]] – vokal * Sebastijan Novoselec – električna gitara, prateći vokal * Goran Đurković – bubnjevi * Robert Jaman – klavijature, prateći vokal * Stjepan Rudinski – multiinstrumentalist, prateći vokal == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.campus-records.com/artist/details/YTAyNTZmZTJkMjUyOGVmNmQzYTBhNDkwMDhkMzM4Yw Grupa Vigor na stranici izdavačke kuće Campus] * [https://grupavigor.com/ Službena mrežna stranica] [[Kategorija:Hrvatske glazbene skupine]] [[Kategorija:Glazba u Osijeku]] [[Kategorija:Glazbeni sastavi osnovani 1992.]] {{Nacrt-kat}} 0c2fplthxzhldyjjv05g9yoc3vfhzzo Modul:Rijeka/Cali (rijeka) 828 809364 7431109 2026-04-16T21:00:51Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Cali (rijeka) 7431109 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Cauca (rijeka)", strana = "L" } e4uiwo96ov8e9vhlxjvdevm7phdvppm Modul:Rijeka/Cauca (rijeka) 828 809365 7431111 2026-04-16T21:03:16Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Cauca (rijeka) 7431111 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Magdalena (rijeka)", strana = "L" } dwc0iue8gzmjmyolomwaygwweczi8y6 Modul:Rijeka/Magdalena (rijeka) 828 809366 7431113 2026-04-16T21:04:10Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Magdalena (rijeka) 7431113 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Karipsko more", strana = "U" } 4n6o8tlreg7xxmumw9qsd6q4uj9c9g2 Modul:Rijeka/Karipsko more 828 809367 7431114 2026-04-16T21:05:08Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Karipsko more 7431114 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Modul:Rijeka/Bužimnica (Bogdanica) 828 809368 7431126 2026-04-16T21:20:11Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Bužimnica (Bogdanica) 7431126 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Bogdanica (Novčica)", strana = "L" } 1qkmmkesxgnef2tcaeqo8if2j5mfvdv Modul:Rijeka/Bogdanica (Novčica) 828 809369 7431127 2026-04-16T21:20:49Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Bogdanica (Novčica) 7431127 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Novčica", strana = "L" } clfgft3liutgimh282i7ijyh3durnqc Modul:Rijeka/Novčica 828 809370 7431128 2026-04-16T21:21:30Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Novčica 7431128 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Lika (rijeka)", strana = "L" } kxielvmwwgxytsr82dv5pv0pzzxsgjc Modul:Rijeka/Lika (rijeka) 828 809371 7431129 2026-04-16T21:23:31Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Lika (rijeka) 7431129 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "ponornica", strana = "U" } 09u9vucjhixqvanrq9rhigczlevq1ek Modul:Rijeka/ponornica 828 809372 7431130 2026-04-16T21:24:11Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu ponornica 7431130 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada 14 809373 7431142 2026-04-16T22:00:48Z Divna Jaksic 974 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nagrada|Nobel]]«. 7431142 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nagrada|Nobel]] add8z23gyyzrjj6t3varh749mvr17wh 7431144 7431142 2026-04-16T22:03:34Z Divna Jaksic 974 7431144 wikitext text/x-wiki <noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nagrada|Nobel]] </noinclude> qorqe2a2xpc5livhmtgk70f6ks5faxh Balanitaceae 0 809375 7431161 2026-04-16T22:11:41Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Balanitaceae]] na [[Dvoliskovice]] preko preusmjeravanja 7431161 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Dvoliskovice]] quvpqtcbvpscfwus3axa5kp7fiozeun Modul:Rijeka/Otuča 828 809376 7431162 2026-04-16T22:15:42Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Otuča 7431162 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "ponornica", strana = "U" } 09u9vucjhixqvanrq9rhigczlevq1ek Predložak:Dobitnici Nobelove nagrade 1901 10 809377 7431168 2026-04-16T22:33:07Z Divna Jaksic 974 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Nobelova nagrada za 1901. godinu | naslov = Dobitnici [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za [[1901.]] godinu | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | slika = [[Slika:Alfred Nobel mirrored.png|150px]] | grupa1 = [[Nobelova nagrada za kemiju]] | popis1 = [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] (Nizozemska) | grupa2 = Nobelova_nagrada_za_knjiž...«. 7431168 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nobelova nagrada za 1901. godinu | naslov = Dobitnici [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za [[1901.]] godinu | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | slika = [[Slika:Alfred Nobel mirrored.png|150px]] | grupa1 = [[Nobelova nagrada za kemiju]] | popis1 = [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] (Nizozemska) | grupa2 = [[Nobelova_nagrada_za_književnost|Književnost]] | popis2 = [[Sully Prudhomme]] (Francuska) | grupa3 = [[Nobelova_nagrada_za_mir|Mir]] | popis3 = [[Henry Dunant]] (Švicarska)<br> [[Frédéric Passy]] (Francuska) | grupa4 = [[Nobelova_nagrada_za_fiziku|Fizika]] | popis4 = [[Wilhelm Conrad Röntgen]] (Njemačka) | grupa5 = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] | popis5 = [[Emil Adolf von Behring]] (Njemačka) }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada|1901]] </noinclude> np5sx867p4qdc30v6e5shvenx2js6h4 7431416 7431168 2026-04-17T11:11:05Z Divna Jaksic 974 7431416 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nobelova nagrada za 1901. godinu | naslov = Dobitnici [[Nobelova nagrada|Nobelovih nagrada]] za [[1901.]] godinu | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | slika = [[Slika:Alfred Nobel mirrored.png|150px]] | grupa1 = [[Nobelova nagrada za kemiju]] | popis1 = [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] (Nizozemska) | grupa2 = [[Nobelova nagrada za književnost]] | popis2 = [[Sully Prudhomme]] (Francuska) | grupa3 = [[Nobelova nagrada za mir]] | popis3 = [[Henry Dunant]] (Švicarska)<br> [[Frédéric Passy]] (Francuska) | grupa4 = [[Nobelova nagrada za fiziku]] | popis4 = [[Wilhelm Conrad Röntgen]] (Njemačka) | grupa5 = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | popis5 = [[Emil Adolf von Behring]] (Njemačka) }} <noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada|1901]] </noinclude> 88jnv9oc932ufdgjur5wr3wfxzibzup 7431420 7431416 2026-04-17T11:15:28Z Divna Jaksic 974 7431420 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nobelova nagrada za 1901. godinu | naslov = Dobitnici [[Nobelova nagrada|Nobelovih nagrada]] za [[1901.]] godinu | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | slika = [[Slika:Alfred Nobel mirrored.png|150px]] | grupa1 = [[Nobelova nagrada za kemiju]] | popis1 = [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] (Nizozemska) | grupa2 = [[Nobelova nagrada za književnost]] | popis2 = [[Sully Prudhomme]] (Francuska) | grupa3 = [[Nobelova nagrada za mir]] | popis3 = [[Henry Dunant]] (Švicarska)<br> [[Frédéric Passy]] (Francuska) | grupa4 = [[Nobelova nagrada za fiziku]] | popis4 = [[Wilhelm Conrad Röntgen]] (Njemačka) | grupa5 = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | popis5 = [[Emil Adolf von Behring]] (Njemačka) }} <noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika Nobelovih nagrada po godinama|1901]] </noinclude> 4yt96xwmwov7iz18p073elv8joftfuu Modul:Rijeka/Lepenac (rijeka) 828 809378 7431181 2026-04-16T22:51:29Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Lepenac (rijeka) 7431181 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Vardar", strana = "L" } 61hscxis5atkkv6j81q5851fc8mbfvl Modul:Rijeka/Vardar 828 809379 7431182 2026-04-16T22:52:06Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Vardar 7431182 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Egejsko more", strana = "U" } lrw0z2e9udc3dk1ij52cintmmngq52n Modul:Rijeka/Egejsko more 828 809380 7431183 2026-04-16T22:52:37Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Egejsko more 7431183 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Balanites 0 809381 7431200 2026-04-17T00:41:29Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Balanites | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = [[Tribuloideae]] | genus = '''''Balanites''''' | genus_autorstvo = <small>Delile</small> | species = | subspecies = | dvoimeno...«. 7431200 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Balanites | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Zygophyllales]] | familia = [[Zygophyllaceae]] | subfamilia = [[Tribuloideae]] | genus = '''''Balanites''''' | genus_autorstvo = <small>Delile</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Balanites''', biljni rod iz porodice [[Dvoliskovice|dvoliskovica]] kojemu pripada 9 vrsta drveča i grmova, od čega 7 u Africi i Arapskom poluotokui po jedna u Mjanmaru i Vijetnamu. <ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:41747-1#children Plants of the World online]. Pristupljeno 23. travnja 2020.</ref> [[Drveće]] ili [[grm]]ovi, često trnoviti. [[Listovi]]: Sastavljeni, najčešće s 2 liske. Listovi i cvatovi imaju nekoliko upotreba, uključujući i kao [[povrće]]. [[Cvjetovi]]: Mali, zelenkasto-žuti, u pazušnim cvatovima. [[Plod]]: Mesnat, koštuničav („pustinjska datulja“). Značaj: Važni u Africi: jestivi plodovi, ulje, ljekovita primjena i stočna hrana. Nekoliko vrsta balanitesa ima ekonomski značaj u [[Afrika|Africi]]. Glavna primjena odnosi se na [[plod]]ove više vrsta, osobito tzv. „pustinjske datulje“, koji su jestivi i daju vrijedno ulje, kao i farmaceutski važan steroid [[Diosgenin|diosgenin]] te saponin-glukozid otrovan za hladnokrvne životinje koje su domaćini gvinejskog crva i razvojnih stadija [[Bilharzija|bilharzije]]. <ref name="JSTOR ">[https://plants.jstor.org/stable/10.5555/al.ap.flora.ftea006187 JSTOR], pristupljeno 12. travnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Balanites aegyptiaca]]'' <small>(L.) Delile</small> # ''[[Balanites angolensis]]'' <small>(Welw.) Mildbr. & Schltr.</small> # ''[[Balanites glabra]]'' <small>Mildbr. & Schltr.</small> # ''[[Balanites maughamii]]'' <small>Sprague</small> # ''[[Balanites pedicellaris]]'' <small>Mildbr. & Schltr.</small> # ''[[Balanites rotundifolia]]'' <small>(Tiegh.) Blatt.</small> # ''[[Balanites triflora]]'' <small>Tiegh.</small> # ''[[Balanites vietnamica]]'' <small>Luu, T.Trung Nguyen & T.Q.T.Nguyen</small> # ''[[Balanites wilsoniana]]'' <small>Dawe & Sprague</small> * ''[[Balanites roxburghii]]'' <small>Planch.</small>. sinonim za ''Balanites aegyptiaca''. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi dvoliskovica]] ixzab5z0bkf1olufyx78x6kk5w0p970 Kategorija:Rodovi dvoliskovica 14 809382 7431201 2026-04-17T00:42:58Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi Zygophyllales]]«. 7431201 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi Zygophyllales]] 443qya9am15kfqyne3by7holv4czvvp 7431218 7431201 2026-04-17T00:50:42Z Zeljko 1196 7431218 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi Zygophyllales]] [[Kategorija:Dvoliskovice]] lpw0bkbtg13crblks4jvyyawxu8limm Televizija u 2015. 0 809383 7431234 2026-04-17T05:28:07Z ~2026-23595-23 358124 The voice 7431234 wikitext text/x-wiki {{Godina/Podtema|podtema=Televizija|2015}} == Svijet == === Događaji === === Osnivanja i gašenja === <!--Osnivanja i gašenja televizijskih postaja, tvrtka proizvođača televizijskih uređaja (prijamnika, postaja, antena, odašiljača), škola za rad na televiziji, časopisa, izdavanje zbornika u svezi s televizijom, uvođenja novih tehnologija, žanrova televizijskih postaja (medija), nadzornih tijela za televiziju, početak televizijskih serija, televizijskih emisija...... --> === Nagrade i priznanja === <!-- Uvođenje i dodjele nagrada i priznanja. --> === Rođenja === <!-- Rođenja poznatih osoba u svezi s televizijom. --> === Smrti === <!-- Smrti poznatih osoba u svezi s televizijom. --> == Hrvatska i u Hrvata == === Događaji === === Osnivanja i gašenja === <!--Osnivanja i gašenja televizijskih postaja, tvrtka proizvođača televizijskih uređaja (prijamnika, postaja, antena, odašiljača), škola za rad na televiziji, časopisa, izdavanje zbornika u svezi s televizijom, uvođenja novih tehnologija, žanrova televizijskih postaja (medija), nadzornih tijela za televiziju, početak televizijskih serija, televizijskih emisija...... --> === Nagrade i priznanja === <!-- Uvođenje i dodjele nagrada i priznanja. --> === Rođenja === <!-- Rođenja poznatih osoba u svezi s televizijom. --> === Smrti === <!-- Smrti poznatih osoba u svezi s televizijom. --> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti | commonscat = 2015. in television | commonscathr = Televizija u $3 }} mrrcfjmre956hrvs0i7quqvwnc8gx57 Televizija u 2016. 0 809384 7431235 2026-04-17T05:28:35Z ~2026-23595-23 358124 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Godina/Podtema|podtema=Televizija|2016}} == Svijet == === Događaji === === Osnivanja i gašenja === <!--Osnivanja i gašenja televizijskih postaja, tvrtka proizvođača televizijskih uređaja (prijamnika, postaja, antena, odašiljača), škola za rad na televiziji, časopisa, izdavanje zbornika u svezi s televizijom, uvođenja novih tehnologija, žanrova televizijskih postaja (medija), nadzornih tijela za televiziju, početak televizijskih ser...«. 7431235 wikitext text/x-wiki {{Godina/Podtema|podtema=Televizija|2016}} == Svijet == === Događaji === === Osnivanja i gašenja === <!--Osnivanja i gašenja televizijskih postaja, tvrtka proizvođača televizijskih uređaja (prijamnika, postaja, antena, odašiljača), škola za rad na televiziji, časopisa, izdavanje zbornika u svezi s televizijom, uvođenja novih tehnologija, žanrova televizijskih postaja (medija), nadzornih tijela za televiziju, početak televizijskih serija, televizijskih emisija...... --> === Nagrade i priznanja === <!-- Uvođenje i dodjele nagrada i priznanja. --> === Rođenja === <!-- Rođenja poznatih osoba u svezi s televizijom. --> === Smrti === <!-- Smrti poznatih osoba u svezi s televizijom. --> == Hrvatska i u Hrvata == === Događaji === === Osnivanja i gašenja === <!--Osnivanja i gašenja televizijskih postaja, tvrtka proizvođača televizijskih uređaja (prijamnika, postaja, antena, odašiljača), škola za rad na televiziji, časopisa, izdavanje zbornika u svezi s televizijom, uvođenja novih tehnologija, žanrova televizijskih postaja (medija), nadzornih tijela za televiziju, početak televizijskih serija, televizijskih emisija...... --> === Nagrade i priznanja === <!-- Uvođenje i dodjele nagrada i priznanja. --> === Rođenja === <!-- Rođenja poznatih osoba u svezi s televizijom. --> === Smrti === <!-- Smrti poznatih osoba u svezi s televizijom. --> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti | commonscat = 2016. in television | commonscathr = Televizija u $3 }} hqmdjamoot4ec4zylkpo6jlv74ti6jt Televizija u 2026. 0 809385 7431236 2026-04-17T05:29:02Z ~2026-23595-23 358124 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Godina/Podtema|podtema=Televizija|2026}} == Svijet == === Događaji === === Osnivanja i gašenja === <!--Osnivanja i gašenja televizijskih postaja, tvrtka proizvođača televizijskih uređaja (prijamnika, postaja, antena, odašiljača), škola za rad na televiziji, časopisa, izdavanje zbornika u svezi s televizijom, uvođenja novih tehnologija, žanrova televizijskih postaja (medija), nadzornih tijela za televiziju, početak televizijskih ser...«. 7431236 wikitext text/x-wiki {{Godina/Podtema|podtema=Televizija|2026}} == Svijet == === Događaji === === Osnivanja i gašenja === <!--Osnivanja i gašenja televizijskih postaja, tvrtka proizvođača televizijskih uređaja (prijamnika, postaja, antena, odašiljača), škola za rad na televiziji, časopisa, izdavanje zbornika u svezi s televizijom, uvođenja novih tehnologija, žanrova televizijskih postaja (medija), nadzornih tijela za televiziju, početak televizijskih serija, televizijskih emisija...... --> === Nagrade i priznanja === <!-- Uvođenje i dodjele nagrada i priznanja. --> === Rođenja === <!-- Rođenja poznatih osoba u svezi s televizijom. --> === Smrti === <!-- Smrti poznatih osoba u svezi s televizijom. --> == Hrvatska i u Hrvata == === Događaji === === Osnivanja i gašenja === <!--Osnivanja i gašenja televizijskih postaja, tvrtka proizvođača televizijskih uređaja (prijamnika, postaja, antena, odašiljača), škola za rad na televiziji, časopisa, izdavanje zbornika u svezi s televizijom, uvođenja novih tehnologija, žanrova televizijskih postaja (medija), nadzornih tijela za televiziju, početak televizijskih serija, televizijskih emisija...... --> === Nagrade i priznanja === <!-- Uvođenje i dodjele nagrada i priznanja. --> === Rođenja === <!-- Rođenja poznatih osoba u svezi s televizijom. --> === Smrti === <!-- Smrti poznatih osoba u svezi s televizijom. --> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti | commonscat = 2026. in television | commonscathr = Televizija u $3 }} aasixrrkxqc0i35uikxm83d2v4iajmw Aschera 0 809386 7431243 2026-04-17T06:07:30Z Argo Navis 852 Preusmjeravanje stranice na [[214 Aschera]] 7431243 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[214 Aschera]] 7mh6v93n5o5etgf7ea8jn033q4fp00z Antillia 0 809387 7431244 2026-04-17T06:11:27Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{mz}} * [[Antillia (otok)]], fantomski otok u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]] * [[Antillia (biljni rod)]], biljni rod * [[Antilia (zgrada)]], zgrada u [[Mumbai]]ju, u [[Indija|Indiji]] {{razdvojba}}«. 7431244 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Antillia (otok)]], fantomski otok u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]] * [[Antillia (biljni rod)]], biljni rod * [[Antilia (zgrada)]], zgrada u [[Mumbai]]ju, u [[Indija|Indiji]] {{razdvojba}} nwtx58gdpgmbewx8fkten5hfzdr6c0a Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih otočja 14 809388 7431251 2026-04-17T06:18:55Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Lokacijske karte otočja|Hrvatska]] [[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih otoka|Otočja]]«. 7431251 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Lokacijske karte otočja|Hrvatska]] [[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih otoka|Otočja]] 56tbr7kep3et5hz3cuqnvz2trt1tw6y 7431252 7431251 2026-04-17T06:19:04Z Argo Navis 852 7431252 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Lokacijske karte otočja|Hrvatska]] [[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih otoka|*Otočja]] lkda1x5w5aadxkju88l9ujkpbmyi09t Kategorija:Lokacijske karte Hvara 14 809389 7431258 2026-04-17T06:21:54Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih otoka|Lokacijske karte hrvatskih otoka]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431258 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih otoka|Hvar]] 978t3kgwgm82chg15ybgzp2tvpvrfdn Kategorija:Lokacijske karte Brača 14 809390 7431259 2026-04-17T06:22:18Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih otoka|Brač]]«. 7431259 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih otoka|Brač]] j80fpceo42x6j86pd3wqxp6nb1hd6rs Kategorija:Lokacijske karte Splita 14 809391 7431270 2026-04-17T06:29:38Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih gradova|Lokacijske karte hrvatskih gradova]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7431270 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Lokacijske karte hrvatskih gradova|Split]] ctm9vpeqerq4t11l7fvaer73woyyybk Modul:Rijeka/Gacka (rijeka) 828 809392 7431315 2026-04-17T08:27:07Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Gacka (rijeka) 7431315 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "ponornica", strana = "U" } 09u9vucjhixqvanrq9rhigczlevq1ek Kategorija:Rijeke u Čuvašiji 14 809393 7431317 2026-04-17T09:01:59Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Rijeke u europskom dijelu Rusije|Čuvašija]] [[Kategorija:Vodene mase u Čuvašiji]]«. 7431317 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Rijeke u europskom dijelu Rusije|Čuvašija]] [[Kategorija:Vodene mase u Čuvašiji]] q2ku6rbb79pu25l4o0xggsa97g9i7en Modul:Rijeka/Hopjor 828 809394 7431322 2026-04-17T09:07:54Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Hopjor 7431322 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Don", strana = "L" } mtqi8qrobbybjesruqw89y25e1gnbcr Modul:Rijeka/Azovsko more 828 809395 7431323 2026-04-17T09:09:47Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »return { kraj = true }«. 7431323 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Modul:Rijeka/Jadransko more 828 809396 7431324 2026-04-17T09:09:58Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »return { kraj = true }«. 7431324 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Modul:Rijeka/Jonsko more 828 809397 7431325 2026-04-17T09:10:09Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »return { kraj = true }«. 7431325 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Modul:Rijeka/Tirensko more 828 809398 7431326 2026-04-17T09:10:38Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »return { kraj = true }«. 7431326 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Modul:Rijeka/Ligursko more 828 809399 7431327 2026-04-17T09:10:50Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »return { kraj = true }«. 7431327 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Modul:Rijeka/Sredozemno more 828 809400 7431328 2026-04-17T09:11:08Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »return { kraj = true }«. 7431328 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Modul:Rijeka/Bar (rijeka) 828 809401 7431329 2026-04-17T09:12:27Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Bar (rijeka) 7431329 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Meuse (rijeka)", -- wikipoveznica vodene mase u koju se ulijeva strana = "L" -- L (lijevi pritok), D (desni pritok) ili U (ulijeva se u more ili jezero) } 8m7tm14zllrwqtznnvsyer0nqmw2sqg Modul:Rijeka/Crno more 828 809402 7431333 2026-04-17T09:14:30Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »return { kraj = true }«. 7431333 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Modul:Rijeka/Sjeverno more 828 809403 7431334 2026-04-17T09:14:34Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Sjeverno more 7431334 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Modul:Rijeka/Baltičko more 828 809404 7431335 2026-04-17T09:14:47Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »return { kraj = true }«. 7431335 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Modul:Rijeka/Karsko more 828 809405 7431336 2026-04-17T09:15:00Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »return { kraj = true }«. 7431336 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Modul:Rijeka/Laptevsko more 828 809406 7431338 2026-04-17T09:15:13Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »return { kraj = true }«. 7431338 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Modul:Rijeka/Japansko more 828 809407 7431339 2026-04-17T09:15:27Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »return { kraj = true }«. 7431339 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Modul:Rijeka/Filipinsko more 828 809408 7431340 2026-04-17T09:15:38Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »return { kraj = true }«. 7431340 Scribunto text/plain return { kraj = true } iz6jzl66gg2qj39r57lb8m9bmy0c6t9 Modul:Rijeka/Caledon 828 809409 7431342 2026-04-17T09:18:48Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Caledon 7431342 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Oranje (rijeka)", -- wikipoveznica vodene mase u koju se ulijeva strana = "D" -- L (lijevi pritok), D (desni pritok) ili U (ulijeva se u more ili jezero) } p4qezpg45fbrge4ewbvus1hjs5j54z3 Modul:Rijeka/Oranje (rijeka) 828 809410 7431343 2026-04-17T09:19:19Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Oranje (rijeka) 7431343 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Atlantski ocean", -- wikipoveznica vodene mase u koju se ulijeva strana = "U" -- L (lijevi pritok), D (desni pritok) ili U (ulijeva se u more ili jezero) } rtded460nbfgbjovzsng7m4t2ljhqdh Modul:Rijeka/Vaal 828 809411 7431347 2026-04-17T09:21:28Z Argo Navis 852 Stvoren modul za vodenu masu Vaal 7431347 Scribunto text/plain return { ulijeva_se = "Oranje (rijeka)", -- wikipoveznica vodene mase u koju se ulijeva strana = "D" -- L (lijevi pritok), D (desni pritok) ili U (ulijeva se u more ili jezero) } p4qezpg45fbrge4ewbvus1hjs5j54z3 Optimizacija web stranice 0 809412 7431353 2026-04-17T09:32:16Z ~2026-23570-85 358139 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Optimizacija web stranice ''''' (''engl. website optimization) skup je tehnika i procesa kojima se poboljšavaju performanse, vidljivost i učinkovitost web stranice s ciljem povećanja kvalitete korisničkog iskustva i postizanja komunikacijskih ili poslovnih ciljeva. Optimizacija obuhvaća više područja, uključujući tehničku optimizaciju, optimizaciju za tražilice (SEO), optimizaciju konverzije (CRO) te optimizaciju sadržaja. '''Opti...«. 7431353 wikitext text/x-wiki '''Optimizacija web stranice ''''' (''engl. website optimization) skup je tehnika i procesa kojima se poboljšavaju performanse, vidljivost i učinkovitost web stranice s ciljem povećanja kvalitete korisničkog iskustva i postizanja komunikacijskih ili poslovnih ciljeva. Optimizacija obuhvaća više područja, uključujući tehničku optimizaciju, optimizaciju za tražilice (SEO), optimizaciju konverzije (CRO) te optimizaciju sadržaja. '''Optimizacija za tražilice (SEO)''' (engl. Search Engine Optimization, SEO) predstavlja proces prilagodbe web stranice kako bi se poboljšala njezina vidljivost u organskim rezultatima tražilica. Cilj SEO-a je povećanje količine i kvalitete neplaćenog prometa kroz bolje rangiranje za relevantne korisničke upite. SEO uključuje tehničke, sadržajne i vanjske čimbenike koji utječu na način na koji tražilice pronalaze, indeksiraju i rangiraju web stranice. ''' '''Korisnička namjera pretraživanja''''' Važan element SEO optimizacije je razumijevanje korisničke namjere pretraživanja (engl. search intent), odnosno razloga zbog kojeg korisnik upisuje određeni upit. Tražilice nastoje prikazati rezultate koji najtočnije odgovaraju toj namjeri, što značajno utječe na rangiranje sadržaja. Najčešće vrste korisničke namjere uključuju: 1. informativnu (traženje informacija) 2. navigacijsku (traženje određene web stranice) 3. transakcijsku (namjera kupnje ili akcije) 4. On-page, off-page i tehnički SEO SEO se obično dijeli na tri osnovne kategorije: '''On-page SEO''' – optimizacija sadržaja, naslova, meta podataka i strukture stranice '''Off-page SEO''' – izgradnja autoriteta putem poveznica i reputacije '''Tehnički SEO''' – optimizacija infrastrukture, indeksiranja i performansi stranice '''Umjetna inteligencija i optimizacija''' Razvoj umjetne inteligencije značajno je promijenio način na koji funkcioniraju tražilice i kako se sadržaj prikazuje korisnicima. Umjesto klasičnih popisa rezultata, sve su češći sustavi koji generiraju izravne odgovore na korisničke upite. Ovaj pomak doveo je do razvoja novih pristupa optimizaciji, kao što su: ''' Answer Engine Optimization (AEO''') – optimizacija sadržaja za izravne '''odgovore u tražilicama i AI sustavima Generative Engine Optimization (GEO)''' – optimizacija za generativne AI sustave koji sintetiziraju informacije U takvom okruženju naglasak se sve više stavlja na: jasno strukturiran sadržaj semantičko razumijevanje teme kvalitetu i vjerodostojnost izvora odgovaranje na konkretna pitanja korisnika AI sustavi sve češće interpretiraju sadržaj umjesto da samo indeksiraju ključne riječi, što mijenja tradicionalne SEO strategije. '''Tehnička optimizacija''' uključuje poboljšanja infrastrukture web stranice kako bi bila dostupna i razumljiva tražilicama te brza za korisnike. Najvažniji elementi uključuju: - brzinu učitavanja stranice - mobilnu prilagodbu (responsive design) - sigurnost (HTTPS) - strukturu URL-ova - indeksiranje i pristupačnost '''Optimizacija konverzije (CRO)''' (engl. Conversion Rate Optimization, CRO) usmjerena je na povećanje postotka korisnika koji izvršavaju željenu radnju na web stranici, poput kupnje ili prijave. Metode uključuju: 1. A/B testiranje 2. analizu ponašanja korisnika 3. poboljšanje korisničkog iskustva (UX) '''Optimizacija sadržaja''' obuhvaća stvaranje i prilagodbu sadržaja koji odgovara potrebama korisnika i zahtjevima tražilica. Ključni elementi uključuju: 1. istraživanje ključnih riječi 2. strukturiranje sadržaja 3. relevantnost i kvaliteta informacija 4. usklađenost s korisničkom namjerom '''Ciljevi optimizacije''' Glavni ciljevi optimizacije web stranice uključuju: povećanje organskog prometa poboljšanje vidljivosti u tražilicama povećanje angažmana korisnika povećanje stope konverzije Razvoj i trendovi Optimizacija web stranica kontinuirano se razvija paralelno s promjenama u tehnologiji tražilica. Uvođenje umjetne inteligencije, glasovnog pretraživanja i personaliziranih rezultata dovelo je do promjena u načinu optimizacije, pri čemu se sve veći naglasak stavlja na kontekst, semantiku i korisničko iskustvo. i45bro3pnmalqxa48fitb0l0ow6dlon 7431355 7431353 2026-04-17T09:33:00Z ~2026-23570-85 358139 7431355 wikitext text/x-wiki '''Optimizacija web stranice ''''' (''engl. website optimization) skup je tehnika i procesa kojima se poboljšavaju performanse, vidljivost i učinkovitost web stranice s ciljem povećanja kvalitete korisničkog iskustva i postizanja komunikacijskih ili poslovnih ciljeva. Optimizacija obuhvaća više područja, uključujući tehničku optimizaciju, optimizaciju za tražilice (SEO), optimizaciju konverzije (CRO) te optimizaciju sadržaja. '''Optimizacija za tražilice (SEO)''' (engl. Search Engine Optimization, SEO) predstavlja proces prilagodbe web stranice kako bi se poboljšala njezina vidljivost u organskim rezultatima tražilica. Cilj SEO-a je povećanje količine i kvalitete neplaćenog prometa kroz bolje rangiranje za relevantne korisničke upite. SEO uključuje tehničke, sadržajne i vanjske čimbenike koji utječu na način na koji tražilice pronalaze, indeksiraju i rangiraju web stranice. ''' '''Korisnička namjera pretraživanja''''' Važan element SEO optimizacije je razumijevanje korisničke namjere pretraživanja (engl. search intent), odnosno razloga zbog kojeg korisnik upisuje određeni upit. Tražilice nastoje prikazati rezultate koji najtočnije odgovaraju toj namjeri, što značajno utječe na rangiranje sadržaja. Najčešće vrste korisničke namjere uključuju: 1. informativnu (traženje informacija) 2. navigacijsku (traženje određene web stranice) 3. transakcijsku (namjera kupnje ili akcije) 4. On-page, off-page i tehnički SEO SEO se obično dijeli na tri osnovne kategorije: '''On-page SEO''' – optimizacija sadržaja, naslova, meta podataka i strukture stranice '''Off-page SEO''' – izgradnja autoriteta putem poveznica i reputacije '''Tehnički SEO''' – optimizacija infrastrukture, indeksiranja i performansi stranice '''Umjetna inteligencija i optimizacija''' Razvoj umjetne inteligencije značajno je promijenio način na koji funkcioniraju tražilice i kako se sadržaj prikazuje korisnicima. Umjesto klasičnih popisa rezultata, sve su češći sustavi koji generiraju izravne odgovore na korisničke upite. Ovaj pomak doveo je do razvoja novih pristupa optimizaciji, kao što su: ''' Answer Engine Optimization (AEO''') – optimizacija sadržaja za izravne '''odgovore u tražilicama i AI sustavima Generative Engine Optimization (GEO)''' – optimizacija za generativne AI sustave koji sintetiziraju informacije U takvom okruženju naglasak se sve više stavlja na: jasno strukturiran sadržaj semantičko razumijevanje teme kvalitetu i vjerodostojnost izvora odgovaranje na konkretna pitanja korisnika AI sustavi sve češće interpretiraju sadržaj umjesto da samo indeksiraju ključne riječi, što mijenja tradicionalne SEO strategije. '''Tehnička optimizacija''' uključuje poboljšanja infrastrukture web stranice kako bi bila dostupna i razumljiva tražilicama te brza za korisnike. Najvažniji elementi uključuju: - brzinu učitavanja stranice - mobilnu prilagodbu (responsive design) - sigurnost (HTTPS) - strukturu URL-ova - indeksiranje i pristupačnost '''Optimizacija konverzije (CRO)''' (engl. Conversion Rate Optimization, CRO) usmjerena je na povećanje postotka korisnika koji izvršavaju željenu radnju na web stranici, poput kupnje ili prijave. Metode uključuju: 1. A/B testiranje 2. analizu ponašanja korisnika 3. poboljšanje korisničkog iskustva (UX) '''Optimizacija sadržaja''' obuhvaća stvaranje i prilagodbu sadržaja koji odgovara potrebama korisnika i zahtjevima tražilica. Ključni elementi uključuju: 1. istraživanje ključnih riječi 2. strukturiranje sadržaja 3. relevantnost i kvaliteta informacija 4. usklađenost s korisničkom namjerom '''Ciljevi optimizacije''' Glavni ciljevi optimizacije web stranice uključuju: povećanje organskog prometa poboljšanje vidljivosti u tražilicama povećanje angažmana korisnika povećanje stope konverzije Razvoj i trendovi Optimizacija web stranica kontinuirano se razvija paralelno s promjenama u tehnologiji tražilica. Uvođenje umjetne inteligencije, glasovnog pretraživanja i personaliziranih rezultata dovelo je do promjena u načinu optimizacije, pri čemu se sve veći naglasak stavlja na kontekst, semantiku i korisničko iskustvo. 7wj3mp5sx846oczynwelme1ywxxx1op 7431403 7431355 2026-04-17T10:53:03Z ~2026-23729-13 358140 predlošci održavanja 7431403 wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati}}{{esej}}{{nedostaju izvori}} '''Optimizacija web stranice ''''' (''engl. website optimization) skup je tehnika i procesa kojima se poboljšavaju performanse, vidljivost i učinkovitost web stranice s ciljem povećanja kvalitete korisničkog iskustva i postizanja komunikacijskih ili poslovnih ciljeva. Optimizacija obuhvaća više područja, uključujući tehničku optimizaciju, optimizaciju za tražilice (SEO), optimizaciju konverzije (CRO) te optimizaciju sadržaja. '''Optimizacija za tražilice (SEO)''' (engl. Search Engine Optimization, SEO) predstavlja proces prilagodbe web stranice kako bi se poboljšala njezina vidljivost u organskim rezultatima tražilica. Cilj SEO-a je povećanje količine i kvalitete neplaćenog prometa kroz bolje rangiranje za relevantne korisničke upite. SEO uključuje tehničke, sadržajne i vanjske čimbenike koji utječu na način na koji tražilice pronalaze, indeksiraju i rangiraju web stranice. ''' '''Korisnička namjera pretraživanja''''' Važan element SEO optimizacije je razumijevanje korisničke namjere pretraživanja (engl. search intent), odnosno razloga zbog kojeg korisnik upisuje određeni upit. Tražilice nastoje prikazati rezultate koji najtočnije odgovaraju toj namjeri, što značajno utječe na rangiranje sadržaja. Najčešće vrste korisničke namjere uključuju: 1. informativnu (traženje informacija) 2. navigacijsku (traženje određene web stranice) 3. transakcijsku (namjera kupnje ili akcije) 4. On-page, off-page i tehnički SEO SEO se obično dijeli na tri osnovne kategorije: '''On-page SEO''' – optimizacija sadržaja, naslova, meta podataka i strukture stranice '''Off-page SEO''' – izgradnja autoriteta putem poveznica i reputacije '''Tehnički SEO''' – optimizacija infrastrukture, indeksiranja i performansi stranice '''Umjetna inteligencija i optimizacija''' Razvoj umjetne inteligencije značajno je promijenio način na koji funkcioniraju tražilice i kako se sadržaj prikazuje korisnicima. Umjesto klasičnih popisa rezultata, sve su češći sustavi koji generiraju izravne odgovore na korisničke upite. Ovaj pomak doveo je do razvoja novih pristupa optimizaciji, kao što su: ''' Answer Engine Optimization (AEO''') – optimizacija sadržaja za izravne '''odgovore u tražilicama i AI sustavima Generative Engine Optimization (GEO)''' – optimizacija za generativne AI sustave koji sintetiziraju informacije U takvom okruženju naglasak se sve više stavlja na: jasno strukturiran sadržaj semantičko razumijevanje teme kvalitetu i vjerodostojnost izvora odgovaranje na konkretna pitanja korisnika AI sustavi sve češće interpretiraju sadržaj umjesto da samo indeksiraju ključne riječi, što mijenja tradicionalne SEO strategije. '''Tehnička optimizacija''' uključuje poboljšanja infrastrukture web stranice kako bi bila dostupna i razumljiva tražilicama te brza za korisnike. Najvažniji elementi uključuju: - brzinu učitavanja stranice - mobilnu prilagodbu (responsive design) - sigurnost (HTTPS) - strukturu URL-ova - indeksiranje i pristupačnost '''Optimizacija konverzije (CRO)''' (engl. Conversion Rate Optimization, CRO) usmjerena je na povećanje postotka korisnika koji izvršavaju željenu radnju na web stranici, poput kupnje ili prijave. Metode uključuju: 1. A/B testiranje 2. analizu ponašanja korisnika 3. poboljšanje korisničkog iskustva (UX) '''Optimizacija sadržaja''' obuhvaća stvaranje i prilagodbu sadržaja koji odgovara potrebama korisnika i zahtjevima tražilica. Ključni elementi uključuju: 1. istraživanje ključnih riječi 2. strukturiranje sadržaja 3. relevantnost i kvaliteta informacija 4. usklađenost s korisničkom namjerom '''Ciljevi optimizacije''' Glavni ciljevi optimizacije web stranice uključuju: povećanje organskog prometa poboljšanje vidljivosti u tražilicama povećanje angažmana korisnika povećanje stope konverzije Razvoj i trendovi Optimizacija web stranica kontinuirano se razvija paralelno s promjenama u tehnologiji tražilica. Uvođenje umjetne inteligencije, glasovnog pretraživanja i personaliziranih rezultata dovelo je do promjena u načinu optimizacije, pri čemu se sve veći naglasak stavlja na kontekst, semantiku i korisničko iskustvo. mygr0itv85aqviywjrbtpycd977ab4x Kategorija:Francuske umjetničke nagrade 14 809413 7431359 2026-04-17T09:34:53Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Umjetničke nagrade po državama]] [[Kategorija:Francuske nagrade|Umjetničke]] [[Kategorija:Francuska umjetnost|Nagrade]] [[Kategorija:Kritika u Francuskoj|Nagrade]]«. 7431359 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Umjetničke nagrade po državama]] [[Kategorija:Francuske nagrade|Umjetničke]] [[Kategorija:Francuska umjetnost|Nagrade]] [[Kategorija:Kritika u Francuskoj|Nagrade]] m4k5vgjppuhsel8c53p3wgh6pub6i61 Kategorija:Kritika u Francuskoj 14 809414 7431361 2026-04-17T09:35:40Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Kritika po državama|Francuska]] [[Kategorija:Francuska kultura]]«. 7431361 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Kritika po državama|Francuska]] [[Kategorija:Francuska kultura]] 6wy5as8crq4cchvsya65363v2c0iib7 Kategorija:Hrvatske filmske nagrade 14 809415 7431371 2026-04-17T09:43:01Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Filmske nagrade po državama]] [[Kategorija:Hrvatske umjetničke nagrade|Film]] [[Kategorija:Filmska kritika u Hrvatskoj|Nagrade]]«. 7431371 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Filmske nagrade po državama]] [[Kategorija:Hrvatske umjetničke nagrade|Film]] [[Kategorija:Filmska kritika u Hrvatskoj|Nagrade]] 9m1gw1xh1cruiop6vsbgm6uvocjbmzj Kategorija:Filmska kritika u Hrvatskoj 14 809416 7431372 2026-04-17T09:43:48Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Filmska kritika po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Kritika u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatska filmska umjetnost|Kritika]]«. 7431372 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Filmska kritika po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Kritika u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatska filmska umjetnost|Kritika]] 351hxy5jfuftpvnvpg4xs1v5q6acdty Kategorija:Likovna kritika u Hrvatskoj 14 809417 7431378 2026-04-17T09:46:11Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Likovna kritika po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Kritika u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatska likovna umjetnost|Kritika]]«. 7431378 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Likovna kritika po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Kritika u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatska likovna umjetnost|Kritika]] gdwvo21gqbhubvuzob2hnpk70gdwbs2 Kategorija:Likovna kritika po državama 14 809418 7431379 2026-04-17T09:46:32Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Likovna kritika|*Države]] [[Kategorija:Kritika po državama|*Likovna ]] [[Kategorija:Likovna umjetnost po državama|*Kritika]]«. 7431379 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Likovna kritika|*Države]] [[Kategorija:Kritika po državama|*Likovna ]] [[Kategorija:Likovna umjetnost po državama|*Kritika]] e14bsvc71s2g826xe5mxis4etorw6lc Kategorija:Književna kritika u Hrvatskoj 14 809419 7431381 2026-04-17T09:47:40Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Književna kritika po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Kritika u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatska književnost|Kritika]]«. 7431381 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Književna kritika po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Kritika u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatska književnost|Kritika]] lv4d92d4rposssfmov883k2zppzckon Kategorija:Književna kritika po državama 14 809420 7431382 2026-04-17T09:48:04Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Književna kritika|*Države]] [[Kategorija:Kritika po državama|*Književnost]] [[Kategorija:Književnost po državama|*Kritika]]«. 7431382 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Književna kritika|*Države]] [[Kategorija:Kritika po državama|*Književnost]] [[Kategorija:Književnost po državama|*Kritika]] 3d80zllix3kq8zxcin9bl5gesk8vi52 Kategorija:Kazališna kritika u Hrvatskoj 14 809421 7431383 2026-04-17T09:48:33Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Kazališna kritika po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Kritika u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatsko kazalište|Kritika]]«. 7431383 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Kazališna kritika po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Kritika u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatsko kazalište|Kritika]] dgq5h1lzevw323or7iakjv1hbb85zee Kategorija:Kazališna kritika po državama 14 809422 7431384 2026-04-17T09:48:56Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Kazališna kritika|*Države]] [[Kategorija:Kritika po državama|*Kazalište]] [[Kategorija:Kazalište po državama|*Kritika]]«. 7431384 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Kazališna kritika|*Države]] [[Kategorija:Kritika po državama|*Kazalište]] [[Kategorija:Kazalište po državama|*Kritika]] ednd3yzrrvzsb2bzkc8b7jf1hxx9ple Kategorija:Glazbena kritika u Hrvatskoj 14 809423 7431388 2026-04-17T09:50:27Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Glazbena kritika po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Kritika u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatska glazba|Kritika]]«. 7431388 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Glazbena kritika po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Kritika u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatska glazba|Kritika]] tt21km8jslmw50ku642jxw6fb896xk2 Kategorija:Glazbena kritika po državama 14 809424 7431389 2026-04-17T09:50:59Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Glazbena kritika|*Države]] [[Kategorija:Kritika po državama|*Glazbena]] [[Kategorija:Glazba po državama|*Kritika]]«. 7431389 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Glazbena kritika|*Države]] [[Kategorija:Kritika po državama|*Glazbena]] [[Kategorija:Glazba po državama|*Kritika]] k3yxgswbs0m5ggk5j2hk8afkv9uyzdf Nacrt:Matej Lončarić 118 809425 7431409 2026-04-17T11:04:12Z GospodinLisac77 332639 GospodinLisac77 premješta stranicu [[Nacrt:Matej Lončarić]] na [[Wikipedija:Matej Lončarić]]: Bolji imenski prostor 7431409 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Wikipedija:Matej Lončarić]] 6azgcdvq3xxomhjqq406zptugu9btq3 7431417 7431409 2026-04-17T11:12:45Z Croxyz 205325 Uklonjeno preusmjeravanje na [[Wikipedija:Matej Lončarić]] 7431417 wikitext text/x-wiki {{rad obožavatelja}} {{izvor}} {{Infookvir životopis | ime = Matej Lončarić | slika = | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | nacionalnost = hrvatska | poznat_po = [[Voyo]], [[JoomBoos]] | zanimanje = medijski menadžer, stručnjak za digitalne medije | godine_rada = 2011. – danas | web = }} '''Matej Lončarić''' hrvatski je medijski menadžer i stručnjak za digitalne medije. Od svibnja 2023. glavni je direktor digitalnog poslovanja medijske grupacije [[Central European Media Enterprises|CME]], u okviru koje nadzire digitalno poslovanje [[RTL Hrvatska|RTL-a Hrvatska]] i slovenskog Pro Plusa, uključujući streaming platformu [[Voyo]].<ref name="broadbandtvnews">{{Citiranje vijesti |naslov=CME Adria recruits Matej Loncaric |url=https://www.broadbandtvnews.com/2023/05/09/cme-adria-recruits-matej-loncaric/ |djelo=Broadband TV News |datum=9. svibnja 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref><ref name="ctv">{{Citiranje weba |naslov=Our Speakers – Matej Loncaric |url=https://europe.ctvaddays.com/our-speakers/ |djelo=CTV Ad Days Europe |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Osnivač je i idejni tvorac YouTube mreže [[JoomBoos]], koja je 2017. na dodjeli INMA Global Media Awards u New Yorku proglašena najinovativnijim medijskim projektom na svijetu.<ref name="ots2017">{{Citiranje vijesti |naslov=Global Media Award für Styria-Plattform „Joomboos" |url=https://www.ots.at/presseaussendung/OTS_20170529_OTS0137/global-media-award-fuer-styria-plattform-joomboos-bild |izdavač=Styria Media Group AG |datum=29. svibnja 2017. |jezik=njemački |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref><ref name="wanifra">{{Citiranje weba |naslov=Matej Lončarić |url=https://wan-ifra.org/event_speakers/matej-loncaric/ |djelo=WAN-IFRA |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Od studenog 2023. do siječnja 2025. obnašao je dužnost predsjednika [[Hrvatska udruga digitalnih izdavača|Hrvatske udruge digitalnih izdavača]] (HUDI).<ref name="net2023">{{Citiranje vijesti |naslov=Matej Lončarić imenovan predsjednikom Hrvatske udruge digitalnih izdavača |url=https://net.hr/danas/vijesti/matej-loncaric-imenovan-predsjednikom-hrvatske-udruge-digitalnih-izdavaca-2024-godina-ce-biti-puna-izazova-883896f8-740a-11ee-ab30-0ee8f36581c7 |djelo=Net.hr |datum=26. listopada 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> == Obrazovanje == Lončarić je 2010. stekao naziv prvostupnika elektrotehnike i informacijske tehnologije, sa specijalizacijom iz bežičnih komunikacija, na [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu]] (FER). Na istom je fakultetu 2012. magistrirao iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, s diplomskim radom iz područja kvalitete videa.<ref name="nem">{{Citiranje weba |naslov=Matej Lončarić – biografija |url=https://neweumarket.com/zagreb/matej-loncaric/ |djelo=NEM Zagreb |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Tijekom studija objavio je tri znanstvena rada predstavljena na međunarodnim konferencijama.<ref name="nem" /> Godine 2013. završio je program upravljanja projektima na Algebri, a u razdoblju 2017.–2018. napredne poslovne programe, među kojima i program općeg menadžmenta na [[IEDC – Poslovna škola Bled]].<ref name="nem" /> == Karijera == === Nova TV i Dnevnik.hr (2011.–2014.) === Profesionalnu karijeru u medijskoj industriji započeo je u [[Nova TV (Hrvatska)|Novoj TV]], gdje je od siječnja 2011. do prosinca 2014. obnašao dužnost glavnog urednika portala [[Dnevnik.hr]] i producenta za nove medije.<ref name="theorg">{{Citiranje weba |naslov=Matej Loncaric – Chief Digital Officer at CME Adria |url=https://theorg.com/org/central-european-media-enterprises/org-chart/matej-loncaric |djelo=The Org |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Tijekom njegova mandata portal Dnevnik.hr osvojio je priznanje za najbolju vijesti web stranicu.<ref name="nem" /> === 24sata i JoomBoos (2014.–2023.) === U prosincu 2014. pridružio se medijskoj kući [[24sata]], u vlasništvu grupacije [[Styria Media Group AG|Styria Media Group]]. Kao izvršni urednik preusmjerio je dotadašnji kabelski vijesti kanal u digitalnu video-produkciju, pri čemu su mjesečni pregledi video sadržaja u prvoj godini porasli s oko 500 tisuća na preko 23 milijuna, a kasnije su dosegli 100 milijuna pregleda mjesečno na platformama poput Facebooka, YouTubea i internog web playera.<ref name="wanifra" /> Godine 2015. pokrenuo je YouTube kanal i mrežu '''[[JoomBoos]]''', namijenjenu hrvatskoj [[generacija Z|generaciji Z]]. Samo godinu dana nakon pokretanja, na dodjeli ''INMA Global Media Awards'' u New Yorku 2017. JoomBoos je proglašen najinovativnijim medijskim projektom na svijetu, u kategoriji ''Best new concept or innovation to create new profit centers''.<ref name="ots2017" /><ref name="mediamarketing-glob">{{Citiranje vijesti |naslov=Global success for JoomBoos and 24sata |url=https://www.media-marketing.com/en/news/global-success-for-joomboos-and-24sata/ |djelo=Media Marketing |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Lončarić je osobno preuzeo nagradu na ceremoniji u New Yorku.<ref name="ots2017" /> JoomBoos je potom dosegao 400.000 pretplatnika na YouTubeu te je osvojio više od 12 globalnih i europskih nagrada.<ref name="mediamarketing-400k">{{Citiranje vijesti |naslov=JoomBoos breaks another record, reaching 400.000 YouTube subscribers! |url=https://www.media-marketing.com/en/news/joomboos-breaks-another-record-reaching-400-000-youtube-subscribers/ |djelo=Media Marketing |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Od siječnja 2019. do svibnja 2023. Lončarić je bio direktor video-produkcije i odgovoran za brendove JoomBoos i Miss7.<ref name="theorg" /> Paralelno je 2019. pokrenuo projekt '''Joonglaa''' u Sloveniji, YouTube, [[Instagram]] i [[TikTok]] kanal sa sličnim konceptom, a 2022. spin-off brend '''RoosVaaj''' u Srbiji, koji je u šest mjeseci dosegao oko milijun aktivnih korisnika.<ref name="weekend">{{Citiranje weba |naslov=Matej Lončarić |url=https://weekend.hr/pt_sudionici16/matej-loncaric/?lang=en |djelo=Weekend Media Festival |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> === FOREO (2021.–2023.) === Paralelno s radom u Styriji, od prosinca 2021. do siječnja 2023. surađivao je kao vanjski konzultant za digitalne medije sa švedskom tvrtkom [[FOREO]] na razvoju globalne strategije za društvene mreže i [[influencer marketing]].<ref name="theorg" /> === CME Adria (od 2023.) === Dužnost glavnog direktora digitalnog poslovanja u CME Adriji preuzeo je 15. svibnja 2023., čime je postao odgovoran za digitalno poslovanje RTL-a Hrvatska i slovenskog Pro Plusa, uključujući internetska izdanja i streaming servise.<ref name="broadbandtvnews" /> Pod njegovim je vodstvom 27. kolovoza 2023. u Hrvatskoj lansirana streaming platforma '''[[Voyo]]''', koja je zamijenila dotadašnji servis RTL Play Premium.<ref name="broadbandtvnews-voyo">{{Citiranje vijesti |naslov=Voyo debuts in Croatia |url=https://www.broadbandtvnews.com/2023/08/28/voyo-debuts-in-croatia/ |djelo=Broadband TV News |datum=28. kolovoza 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Prema podacima RTL-a, Voyo je u prvom mjesecu nakon lansiranja premašio ciljani rast korisničke baze za 54 % te je prema [[Google Trends]]-u postao druga najpretraživanija streaming platforma u Hrvatskoj, odmah iza [[Netflix]]a.<ref name="rtl-voyo">{{Citiranje weba |naslov=Voyo – nova streaming platforma u Hrvatskoj |url=https://www.rtl.hr/novosti/voyo/voyo-nova-streaming-platforma-u-hrvatskoj.html |djelo=RTL Hrvatska |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> U studenom 2024. servis je, također pod njegovim nadzorom, lansiran i u Srbiji.<ref name="voyo-wiki">{{Citiranje weba |naslov=Voyo |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Voyo |djelo=Wikipedia na engleskom jeziku |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> == Predsjedanje HUDI-jem (2023.–2025.) == Na izbornoj skupštini [[Hrvatska udruga digitalnih izdavača|Hrvatske udruge digitalnih izdavača]] (HUDI) u listopadu 2023. Lončarić je jednoglasno izabran za predsjednika udruge za 2024. godinu, naslijedivši Ivana Plešu.<ref name="net2023" /><ref name="netokracija">{{Citiranje vijesti |naslov=Matej Lončarić novi je predsjednik HUDI-ja |url=https://www.netokracija.com/matej-loncaric-predsjednik-hudi-217121 |djelo=Netokracija |datum=studeni 2023. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Tijekom njegova mandata prioriteti udruge bili su standardizacija mjerenja posjećenosti i tehnologije oglašavanja. Od 1. siječnja 2025. HUDI je, u suradnji s Ipsosom i Dotmetricsom, preuzeo ulogu pružatelja mjerenja posjećenosti hrvatskih medijskih portala.<ref name="netokracija-tag">{{Citiranje weba |naslov=Hrvatska udruga digitalnih izdavača |url=https://www.netokracija.com/tag/hrvatska-udruga-digitalnih-izdavaca |djelo=Netokracija |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Mandat je završio u siječnju 2025.<ref name="theorg" /> == Ostale aktivnosti == U listopadu 2019. Lončarić je govorio na konferenciji [[TEDx]] u Zagrebu, gdje je izlagao o razvoju inovativnih medijskih projekata.<ref name="ted">{{Citiranje weba |naslov=TEDxZagreb – Speakers |url=https://www.ted.com/tedx/events/35037 |djelo=TED |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> Redovito sudjeluje kao govornik i moderator na regionalnim i europskim medijskim konferencijama, uključujući [[Weekend Media Festival]], NEM Dubrovnik, WAN-IFRA i Nextv Series Europe.<ref name="weekend" /><ref name="wanifra" /><ref name="nextv">{{Citiranje weba |naslov=Speakers – Matej Loncaric |url=https://europe.nextvseries.com/our-speakers/ |djelo=Nextv Series Europe |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> U 2026. godini imenovan je članom žirija natjecanja [[Effie Awards]] Croatia.<ref name="effie2026">{{Citiranje vijesti |naslov=Upoznajte žiri Effie Awards Croatia 2026 |url=https://www.effie.hr/2026/02/02/upoznajte-ziri-effie-awards-croatia-2026-strucnjaci-koji-ocjenjuju-marketinsku-ucinkovitost-hrvatskih-projekata/ |djelo=Effie Awards Croatia |datum=2. veljače 2026. |pristupdatum=17. travnja 2026.}}</ref> == Nagrade i priznanja == Projekti na kojima je Lončarić radio višestruko su nagrađivani domaćim i međunarodnim priznanjima. Video odjel [[24sata]] pod njegovim je vodstvom osvojio više od 30 nagrada za dramske serijale, mjuzikle i talent showove, među kojima su [[Digiday]], WAN-IFRA, INMA i [[Effie Awards|Effie]].<ref name="wanifra" /> Među značajnijim priznanjima su: * ''INMA Global Media Award'' 2017. – [[JoomBoos]], najinovativniji medijski projekt na svijetu<ref name="ots2017" /> * [[Effie Awards]] Hrvatska 2017.<ref name="wanifra" /> == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske poveznice == * [https://voyo.rtl.hr Voyo Hrvatska] * [https://hudi.hr Hrvatska udruga digitalnih izdavača] * [https://www.linkedin.com/in/matejloncaric LinkedIn profil] {{DEFAULTSORT:Lončarić, Matej}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski medijski djelatnici]] [[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]] mmkax4rqn9lf1wstiper9tknzzuwn49 Razgovor o nacrtu:Matej Lončarić 119 809426 7431411 2026-04-17T11:04:12Z GospodinLisac77 332639 GospodinLisac77 premješta stranicu [[Razgovor o nacrtu:Matej Lončarić]] na [[Razgovor Wikipedija:Matej Lončarić]]: Bolji imenski prostor 7431411 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Razgovor Wikipedija:Matej Lončarić]] sat8zxnahvdw3yihingz3o5llwmpxxm Predložak:Dobitnici Nobelove nagrade 1902 10 809429 7431422 2026-04-17T11:23:22Z Divna Jaksic 974 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Dobitnici Nobelove nagrade 1902 | naslov = Dobitnici [[Nobelova nagrada|Nobelovih nagrada]] za [[1902.]] godinu | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | slika = [[Slika:Alfred Nobel mirrored.png|150px]] | grupa1 = [[Nobelova nagrada za kemiju]] | popis1 = [[Hermann Emil Fischer]] (Njemačka) | grupa2 = [[Nobelova nagrada za književnost]]...«. 7431422 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Dobitnici Nobelove nagrade 1902 | naslov = Dobitnici [[Nobelova nagrada|Nobelovih nagrada]] za [[1902.]] godinu | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | slika = [[Slika:Alfred Nobel mirrored.png|150px]] | grupa1 = [[Nobelova nagrada za kemiju]] | popis1 = [[Hermann Emil Fischer]] (Njemačka) | grupa2 = [[Nobelova nagrada za književnost]] | popis2 = [[Theodor Mommsen]] (Njemačka) | grupa3 = [[Nobelova nagrada za mir]] | popis3 = [[Élie Ducommun]] (Švicarska) <br> [[Charles Albert Gobat]] (Švicarska) | grupa4 = [[Nobelova nagrada za fiziku]] | popis4 = [[Hendrik Lorentz]] (Nizozemska) <br> [[Pieter Zeeman]] (Nizozemska) | grupa5 = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | popis5 = [[Ronald Ross]] (Velika Britanija) }} <noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika Nobelovih nagrada po godinama]] </noinclude> ptz9b929taz3i3f562u32sruvaotp48 7431431 7431422 2026-04-17T11:28:52Z Divna Jaksic 974 7431431 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Dobitnici Nobelove nagrade 1902 | naslov = Dobitnici [[Nobelova nagrada|Nobelovih nagrada]] za [[1902.]] godinu | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | slika = [[Slika:Alfred Nobel mirrored.png|150px]] | grupa1 = [[Nobelova nagrada za kemiju]] | popis1 = [[Hermann Emil Fischer]] (Njemačka) | grupa2 = [[Nobelova nagrada za književnost]] | popis2 = [[Theodor Mommsen]] (Njemačka) | grupa3 = [[Nobelova nagrada za mir]] | popis3 = [[Élie Ducommun]] (Švicarska) <br> [[Charles Albert Gobat]] (Švicarska) | grupa4 = [[Nobelova nagrada za fiziku]] | popis4 = [[Hendrik Lorentz]] (Nizozemska) <br> [[Pieter Zeeman]] (Nizozemska) | grupa5 = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | popis5 = [[Ronald Ross]] (Velika Britanija) }} <noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika Nobelovih nagrada po godinama|1902]] </noinclude> r1xy9io01yp6r9lgmrl8lhrmmmd2v5a Kategorija:Skupni predlošci dobitnika Nobelovih nagrada po godinama 14 809430 7431433 2026-04-17T11:32:53Z Divna Jaksic 974 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada|* ]] </noinclude>«. 7431433 wikitext text/x-wiki <noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci Nobelova nagrada|* ]] </noinclude> qerc40wapwzpy67hqe2e5m4pjq19qkp Predložak:Dobitnici Nobelove nagrade 1903 10 809431 7431435 2026-04-17T11:39:58Z Divna Jaksic 974 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Dobitnici Nobelove nagrade 1903 | naslov = Dobitnici [[Nobelova nagrada|Nobelovih nagrada]] za [[1903.]] godinu | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | slika = [[Slika:Alfred Nobel mirrored.png|150px]] | grupa1 = [[Nobelova nagrada za kemiju]] | popis1 = [[Svante Arrhenius]] (Švedska) | grupa2 = [[Nobelova nagrada za književnost]] | pop...«. 7431435 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Dobitnici Nobelove nagrade 1903 | naslov = Dobitnici [[Nobelova nagrada|Nobelovih nagrada]] za [[1903.]] godinu | naslov-style = background:#d3d3d3; | grupa-style = background:#d3d3d3; | stanje = <includeonly>collapsed</includeonly> | slika = [[Slika:Alfred Nobel mirrored.png|150px]] | grupa1 = [[Nobelova nagrada za kemiju]] | popis1 = [[Svante Arrhenius]] (Švedska) | grupa2 = [[Nobelova nagrada za književnost]] | popis2 = [[Bjørnstjerne Bjørnson]] (Norveška) | grupa3 = [[Nobelova nagrada za mir]] | popis3 = [[William Randal Cremer]] (Velka Britanija) | grupa4 = [[Nobelova nagrada za fiziku]] | popis4 = [[Henri Becquerel]] (Francuska) <br> [[Pierre Curie]] (Francuska) <br> [[Marie Curie|Marie Skłodowska-Curie]] (Poljska/Francuska) | grupa5 = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | popis5 = [[Niels Ryberg Finsen]] (Danska) }} <noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika Nobelovih nagrada po godinama|1903]] </noinclude> ph303plpetnx8e8rd0ydt64dmvvkcre